Email:medijiuf@gmail.

com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

U Zagrebu, 15. listopada 2015. godine,

PREDMET: Otvoreno pismo Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske,

Ministarstvu financija, Saborskom odboru za financije i dravni proraun,
Odboru za zakonodavstvu, Hrvatskoj narodnoj banci, Europskoj komisiji i
Europskoj sredinjoj banci

Udruga Franak dola je u posjed sljedeih dokumenata: Direktiva 2014/17/EU

Europskog parlamenta i Vijea od 4. veljae 2014. o ugovorima o potroakim
kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i
2013/36/EU i Uredbe (EU) broj 1093/2010. Iz te Direktive i miljenja ECB, vidljivo
je da se jo od 2011. godine upozorava drave lanice, odnosno nacionalne
parlamente na teajni rizik.
Dana 17. rujna 2015. godine, u Hrvatskom saboru odrana je rasprava o Prijedlogu o
izmjenama i dopunama Zakona o potroakom kreditiranju. Tijekom te rasprave,
ministar financija Boris Lalovac i predsjednik Saborskog odbora za financije i
dravni proraun Sran Gjurkovi javno su izjavili da se banke nisu zaduivale u
vicarskim francima, a te tvrdnje su temeljili na podacima iz biltena Hrvatske
narodne banke. Podsjeamo da su te podatke za Udrugu Franak znanstveno obradili
profesori Lovrinovi i Jakovevi koji su nakon toga bili izloeni estokim napadima
iz bankarskih krugova, a Hrvatska udruga banaka je pismom zatraila da ih se udalji
s Ekonomskog fakulteta.
S obzirom na razna nagaanja objavljena ovih dana u medijima, kojima se zastrauju
korisnici kredita, mi elimo upozoriti nadlene institucije i javnost da e, u sluaju da
Ustavni sud odlui u korist banaka po njihovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti
zakona o potroakom kreditiranja, Udruga Franak intenzivno djelovati s ciljem
ponitenja svih kredita s valutnom klauzulom CHF.
Ovim putem pozivamo Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske da konano otvori
ovaj predmet i pokrene postupak utvrivanja poinjenja kaznenog djela prijevare.
Tijekom rasprave u Hrvatskom saboru, vie puta se ustanovilo da banke nisu imale

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

pokrie u vicarskim francima i da su graani prevareni. Zbog toga, nuno je

pokrenuti ovaj postupak prvenstveno kako bi se obetetili svi oni koji nisu
obuhvaeni ovim Zakonom i koji su svoje kredite otplatili, konvertirali, ovreni su ili
deloirani.
Ve etiri mjeseca na predmet lei u ladici Dravnog odvjetnitva te nismo primili
niti poziv da dostavimo dodatne dokazne materijale u skladu s naim zahtjevom u
prijavi. Jo jednom pozivamo Dravno odvjetnitvo da konano pone raditi svoj
posao i da ozbiljno shvati mnogobrojna upozorenja koja su dola iz Hrvatskog
sabora. Ukoliko Dravno odvjetnitvo propusti djelovati i graani budu preputeni
sami sebi, Udruga Franak e organizirati korisnike kredita kako bi podigli grupne
tube za utvrenje nitetnosti svih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF.

Struni suradnici Udruge Franak prof.dr.sc. Ivan Lovrinovi i strunjak za europsko

pravo dr.sc. Dominik Vuleti napravili su analizu gore navedenih dokumenata. Dalje
u tekstu donosimo njihovu analizu u cijelosti:
Dvije su najvanije stvari koje se trebaju naglasiti, a vezane su za problem kredita
vezanih uz CHF: 1) Europska sredinja banka (ECB) je na vrijeme upozoravala na
aktiviranje vautnog rizika u zemljama u kojima su banke odobravale takve kredite
meu kojima je i Hrvatska, 2) Europski parlament i Vijee su u svojim direktivama
upozoravali hrvatske vlasti na nunost vee zatite korisnika financijskih usluga.
Tako, primjerice, u Direktivi 2014/17/U Europskog parlamenta i Vijea od 4.
veljae 2014. o ugovorima o potroakim kreditima koji se odnose na stambene
nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br.
1093/2010, stoji:
(4) Utvren je niz problema na hipotekarnim tritima u Uniji koji se odnose na
neodgovorno kreditiranje i zadu ivanje te potencijalni prostor za neodgovorno
ponaanje sudionika na tritu, ukljuujui kreditne posrednike i nekreditne
institucije. Pojedini su se problemi ticali kredita nominiranih u stranoj valuti koje su
potroai uzeli u toj valuti kako bi ostvarili korist od ponuene stope zaduivanja, ali
bez primjerenih informacija o tome ili razumijevanja teajnog rizika koji je s time

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

povezan. Te su probleme uzrokovali trini i regulatorni propusti, kao i drugi

imbenici poput ope gospodarske situacije i niskih razina financijske pismenosti.
Drugi problemi ukljuuju nedjelotvorne, nedosljedne ili nepostojee reime za
kreditne posrednike i nekreditne institucije koji nude kredite za stambene nekretnine.
Utvreni

problemi

imaju

potencijalno

znaajne

makroekonomske

uinke

prelijevanja, mogu dovesti do tete za potroaa, djelovati kao gospodarske ili

pravne prepreke prekograninim aktivnostima i stvoriti nejednake uvjete za
ukljuene aktere.
U publikaciji pod naslovom: OPINION OF THE EUROPEAN CENTRAL BANK
of 5 July 2011 on a proposal for a directive of the European Parliament and of the
Council on credit agreements relating to residential property (CON/2011/58), vrlo
jasno se upozorava na valutni rizik i opasnost prakse odobravanja kredita vezanih uz
valutnu klauzulu. ECB je ve 2010.g. u svojoj publikaciji pod nazivom ECB
Financial Stability Review, June 2010, p. 167 izrazila veliku zabrinutost za takvu
praksu koja izlae opasnostima graane od nastupa valutnog rizika. ECB u tom
materijalu zahtijeva od drava lanica potrebne mjere kako bi se situacija drala
pod kontrolom i takvi krediti sveli na razinu koja ne ugroava bankarski sustav i
graane. The ECB noted that high levels of foreign currency loans to unhedged
borrowers may constitute an important vulnerability in certain Member States, as
such lending converts direct exchange rate exposure of the banking system into
credit risk and exposes the economy to significant macro-financial risks.
Furthermore, a high level of foreign currency debt may restrict the room for
monetary policy manoeuvre and its effectiveness. Given these negative side effects
associated with foreign currency lending, the ECB noted the importance for policy
makers to take measures to avoid its excessive build-up in the banking system.
U prethodnom citatu vidljiv je diplomatski jezik kojim se slui ECB, ali je svakom
znalcu jasan jer je rije o moguem ugroavanju itavog gospodarstva putem
teajnog rizika koji se pretvara u kreditni, a monetarnoj politici suava manevarski
prostor za djelovanje. Dakle, ovo je upozorenje dolo iz ECB-a godinu dana prije
prve revalvacije franka i teka je optuba na raun HNB-a, banaka i Vlade to nisu

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

poduzeli nita kako bi se izbjegao negativni udar na graane, klijente osam banaka
koje su odobravale ovakve kredite.
ECB dalje u ovom materijalu kritizira (dodue diplomatski) banke i HNB zbog
netransparentnosti i nedovoljnog informiranja klijenata. Sasvim je jasno da je ECB
ovo shvatila kao teak problem i mogui izvor destabilizacije, kako poloaja graana
tako i itavog gospodarstva. Tko je prijeio HNB i Vladu da nakon ovakvih
upozorenja poduzmu potrebne mjere? Nitko.
Ako se prisjetite rada koji smo prof.dr.sc Drago Jakovevi i ja (prof.dr.sc. Ivan
Lovrinovi) objavili krajem sijenja ove godine povodom miljenja HNB o problemu
Franak nakon drugog udara njegove revalvacije, u njemu stoji da banke nisu
imale u svojim izvorima sredstava dovoljno franaka u odnosu na velike iznose
kredita koje su isplaivale u kunama, a vezale za franak. Takva praksa je bila
dovoljna da drava poduzme mjere putem svojih regulatornih i nadzornih institucija
te pokrene akciju protiv takvih banaka. Banke su itav problem rijeile na nain
da su manjak franaka u svojim izvorima sredstava pokrile terminskim financijskim
operacijama sa svojim majkama u inozemstvu.
U jednoj od navedenih direktiva jasno se alje poruka dravama lanicama:
(30) Zbog znaajnih rizika povezanih sa zaduivanjem u stranoj valuti, nuno je
omoguiti mjere kojima se osigurava da su potroai svjesni rizika koji preuzimaju i
da je potroa u mogunosti ograniiti svoju izloenost teajnom riziku tijekom
trajanja kredita. Rizik bi se mogao ograniiti na nain da se potroau omogui
pravo da promijeni valutu kredita ili putem drugih naina, kao to su gornje granice
ili, ako su ona dovoljna za ogranienje teajnog rizika, upozorenja. Zato navedeni
dio direktiva nikada nije primijenjen?
Na drugom mjestu u spomenutim direktivama vrlo jasno se nalae dravama
lanicama da donesu zakon kojim e zatititi graane u sluaju veeg teajnog
poremeaja. Tamo stoji:
4. Drave lanice osiguravaju da, ako potroa ima kredit u stranoj valuti,
vjerovnik potroau redovito alje upozorenja, na papiru ili drugom trajnom mediju,
barem ako vrijednost ukupnog nepodmirenog iznosa koji plaa potroa ili redovitih

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

obroka varira za vie od 20 % od one koju bi iznosila ako bi se primijenio teaj

izmeu valute ugovora o kreditu i valute drave lanice koji je vrijedio u trenutku
sklapanja ugovora. U tom se upozorenju potroaa obavjeuje o poveanju
ukupnog iznosa koji je duan platiti, navode se, prema potrebi, pravo na pretvaranje
u alternativnu valutu i uvjeti pod kojima se to moe izvriti te objanjavaju bilo koji
drugi primjenjivi mehanizmi za ograniavanje teajnog rizika kojem je potroa
izloen.
U poglavlju 9. KREDITI U STRANOJ VALUTI I ZAJMOVI S VARIJABILNOM
STOPOM

(izvor:

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?

uri=OJ:L:2014:060:FULL&from=HR), u lanku 23. koji se odnosi na kredite u

stranoj valuti doslovno pie; Drave lanice osiguravaju da, ako se ugovor o
kreditu odnosi na kredit u stranoj valuti, u trenutku sklapanja kredita postoji
prikladan regulatorni okvir kojim se osigurava barem da: (a) potroa ima pravo
pretvoriti ugovor o kreditu u alternativnu valutu, pod odreenim uvjetima; ili (b)
postoje drugi aranmani kojima se ograniava teajni rizik kojem je potroa izloen
u okviru ugovora o kreditu.

Dr.sc Dominik Vuleti, strunjak za pravo EU u svojoj analizi ovoga problema pie:
Odredbe Direktive koje ureuju kredite u potroake kredite u stranoj valuti[1]
nameu dravama lanicama obvezu osiguravanja regulatornog okvira koji
osigurava barem (najmanje) da potroa ima pravo na konverziju u kredit u
alternativnoj valuti ili da postoje drugi aranmani kojima se ograniava teajni rizik
kojem je potroa izloen u okviru ugovora o kreditu. Drave lanice mogu odrediti
mogunost izbora jednog od ova dva minimalna rjeenja, bilo vjerovnicima bilo
potroaima, ili same nametnuti samo jedno od tih rjeenja. Alternativna valuta
pritom predstavlja valutu u kojoj potroa primarno prima prihod ili dri imovinu
odnosno valutu drave lanice u kojoj je imao ili ima boravite. Dakle, posve je
izvjesno da e u trenutku isteka implementacijskog roka za budue kredite mogua
alternativna valuta u veini sluajeva u RH biti iskljuivo hrvatska kuna jer je to
zakonsko sredstvo plaanja u kojoj veina stanovnitva ostvaruje svoje primarne

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

prihode. U ovom trenutku teko je procijeniti to bi sve u praksi moglo predstavljati

druge aranmane kojima se ograniava teajni rizik[2] u smislu primjene Direktive.
U sluajevima kad vrijednost neotplaenog iznosa kredita ili redovitih rata varira za
vie od 20% vjerovnik mora prema odredbama Direktive slati potroau posebna
redovna upozorenja koja moraju sadravati i objanjenje o mogunosti konverzije
kredita u alternativnu valutu ili objanjavati drugi primjenjivi mehanizam za
ograniavanje teajnog rizika.
Dr.sc. D. Vuleti je na kraju ocijenio i posljednje Izmjene i dopune Zakona o
potroakom kreditiranju u svjetlu odredbi Direktive 2014/17/EU:
Nakon neuspjeha pregovora izmeu poslovnih banaka i Udruge Franak voenih u
Ministarstvu financija oko rjeenja problema kredita u vicarskim francima Hrvatski
Sabor je usvojio 18.9.2015.god. izmjene i dopune Zakona o potroakom kreditiranju
(u daljnjem tekstu ZPK)[3] koje su stupile na pravnu snagu 30.9.2015.god.
Rjeenje koje uvodi izmijenjeni i dopunjeni ZPK sastoji se u osnovi od toga da se za
tekue potroake ugovore o kreditu denominirane ili s valutnom klauzulom u
vicarskim francima poslovne banke moraju u roku od 45 dana ponuditi konverziju u
ugovore u eurima prema uvjetima, ukljuujui valutni teaj i kamatnu stopu, koju su
vrijedili na datum isplate kredita. Sutinski time su kod potroakih ugovora o
kreditu postojei dunici u vicarskim francima izjednaeni s dunicima u eurima.
Meutim ZPK iskljuuje primjenu ovog rjeenja na kredite koji su ranije
konvertirani u drugu valutu, to je naravno redovito obavljeno prema nepovoljnijim
uvjetima. Takoer, ZPK ne daje nikakva specifina prava potroaima koju su ve
zatvorili, bilo dobrovoljno bilo prisilnom naplatom, svoje ugovore o kreditu u
vicarskim francima ime ih se stavlja u krajnje neravnopravan poloaj.
Rjeenje kojim se ex lege uvodi mogunost konverzije potroakog kredita iz jedne
strane valute u drugu stranu valutu, a ne u valutu koja je zakonsko sredstvo plaanja
u zemlji krajnje je neobino. Naime, u svjetlu rjeenja Direktive 2014/17/EU bilo bi
logino i primjereno da e zakonodavac kad se ve odluio na uvoenje konverzije
ugovora o kreditu u vicarskim francima odabrati konverziju u valutu koja je
zakonsko sredstvo plaanja i koja predstavlja, kako smo vidjeli ranije u najveem
broju sluajeva u RH, jedinu moguu alternativnu valutu a to je hrvatska kuna. Na

Email:medijiuf@gmail.com
Mob: 092/ 327 - 3943
http://udrugafranak.hr
Adresa: Av. Marina Dria 81b, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244

taj bi se nain uklonili svi teajni rizici. Postojeim rjeenjem nisu otklonjeni teajni
rizici jer monetarna pitanja vezanosti teaja hrvatske kune uz teaj eura ili poloaja
eura odnosno Ekonomske i monetarne unije (EMU) openito nisu niti izbliza
rijeena.
to rei nakon svega ovoga? Jasno je da je osam banaka prodavalo pokvareni
proizvod. Jasno je da HNB nije uinio nita po pitanju neusklaenosti bilanci tih
banaka glede pokrivenosti kredita u CHF izvorima u CHF. Jasno je da su se
nadlene institucije ogluile na upozorenja iz EU i ECB-a te drugih kompetentnih
institucija. Nitko se ne smije igrati sa ovako tekim problemom kojeg ve jednom
treba definitivno rijeiti.
Sada se ne bi smjelo dopustiti da sav teret troka konverzije spomenutih kredita
padne na dravu, odnosno preciznije reeno na porezne obveznike. Zbog toga je
jedino pravo i konano rjeenje ponitavanje valutne klauzule i konverzija u kune.
Time bi se problem zauvijek izbrisao iz ivota ljudi koji ve godinama zajedno sa
svojim obiteljima pate. Ta operacija ne bi izazvala nikakve znaajnije prijetnje
bankarskom sustavu. Ukoliko se i provede sadanja odluka Vlade o konverziji u eure
to e se u drugom koraku morati pretvoriti opet u kune jer e graani i dalje biti
izloeni valutnom riziku. Kuna konano mora dobiti svoje zaslueno mjesto u
Hrvatskoj a graani moraju biti osloboeni dunikog ropstva.

Ako banke tue dravu i dobiju spor onda e jedino brzo i uinkovito rjeenje biti
uvoenje poreza na imovinu banaka. Drava uvijek ima zadnju, ako je prava drava
i ako je vodi prava vlada.
Nemojte ovaj put pogrijeiti.