1.

Kompjuterski cip se smatra inputom u proizvodnji kompjutera i

kompjuterskih softvera. Smanjenje cijena inputa smanjuje troskove
proizvodnje i povecava ponudu. U ovom slucaju smanjenje troskova
kompjuterskih cipova ce se odraziti na trziste kompjutera i kompjuterskih
softvera tako sto ce se povecati njihova ponuda. (Nacrtati graf povecanja
ponude). Povecanje ponude vodi povecanju ravnotezne kolicine i smanjenju
ravnotezne cijene kopjutera i komp.softvera.
Pisaca masina se moze posmatrati kao supstitut kompjutera. Ako se zbog
smanjenja troskova komp.cipova povecala ponuda kompjutera to ce za
posljedicu imati povecanje ravnotezne kolicine i smanjenja ravnotezne cijene.
Dakle cijena kompjutera se smanjila. Ako su dva dobra supstituti smanjenje
cijene jednog dobra smanjit ce potraznju za njegovim supstitutom. Dakle,
zbog smanjenja cijene kompjutera smanjit ce se potraznja za pisacim
masinama. (Nacrtati graf smanjenja potraznje i objasniti sta se desava sa
ravnoteznom cijenom i kolicinom.
2. Ako su poplave unistile mnoga zemljista zasijana psenicom to znaci da ce
biti manja ponuda psenice na trzistu. Smanjenje ponude nekog dobra vodi do
smanjenja ravnotezne kolicine i poevacanja ravnotezne cijene tog dobra
(nacrtati graf smanjenja ponude). Poljoprivrednici ciji usjevi nisu bili
poplavljeni ce imati veliku korist od poplave zato jer ce psenicu moci
prodavati po vecoj cijeni i tako ostvariti vece prihode.
3.
a) Gledas u tabelu sto je data, gdje su Qd i Qs jednaki tu je ravnotezna
kolicina (Qe=50), a ravnotezna cijena za tu kolicinu je Pe=2.
b) Ako vlada uspostavi minimalnu cijenu od 2,5 KM/kg - nacrtas graf za
minimalnu cijenu, posto je minimalnu cijena veca od ravnotezne (2,5 KM > 2
KM) to znaci da ce proizvodjaci nuditi vise paradajza (Qs=55), jer je prodajna
cijena veca. S druge strane kupci ce se ponasati u skladu za zakonom
potraznje koji glasi: kad cijena raste, trazena kolicina se smanjuje i obrnuto. U
ovom slucaju oni ce kupovati manje paradajza jer se cijena povecala (Qd=45).
Dakle, posto je ova cijena veca od ravnotezne kupci ce smanjiti ravnotezne
kolicine dok ce ponudjaci nuditi vece kolicine, pa ce se na trzistu javiti visak tj.
jedan dio proizvoda ce ostati neprodan.
Ako vlada uspostavi minimalnu cijenu od 1,5 KM/kg to nece imati nikakvog
efekta jer ova cijena nije veca od ravnotezne.
c) Opet gledas u tabelu, ako je cijena P=2,5 KM/kg, ponudjena kolicina ce biti
Qs=55, a trazena kolicina Qd=45;
55 000 - 45 000 = 10 000 kg (jer su kolicine date u hiljadama)

Vlada ce morati otkupiti 10 000 kg paradajza da bi sve kolicine proizvedenog

paradajza bile prodate.
4. Automobil i benzin su komplementi. A kad su dva dobra komplementarna,
ako padne cijena jednog povecat ce se potraznja za drugim i obratno, ako se
poveca cijena jednog smanjit ce se potraznje za drugim dobrom. U ovom
slucaju cijena benzina se povecala sto ce direktno utjecati na trziste
automobila tako sto ce se smanjiti potraznja za automobilima. Nacrtas obicni
graf ponude i potraznje i prikazes smanjenje potraznje pomicanjem krive
potraznje ulijevo sto za posljedicu ima smanjenje ravnotezne cijene i kolicine.
Dakle, zbog povecanja cijene benzina smanjila se potraznja za automobilima,
a smanjenje te potraznje vodi smanjenju cijene automobila.
5. Ako vlada uvede maksimalnu cijenu od 20 KM za koncerte klasicne muzike
potraznja za kartama za koncerte ce se povecati jer se cijene smanjila
(maksimalna cijena je manja od ravnotezne). S druge strane zbog smanjenja
cijene smanjit ce i se ponudjena kolicina. Nacrtati graf maksimalne cijene.
Ponudjena kolicina Qs ce biti manja od trazene kolicine Qd (kupci ce traziti
vise dok ce ponudjaci nuditi manje) sto ce za posljedicu imati manjak karata.
Dakle zbog ove odluke manje ce ljudi posjecivati koncerte u poredjenju sa
svim ljudima koji bi htjeli otici na koncert a ne mogu zbog manjka karata.
6. Potraznja vozaca koji kaze: "Uspite mi 30 litara benzina" je cjenovno
neelasticna, jer iz njegove izjave mozemo zakljuciti da on ne gleda na cijenu
benzina. Ako se cijena poveca on ce vjerovatno i dalje usipati 30 litara
benzina, sto znaci da se u slucaju povecanja cijene njegova trazena kolcina
nece bitnije promijeniti.
Potraznja vozaca koji kaze: "Uspite mi benzina za 30 KM" je cjenovno
elasticna. On za cijenu od 30 KM moze usuti odredjenu kolicinu benzina. Ako
se cijena jednog litra poveca, on ce i dalje usipati benzina za 30KM, ali ovaj
put za 30 KM ce usuti manje litara benzina nego sto je usipao prije povecanja
cijene sto znaci da ce se trazena kolicina benzina od strane tog vozaca
promijeniti. Dakle, bez obzira koliko je cijena jednog litra benzina on ce usipati
za 30 KM. Ako se cijena poveca on ce moci usuti manje litara sto znaci da ce
se potraznja za benzinom znacajnije promijeniti.
7. Izdaci na objede u restoranima cu cjenovno elasticni zato jer u slucaju
povecanja cijene ili recesije potrosaci mogu smanjiti svoju potrosnju odnosno
potraznju jer objede u restoranima mozemo posmatrati kao neku vrstu
luksuznog dobra. Ako se poveca cijena, potrosaci jednostavno mogu odluciti
da vise ne rucaju u restoranima ili umjesto da rucaju svaki dan to mogu
smanjiti na dva dana u sedmici. To nije slucaj sa izdacima na hranu
domacinstava. Izdaci na hranu domacinstva su cjenovno neelasticni jer

domacinstva u slucaju povecanja cijene ili recesije ne mogu znacajnije

promijeniti svoju potrosnju hrane. Hrana je nephodno dobro, potrebna nam je
egzistenciju, a neophodna dobra imaju neelasticnu potraznju. Npr. ako se
poveca cijena hljeba domacinstva ne mogu jednostavno odluciti da ne kupuju
vise hljeb. Jedino mozda mogu smanjiti tu potrosnju, da umjesto dva hljeba
dnevno kupe samo jedan sto opet ne predstavlja znacajnije smanjenje
potraznje za hljebom.
Ovo je kako bih ja uradila, ne mora znaciti da je tacno. Nama su na prvoj
analizi bila 3 zadatka. Bio je ovaj treci zadatak, samo drugi brojevi i sesti.
Treceg se ne mogu tacno sjetiti, mislim da je bio slican ovom drugom zadatku
samo umjesto psenice su bile narance, nije bas isti ali slican.