Aljehinova simultanka 1931.

ahovski dogaaji nizali su se jedan za drugim. ahovski ivot u Banjaluci naprosto

je cvjetao, a kulminaciju je dostigao 1931. Ona moe da se nazove i zlatnom
godinom banjalukog aha. Nakon toga banjaluki ah poeo je prvo da posre a
zatim je, u organizacionom i u takmiarskom smislu, krenuo i nizbrdicom.
Fini klupskog turnira za 1930/31. protekao je u znaku iekivanja Aleksandra
Aleksandrovia Aljehina, aktuelnog svjetskog ahovskog ampiona1. Ovaj ahista za sva
vremena, neponovljiva linost iji je ivotni put neto izmeu bajke i avanture, oekivan je u
Jugoslaviji sa velikim uzbuenjem i radoznalou.
Naime, nakon senzacionalne pobjede nad nepobjedivim Capablancom 1927. godine,
Aljehin se posvetio pisanju svojih Sto izabranih partija i tek 1929. poao je na turneju po
amerikom kontinentu. Prvo ampionovo predstavljanje u Bradley Beachu bilo je u punom
skladu sa njegovim rangom. Ogromnih 8,5/9 bodova bilo je vie nego dovoljno za prvo
mjesto. Nakon toga sasvim lako je, sa 11:5 uz 9 remija, odbranio titulu protiv Bogoljubova.
irom Jugoslavije silno je porastao interes za ah, a 1929. u Rogakoj Slatini
organizovan je prvi meunarodni turnir u naoj zemlji. Protekla 1930. bila je godina
relativnog zatija na ahovskoj karti svijeta jer su u punoj mjeri poele da se osjeaju
posljedice crnog etvrtka u Wallstreetu iz oktobra 1929. Bila je to i olimpijska godina
(Hamburg), ali je zbog nepremostivih finansijskih tekoa jugoslovenska reprezentacija
otkazala uee.
Siromana ahovska 1930. nesumnjivo je protekla u znaku Aljehina. U San Remu, na
jedinom velikom turniru organizovanom te godine, napravio je 14 bodova iz 15 partija, dok je
na olimpijadi, nastupajui na prvoj tabli za Francusku, u devet susreta ostvario stopostotni
uinak.
Takav Aljehin, u naponu snage, doputovao je 11. decembra 1930. iz Pariza u
Jugoslaviju. Banjaluka je bila tek jedna od etrnaest2 stanica u okviru njegove velike
jugoslovenske turneje. Istina, prvobitno je planirano da Aljehin odri pet, ali je nevieno
interesovanje uinilo da odri ak sedamnaest produkcija. Naime, u Zagrebu je odigrao
simultanku i hendikep me, a u Beogradu i Sarajevu po dvije simultanke. Tako se njegov
boravak u Jugoslaviji neplanirano produio sve do 18. januara 1931.
Turneju je organizovao Jugoslovenski ahovski savez. Sa aspekta razvoja
jugoslovenskog aha, podizanja masovnosti i kvaliteta, bio je to pun pogodak. Turneja je bila
jo jedna afirmacija jugoslovenskog aha jer su neki od postignutih rezultata, posebno onaj u
Zagrebu, bili u ravni sa vodeim evropskim ahovskim centrima.
U naponu svoje moi i slave sjetio se da na Balkanu postoji zemlja u kojoj se ahovski
ivot poeo bujno razvijati, sjetio se bratskog naroda i zaelio je da ga posjeti.3
Svuda je doekivan sa oduevljenjem i na nain koji prilii svjetskom ampionu.
Visok, snaan i krupan, a opet karakteriziran ruskom mekoom; elegantan u pokretu,
visokog ela, pruao je tip intelektualca, koji bi u svakom drugom smjeru ljudske djelatnosti

Aljehin je etvrti po redu svjetski ampion. Prvi je bio Austrijanac Wilhelm Steinitz koji je 1886. u meu za
titulu sa 10:5 (remiji nisu raunati) savladao Nijemca Johana Zukertorta. Me je finansirala i organizovala grupa
ljubitelja aha iz SAD, izabravi za aktere najistaknutije svjetske igrae (legendarni Amerikanac Paul Morphy
umro je dvije godine prije toga). Ovo je valjda i jedini sluaj da ba niko nije imao primjedbi na izbor aktera
mea. Inae, ah je drugi sport u kojem je ustanovljen svjetski ampionat. Prije toga, 1873. godine, organizovan
je svjetski ampionat u bilijaru.
2
Aljehin se predstavio u Ljubljani, Mariboru, Karlovcu, Zagrebu, Splitu, Virovitici, Osijeku, Somboru, Subotici,
Velikom Bekereku (Zrenjanin), Novom Sadu, Beogradu, Banjaluci i Sarajevu.
3
ahovski glasnik, broj 9-10, Zagreb, 1. marta 1931.

bio meu prvima. Moramo mu biti zahvalni to je odabrao ah i time nam pribavio mnoge
asove pouke, zabave i ushienja.4
I neahovski krugovi iskazivali su mu duno potovanje. Primljen je u audijenciju kod
kralja Aleksandra I Karaorevia, bana Dravske banovine dr Maruia5 i bana Savske
banovine dr eljka Maurania6.
Posle svoje produkcije u Beogradu, prvak sveta u ahu g. dr.
Aljehin doputovao je jue u Banjaluku. itavo vreme, dr. Aljehin je
bio predmet opte panje i potovanja. Sa nekoliko ovdanjih vienih
ahista dr. Aljehin je razgledao grad.7
Gradska optina finansirala je ovo gostovanje sa relativno
skromnih petsto dinara, dok Banska uprava nije smogla ni toliko jer
je ula u velike investicione poduhvate. U pomo su priskoili Lazar
Milainovi i Kreimir urkoveki8 priloivi po dvjesto dinara, a
gimnazijski profesori Nikola Kozomara i Matija Divi po stotinu.
Nekolicina banjalukih trgovaca darovala je sasvim skromne iznose.
Upisnina za uee na simultanci iznosila je 50 dinara.
Aljehin je u Banjaluku doputovao vozom u 8:00 asova i
Aleksandar Aljehin
odsjeo u hotelu Bosna.
Dan prije toga banjaluka Nova tampa najavila je nastup 35-40 igraa, meu kojima
dr Vujiia9 i Milovana Popovia, ali je, vjerovatno na Aljehinov zahtjev, taj broj sveden na
35.
Bilo je i neoekivanih organizacionih potekoa. U Novoj tampi ostalo je zabiljeeno
i da je vlasnik Bazara Mustafa Softi10 organizatorima posudio etiri ahovske garniture.
udnom igrom sluaja Aljehin je sva tri poraza pretrpio ba na posuenim garniturama. To je
Banjaluanima bio pouzdan znak da su Bazarove garniture srene, pa su uskoro sve prodate.

Isto
Dr Drago Marui (18841975), mason, premijer (30.17.3.1945) izbjeglike Vlade u Londonu, ministar pote,
telegrafa i telefona u Privremenoj Vladi DFJ od 7. marta do 11. novembra 1945.
6
Dr eljko Maurani (Zagreb, 18821941), advokat, sin je Vladimira Maurania, predsjednika HAZU, a unuk
hrvatskog bana i pjesnika Ivana Maurania (Smrt Smail-age engia). Njegova roena sestra je hrvatska
knjievnica Ivana Brli-Maurani. Od 1932. do 1934. vrio je dunost predsjednika JS, kada je proglaen za
njegovog doivotnog poasnog predsjednika! Svakako da je takva odluka bila politiki motivisana jer je njegov
dotadanji ahovski angaman potpuna nepoznanica.
7
Politika, 11. januara 1931.
8
Kreimir pl. urkoveki, ugledni veleposjednik i industrijalac iz Nove Topole i naelnik tamonje optine, sin
je Emeriha pl. urkovekog zvanog Mirko, koji je 1881. iz Hrvatske doao u bosanskogradiki kotar, 1885.
otvorio trgovinu u Rovinama (Okruni sud u Banjaluci, broj 3502/gr), a 25. marta 1910. parnu pilanu i parni
mlin u Donjem Windhorstu (Okruni sud u Banjaluci, broj F-247/1909) i bio jedan od prvih zadrugara. Mirko je
bio poslanik Bosanskog sabora, a na podruju Gradike irio je politiku propagandu starevievaca. U proljee
1936. Kreimir je bio angaovan u akciji prehranjivanja siromane djece sa Zmijanja. Djecu je u Banjaluci
prihvatao i zdravstveno pregledao dr Branko ubrilovi, a zatim su autobusima preduzea Braa Divjak djeca
besplatno prevoena u Novu Topolu, gdje ih je Kreimir prihvatao i rasporeivao po domovima. Godine 1930.
odlikovan je Ordenom jugoslovenske krune V reda. Njegova supruga Nada djev. Mataruga, roena u Novoj
Topoli, optuena je zbog pomaganja narodnooslobodilakog pokreta i novembra 1941. predata Pokretnom
prijekom sudu u Zagrebu.
9
Gavro Vujii bio je direktor Higijenskog zavoda i upravnik Dravne bolnice u Banjaluci. Nakon 12 godina
slube u Banjaluci, septembra 1940. premjeten je u Beograd.
10
Mustafa Softi, sin Mustafe, roen 1909. u Banjaluci, jedno je vrijeme radio u trgovini Aleksandra Maslee,
Veselinovog oca, a kasnije je otvorio vlastitu trgovaku radnju. Na sjednici Osnivakog odbora RSK Borac,
odranoj 15. jula 1926. godine, imenovan je za prvog tajnika. U aktu Uprave policije, pov. br. 953/36,
okarakerisan je kao veliki simpatizer komunista.
5

Hrvatski dom Nada

Desetog januara 1931. godine, tano u 20:25, u dupke punu veliku salu Hrvatskog
doma Nada11, pozdravljen gromoglasnim aplauzom, odmjerenim i dostojanstvenim korakom
na sredinu sale stupio je Aleksandar Aljehin.
Simultankom je rukovodio inenjer Josip Grani12.

11

Zgrada sa elementima klasicistike u Ulici kralja Alfonsa XIII (do 1945. Frankopanska, a od 1945. do 1992.
Ulica Borisa Kidria) izgraena je 1923. na mjestu starog objekta sline namjene. Radove je izveo graevinski
preduzima Wilhem Grnvald iz Banjaluke. Izgradnja nekoliko znaajnih objekata u ovoj i susjednim ulicama
(sefardski templ, Finansijska direkcija, kua monsinjora Pajia a kasnije Kapetanovia kua i dr.) uslijedila je
nakon njenog spajanja sa Gospodskom ulicom, odnosno nakon izgradnje Strievia kue (danas Gradska
pivnica) krajem XIX vijeka. Zgrada je bila vlasnitvo Hrvatskog pjevakog drutva Nada. U toku Drugog
svjetskog rata, kada je dograena, zgradu je koristio Kulturbund. Sredstva za dogradnju, u iznosu od milion
dinara, darovao je dr Viktor Guti. To su, meutim, bila sredstva ubrana po osnovu kontribucija razrezanih
banjalukim Srbima i Jevrejima. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1973, to je bila zgrada Doma JNA. Do
2004. zgrada je koriena za potrebe policijske stanice, a 2005. je denacionalizovana. Danas je u zgradi
smjetena gruntovnica Osnovnog suda. U zgradi je odran itav niz kulturnih i sportskih priredbi. U njoj je 24.
oktobra 1932. organizovan i prvi boks me u Banjaluci izmeu Cakana Novakovia i Sarajlije Ljube Vojvodia.
12
In. Josip Grani, geometar i katastarski inspektor Vrbaske finansijske direkcije, otac je ahiste i fudbalera
Josipa Grania Fie. Godine 1929. bio je sekretar portskog kluba Balkan. Penzionisan je marta 1932. Umro je
maja 1936. godine, svega nekoliko dana nakon druge Aljehinove posjete Banjaluci. Fotografija je poklon Fiine
kerke Vesne Bali.

Katastarski inspektor in. Josip Grani, voditelj simultanke, sa suprugom Vilmom

Aljehinu se suprotstavilo 35 igraa iz Banjaluke, Kotor Varoa, Bosanskog Novog i

Bosanske Gradike.
Ispred banjalukih ahista pozdravio ga je predsjednik K Balkan in. Momilo
Miloevi. U prigodnom govoru ukazao je na znaaj posjete uvaenog gosta i na silan
propagandni efekat njegove turneje.
Pun energije i uigran, poetne poteze Aljehin je vukao gotovo trei od stola do stola.

Aljehinova simultanka 1931 (ARSBL, Zbirka fotografija, inv. br. 7286, sign. XVI-47)

Detalj sa jedne od simultanki: u desnom uglu je Salamon Poljokan,

iza njega stoje braa Veljko i Svetolik orevi, a desno od Svetolika
prof. Kemal Hadiomerspahi (ARSBL, inv. br. 7289, sign. XVI-50)

Ve poslije sat i 20 minuta oruje je poloio Kotorvaroanin Sabit Hozi13, a samo pet
minuta poslije njega slavno je stradao Milorad Vasi14 iz Bosanske Gradike. Nakon
neprecizne igre u otvaranju crni je kralj ostao odsjeen u centru, a ve u devetom potezu M.
Vasi je nainio i grubu greku. Aljehin je reagovao u maniru svjetskog ampiona,
bravurozno rtvovao damu i ve u sljedeem potezu uslijedio je mat. Pogledajmo partiju
kojom su oba aktera ula u ahovsku istoriju:
Aljehin - Milorad Vasi
1. e4 e6 2. d4 d5 3. Sc3 Lb4 4. Ld3 Lc3 5. bc3 h6 (?) 6. La3 Sd7 7. De2 de4 8. Le4
Sgf6 9. Ld3 b6 (?)

13

Sabit Hozi, trgovac, roen 1901. godine, potie iz ugledne mnogolane kotorvaroke porodice. Aktivno je
pomagao narodnooslobodilaki pokret od 1941. Biran je za lana Sreskog NOO Kotor Varo, a 1943. je bio
vijenik ZAVNOBiH-a u Mrkonji Gradu. Maja 1943. je uhapen. U zatvoru se razbolio i umro 19. juna 1944.
Njegovi sinovi su istaknuti bosanskohercegovaki pisac za djecu i omladinu Advan (Kotor Varo, 1926) i
poznati vajar Arfan (Kotor Varo, 1928 Sarajevo, 1991). Arfan je 1947. bio jedan od svjedoka u sudskom
postupku u kojem je in. Zvonimir Jovi (roen 1901. u Banjaluci, diplomirao eksportnu ekonomiju u Zagrebu
1926, a 1929. otvorio knjiaru sa tamparijom, fudbaler GK Krajinik i lan njegove uprave, juna 1936. biran
za lana Revizionog odbora Drutva Zmijanje, a u toku rata kapetan Ordnung policije) proglaen ratnim
zloincem i osuen na smrtnu kaznu streljanjem. U ovom sudskom postupku, pored ostalih, svjedoili su i
Kreimir Budimir i Vjekoslav Fulanovi Puba.
14
Milorad Vasi zvani Miles, sin trgovca Nikole i Jefe djev. Stefanovi, roen 1. septembra 1903. u Brestovini
kod Bosanske Gradike, umro 1982. u Bosanskoj Gradici, bio je muziar koji je poduio mnogobrojne mlade
sugraane i viegodinji standardni centarhalf Loptakog kluba Sava u Bosanskoj Gradici (jedno vrijeme ovaj
klub se zvao LK Karaore). Rado je igrao ah i jedan je od rijetkih ahista tog vremena koji je vrijedno vodio
ahovske biljeke. Danas te zabiljeke uva njegov unuk Ljubia, koji je autoru dao i biografske podatke o svom
djedu. Milorad je sa suprugom Vesom djev. Mikoli stekao sina Nikolu.

10. De6 fe6 11. Lg6 mat.15

Milorad Vasi Miles je muziki obrazovao brojne generacije mladih Gradianaca

15

Konaan rezultat ove partije zabiljeen je i na sajtu www.sport-stat.km.ru/chess , na kojem je pogreno

napisano da se Aljehinov protivnik zvao arko. Partija je publikovana u Politici od 12. novembra 1939.

Svaki poraz domaina publika bi glasno popratila sa

Slava mu!
Po isteku drugog sata dolo je do prekida partije sa
profesorom Matijom Diviem.
Aljehin je tvrdio da su figure ispremjetane, a Divi i
mnogobrojni kibiceri suprotno. Do sporazuma i nastavka partije
nije dolo i sudija in. Grani je Diviu izrekao in contumatio.
ta rei nakon toliko godina? U Aljehinovu mo
pamenja pozicije nije uputno sumnjati, a teko je povjerovati i
da mu je za nepuna dva asa igre pozicija bila sumnjiva, to bi
moglo da ukae na njegovu elju da partiju dobije na nesportski
nain. To nije manir svjetskog ampiona. Vjerovatno je profesor
Divi sa kibicerima analizirao partiju i zaboravio da prije
nailaska Aljehina namjesti (vrati) kritinu poziciju na tabli. To se
deava na simultanim produkcijama.
Milorad Vasi Miles
Vie od toga govori injenica sa koliko je ozbiljnosti
Aljehin prilazio svakoj partiji.
Postoji, meutim, i sljedea verzija dogaaja:
Svjetski prvak Aljehin imao je 1930. simultanku u bosanskom gradu Banjaluci. Meu
njegovim protivnicima bio je ovdanji nastavnik, iju partiju su stalno pratili njegovi uenici.
Aljehin je zavrio svoj krug. Kada je doao do nastavnika pogledao je tablu i ljutito sruio
figure. Zbunjeni pedagog molio je za objanjenje. Zaokupljen drugom partijom, Aljehin mu je
dobacio preko ramena:
Vi ste mi ukrali jednog topa.
Tek na kraju ustanovilo se da je jedan od uenika koji su stajali oko table ukrao
svjetskom prvaku topa, elei da ustanovi da li e ovaj to da primijeti. est godina kasnije
nastupao je ponovo Aljehin u Banjaluci. Iznenada je primijetio nastavnika.
Nemojte da ponovo probate smicalicu sa topom ree Aljehin prijetei i energino
povue 1. e4.16
Prvi dio ove anegdote, unato pogrenom datiranju prve Aljehinove posjete Banjaluci,
mogao bi da se prihvati, dok njen drugi dio djeluje nategnuto i iskonstruisano. Kako god,
profesor Divi nije bio meu onima koji su 1936. uestvovali na Aljehinovoj drugoj
produkciji, pa je i ampionova prijetnja deplasirana.
Poslije profesora Divia kapitulirali su kapetan Ivan Severovi17, K. Budimir, ore I.
Ili18 i in. Miloevi.
16

Ova anegdota na njemakom jeziku skinuta je 15. marta 2008. sa sajta www.koenig-plauen.de .
Ivan Severovi, roen 26. marta 1896. u Cirkveni kod Krievaca, bio je aktivni oficir austrougarske vojske i
potpukovnik Vojske Kraljevine Jugoslavije. Aprila 1936. izabran je za lana uprave Streljake druine Petar
Mrkonji. U Aprilskom ratu bez ispaljenog metka je napustio poloaj na granici sa Albanijom, prebacio se do
Podgorice, a odatle u Zagreb i postavljen za komandanta posadnog zdruga u Sisku. Od 29. juna 1941. bio je
pripadnik ustake 1. pjeake pukovnije, koja je maja 1943. preimenovana u Jger regimentu. Ranjen je 19.
novembra 1941. prilikom napada partizanskih snaga na selo urlovac kod Prijedora. Od maja 1942. do maja
1943. Severovi je komandovao ovom jedinicom. U Banjaluci je formirao komandu pozadine Jug i starao se o
osiguranju komunikacija. Nakon bitke na Kozari, avgusta 1942. upuen je na kurs u Njemaku i nakon toga
radio u inspektoratu Ministarstva oruanih snaga. Partizanske snage zarobile su ga 18. novembra 1942. na potezu
Suhaa Sanski Most. Razmijenjen je 9. januara 1943. U Arhivu Republike Srpske uva se zapisnik o
presluanju Severovia o okolnostima zarobljavanja, koji je Zapovjednitvo II domobranskog sbora marta 1943.
dostavilo 718. njemakoj pjeadijskoj diviziji. Od 20. oktobra 1944. do kraja rata bio je glavar stoera 5.
hrvatske ustake divizije u Bjelovaru, kojom je komandovao Boban. Pred kraj rata zarobljen je u Blajburgu,
sproveden u zatvor Nova Ves u Zagrebu, a odatle u Beograd. Na sudskom procesu protiv 34 hrvatska generala i
via oficira, odranom 1323. septembra 1945. u Beogradu, osuen je na smrt strijeljanjem, trajan gubitak
politikih i pojedinih graanskih prava i konfiskaciju imovine. Na suenju se branio navodei da je uestvovao u
17

Prvi remi, u 23:10, nakon dva i po asa igre, burno pozdravljen od kibicera i drukera,
postigao je Kleinmayer iz Bosanskog Novog.
Aljehin - Kleinmayer
1. e4 c6 2. c4 d5 3. ed5 cd5 4. d4 Sc6 5. Sf3 e6 6. Sc3 Sf6 7. Lg5 Da5 8. Lf6 gf6 9.
cd5 ed5 10. Lb5 Le6 11. Dd3 Lb4 12. 0-0 a6 13. Lc6 bc6 14. Sh4 0-0 15.Tfe1 Dc7 16. Df3
Kg7 17. Te3 Dd7 18. Sa4 Tab8 19. Sc5 Lc5 20. dc5 Tb4 21. Dh5 Tg8 22. h3 Dc7 23. Tae1
Df4 24. Tg3 Kh8 25. Te6

25... fe6 26. Tg8 Kg8 27. De8 Kg7 28. De7 Kg8 29. De6 Kf8 30.Dc8 Kf7 remi vjeitim
ahom.
Tano 15 minuta poslije, u burnom duelu, remi je izborio i gimnazijalac Radomir
Miloevi.
Aljehin - Radomir Miloevi19
1. e4 c6 2. d4 d5 3. f3 de4 4. fe4 e5 5. Sf3 ed4 6. Lc4 Le6 7. Le6 fe6 8. 0-0 Db6 9.
Kh1 Le7 10. Sd4 c5 11. Dh5 g6 12. De5 Lf6 13. Tf6 Sf6 14. Se6 Kf7 15.Sg5 Kf8 16. Sc3
Sbd7 17. Df4 Kg7 18. Sd5

sitnijim okrajima kod Otoke i da je grekom predloen za odlikovanje. Egzekucija nad njim izvrena je 24.
septembra 1945. U istom procesu ista kazna izreena je i Banjaluaninu Vladimiru Metikou, generalu.
18
ore I. Ili je izmeu 1929. i 1935. obavljao dunosti sreskog naelnika u Bosanskom Novom, Banjaluci i
Bihau. Kada su 1933. u Bihau otkrivene finansijske malverzacije i u optinskoj kasi utvren manjak od
200.000 dinara, optina je stavljena pod sekvestar, a on imenovan za upravnika sekvestra. Marta 1935. rjeenjem
ministra unutranjih poslova kanjen je premjetajem na mjesto sreskog naelnika Sreza kosanikog (kod
Kurumlije), bez prava na naknadu putnih i selidbenih trokova. Kao sreski naelnik u Banjaluci 1933. je
odlikovan Ordenom jugoslovenske krune V reda.
19
Radomir Miloevi, sin svetenika Rade, roen 12. januara 1910. u Piskavici, zavrio je 1931. Realnu
gimnaziju u Banjaluci. U spisku naputenih stanova Ravnateljstva za ponovu iz 1942. stoji da je naputen njegov
stan u Piskavici. Godine 1945. oenio se Slovenkom Lidijom (stanovala na Predgrau), sa kojom je stekao
kerku Brankicu i sina Boidara, i odselio u Dubrovnik, gdje je radio kao profesor. Umro je 1990. u Dubrovniku.

18... Dc6 19. Ld2 h6 20. Sf3 Sd5 21. ed5 Dd5 22. Lc3 Kh7 23. Dg4 The8 24. Tf1 Tf8 25. Sg5
Kg8 26. Sf7 Kh7 27. Sg5 i remi ponavljanjem poteza.20
Tano na prelasku u novi dan kapitulirali su Eugen Kindij21 i Karlo Nagli22, a poslije
ponoi, nakon etvoroasovne borbe, isto su uinili i Mita ogorov, in. Ladislav Jovi23 i
Strahinja Savinovi.
Tek u dvadeset minuta poslije ponoi navijai su dobili priliku za pravo slavlje. Salom
su se prolamali povici ivio! i frenetian aplauz klupskom prvaku Martinu Reineru.
Aljehin - Martin Reiner
1. e4 e6 2. d4 d5 3. Sd2 de4 4. Se4 Sd7 5. Sf3 Sgf6 6. Sg3 c5 7. Le3 Sg4 8. Lg5 Da5
9. Ld2 Db6 10. Lc3 cd4 11. Sd4 h5 12. Dd2 Lc5 13. Se4 e5 14. Sf5 0-0 15. h3 Sgf6 16. Sc5
Sc5 17. Se7 Kh8 18. Sd5 Sd5 19. Dd5 Lf5 20. 0-0-0

20

Ovaj je rezultat zabiljeen i na sajtu www.sport-stat.km.ru/chess

Eugen Kindij, sin Gregora, roen 1913. u Prnjavoru, osnovnu kolu zavrio je u Prnjavoru, gimnaziju u
Zagrebu i Banjaluci, a elektro fakultet u Zagrebu. Njegov otac i stric Mihail doselili su u Kozarac oko 1900.
godine, a kasnije su se nastanili u Prnjavoru. Mihail, svetenik, u Kozarcu je podigao malu crkvu, iji su tragovi i
danas vidljivi. Eugen se oenio neto prije izbijanja Drugog svjetskog rata i odselio u Njemaku. Kao istaknuti
strunjak, niz godina radio je i na naftnim buotinama u Junoj Americi. U Njemakoj ivi njegov sin Mihael,
istaknuti strunjak u Simensu. Eugen je umro 2004. u Hanoveru. Eugenov brat Zinovij (Prnjavor, 1915
Prijedor, 2002), magistar ribarstva, radio je kao upravnik i tehnolog ribnjaka u Sanianima.
22
Dragutin Karlo Nagli, viegodinji gradski kotarski predstojnik u Banjaluci i pristav u Banskoj upravi, roen
je 22. oktobra 1895. u Zavrju kod Delnica, a umro 7. jula 1955. u Zagrebu. Ukazom III. broj 4311236 od 12.
decembra 1936. sa mjesta upravnog sekretara Dunavske banovine postavljen je za naelnika kotorvarokog
sreza, a 23. septembra 1938. za naelnika sreza bosanskograhovskog. U Banjaluci je u toku rata poloio ustaku
prisegu (arhivska graa organa unutranjih poslova SRBiH, spisak lica koja su polagala ustaku zakletvu 12.
decembra 1942) i bio na dunosti savjetnika u Odjelu za javne radove. Sa suprugom Jelenom djev. Mihaljevi u
Banjaluci je 1922. stekao sina Miroslava.
23
Ladislav Jovi zvani Vlado, in. ekonomije, roen 1905. u Banjaluci, sin je banjalukog veletrgovca drvetom i
drvnom graom i lana Nadzornog odbora Banke za trgovinu i obrt d.d. Banjaluka i Ravnateljstva Hrvatske
banke i tedionice d.d. Banjaluka (Narodno jedinstvo, broj 47/1920 i 62/1920) Ante Jovia st. i majke Dragice
djev. Vlai. Zajedno sa akademikom Vladom Miloeviem i njegovim bratom Vojislavom, Velimirom
Piteljiem, Zvonimirom Joviem i drugima svirao je u orkestru koji je formirao Josip Soukal. Ladislav je bio
poznati fudbaler GK Krajinik, u kojem su igrali i njegovi strievii Boidar i Zvonimir, i lan Ravnateljstva
Hrvatske katolike banke u Zagrebu (Narodne novine, broj 11/1941). U toku rata imao je in domobranskog
natporunika i radio kao pomonik kotarskog agronoma. Ubijen je na nepoznatom mjestu 16. maja 1946
(Narodni odbor optine Banjaluka, matini broj 1770/1958).
21

20. ... Se4 21. Ld4 Dh6 22. Le3 Df6 23. Ld3 Tad8 24. Db7 Sf2 25. Lf2 Ld3 26. Da7 Ta8 27.
De3 Lg6 28. a3 Tac8 29. Td2 Df5 30. De2 Tc6 31. Kb1 Tfc8 32. Tc1 De6 33. Tcd1 Tc2.
Bijeli predaje.24
Nakon pet asova borbe poraeni su N. Pavli i K. Dimitrijevi, remizirali su
Herrmann, Ludvig Kovai25 i Sveto orevi, dok je inenjer Didzinsky26 postigao drugu
pobjedu za domaine.
U daljnjem toku seanse poraeni su Milovan Popovi, Tima i
Turudija.
Za tablama su ostala petorica domaina. Aljehin je sve vie
panje poklanjao partiji sa prof. Nikolom Kozomarom, nastojei da
spasi teku poziciju. Mnogobrojnim kibicerima, nervoznim do
usijanja, profesor nije elio da otkrije plan igre, ali je tiho ponavljao:
- Da su tri Aljehina ne mogu spasiti situaciju. On je gotov!
I zaista, nakon to je profesorov slobodni pjeak stigao do
posljednjeg reda i bio promovisan u damu, Aljehin se prvo zamislio a
potom zamahom ruke poruio figure.
Do kraja simultane produkcije Stjepan Salamon, Filanovi i
Poraz 1931, remi 1936: Paternoster potpisali su predaju.
Posljednju partiju, u nedelju u 2:30 asova, Aljehin je okonao
Stjepan Salamon
pobjedom nad prof. Kemalom Hadiomerspahiem.
Sada je bio red na sudiju in. Grania da objavi konaan rezultat. Aljehin je dobio 27,
izgubio tri i remizirao pet partija. Krajnji rezultat relativno je povoljan za domae igrae.
Produkcija je trajala 6 asova i 5 minuta. Prost raun pokazuje da je Aljehin po partiji
prosjeno troio neto vie od 10 minuta.
Tabla
1.
2.
3.
4.
24

Postava
Stjepan Salamon
Zvonimir Valjavec
Milovan Popovi
Kemal Hadiomerspahi

Rezultat
0:1
0:1
0:1
0:1

Zavreno u
02:25
23:25
01:50
02:3027

Ovaj rezultat zabiljeen je i na sajtu www.sport-stat.km.ru/chess .

Ludvig Kovai bio je trgovac u Bosanskom Novom. U prvom izdanju ove knjige autor je, povodei se za
tekstom iz ahovskog glasnika i zapisnikom voditelja simultanke, pogreno naveo prezime Kovaevi.
26
Na simultanci u Zagrebu, 15. decembra 1930. in. Didzinsky je pretrpio poraz.
25

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.

Dimitrije ogorov (B. Gradika)

Eugen Kindij
Strahinja Savinovi
Mladen Paternoster
Radomir Miloevi
Tone Filanovi
Franjo Kuffner
Kreimir Budimir
Josip Rolih
Vjekoslav ajnovi
Nikola Pavli
Rudolf Khler
Ludvig Kovai (Bos. Novi)
Josip Kleinmayer (Bos. Novi)
Matija Divi
Kirilo Dimitrijevi
Milorad Vasi (Bos. Gradika)
Marko Tima
In. Ladislav Jovi
Sabit Hozi (Kotor Varo)
Mustafa Dizdar28 (Kotor Varo)
ore I. Ili
Nikola Kozomara
Bogdan Turudija (Bos. Gradika)
Emil Herrmann
Ivan Severovi, kapetan
Momilo Miloevi
Karlo Nagli
Pavel Didzinsky
Svetolik orevi
Martin Reiner

0:1
0:1
0:1
0:1
remi
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
remi
remi
0:1*
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
0:1
1:0
0:1
remi
0:1
0:1
0:1
1:0
remi
1:0

00:48
24:00
00:25
02:30
23:25
02:20
01:50
23:10
01:10
01:00
01:25
01:10
01:25
23:10
22:20
01:30
21:50
02:00
00:30
21:45
01:50
22:45
02:00
01:50
01:25
22:45
23:15
24:00
01:25
01:45
00:45

No sa ampionom
Aljehin je nakon simultane produkcije izjavio da je iznenaen velikim brojem jakih
ahista i po prosjenoj snazi uporedio ih je sa subotikim. Svjetski ampion je posebno
pohvalio igru mlaih ahista i dobru organizaciju.

27

Podaci u ovoj rubrici uzeti su iz zapisnika. Banjaluki dopisnik Politike naveo je da je posljednja partija
zavrena u 2:40.
28
Mustafa Dizdar, izvoznik i trgovac mjeovitom robom iz Kotor Varoa, rjeenjem bana Vrbaske banovine od
14. novembra 1932. postavljen je za zamjenika vijenika Zanatsko-industrijske komore u Banjaluci.

Snaan utisak na gosta ostavila je gostoljubivost domaina.

Uz svirku slovenskih pesama i naih sevdalinki, proveo je u
najveem raspoloenju sve do odlaska preko Jajca za Sarajevo, kada
je izjavio da odlazi sa iskrenim aljenjem to tako brzo mora ostaviti
gostoljubivu Banjaluku.
Na ovom mestu treba naroito podvui kulturno dranje
graanstva, koje je shvatilo znaaj ove priredbe, te je dobrovoljnim
prilozima i odlinom posetom mnogo doprinelo, da ova priredba
ispadne tako sjajno, kao i u veim mestima nae kraljevine. Ugled
banjalukog aha, a i samog grada ovim je mnogo porastao, a
1. Inenjer Ladislav
graanstvo je pokazalo da stie sve vie smisla za kulturne
Jovi
manifestacije.29
Atmosferu nakon simultanke opisao je i dopisnik Politike:
Posle svrene utakmice dr. Aljehin bio je burno pozdravljen, pa su zatim svi prisutni
zajedno sa g. dr. Aljehinom produili sve do 8 asova uz muziku, igru i pesmu, to je dr.
Aljehina veoma raspoloilo. Njega je naroito interesovalo narodno kolo. U najlepem
raspoloenju palo je nekoliko zdravica, na koje je dr. Aljehin odgovorio. Velika grupa ahista
otpratila je dr. Aljehina do hotel "Bosne", gde je odseo. Tu se on preobukao u putniko odelo.
Srdano ispraen od velikog broja graana ostavio je Banjaluku i automobilom preko Jajca
otiao za Sarajevo, gde stie veeras u 10 asova.

Rezultati Aljehinove turneje

Na etrnaest simultanih produkcija Aljehin je odigrao ukupno 509 partija i postigao
visokih 86% bodova (+410, =69, -30).

Josip Rolih i Eugen Kindij.

Analiza rezultata nedvosmisleno ukazuje na to da je Aljehin na najjai otpor naiao u

Zagrebu, pretrpjevi na 35 tabli sedam poraza i remiziravi osam partija. Dakle, Zagrepani su
ostvarili 31% moguih bodova i po tome su znaajno ispred Beograana, koji su drugi po
pruenom otporu ali sa znatno skromnijim skorom (19%).
I neto drugaija analiza potkrepljuje ovu konstataciju.

29

Nova tampa

Simultanka u Zagrebu trajala je gotovo deset asova, a ona u Beogradu osam.

Podsjeanja radi, banjaluka je trajala est asova i pet minuta. Valja dodati i da je u
Beogradu Aljehin dvije partije igrao naslijepo i to mu je, svakako, oduzimalo mnogo vie
vremena od prosjeno potrebnog.
Po snazi otpora Banjaluani su na petom mjestu (15%). Ispred njih su Zagrepani,
Beograani, Mariborani i Novosaani. Ve tada je bilo jasno da Banjaluka stasava u jak
ahovski centar. Za svega par mjeseci, na ekipnom ampionatu drave, ona e to i dokazati.
Da bi se dobila jo jasnija slika o snazi otpora koji
mu je pruen u Banjaluci, valja navesti da se 11. decembra
1930. u Ljubljani Aljehinu suprotstavila praktino
amaterska reprezentacija Slovenije. Aljehin je trijumfovao
sa 26:2 uz sedam remija.
Aljehin je 12. januara 1931. gostovao u Sarajevu.
Kako se za igru prijavilo sedamdeset zainteresovanih, to se
on odluio da odigra dvije simultanke. Na prvoj su igrai
bili smjeteni u dvije sale (20+13). Aljehin je postigao 27:3
uz tri remija. Druga simultanka odigrana je 14. januara.
Prvu partiju rijeio je u svoju korist ve nakon sedam
poteza, a na dvije table je igrao naslijepo. Aljehin je
pobijedio svih trideset Sarajlija!
Vrbaske novine zabiljeile su da se Aljehinu
Remi u Beogradu, poraz u
suprotstavilo 15 lanova Balkana, 10 lanova Sportskog
Banjaluci: Mladen Paternoster
kluba Krajinik, est graana i po dva igraa iz
bosanskonovske Slobode (Ludvig Kovai i Kleinmayer) i Kotor Varoa (Hozi i Mustafa
Dizdar).
Sa velikom sigurnou moe se tvrditi da su kao graani nastupili Eugen Kindij, in.
Jovi, ore I. Ili, kapetan Severovi, Nagli i Vasi.
Iz spiskova uesnika mjeovitog nagradnog turnira za 1930. i prvenstva S Balkan za
1930/31, mogue je odgonetnuti i imena petnaestorice ahista Balkana. To su: Zvonimir
Valjavec30, Hadiomerspahi, Khler, Divi, N. Kozomara, Turudija, Herrmann, Momilo
Miloevi, Didzinsky, Sveto orevi, Reiner, Filanovi, Nikola Pavli, K. Dimitrijevi i
Milovan Popovi.
Preostalih deset sudionika su lanovi Krajinika. injenica da je u gradu djelovala jo
jedna ahovska sekcija praktino je nepoznata, ali je jasno da u njenim redovima ima vrlo
dobrih igraa. Od lanova Krajinika jedini remi izborio je Radomir Miloevi.
Jedan neobian susret
Za vrijeme boravka u Banjaluci domaini su gostu priredili i iznenaujui susret sa
Ivanom Stlukom31, koji je poznavao Aljehina od malih nogu jer je 1896-99. bio nadupravitelj
30

Autor nije uspio da sazna blie podatke o Zvonimiru Valjavecu. Izvjesni Valjavec izabran je 1923. za lana
Odbora Zagrebakog K, a Aleksandar Valjavec bio je prije Drugog svjetskog rata direktor Destilacije drva d.d.
u Tesliu. Valjavec je uskoro preselio u Sarajevo. Tamo je nastupao mnogo uspjenije nego u Banjaluci. Osvojio
je prvenstvo Sarajevskog K za 1934, dok je naredne godine bio etvrti.
31
Ivan Stluka, sin Jana i Ane Mahakove, roen 11. aprila 1871. u Cerekvicama kod Koica (eka), u dravnoj
poljoprivrednoj slubi proveo je vrijeme od 1. oktobra 1909. do 31. avgusta 1923. godine, kada je penzionisan.
Bio je oenjen Emom (umrla 9. septembra 1959. u Zagrebu), sa kojom je 12. oktobra 1913. u Bihau stekao
kerku Anu. Ona je ivjela u Zagrebu i tamo studirala prava. Ivanova supruga Ema je u prvom braku imala
sinove Stanislava, Stjepana, Viktora i Ota i kerku Ladislavu. Iz jednog dokumenta koji datira iz 1944. godine,
zakljuuje se da je Stluka tada bio iv i da je stanovao u Bihau. Stluka je bio upravitelj Vonog i loznog

Krasnodolinske ekonomije, posjeda Aleksandra Ivanovia Aljehina, ampionovog oca. Stluka

je posjedovao i originalni dokument o svom namjetenju, potpisan od vlasnika imanja.

2. Aljehin ispred rodne kue

ampion je rado sluao pripovedanje g. Stluka o svom detinjstvu i rodnom kraju, kojeg
se silom prilika morao odrei.32

rasadnika u Bihau. Ovaj rasadnik, povrine 6,5 ha, osnovan je 1926. U arhivskom fondu Kraljevska banska
uprava Vrbaske banovine, kojeg uva Arhiv Republike Srpske, sauvana je molba Ivana Stluke za odobrenje
desetodnevnog odsustva radi obilaska imanja u ehoslovakoj i razgledanja poljoprivrednog sajma u Pragu.
32
Nova tampa