John C.

Parkin Jebe
mi se
najuzvieniji duhovni put
Posveeno Leoneu i Arcu,
mojim sinovima i uzorima jebe mi se"
filozofije (no ipak, da se niste usudili
rabiti taj izraz, deki!)

Sadraj
Predgovor
- Bosonogi lijenik

Predigra
Test: Odmah recite jebe mi se
neemu! Poruka autora
Zato rei jebe mi se predstavlja
duhovni in? Zbog ega jebe mi se ima
takav naboj?
Kako itati ovu knjigu

1 Zato kaemo jebe mi se

Kaemo jebe mi se kada prestanemo
raditi neto to ne elimo 23 Kaemo jebe mi se kada napokon uinimo
neto za to nismo vjerovali da moemo uiniti 25 Kaemo jebe mi se kad nam je
ivot isuvie vaan27

2 Osnovne jebe mi se metode

Oputanje 48
Preputanje 51
Prihvaanje 52
Nepristrano promatranje 55
Svjesno disanje 58

3 Recite jebe mi se raznim stvarima

Recite jebe mi se hrani 67
Recite jebe mi se vaim
vezama 76 Recite jebe mi se
bolestima 83 Recite jebe mi
se novcu 38
Recite jebe mi se vremenu 93
Recite jebe mi se unutarnjem
pacifstu 94 Recite jebe mi se
odgoju djece 99

Recite jebe mi se samokontroli i

disciplini 112 Recite jebe mi se
planovima i ciljevima 117 Planovi i
ciljevi su super 118
Planovi i ciljevi su srnee 120
Pokuamo skinuti ruke s volana
122
Recite jebe mi se elji da popravite
svijet 126 Recite jebe mi se klimatskim
promjenama 128 Recite jebe mi se
svojim problemima 131

Recite jebe mi se onom to drugi misle o

vama 135 Recite jebe mi se strahu 147
Recite jebe mi se i budite sebini 153
Recite jebe mi se svojem
poslu 159 Recite jebe mi se
svojoj dravi 164 Recite jebe
mi se traganju 166

4 Uinak izgovaranja jebe mi se

Kad mu kaete jebe mi se, ivot reagira
173 Uinak rijei jebe mi se na vau
percepciju 178
Uinak na vae tijelo nakon to ste rekli jebe mi se 185

5 Formula jebe mi se"

Korijeni formule jebe mi se"
191 Sjedee poze s
naslonom 195 Sjedee
uspravne poze 200 Stajae
poze 204
Pokretne poze 210

Postkoitalni dim
Meni je bilo lijepo
Zbog ega je jebe mi se najuzvieniji duhovni put (isto u sluaju da niste
obraali panju a elite imati temu za avrljanje u kafu)
Htio bih vas ponovno vidjeti (ako se slaete)

Predgovor
Jebe mi se. Napisat u togod mi padne na pamet. Promislivi pomno, elei najbolji
mogui predgovor, jer svaka knjiga to zasluuje, poeo sam intelektualno,
pimplavo, odjednom shvativi da piem predgovor knjizi sa smjelim i neozbiljnim
naslovom jebe mi se - dakle zato bih trebao biti promiljen?
Kljuevi oslobaanja su univerzalni i u sutini jednostavni: valja se rijeiti svih pria
koje ste sebi ranije utuvili o ivotu,
o tome tko ste ili to biste trebali biti dok ste ivi, te spoznati se odjednom kao
boanski svemono, nezaustavljivo i basnoslovno bie.
Da biste to ostvarili potrebna je volja za oputanjem i preputanjem, ne samo
jednom nego uvijek. Posebice onaj dio vae svijesti koji je navikama sklon, koji se
identificira s njima poput lukave lije i koji e se boriti na svaki mogui nain za
svoje stare navike.
Da biste se prepustili, morate izdati naredbu vaoj svijesti, naredbu s kojom se ona
moe identificirati a koja izaziva spontani osjeaj slobode.
A koja je bolja naredba od jebe mi se" jerbo u trenutku izgovaranja ovih profanih,
sonih rijei postajete jedno sa svakim buntovnikom koji je ikada ivio, sa svim
velikim osloboditeljima svijeta, s kriteljima novih staza koji su stvarali trendove slobodni ste - i u svojoj slobodi time prirodno velianstveni.
John i ja smo srodni duhovi - sasvim sam inspiriran njime, kao i njegovom sjajnom
knjigom Jebe mi se - vjerujem da je rije o znaajnom doprinosu ljudskoj vrsti.

Bosonogi Lijenik

Predigra
Test: Odmah recite jebe mi se neemu!
Kaete li jebe mi se, oslobaate se svog grevitog hvatanja za neto - obino za
neto to vam zadaje bol.
Kada kaete jebe mi se, preputate se tijeku ivota - prestajui raditi ono to ne
elite, konano poevi raditi ono to ste zaista eljeli; prestajete sluati druge i
ponete sluati sebe.
Rei jebe mi se oznaava duhovni in (zapravo konani in), zato jer diete ruke
od problema, ostavljate se neeg, prestajete se protiviti i vraate se natrag u
prirodni tijek ivota (drugaije znanog i kao Tao, Bog itd.).
Kaete li jebe mi se, prestajete brinuti (openito), prestajete neto eljeti
(uglavnom) i konano postajete sretnim injenicom da postojite kao takvi u ovome
trenutku (ako ste imali sree). Stoga prije no to zajedno skoimo, drei se za
ruke, u bazen jebe mi se mudrosti, probajte odmah. Recite jebe mi se neemu! To
moe biti neto maleno (proeite do hladnjaka i pojedite onaj komad torte) ili
neto veliko (proeite do te svinje koju nazivate partnerom i recite mu nek uhvati
maglu).
Recite jebe mi se neemu... bilo emu! Osjetite slobodu i olakanje koje taj iskaz
donosi. Umnoite deset puta, zamislite takav osjeaj veinu vremena i onda ete
stvoriti predodbu o tome u to se ovdje uputate.
jo jedna stvar, prije nego to skoimo, zajedno UZVIKNIMO...
Jeeeeebee miiii seeeee!

Poruka autora
Dakako, cijela ova knjiga je jedna autorska poruka. Ali ovo je posebna poruka od
konvoja koji u izvidnicu alje svoj bicikl da vas susretne i pripremi za dolazak
same poruke.
Dakle, biciklist skida svoju kacigu (majko mila!). Cereka se. Kad se malo pribere
kae vam zato se smijao.
Poruka e vas obino nalaziti u prostodunom formatu. Stvari se obino lake
progutaju i svare na taj nain. Kao to je slavna guru-vjetica 60-ih Mary Poppins
jednom rekla: "lica eera pomae da se proguta lijek." Posebice to lica
lijeka/eera koju ete kuati moe imati okus kakav god poelite: kao to su to
bile jagode za Michaela, a pun od ruma za samu Mary Poppins.
Dakle, izaberite okus koji vam se najvie svia i pokuat u vam udovoljiti.
Stvar je u tome da je itava poruka vezana uz ne-ozbilj-nost. Dakle, lijek sam po
sebi je sto posto eer (naravno, s vrijednou E za taj poseban okus po vaem
izboru).
Na je ivot sainjen od vanih stvari. Na vrijednosni sustav naprosto su stvari
koje smo odabrali kao vane (ili su nam bile takvima nametnute naim odgojem i
odrastanjem). A stvari koje su nam vane su stvari koje obino shvaamo ozbiljno.
Kada kaemo jebe mi se (a obino to kaemo kada su stvari koje su nam vane
otile k vragu), shvatimo da stvar koja nam je bila vana zapravo i nije ba bila
toliko vana. Drugim rijeima, kroz bilo koju nesretnu okolnost, mi prestanemo
ozbiljno shvaati neto to obino shvaamo vrlo ozbiljno.
Vane su stvari ozbiljnost sama. Nevane su zemlja smijeha i lakoe.
Dobro, va mozak zuji naokolo kao muha u kutiji za cipele nadraena mirisom
porkog mesa. Mogunost da stvari moda nisu ba tako vane, djeluje malo
zbunjujue. Ali za veinu nas postoji i neodoljivi parfem slobode, onda kad
shvatimo da stvari naposljetku moda nisu toliko vane.

Zato rei jebe mi se predstavlja duhovni in?

Kad kaemo jebe mi se stvarima koje nas se tiu (stvarima koje su nam isuvie
vane), mi tada izvodimo jedan duhovni in. jebe mi se je savren zapadnjaki
izraz istonjakih duhovnih ideja o preputanju, odustajanju i oputanju naeg
grevitog pritiska na stvari (privrenost stvarima).
Naravno, moemo se svaati do povratka spasitelja (hm, zar upravo ne oboavate
tu frazu?), o tome to duhovno zapravo znai. iroko shvaeno, obino se definira
kao neto nematerijalno: u bilo kojem ne-obliku. Ali niti ovo nas previe ne
zadovoljava. Jer ja mogu osjeati "duhovno" i za najfzikije, najobinije stvari.
Stoga nemojmo previe gubiti glavu oko aktualne definicije; dovoljno je rei
"duhovno". Po mojem iskustvu, kad god se duboko opustimo i prepustimo, mi se
tada otvorimo prema duhovnom.

Kada kaete jebe mi se bilo emu, onda se ve odmaknete od napetosti i

privrenosti krenuvi ka oputenosti i slobodi. Sve flozofije, religije, duhovne
discipline, pruaju isto obeanje: slobodu.
Problem je u tome da je sloboda teko obeanje za ispunjenje.
Zapravo, bilo koja filozofija koja bi mogli ispuniti to obeanje, postala bi konanom
flozofijom... stoga, dobrodoli u jebe mi se filozofju.
Problem za veinu nas na Zapadu, tako duboko pod stresom, tako ukoene,
anksiozne i opsjednute kontrolom kakvi ve jesmo, jest da nama treba jedna
fraza puna muda, poput jebe mi se, da nas prebaci u jedno oputenije stanje.
Ona takoer ima dodatnu prednost jer u sebi ne sadrava niti jedno od
navedenog, jer nije (ili ne zahtijeva):

* Molitva

* Pjevanje
* Meditacija
* Noenje sandala
* Pjevanje pjesama uz akustine gitare
* Stvaranje uvjerenosti da ste vi u pravu a svi ostali u krivu
* Ubijanje
* Jedenje graha
* Noenje naranaste boje
* initi ono to ne elite initi
* Pravila
* Praviti se sretnim kada to zapravo niste
* Govoriti Amen, osim ako to zaista mislite
Amen.

Zbog ega Jebe mi se ima takav naboj?

Jer sadri rije jebi"
Knjiga poput ove kontroverzna je naprosto stoga to sadri rije jebi". Smijeno,
zapravo. Prvo stoga jer filozofija iza svega zapravo je stvar anarhije, a ne same
rijei. No, poglavito radi toga jer treba proi puno vremena da jedna takva rije
izgubi svoju mo.
Rije jebi" je prekrasna.
Krasna je stoga to u slangu oznaava seks. To je po sebi ve ini zabavnom, jer
se i njezino znaenje proirilo. Odjebi" zapravo znai Idi i seksaj se" to zapravo
nije uvreda, ve dobra sugestija, jebi se" je zapravo Seksaj se sam sa sobom"
to svakako nije uvreda, vie jedan poziv. Jebemga" je zapravo 0, super seks"
to, u trenutku frustracije i nije loa stvar na koju valja misliti.
Takva rije okira. Na neki nain moe se shvatiti vrijeme kada je bila rijetko
koritena, kada je bila jedva izgovorena u veini drutvenih krugova. Ali tijekom

80-ih i 90-ih ona je procurila i utekla u jezik. Prela je barijere klasne, rasne,
dobne, kao jedna odabrana psovka. Njezina fleksibilnost je zaudna: toliko da
moe biti koritena kao bilo koji dio svakodnevna govora. Pogledajte:

Pomislio sam jebime (glagol), u trenutku kad se jebeno (prilog) izvukla iz jebenog
(pridjev) automobila. Naprosto, ista jebada (imenica), mislim ono, jebemliga
(veznik), morao sam jebeno (prilog) to pojebat (glagol) (mizogina uporaba
neodreene imenice, ali naprosto jebeno prostaka)."
Jebi" tako nekima posta svaka druga rije u reenici.
Zapravo udi, usprkos svoje sposobnosti da se iri poput virusa, da ova rije
uspijeva zadrati dobar dio svoje snage.
Svakako, danas je mogue staviti je na naslovnicu knjige na nain na koji se to ne
bi moglo jo prije dvadesetak godina. Ali upravo ta jedna rije privui e pozornost
mojoj knjizi.

Rije je o anarhiji
Rei jebe mi se je kao pokazati srednji prst svijetu smisla, konvencija, autoriteta,
sustava, uniformnosti, reda. A to je zapravo anarhija. Anarhija doslovno znai biti
bez vladara. Anarhisti predlau dravu slobodnu od vladalaca i voda. ire znaenje
anarhije je odsutnost bilo kakvog zajednikog standarda, svrhe ili znaenja.
A to je klju anarhinom biu jebe mi se filozofije. U ivotu sve podupire nau
neumornu
potragu za znaenjem, za zbirkom ulananih znaenja, lako nam ta ista znaenja
prouzrokuju bol, sve oko nas podupire ovaj proces gomilanja znaajnog.
Da bismo ivjeli skladno, pokuavamo dogovoriti se oko standarda, svrha i
znaenja ivota. Stoga bilo to to ugroava neka od ovih kolektivnih znaenja, ove
svete krave naeg semantikog svemira, predstavlja nam veliku prijetnju.
Anarhizam, tj. odsutnost znaenja ili svrhe, je dakle najvea prijetnja.
Ua politika konotacija anarhizma, svrgavanje drave, nije nita u usporedbi s
disruptivnom moi njezina pravog znaenja: zbacivanje zajednike percepcije
onoga to je bitno i svrhovito. Anarhizam u ovome smislu je najrazornija,
najradikalnija filozofija koju ovjek moe domisliti. Kad kaete jebe mi se, napipali
ste filozofiju koja svakoga strai do balaka.
Jebe mi se je krcata s dvije vrste eksploziva: rije jebi" sama po sebi ima jedan
impresivan i uvredljiv naboj; a sama fraza napipava filozofju iste anarhije.
No, prije no to se uplaite i prestanete itati, pomislivi: Anarhija me ne zanima",
evo jedne zanimljive filozofske fusnote skrivene unutar etimologije rijei Anarchos
(da, usput budi reeno, sve to potjee od Grka) - to je opis koji je esto bio
primijenjen na Boga - biti bez uzroka" i bez poetka, smatralo se biti
boanstvenim.
Veliki trenutak. Trenutak kada itavi stadioni (ili sladio ako znate latinski), ustanu,
aplaudiraju, bodre. Tvrdim kako je jebe mi se: konani duhovni nain (usput, on to
doista i jest), i argumentiram da je u sutini isti anarhizam, a zatim otkrivam kako
Bog, BOG ni manje ni vie - kako se on definirao upravo kao Anarchos.
Sveta Majko Boja, i Oe takoer, pa ovo su dobre vijesti. Bilo tko bi dakle moda
pomislio da postoji jedan Bog koji me ovdje vodi kroz predstavljanje njegove
konane filozofije. Dragi Boe, alim sluaj, ali itav koncept Tebe je samo jedno
zajedniki shvaeno znaenje - stvar kojoj anarhino moram rei jebe mi se.
Oprosti, Boe.

Kako itati ovu knjigu

Veina vas na Zapadu e imati tendenciju da ita ovu knjigu od poetka (sprijeda)
do kraja (straga), osim ako niste jedan od onih koji ita celebrity-asopise pa radije
prelista neto od kraja prema poetku. Tek da znate, to vam nee biti od pomoi
na kraju (uostalom, na naslovnici ve stoji: jebe mi seje konani duhovni nain).
Ako ste iz zemlje u kojoj normalno itate knjige od kraja, samo izvolite, makar
rijei nee imati mnogo smisla, zato je moda najbolje priekati da se knjiga prvo
prevede (ve se pripremam za razliite pogrene prijevode naslova, posebice na
primjer Seks s njima; pronaite svog boga seksajui se s nepokretnim objektima).
Ali, evo jednog super naina itanja knjige za sve (Zapad i Istok): pokuajte je
otvoriti nasumce i vidite to e ondje ispasti. Kao da se koristite tarot-kartama.
Tko zna zato i kako, ali izgleda da ova metoda funkcionira. Probajte odmah isto
da ovo potvrdite (i iznenadite se). Zatvorite knjigu. Duboko udahnite i usredotoite
se na neto to vam treba sada, danas. Zatim otvorite knjigu nasumce. Hajde,
uinite to. To je sjajna metoda itanja. Ako to radite redovito, a stalno vam se
pojavi ista stranica, znai trik jo uvijek pali: savjetujem vam izdaleka, valja se
usredotoiti na taj aspekt vaega ivota.
jo jedan super nain itanja ove knjige je proitati ulomak, zatim izai van i rei
drugima koliko vam se knjiga dopadala, kako se va ivot mijenja upravo u tom
trenutku. Na taj nain koristite sebi (dobra karma zbog irenje preporuke), drugima
(kojima koristi poruka) i meni (koji koristi prihode od prodaje knjige da napravi
kuu od okolade koju e polako pojesti, a zatim zatraiti puni iznos od osiguranja
kad otkrije termite, pa u zatim poeti itavu vraju stvar ispoetka).

I
Zato kaemo jebe mi se
Kaemo Jebe mi se kada
prestanemo raditi neto to ne
elimo
Svakoga tjedna istite prozore svoje kue/stana/rijenog tegljaa. To inite
religiozno, predano. Ali sada vam ve ide na ivce. To radite zato jer vam je majka
uvijek govorila da prozori govore dosta toga o vlasniku. Netko s prljavim
prozorima, mislila je, svakako mora da je i sam prljav.
Ali tlaka pranja svakoga tjedna je nedavno postala takva da ste jednog ponedjeljka
naprosto rekli jebe mi se i umjesto pranja prozora gledali televiziju s okoladom u
ruci. Super osjeaj. Kako prolaze tjedni, uivate vidjeti kako prozori postaju sve
prljaviji. Oni postaju simbol vae novosteene slobode. Kada postane kroz njih
teko gledati, onda ete unajmiti peraa prozora. Jo ste sretniji s vaim novim
jebe mi se stavom ako je pera mlad i zgodan... jo vam se pije i limenka Diet
Coke, takoreku.
Kada stvari za koje smo mislili da su vane ponu postajati tlaka, moemo doi do

toke kada emo rei jebe mi se. Tada ih prestanemo raditi i umjesto njih traimo
neto zabavnije. Dakle:

kaemo jebe mi se pokuaju da budemo fit i umjesto toga gledamo

telku.

* kaemo jebe mi se pokuaju da budemo ljubazni prema ljudima koji

nam se ne dopadaju i umjesto toga ih ignoriramo
* kaemo jebe mi se dolasku na posao tono u sekundu i umjesto toga
kasnimo
* kaemo jebe mi se spremanju i umjesto toga unajmimo spremaicu
* kaemo jebe mi se bogu i umjesto njega oboavamo vraga
Zapravo, kazat emo jebe mi se kad god odustanemo od neega to nam
uzrokuje bol. Moemo to rei i odustati od toga da smo netko tko ne elimo biti.
Moemo to rei i naprosto prestati brinuti oko neega za to smo vjerovali da
moramo brinuti.
Kaemo jebe mi se i svim obvezama koje osjeamo: prema obitelji, prijateljima,
poslu, drutvu, itavom svijetu tamo negdje. Pritisak koji svatko na nas stavlja, da
budemo ovakvi i onakvi, da inimo odreene stvari, ponekad naprosto postaje
nepodnoljiv.
Onda kaemo jebe mi se i radimo po svome.

Kaemo Jebe mi se kada napokon

uinimo neto za to nismo vjerovali
da moemo uiniti
Dakle, napokon inimo svoju stvar. Iz bilo kojeg razloga, obino prestanemo raditi
mnoge stvari koje bismo zapravo htjeli jer vjerujemo da ne bismo trebali. U
ovome trenutku ima ljudi koji e rei jebe mi se, a zatim:

napokon pristupiti mladiu/djevojci koji im se dopadaju otkrivi im

svoja osjeaje

* napustiti posao koji im je dojadio i umjesto toga putovati svijetom

* konano rei to im je na umu prijatelju ili lanu obitelji
* po prvi puta u svojoj karijeri otii na bolovanje
* zaviriti u eninu garderobu i probati taj zgodni komad odjee za tulum
* govoriti naglas u knjinici
* pojesti itavu tortu od okolade
* pokazati srednji prst drugom vozau, a onda ubrzati
* leati na travi i satima zuriti u nebo
To je sloboda. Konano raditi to doista elite raditi. Rei jebe mi se svijetu i tomu
to ljudi o vama misle. Krenuti po svome.
To je onaj aspekt prie kada e vam zatrebati jedan rock soundtrack. Stvar iz onih
starih Levi's- reklama: kad ete dojuriti u ured na motoru, pokupiti djevojku i
odjahati s njom u suton. Dakle, punim gasom naprijed, zapjevajmo:
Get your motor runnin' Head out on the highway Lookin' for adventure And
whatever comes our way Yeah, Darlin' go make it happen Take the world in a love
embrace Fire all of your guns at once And explode into space Born to be
w...i...l...d.

Kaemo Jebe mi se kad nam je

ivot isuvie vaan
U sreditu svakog jebe mi se iskaza nalazi se na odnos spram smisla u naim
ivotima. Istina je, oni su isuvie smisleni. to je zapravo lijepa kozmika ala. Mi
volimo misliti kako je na ivot borba nalaenja nekog smisla; elimo pronai
smisao u stvarima; brinemo oko smisla

ivota; brinemo se oko besmisla. A zapravo je upravo gomilanje smisla ono to

uzrokuje tu istu bol kojoj emo na kraju rei jebe mi se.
Prestali smo prati prozore jer je tlaka pranja prozora postala vea od smisla koji
smo pridodali
istim prozorima (zbog u nas usaene ideje od strane roditelja).
Otisnuli smo se na autocestu zato jer je privlanost otvorenog puta konano
prevladala nad besmislom striktno zacrtane karijere, hipoteke na kuu i
widescreen televizora.
Dakle, zavirimo malo u povijest znaenja (i boli).

Kako smislom punimo svoje ivote

K vragu, gle, tko se odjednom pojavio! Eamonn Andrews (ili Michael Aspel, ovisno
o vaem uzrastu). Provalio je u WC i uhvatio vas na djelu kako itate ovu knjigu...
ili se popeo na autobus... ili iskoio iz ormara u vaoj sobi rekavi: Ovo je va
ivoti .
I tako, dignete se, krenete gdje god se ve nalazite s njim. Zatim rez, i evo vas u
studiju punom ljudi iz vaega ivota, s velikim ekranom u pozadini i vaom slikom
na njemu. Pojavite se s Eamonnom, kao da su sagradili filmski studio ba pokraj
vae kue. Kreemo: roeni ste 1965. u pristojnom predgrau, u obitelji Jean i
Dereka Mayhewa... itd. Itd.
To ste vi. Dakle, vratite se datumu svojeg roenja. Pridruit emo vam se dok se
borite za zrak izlazei iz divnog, mranog i toplog mjesta gdje ste proveli proteklih
devet mjeseci. Kakav uas... sva ta svjetla i ljudi... nema vie tekuine u kojoj se
moe plutati; samo prostor, samo zrak.
Tu ste. U prostoru koji za vas nema nikakva smisla. A to vas se, u ovom trenutku,
uope ne tie. Na neko vrijeme bit ete sretni s jednostavnim smislom: majina
dojka koja znai hranu i pie i, dobro, majina dojka koja vas hrani i napaja. Svi ti
ljudi koji u vas zure i ine smijene zvukove ne znae vam nita.
Smisao stvari prirodno se uveava. Obino naprosto u smislu da li te stvari
uzrokuju zadovoljstvo ili bol. Dojka je radost. udni osjeaj u trbuhu je bolan. Sada
Eamonn okrene stranicu, vama su ve etiri godine i igrate se. Sjeate li se kako
ste se osjeali? Sjeate li se zadovoljstva u najobinijim stvarima? Gledajui kako
kapi kie klize niz prozorsko okno. Izali biste van i gledali u nebo, s kiom na licu.
Oboavali ste miris kie na suhom betonu. Ponekad bi vam na pamet palo kako
biste htjeli poi negdje drugdje ili raditi neto drugo. Ali uglavnom biste bili ba
sretni tu gdje ste se nali: uranjajui u teksturu svega oko vas.
Smisao stvari se razvijao; mnoge stvari su vam pruale zadvoljstvo a neke su vam
poele uzrokovati bol. Sada ste ve postali prilino svjesni istih, do te mjere da ste
ponekad pokuavali zamijeniti neke od bolnih stvari s nekim od ugodnih. Dok
listate stranice svojeg ivota, gledajui se kao tinejdera, prirodna potraga za
smislom nastavlja se...
Sada nam neto predstavlja imati prijatelje i sviati im se; da ih privlaimo; da nas
vole; da nam ide dobro u koli, u sportu ili da dobro sviramo neko glazbalo.
Na svijet smisla postaje sve sofisticiraniji; ponekad je naprosto rije o tome da se
dobro provedemo; ponekad da su nas drugi prihvatili; ponekad o tome da smo

ispunjeni onim ime se bavimo; ponekad je rije o pomaganju drugim ljudima.

Listajui stranice ivota, kroz studentske dane, prvi posao, ljubavne veze, moda
kroz stvaranje obitelji, vidimo tapiseriju smisla od kojeg se na ivot sastoji, a koja
postaje sve sloenija. Poput izviaa koji skuplja znake na rukavu, i mi tako
polako ali sigurno dodajemo popisu stvari koje nam neto znae.
A to je, za veinu ljudi, ivot.
A to je, vrlo vjerojatno, va ivot.

Mi stvaramo ivot od stvari koje imaju smisla za nas: stvari koje su nam bitne.
Mogli bismo rei da su te stvari nae vrijednosti, ili stvari koje mi u ivotu drimo
vrijednim.
to smo bolji uposlenici, to nam na posao vie znai.
to smo bolji partner, to nam vie znai naa veza.
to smo bolji graani, vie nam znai dobrobit
drugih. Stvari su vane. Veini nas i jako vane.
Sve u ljudskom drutvu potvruje nam da bi stvari trebale biti vane... tako da ih
nikada ne dovodimo u pitanje. Ali kako idemo kroz ivot, lista postaje sve dulja. I
dok Eamonn gura svoja pokretna kolica sjeanja u sadanje vrijeme, zagledajte se
u to to vam je u ivotu vano. Vjerojatno ete moi otpisati dobar dio nabrojanih
stvari koje su vam bitne:

kako izgledate: da li ste predebeli ili prestari, preniski ili previsoki

* koliko ste uspjeni u tome emu ste posvetili svoj ivot

* ljudi oko vas: obitelj, partner, prijatelji
* inite li svijet boljim mjestom: pomaete li drugima ili inite neto

to mijenja stvari nabolje

* novac: naprosto imati ga dovoljno, ili doi do toke u kojoj ga imate i
previe
* imati plaene raune
* provesti lijepe praznike svake godine
* biti iskren
* initi pravu stvar kad god je to mogue
* biti pouzdan
* biti nasmijan
* htjeti neto od sebe napraviti
* Bog/Buddha/Muhamed itd.
* vae zdravlje
* pronai pravoga sebe
* pronai svrhu svojem ivotu
* pronai unutarnji mir
* doi na vrijeme na posao
* ispunjavati rokove
* pruati dobar primjer
* ne psovati pred djecom
* ne dovoditi u pitanje opa mjesta
* imati svoje stavove
* imati slobodno vrijeme
* vrtlarstvo
* glazba
* biti u tijeku sa Eastenders/Coronation Street/Big Brother
* biti pri ruci kada vas ljudi zatrebaju
* imati lijep automobil - ili naprosto imati automobil koji e vas odvesti od
toke A do toke
B.
Naravno, mogli bismo nastaviti s ovim popisom unedogled. Stoga to postoji
beskonano puno smislova u ovome svijetu... bezbrojne potencijalne stvari koje
su nam bitne.
Zato sada, na trenutak, usporedite popis koji imate s prizorom sebe kao
etverogodinjaka.

Pfu, odgovornosti odrasloga ovjeka, ha? Praktiki bez da ste to primijetili, stvorili
ste jedan konvoj stvari koje su bitne.
Burt Reynolds je naprijed u kamionu koji vam zaista najvie znai. A iza njega
imate sve ostale kamione/prikolice/motore stvari koje su vam takoer bitne. A
konvoj ima ogromnih potekoa odrati se na cesti. Poruka primljena.

ivot ima drugih zamisli

Sputamo se autocestom kroz Arizonu. ZZ Top je odvrnut do daske. Imam
fine, muke brkove. Kraj mene sjedi plavua u jeans-hlaicama iz 70-ih. to
ovjeku vie treba?
Ali ovaj je konvoj moja odgovornost. Konano, ja sam ga izveo na cestu. Bez
obzira na to koliko Chuck servisirao vozila (i dame, hm)... s toliko opakih
strojeva na cesti, uvijek postoji mogunost nekog mehanikog kvara.
Moe doi do probuene gume na jednom od otvorenih kamiona. To e nas usporiti
na neko
vrijeme, ali nas nee zaustaviti.
Moe puknuti pogonski remen na jednom od kamiona, ali onda u naprosto
maznuti neije hulahopke i time privremeno srediti ovaj problem. Ali mi imamo 34
osovine, 34 vrua brtvila! Da ne spominjemo injekcijske sustave, diferencijale s
ogranienim proklizivanjem i klipnjae (trebali biste vidjeti moju; bilo kakav
mehaniki problem ondje i odmah biste imali hrpu nezadovoljenih ljubavnica).
Onda je tu i vrijeme. I to kakvo! Poplave. Tornada. Tue koje mogu ubiti ovjeka.
Takav je i svijet nama bitnih stvari. Svaka bitna stvar nas izlae elementarnom
ivotu. Svaka bitna stvar je kao imati plan za ivot od kojeg oekujemo da se on
toga plana i pridrava.

Ali ivot ima drugih zamisli.

Ma koliko nastojali da ostanemo zdravi, ponekad emo biti
bolesni. Koliko god pokuavali stii na vrijeme na posao,
ponekad emo zakasniti.
Koliko god pokuali uiniti pravu stvar, ponekad se napije-mo i napravimo neto
glupo.
Ma koliko eljeli dopasti se drugima, ponekad je zbilja naprosto drukija... nitko
nas ne zove, osjeamo se uasno.
Ponekad ivot ima drugih zamisli o stvarima koje su nam bitne.
Ponekad ivot ima drugih zamisli od onih nekoliko stvari koje
jesu bitne. Ponekad ivot ima drugih zamisli o svemu.
to vei ovaj na konvoj stvari koje su bitne, vea je mogunost da e se ivot
umijeati u nae planove i poteno ih promukati.
Smisao znai bol
Sve to nam neto znai, sve to neto znai uope, u sebi ima potencijal da
nam nanosi bol. Smisao je areno obojena kutija s boli unutra. Ponekad, bez da
to elimo, poklopac naprosto prsne, a bol pone navirati.
Problem je u tome to smisao, stvari koje imaju smisla, znai vezanost. A sve ono
emu smo privreni u sebi ima potencijal da se okrene protiv nas i ugrize nas.
Budisti su usredotoeni na pitanje vezanosti. A moemo vidjeti i zbog ega. To je
njihov ekvivalent grijeha. Biti slobodan od vezanosti moe nas povesti dobrim
dijelom puta do potpunog oslobaanja. U stvari, moda je to zapravo sam put.
Tvrda podloga. Uz sve malene restorane kraj puta. Pa moda ak i usputni mobilni
zahodi na odmaralitima, iako u ovo nisam sasvim siguran. To bi znailo da ipak
moda malo pretjerujemo.

No sada nastupa problem: pokuavate se rijeiti svojih vezanosti, izbaciti svoje

udnje, no to ba nije lako. Ne, to je kao recimo da trite jednu milju za rekordnih
trideset sekundi. Vrlo vjerojatno to nije mogue. Ikada.
Ali, opet, nastavimo s argumentom, ne elim vas previe potititi. Barem ne jo.
Dovoljno je za sada rei da je smisao u bilo kojem obliku vezanost sama. A
vezanost u sebi nosi vrstu napetosti. Kada smisao nestane, onda nestane
vezanosti. A time i napetosti.
Perspektiva stvari nas ui o smislu.

Toga se moda sjeate iz jednog Bondova flma, ili moda jednog od onih asopisa
koji predviaju ivot li budunosti (naravno, nikad nee biti ba takav): prizor
ovjeka koji se uspravan, drei dvije poluge, odlijepi od tla i leti naokolo, lerpogon za jednu osobu. Povuete li polugu mjenjaa unatrag, dodate li malo gas i
ve ste gore, stotinu stopa u zraku. Nazovimo ovo vaim strojem za perspektivu
stvari.
Recimo, lutamo umom ivota, gledajui drvee. A drvee su sve one stvari koje su
nam bitne. Neke nam se dopadnu i o njima se brinemo... druge padnu ravno ispred
nas. Poneka ak i na nas. jer stvari ponekad ozbiljno krenu u pogrenom smjeru.
Dogode se uasne stvari, ili se dogode negdje oko nas. Netko blizak umre; upleteni
smo u nesreu; saznamo da imamo ozbiljnu bolest, i tako dalje. Kada se dogode
ovakve stvari, stroj za perspektivu proleti kroz umu i krene u nebo. Sve one stvari
koje su nam toliko znaile, otuda jedva da moemo zamijetiti.
Osoba koja dozna da ima rak odjednom ne moe razumjeti zbog ega se toliko
brinula o toliko trivijalnih stvari; in-tray polica na poslu; plaanje komunalnih
poreza; da se fakat udebljala u tijeku posljednjih nekoliko godina. U trenu, sve
stvari koje su neto znaile odjednom znae ili vrlo malo ili nita.
Lebdei tako u svojem stroju za perspektivu, jo uvijek moete vidjeti umu ispod
vas, ali
drvee je sada bitno smanjeno. Sada moete vidjeti i druge ume i polja naokolo,
shvativi da je nae drvee prilino nebitno.
S vijestima o 9/11, 7/7 ili o tsunamiju, veina nas poletjela je gore u svojim
strojevima za perspektivu. Odjednom su sve one male stvari kojima smo bili
obuzeti izgledale patetino nevanima. Bilo je bitno da smo ivi, mi i naa obitelj.
To je bilo sve to je bilo bitno.
Sve to moe poslati na stroj za perspektivu u visinu, od osobne do svjetske
tragedije i susreta
s neim nad ime emo se zamisliti, znai rei jedan veliki jebe mi se normalnim
brigama u naim ivotima:
Jebemu, zbog ega sam se toliko brinuo?"
Jebiga, zaista bih trebao ivjeti umjesto da zaglavljujem u malenim stvarima."
Jebe mi se, pomoi u ljudima i time napraviti razliku."
Naravno, mogli bismo poi i kroz misaoni proces koji e tako ponijeti na stroj za
perspektivu u stratosferu.
Ovako nekako: samo sam jedan izmeu 6.5 bilijuna ljudi na ovom planetu u ovome
trenutku.
Tj. jedna osoba meu 6,500,000,000 ljudi. Puno je to punih stadiona na
Wembleyju, a jo vie sendvi-autobusa (kao standardni britanski nain mjerenja
brojanosti stvari). ivimo na zemlji koja se vrti 67,000 milja na sat kroz prostor
oko Sunca koje je centar naeg solarnog sustava (dok se na solarni sustav vrti
oko centra Mlijenog puta brzinom od 530,000 milja na sat).
Samo na solarni sustav (zapravo malena mrljica unutar itavog svemira) je
zapravo jako prostran. Da je zemlja zrnce papra, a Jupiter jedan kesten
(standardne amerike mjere), morao bi ih razdvojiti stotinu metara da bi dobio
osjeaj prave udaljenosti meu njima.
A ovo je samo jedan od mnogih svemira. U stvari, izgledi su da tamo negdje
postoji mnogo, mnogo naseljenih planeta poput naeg, u drugim svemirima.
A to je jo uvijek samo prostor.
Pogledajte vrijeme. Ako ste imali dva dobra poluvremena, boravit ete nekih 85
godina na ovoj zemlji. Vrsta broji tu negdje oko 100,000 godina, dakle vi ete
provesti tek 0.00085 posto povijesti ovjeanstva na ovom planetu. A ovjekov
boravak na zemlji je vrlo kratak u kontekstu ivota na zemlji (koja je stara 4.5
bilijuna godina); da je zemlja bila tu kao ekvivalent jednoga dana (s Big Bangom

koji je grunuo u pono), ljudi se ne bi pojavili sve do 23:59:58 sati. Znai tu smo
negdje tek u zadnje dvije sekunde.
ivot proe u trenu. Relativno je malo onih koji su ovdje bili prije 100 godina. Kao
to ete i vi otii (relativno) skoro.

Dakle, s najpovrnijim pogledom na prostorni i vremenski kontekst naih ivota,

totalno smo nevani. Kako se stroj perspektive die toliko visoko iznad uma
zaboravljamo to ta rije i znai, vidimo samo jo jedno svjetlo koje se kree.
Prelijepo je. Malo, blago ljeskajue svjetlo. Krijesnica izgubljena negdje u svemiru.
A krijesnica, na zemlji, ivi samo jednu no. Prekrasno bljesne, zatim nestane.
Tamo gore, visoko u naem stroju perspektive stvari shvatimo da su nai ivoti
zapravo ba kao krijesnice. Samo to je zrak ispunjen s 6.5 bilijuna krijesnica. One
divno sjaju za jednu no. Zatim nestaju.
Dakle, jebemu, barem tada moete ZAISTA sjati.
Eto nas ponovno. Jeste li je kuali? To je bio kratki okus slobode. Ponekad ne traje
dugo. Ali ima nezaboravan okus.
Osobno sam ga uvijek kuao kada bih promiljao totalnu beznaajnost svoje
egzistencije. Taj
nalet slobode ima dobar okus: ako moj ivot ve znai tako malo onda, jebi-ga,
barem mogu dobro u njega uroniti i nasmijati se.

to se dogaa kad ima previe smisla

Povest emo stroj za perspektivu toliko visoko u svemir, da e se rastopiti poput
eera u vruoj alici aja.
Moda se vama to nikad ne dogaa, ali ivot ponekad skrahira. Kao jedan od onih
spektakularnih krahova iz trilera s kraja 70-ih kada automobil poleti ravno pa
navie kroz barijeru na uglu koja se, kako se ispostavi, nalazi na najstrmijoj strmini
koju ste ikad vidjeli, zatim lupi o stijene, smrskavi se, odskoi niz strminu, razbije
se u dijelove dok pada, zavrivi u kanjonu dolje kao smrskana olupina. Slijedi
kratka pauza. Zatim plamena eksplozija.
To je moglo zapoeti s jednom od onih velikih stvari o kojima smo ranije govorili:
jedne od onih koje vam normalno prue dosta dobar uvid u stvari. A te stvari ne
uine uvijek da nam ivoti skrahiraju. Ljudi su zadrali svoju prisebnost kroz
najnevjerojatnija iskuenja i tragedije. Ali ivoti obino krahiraju kada neke od
stvari u koje su ljudi uloili puno znaenja, krenu po krivu.
Ali, takoer, ivoti ponekad krahiraju bez nekog oitog razloga.
Kada ivot skrahira vi, i svi oni oko vas, to znate. Nije rije o lekciji iz perspektive.
Nije rije o
bilo kakvoj lekciji. Samo o dubokoj, mranoj praznini oaja. Kada ljudi vjeruju da su
doli do dna, a i dalje propadaju.
Iskuao sam jedan krah i sam prije nekoliko godina. Ne toliko karambol niz strmu
padinu koliko jedan ozbiljan udes. jedan od onih koji e vam zadati sunkovite
ozljede dovoljno ozbiljne da plate tjedan dana privatne kole djeci vaeg
osteopata.
Da vam predoim scenu ove svakodnevne kolizije. Mjesecima smo lutali Europom
s kamp- prikolicom gotovo bez ikakvih briga. Ljeto se inilo beskrajno. Posebno to
smo jo uvijek bili na obali, kupali se u Jadranskom moru, na jugu Italije, koncem
listopada. No, dolo je vrijeme da se vratimo u London i zaradimo neto love za
sljedei izlet (gdjegod to ve bilo).
Krenuli smo za London petog studenog. Obino dan umjerenog uzbuenja za
mene, u usporedbi s aktiviranjem dinamita, ispisivanjem vlastita imena petardama
ili nalaenja komadia aluminijske folije od peenog krumpira medu zubima. U roku

tri dana preli smo od sunca, mora i valova do mranih, rominjavih, turobnih ulica
Balhama. Sve ovo, kao i izvjesnost odlaska na posao, uz moje naglo narueno
zdravlje, ozbiljno mi je naruilo raspoloenje.
No kasnije, prepirui se oko toga kako izvui neki prokleti madrac iz kampprikolice u na novi dom, majuni stan na Balham High Road, puknuo sam. Izvukao
sam prikolicu na prometnu cestu, zaustavio pola prikolice na ploniku a drugim
dijelom preprijeio itavu prometnu traku. Izaao sam, poao do jarka i tu naprosto
legao. S obzirom na prilinu koliinu

kie koja je padala nemilice, jarak je bio kao rijeka. Legao sam u jarak i skupio se
kao mali djeak, poevi zavijati.
To je bio glavni dogaaj toga tjedna.
Po prvi puta u ivotu izgubio sam osjeaj da stvari imaju smisla. Bilo mi je mrsko
ivjeti. Svaki tren bio je bolan. Kad vas neto boli, obino na neki nain moete
pobjei. Makar uzeli jake tablete. Ali sinula mi je strana istina da je rije o boli od
koje ne mogu pobjei, jer je naprosto bol ivljenja.
Dobro, naravno, postojao je nain da se pobjegne od te boli takoer... ne bivajui
iv. Ali iako sam doista shvatio zato se ljudi ubijaju, to nije bilo neto to bih
ozbiljno uzeo u obzir.
Moja partnerica je bila puna razumijevanja. Ali na neko vrijeme nije mi se moglo
pomoi.
Zajedno smo otili na workshop. Ona me uvjerila da e to biti sigurna zona u kojoj
mogu biti svoj i gdje ljudi mogu slobodno komunicirati. Kako se na metro
pribliavao odreditu u sjevernom Londonu, poeo sam osjeati neto novo.
Shvatio sam da sam toliko potiten... da mi je tako malo toga bilo vano... da mi
uope nije bilo stalo do toga to e bilo tko o meni misliti. Nevjerojatno. Nije mi
bilo stalo to e putnici misliti o meni dok sam pognute glave povremeno ridao.
Kad smo doli do udobne kue na sjeveru Londona, gdje se odravao teaj,
shvatio sam da sam mario koliko za truli bubreg psa dinga o tome to e tko od
ovih pristojnih ljudi o meni misliti. Novi osjeaj za ovjeka koji se brinuo o tome
to ljudi o njemu misle... tijekom cijelog ivota bilo mi je jako bitno kako me drugi
vide.
Tako da sam iskoristio ovaj sigurnosni, terapeutski prostor do maksimuma. Pri
uobiajenom
"predstavljanju" na poetku, neki su se odmah otvorili i malo plakali. Svi su s njima
suosjeali i grlili ih. Ranije, u slinim situacijama i ja bih malo plakao i svi bi sa
mnom suosjeali, prepoznavi u meni zapravo mukarca koji dolazi u dodir sa
svojom enskom stranom, a onda stavljali ruke oko mojeg ramena, grlei me.
No, brbljao sam kao beba. Nitko nije mogao doprijeti do mene. Nita nije bilo od
pomoi. Bio sam u sreditu divne terapeutske vjebe koja bi mi zapravo trebala
pomoi. Ali bio sam u istom praznom, mrtvom i dosadnom prostoru kao i ranije.
Nauio sam neto o terapeutskim grupama: strpljenje za ljude s problemima nije
ba previe duboko... posebice ako terapeutske metode koje se nude nemaju neki
uinak. Ljudi su zapravo postali bijesni jer sam bio toliko potiten. A za to me isto
bolio kurac.
Jo se sjeam novog osjeanja koje sam iskuao toga dana. U mranom oaju ive
boli, osjetio sam takoer osjeaj slobode kakav nikad nisam ranije osjetio: slobode
da se za nita ne mari. U svojem nihilistikom beznau naprosto sam rekao jebe mi
se svemu oko sebe.
Tamni je oblak proao. Polako sam se vratio "normalnom" pogledu na stvari. Ali
neto je ostalo: osjeaj da stvari nisu bile toliko vane kao ranije. Ili radije, da sam
izgubio neto to se nee nikad vratiti: osjeaj da je sve ba prokleto vano.
Sljedeih godina itao sam dosta spiritualne literature. Dobro, zapravo to je jedino
to sam itao. Sve to bih naao o taoizmu, budizmu, amanizmu... sve boje New
Age spiritualnosti. itao sam sve od najutjecajnijih suvremenih uitelja. Ali, dok
sam itao o ovim modernim uiteljima, neto je odmah privuklo moju panju:
mnogi od njih kazivali su svoju ivotnu priu, bile su vrlo sline... o krahovima koje

su iskuali u svojim ivotima.

Stoga, molim, stupite naprijed: Brandon Bays, Eckhart Tolle i Byron Katie.
Brandon Bays. Nakon godina rada u podruju zdravstva, skrahirala je kad su joj
pronali
tumor. No, uspjela je ostvariti zaudni i munjeviti oporavak. Osamnaest mjeseci
kasnije pogodila ju je serija nevolja. Njena divna kua u Malibuu izgorjela je do
temlja. Zatim je sve njezine prihode uzela porezna sluba, tako da je ostala bez
sredstava. Zatim je njezina oboavana ki Kelley, njezina srodna dua, napisala da
s njom vie ne eli komunicirati. Naposljetku, mu joj je otkrio da ima ozbiljnu
vezu s drugom enom. Bang. Usred svega,

probudila se: vrijeme je stalo a ona je odluila stvari prihvatiti kakve jesu. Istog je
asa bila obuzeta potpunim osjeanjem ljubavi - osjeajem da je ljubav posvuda.
Brandon Bays "se probudila" i, kasnije, napisala nadahnutu knjigu The journey.
Eckhart Tolle je, do svoje tridesete, ivio u gotovo stalnom stanju anksioznosti i
depresije, a
onda, jedne noi -

Probudio sam se rano pun tjeskobe. Mnogo puta ranije budio sam se s
takvim osjeajem, ali ovoga puta bio je jai nego ikad ranije... Sve se
inilo stranim, neprijateljskim, besmislenim tako da je u meni stvorilo
duboku mrnju spram svijeta.

U tom trenutku njegova "duboka udnja za nitavilom, za nebivanjem", raspukla

se i pretvorila u neto drugo. Imao je uvid u svoju egzistenciju, u "sebe" s kojim je
imao problem suivota, a koje je potpuno paraliziralo njegovu svijest. Doavi
sebi, njegova percepcija svijeta bila je odjednom transformirana. Vidio je u svemu
odjednom ljepotu, poevi ivjeti, od trenutka do trenutka, u spokoju i blaenstvu.
Eckhart Tolle se "probudio" i napisao bestseler The Power of Now.
Vie od deset godina ivot Byron Katie je polagano, spiralno, iao nadolje. Pala je u
depresiju, bijes, paranoju. Ponekad nije mogla izai iz kue, ili se okupati, ak niti
oprati zube. Vlastita su je djeca izbjegavala zbog straha od njezinih ispada.
Konano je zavrila u bolnici, na odjelu za ene s anoreksijom. Tu je bila
razdvojena od drugih rezidenata koji su je se pribojavali. Ubrzo nakon toga, leei
na podu, probudila se ne znajui tko je. "Nije me bilo", kae. Osjetila je radost i
prihvaanje. Kad se vratila kui, svi su mislili da je rije o nekoj drugoj osobi.
"Buenje" Byron Katie kasnije je proizvelo krasnu knjigu Loving What Is.
Sve tri navedene ideje/procesi imaju veliku koliinu vrijednog u sebi. Ali neto
nedostaje, zar ne? Zalaenje duboko u emotivne slojeve (The journey), ivljenje u
ovome trenutku (The Power of Now), postavljanje etiri pitanja o tome to nas
dovodi do bijesa (Loving What Is), nemaju nieg zajednikog s onim to ova tri
sluaja ujedinjuje:

Svi su doivjeli veliki krah a zatim im se neto dogodilo

* Svi su rekli najvei jebe mi se koji su ikada rekli a zatim se neto

promijenilo
Dakle, ne bi li nas to trebalo neem nauiti? Nije li rije o procesu?
Znam da ne bi moda bio ba toliki bestseler, ali zar ne bi trebao proces zapravo
biti o tome
velikom krahu u vaem ivotu... o toki kad razmiljate da se ili ubijete ili kaete
jebe mi se pa se onda zaista neto veliko dogodi u nainu na koji sagledavate
stvari?
Naravno, trebat e vam puno ivotnog osiguranja da bi se ovaj proces nauio, ali
ja sam spreman pomoi.
Dakle, upisali ste Preokrenite si ivot, recite jebe mi se i probudite se teaj,
jednomjeseni teaj e vas stajati 10,000 funti. Naa grupa strunjaka je spremna
skrahirati vam ivot:

* Na impersonator zove vaeg efa, pravei se da je uposlenik

konkurentne firme... tvrdi da ste im prodali povjerljive informacije za
ozbiljne novce.

* Na deparo ubacuje 2,000 funti u banknotama u ladice vaeg radnog

stola toga jutra.

* Na ovjek koji izgleda poput Hugh Granta pone slijediti vau enu i
uspijeva "sluajno"
na nju naletjeti. U roku tri dana ona je iznenada na slubenoj
konferenciji. Posao je, naravno, tip koji izgleda kao Hugh Grant.
* Na haker iskoristio je detalje koje ste nam dali za bankovni debit,
uao u va bankovni raun i ukrao vam sav novac

* Na kradljivac identiteta ukrao je ime s vlasnikih papira za

vau kuu, kao i s registracijskih papira vaeg automobila BMW
5
* Na ovrhovoditelj preuzima vau kuu
* Ostavi (praktiki) bez iega i ikoga, na ploniku ispred vae (sad bive)
kue, na majstor borilakih vjetina u kapuljai, orobi vas otevi vam
runi sat marke Tag Heuer
* U tome trenutku, ne garantiramo, ali barem jedno 78 posto naih
stranaka rei e jebe mi se. Pet minuta kasnije, probudit e se.
Posao obavljen.
Ali, zbilja, to naravno nije neto to bih vam preporuio. Dakle, molim, nemojte me
tuiti ako izazovete kakav ivotni krah, a stvari sluajno ne upale. To znai da ste
naprosto eprtlja. Ako se eprtlje ikada probude, i dalje su eprtlje, stoga zato
biste uope ovako neto i poinjali? Ono to doista preporuam jest da iskoristite
duhovni proces jebe mi se i time ponete smanjivati pritisak na sva znaenja koja
vam potencijalno mogu prouzroiti puno boli.

2
Osnovne jebe mi se metode
Ovih pet metoda pomoi e vam da zaivite jebe mi se ivotom. U stvari, toplo
preporuam da si ove metode istetovirate na prste. Tako ih neete zaboraviti.
Nekim lijepim, elegantnim tipografskim slovima - premda, ja ih ne bih stavio u
kurziv jer ete izgledati kao seoska birtija. Kako ete uskoro primijetiti, metode se
pretau jedna iz druge i jedna o drugoj ovise. Dobro, to je pomalo kao sklopiti aku
s vaim tetoviranim prstima koji su pripravni smrviti va
ablonski ivot i pokoriti ga.

Oputanje
Veina nas niti ne zna koliko smo napeti. Vi niste? Vi ste zapravo oputeni? Ok, da
vidimo. Dok sjedite i ovo itate, ponite se koncentirati na svoja ramena:
vjerojatno osjeate kako se ona sputaju dok ih oputate. Preite na vrat, osjetite
oputanje napetosti. Zatim vilica: neka vilica bude mlohava dok je oputate.
Zatim elo i miii oko oiju.
Natrag na ramena. Vrlo je vjerojatno da su se ponovno stisnula: dakle probajte ih
ponovno opustiti.
Tako to zapravo ide. Nalazimo napetost tamo gdje smo mislili da je nema, a im
odvuemo svoju panju ona se vraa. Moe to isprva biti malo uznemirujue,

stvoriti naviku da u tijelo ulazite svjesno; jer dojam je da ste zapravo prilino
napeti (dok je prijanje neznanje bila neka posebna vrst blaenosti).

Ako ignorirate napetost u tijelu, ono e uiniti ono to djeca (i poneki odrasli) rade
kad ih se ignorira: ponu vikati, vritati i openito, loe se obnaati. Ovo loe
ponaanje dolazi u obliku ukoenog vrata, glavobolje, boli u leima itd. Dakle,
pokuajte osluhnuti svoje tijelo prije nego to ono pone vikati za pozornost.
Zapamtite, mi smo vrlo jednostavna bia; nastojimo izbjei bol i uveati svoje
zadovoljstvo. Do sada smo govorili o izbjegavanju boli. Pokuajte onda, takoer,
pronai zadovoljstvo u relaksaciji. Pokuajte pronai toliko zadovoljstva u
relaksaciji koliko u ai vina, u poljupcu vaeg partnera ili (umetnite svoju omiljenu
ugodnu aktivnost ovdje, ali budite malko oprezni u sluaju da netko ne zaviri u
knjigu; ne elim da izraz poput ugodne aktivnosti, ironino, postane za vas bolan).
To nazivam "unutarnjim traenjem ugode". Kako je jedan mudrija na nekom
teaju koga sam poduavao napomenuo, sva ugoda je unutarnja. Dobro, da,
svakako. Ali sada govorim o pronalaenju izvora ugode u nama radije nego izvan
nas. To nam obino ne padne na pamet. Oajno pokuavamo stimulirati tu
unutarnju ugodu (inae, poznatiju kao "zadovoljtinu"), kroz vanjsku potragu.
Zapiite stvari koje vas privlae na margini ako vam se to dopada (ako pak
napunite ovu knjigu sa suvie margina onda e ona izgledati vie kao vjebanica a
iste su mi mrske, pa emo poeti primati pisma tipa "Kupio sam vau knjigu
oekujui neki korisni savjet a samo sam dobio margine! Sljedei puta kupit u
obini isti papir u knjiari, puno je jeftiniji."). Ako moete nai izvor ugode unutar
sebe nikad vam nee biti dosadno, postat ete samo-odr-ivi i vrlo jeftini za
ljubavne domjenke. Ali najvea je korist to ete time poboljati svoje zdravlje koje
vodi dugom ivotu, srei i moguem prosvjetljenju, a zatim ete to, mnogo
izvjesnije, nastojati initi redovito.
Dakle, samo naprijed, povucite se u sobu, zatvorite vrata i malo eprkajte kroz
svoja unutarnja zadovoljstva. Nakon toga, pokuajte nai neku zaista duboku
ugodu, jednostavno se opustivi. Uivajte u rukama koje golicaju dok se oputate.
Uivajte u osjeaju vaeg cijelog tijela dok postaje gnjecavo i vodenkasto kao
sladoled koji se topi u vruem ljetnom danu.

Preputanje
Moda stoga to nam je uroeno znati nestalno, mi zato tako oajniki svemu
prianjamo. Ali doista prianjamo. Znamo, naa mladost nestaje, mi i nai voljeni
jednoga dana moraju nestati, sve to smo nakupili na lagan nain moe nam biti
uzeto, jednoga dana nee vie biti potrebne za nae vjetine, jednoga dana naa
ljubav nee biti uzvraena. A mi i dalje prianjamo.
Gdje god se okrenemo suoavamo se s nestalnou. Piui ovo poetkom listopada,
gledam i suoavam se s prirodnim godinjem podsjetnikom da sve stvari blijede.
to vie prianjamo, naravno, osjeamo vie boli jer stvari blijede, nestaju, umiru
oko nas. A ponekad to vie prianjamo, to se one vie dogaaju. Zamislite nekoga
u ve/i tko je, da, tijesno privren drugoj osobi. Dri se voljenog ili voljene eljeznim
zahvatom, ljubomoran je najmanjim povodom, provodei vrijeme u strahu od
kakve uasne stvari koja se moe
dogoditi umjesto uivanja u vezi kakva jest. Kako se osjea druga osoba? Koliko
dugo takva veza moe potrajati? (Osjea se loe. Ne dugo. isto u sluaju da

negdje sjedite i ekate glavu traei odgovor.)

Klju otputanja svega za to se grevito hvatate je u spoznaji da emo biti OK i
kad to neto ne budemo imali. To je istina. Zgodna vjeba: proite kroz sve stvari
koje grevito elite u svojem ivotu - partner, posao, zdravlje, smisao za humor,
obitelj i prijatelji, sapunica na telki - onda si

recite da biste zapravo bili OK i bez njih. Moe se preivjeti s malo toga. Pa
makar odlazak ljudi i stvari moe biti bolan, preivjet ete vi to.
Ako vam se da, ponovite nekoliko puta: "OK sam s injenicom da stvari prolaze i
blijede u
mojem ivotu. Bit u OK bez obzira na to to se meni i mojima dogodi. Preputam
svoj greviti zahvat i putam da ivot prosto plovi oko mene i kroz mene." Upalite
svijeu i sprite si obrve. Neeee. Ovo posljednje nemojte initi!
Ali, opustite se (prst broj 1), prepustite se (prst broj 2), pripremite se prihvatiti
stvari onakvim kakve jesu (prst broj 3).

Prihvaanje
Danas smo u uasnoj situaciji. Stvari doista postaju sve gore. Ne moe ui u
autobus a da ne pomisli kako e ga moda neki ekstremist dignuti u zrak. Ako
autobus uope i doe. S vladom koja sve daje privatnim tvrtkama, kojima je novac
na prvom mjestu, nitko se s vama nee baviti ako u svemu ne miriu novac. Dakle,
tipino, stajati na kii i ekati autobus koji nee doi usred srpnja. ini li se to
samo meni ili je sve vie kie ljeti? Potpuno sranje, ovo tobonje globalno
zatopljenje. Dapae, sve je hladnije, vlanije, jo jedan razlog da nam sole pamet
kako trebamo ivjeti. Uostalom, ako je sve toplije, zato su onda moji rauni za
plin sve vei? Ne bi li trebali postajati manji ako ga koristim manje? Nazvao sam ih
i upitao; neki mladi u Indiji mi je odgovorio. Bio je pristojan ali naravno nije imao
pojma ni o emu. Barem je bio pristojan, to vie nije svakidanja stvar. Bez
pristojnosti nema potovanja.
Znate li koliko se mi u Velikoj Britaniji alimo na sve? Dobro, kaem "mi", trebao
bih rei "vi", s obzirom da sada ivim u Italiji gdje se ljudi gotovo uope ne ale
(OK, jo postoje kvizovi u kojima stari muki voditelji promjeravaju itavu
pozornicu punu djevojaka u bikinima... Ha, moda je to jedan od razloga...
Gledajte, BBC: vratite nam kvizove 70-ih s Bruceom Forsytheom i komadima u
bikinijima... to e sigurno uzrokovati da se deki prestanu aliti, barem na neko
vrijeme... Onda se barem sve moe uravnoteiti s nekim kvizom koga bi vodila
Germaine Greer a s gomilom krasnih mladia u kupaim gaama, i sve bi bilo u
reci u: onda e i cure prestati kukati.) Sada to primjeujem i vie iako dolazim
samo povremeno u domovinu. Svi su tako utegnuti i skloni kuknjavi. Uvijek loe
vijesti na telki; ljudi u sapunicama kukaju i deru se jedni na druge; u Big Brotheru
zabadaju i kukaju; novine su sretne kad zapaze kako se divni taj i taj malo
udebljao ili je ta i ta previe mrava. Beskrajni napisi ovoga ljeta o Posh Becks
kako je premrava; kako jede samo unutarnju stranu kore od banane, kako lie sol
na ipsu tijekom svakog obroka. Razvikali su se kako je to uasan primjer svakoj
mladoj curi. Dobro, alim sluaj, ali nije li one krasan primjer mladim curama? Ako
jede manje od male ptice osjetljiva trbuha onda poinje nalikovati maloj ptici
osjetljiva trbuha. Da, cure drage, ta enska nije lijepa. Nije zgodna nama dekima.
Molim vas, osjetite se slobodno, malo vie zagrizite, jedite vie sladoleda, onda e
vas vie nas, preavi plesni podij, zapitati za ples... ili togod se ve danas radi.
Zato stalno kukamo, zabadamo i kritiziramo: ne osjeamo se previe dobro
iznutra i pokuavamo nai razloge izvan sebe za ovaj osjeaj nelagode. Kako se
ponete osjeati bolje iznutra (rekavi jebe mi se, oputajui se, preputajui se),
dopast e vam se taj osjeaj; nee vam biti vie tako lako kukati o svemu i

svaemu. Nakon nekog vremena, poet e vam ii na ivce jer e initi da se

osjetite gore, a ne bolje.
Vidite, najbolje je pokuati prihvatiti stvari oko sebe kakve jesu (to e biti lake kad
izgubite potrebu da stalno traite isprike za svoja bolna osjeanja). Istina je (ao mi
je to to moram otvoreno rei), da obino ne moemo uiniti apsolutno nita o
veini stvari koja nas dovode do bijesa. Ne moemo puno uiniti glede autobusa
koji kasni, glede terorista i nesposobnih politiara koji nas uvode u lane ratove,
glede mladih koji psuju i ponaaju se bez repekta...

ak i stvari blie vaoj situaciji: va ef je siledija, partner je sebian, djeca su vam

lijena. Svakako, moete dati otkaz, ostaviti vaeg partnera i izbaciti djecu na svjei
zrak da se igraju. Ali sve dok niste spremni uiniti sve ove stvari, prestanite k vragu
kukati i prihvatite stvari onakve kakve jesu.
Prihvatiti sve, kakvo jest, je divno stanje kojemu naginje-mo. Osjetite ga: kako bi
bilo sebe prihvatiti onakvim kakvi jeste, ni tanji ni vii ni boljeg izgleda, ba kakvi
ste sada? Kako bi bilo prihvatiti svoj ivot kakav jest: posao, obitelj, prijatelji, seks,
perspektive stvari, itav vraji ivot, ba kakvi jesu u ovome trenutku? Kako bi bilo
prihvatiti svijet - sjeban, kaotian, zagrijan, razoren ratom, zakren pohlepom kakav ve jest?
Pokuajte danas. Prihvatite stvari koje ne idu prema planu; ljude koji vas ne
tretiraju onako kako biste htjeli; loe kao i dobre vijesti. Ponite se osjeati dobro
iznutra. Zapamtite, ne morate stalno kukati i kritizirati. Pa ako i osjeate ugavost
(kao to je svi osjeamo ponekad), nastojte prihvatiti taj osjeaj takoer, ne
traei izvanjskoga krivca.

Nepristrano promatranje
Promatra nije neki perverznjak iza navuenih zastora koji zuri u gospou
Tardywells dok ista kasno nou otkopava svoj korzet (prije nego to e zavodljivo
provui konac za zube, na svjetlu mjeseine). Ne, to je ono to mi koji jedemo grah
kao dio svojeg posla, zovemo sposobnost da se vidi to se odigrava u vlastitoj glavi
i tijelu, bez pristranosti. To se ponekad naziva "svijest" ili "biti svjestan" (obje rijei
koritene u uem smislu od strane jedaa graha, a ne filozofa). Ali, zadrimo se
kod
Promatraa.
Sjednete li nepokretno na neko vrijeme (obino se to zove, malice odbojno,
meditacija), to je dobra prilika da stupite u kontat s vaim unutarnjim
Promatraem. Vidite li kako mu ve to veliko slovo P daje neku vanost u vaem
ivotu? Sjedite i dok se misli ponu kotrljati, kao to e se to neizbjeno dogaati,
razvijte osjeaj promatranja svojih misli (odozgo ako to elite), kao da nisu vae.
Nemojte se s njima petljati. Nemojte suditi. Prihvatite ih. Moe vam pomoi da
naprosto promatrate misli na jedan nepristran nain bez donoenja sudova, npr:
"Aha, znai ubiti deka koji me vara s dobro izotrenom sjekirom" ili: "OK, tako
sam gladan da bih mogao oderati svoju maku i staviti je na rotilj, ba
zanimljivo".
Evo vam jo jednog prizora. Zamislite ovog Promatraa kao jednu CCTV-kameru na
zakrenoj javnoj prometnici. Kamera vidi sve. Ona ne intervenira niti vie: "Hej,
nosonja, izgleda smijeno u tom sakou!" Ona samo promatra. Ustvari, izgeda da
nitko i ne gleda taj ekran s nosonjom i njegovim sakoom. Kamera je naprosto
komad bedaste mainerije promatranja (najvjerojatnije i snimanja, isto da se nade
pri ruci). Kamera koja promatra, a ne sudi niti kritizira. Znate li efekt ove male,
neive mainerije? Ljudi se ponaaju bolje. A to e se dogoditi i u vaoj glavi/tijelu.
to vie nepristrano promatrate, prihvativi ono to vidite naprosto za ono to jest,
to e se bolje vaa glava/tijelo ponaati. Naravno, ne mora se bolje ponaati; nema
tajne policije koja prati snimke vaih zloestih misli. Ali istina je da kada prihvatite
svoje misli i emocije onakvima kakve jesu (kroz Promatraa), tada sve kao da se
malo smiruje.

Probajte i provjerite.
Ako vam to predstavlja problem, naime staviti razmak izmeu vas i vaih
misli/emocija, ujte sljedee. Prije nekoliko godina ivjeli smo u malom stanu u
Balhamu. Svake veeri sjedio sam ukrtenih nogu, tiho, po pola sata (oko ponoi).
Stan je bio dio ogromnog stambenog bloka tako da se neprestance moglo uti
buku koju ljudi prave: voda u wc-u, lupanje vratima, dreanje televizora, pla
beba. Kad bih se smjestio i moja glava se poela usporavati, postao

bih svjestan glasova u susjedstvu. Muki glasovi, moda dvoje, brbljajui o

besmislenim dnevnim trivijalnostima. Mogao sam uti o emu kad bih se ba
napregnuo. Sjeam se svojeg iznenaenja da su tako razgovarali, glasno, u ovo
doba noi. Sluao sam i dalje. Pomislio sam kako nikad ranije nisam uo ove
susjede u razgovoru; znao sam samo da jedan sredovjeni samac ivi preko puta
ali nikad nisam uo kako s nekim razgovara. Oslukivao sam. Onda sam naglo
shvatio da glasovi nisu uope bili susjedni: bili su u mojoj glavi. Sluao sam tijek
svojih misli (aave i trivijalne kakve ve jesu), ali kao da sam bio sasvim od njih
odvojen. Pokuao sam se ponovno ukljuiti. arolija je nestala. okirao sam se.
Zaista sam bio uvjeren da su dva glasa dolazila iz susjedstva. Shvatio sam (moda
prvi put), da sam vie od svojih misli. Postoji neto drugo, u mojoj glavi ili negdje
drugdje, odvojeno od mojih misli.
Neki bi rekli da sam se, u tom trenu, spojio s izvorom, ili s bogom, ili s
univerzalnim biem, nemam pojma. Ali bio je to dobar osjeaj. Nisam od tada
pokuavao ponoviti iskustvo, ali ponekad imam sline bljeskove, obino dok
vozim.
Kako u sebi razvijate Promatraa, svoju vlastitu CCTV-kameru, imate lagani osjeaj
da se misli naprosto dogaaju, da ne morate u njih ulaziti. Ne morate vikati "hej,
nosonja", nego samo promatrati arenu gomilu koja prolazi vaom glavom, s
potpunom nepristranou.

Svjesno disanje
Svijest o vlastitu disanju je lagana i mona. Stoga za sve ljenijeg i bezbrinijeg jebe
mi se praktiara, tu nema previe posla.
Disanje je divna stvar za igranje. Za veinu nas, disanje je neto o emu nikad ne
mislimo (a bogme niti ne moramo). Nakon nekoliko tekih poetnih udisaja nakon
poroda, izgleda diemo prilino komotno ostatak naih ivota bez da o tome
pretjerano razmiljamo. Naravno, ako imamo astmu ili neki drugi problem s
pluima, bit emo vrlo svjesni svojega disanja. Ali za veinu ljudi, jedino kada o
svojem disanju misle je kada su bolesni ili kada im mama kae dii duboko" (i
stavi glavu meu koljena).
Disanje je jedno od udesnih, automatskih funkcija naega tijela: kao i pumpanje
krvi iz srca, razmjena kisika i ugljinog dioksida, regeneracija stanica, probava,
ienje tjelesnih otrova, ravnotea tjelesne kiselosti i lunatosti i tako dalje.
Naa tijela idu svojim poslom bez nas. A to je jako dobro. Bilo bi stvarno neugodno
probuditi
se svakog jutra i morati provjeriti listu stvari koje valja obaviti:

Disanje?

* Pumpanje srca?
* Putanje korektnih hormona?
* Odnos kisika spram ugljinog dioksida 2:1?
* Ph razina 8.5?
* Dvadesetpostotna obnova stanica?
* Koritenje desne strane mozga?
* Putanje adrenalina za poetak briga oko tekueg dana?

U tome je dakle stvar. Velika. Od svih ovih brojnih funkcija koje su automatske
veinu vremena, disanje je upravo ono s kojim se vrlo lagano moemo igrati,
mijenjajui ga. Svakako, ako ba elite, moete usporiti broj sranih otkucaja. Ali
to nije tako lako. Dok sada, sjedei gdje ve jeste, itajui, moete disati dublje
ili bre, ili zadrati svoj dah. Sve to sa svojim dahom radite svjesno imat e
efekt na vae tijelo (i glavu).
Zato je svjesno disanje tako cool.

Ako sjedite, svjesno i duboko diui nekoliko minuta, osjetit ete se mirnije, a u
vaem e se tijelu poeti dogaati itav niz stvari:

usporit e se broj otkucaja vaeg srca

* poslat ete vie krvi u svoje unutarnje organe

* poslat ete vie kisika svojim stanicama
* isputat ete manje adrenalina, na taj nain poputajui pritisak na
preoptereene bubrege
* slat ete poruku svakoj stanici koja kae "hej, opusti se malo, stari,
stvari nisu ba tako loe"
Postoje dvije strane svjesnog disanja: postati svjestan svoga disanja sada i
mijenjati ga svjesno. Jednostavno biti svjestan svoga disanja omoguuje vam da
upoznate svoj dah. Dobra je ideja to poeti raditi. Svakako, im ponete
razmiljati o disanju, ono se malo promijeni. Teko ga je doista nabrzaka uloviti da
biste vidjeli to ono radi dok ga se ne gleda. Ne postoji mrani ormar u kojem se
moete sakriti i zaviriti u to kako se die dok se na disanje ne obraa panja. Vaa
plua uvijek znadu kad ste u ormaru, ma koliko malena bila rupa kroz koju virili.
Ali, probajte. Primijetite kako vam se dah ini dok ulazi u va nos (ili usta).
Primijetite kako se kree kada diete. Diete li grudima ili trbuhom? Brzo ili sporo?
Ima li prekida? Osjeate li uinak u drugim dijelovima vaeg tijela?
Koncentrirajte se jako na ruke; dogaa li se neto s njima dok udiete i izdiete?
Zapazite kako diete kad ste oputeni. A kako kad ste na sastanku ili kad ste s
vaim ljubavnikom. Upoznajte svoj dah, kako radi, kako se mijenja. Ponite uiti
obrasce i naine disanja. To je prva strana svjesnog disanja.
Druga strana je kad se ponete s dahom igrati - mijenjati disanje i obrasce disanja,
pratei to se
dogaa s vaim tijelom. Vrijedi neto znati o tome kako disanje funkcionira.
Udah je (oito) kada stvari uvlaimo, irei se. Uvlaimo kisik. Uvlaimo energiju.
Nae se tijelo iri. Grudi ili trbuh se ire, kao i ostatak tijela. Kad doista upoznate
svoj dah, osjetit ete irenje u svakom dijelu svojega tijela, zato jer se svaka
stanica u njemu iri.
Izdah je kada stvari putamo van, oputajui se. Putamo ugljini dioksid. Putamo
napetost iz naeg tijela. itavo se tijelo umeka i opusti, kao da malo spadne kada
izdahnemo.
Rije je o energiji". Moda imate puno iskustva s energijom, ali moda nemate
pojma o emu govorim. Energija, tj. chi ili qi, ili prana, ili ivotna sila, ili energija
ivota je neto o emu se na Istoku puno govori, ali to smo mi ovdje na Zapadu
do nedavno vie-manje ignorirali.
Prvo, energija postoji. Ona nije neka ezoterina ideja. Ona postoji i ona je ivot. Da
nemamo energije u svojim tijelima bili bismo mrtvi. Energija je pokretna, kakljiva,
magnetina sila koja se kree kroz naa tijela (i tijela svega ivueg). Kineska je
medicina itava vezana uz pitanje ravnotee energije i stvaranja uravnoteenog
tjelesnog sustava.
Za sada, ako znate vrlo malo o njoj, naprosto budite otvoreni spram mogunosti
osjeanja neeg novog u vaem tijelu. Ili moda dati ime neemu to ste ve
osjetili. Najbolje vrijeme da se energija osjeti jest kad ste zaista oputeni. Prvo, kad
ste oputeni, ona tee. Drugo, kad ste oputeni to vam omoguava da je osjetite
na pravilan nain.
Upozorenje, poeti osjeati vlastitu energiju moe biti vrlo zarazno. Osjeaj je
prekrasan. Kao kupanje u svjetlu. Moe biti ekstatian osjeaj, naprosto sjediti i

osjeati ovu ivotnu silu dok zuji kroz vae tijelo. Moete se naviknuti na taj
osjeaj i poeljeti ga uveati. (Ali nema tetnih efekata u ovoj navici; samo ete
se osjeati jo bolje.)
Najbolji nain da uveate osjeaj chijaze naravno rei jebe mi se svemu i
disati. Svjesno disanje je savreno pomagalo jebe mi se praktiaru.
Ponimo sa jebe mi se izdahom. Ako je rei jebe mi se stvar u tome da se
oslobodimo stvari koje su bitne i stvaraju napetost, onda je sporo izdisanje najbolji
nain da pomognete ovom

procesu. To je ono to je izdisaj zapravo: oslobodite se neeg to ne elite, izbacite

sve tetne plinove i otrove, sve napetosti koje nisu dobrodole u vaem tijelu.
Najbri nain oputanja je da zaista usporite svoj izdisaj. Zaista ga rastegnite.
Ponite osjeati kako se vae tijelo oputa. Moete pojaati ovaj uinak i vie ako
izdisaju dodate i uzdah. Uzdah je udesno pomagalo samo po sebi. Uzdahnete
kada ste na kraju nekog tekog i napornog posla. Kad ste zavrili posao, natoili si
whiskey i sjeli na kau da biste pogledali epizodu Poldarka, tada uzdahnete. Uzdah
govori vaem tijelu: "To je to, sad se opusti i prepusti." Uzdah je va nain
kazivanja jebe mi se. Bez obzira na to to se danas dogodilo, sad je moja prigoda
da se malo opustim."
Ako dakle elite zavarati vae tijelo kako bi pomislilo da je itav posao obavljen i
da se moe odmoriti i opustiti, onda UZDAHNITE.
Probajte kombinirati neke jebe mi se misli s ovim uzdasima. Odaberite ono emu
elite rei jebe mi se u lom trenutku, izgovorite ga, a onda duboko uzdahnite kroz
svoj izdisaj. Kratko upozorenje: ako ovo itate na javnome mjestu, moda je
najbolje priekati da budete sami. Ili da naprosto to malo umjerite... promrmljajte
svoju jebe mi se dionicu, zatim sporo izdahnite. Pardon, naprosto ne elim da
imate kakvih neugodnosti.
Vidite, ne elim dobiti pisma koja bi glasila:

Dragi g. Parkin,
itao sam vau knjigu za vrijeme prilino dosadnog recitala Brahmsova
Petog koncerta u
mjesnoj koncertnoj dvorani. Marljivo sam izveo vjebu disanja rekavi:
jebemise za suprugove duge poglede spram zamanih oblina gde
Thrimble... jebemise", a zatim sam izdahnula dugim uzdahom kako ste
preporuili. Da skratim dugu priu, postala sam nepoeljna na pristojnim
drutvenim domjencima Thricket Windona... smrtonosna rana za enu
mojeg drutvenog poloaja...
Ne, ne elim takva pisma.
isto da znate, u sluaju da do toga doe, elio bih ovakva pisma:

Dragi g. Parkin,
proitala sam vae rijei s jedva suspregnutim uitkom; mislim da imate
sve to me privlai do sri. Mogu li biti toliko drska i predloiti domjenak
sljedee srijede naveer kod "Prita i krhotine"? Neete me moi Mati: na
rever u prikvaiti crvenu ruu kako bih pokrila svoje zamane obline.
Vaa Hilary Thrimble
Tek da znate.
No, dobro, vratimo se disanju. Gdje smo ono stali? Da, onaj jebe mi
se izdah. Pokuajte.
Kaem jebe mi se boli u leima"... uzdahnite i izdahnite.
Kaem jebi se svojem efu silediji"... uzdahnite i izdahnite. I tako dalje.

Kad god stvari postanu previe vane. Kad god ste napeti, anksiozni ili uplaeni.
Samo recite jebe mi se, uzdahnite i izdahnite. Radi kao ura.

Ali nemojmo zaboraviti niti jebe mi se udisaj. Dok je jebe mi se izdisaj stvar
preputanja i oputanja, govorenja ne stvarima, jebe mi se udisaj je stvar uvlaenja
energije, snage, govorenja da stvarima.
Jebe mi se udah je stvar usisavanja energije kako biste uinili ono to morate
uiniti. A to je
barem pola igre u nainu jebe mi se ivljenja. Ako elite ustati od stola, proetati
do i proavrljati sa svojim zgodnim novim raunovoom, duboko udahnite, recite
jebe mi se i uinite to. Ako elite poi na daleki put, duboko udahnite, recite jebe
mi se, dajte otkaz i bukirajte svoje letove. Ako ste umorni od zamorne veze,
duboko udahnite, recite jebe mi se i dovedite je do kraja. Danas.
Energetski govorei, jebe mi se izdisaj jest yin... oputen, mekan,
preputen. Dok je jebe mi se udisaj yang... energetian,
entuzijastian, grlei.
Ako znate neto o taoizmu, znate i to da vam je potrebna dobra ravnotea yanga i
yina kako
biste ivjeli skladno u ovome svijetu.
Problem za veinu nas je taj to ivimo negdje na pola puta izmeu dobroga yang i
dobroga yin ivota. Ne poseemo za stvarima dovoljno duboko, ne prigrlimo ivot
toliko energino koliko bismo mogli. Niti se oputamo niti se istome dovoljno
preputamo.
A ovo se replicira u naem disanju. Sve u naem ivotu je replicirano u naem
disanju. Ako
pogledate neiji izdisaj i udisaj, mogu vam se uiniti slinim. Jebe mi se udisaj je
dodue pun energije: pokuajte, zaista se napunite i uvucite tu energiju. A jebe mi
se izdisaj je ba suprotan. Ne bi trebalo biti nikakvog napora u isputanju zraka...
naprosto preputanje i oputanje.
Dva daha ne mogu biti razliitija. Svaki dah nudi dvije strane jebe mi se ivljenja.
Ponite vjebati disanje na sljedei nain. Uivajte u aktivnom usisavanju energije
koje predstavlja jebe mi se udisaj. Onda uivajte u apsolutno pasivnom
preputanju koje je jebe mi se izdisaj. Poet ete uivati u nainu na koji ovo ima
utjecaja na va ivot.
Stvorit ete jebe mi se energiju jebe mi se udisaja i s njom zaista moete krenuti
za onim to elite u ivotu: raditi to zapravo elite raditi, bez obzira na to to ljudi
o tome mislili.
Pruit ete sebi i jebe mi se sposobnost jebe mi se izdisaja kad vas zaista zaboli
kurac za stvari koje su vas do tada muile i titile.
Dakle, pogledajmo sada kako moemo rei jebe mi se nekim specifinim
podrujima u naim ivotima...

3
Recite jebe mi se raznim stvarima

Recite Jebe mi se hrani

Nedavno sam itao o pretilosti u Americi. Navodno je tamo 99 posto puanstva
pretilo. Jedini ljudi (jedan polo) koji nisu pretili ive u Los Angeiesu, glumci su na
flmu ili TV-u. Ako ne moete glumiti, znai debeli ste. to naravno doma stvara
probleme:
Chuck, opet si jeo krafne?"
Ne, Joline, ako misli na krem krafne s komadiima cimeta, kunem se, nisam."
Hrana je problem razvijena svijeta. (Naravno, nedostatak hrane je vei problem
svijeta u razvoju ali...) Ako se ve ne borimo s pitanjem tjelesne teine, borimo se
s tim kako jesti

pravilno: s mnotvom intolerancija i alergija, s razliitim savjetima koji dolaze iz

svih smjerova.
Posljednjih godina veletrgovine su razvile cijele asortimane hrane koja ne sadri ono
to
mislite da bi trebala sadrati, tako danas imamo:

tjesteninu bez glutena

* okoladu bez kakaa

* zaslaivae bez eera
* kruh bez brana
* sladoled bez mlijeka
* torte bez eera
* biskvite bez masnoe
* kobasice i burgere bez mesa
Smijeno. Pomalo se pripremam za sljedee: HRANA BEZ HRANE. Jedva ekam
kuati kakvu ne-hranjive lasagne, nehranjivu pizzu, nehranjiv tirani i su. To e doi
kao oluja. Ba kao sve te stvari bez glutena i eera za koje su nam rekli da ih ne
bismo smjeli jesti, iako ljudi ne mogu podnijeti ivot bez jela kakva su poznavali;
tako e moda hrana bez hrane biti pravljena za ljude koji su na dijeti ili koji ele
jesti manje ali je ipak i dalje kupovati u supermarketu, otvarajui ovitke i onda ih
bacati u smee.
Nehranjive lasagne su moj favorit. Zapakirane su u posudu za mikrovalnu penicu.
Probuite dakle plastini poklopac vilicom, zatim ubacite u mikrovalnu na nekoliko
trenutaka.
Gotovo. Otvorite poklopac a unutra su samo ostrugani ostaci lasagna. Odmah
moete baciti kutiju u smee. I zaista, osjetite kao da ste proli itavo iskustvo
jedenja obroka.
Vidite, to je problem s postom. Uz injenicu da ete biti dovoljno gladni i biti u
stanju pobiti suputnike u podzemnoj i pojesti ih, proputate i itavu stvar vezanu s
obrokom. Kada nakratko prestanete jesti stvara se puno slobodnog vremena.
Tako da ne znamo to bismo s njime. Vrijeme koje provedemo mislei na hranu je
vrijeme kada ne jedemo. Dakle, valja razmrljati tanjur s keapom i oprati ga...
uvidjet ete, va post je sada puno uinkovitiji.
Zato ove ale? Zato jer nas hrana i sve u vezi s njom naprosto opsjeda. A to mi se
ini jako smijenim. Na ovaj ili onaj nain provedemo toliko vremena mislei na
hranu. Mukarac sam a puno razmiljam o hrani. Moda sam mukarac koji
razmilja kao ena. Ali kako ujem, ene navodno misle na hranu puno vie od
mukaraca.
Ako o seksu razmiljamo svakih deset sekundi, ini mi se da o hrani razmiljamo
barem svakih sedam sekundi. Nevjerojatno je da se uope stigne neto i napraviti
na radnom mjestu. A alim se zato jer je to prvi korak u jebe mi se smjeru.
Naa opsesija hranom naprosto je luda. Urnebesna.
Hrana (kao ljubav i seks) je jedno od glavnih podruja onoga to za nas ima smisla,
lako veina nas to vjerojatno negira. Ako bi nas pitali da navedemo stvari koje nam
doista neto znae, vjerojatno ne bismo ukljuili hranu. A obino je ona jedna od
najvanijih stvari.
Prvo, dakle, treba postati svjestan hrane. Ponite primjeivati koliko o njoj
razmiljate. O tome to se dogaa kad o njoj razmiljate. Primijetite kako vam je
dok jedete. Primijetite kako se osjeate kad jedete dobru hranu za koju mislite da
biste je trebali jesti. Primijetite kako se osjeate kad jedete lou hranu za koju
mislite da je ne biste smjeli jesti. Kako vam je kad gledate druge ljude koji jedu

izuzetno dobru ili izuzetno lou hranu. Kako se osjeate kad vas stalno
propitkujem kako se osjeate? Naprosto ponite uviati koliko vam hrana zapravo
znai.
Onda se u sebi malo nasmijte, inae ete
zaplakati. Hrana nam toliko znai iz mnogo
razloga.

Prvo, ona je velika utjeha. Ako vam je neto neugodno, onda nema nieg
utjenijeg od okolade, keksa ili kolaa. Mnogi od nas danas provode puno
vremena osjeajui se neugodno ali nastojimo izbjei te osjeaje.
Osim to nam daje energiju i osjeaj sree (na primjer, serotonin se otputa kada
jedemo
okoladu), hrana nas ispunjava. Toliko da vie ne moe stati u nas. Toliko da nam
postane slabo. Trpamo se zato jer to vie to radimo, manje osjeamo. Ako se
osjeamo loe, to je ono to elimo izbjei. Natrpamo se hranom dok ne otupimo.
Tako da vie nema mjesta za bilo to drugo.
Drugo, hrana utjee na nae zdravlje. Mnoge bolesti uzrokovane su hranom koju
jedemo. S modernom dijetom naa tijela su previe zatrovana, postajui prava
plodna polja za boletine. Nije ni udo da stalno pokuavamo jesti ovu ili onu
zdravu" hranu i rijeiti se ostale. Ako ste bolesni i vjerujete da je uzrok vaa
prehrana, jest ete hranu bez glutena, eera, mlijenih proizvoda, soli, mesa,
svakako u kutku svoje sobe i bez smisla za humor.
Tree, hrana utjee na oblik vaega tijela. Za razliku od oigledno pozitivnog i
neposrednog uinka hrane kao tjeitelja, negativan uinak tjelesne teine je
odloeni uinak. Moete se natrpavati tjednima a uinak na vae tijelo e biti
relativno postupan. Ali uinak je neminovan. Ako previe jedete, udebljat ete se. A
mi ivimo u strahu od toga. Kad se udebljamo onda stalno pokuavamo jesti manje.
U borbi s hranom, faktor vremena nas uvijek na kraju sustigne: kad se prederemo,
uitak je trenutaan ali je bol odloena. Kad pokuamo jesti manje, bol je
neposredna, dok se uitak odlae.
Kad jednom bolje shvatite svoj odnos prema hrani, to je onda dobar trenutak da
ponete mrmljati jebe mi se".
jebe mi se znai prihvatiti stvari kakve jesu. Kako bi bilo prihvatiti sebe i kad je rije
o odnosu
prema hrani? Bitka se izgleda vodi oko toga da jedemo ili pogrene stvari ili
previe stvari, a onda slijedi osjeaj krivnje. Stoga kada se prederete sljedei put,
nemojte zbog toga lupati glavom o zid. Recite jebe mi se, uvijek ovo radim, koliko
god pokuavao suprotno, naprosto moram to prihvatiti kao dio svoje osobe."
ak i u trenutku kada morate donijeti odluku, u trenutku kada se osjeate
potiteno, kada se borite s time da li da prekrite dijetu i obeanja koje ste sebi
dali... oslobodite se pritiska. Recite jebe mi se i onda to ili pojedite i prihvatite, ili
ne pojedite i nastavite sa svojim ivotom. Ali nemojte od toga praviti slona.
Prestanite praviti slona od hrane. Ako ste ostali bez posla i ostavila vas je cura,
onda zgrabite tu vraju okoladu. U stvari, krenite taksijem do tvornice okolade,
razgledajte je, tu moete zagrabiti istu akama i trpati u usta ili je ak ponijeti sa
sobom dok se jo nije poteno niti ohladila.
Osjeat ete se bolje. A to je dobro.
Jebe mi se, prestanite praviti tako veliku stvar od hrane.
Bolest, kao to vjerojatno znate, je nedostatak lakoe u tijelu, osjeaj napetosti.
Napetost koju osjeate kad jedete pravu ili pogrenu hranu vjerojatno jednako
pridonosi vaoj bolesti kao i sama hrana.
Htio bih na sebe staviti bijelu kutu i napraviti eksperiment da sve ovo pokaem na
djelu. U labosu imamo dvoje ljudi u jednakom zdravstvenom stanju. I bolest za koju
vjeruju da je uzrokovana hranom. Stavio sam ih pod hipnozu i sad u im dati neto
hrane.
Prva osoba, nazovimo je prva osoba (radi anonimnosti), dobiva okoladni clair
(moda se ne sjeate claira, moda su samo ostatak 70-ih, ali u stvari rije o je o
hot dogu napravljenom od tijesta, okolade i kreme). Prvoj osobi je reeno

(zapamtite, pod hipnozom) da e joj hrana biti jako korisna, da e se odmah

osjetiti bolje, moda ak i izlijeiti.
Drugoj osobi, nazovimo je B, radi stvaranja zbrke, dat emo salatu s orasima i
sjemenkama. Njoj utuvimo u glavu da ne moe odoljeti jer je ta hrana vrlo ukusna,
ali e bez sumnje imati negativan uinak na njezino zdravstveno stanje.

Prva osoba i osoba B su prikopane na hrpu strojeva s brojanicima i stvarima koje

bipaju; promatrajmo ih kad ponu jesti.
Prva osoba je potpuno oputena ali jede neto to bi trebalo odmah utjecati na
njezino zdravlje.
No, apsolutno nema nikakvog bipanja i skakanja kazaljki na strojevima.
Osoba B je jako napeta, ona pravi "mmmm" zvukove dok mljacka svoju salatu.
Nakon prvoga zalogaja, stvari ponu bipati, kazaljke skau i njezino se stanje
odmah pogorava. Promatramo prvu osobu i osobu B est sati nakon jedenja i
obrazac je zapravo jednak:

* Konzumiranje okoladnog claira nema nikakva utjecaja na zdravlje

prve osobe. Stanje njezine svijesti je sasvim ponitilo oekivane
tjelesne reakcije.

* Konzumiranje zdrave salate s orasima je prouzroio da se osoba B

razboli.
Vidite li? Znanost. Imam bijelu kutu, stvari bipaju, znai mora biti istina.
Ali vrijedi o tome razmisliti kad pokuate odoljeti slasnom kruhu, i kada ste u
agoniji jer se bojite da ete naruiti svoju malo produljenu probavu.
Izgled tijela, velika stvar. Toliko je toga napisano o raznim dijetama a one jedva
da imaju uinka. Ljudi konzumiraju dijete jednako prodrljivo kao to troe hranu
koju im knjige o dijeti preporuuju da je ne jedu.
Dobro, vrijeme je da odjebemo dijetu.
Sve knjige o dijeti su beskorisne i pridonose razaranju svjetskih uma. Stoga
bacite ih sve u koaru za recikliranje i umjesto toga zasadite drvo. U stvari, voku,
a onda pojedite voe. Izgubit ete na teini ali i pomoi svijetu.
Kao i sa zdravljem, napetost stvara probleme.
Prvo, prihvatite stvari kakve jesu: moda ste bucmasti, moda ste pravo prase, ali
prihvatite sebe kakvi jeste. Na nekoliko minuta barem... onda se vratite
samopreziru sve dok prihvaanje ne postane malo trajnije. Pokuajte.
Prihvatite svoje navike jedenja kakve jesu. Vi znate da je za vas jedenje poput
ringipila. Nakon to ste neko vrijeme jeli manje, posrnut ete i pojesti itavu
policu keksa (govorimo o polici supermarketa a ne polici u vaem kuhinjskom
ormariu).
Takoer, vrijedi do izvjesnog stupnja prihvatiti da ste, kao bilo koje ljudsko bie
koje hoda ovom zemljom, u biti sjebani. Imate emotivne probleme, anksioznost,
neuroze, strahove, niski stupanj samopouzdanja... to god jest, niste previe
sretni sa sobom i zato jedete da biste se osjeali bolje.
Veina nas je takva. Veina to nee priznati. Ali pogledajte rije veina, u tome
niste sami. Dakle, sjebani... da, ljudsko bie.
Sve ovo prihvaanje imat e definitivan uinak oputanja.
Recite stoga jebe mi se svojoj dijeti. I jebe mi se kada se pojave protivni glasovi.
Kako bi bilo rei jebe mi se i jesti ono to vam se jede za sljedei obrok? Recite
jebe mi se poslije kad se ponete osjeati loe. Probajte i vidite kako je. Ako se
malo udebljate, recite: jebe mi se! Kladim se da ete imati manje problema s
hranom.
Kladim se da kada jednom jedete to zaelite, neete morati trpati cijelu
roendansku tortu u usta u jednom potezu jer ete znati da moete pojesti ostatak
kasnije, ak i sutra ako vam se tako prohtije.
Bez toliko napetosti koja se vrti oko dobre" i loe" hrane, kladim se da ete

moda poeljeti
jesti vie hrane za koju ste mislili da je dobra" ali je bila odve neprivlana.
Dopast e vam se. No, nemojte poeti misliti da je dobra", nego naprosto jedite
to hoete.
Kladim se, poet ete gubiti na teini. Ako i dalje izgovorite jebe mi se naprosto ne
morate vie previe brinuti. Ako vam znai manje da se debljate, onda neka vam
znai manje i kada teinu gubite. Naravno, poastite se malim osmijehom kad
vaga ispod vaih stopala radi za vas... ali i dalje moete rei jebe mi se, pa si uzeti
okoladu kako biste proslavili.

Zajebite dakle dijetu i ponite govoriti jebe mi se. Prihvatite stvari kakve jesu i
kakvi ste jer sve je OK kakvo ve jest - neka hrana i vae tijelo znae manje.
Primijetite o emu su toliki zen- tipovi tako dugo meditirali: kada za neim
prestanete udjeti, to je trenutak u kojem to isto ponete dobivati.

Recite jebe mi se vaim vezama

I tako, ulazimo u minsko polje. Ovo je moda najtee podruje ivota za shvatiti jer
rei jebe mi se" na bilo koji nain moe izgledno sjebati vau postojeu vezu. Da
vidimo zato.
Odnosi su kao Piccadilly Circus vaeg grada koji se sastoji od vanih stvari.
Zaista vanih. Veze su centar zbivanja, sva akcija, sva vaa panja tu je
usredotoena, gdje dolazi i do srazova. Druga podruja vaeg grada vanih stvari
su vie predvidljiva: va posao je vie predvidljiv, vai prijatelji (openito
govorei), vae zdravlje itd, itd.
Ali u vezama, ono to je vano doista je vano. Znaenje svega toga je neto
to ima vrlo dubok utjecaj na sve nas. Biti u vezi pitanje je nas samih... na
najintimniji nain kako se nosimo s vanjskim svijetom. Ulozi su ovdje
poveani. Sve je uloeno u ovu investiciju:

* ako
* ako
* ako
* ako
* ako

ako je izreeno neto muno, to osjeamo duboko

mislimo da nas ne uju, osjeamo se kao djeca
mislimo da ih vie volimo nego oni nas, osjeamo bol
mislimo da nas vie vole nego mi njih, osjeamo krivnju
nas uzbudi netko van nae veze, zbunjeni smo
se oni uzbude van nae veze, osjeamo ljubomoru

Ako je ivot kakav ivimo veza izmeu nas i vanjskog svijeta, onda je odnos s
naim partnerom najfinija nit u loj vezi.
U vezi smo beskrajno odani elji za uspjehom i beskrajno pogoeni njezinom
propau. Zato jer u vezi sve izgleda tako vano, potencijal za bol je beskrajan.
Mnogi od nas ive prilino konstantnu bol od naih veza. To znai da oni poetni
dani, tjedni i mjeseci veza esto znaju biti najturbulentniji, jer stvari nam tada
toliko puno znae.
Nakon godina u vezi, stvari kao da znae manje, ulozi su manji a potencijal za bol
umanjen je. U vezama, okoli znaenja moe se naglo izmijeniti. To se obino zove
zaljubiti se. Kad se zaljubite, ostale stvari postanu manje vane. Ponekad je jedina
vana stvar osoba koju volimo. Sve vae normalne predodbe o svijetu odlete kroz
prozor. Bilo kakav racionalan pristup koji imamo u ivotu moe se istopiti.
Ljudi koji se zaljube obino ostave obitelji koje su ranije oboavali, ostave poslove
i poloaje, izgube svoje prijatelje, promijene vjerovanja, izgube osjeaj za
odijevanje, izgube zdrav razum, ponu sluati glazbu za koju su ranije mislili da je
oajna.
Ljubav ini smijene stvari ljudima. Trilijun pjesama napisan je upravo o tom efektu.
Romantina je ljubav, dakle, oito kljuni izazov jebe mi se nainu ivota, jer ljubav
se najee sastoji u znaaju neke druge osobe za vas, te u posljedinom vezivanju
i ovisnosti o toj osobi. Vjerujemo da su te kvalitete sastavni dio onoga kada nekoga
volimo.

Rei jebe mi se" stoga moe imati neke iznenaujue uinke. Problem je u tome
to je jako teko vidjeti to jebe mi se moe uiniti u nekoj vezi. Kako neto dobro
moe proizai iz toga da se partner osjea manje vezan za vas ili vas osjea manje
kao sredite njegova svijeta? Mi tako volimo svu tu ovisnost i vezivanje u naim
vezama.
jeste li ikada igrali igru ljubavne redukcije s nekim? Ide ovako
nekako: Da li bi me jo uvijek volio da sam zaista debela? Da,
naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da sam unakaena u nesrei? Da,

naravno. Da li bi me jo uvijek volio da nemam nogu? Da,
naravno.
Da li bi me jo uvijek volio da nemam ruku? Da, naravno.
Da li bi me jo uvijek volio da ne vidim? Da,
naravno. Da li bi me jo uvijek volio da ne
ujem? Da, naravno.
Da li bi me jo uvijek volio da nemam zube? Da, naravno.
Da li bi me jo uvijek volio da ne mogu misliti, da sam u bolnici, u vegetativnom
stanju? Hm, da, naravno.
Da li bi me jo uvijek volio da sam mrtva? Da, naravno,
draga. Zar zauvijek? Da, zauvijek, draga.
Jako smijena igra. Dirljiva. Dobro funkcionira ako stalno kaete da. Ali to je
zapravo druga osoba pitala? Da li bi me jo uvijek volio da sam svedena do toke
nepostojanja... da li bi me i tada volio? Hm, eto pritiska: Da, da te uope nema, u
bilo kojem smislu, volio bih te jo uvijek."
U ljubavi elimo mnogo. elimo svu panju. elimo da traje vjeno. elimo da bude
savrena. Sve to imamo mi bacamo u ove elje.
A to znai vezivanje i ovisnost. Tu je oigledno i veliki potencijal za bol.
Mogunost da kaemo jebe mi se je kao pria o dvodimenzionalnim
ljudima.
Zamislite ljude koji ive u dvodimenzionalnom svijetu: ovdje nita nema
trodimenzionalan oblik, sve je u crtama i sjenama. Stanovnici naprosto ne mogu
zamisliti trodimenzionalni svijet... To je van njihova dosega. Ako biste pokuali
objasniti, ne bi vas mogli razumjeti. Ali povedete li ih u taj novi svijet, pustite li ih
neka ive u njemu neko vrijeme, odmah e ga skuiti, uvidjevi koliko je zaudan u
usporedbi s njihovim starim 2D svijetom.
Slino je i kad kaemo jebe mi se stvarima. Posebno u naim vezama. Iz vae
situacije u
ljubavnoj vezi s nekim, teko je vidjeti kako biti manje vezan moe poboljati stvari.
Ali pokuajmo.
Sjetite se veze u kojoj ste bili duboko zaljubljeni u nekog: bili ste njime oarani (a
to naravno moe biti vaa sadanja veza). Sjetite se vezanosti: njegova panja,
izgled... ekanje na telefonski poziv... uivanje u vremenu provedenom zajedno
vie od bilo ega drugog. Sjetite se nalija: anksioznost, da li i on/ona vas voli kao i
vi njega/nju... ljubomora... frustracije zbog vlastite ovisnosti.
Zamislite kakva bi veza bila da ste stvari shvatili malo manje ozbiljno. Da ih niste
uzeli toliko osobno. Da niste brinuli hoe li veza trajati vjeno. Zamislite da ste se
manje oslanjali na vezu i dopustili drugoj osobi da die. Zamislite da vam je on ili
ona znaila malice manje. Zamislite da vi niste bili ulog u toj vezi.
A onda evo udne stvari: ne znai da tu osobu volite manje. U stvari, upravo tu

moda definicije ljubavi ponu biti kao tijesni psei remen. Jer tijesno prianjanje uz
romantinu ljubav koju mi, kao i sve u naem drutvu, drimo za ljubav" moe se
pretvoriti u drugu vrst
ljubavi" kad se prestanemo oajniki za nju drati.

Neoekivan rasplet, ali kad je ljubav manje bitna, ona se uveava. Pokuajte, to je
kao 3D svijet za ljude koji su normalno bili 2D.
Dio razloga za to su, naravno, napetost i relaksacija. Kad ste vezani i ovisni, postoji
ogromna
napetost u vezi. Tu nema mjesta za kretanje. im se neto poremeti, stvari
ponu pucati, kao vrlo tijesno navijena opruga koja naprosto pukne.
Kada sve popustite, kada se opustite van svoje vezanosti i ulaganja u vezu,
odjednom imate vie prostora. Kako chi struji lake u oputenom tijelu, tako i
ljubav lake tee u oputenoj vezi. Stoga ako ste uplaeni da e va ovjek/ena
pobjei s nekim - jebe mi se! - postoji masa drugih mukaraca/ ena.
Koje god probleme imate, skuenost u vaoj vezi, pogledajte kako se osjeate kad
izgovorite jebe mi se. Izgovorite svoj problem sada. Zatim recite jebe mi se i vidite
kako se osjeate.
Ne mislim da sam joj jo uvijek onako privlaan kao ranije... A jebe mi se, to sad."
I tako dalje.
U kojoj god bili fazi vae veze, zastanite na tren i pogledajte kako je to kada stvari
nisu ba toliko vane. Onda nastavite ivjeti i vidjet ete to e se dogoditi.
Kao i energija koja tee kroz novo oputeno tijelo, ljubav i energija mogu poeti tei
lake kroz
vas i vau vezu. Moe se dogoditi sljedee:

novi ivot ulazi u vau vezu i die vas na drugu razinu

* shvatite da je ova veza pogrena i prekinete je

* ljubav u vaoj vezi raste a istovremeno shvatite da elite ljubav drugih
ljudi

Trea toka je moda najkonfuznija (i najinteresantnija). Moda vam se uini da je

viak ljubavi koji osjeate teko odrati (u vaoj vezi). Moda ete poeti traiti
neto poput otvorenije" veze. Ovo se jo zove imati cijelu tortu ali je ujedno i
pojesti". Prepoznajte stalne i proturjene porive koje veina ljudi ima: biti s jednom
osobom zauvijek... ali biti i sa svim ostalima takoer (obino za bitno krae
vrijeme, na primjer jednu no).
Ovo izgleda kao teak i opasan put. No, jesu li monogamne veze lagane i sigurne?
Ako vas itava ova ideja uasava, recite jebe mi se i nastavite svojim putem,
jednoga dana moda se, hm, da ga jebe, moete vratiti i ponovno proitati ovaj
odlomak.

Recite jebe mi se bolestima

Puno ljudi silom prilika krene u svijet alternativne terapije, uz prikljune duhovne
aspekte, vodeni eljom da se izlijee od raznih bolesti. Ili je konvencionalna
medicina bila nemona ili ponu tragati ire za lijekom, ne vjerujui u
konvencionalnu medicinu od poetka. Alternativna medicina moe pruiti puno
toga. ini se da od vrtoglavog broja ponuenih terapija, jedna mora biti dobra i za
nas. Problem je, dodue, zbunjujua ponuda. Iskuenje je
veliko, ako bolujete od bilo ega, krenuti kroz listu sve dok sebi ne pronaete jednu
alternativu koja e magino, uiniti udo za vas.

U tom pogledu, razlika izmeu konvencionalne i alternativne medicine je

fascinantna. Ironino je da je pristup alternativne medicine holistian, ali je njezin
odgovor razmrvljen. Tako da nas veina terapeuta tretira u cijelosti: glava, tijelo i
duh, svi povezani, svi fziki simptomi su dakle samo jedan indikator ope
neravnotee zdravlja. No, odgovor je necjelovit i razmrvljen: postoji recimo 50
razliitih komplementarnih naina da se bavite svojom opom neuravnoteenou.
Dok je u konvencionalnoj medicini pristup razmrvljen ali je odgovor uniforman.
Veina doktora lijeit e va bolesni dio tijela esto ignorirajui druge faktore
"cjelovitog" bia. Ako

imate problema s oima, ii ete kod okulista. Odgovor je zatim uniforman.

Problem s vaim oima e vjerojatno biti tretiran na isti nain kod bilo kojeg onog
specijalista bilo gdje u svijetu.
Dakle, alternativna medicina je obrnuta verzija konvencionalne.
Ako jeste, ili ako ste bili, kronino, akutno, ili umjereno bolesni, pretpostavljam da
ste probali niz alternativnih terapija. Tako da prepoznajete izazov koji predstavlja
beskonana lista mogunosti. Gdje poeti? to je najbolje za vas?
Ovdje u Italiji alternativna medicina je krenula drugim smjerom. Mnogo je
jednostavnija. Plan konvencionalne medicine naprosto u sebi sadri i holistiku
sliku u obliku homeopatije. Naravno, ima mnogo drugih terapija u priuvi, ali za
veinu izbor je jednostavan: ili konvencionalno lijeenje, ili prirodno, homeopatski.
Homeopatska konzultacija je kao kod obinog lijenika (dodue lijekovi su skuplji):
u stvari, esto je rije i o konvencionalnom lijeniku u jednoj te istoj osobi. Mnoge
ljekarne, ak i u najmanjim selima, nude homepatske lijekove.
Makar znanstvene studije i dalje demonstriraju da nema nieg u homeopatskoj
medicini (doslovno), ovdje je to ogroman posao. Dobrodola i lagana alternativa
za ljude koji su razoarani konvencionalnom medicinom.
Ako jeste, ili ste bili, bolesni, poznat vam je oaj elje da sebi pronaete lijek. Oni
koje zanima
alternativna terapija ovo osjete jo
dublje. Stvar funkcionira na nekoliko
razina.
Prvo, oigledno, ako vae stanje uzrokuje bol, nelagodu, smutnju, onda oajniki
elite to
ispraviti. Ako ne moete spavati, ili ste stalno umorni, ako vam je teko mokriti,
ako vam je koa iritirana, va trbuh nadut, ako imate perut ili vam se tresu ruke...
zaista se elite rijeiti tih simptoma. Spremni na sve ne biste li to doveli u red,
jedete neku komino striktnu dijetu; svakoga dana radite vjebe disanja koje
smiruju; kuhate smrdljive trave; pristajete da netko zabode deset finih igli u
osjetljive dijelove vaeg tijela; pokuat ete razne joga-poloaje, znai morate
moda zakvaiti petu iza uha; kupujete skupe lijekove koji u sebi ne sadre
lijekove". Znate, mislim da je to razumljivo, ak i pohvalno. I sam sam bio takav,
sve sam to proao.
Drugo, itav holistiki svijet sadri neto to nas stalno vue spram cilja:
"zdravlja". Ako je zdravlje cjelovitost, onda bolest to nije. Ako nismo sasma dobro,
ako nismo puni ivahnosti, onda na neki nain nismo cijeli. A to je veliki teret, s
obzirom na to da mnogi od nas itavo vrijeme nisu najbolje. Da, znam, simptomi i
bolest smatraju se oblicima ienja i purifikacije tijela... tijelo se prirodno samo
kree prema ozdravljenju, tako da bolest u tome smislu moe biti smatrana kao
"dobra". Ali, na kraju, ista stvar: bolest je dobra samo stoga to je privremeno
sagledana kao sredstvo koje opravdava cilj, a to je zdravlje. Dobra je zbog toga
emu vodi.
U holistikoj medicini postoji vezanost za cjelovitost i zdravlje: cilj potpunosti koji
zrcali spiritualni put, primjerice, jogi-na koji trai duhovno "jedinstvo".
To je tako.
Znate to? Dosadno mi je. Svaki oblik vezanosti jednom postane dosadan.
Dosadno je i zamorno lutati od jedne terapije do druge, doi do raznih razina
uspjeha. Ako jedna terapija zaista funkcionira, vae nade porastu. Zatim izgleda
kao da prestane imati uinak i postanete deprimirani. Svaka je terapija evanelje
nueno od nekog tko je bio izlijeen" i tko vjeruje da e i vama pomoi. Moda i
hoe, ali obino to nee biti taj lijek.

Naravno, moda je u pravu. Moda ba to vrue kamenje ispod vaih vjea moe
izlijeiti va sindrom skvrenih noktiju.
Ali ja bih radije razmotrio jednu drugu mogunost.
Neki ljudi se toliko zamore od pokuaja, od utroka puno novca i energije da
naprosto odustanu od svega. Izgovore jedan veliki jebe mi se i konano prestanu
eljeti biti cjeloviti,

dobri i savreni. I dalje osjeaju bol i nelagodu kao i ranije ali naprosto kau jebe
mi se, i prepuste se. Ionako nema veze, stoga emu trpjeti dodatnu bol nadanja da
e se osloboditi svoje muke?
Sasvim se prepuste svojem stanju. Sasvim se predaju muci. Odustanu od elje da
budu
drugaiji od toga kakvi jesu. Moda ponu jesti neto to nisu jeli dugo vremena,
ili ponu piti i puiti. Ono to sigurno ine: OPUSTE SE. Stvar koju ete zacijelo
uvijek uiniti kad kaete jebe mi se, opustit ete se.
Znate li to se onda dogaa? Moda ne odmah. Moda ne u dogledno vrijeme. Ali
odjednom, oni se osjete bolje. To ih iznenadi jer su prestali imati potrebu za tim. Ali
postane im puno bolje i oni dobiju ono to su oduvijek eljeli. Jedino to sad nisu
vie zabrinuti za svoje zdravlje koje im nije toliko bitno, sada kada su odjednom
sasma zdravi.
Opisujem prirodni proces: prirodni nain da se kae jebe mi se. Ako itate ove rijei,
postoji
velika vjerojatnost da ste umorni, dosadno vam je, spremni ste odustati. Nemojte
rei jebe mi se da biste prevarili bogove, a tajno ipak brinuti o svojem zdravlju
mislei da je to vrlo lukav nain ozdravljenja. Trenutak kada prestanete toliko
brinuti o svojem zdravlju, upravo je onaj u kojem e se stvari poeti mijenjati.
Kada manje brinete, ili moda uope ne brinete, to ne mora znaiti da ete prestati
dobro jesti,
vjebati, meditirati, ii na akupunkturu, ali oajanje i oekivanje uda od ovih
stvari nestaje. Ja jedem dobro jer zaista uivam u ukusu svjeeg povra i voa.
lako isto tako volim okus sladoleda, koji takoer jedem.
Vjebam zato jer zaista volim osjeaj da mogu vikati sa svojeg brdskog
bicikla kad idem nizbrdo, kao i osjeaj zamora u tijelu, a ne zato to e mi to
(jednom) donijeti optimalno zdravlje.
Meditiram zbog energije koja se iri kroz moje tijelo kada to inim, ali to nije toliko
razliito od energije koja se iri mojim tijelom kada sam ljut.
to se napokon dogodilo? Kao i obino, sve se svodi na relaksaciju. Kao i mnogi
drugi, odavno sam shvatio mo relaksacije. Vjebao sam Tai Chi i Chi Kung kako bih
koristio pokret, disanje i chi u svrhu totalnog oputanja. Pokuao sam gotovo svaku
postojeu metodu relaksacije. Odavno znam neto to mnogi ne uviaju: kada ste
potpuno oputeni problemi nestaju. Tjelesni, mentalni, emotivni, duhovni problemi
ne mogu nita protiv stanja potpune oputenosti.
Tolike stvari sam uio. Vjebao sam razne tehnike do visokog stupnja. A opet, vrlo
se malo toga izmijenilo. Zato? Zato jer sam jo uvijek imao cilj, vezanost, tisue
znaenja. A ovi svi zapravo oznaavaju napetost. Tu je kvaka: ako elite biti zdravi,
ako koristite ak i najbolju tehniku relaksacije koju elite dosei, upravo vaa elja
za zdravljem stvara napetost koju e tehnika teko moi slomiti.
Dakle najbolja metoda relaksacije koju ete pronai nije brinuti se i neto vie ne
eljeti... nego rei jebe mi se.
Odustanite od svojih elja. Onda e sve krenuti k vama (ali naravno ne moete
tako neto eljeti!).

Recite Jebe mi se novcu

U naem svijetu vanih stvari, novac znai puno. Naravno, nije istina za sve ali
openito govorei jest:

ako ga nema dovoljno, htjeli bismo ga imati tako da sve nae brige
oko novca nestanu

* ako ga ima dovoljno, dovoljno da ne brinemo oko rauna i praznika,

sanjamo ga jo vie, kako bismo kupili bolji auto ili ivjeli u veoj kui

* ako smo bogati, jo uvijek elimo vie, da bismo bili financijski

neovisni ili da imamo kuu za odmor u stranoj zemlji
* ako smo prokleto bogati, bojimo se da emo moda sve izgubiti u
sljedeem financijskom
krahu
Ako bogati nismo, obino zavidimo onima koji jesu: sudimo onima koji se novcem
razbacuju, mislei: "Novac vas nee uiniti sretnim" jer znamo da "ne moe ga
ponijeli sa sobom na onu stranu", i mislimo kako je novac "vulgaran".
Ako smo bogati, moemo postati prilino krti: moe nam postati bitno da smo ga
"krvavo zaradili", da nismo ba tako bogati (u usporedbi sa zaista bogatim
ljudima) te da se moemo namjerno ne razbacivati njime kupivi osrednji auto a
ne neki luksuzni.
Dakle, bez obzira na to jeste li u besparici ili krcati perjem, novac donosi svoje
probleme. Vi vjerojatno imate svoje stavove u vezi novca. Moda mislite da je OK
biti "dobrostojei" ali da je nemoralno imati previe.
Dobro, jebe mi se. Kako bi bilo ne imati stav o novcu i prihvatiti stvari kakve jesu?
Novac je samo jedan apstraktan nain razmjene, naposljetku. To je deko koji
raznosi poruku u dealu izmeu vas i svijeta. Znate to kau za nositelja poruke:
nemojte ga ubiti.
Rije je naprosto o razmjeni. Ako to to imate za ponuditi vrijedi dovoljno drugima,
oni e vam pruiti dosta stvari zauzvrat. Dakle, na trenutak, zamislite kako novac
ne postoji. Kad bi dovoljno vas proitalo moju knjigu, mogli bi mi naprosto dati
neto zauzvrat. U ovom
trenutku ne treba mi posebno cvijee za vrt. Makar mi svi dajete cvijee. to vie
vas ovo proita, dobijem vie cvijea. Do sljedeeg ljeta moj e vrt biti prepun
cvijea i izgledati arobno. To znai biti bogat. Nudim vam neto to vam se
dopada i vi mi dajete neto zauzvrat. Sretan sam jer sam vam dao neto vrijedno.
Sretan sam da je moj nekad pust vrt sada prepun cvijea. Lijepo: nema nieg
prljavog i nemoralnog u tome, zar ne?
Vidite, slino je s vaim radom. Kada radite (ili togod ve inite da biste zaradili
novac), zamislite da naprosto nudite neto od vrijednosti svijetu i da svijet to
cijeni i neto vam prua zauzvrat. Svijet vrednuje to to radite i plaa vae raune,
kupuje vam odjeu, izvodi vas na veeru, alje vas na praznike i pojavljuje se pred
vaom kuom u novom autu.
Naprosto, u stalnom ste procesu razmjene svoje vrijednosti sa svijetom. to vie
svijet vrednuje to to radite i to pruate, to vam vie daje zauzvrat.
Kada se dogodi da vie sebe vrednujete, vie i svijet vrednuje vas i takoer neto
prua zauzvrat.
Dakle, ponite sami sebe vrednovati. Posluajte korporativnog gurua L'Oreal: Zato
jer to
zasluujete.
Uivajte u procesu razmjene: velikom ili malom. Ako vas usreuje biti skromnima i
ogranienima, onda uivajte u malim stvarima koje vam svijet prua zauzvrat za
stvari koje mu nudite.
Ako elite iskoraiti i zaista ponuditi neto nevjerojatno, upijte njegovu panju i
cijenite to to e vam zauzvrat biti prueno.
Ne zavidite onima kojima je dato mnogo za to to su svijetu ponudili. Uivajte u
injenici da je svijet dovoljno dareljiv te da prua onima koje cijeni.
Nemojte ograniavati to to mislite da vam svijet treba pruiti. Ako ljudi i dalje
budu itali ovu knjigu i nastave mi davati cvijee, nastavit u ga primati i puniti

svoj vrt. Problem je da moda neu imati dovoljno vode odrati ga na ivotu. Tako
da u evenutalno morati zakljuiti, makar jo uvijek volim cvijee, da bih vie volio
neto to zahtijeva manje vode. Da mogu izgraditi poseban vrt kaktusa.
Kada se ovaj napuni, znat u da sam tada i zvanino prokleto bogat.

Recite jebe mi se nekim od svojih problema s novcem, dakle, zamislite ga

naprosto kao va odnos razmjene sa svijetom. Ali isto tako recite jebe mi se i u
potpunosti. Novac zaista nije toliko vaan. Mnogo napetosti zbog novca je
zapravo strah od nemanja istog.
Dakle, dobra je ideja zamisliti kako bi bilo da ga nemate, tako da se s tim strahom
moete
suoiti oi u oi. Zamislite da ste izgubili sav novac i sve to imate. to biste
uinili? U drutvu poput naeg mislim da e veina moi zamisliti kako se s tim
suoiti. Moda ete dobiti socijalnu pomo dok posao traite. Ali kada naete
nekakav posao, pa opet imate dovoljno novca za iznajmiti stan... itd, itd... ponovno
ste u igri.
Makar sve izgubili, neete umrijeti.
Dakle, oslobodite se straha od gubitka novca. Svijet e i dalje vrednovati to
imate za ponuditi i ponovno e vas zasuti darovima. Bilo kakva vezanost za
novac, naravno, znai napetost. Vezanost uz elju da se ima vie, vezanost uz
elju da se zadri ono to se ima. Sve to stvara napetost.
Jebe mi se nas oslobaa od napetosti, ostavljajui mekou i relaksaciju. Kao to
smo vidjeli u drugim podrujima ivota, stvari poinju tei kad se opustimo. Isto je
i sa razmjenom vrijednosti koju zovemo novac. Kada nismo grevito vezani uz
novac, stvari ponu tei prirodnije. To znai da stvari imaju tendenciju tei
prirodno u oba smjera. Zato nemojte biti toliko zabrinuti i ukoeni oko gubitka
novca, moete poeti vie troiti, investirati, biti dareljiviji. A to potie njegov
protok. Odjednom e vie novca poeti tei u vaem smjeru. Svia mi se teorija
novca koja tvrdi da ga valja drati u optjecaju. Dodue, alim to sam podijelio tu
ideju sa svojom partnericom. Ona se esto vrati kui s vreama punim garderobe,
govorei: Naprosto ostavljam novac u optjecaju". Tresem glavom, diem obrve i
obino kaem jebe mi se".
Novac. Ako ga nemate, recite jebe mi se, uivajte u ivotu kakav jest. Ako ga
imate, recite jebe mi se i ponite uivate u injenici da vas ljudi cijene. Ako ga
imate u velikim koliinama, recite jebe mi se, te ponite uivati u plodovima
svijeta koji misli da ste tako posebni kad ve baca toliko love u vaem smjeru.

Recite jebe mi se vremenu

Cerekam se kad se ljudi ale na vrijeme.
Svaki dan okrueni smo stvarima koje nam nisu po volji. Pas koji laje u stanu do
nas, nain na koji nas partner jutros ignorira, prometni ep na putu na posao, novi
projekt s kratkim deadlineom, gnjavaa od gnjavatora na poslu...
Vjerujemo da moemo donekle kontrolirati stvari koje nas tlae: da moemo upucati
psa, rei partneru da obrati vie panje na nas, da moemo krenuti ranije na posao,
odbiti projekt ili rei gnjavatoru u uredu da ode masirati nekog drugog.
Harmonian nain ivota u udnom svijetu bio bi u tome da ili pokuamo
promijeniti to nas uzrujava ili naprosto prihvatiti stvari kakve jesu.
Ako ne poduzmemo nita u vezi s onim to nas uzrujava ali ni ne prihvatimo ivot
kakav jest, uistinu si oteavamo... provodimo dane uzrujani zbog stvari u vezi s
kojima nismo spremni nita napraviti. A tako veina nas svakodnevno ivi.
Ako ovo zvui donekle disfunkcionalno, onda je po meni sasvim smijeno aliti se
na vrijeme, jer to je jedna stvar na koju zaista ne moemo nikako utjecati. Barem
ne danas. Dugorono, moete preseliti u inozemstvo i kupiti neku drugu vrst

klime, ali za sada, to je to.

aliti se na vrijeme je najapsurdniji primjer odbijanja svijeta kakav jest.
Stoga recite jebe mi se vremenu, kakvo god ono bilo. Posebice u zemlji poput Velike
Britanije, opustite se. Gledajte u sivo nebo i mislite kako je to pomalo kao ivjeti u
sivom plastinom

kontejneru. Uivajte u zvuku kie na krovu automobila. Privucite se blizu vatre u

lokalnom pubu. Upijte sunce kad proviri kroz oblake.

Recite jebe mi se unutarnjem pacifistu

Dugo vremena htio sam biti spokojna, staloena osoba. Sjeam se kako sam prije
desetak godina sastavio listu stvari koje sam najvie elio. Na vrhu liste bio je
spokoj (ako vas zanima, odmah ispod toga bio je originalni Chopper motocikl).
Proveo sam godine traei spokoj: vjebajui Chi Kung i meditaciju svakoga
dana, pokuavajui proi kroz probleme koje su me inili nemirnim, upoznajui
ljude koji su izgledali kao da umiju ivjeti mirno. Pronaao sam dosta spokoja uz
vjebu, posebice Chi Kung. Zamiljao sam da u, uz vie vjebe, eventualno
zavriti u nekom trajnom Chi Kung stanju (stanje laganog transa kada ste
potpuno oputeni i kada chi tee jednakomjerno kroz vae tijelo).
Zamiljao sam sebe kao hladnu planinu: lagana aktivnost na povrini, a
stjenovitost duboko ispod nje.
Zamiljao sam se kao taoistikog sveenika koji blago i spokojno provodi dan u
svojim aktivnostima mira i obazrivosti.
Zamiljao sam sebe kao svog prijatelja Richarda koji je pribran i miran bez obzira na
to to se
oko njega dogaa.
Zamiljao sam da jedino ako budem radio jo predanije na tome da postanem
spokojan, da u to eventalno i dosei.
Ali bez obzira na to koliko se trudio, koliko vjebao, koliko se bavio svojim
problemima, nalazio sam na jedan veliki problem na mojem putu ka spokoju:
sebe. ak i kad bih meditirao tri sata, na kraju bih se opet vratio u sebe.
Zacijelo, i to sam ja, mogu biti spokojan i staloen, dareljiv i blag, usredotoen i
uravnoteen. Ali mogu takoer biti pod stresom i anksiozan, ljut i agresivan,
uplaen i nervozan, sebian i hladan.
Shvatio sam, terapeutski, da je bitno iz sebe ispustiti i negativne" emocije. Mislio
sam da ako se s njima suoavam , dovoljno dugo, ako ih praznim dovoljno dugo
(naravno, u nekom zdravom ambijentu), da e one naposljetku biti ispranjene i
okonane.
Onda sam jednoga dana shvatio da ono to radim nije bilo toliko razliito od onog
to je moja majka uvijek inila, a ja sam kritizirao: kao kranin ona je smatrala
svoju dobru" stranu svetu i od boga, a svoju lou" stranu grijenu, a grijeh je
toboe od vraga. Uvijek mi je bilo teko shvatiti kako netko moe gledati na sebe i
svoje osobine vjerujui da dolaze od neke mrane, zle sile.
Kada je previe jela ona je to smatrala grijehom prodrljivosti. Za veinu nas to je
neugodnost, a za nju grijeh. Stoga provodi svoj ivot borei se protiv mrane sile
svojim svijetlim maem mira nadahnutim bogom. Ali Darth Vader grijeha je uvijek
negdje u prikrajku: esto u obliku peene piletine ili kakve torte.
Kao odgovor na ove stalne epizode kranskih Ratova zvijezda, slavio sam mo
cijelog ljudskog bia. Od najranijih nogu volio sam biti ja u ma kojem obliku. A
onda sam nekako upao u furku spokoja. Da, jednoga dana shvatio sam da ova
elja da budem spokojan, poput redovnika, osuuje one dijelove mene koji to nisu.
Na svoj nain postajao sam oputenost, spokoj, dareljivost, pravednost, svetost.
A u stvari poeo sam sebi stvarati stres, osjeati ljutnju, sebinost, nepravdu,
nesvetost.
Zatim sam rekao jebe mi se pokuaju da budem neto to u tom trenutku nisam

bio. Prestao sam sebe prosuivati. K vragu, kakvo olakanje. Kakvo je to samo
olakanje!

Svaka emocija je apsolutno OK onakva kakva jest. Osjeam ljubav i spokoj, isto
kao kad osjeam strah i zebnju. To je ono to "prihvaanje" i "ne suditi" zapravo
znae. Ne moete rei: OK, neu biti toliko potiten zato to sam ljut. Naravno
bolje je biti spokojan. Ne. Jedno i drugo su ista stvar. To znai ne suditi.
Postoji fantastini dopunski uinak ovog prihvaanje sebe kakvim ve jeste:
ponete prihvaati i druge ljude kakvi jesu. Moda se ne dogodi odmah, ali se
definitivno pone dogaati.
Dogodi se iz vrlo jednostavna razloga: im sudite druge to naprosto znai da ne
prihvaate sebe u svim svojim dijelovima.
Isus je sam poeo aludirati na ovo rekavi: "Volite se kao to volite sami sebe."
Dobro, znam da nije imao privilegiju treninga u gesfa/r-psihoanalitikoj teoriji, ali
nije nita veliko propustio: naime, veina ljudi sebe uope ne vole. A zato to sebe
ne vole, onda su tako zasrani i spram svih drugih.
Pardon, Isuse, ali mogu li sugerirati jednu bolju tezu: "Deki, volite prvo sebe, onda
ete poeti voljeti druge a onda se svi skupa moemo nai na nekom velikom
festivalu slobodne ljubavi, skinuti sandale i milovati jedni drugima brade. Mir i
ljubav, deki dragi."
Moda je Isus to i rekao ali ukoeni starmali Mate, Marko, Luka i Ivan su
izostavili dobre dijelove. Juda je vjerojatno sjedio tamo puei travu i mrmljao:
"Deki, a to je s onim gdje pria o festivalu slobodne ljubavi? To je bila prava
stvar."
A Mate se okrenu i zviznu ga.
Juda se pobuni: "Sranje, ovjee, bila je to samo pomisao." I Luka usta i maznu ga
jako u jaja. Juda nakon toga zaepi.
Moda i vi elite biti staloena, mirna osoba. Moda dobra, dareljiva osoba. Ili
moda elite biti bezobzirni i hladni. Kad postavite granicu toga to elite biti,
oznaujete drugi dio sebe "pogrenim", a to znai da ste na nemoguem putu. ak
i osoba koja eli biti nemilosrdna i hladna ponekad e osjetiti ljubav i toplinu, ali
morat e se opirati tim osjeajima.
Stoga recite jebe mi se emu god elite postati. Budite to to jeste. Ne trebate biti
nita drugo. Nema potrebe za samorazvitkom, za napretkom. Nema potrebe biti
kao drugi.
Ba kakvi ste sada, u redu ste. Osjetite to. Svi vai dijelovi koji vam se ne
dopadaju, kojih se sramite, takoer su u redu. Vaa najgora strana je jednaka
vaoj najboljoj strani. Kad ste ljuti, anksiozni, ljubomorni, nemilosrdni, sve je to
jednako onom kad se osjeate staloeni, mirni, dareljivi i ljupki.
Zato to ste sve to vi. I ja. Kao i svi ostali na ovom planetu. Pretvarati se da je sve
suprotno znailo bi morati zaeti jednu novu religiju koja bi se znakovito zvala:
"Znate, samo sam ovo a ne i ono drugo. Doista."
To je u sutini svake religije. Samo to dodaju i drugu floskulu koja me uvijek potiti
tako da
cjelina ispadne ovako nekako: "Ja sam samo ovo a ne ono, znate. Doista. A ako ste
vi ono za to mislim da ja nisam, onda ste u krivu. I zbog toga ete gorjeti u paklu."
Valja biti holistian" u punom smislu te rijei. Kao cjelovita bia mi smo
mnogostrani. U stvari, kao cijela osoba, mi smo sve. Kao cijela osoba osjeam
emocije koje su osjeali svi, oduvijek. Ponekad ih osjetim sve u jednome danu.
Mogu ih osjetiti ak i kad gledam dobru epizodu serije Coronation Street.

Recite Jebe mi se odgoju djece

Ako nemate djece, moda bi vrijedilo preskoiti ovo poglavlje, s obzirom na to da
u se direktno obraati roditeljima. Moda e vam biti dosadno. Kao to vam je
dosadno kad god neki od vaih prijatelja s djecom jedino misle na pelene,
cijepljenje, u koje vrtie upisati svoje bebe te kako je slatka njihova beba kada
kaki. Odmah odustanite i krenite na sljedee poglavlje, molim vas. Ne mogu
podnijeti da vas kroz ovo provlaim.

I to je zapravo odgoj u najkraim crtama. Oni koji nemaju djecu ne razumiju

kako je to imati djecu, zar ne? Nemogue je za nas roditelje prije nego to ih
imamo, shvatiti kako je to imati djecu.
Mogu vidjeti kako je itav proces smiljen tako da vas olako uvue u ideju o tome da
si
napravite djecu. Naposljetku, dobit ete devet mjeseci - devet itavih mjeseci,
praktiki godinu ivota da se ponete privikavati. Ima mnogo aspekata trudnoe
koji doputaju da ponete sebi stvarati predodbu roditeljstva: ena je stalno
bolesna tako da se priviknite na njen miris; pone hrkati, pa se priviknete na
nemirne noi; ne smije raditi nita riskantno, tako da se priviknete i ostanete kui
gledajui telku umjesto da izlazite u klubove i drogirate se; ona se napokon toliko
uvea pa se priviknete na manje mjesta u krevetu.
Ali nita, ak niti tih devet mjeseci, ne mogu vas pripremiti za to to znai imati
djecu. Mi imamo dvojajane blizance, zovu se Arco i Leone. Prve noi nakon to su
se rodili, u etiri ujutro, mijenjajui pelene po stoti put... udno iskustvo po sebi jer
mi nitko nikad nije rekao da bebe nee kakiti kaku nego nekakvu rastopljenu
okoladu. Dakle, eto mene u aneminom svjetlu ranoga jutra, privikavajui se na
novu rutinu brisanja kake s tijela moje bebe, stavljajui opet plastine pelene
spremne za sljedee izbacivanje.
Pogledam naokolo i pomislim: ,,OK. Ja to mogu. Da, umoran sam. Ali mogu
izdrati." Onda sam shvatio da neu to morati izdrati samo tu jednu no. Da ovo
nije bilo kao pisati u posljednji as svoju zadau na faksu nou, da bude gotova
prije roka u deset ujutro, a potom lijepo na miru odspavati nekoliko dana. Ne,
gospode. Ovo sigurno nije bilo samo jedna no. Bilo je to: noas i sutra i no
nakon, pa jo jedna, i tako dalje i tako dalje.
Uzdahnuo sam.
Onda se jedan od mojih djeaka nasmijao. Pa sam se rastopio.
Tijekom sljedeih nekoliko tjedana nauio sam kako je sve zamiljeno tako da bude
u savrenoj ravnotei. Potpuni pakao prvih nekoliko tjedana, uglavnom prouzroen
nedostatkom sna, savreno se uravnoteio s apsolutnim rajem imanja tako
nevjerojatnih bia odjednom postavi najvanija stvar u mojem ivotu.
Odgoj djece naprosto je zapanjuju. Nemogue je opisati ljubav koju osjeate za
vlastitu djecu. To ide van okvira bilo ega to sam osjetio ranije. Vlastita djeca vas
stalno podsjeaju na to o emu se zapravo radi. Znam da je to klie, koji emo
obraditi uskoro, ali istina je.
Nai djeaci sada imaju etiri godine i jo ih uvijek gledam u udu. Do sada su
uglavnom
priali talijanski. Ali ba ovoga tjedna jedan od njih mi se poeo obraati na
engleskom. Pria na engleskom i to je jedno udo. Moje se srce topi svaki put kad
neto kae. Dananji razgovor: Tata, to radi, tata?
Piem knjigu.
Knjigu, tata? A gdje je
ona? Tu, unutra.
U kompjutoru, tata?
Da, jednog dana e biti prava knjiga.
Mogu je vidjeti, tata?
Da, evo, ovdje. Gdje, tata? Ovdje, unutra...
Ovoga tjedna dobio sam poklon koji veina roditelja nije: jedno od moje djece
govori mojim jezikom, jezikom koji mu nije materinji, odjednom vjeto. Ne maca",
peso", tata", mama", nego: Ja bio na moru, tata, i igrao se na drvetu, tata."
Nevjerojatno.

Moja djeca puno mi znae. Moda sve.

Dakle tu smo, u knjizi jebe mi se, govorei o tome kako znaaj stvara bol i kako
stvari nisu
zapravo toliko bitne koliko mislimo... a onda se sudarimo s velikim, neporecivim
znaajem djece u naim ivotima.
Dakle, ajmo neto shvatiti pravilno: znaaj nije neto krivo. Neke stvari e uvijek
vama i meni neto znaiti. Ne treba se osjeati loe zato jer vam vaa djeca znae
vie od itavog svijeta.

Ali djeca pruaju dodatan uvid u svijet vanih stvari. Nije mogue pretpostaviti
kako je to imati djecu jer je nemogue predvidjeti koliko se va svijet znaenja
moe promijeniti. Nekoliko tjedana nakon vaeg prvog djeteta ne moete vie
zamisliti kako je bilo kad ih niste imali. Ne moete zamisliti prethodni ivot. Zato
ste brinuli o stvarima o kojima ste brinuli. Imati djecu je ogroman stroj za
promjenu perspektive. Stvari koje su vam ranije bile bitne, ponizno padnu na
koljena i apologetski se oduljaju kroz vrata prepoznajui velebno, superiorno
znaenje novopridolica.
Sve se mijenja. to dokazuje da znaenja stvari nisu fksna. Da se mijenjaju i
pretvaraju. U roku prvog mjeseca nakon roenja svojih sinova rekao sam jebe mi se
karijeri koja mi je bila jako vana. Odjednom nije mi znaila nita. I to sam prihvatio.
Dakle, roditeljstvo u sebi nosi jednu prirodnu razinu jebe mi se. Prirodno mislimo
jebe mi se o nekim stvarima koje su nam ranije bile bitne. ene ranije opsjednute
time kako izgledaju i to nose, mogu se vidjeti u lokalnom kafu u vreastim
vestama s tragovima od povraanja. Ugledni biznismeni s ozbiljnom reputacijom
odjednom se mogu vidjeti po parkovima zabavljajui nasmijanu djeicu giligiligili
zvukovima i pravei udne face, uope uzevi izgledajui kao budale.
Biti roditelj prua jedinstven uvid u to kako je to kad se veli jebe mi se mnogim
stvarima u ivotu.
A samo roditeljstvo?
Prvi fenomen roditeljstva je taj da je sve odjednom novo i teko. Brinuti se o djeci
je vrlo teak posao. Za nj se ne ide na koled gdje biste nauili svoju vjetinu. ak
nema niti veernjeg teaja. Samo antinatalni. (Zato kao prvo ne promijeniti ime?
To odmah moe zbuniti ljude:
Za ime boje, zato bih iao na teaj koji vode ljudi koji su antinatalni? Nije ba
dobar
poetak, zar ne?"
Ovi teajevi, dodue, razmatraju trudnou i roenje. Najvie to dobijete je ubrzani
naputak u tome kako preivjeti prvoga dana: npr. kako mijenjati pelene i kako
drati bebu.
Pomalo kao astronauti koji idu na veernji teaj pred polijetanje gdje bi ih nauili
sve o tome kako se pripremiti za polet: Sad upamtite: poletjeti moe biti teko za
sve vas, morate si pomoi, brinuti jedni za drugog. Ne zaboravite ni vreicu za
polijetanje u sluaju da vam pozli. Takoer, ne zaboravite pidamu, donje rublje i
tablete protiv gravitacijske bolesti. Glavno je uivati. Letjeti je divan proces koji
ete pamtiti cijelog ivota."
to je sve super, ali to e se dogoditi kad se jednom nau u
svemiru? "Houston, ujete me? Ovdje Apollo 21, ponavljam Apollo
21."
"ujemo vas jasno i glasno, Apollo 21. Kakvo polijetanje! Svi smo ovdje totalno
smotani od
silnog ampanjca i grljenja..."
"Dobro, Houston, ali..."
"Da, Apollo 21...."
"Ali to sada valja raditi?"
"Hmm, na to ciljate, Apollo
21?"
"Na primjer, ovdje je neka hrpa kazaljki, poluga i drugih stvari, a svaki put kad
skinem svoj sigurnosni pojas ponem letjeti naokolo. Ne mogu niti kakati a da
kakica ne pone plutati naokolo kao u nekom sci-f flmu... to se zapravo ovdje

dogaa, Houston?"
Nakon nekoliko dana kaosa odjurite u veliku knjiaru po pomo. Sreom, ovo se
ve dogodilo i ranije, pa je netko obazriv napisao knjigu koja se zove Jebote, sad
kad sam postao roditelj, to sad? Stranice ove knjige laminirane su, tako da knjiga
bude zatiena od mokrae, povraanja i tekue kakice.
itate dakle knjigu, osjeate se izgubljeno. Onda se dogodi sljedee: kad god smo
nesigurni glede neega, stvori se praznina. Osim ako ne ivite u znanstvenom
laboratoriju gdje je mogue stvoriti vakuum u staklenim epruvetama isisavajui iz
njih zrak prije nego to se hermetiki zatvore, onda e ovaj vakuum pokuati
usisati va osjeaj nesigurnosti.

Znate to? itav svijet eli ispuniti va vakuumski prostor. Zato jer svatko misli da
zna neto o roditeljstvu. A svakako misle da znaju daleko vie od vas koji ste
previe umorni.
Ponete primati savjete iz svakog mogueg kutka.
Od roditelja, drugih majki, ljudi na ulici, lijenika, vlade (ovih dana posebice oko
cjepiva), ak i crkve.
Vjerujem da je davanje neeljenih savjeta novim roditeljima neka vrst siledijstva,
jer kad je netko zapravo najranjiviji, vi ih onda bombardirate informacijama.
Ali to je zato jer vakuum tako funkcionira, on privlai stvari koje ga ele zatrpati.
Tako da bi bila dobra ideja ili hermetiki ga zatvoriti ili barem na njega staviti flter
kroz koji se u nj stvari usisavaju.
Ako ga zatvorite hermetiki, morate uiniti sljedee: morate shvatiti kako je svaki
roditelj proao kroz ovo razdoblje kad su mislili kako nita ne znaju. Zato vrijedi
opustiti se. Shvatiti da znate dobar dio osnovnih stvari: znate promijeniti pelene,
utjeiti bebu, nahraniti je, odjenuti. A to je, barem na poetku, sve to valja znati.
Ostalo moete domisliti. Recite jebe mi se gomili savjeta i raznim formulama, o
nainima spavanja, uinite ono to mislite da je najbolje za vau bebu. Savjeti o
itavoj gomili stvari u vezi "beba" samo su trenutni modni savjeti. Ve sljedeeg
mjeseca biti e drugaiji. Nemojte podvrgnuti sebi najdrae teoriji koju e uskoro
odmijeniti neka druga. Nas dvoje smo vjerovali da je u nedoumici bolje vjerovati
instinktima nego ekspertima. To je istinito u svim podrujima ivota: najbolji
ekspert u cijelom svijetu su vai instinkti.
Ako elite staviti flter na to to se uvlai u va vakuum nesigurnosti, onda
molim, morate imati povjerenja u filter. On je tu kako bi vam dopustio
provjeriti ono to vam je reeno od onoga to vi mislite da je u redu.
Ako vam se savjet da bebin pla nou sprijeite dajui im Calpol ili Nurofen ini
lo, nemojte to onda niti raditi.
Za mlade roditelje bolest male djece moe biti zastraujua. Ali kad smo mi trebali
savjet od lijenika a oni bi prepisali neki lijek, obino smo uvijek pitali: "to e se
dogoditi ako ga ne koristimo?" Odgovor je obino bio neto poput: "Malo vie
nelagode u sljedeih nekoliko dana." Ili: "Moda e trajati dulje dok ne ozdravi."
Koristite, dakle, taj flter mudro.
Razlog zbog kojeg ste toliko zabrinuti oko novoroenih, naravno, jer su tako ranjivi,
je i razlog zbog kojeg morate biti vrlo oprezni ime ih hranite. Ako imate dvojbi,
vjerujte samo sebi. Problem u tome jest, naravno, da ako ste u krivu onda ne
moete kriviti nikog drugog. Ali to je zapravo pitanje samo-odgovornosti.
Veina ljudi voli prepustiti odgovornost o sebi i svojoj djeci drugima tako da mogu
kriviti druge ako neto poe po zlu.
Na kraju, krivei nekog drugog nee vam pomoi osjeati se bolje. Nigdje vas
nee dovesti; osjetit ete se glupo to ste nekome vjerovali samo zato to nose
bijelu kutu. Ako to moe pomoi, onda radije sebi kupite bijelu kutu i vjerujte u
sebe.
Sljedea stvar e vas moda iznenaditi: veina roditelja se plai svoje djece. Ne
mislim u smislu Damiena iz flma The Omen. Ne elim time rei da se roditelji
pitaju nisu li zaeli kakvog glasnika podzemlja.
Ne, ovaj strah proizlazi iz iskustva, dakle iz predvianja boli. A briga oko djece za
roditelje nosi puno boli. Mnogo je straha na poetku. Ali o tome smo ve dosta
rekli. Pogledajmo sada na odgoj, kad su djeca prela fazu nekontroliranog kakanja.
Pogledajte zato e vas djeca straiti, te to ona mogu uiniti kako bi vam
prouzroila bol:

upadnu u divlja, prevrtljiva raspoloenja

* kad ih zamolite da neto uine oni kau "ne"

* ne ponaaju se pristojno u restoranu i na drugim javnim mjestima
* kad trebate mir oni prave buku
* uvijek ele da im kupite neto novo

Svjesno ili ne, razvijete nekakav strah od vlastite djece.

Reagiramo ovako: pokuamo ih kontrolirati. Uspostavimo disciplinu i "granice";
stavimo im do znanja da je neto OK, a neto drugo ne. Natjeramo ih da mirno
sjede u restoranu. Da budu tiho dok tata ita novine. Na njih viemo kad su u
svom filmu, dok vie nisu u svom flmu. Prijetimo im kad rade neto to nam nije
po volji.
itavo drutvo podrava ovakav disciplinarni pristup odgoju djece. Zato jer svi
imaju strah od toga to djeca mogu napraviti.
Kao da su djeca monstrumi (koliko puta ste uli: Ah, on je mali monstrum"?) koji
se mogu dii protiv nas i pojesti nas u bilo koje doba. Djeca su divna, nevina i
ista bia. to god dijete uini nije krivo. Problem je to to mi mislimo kako je ono
to ine krivo. Dijete doslovce ne moe uiniti nita krivo.
Dakle, vrijeme je (napokon) rei jebe mi se ovom strahu. Zbog sljedeeg:

to manje pokuate kontrolirati svoju djecu, bolje e se sama o sebi

brinuti

* to ih manje disciplinirate, openito govorei, bolje e se poeti ponaati

Ovo je divan nain brige o djeci jer zahtijeva mnogo manje napora. Ako ste
pokuali nauiti djecu da mirno sjede za stolom, znate i sami kako je teko
kontrolirati" ih. Djeca su sirova ivotna sila. Ponekad ele trati naokolo i igrati
se, ponekad se ele odmarati. Takav je ivot. No i dan. Odmor i igra. S djetetom,
kao i ivotom, ako pokuate nametnuti mirno sjedi" a oni se hoe naokolo kretati,
imat ete problema.
Puno je lake slijediti njihov ritam nego pokuati nametnuti
svoj. Kad im ne smetate, djeca vrlo brzo shvaaju:

dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje vikati i postane tiho

* dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje biti hirovito i postaje smireno
* dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje juriti naokolo restorana,
prie stolu i ponovo pone jesti
Kad kaem na miru" mislim, naravno, da ih se ostavi na miru bez vae elje da ih
kontrolirate umjesto da ih doslovce ostavite same".
Probajte metodu manje je vie". Ako ih namjeravate sprijeiti u neemu,
suzdrite se, pitajte se je li vrijedno reagirati, priekajte i vidite to e se dogoditi.
Zbog ovakvog pristupa manje napora i intervencije neki e vas neminovno
kritizirati. Netko e vas postrance gledati u restoranima i duanima. Odluite li je
to njihov problem" ili zaista moda imaju pravo (npr. sigurno je prilino
uznemirujue ovdje u Savoyu ako djeca skau od stola do stola odjeveni kao
Spiderman).
Mislite li: Svakako, zvui divno u teoriji, ali sigurno je nona mora u praksi", ujte,
na kraju krajeva, kao roditelji mi zapravo ne znamo, mi samo moemo osjetiti. A
na osjeaj kao roditelja itavo vrijeme bio je ostaviti djecu na miru.

Nai su djeaci proveli godinu dana u vrtiu. U srpnju, kad smo pravili zabavu s
leteim papirnatim zmajevima, sjeli smo s njihovom uiteljicom i ona nam je rekla:
"to vi radite s Arcom i Leonom?"
"Kako to mislite?"
"U emu je vaa tajna?"

"Nastavite..."
"Pa, oni su djeca koja se najbolje ponaaju u cijeloj koli. Nikad nemamo problema
s njima. ak nas podsjete kad je vrijeme da neto treba raditi."
To je bilo iznenaenje za nas. Nismo vezani uz njihovo dobro" ili loe" ponaanje.
Pokuavamo ne suditi kakvi su u bilo kojem pogledu. A opet, netko ih, eto, hvali za
njihovo
dobro" ponaanje.
Dakle, nemojte se plaiti svoje djece, prihvatite ih u potpunosti, neka budu
slobodna.
Djeca se mogu kontrolirati onoliko koliko i ivot. Drugim rijeima, ne mogu (na
jednostavan nain).
Rei jebe mi se odgoju djece znai prepustiti se djeci kakva ve jesu. Kao to rei
jebe mi se ivotu znai prepustiti se ivotu kakav ve jest. Dvije praktiki jednake
stvari. Djeca su ista, neuprljana ivotna energija. Kad se naviknete rei jebe mi se
tomu kakva su, sa svim svojim igrama, mrgoenjem, bukom i njenou, vrlo brzo
nauit ete rei jebe mi se ivotu.

Recite jebe mi se samokontroli i disciplini

OK, danas u pisati o samokontroli i disciplini.
Ali prvo u poi u etnju, pa na plivanje. Potom u jesti voe za doruak. Danas
neu jesti kruh. Moda niti za veeru. Da, postit u sutra do ruka. Tako u izgubiti
malo ovog sala. Mislio sam, ako uspijem plivati svakog dana do svojeg roendana,
moda 50 duljina bazena svakog dana, izgledat u bolje u svojem roendanskom
odijelu. Ili, moda e to biti malo naporno, svaki dan ista stvar. Dobro, etat u
svakoga dana jedan sat, a svakog drugog plivati. A jedan dan u ostaviti
slobodan. I zaista pokuati ustati prije sedam svakoga jutra. Prvo u popiti alicu
vrueg limuna. To navodno isti jetru. Moda ako se drim jedne ae vina nou
moda e i to pomoi proistiti jetru.
Sranje. Skoro sam zaboravio... O emu je rije u ovom poglavlju? Samokontrola i
disciplina? Hmm, to ja znam o tome?
Ono to znam jest da ljudska svijest voli ideju samokontrole i discipline. Volimo
ideju popravljanja sebe, unaprijediti se, biti u boljoj kondiciji, mraviji, pametniji,
vjetiji.
Stoga mislimo kako su samokontrola i disciplina uvijek pravi nain. Takve su nam
glave. Gornji monolog je ono to se tipino odigrava u mojoj glavi, lako bih u ovim
godinama morao biti ve malo mudriji, moja glava i dalje vrti iste stvari. Naprosto
oboava ideju neto raditi u odreeno vrijeme, stalno, svakoga dana, sve dok se
ne dogodi neka tobo vidljiva promjena. jebe mi se ovoga svega sastoji u tome da
e se neto slino, vjerojatno, u vaoj glavi odigravati ad infinitum. Moda ete
leati u bolnikom krevetu, 87 godina stari, nepokretni, okrueni vreicama za
mokrenje i kakanje, mislei: "Kad bih samo mogao jednom dnevno proetati do
kantine, mogao bih se mrdnuti. Mogao bih se oporaviti do Boia. Moram prestati
jesti onu eernu tortu i umjesto nje uzeti vonu salatu. Tako u oistiti svoju
probavu i ponovno e proraditi. Moda bih takoer trebao pitati Dereka da mi
donese one francuske CD-e, bilo bi lijepo nauiti strani jezik."
A moda i ne. Moda je to dobro u vezi starosti. Moda nauimo ono to smo
trebali nauiti mnogo ranije: nije bitno i nije vrijedno toliko brige.
Za sada, dodue, pretpostavimo da mozak radi ovako dobar dio vremena. Stoga
recite mu jebe mi se, pa neka radi to hoe. Zamislite da je rije o psiu koji se

igra loptom u kutu vaeg vrta - neka ga, neka se igra. Ako se pokaka na vae
begonije, dobro ga izgrdite, ali ostavite ga neka
se igra.
Razmislite:

problem samokontrole i discipline je upravo ono to obino ne funkcionira najbolje

(barem ne za veinu nas... ako ste bili u specijalcima onda pretpostavljam da ste u
tome dobri i da su isti za vas vrlo dobri - moda moete preskoiti ovo poglavlje?
ao mi je to sam vas gnjavio; molim vas nemojte se nai uvrijeeni, to je samo
za nas slabija ljudska stvorenja, doista. Pardon.)
Ne moram vam rei kako to zapravo djeluje. Bit e vam dovoljno poznati brojni
naputeni planovi vjeba, dijeta, veernjih teajeva.
Neki ljudi dobro proftiraju od injenice da koritenje samo-kontrole i discipline
zapravo ne funkcionira.
Uvijek sam htio zaviriti u poslovni plan nekog velikog fit-ness-centra kao to je
Holmes Place (vrijedan sam saaljenja). Volio bih znati postotak ljudi koji se ulane
u sijenju svake godine, a u centru ostanu do lipnja. Zapravo fantastina poslovna
ideja. Nagovori svakog da se ulani na mjesenoj osnovi (i da potpie direktan
debit s bankovnog rauna, to je najbolji nain), u vijeme kad su svi zauzeti oko
planova kako si poboljati zdravlje za novu godinu. U roku mjesec dana za 80
posto njih ivot ini svoje i jedva ete ih vidjeti nakon toga.
Zaposlite viak osoblja za sijeanj, unajmite viak strojeva za veslanje i sve je
spremno. Nastavite lijepo uzimati 100 funti mjeseno s njihova bankovnog rauna.
Ljepota, ak potpuna genijalnost, ovoga posla je u tome da 80 posto ljudi prije
sredine veljae ve misli: Jebem se blesava, svake godine isto... ponem s
najboljim namjerama i u roku etiri tjedna nikad vie ne zavirim u ftness-centar.
Danas u otkazati svoje lanstvo i nikad vie neu
biti toliko glup da tamo ponovno odem. Ako mi se zaista vjeba mogu izai van i
proetati se." A govore si sljedee: "Moram u centar sljedei tjedan. Nisam bio ve
dva tjedna. Ne smijem zapostaviti svoj plan. Ne smijem odustati. Trebam otii
triput tjedno, prestati jesti... bla, bla, bla."
Vrlo malo ljudi stopirat e svoj mjeseni debit od 100 funti jer ne ele priznati da
su napravili pogrean korak. Ne ele priznati da nemaju niti samokontrolu, niti
disciplinu. Skup nain da se osjeate malo bolje glede injenice da ste prestali
vjebati. Kao da ste kupili la: lan sam ftness-centra, znai sigurno u tome ima
neega."
Radije u kupiti bed za 1.50 funti koji mogu nositi stalno, a na kojem pie:
Vjebam, kao to vidite". To je jeftiniji nain kupovanja lai.
Prije pet godina sretno rekoh zbogom ftness-centrima. Trenutak jo vrlo iv u
mojem pamenju. Naao sam se na jednoj od onih sprava za hodanje. Odlazio sam
ve oko dva tjedna i postajao dosta spretan na toj spravi. Sve bolje vrijeme.
Uskoro u, mislio sam, za svakog objeda, penjati se na ekvivalent Mount Everesta.
Onda, odjednom, dolo je do kratkog spoja u ffrness-centru, ba na mojem stroju
za hodanje, spoj je proao kroz moje tijelo. Pogledao sam naokolo i progledao. Sve
mi se uinilo smijeno: tipovi koji se pretvaraju da veslaju ili tre, penju se, diu
brvna. Svi zurei u televiziju, praznei svoje mozgove od apsurdne zbilje kojom su
se u tom trenutku bavili.
Pritisnuo sam na STOP.
Dvije poluge za noge na stroju njeno potonu ka zemlji. Digoh svoju boicu s
vodom i mirno pooh u svlaionicu. Uivao sam u tuu, svjestan da nikad vie
neu kroiti na ovo apsurdno mjesto.
Niti sam kroio.
Ovaj ulomak nije sponzoriran od strane Holmes Place fitness-centra, usput budi
reeno. Makar se koristim njihovim imenom. Ne podravam njihovu stvar. Ipak,
imam visoko miljenje o njihovu poslovnom planu.
Svaki pokuaj kontrole koji inimo... uspostave discipline na sebi... moe stvoriti
napetost. Stvara pritisak kojem naprosto neemo biti dorasli. A razoaranje koje

slijedi kad nismo dorasli svojim oekivanjima je jo napornije od uestalosti naih

promaaja.

Stoga recite jebe mi se. Radite to god vas volja. Pokuajte ne odrediti dnevne
zadae sebi kako biste bili u boljoj kondiciji, vitkiji, pametniji (iako emo svi
nastaviti po starom, naravno). Kad jednom nestane napetosti ovih oekivanja,
osjetit ete se slobodnije. Kad se osjetite slobodnima, onda ete znati bolje to
vae tijelo trai:

vjebat e vam se kad se osjetite energino

* trulit ete pred telkom kad vam se ne vjeba

* ponekad e vam se jesti zdrava hrana
* ponekad e vam se jesti junk
* ponekad ete prestati jesti kad ste siti
* ponekad ete jesti dok vam ne pozli
Takav je ivot. Prepustite se.
Zaudna stvar je sljedee: kad se prepustite prirodnom tijeku ivota, vjerojatno
ete vjebati vie nego dok ste bili lan frfness-centra. Vjerojatno ete jesti
zdraviju hranu nego kad ste posjeivali nutricionista. Vjerojatno ete jesti manje
nego da ste na nekoj smijenoj dijeti.
To je nain kako ja ivim. U boljoj sam kondiciji. Iste sam teine. Svega se
prihvaam kao
dijete. Sistem funkcionira.
Ali ne elim da slijedite moj primjer. To vam nee uope pomoi.
elim da slijedite svoj ivot.

Recite jebe mi se planovima i ciljevima

Planovi i ciljevi. Cilj je analni brat blizanac plana. Plan sanja o tome to eli; cilj se
zatim doista usredotouje i postavlja neke rokove planovima. Vrlo popularna
momad, mnogo ljudi ih voli i slui se njihovim uslugama.

Planovi i ciljevi su super

Ja sam uvijek bio pristaa pravljenja planova i odreivanja ciljeva. Uvijek sam bio
za liste stvari koje moram napraviti i ciljeva za razne stvari u svojem ivotu.
Kad odluite da neto elite, togod to jest, dobro je izraditi plan kako to dobiti,
odrediti neke
rokove. To dobro funkcionira.
Problem za veinu ljudi je taj to ne znaju to zapravo ele. Imaju neodreene elje:
raditi
neto "kreativno" ili "imati vie novca" ili "biti slobodni", ali ne mogu ba precizirati
to je to to zapravo ele. Tako da plutaju od jedne stvari do druge, uivajui u
trenucima, mrzei druge, nikad zapravo ne nalazei ispunjenost ili uspjeh u neem
(to god to ve njima predstavlja).
Ne znati to elite u ivotu je kao ui u trgovaki centar, stajati meu policama a
ne znati zbog ega ste uli. Lutate naokolo, onda idete na alter za informacije.
ekate dok vas netko konano ne upita: "Mogu li vam pomoi, gospodine?"

Gledate prazna pogleda. Kaete, "hmmm... traio sam... hmm... nadao sam se...
hhmm... ne znam zapravo to elim... da li mi moete moda neto preporuiti?"
Zvui apsurdno. Ali to je zapravo tono onako kako veina ljudi ivi svoje ivote.
ena na alteru onda ne samo da e stati iza razglasa i obznaniti: "Pozor, osoblje,
ovdje imamo L. Udaka na informacijama, ponavljam L Udaka na informacijama.
Moe li mi netko pomoi, molim?" Ne moe.
Ona zapravo gleda na vas sa simpatijom. Kae: "Dobro, da sam ja vi, poela bih
moda s bojom i etkom za bojanje. Malo uljepajte stan, a onda se moete vratiti
po builicu i police."

Kad zapravo ne znate to elite, svijet zna biti vrlo suosjeajan i pruati razliite
sugestije. Ali esto ove nemaju nikakve veze s onim to vam treba, jer nitko niti ne
zna to zapravo elite (kao ni vi sami).
Zato je teko voditi uspjean ivot (to god to za vas znai) kada ne znate to
hoete. Vrlo
neodreena poruka je poslana u svijet; onda dobijete i neodreen, nedefniran
odgovor. Druga stvar je, naravno, kad odete do altera i izvadite listu; "Dobar
dan, molim vas, moete mi pokazati gdje drite vijke veliine dva ina, bone
spojnice, dijelove za builicu-generator, uz dodatak zelene maskirne boje?"
(Pogodite tko je sam-svoj-majstor? Strpljenja, molim.) Pretpostavimo da ove
stvari u vaem centru za kuu i vrt imaju, ali nakon to je imala posla s
L. Udakom, osoba na alteru je sretna da vas moe uputiti kako biste nali
sve to vam je potrebno.
A to je kako svijet zapravo funkcionira. Kad ste usredotoeni na ono to vam treba,
svijet vam
obino ide na ruku kako biste traeno i dobili.
Ne kae li se u Bibliji: "Pitaj i dat e ti se"? Dakle, pretpostavivi da taj arhajski
r/'znai upravo vas a ne tamo nekog kota na brdu, oekuje vas dobra zabava im
ponete praviti planove (i imati ciljeve).
Naravno, Biblija takoer kae: "I koza e ivjeti s ovjekom i ovjek e biti sretan",
ali kome
danas trebaju koze kako bi bio sretan? U dananje vrijeme moemo biti sretni s
kozama na napuhavanje. (Puno su ie, sve dok ne pasu blizu bunova s trnjem,
a oekuje vas veza bez problema).
Dakle nemojte sve to Biblija propovijeda uzimati za ozbiljno. Niti to ja
propovijedam. Odaberite. To je put mudrosti.
Da biste vodili uspjean ivot, dakle, dobro je prvo poraditi na tome to zaista
elite. Onda napravite neke planove. Postavite si ciljeve. Ima puno knjiga na ovu
temu. Moda e va prvi plan biti kupiti jednu od istih. A va prvi cilj je ove subote
kupiti je a proitati do sljedee.
Ali, prvo proitajte sljedee.

Planovi i ciljevi su smee

Planovi i ciljevi dobri su za va ivot, ali su istovremeno i problem. Kad nainite
plan i postavite si cilj, va ivot ima tendenciju kretanja u tom smjeru. Postanete
vrlo usredotoeni na ono to elite ostvariti. U vaem globalnom pokuaju
dosezanja cilja iskljuite sve druge mogunosti.
Zamislite kako na kompjutoru gledate fotku Trafalgar Squarea punog ljudi. Sunani
je dan i ini se kako svi uivaju. Ali odjednom vam u oi upadne jedan detalj:
ponete uveavati sliku i fokusirati se na jednu osobu... ovjek koji gleda u jednu
od fontana. Izgleda izgubljeno i kao da je nesvjestan svega to se oko njega
dogaa. Nastavljate uveavati sve do njegove desne ruke. Tu spazite tetovau i
neki udan simbol. Gledate u simbol i udite se to li on znai. Isprintate uveanu
sliku i stavite je na zid da biste o njoj promislili.
To je ono to radimo kad se na neto fokusiramo. Bez obzira na to koliko je stvar u
fokusu fascinantna, mi nuno iz prizora iskljuimo sve ostalo. Niste stali prouiti
to su drugi ljudi radili toga dana. Niste primijetili odsjaj svjetla na vodi fontane.
Niste primijetili izlobu pasa koji mogu lebdjeti (svjetska premijera!), niste

primijetili svoju enu u strasnom zagrljaju s vaim najboljim prijateljem!

Svaki trenutak u sebi sadri beskrajan potencijal. Svaki novi trenutak za vas sadri
mogunosti koje ne moete niti zamisliti. Svaki je dan prazna stranica koju moete
ispuniti najljepim moguim crteima.
Problem s planom je taj da punite praznu stranicu novoga dana s listom planova i
prije nego to je dan otpoeo. Ako niste oprezni, u njemu nee biti mjesta za nita
drugo.

Plan, osobito onaj detaljan, suava budue mogunosti na samo nekoliko stvari: iste
se planu
ili prilagode ili ne prilagode (pa ste onda razoarani). To je, naravno, zato mnogi
od nas prave planove: bojimo se beskrajnih mogunosti i radije ivimo s onim to
poznajemo, to nam prua osjeaj sigurnosti.
Ali ako moete rei jebe mi se svojem strahu od mogunosti, od nepredvidljivog (v.
Recite jebe mi se strahu, stranica 147), va se ivot doista moe otvoriti.
Nain na koji ivimo je takav da u svaki novi trenutak vuemo neko sranje iz
prolosti, kao i naa ograniena oekivanja od budunosti. Vuemo u ovo sada sve
nae strahove, sudove, zapreke, ogranienja (svoja i tua), kao i prethodno
pravljene planove.
Bez njih, trenutak je naprosto otvoren i zreo. Slobodni smo unutar slobodna i
obilna svijeta koji na nau slobodu odgovara neoekivanim darovima i
blagoslovima.
Da, naravno, ovo poglavlje je upravo u opreci s prethodnim. Prvo elim praviti
planove, ak
vas ohrabrujem da kupite knjigu... a onda vas uvjeravam da se ostavite planova
kako biste imali slobodan ivot. Vjerujte mi, ja sam ovdje voza. I znam kamo smo
krenuli. Stoga nemojte poeti vikati ako predloim da...

Pokuamo skinuti ruke s volana

Vrijeme je za priu, kao to se nekad govorilo na djejem programu... Sjeate se?
Obino su znali rei Vrijeme je" -onda bi prikazali animaciju hrpe satova i ura - "za
priu".
Na dopustu smo, na obali mora. Imam etiri godine. Na nebu sam. Sjedim na pisti u
malom autu u stilu 1930-ih, spreman krenuti. Ima tako nekih momenata u ivotu
kada se tono sjeam to sam u datome trenutku mislio, to osjeao. Ovo je jedan
od njih.
Poinje utrka, vonja, kreemo. Uzbuen sam. Vozim auto, ba kao i moj tata.
Drim se volana spreman pokazati svoju vjetinu kao voza. Dolazim do prvog
ugla, otri okret udesno, stoga pomno i precizno okrenem volan udesno. Dolazim
do sljedeeg zavoja, lijevog ovaj put, okreem volan lijevo.
Blaen sam, vozim. Dobro to radim izgleda, s obzirom na to da sam prvi puta na
pisti.
Ali onda jedna misao proe mi glavom. Malena misao isprva. Ali kako prilazim
sljedeem zavoju, nadesno, ona raste. Odluim testirati svoju misao. Kad doe do
trenutka kada valja vjeto okrenuti volan udesno, ja ga vjeto okrenem u lijevo,
jasno sagledavi rizik leta kroz ivicu i u marinu, ali bez obzira na to preuzimam
ga...
to se onda dogodi?
Auto, naravno, nastavlja voziti sljedei desni zavoj.
U oku sam. Vrti mi se. Poinjem okretati volan lijevo-desno u frustraciji. Na
ravnoj sam dionici, volan se okree slobodno u mojim rukama, apsolutno bez
ikakva uinka.
Osjeam se nevjerojatno prevarenim. Zato nemaju povjerenja? Ne mogu shvatiti.
Taj osjeaj se brzo ponovio s otkriem da Djeda Mraz ne postoji. Onda ubrzo nakon
toga da je Isus bio samo ovjek s bradom i sandalama iz prolosti, izmiljen od

strane ljudi s bradama i sandalama iz sadanjosti.

ivot je pun nevolja. Htio bih potedjeti ove traume svoju djecu (etiri godine), koja
su ba u
ovom trenutku usred ume u svojem jeepu.
Veina nas ve se vozi u tom autu nekih 30 ili 40 ili
(molim upiite svoju dob minus etiri ili pet godina). Veina nas je vozila tom
pistom, marljivo okreui na svakom zavoju, mislei da imamo kontrolu nad
volanom. Nismo jo pokuali dii od njega ruke. A sad smo toliko umorni da stajemo
na ravnim dionicama i malo si ispruimo noge pripremajui se za nove zavoje.
Nastavljamo jer vjerujemo da moramo, inae e na auto skrahirati.

Ali sad je vrijeme da pokuamo dii ruke s volana. I ubrzo, da uvidimo, kao to
sam ja uvidio kad sam bio mali, da auto ide sam od sebe. Samo vi, budui da ste
toliko strano umorni, neete biti uope razoarani, dapae, bit ete presretni.
Vrijeme je da dignete ruke s volana vaeg ivota! Doista, otkrit ete kako on ide
sam od sebe,
sretno, bez potrebe da bilo to radite. Vrijeme je za odmor, ispruite noge,
naslonite se, za promjenu uivajte u vonji.
Doista, nevjerojatna stvar. A jedino ete je shvatiti ako to doista uinite. Onog
trena kad prestane pokuavati kontrolirati stvari i siliti ih, sve se odjednom pone
dogaati savreno i - neovisno o vama.
U stvari, na povrini, malo e se toga promijeniti. I dalje ete se baviti dnevnim
poslovima. Jo uvijek ete (oigledno) donositi odluke da uinite ovo ili ono. Ali imat
ete ovaj pravi osjeaj kako se stvari dogaaju same od sebe.
U taoizmu to znai prepustiti se prirodnom tijeku tao. U crticu Scooby-Doo,
Shaggy bi rekao: "Pusti se niz struju, ovjee."
Stvarnost je takva da doista nemamo izbora u tome to se dogaa oko nas. ini
nam se da imamo, ali nemamo.
Sjajne vijesti.
To znai da se moemo konano naprosto nasloniti i prepustiti stvarima koje
slijede svoj prirodni tijek. itava napetost misli kako "moram ostvariti ovo ili uiniti
ono sa svojim ivotom" ishlapjet e. Zbilja je takva da e se, bez obzira na to to vi
neto htjeli ili ne htjeli, to dogoditi (ili nee).
Dakle, pravite planove ili ih ne pravite. Zaista u tome nemate nikavog izbora.
Moda kupite knjigu o tome kako postavljati ciljeve i proitate je do sljedee
subote. A moda i ne. Nemate izbora. Naprosto, dogodit e se jedna od dvije
stvari. Vrijedi naprosto promatrati to se dogaa s vaim ivotom kad dignete
ruke s volana.
Ja sam digao ruke s volana prije dosta vremena. Knjiga koju sam pokuao napisati
nekoliko godina... za koju sam sebi postavljao planove i ciljeve... u redu, poela se
pisati sama od sebe. Piem ovo jer ne znam raditi nita drugo. Ma koliko
pokuavao, ne znam raditi nita drugo. U stvari, to je samo fraza, jer ja u stvari
niti ne pokuavam raditi neto drugo. Naprosto ivim. A stvari se dogaaju
prirodno. Ukljuivi pisanje ove knjige. Uivam pisati je (barem za sada) i nadam
se da vi uivate itati je.
Ponekad pravim planove i ciljeve, ponekad ne. Ponekad ih ostvarim, ponekad
ne. Ako ne, ponekad se razljutim.
Ponekad ne. Takav je tijek ivota. Bez obzira na to to radio, ivot e tei sam od
sebe. Vjerujte.
To je kao onaj dio Biblije koji kae "pitaj i dat e ti se" umjesto "seksaj se s kozama
i budi sretan".
Dodue ako u blizini ima koza i zavrite u seksanju s njima, moete se kasnije tjeiti
kako niste imali apsolutno nikakva izbora. Naprosto se dogodilo.
Takav je, prijatelju koji volite koze, ivot.
Dakle, recite jebe mi se ciljevima i planovima. Ako ste za njih, jo uvijek ete ih
praviti. Ako niste, moda ete ih tek onda poeti praviti. Ali prepoznajte stvari
kakve jesu, bez obzira na to to s njima pokuavali napraviti.
Dignite ruke s volana i vidite to e se dogoditi. A tek da vam ivot bude jo
zanimljiviji, pritisnite na papuicu s gasom.

Recite jebe mi se elji da popravite svijet

Nemogue je razdvojiti duhovne ljude od onih koji ele popraviti svijet. Naravno,
ima mnogo ljudi koji nisu duhovni a koji ele popraviti svijet, ali nema puno ljudi
od duha koje to ne zanima. Dakle, svi radimo na tome da dobro prevlada nad
zlom, da mir zavlada svijetom, da se izbriu glad i terorizam.
Ali niste li neto primijetili?
Bez obzira na to koliko snano ljudi pokuavali, prividna ravnotea izmeu dobra i
zla, izmeu mira i sukoba i rata, uvijek ostaje prilino ujednaena. Uvijek je bilo
"dobrih" ljudi. Uvijek je bilo "loih". Posljedice dobrih djela u svijetu su
fenomenalne. Kao i posljedice loih. Ove druge samo imaju vie mjesta na
vijestima. U stvari, ove druge kao da jedine imaju mjesta mjesta na vijestima.
Posljedica toga je da uglavnom imamo tendenciju misliti kako je svijet straan i da
ga moramo popraviti.
Kao fusnota ovoj stvari s vijestima, postoje novine kojima je cilj ispraviti ovu
neravnoteu u
vijestima. U stvari, zovu se Pozitivne vijesti. Rade ono to oglaavaju, jeste ih itali?
Ako niste, probajte pronai primjerak. Moe se nai u svim dobrim vegan-kioscima
novina. itajte. Pokuajte ne zaspati. Posegnut ete za svojim normalnim
dnevnikom punim zlosretnih dogaaja prije nego to uspijete izgovoriti pedofil" ili
pedofil diler crac/c-kokaina umjean u teroristiki zavjeru".
Ne podcjenjujem sve one koji se mole za mir, koji se bore protiv zla i pokuavaju
pobijediti zle momke. Ne podcjenjujem ni one koji se mole za destrukciju, bore se
otro i pokuavaju pobijediti dobre momke. Jedni na druge navaljuju zubima i
noktima, i to e initi dok postoji ljudska vrsta.
Ponekad izgleda kao da pobjeuju dobri deki. Ponekad loi. Na koncu, sve zavri
na isti nain: nekako uspostave ravnoteu jedni s drugima.
Evo jedne udne stvari: dobro nikad nee nadvladati zlo i obrnuto. Prihvatimo
stvari kakve jesu... ba kakve su u ovom trenutku. Recimo jebe mi se ovoj bitci.
Nije zapravo vana. Vijesti su iste svakoga dana. Samo s drugim imenima.
Dosadne su.
Dakle, osjetite kako je to odustati od bitke, na ijoj god bili strani. Neete
pobijediti. Neete napraviti nikakvu razliku u svijetu. Jer konani je rezultat uvijek
nerijeeno, to je, ako vas zanimaju kladionice, izvrsno. Odustanite od elje da
svijet bude bolji i bavite se umjesto toga klaenjem.
Kako se osjeate? Da, ini se da kao da ste oputeniji. Kao kad malo prilegnete.
Gubi se va greviti stav prema ivotu. Vaa elja da stvari budu drugaije od
onog kakve jesu. Napokon se prepustiti stvarima kakve jesu je velika stvar. To je
mo reenice jebe mi se.
Kao i sve ostalo, jednom kad ponete izgovarati jebe mi se, posljedica je
oigledna. Kad odustanete od elje da poboljate svijet, moete zapravo poeti
raditi neto to doista na ovaj svijet ima utjecaja.
Komplicirano, zar ne? Ali s obzirom da vjerojatno poinjete kapirati, izgleda da je
istina. Ako jo ne kapirate, nije bitno, jebe mi se.

Recite jebe mi se klimatskim promjenama

Kako se suoavate s problemom klimatskih promjena?
Problem uzrokovan naim pritiskom na sustav star 4.5 bilijuna godina a koji
ubrzano postaje sve bolesniji.

Pretpostavljam, pokazujete jednu od sljedeih reakcija (kao to i mi ostali to uvijek

radimo): bori se ili bjei. U ovom sluaju, umjesto da se s tigrovima suoite ili,
primjerice, od njih pobjegnete, borba znai da ste potpuno svjesni opasnosti, da
razmiljate o tome to ona znai i to osobno moete uiniti suoivi se s
opasnou; bijeg pak znai da naputate problem

negirajui da on postoji (usput budi reeno, postoji), oajavajui kako nita vie ne
moemo uiniti (a moemo) u ovoj bitci, a zatim nastavljajui s normalnim
ivotom.
lako opcija bijega izgleda apsurdna, veina ljudi jo uvijek tako razmilja.
Zapravo teko je biti potpuno svjestan problema klimatskih promjena. Jedan
problem koji veina ima je nedostatak mate i sposobnosti da zamislimo to se
dogaa. Veina nas uope nije svjesna toga kako e promjena direktno utjecati na
nas (osim krasnih toplih ljeta).
Mi smo poput onog apca koji, ubaen u vrelu vodu, iz nje iskoi. A ubaci li ga se u
mlaku vodu, on se onda polagano kuha, pa se skuha na smrt.
Dakle, voda poinje vreti.
to uiniti? Naravno, rei emo jebe mi se promjeni klime. U ovom kontekstu to
znai opustiti se. Naposljetku, panini strah je ono to nas baca u modus bijega".
Opustite se. Duboko diite iako je zrak oko vas zagaen. Opustite se i onda odluite
imati hrabrosti. Suoite se s promjenom svakoga dana. Duboko razmislite o emu
se radi, koja je vaa uloga u odnosu na promjenu klime.
Kad se suoite s problemom, nemojte se osjetiti dunim uiniti bilo to. Taj osjeaj
obveze je kao da ste ostavili otvoren prozor kroz koji e ui jedna nasrtljiva tenzija.
Ne moram ponavljati to initi. Nemojte da vas bilo tko prisili initi bilo to. Ne
osjeajte se krivim zbog toga to neto jeste ili niste uinili... to kao ljudska vrsta
jesmo ili nismo napravili.
Recite jebe mi se i zaponite novi dan oputeni, osloboeni pritiska, krivnje, a onda
djelujte,
uinite malu ili znaajnu stvar, ali djelujte.
Ako i dalje zbog sveg ovog oajavate i upadate u modus bjeanja, mislite na
sljedee: dananja tehnologija dovoljno mona da uniti ljudsku vrstu (i itav na
planet), moda je jedina stvar koja nas povezuje. Reakcija prirode na
industrijalizaciju (u obliku prirodnih katastrofa), mogla bi biti toliko razorna da
neemo imati izbora nego ostaviti po strani sve razlike i zajedno se pozabaviti
problemom. Vjerojatno emo shvatiti da smo vezani jedni za druge, kao to smo
vezani za ovaj planet i njegove ekosustave.
U trenutku kad svi ponemo tonuti, moda emo shvatiti da smo svi skupa dio
neeg veeg - to svi gurui i uitelji ve odavno tvrde. Ironino, doista, jer nas je
upravo percepcija odvojenosti (jednih od drugih kao i od prirode) dovela u situaciju
u kojoj jesmo.
Dakle, molim vas, zgrabite osobu do vas za ruku, uskliknite jebe mi se i konano
uinite neto za ovaj bolestan planet Zemlju.

Recite Jebe mi se svojim problemima

Moj odgoj je bio tipino engleski. Engleski i kranski do korijena.
Uvijek smo bili jedna sretna kranska obitelj bez problema, konflikta i spornih
pitanja. Barem smo tako mislili.
Ispod povrine, naravno, krkao je itav jedan spektar emocija i iskustava:
nesrea, zebnja, ljubomora, udnja, bol, slomljena srca, aljenje, strahovi i tako
dalje. Ali u obitelji nije bilo mjesta niti za jednu od ovih sjena". Morali smo svi biti
sretni i zadovoljni, kao dobri primjeri kranskog ivljenja. To ne znai da ponekad
nismo bili sretni, zadovoljni, radosni i puni ljubavi, jesmo. Ali ne uvijek.
To sam uvidio dok sam odrastao. Znao sam da neto nije u redu. Da to nije bilo sve,
nego samo dio mene. Kad sam odrastao, razmiljao sam o toj dinamici. Evo to
sam dokuio:

Prirodno je i ljudski teiti zadovoljstvu i izbjegavati bol. U stvari, vrlo je zdravo

naglaavati pozitivno i reducirati negativno. Problem nastupa kad je bol ve u
nama. Kada je negativno ve u naim stanicama. Bez ozbira na to koliko to
izbjegavali, ona nee nestati. U biti, ona trai vie panje to je vie ignoriramo.

Izgleda da bol eli da je ujemo na razne naine, a jedan od naina je bolest. U

svijetu holistikog lijeenja, svaka bolest ima emotivni korijen. Dakle mora prvo
doi do lijeenja emotivnog korijena bolesti prije lijeenja tijela. U svijetu
medicine, prepoznata je potreba da se pone od emotivnog korijena boli. Do
potrebe da se tako postupi dolazi u onom trenutku kad bol postane prevelika, a
bolest preteka. Prirodni impuls izbjegavanja boli je u pro-turavnotei s boleu
koja se ne moe ignorirati. Onda poinje put ka izljeenju.
Dugo vremena se bavim terapijom i svjedoim mnogim izljeenjima. No, zapazio
sam da taj put moe postati kao ovisnost. Kad jednom skupi hrabrosti souiti se
s boleu, s razliitim razinama bolesti unutar sebe, proces ienja postaje
konstantan:

kroz emotivne terapijske procese gledamo u prolost i elimo to

zalijeiti

* kroz tjelesne procese elimo izlijeiti tijelo od otrova i bolesti

* kroz energetski proces terapije pokuavamo oistiti energetski
sustav tijela i osloboditi blokade

Lako je postati opsjednut s time to valja proistiti:

postanemo opsjednuti traumama s kojima se jo nismo suoili

* opsjednuti s boleu i nelagodom koju jo uvijek osjeamo

* s naim neistim energetskim sustavima
Put k izljeenju, put u cjelovitost, postaje beskonaan. Dodajmo i druge ideje, kao
to su:

ienje karme proteklih ivota

* oslobaanje od duhovnih prepada vaeg duevnog "tijela"

* potraga za besmrtnou
- eto jednog paklenskog putovanja.
Putovanje koje moe potrajati ne samo kroz ovaj nego i budue ivote, a to je u
to neki ljudi vjeruju. K vragu, koliko napora! Uasno naporno.
Svijet reagira na nae potrebe. Ako elimo krenuti na put izljeenja, svijet
e nam onda ponuditi bezbroj naina da na taj put i krenemo.
Na jednoj vrlo temeljnoj razini, na razini vaeg djetinjstva, moete svoje probleme
pokuavati lijeiti bez prestanka (kao to velik broj ljudi zaradi puno novca
"pomaui" vam na taj nain). Da, prijatelji, vrijeme je da izgovorite jebe mi se
ovim bolnim temama. Recite jebe mi se putu u izljeenje i cjelovitost. Bio sam na
tom putu i pomalo znam neto o njemu. Ispod svakog problema krije se jo jedan.
Pa jo jedan. I jo. Bunar bez dna ako vam je do skakanja.
Dakle, postoje dvije paradigme, dva naina gledanja na ovo nae ivotno
putovanje:

1. usredotoiti se na zadovoljstvo, te ignorirati bolest pod svaku cijenu

2. usredotoiti se na bolest i zaboraviti sve o zadovoljstvu.

Postoji naravno i trei nain, kad prihvatimo da je ivot zapravo jedan ples izmeu
jednog i drugog. Ako bolest ignoriramo, sama od sebe nee otii. Ako je pokuamo
lijeiti, jo e je biti. Bolest je dio ivota.
ivot je pun boli i zadovoljstva u jednakoj mjeri.

Smijeno. Kad konano ovo prihvatite, prestajete imenovati jedno ili drugo. Kad
prestanete biti opsjednuti jednom ili drugom paradigmom, moete naprosto ivjeti
i uivati u iskustvu. Moete prestati bjeati amo-tamo. Naprosto budite.
Shvatite da je ivot naprosto ivot. Znam jednu pjesmu o tome, hajd'mo svi zajedno
zapjevati:

Na nah nah nah na, Life is Life, Na nah nah nah

na, Life is Life.
Na nah nah nah na
Na nah nah nah na, Life is Life, Na nah nah nah
na, Life is Life.
Na nah nah nah
na.
Evo na plai sam jednog grkog otoka, boli me glava i crven sam od
sunca. Englez sam koji je imao engleski kuni odgoj. Life is Life.

Recite jebe mi se onom to drugi misle o vama

Zbog ega brinemo o tome to drugi misle o nama

Neki od nas brinu mnogo o tome to drugi misle o nama. Dok odrastamo izgleda
kao da je nuno traiti potvrivanje izvana. Ovo zapaam u svojoj maloj djeci: vole
kad ih netko vidi dok neto rade, kad se smijem kad rade neto smijeno, kad im
estitam kad urade neto posebno; ako djeci pruimo pozornost i priznanje koje
trae, ini se da ona u sebi razviju osjeaj samovrijednosti i samopotovanja.
Drugim rijeima, kad se razvije osjeaj priznanja od vanjskog svijeta, time se
razvije i njihov osjeaj samo-potvrivanja.
ini se da smo, kako odrastamo, definirani tom razinom samopotvrivanja koju
imamo. Ako je naa ranija potreba za potvrivanjem ostala neispunjena i imamo
nisku razinu samopouzdanja, onda emo nastaviti traiti priznanje od vanjskoga
svijeta.
Ako je nae okruenje u djetinjstvu bilo puno ljubavi i stvorilo visoku razinu
samopotovanja,
onda emo kao odrasle osobe zacijelo imati manju potrebu stalno traiti potvrdu od
drugih. Naravno, veina nas nai e se izmeu ova dva ekstrema. Nismo mahniti u
privlaenju pozornosti na sebe, ali smo takoer osjetljivi na to kako nas drugi vide.
Usput budi reeno, nemam neki poseban sud o svemu ovome. To je tema koja me
oduvijek fascinirala, posebice u odnosu na uspjeh. Oni s niskim stupnjem
samopouzdanja mogu biti motivirani za visoke razine uspjeha zbog svoje
naglaene potrebe za vanjskim odobravanjem koje vjerojatno nikad nisu imali kao
djeca. Zamislite neku nabrijanu, superuspjenu filmsku ili pop-zvijezdu koja
izgleda kao da ima beskrajnu energiju za nove uloge i nove naine da privue
iroku svjetsku publiku. Pomislite na nekog poput Marilyn Monroe. Imala je svijet
pod svojim nogama. ak i predsjednika jedne superdrave (dobro, moda ne pod
svojim nogama), a opet je bila poznata po nesigurnosti, sumnji u sebe, nedostatku

samopouzdanja. Poimo u drugom smjeru. Na primjer, jedno mlado bie s

visokom razinom samopotovanja ali kojem nedostaje poriv da neto "napravi"...
zadovoljstvo nalazi naprosto u zujanju naokolo, uivanju u ivotu.
Nama je stalo to drugi o nama misle, ponajprije zato jer elimo njihovu potvrdu: to
vie ako je sami sebi ne dajemo.
Takoer, ue nas da je vano to to drugi o nama misle. Ue nas da ovjek da bi
uspjeno funkcionirao u drutvu mora biti obazriv spram drugih, da ne treba druge
uznemiravati, da

im treba pomagati i initi onako kako nam se kae (primjer ranih pouka koje smo
dobili u djetinjstvu).
I tako nauimo da je doista bitno to drugi o nama misle jer u to vjeruju drugi koji
nas
okruuju: nai roditelji, uitelji, prijatelji.
Drugi razlog zato je bitno to to drugi o nama misle jest taj da mi esto ne znamo
to zapravo hoemo. Ako osoba ima vrlo vrst cilj u ivotu, primjerice, braniti gol
za Englesku reprezentaciju, oni esto nastave s ispunjenjem toga cilja bez obzira
na sve. Zato jer znaju to hoe, i pouzdaju se da to mogu ostvariti, oni imaju
snage odbiti sve kritike koje e im se nai na putu: mora vie uiti, mora misliti
o pravom poslu, gubi vrijeme itd. Kad znamo to hoemo, to o nama drugi misle
postaje manje bitno u potrazi za naim ciljem.

Opasnija strana brige o tome to drugi o vama misle

Na neke ljude briga o tome to drugi o njima misle oito pozitivno djeluje.
Drugima ta briga sputava ivot. Ako ste okrueni sreenim, konzervativnim
ljudima, ako vam je stalo o tome to o vama misle, teko da ete se pomaknuti
van sreenih, konzervativnih granica koje oni postavljaju vlastitu ivotu. Bez
obzira kako se osjeate, bez obzira na vae elje, osjetit ete slijepi strah pri
pomisli da ete uznemiriti ljude oko sebe:

tako gayevi zavre u braku

* tako talentirani pjevai zavre kao raunovoe

* tako komiari zavre kao odvjetnici
* tako odvjetnici zavre kao barmeni
Svi mi imamo hrpu potencijala. Runija strana brige o tome to ljudi misle je da
ete raditi samo stvari koje vam se ine sigurnima", stvari koje oni ele da radite.
Svatko naprosto projicira vlastite strahove i al za proputenim na svakog drugog:
kad ovjek pristane na ogranienja, gotovo smo sigurni da e ii naokolo
ograniavajui druge (obino u vrlo moralistikom smislu) kako bi pokuao ublaiti
duboku bol koju osjea zato to ne radi ono to bi htio.
to nas vodi do sljedeeg:

Drugi to nikad ne misle osobno

Kad se zaista brinete zbog toga to drugi misle o vama, esto sve uzimate vrlo
osobno. Mogue je tako razviti jedan iskrivljeni pogled na svijet usredotoen
iskljuivo na to to drugi misle o vama. udite za potvrivanjem, a kad ga dobijete,
onda ste sretni. Kada ste dua zabave, centar panje, sretni ste kao da ste Larry
(makar nisam sasvim siguran tko je taj Larry; nadam se da je to zaista neki sretan
tip, inae e ova usporedba biti besmislena).
Ali sve to vam mirie na bilo to osim priznanja, izbacuje vas iz ravnotee. Ako
vam netko zaboravi rei "dobro jutro", moda ete se pitati zato? Ako vas se ne

pohvali za novi izvjetaj, potiteni ste (vie u smislu "potisnuti" nego "turobni").
Ako vas neka atraktivna osoba ne primijeti, ponete se brinuti da ste runi. Trgovac
je drzak i neljubazan, to vas razljuti. Neki auto se ugura ispred vas na cesti, a vi
pojurite za njim sa eljom da ubijete vozaa.
Va donekle paranoidan pogled na svijet, kad sve ponete shvaati osobno, moe
postati komino pretjeran. Znam neke ljudi iji se ivot vrti oko stalne borbe s
nepristojnim ljudima i bezveznjacima (koje niti ne poznaju).

Moda je osoba koja je zaboravila rei dobro jutro" uinila to iz osobnog razloga,
moda vas doista ne voli. Ali je vrlo teko povjerovati da vas je osoba na cesti
izdvojila da bi vas maltretirala zato jer joj se nije dopala vaa faca (ili, bolje rei,
stranji branik vaeg auta). Istina je pak da ak i oni koji su oito mislili neto
osobno, zapravo nisu mislili nita osobno. Pogledajmo primjer. Cheryl ita vijesti
za lokalnu TV. ita ih zajedno s Keithom koji je deset godina stariji, jednog dana
Keith odlui "istresti" nekoliko istina i postati osoban:
"Gledaj, Cheryl, teko mi je ovo rei ali mislim da moram, moda e ti na koncu
pomoi. Vidim kako se ponaa s drugim mukarcima u studiju. Ne bih htio biti
nepristojan, ali ini mi se da ih naprosto sve obrauje. Naravno, nema nieg loeg
u tome, ali naprosto ne izgleda dobro. Nije profesionalno. A da bi se dolo do vrha,
valja biti profesionalan. Dakle, Cheryl, na tvojem mjestu malo bih se suzdrao.
Lijepo se suzdri i sve e biti u redu."
Zbilja je takva da je Cherly sama i naprosto je imala sudar s dvojicom tipova iz
studija. Nikad
zapravo nije imala dugu vezu, a pomisao da netko o njoj misli kao o "lakoj eni" joj
je upravo okantna. Stoga je to to joj je Keith rekao duboko pogodi. Bilo je osobno
i ona to duboko osjea. Vrlo je uzrujana i provodi dosta vremena u suzama.
Ali, u prijevodu, Keith je zapravo rekao: "Gle, Cheryl, teko mi je ovo rei ali
mislim da moram, moda e ti na kraju i pomoi. (Gle, Cheryl, htio bih zaista rei
neto to moram, ali me plai to e o meni misliti.) Stvar je u tome da gledam
kako se ponaa s drugim mukarcima u studiju. (to me ini ludo ljubomornim.)
Ne bih htio biti nepristojan, ali ini mi se da ih naprosto obrauje. (Zato do
avola ne misli na mene? Ja sam taj koji te voli.) Naravno, nema nieg loeg u
tome (nije u redu, mrsko mi je zato jer elim da bude moja), ali naprosto ne
izgleda dobro izvana (dovodi me do ludila!). Nije profesionalno. (Moram smisliti
kako te od njih skloniti.) A da bi se dolo na vrh, valja biti profesionalan. (Ako
odabere mene onda u ti pomoi da tamo dospije.) Dakle, Cheryl, na tvojem
mjestu bio bih suzdraniji prema njima i primijetio mene... MENE). Lijepo se
suzdri (predivna si, Cheryl!) i bit e sve u redu (uzmi me u svoj naruaj i sve e
biti u redu. Volim te.)"
Ono to je toliko uzrujalo Cheryl, bila je zapravo serenada.
Negativne rijei proizlaze iz Keithovih strahova, nesigurnosti i predrasuda.
Kad su ljudi oito "osobni" prema vama, oni obino prazne neke svoje negativne
emocije. Moda zrcalite njihovu tamnu stranu: onaj dio njih koji sebi ne mogu
priznati. Moda su naprosto na vas ljubomorni iz nekog razloga. Moda su naprosto
loe volje i ele se isprazniti na nekome. injenica je da faktiki svaki puta kad
netko s vama postane osoban, gotovo uvijek je rije vie o njima nego o vama.
Dakle, ne treba nita uzimati previe osobno, zato jer je malo vjerojatno da se radi
o vama. Naravno, ako imate 200 kila pa sjednete na svog susjeda u ali, te se on
pone guiti i kaljati: "Mar s mene, debelo kopile, ubit e me, masni glupane", u
tom sluaju je uistinu rije o vama, i va je susjed u pravu, ja bih se u tom sluaju s
njega skinuo, poao kui i pokuao osjetiti se bolje pojevi itavu kantu sladoleda i
gledajui Prljavi ples.

Ne moete svima udovoljiti

Ako vam je doista vano da vas svi podravaju, neminovno ete se suoiti s jednim
stranim problemom koji je injenica: ne moe se udovoljiti svim ljudima sve

vrijeme.
injenica. Bez obzira na to koliko se ljudima ugibali, neke ete uvijek razoarati,
uzrujati, a
neke i totalno razgnjeviti.
Zato to je svatko razliit. Svaka osoba ima jedinstveni GSK, iliti genetski sjebani
kod. Veina ljudi su sjebani ali njihove su sjebanosti posve razliite naravi. to
znai da ete kod svake osobe, ma koliko joj pokuavali udovoljiti, naletjeti na
jednu ili dvije od njihovih mranih strana i zbog toga nastradati.

ak i kad to doista elite, ne moete drati mnogo ljudi sretnima i zadovoljnima

dugo vremena. Zato jer ljudima ne ide od ruke da budu sretni. I ne mogu se
zadovoljiti time da naprosto druge puste na miru". Radije e u vama pronai
neto to im ide na ivce, neto to vas po njihovom miljenju ini inferiornima u
odnosu na njih... a to e privremeno uiniti da se osjete malo bolje.
Dakle, briga o tome to drugi misle o vama ini vas oajnima.

elite li svakoga uiniti nezadovoljnim?

Ako su vai rani pokuaji da udovoljite roditeljima i ljudima oko vas
neslavno propali, postoji mogunost da ete biti jako nadrkani. A to obino znai da
ete eksplodirati kad postanete tinejder.
Proveli ste toliko dugo vremena elei da vas ljudi vole, a da vam nitko nije rekao
neto lijepo. Onda odluite uzvratiti udarac. Evo vas, govorite svijetu: "OK, elio
sam vau panju. Ako mi je niste htjeli dati zbog svih dobrih stvari koje sam uinio,
sada neete imati izbora. Neete me vie ignorirati, jadna kopiladi. Bomba sada
mora eksplodirati."
To je vrijeme kada stvari krenu u pogrenom smjeru. Kad deki i cure, mukarci i
ene,
izazovu frku i konano na sebe privuku pozornost.
Stvari zavre tako da sve oko sebe uplae i uine nesretnima, a sve to su htjeli
bila je ljubav...
samo to su se stvari usput malo zakomplicirale.
Dakle, kad govorimo o tome kako se treba manje brinuti o tome to ljudi o
vama misle, ne mislim da trebate nositi "irokezicu", iarati grafit "murjaci su
drkaroi" na auto svog oca ili zapaliti lokalnu crkvu.

Rijei jebe mi se doista mogu nabrijati ljude

Vrijedi razmisliti o tome koliko vas brine to drugi o vama misle, jer u trenutku
kada kaete jebe mi se raznim stvarima u ivotu, zaista ete neke ljude nabrijati. A
za to se vrijedi pripremiti.
Prije nego to ste poeli itati ovu knjigu, s ljudima oko sebe dijelili ste miljenje o
vanim
stvarima. Svi ste pridavali relativno uobiajena, slina znaenja stvarima u ivotu:
imali ste zajednika iskustva o stvarima koje su u ivotu bitne. Takoer, odlino se
uklapate u svoje mjesto u svijetu: vai roditelji od vas oekuju da neto postanete,
od vas oekuju odreeno ponaanje (u odnosu na to kako gledate na razliite
bitne stvari); isto tako i prijatelji, kolege na poslu, ef, kao i ostatak svijeta,
ukljuivi dravu (ona i dalje oekuje da je vano da osoba poput vas plaa
poreze, na primjer). Onog trenutka kad se va svijet bitnih stvari pone malo
mijenjati, onda poinjete remetiti ravnoteu. Onog trenutka kad se ponete
oslobaati uobiajenih vezanosti i znaenja govorei jebe mi se odreenim
stvarima, trenutak je kad ete ljude poeti iritirati.
To je zato jer svi oko vas, duboko u sebi, znaju da su tisue vanih stvari uzrok svih
njihovih problema. OK je prihvatiti stvari kakve jesu kad svi ostali rade isto. Ali im

im pokaete da moda postoji drugaiji nain, postat e vrlo ljubomorni. Negdje

duboko u sebi prepoznat e slobodu za kojom su oduvijek udili i poeljet e je. Ali
nee pristojno doi na vaa vrata ili do vaeg radnog stola i pitati da li biste bili
ljubazni i podijelili s njima mudrost koja vas je prosvijetlila, nego e vas napasti,
kritizirati i misliti kako ste grozni.
To je stoga to svatko tko pokae znakove istinske slobode, podsjeti sve ostale na
zatvor u kojem ive. A zatvori, posebice ovih dana, izgledaju kao mjesta iz kojih se
prilino teko izvui.

Recimo da ste doista propitali svoje osjeaje i strepnje glede smrti i da je za vas
smrt sada manje strana. U svakom sluaju, rekli ste jebe mi se smrti. Smrt nema
vie neki golem znaaj. Kad netko blizak umre, proete kroz razdoblje alosti jer
vie ne moete biti s tom osobom. Sjetite se dobrih zajednikih trenutaka. Ali to
traje relativno kratko. Brzo se vratite u koloteinu. Ljudi oko vas, vaa obitelj,
misle da je vae ponaanje udno, ak okrutno. Ne upleete se u dramu smrti.
Niste ispunili oekivanu kvotu pokazivanja boli.
Ljudi vas kritiziraju.
Strah od smrti stvara oekivane reakcije. Ako ovo oekivanje ne ispunite, kritizirat
e vas. Na kraju, ljudi jednostavno to shvate osobno: Dobro, izgleda da ti nije
toliko stalo do te osobe; da li isto osjea i prema meni? Hoe li i mene tako brzo
zaboraviti kad umrem?"
Kada se pone umanjivati mo vanih stvari, to je izazov svima iji su ivoti jo
uvijek puni znaenja. Dakle u trenu kad ljudi ponu reagirati na to kakvi ste
doista, nasmijeite se i tiho recite: jebe mi se.
Vrijeme je da kaete jebe mi se tome to drugi o vama misle.
Odobravanje je kao i sve drugo u ivotu: moe uzrokovati bol ako vam puno znai,
ako ste za njega vezani.
To ne znai da ne treba uivati u tome to se ljudi bacaju pod vae noge govorei
vam kako ste
divni i krasni. Ali ako vjerujete da neete biti sretni sve dok vas i posljednji vraji
itelj ove planete ne oboava, imat ete velikih problema.
Dakle, ponite govoriti jebe mi se za to to drugi o meni misle.
Evo jedne male vjebe: ako vam se da, izgovorite ili zapiite to mislite da drugi
sada o vama misle a nakon toga napiite jedno veliko JEBE Ml SE:

tetka Mabel misli da kradem njezine slatkie. Jebe mi se.

* Gale Cranthorpe misli da se upucavam njezinoj sestri. Jebe mi se.

* Gospodin Hopkins misli da sam lijen. Jebe mi se.
* Bog misli da sam beznadni grenik. Jebe mi se.
Doista nije bitno to drugi o vama misle. Sve je to zapravo posve nevano.

uivajte na vlastitom putu

* uivajte ii cik, kada ostali idu cak

* uivajte initi javno neto to inae ne biste napravili (usput,

ovo nije poziv na egzibicionizam!)

* uivajte ljudima rei istinu umjesto da ih naprosto pokuavate initi
sretnima
* uivajte zakasniti na posao iako obino uvijek dolazite na vrijeme
* uivajte biti nepristojni s nekim tko vas je razbjesnio
Vrijeme je brinuti manje o tome to drugi o vama misle. Vrijeme je za rijei jebe mi
se i osjeaj slobode.

Recite jebe mi se strahu

Strah i ljubav
Postoje dvije suprotne sile koje upravljaju naim ivotima. Ne, nisu to dobro i zlo,
ve ljubav i strah. Tono, suprotnost ljubavi nije mrnja, nego strah.

Prihvaanje i ljubav prema ivotu - to je pravo znaenje libida. Svia mi se ta rije.

Uglavnom stoga to veina ljudi misli da je rije o snazi vaeg spolnog nagona.
Kad kaete da, imam jak libido", misle da ste neka vrst ovisnika o seksu, i da bi
vas trebalo staviti u zamraenu sobu s Michaelom Douglasom. Ali libido je
naprosto ljubav prema ivotu. Ako imate jak libido, naprosto osjeate jaku ljubav,
ak pohotu, prema ivotu.
A ta je glad za ivotom, osim to je tema sjajne pjesme lggyja Popa, izvrsna stvar.
Kad ivotu pristupimo s ljubavlju, potpuno smo otvoreni.
Suprotan model je da se prepustimo strahu (umjesto ljubavi). U strahu se
zatvorimo prema ivotu. U strahu ostajemo skrivati se od ivota. elimo se povui i
zaprijeiti nova iskustva. Veina nas stalno se kree izmeu ova dva pola, kao u
djejoj igri koja se zove zmije i ljestve. Penjemo se ljestvama ljubavi, punim
pluima udiui ivot. Onda naiemo na strane zmije i u strahu se pritajimo, kao
da se povlaimo od ivota. Dobra analogija, jer jedna stvar koje se mnogi od nas
strano boje su upravo zmije. to zgodno vodi do sljedee teme.

Razumno je bojati se nekih stvari

Postoje stvari u ivotu kojih se razumno bojati. Strah od zmija i pauka je prilino
prirodan, jer oni esto mogu biti jako opasni. Ako imate uroeni strah od zmija,
kad ih ugledate adrenalin e vam poeti pumpati i natjerati vas da djelujete brzo i
uinkovito.
Neki ljudi plae se krvi to je opet prilino normalno, jer kad ugledamo krv, to znai
da su stvari prilino ozbiljne.
Problem s ovim vrlo prirodnim strahovima" je u tome da se oni lako mogu
oteti kontroli. Strah od krvi moe vas dovesti do toga da se onesvijestite im je
ugledate umjesto da brzo djelujete i zaustavite je kad ikne.
Treba biti svjestan opasnosti umjesto biti uplaen. Vano je biti svjestan da je
opasno voziti automobil, ali ne bojati se vonje. Pomae svijest o tome da
prelaenje prometnice u sebi nosi izvjestan rizik, ali ne treba se bojati prijei cestu.
Mudro je biti svjestan kako skijanje niz mranu padinu usred snjene vijavice moe
biti izuzetno opasno, ali ne valja se radi toga bojati skijanja.
Prirodno je da se bojimo stvari koje nam potencijalno mogu prouzroiti bol, ak i
smrt: to je uzrok straha u nama.

Izvor straha
Strah" u nama nije neto monolitno. On je vie poput vree pune stvari koje smo
skupljali cijeloga ivota. Strah raste zbog iskustva boli. Kad jednom iskusimo bol,
vrlo je prirodno da je ne volimo i ne elimo ponovno iskusiti. Stoga iskustvo boli
stvara strah.
Primjerice, moemo mirno i zadovoljno svakoga dana sjeckati mrkvu omiljenim
noem, sve
dok jednoga dana ne odreemo komadi prsta. Bol e onda stvoriti strah od otrih
noeva. Dodali smo tako jo jedan strah u nau vreu.

Moda volite govoriti na sastancima. Sve dok jednoga dana - kad se moda niste
najbolje
osjeali - usred jedne sjajne misli sasvim ne izgubite nit. Posrnete i ponete ton Liti.
Nemate pojma o emu ste priali. Ispriate se, potonete u nitavilo. Neopisiva
neugodnost. Muka vam

je cijeli dan. Na sljedeem sastanku odjednom se bojite javnog nastupa, jo jedna

sjebana lopta straha u vaoj vrei.
Problem ivota, kao to znamo, jest da sve to nam neto znai u sebi ima
potencijal nanoenja
boli. Zato je mogue razviti strah od bilo ega i svaega. Neki ljudi boje se zaljubiti
zato jer su prethodno iskuali muku ljubavi. Ljudi se boje initi to ele jer im je
neto prethodno krenulo po zlu. Neki se boje napustiti svoju kuu jer su doivjeli
neto neugodno im su iskoraili izvan svoje kue.
Ne zaboravimo, sve je to normalno. ak i oito beskrajno uveanje vree straha je
sasvim prirodno. Zasniva se na naelu koje svi poznajemo: osjeaj boli, a potom
strah od boli.
Zato starost sa sobom nosi poveani osjeaj straha. Vrijeme nekim ljudima
jednostavno nudi vie prilika da iskuaju bol i razviju strahove. To je jedan razlog
zato stariji ljudi mogu djelovati uplaeno i povueno.
S druge strane, svi znamo ljude koji djeluju apsolutno neustraivo. Pustolovni i
samouvjereni, tamo negdje u svijetu uivaju u ivotu. A opet, i oni su zasigurno
iskuali jednako toliko straha kao i svi ostali: u stvari, vjerojatno su iskuali vie
straha, s obzirom na injenicu da su skijali niz strmu padinu usred meave ili
pretjecali na opasnoj krivini.
Dogaa se sljedee. Naa kvota straha ne ovisi o koliini straha nego o tome kako
na njega
reagiramo. Ajmo na poetak. Do roenja. Ajmo potvrditi ideju kako ivot znai i
bol i zadovoljstvo, jer nae roenje je bolno (i ugodno). Nae prvo iskustvo svijeta
izvan majine utrobe je bolno. Teko je doi do prvog daha. Svijet nije poput
tekuine na koju smo bili navikli. Vjerojatno je previe svjetla i, najvjerojatnije, ne
toliko toplo koliko bismo htjeli.
Ali nije bol roenja ono to e na nas ostaviti trajan dojam, nego okolina u kojoj je
ona doivljena. Ista razina stvarne boli imat e razliit uinak ovisno o tome kako
razliiti ljudi oko vas na nju reagiraju. Ako ste roeni okrueni uplaenim,
uspanienim ljudima, to e imati sasvim drugaiji efekt nego ako ste roeni
okrueni mirnim, obazrivim ljudima.
Tako su nas uili tumaiti bol rano u ivotu. Kada ga iskusimo, reakcija ljudi oko
nas ui nas kako da se ponaamo prema njemu. Ako smo kao dijete bolesni a ljudi
oko nas osjeaju se tjeskobno i uplaeno, onda nauimo da je to nain reakcije na
takvu tegobu. Ako se poreemo ili opeemo kao dijete i odrasli oko nas oko toga
prave veliku strku, onda emo nauiti da je to nain reakcije na slinu nevolju.
Veina nas naui" reagirati na odreene situacije od svoje okoline. To je nae
nasljee. Nai roditelji su vjerojatno bili slino poduavani od svojih roditelja i to
onda direktno prenose na nas.
Svodi se na sljedee: ili smo nauili da je u redu i da nije strano osjetiti bol ili pak
nismo.

U redu je osjeati bol

Veina nas nauila je da nije u redu niti je normalno osjeati bol. A to je ono to
generira strahove s kojima ivimo svakoga dana. Dakle, vrijeme je da
proanaliziramo kako reagirate na bol. Vjerojatno prvo malo paniarite (ili puno).
Bilo da poreete prst ili imate prehladu, kad ujete neto to niste htjeli uti,
vjerojatno ete primijetiti kako paniarite.

U tom sluaju prvo trebate rei: nema razloga panici. Igrao sam igre afrmacija i
ranije i one
mogu biti prilino djelotvorne. Ovo je jedna od mojih omiljenih: Siguran sam, bez
obzira na to to osjeam".
Divno. Jer rije je o samoponitavajuoj afirmaciji. Oito se ne osjeate sigurno, ali
sebi kaete da je sve u redu makar i nije.
Vrijedi pokuati.
S obzirom na to da je naa reakcija na bol u sreditu naeg straha, ovo poglavlje
bi se moglo nazvati Kako rei jebe mi se boli". Zato jer im bol naprsne, prsnut
e i strah od nje.

Dakle nauite govoriti jebe mi se boli. Kada na nju samo reagirate onda je rije o
uvjetovanom refleksu. Pokuajte radije s drugaijim pristupom. Kad vas neto boli,
odmah protuslovite vaoj reakciji s jebe mi se".
Sigurni ste. Na koncu, nije vano. Prepustite se boli i onda se moete prepustiti
ivotu.
Kad ponete govoriti jebe mi se boli, primijetit ete nekoliko stvari. Va strah e
poeti slabiti i zamijenit e ga libido: ljubav i udnja za ivotom.
Ovaj proces sadri formulu: to se manje bojite, vie udite za stvarima koje su vas
ranije plaile. to vie udite, vie se izlaete, shvaajui da moete napraviti jo i
vie.
Prije nego to dvaput promislite, svirat ete gitaru na gradskome trgu, upravljati
kajakom na divljim vodama, dati otkaz i pisati scenarij za flm ili naprosto rei
kolegi na poslu da mislite da je odista zgodan i pozvati ga da pogleda film za koji
ste napisali scenarij.
Dakle, recite jebe mi se boli i time ete rei jebe mi se svojem strahu.

Recite jebe mi se i budite sebini

Vjerujemo da po mudrost moramo ii guruima, uiteljima i sveenicima. Ali svaki
put kada avionom letite k njima, jedan dio bezvremene mudrosti prohujat e iznad
vaih glava. Moda ne sluate stjuardesu dok ita sigurnosne upute. Razumijem i
zato ne sluate: cjenik skupih parfema i satova mnogo je zanimljiviji od toga kako
ostati na ivotu, zar ne? (Ne, u pravu ste, ljudi naprosto rijetko preive avionske
nesree, pa bar moemo mirisati lijepo i nositi lijepi sat da provjerimo vrijeme
asak prije pogibije.)
OK, proputate sljedee: ,,U sluaju pada pritiska u avionu, maske za kisik past e
iz otvora iznad putnika. Molimo vas, privrstite masku za kisik sebi prije nego to se
pobri-nete o djeci u vaem skrbnitvu."
Bam. Uvijek me ovo pomalo okiralo, ak i prije nego to sam imao djecu. Naravno,
kad malo razmislim, to je posve logino. Naposljetku, neete im biti od koristi
mrtav, to se moe dogoditi dok se batrgate a sami ne moete disati.
Ali, opet je pomalo ok primiti slubenu uputu da se prvo pobrinete za sebe, prije
bilo koga drugog, posebice ako je rije o vaoj djeci.
Pozadina nae ok-reakcije na ovu poruku je sljedea:
*

Dobro je biti nesebian

* Loe je biti sebian

Ako na vijestima ujete da je netko postupio nesebino, obino mu se divite. Ako
ujete od svoje cure da je netko bio sebian, to vam ne zvui najbolje.
Na vijestima nikad neete uti da nekoga hvale zbog sebinosti. Nikad od svoje
cure neete uti da je netko nesebina hulja.
tota u ivotu prolazimo bez da se pitamo zato, no ovaj puta obratite pozornost,
posebno ako vas zanima duhovni put jebe mi se.
Pogledajte svoj ivot. Iskreno razmislite o tome kako se ponaate u kontekstu
sebinosti/nesebinosti (moete koristiti neke druge rijei slinog znaenja). Da li
su vai postupci motivirani vlastitom koriu ili namjerom da pomognete drugima?
Vjerojatno radite kako biste zaradili novac za sebe (i time sebi dali osjeaj

vrijednosti a
ponekad si priutili i uitak); zacijelo puno vremena provodite u toj potrazi za
uitkom; idete na dopust da biste joj udovoljili itd. Da, poteno. Tako ivi veina
nas.
Ako imate obitelj, jasno, inite mnogo stvari za nju, ali pitat u vas: zato ste uope
osnovali obitelj? Niste li to uinili zbog vas samih? Ne prua li vam ona uitak u
potpori i vremenu koje s njom provodite? Ako je odgovor potvrdan, onda ste,
dakle, to uinili zbog sebe.

Kao normalna, dobra" ljudska bia, stalno imamo na umu vlastiti interes. Ljudi su u
osnovi sebina bia. A opet, dok piem tu rije, u njoj je implicirano sljedee:

Zaboga, ali mi nismo takvi, zar ne? Dobro, ja nisam, jer uvijek doputam
da me na ulici zaustavljaju ljudi koji ele da im potpiem doivotni debit
na iznos koji si mogu dopustiti - po njima nekih pet funti mjeseno, to
naravno ne zvui kao mnogo ali, znate, malo po
malo nakupi se tijekom ivota; teko je, znate, s direktnim debitom, jer
moja banka bi radije da se koristim izravno njihovim uslugama. Jednom
sam pokuao dati neki novac dobrotvornoj organizaciji. Rekao sam im:
gledajte, ne mogu vam trenutno dati ek ali evo vam deset funti u
gotovini. A oni, ao nam je, ali ne moemo uzeti novac, samo ekove.
Pomislio sam, sjajno, dobrotvori koji ne mogu uzeti moj novac, to se to
dogaa s ovim svijetom? Molim vas, gospodine, umirem od gladi moete
li molim potpisati ek? Svijet je poludio: danas ne moete dati direktno
novac nekome tko ga treba...
Odakle ovakvo rasuivanje? Vjerojatno, kao i obino, zbog straha. Zbog straha da
ako ne ustoliimo koncept nesebinosti u samo srce svoga moralnog koda, onda
neemo mariti ni trunku za druge ili, jo vanije, nitko nee dati ni trunku kad
nama neto bude trebalo.
itava ideja nesebinosti je u mogunosti pomaganja drugima. Ljudi daju novac
dobrotvornoj
ustanovi jer se zbog toga dobro osjeaju. Oni pomau onima koji su manje sretni
jer ih to ini ispunjenima. To im daje osjeaj da njihovi ivoti imaju svrhu.
To naravno ne umanjuje kvalitetu onoga to dobri" ljudi ine za druge. Naprosto
to sadri neto to veina ljudi ne primjeuje.
Ovo valja imati na umu kad morate skupiti novac za dobrotvorne svrhe. Ljudi
oklijevaju slati novac za neto to nema izravne veze s njima ili njihovim
obiteljima.
Kampanje za pomo afrikoj djeci dobro funkcioniraju. Dobijete fotku djeteta
kome pomaete a ono vam napie hvala". Odlino, zaista nekom pomaete, ali to
vam ujedno donosi zadovoljtinu.
No na dobroinstvo, barem u veini sluajeva, odlazi samo mali dio naeg
novca i vremena. Vratimo se obitelji da vidimo kako sebinost i nesebinost
djeluju na dnevnoj osnovi. Jedino vrijeme koje bih nazvao nesebinim jest ono
kad zbog svoje obitelji radim neto to zapravo ne elim raditi.
Ako sam mrtav umoran a moji se djeaci u tom trenutku ele sa mnom igrati, onda
bih nastojanje da im udovoljim mogao nazvati nesebinim".
To to veinu vremena provodimo s obitelji nije stvar nesebinosti. Ako radim kako
bih ih mogao uzdravati onda to inim zato jer ih elim uzdravati. Ako se igram sa
svojom djecom na plai, to radim koliko zbog njih toliko i zbog sebe, dakle nimalo
nesebino.
ini se - barem u mojoj obitelji - da je rije o inu nesebinosti samo onda kad
inimo neto to nam teko pada. Sve ostalo, oni sretni, ispunjeni, nasmijani
trenuci su samomotivirani jer onda svi dobijemo ono to elimo.
Biti nesebian znai rtvovati neto to eli u korist neeg to netko drugi eli ili
mu treba. Na poslu neko je bilo moderno govoriti o win-win situaciji. To je samo
jedan (poeljni) ishod od nekoliko moguih u pregovorima izmeu dviju stranki.
Recimo, ja prodajem hotdog, a vi ste vlasnik nogometnog kluba. Prodavati hotdog
izvan stadiona je strogo zabranjeno. Policija vas je zamolila da kao vlasnik kluba

pomognete to iskorijeniti. Sada pregovaramo. Vi morate pomoi policiji, ja moram

ivjeti prodajui hotdogove navijaima koji ih vole. Kaete, imate tandove unutar
stadiona. Kaem, navijai ih vole jesti dok ekaju da uu na stadion, dok ekaju
prijatelje, ili stojei u redovima. Kaete da e vam policija biti na vratu sve dok se
ne dogovorimo. Ako im popustite, onda u ostati bez posla. Navijai e isto izgubiti
ono to im je drago.

Razmislimo. Moj je hotdog dobre kvalitete. Moj tand je ist. Imat u sanitarni
pregled svaki tjedan. Moda me moete uzeti za svojeg slubenog dobavljaa. A vi
ete na to: to bi trebalo zadovoljiti policiju, jer moraju udovoljiti navijaima, ali to
je s gubitkom na prodaji hotdogova unutar stadiona? (Gotovo win-win situacija, ali
elite svoj komadi torte.)
OK, kaem, ako postanem sluben", podii u cijene za pet posto a vama dati
viak. Molim, mora biti u gotovini. Vjerujte mi, ja sam prodava hotdogova.
Dogovoreno, kaete.
Rukujemo se. Upravo smo demonstrirali pregovore u jednoj win-win situaciji.
U bilo kojem pregovoru, vrijedi doi do win-win situacije. U tome se slaem sa
svojom obitelji. To je kao kada ste dobrotvor sa slikom siroeta na svojem radnom
stolu. A takvo moe biti svako podruje u vaem ivotu.
Nije potrebno rtvovati ono to biste vi eljeli za ono to drugi ele ili trebaju:
*

u vaoj vezi?

* u vaoj obitelji?
* na poslu?
* u odnosu s vaim prijateljima?
* u odnosu s ljudima koji imaju manje od vas?
Ako elite, moete poeti izmiljati nove izraze poput prosvijeena sebinost" ili
prava nesebinost".
U duhovnim krugovima ljudi govore o tome kako djelovati i govoriti iz svoje
istine". To je kao kad rasprimo osvjeiva zraka preko rijei sebinost" nadajui
se da nitko nee primijetiti.
Zato vrijedi rei jebe mi se nesebinosti. Ako ponete osjeati kako se rtvujete u
korist nekog drugog, onda morate poeti otriti svoje vjetine pregovaranja.
Nesebinost je lose-win situacija. Na kraju nikad ne funkcionira. Zavrit ete
razoarani i ljuti, a to nije dobro za osobu koja je izgledala kao da moe pobijediti.
Puno je bolje ako mislite da ete i vi neto dobiti iz te veze.
Najbolje to moete za druge uiniti jest sebe staviti na prvo mjesto. Recite jebe
mi se drutvenom pritisku da se bude nesebian i budite sebini.
U plesu ivota prvo stavimo vlastitu masku za kisik, onda duboko udahnimo, pa
pomozimo ostalima. Ostali e nam, vjerujte, biti zahvalni za to.

Recite jebe mi se svojem poslu

Prije nego to ponemo o tome kako je raditi usrano, promislimo na trenutak koliko
je veina nas sretna da uope i ima posao.
Mogu osjetiti kako se polagano pomalja rije nezapamena", jeste li spremni? Da,
ivimo u doba nezapamene slobode na radnom mjestu. Naravno, ovo ne vrijedi za
sve i svugdje: ali za mnoge od nas na Zapadu, postoji iskustvo nove slobode na
radnom mjestu. Malo je danas radnih mjesta koja su ograniena: na primjer, samo
mukarci, ljudi s ispravnim naglaskom, diplomci Oxbridgea i si. Ako ste dobri, ako
ste talentirani, moete se okuati u bilo emu. Pogledajte, primjerice, kako se moja
obitelj promijenila. Prei u preko obiteljskih granica dok nasumice biram
primjere... moji prapradjedovi su bili sluge u nekoj velikoj vili u Midlandu. Moji
pradjed i prabaka radili su u tekstilnim tvornicama, esto nou, cijelog ivota. Moj

otac je od svojeg oca dobio izbor karijera: "Moe raditi ili za gradsku plinaru ili kao
raunovoa." Odabrao je raunovodstvo (to je glede novca bio pametan izbor).
Nitko od njih nije imao savjetnika za zapoljavanje koji bi spojio njihove jake strane
i sposobnosti s traenim poslom. Nisu ili na sajmove zapoljavanja za studente
gdje se moe cuclati na vimenu stotinu

korporacija. OK, savjetnici su i mene pokuali nagovoriti da postanem raunovoa

ili menader-savjetnik... ja sam moda prvi u obitelji koji se zapravo bio odvaio
upitati to zapravo elim raditi?" Odgovor je bio, neto kreativno", a to sam i
napravio.
Naravno, stvari mogu biti tegobne, ali ako odluite ne ovisiti o lokalnom centru za
zapoljavanje, onda, vjerujem, postoji nezapamen broj mogunosti da se iz toga
izvue-te i postanete uspjeni s neim drugim.
Ali, ali, ali. Sva ova sloboda, sve ove mogunosti, itavo bogatstvo a veina nas i
dalje su nesretni. Mnogi od nas ne vole svoj posao ili kompaniju za koju rade. Kako
je posao to to uglavnom radimo u ivotu mnogi od nas su fundamentalno nesretni
s time to radimo izmeu devet ujutro i sedam naveer. Uvijek ima problema s
poslom.
Prvi razlog nezadovoljstva je taj to uvijek previe oekujemo. Radno mjesto je
zatrpano nerealnim oekivanjima, kao i grubim kliejima. Pomislite na oekivanja
koja okruuju vas i va posao, od vaih roditelja, prijatelja, drutva, poslodavca,
vaih radnika, dioniara, vlade... Radimo to to radimo zato jer mislimo da bi nas
trebalo ispunjavati, da postoji mogunost ostvarivanja svih onih materijalnih
potreba i ciljeva koje imamo. Oekujemo puno od posla. Radno mjesto je
vjerojatno najvanija zajednica kojoj pripadamo. Na posao prua nam mnogo u
pogledu oekivanja, ali problem je u tome to su mnoga od njih oprena: vai
roditelji ele neto ime se mogu hvaliti na zabavama; va partner eli visoku
plau; va poslodavac duge sate i visoku produktivnost; a vi elite vie slobodnog
vremena u parku gdje moete na miru itati.
Vrijeme je da sortirate svoja oekivanja. Razradite to drugi od vas oekuju, da li
vam to zaista neto predstavlja? to od sebe oekujete i da li vam to doista neto
znai? Recite jebe mi se stvarima koje vam nisu ba toliko bitne. Skoncentrirajte se
na onih nekoliko koje jesu, zbog kojih se osjeate dobro. Proli tjedan iao sam
pogledati jednog velikog komiara u London. Po profesiji je ranije bio lijenik ope
prakse. Rekao je jebe mi se i postao komian
Upotrijebit u svoj clich: ne moete stalno svima udovoljiti. Nemojte ni pokuati.
Pokuajte ugoditi sebi i vidjeti to e se dogoditi.
to vodi drugom razlogu: preniska oekivanja. Ako se dovoljno opustite i doista
osjetite to biste htjeli raditi a to ne moete podnijeti, onda vrijedi imati neka
oekivanja i kako sebe dovesti u red. Ako ne podnosite svoj posao, oekujte neto
bolje u roku mjesec dana. Oekivati pozitivnu promjenu (posebno je korisno znati
specifino od ega se ona treba sastojati) je realno. Nemojte previe brinuti oko
donoenja odluka. Kad doista znate to elite, promjena e se dogoditi sasvim
prirodno. Moda dan nakon to ste shvatili da je va posao oajan netko nazove s
ponudom za drugi posao. Osloboeni toga to od sebe oekujete, ponite se
odmarati od vlastitih oekivanja.
U kontekstu posla to ne znai naprosto dati otkaz. Moda, kad se opustite, shvatite
da vam se va posao zapravo dopada. Moda je prihvaanje toga to imate
najbolji nain da kaete jebe mi se. Moda su vaa nezadovoljstva uzrokovali drugi
ili vlastita nerealna oekivanja. elite li zaista biti direktor ili to ve mislite da
biste morali postati? Morate li doista skoiti na sljedeu razinu i raditi jo vie, ili
moda moete uivati u onom to imate, radei manje?
Jedna od najeih izjava o poslu koju ujem je: Jo zapravo ne znam to elim
raditi". To od ljudi u 30-ima i 40-ima, ne samo 20-ima. Neki to govore godinama.
To je jedina artikulacija koju imaju o dubljem osjeaju da neto nije u redu s
njihovim poslom. Odabrali su posao kao artikulaciju svoje nelagode ali razlozi za

nju su vjerojatno kompleksniji. Ono to kau zapravo je: Ne poznajem sebe ali
ini mi se da neto u svemu ne tima".
Ako se u tom prepoznate, prestanite se skrivati iza rijei: Ne znam to zapravo
elim raditi". Recite jebe mi se i imajte hrabrosti upoznati sebe. to zaista elite
uiniti od sebe i za sebe? Naite nekog tko e vam pomoi da kroz ovo proete
ako elite, ali velike su anse da nije rije samo o poslu ve o cijelom vaem
ivotu. Problem je ono s ime se veina nas suoava: ima u nama dosta
kompetitivnih (obino nepoznatih) sila koje se meu sobom nadmeu.

Ovaj fenomen primijetio sam za zadnjeg boravka u Engleskoj: svi bi htjeli biti sve.
Toliko je pritiska da se bude sve tako da je teko tomu se odupirati. Svi ele biti
uspjeni na poslu, eksperti u kuhinji, vrtu, sam svoj majstor, ele biti marljivi na
poslu, dobri i brini partneri, roditelji, kuevlasnici, ljudi s novcem. ele ivjeti
ekoloki svjesno, biti mentalno i kulturno u toku dogaanja, oputeni i mirni,
putujui svijetom bez previe letova. Sve se ubrzava u kulturi u kojoj se sve mjeri
uspjehom. ak i ljudi na teaju joge gledaju naokolo pitajui se koliko e im trebati
da i oni mogu izvesti ovu teku asanu, ili moe li pranayama vjeba unijeti spokoj
u svako podruje njihova ivota.
Ve piui o tome osjeam napetost.
Naravno, teko je vlastite elje provui kroz sito i reeto. elite biti financijski
osigurani, ivjeti u inozemstvu, ali i raditi manje na manje stresnom poslu. Neke
od elja mogu stajati jedne uz druge, ali druge se medu sobom potiru. Ponite ih
razlikovati.
ja? Obino ne radim nita. Radim ono to mi se svia. Vie mi se ne da pisati o
poslu, tako da idemo dalje.

Recite jebe mi se svojoj dravi

Lani se veina Britanaca preselila u Francusku, a veina Poljaka u Britaniju. Diljem
svijeta ljudi kau jebe mi se i sele u drugu dravu. Po meni bilo bi puno lake kad
bismo mogli naprosto mijenjati drave kao to mijenjamo kue. Mogli bismo
mijenjati na deset godina pa se onda, na primjer, vratiti. Bilo bi, nakon svega,
ljepe kad bi i Poljska mogla ponuditi neke od svojih razbacanih rustinih kua
(kao Francuska), blizinu mora (kao panjolska), i talijansku hranu (kao Italija), tako
da bi svi Britanci umorni od utrke takora naprosto mogli razmijeniti domove s
onim Poljacima koji ne ele nita drugo nego crniti i zaraditi puno novca, te troiti
ga na ono to prave drugi koji takoer zarauju.
Istina je, nakon deset godina, ponekad manje, ponekad vie, Britanci e se
zaeljeti akcije (kultura, rasko i neto grozno na to se mogu stalno aliti), dok e
Poljacima dojaditi utrka takora i dopast e im se neka ladanjska kua na suncu,
uz talijansku hranu.
Promijenio sam drave. Sada ivim u toplijoj, oputenijoj, sretnijoj, manje
kompetitivnoj zemlji, u Italiji, ime sam zadovoljan. Kad se vratim u Britaniju
nalazim da je u jednakoj mjeri
inspirirajua, motivirana, ivahna, puna muvanja, ali prenapuena,
prekompetitivna, naporna,
kaotina, ukoena i neurotina.
Drugi oblik moderne slobode jest taj da mnogi od nas danas imaju mogunost
preseliti se bez da su na to natjerani zbog rata, gladi i si.
Ako vam je puna kapa, elite sunca, to da ne? Recite jebe mi se, sjednite na
avion ili, bolje, na vlak ili, moda jo bolje, put pod noge. Ali prvo upamtite; kamo
god idemo nosimo i sebe.
To je, naravno, oigledno. U doslovnom smislu, jer ne moemo nego ponijeti sebe
sa sobom. Nemamo listu stvari koje valja ponijeti a koja bi sadravala: putovnicu,
karte, kostur, unutarnje organe, miie, kao i ono izmeu njih. Ali obino sa
sobom nosimo sve nae probleme za koje smo mislili da su uzrokovani naom
okolinom. Ako mislite da ste nesretni

zbog kie, ljudi, posla, suzdranih mukaraca... to god bilo to od ega mislite da
ete pobjei... promislite ponovno. Izgledi su da se sve nezadovoljstvo nalazi unutar
vas samih. Kamo god poli, u koji god pronaeni raj, svo to nezadovoljstvo e prije
ili poslije ponovno prodrijeti na povrinu. Naravno, moda ete morati od svega
odustati i ivjeti drugdje da to doista shvatite, lako vam to sada kaem a vi mi ne
vjerujete. U tom sluaju je najbolje ostvariti to ste naumili kako biste sebi dokazali
da je istinito pa onda moete konano krenuti naprijed sa svojim ivotom.
Sve to znam kroz iskustvo. Pomogao sam trojici krupnih mukaraca utrpati u
kamion nae stvari. Mislio sam, vodim brigu; pazim da se neto vrijedno ne polomi,
da neto ne ostane iza

nas, da ne pokupimo neto to ne elimo. Ali nekako su negdje u tom kamionu

ostali skriveni svi moji problemi, anksioznost, ljutnja, loe navike, iracionalni
preokreti u raspoloenju. Dakle, sada sam tu, na mjestu koje bi vam se moglo
uiniti poput raja, ali s puno istog sranja. No, za mene je sam proces shvaanja da
kamo god poao ostajem u svim tim stvarima bio vrlo oslobaajui. Moda ne bih
krenuo na svoj put osloboanja da sam ostao sjediti za uredskim stolom negdje u
Londonu.
Opustite se, prepustite se, razmislite da li se doista morate seliti. Ako biste radije
ostali, onda prihvatite svoj ivot i svoju dravu kakvi ve jesu. Najgore je ne uiniti
nita pa provesti ostatak ivota u dragom vam zaviaju jadikujui.

Recite Jebe mi se traganju

Svi smo mi tragai. Uvijek tragamo za vie smisla. Potraga je tijekom veine ivota
uglavnom nesvjesna. Traimo smisao u vezama, u prijateljstvu, u poslu, novcu, u
hobijima, u misijama" pomaganja drugima.
Mi na Zapadu imamo sree, jer mnogi ljudi imaju neusporedive mogunosti
dobivanja onoga
to ele. Imamo vie slobode promjene posla, kretanja, vjere, seksualnosti nego
ikad ranije. Dakle, u traganju za smislom i zadovoljstvom, moete relativno brzo
doi do eljenog. Za one koji vjeruju da su pravi smisao i zadovoljstvo u idealnom
poslu, idealnom ljubavniku ili BMVV-u... ako doista tome prionu, to obino mogu i
ostvariti.
Obino se dogaa da kad neto ostvarimo, kad ono postane nae, onda elimo
neto drugo, sljedeu stvar. Pa sljedeu. Pa jo jednu.
Ako se to dogaa dovoljno esto, ljudi dou do toke kad pomisle: ,,U ivotu mora
biti vie od ovoga." Onda postaju duhovni. Krasno. Zato je tako lijepo biti bogat i
uspjean... jer to znai bre doi do toke kad se shvati da bogatstvo i uspjeh ne
znae mnogo od onih koji nisu bogati.
Ovo, naravno, ne znai da samo bogati i uspjeni imaju mogunosti da otkriju
duhovno. Ovo
je samo jedan primjer podruja traganja. Ako vjerujete da su smisao i zadovoljstvo
u potrazi za ljubavi i njezinu nalaenju, onda ste blagoslovljeni ako ste evili puno
ljudi ili imali dovoljno
vanih" veza kako biste konano shvatili da ,,u ivotu mora postojati neto vie
od ovog." Ako vjerujete da su smisao i zadovoljstvo vaeg ivota u poznavanju
satnice svakog vlaka u Britaniji, jednog za drugim, (drugim rijeima trainspotting),
onda je blagoslov u tome da ih to je bre mogue sve zapamtite prije no to
konano shvatite da sigurno ima i drugih stvari u ivotu osim gledanja vlakova".
Iz nekog razloga ljudi ini se postanu duhovni pred kraj svoje potrage za smislom.
Danas duhovno" oznaava jedan cijeli supermarket moguih dobara i usluga. U
Engleskoj je ranije postojao samo jedan duan, i to na uglu vae ulice, koji je svima
prodavao istu stvar
...mesni narezak. Kranstvo je bilo taj mesni na-rezak prolosti. Naravno,
moemo naresku dodati druge stvari i dobiti malo drugaiji okus... narezak s
ipsom, s jajima, s pire- krumpirom, narezak s nareskom. Ba kao to postoje
protestanti, katolici, kao i Jehovini svjedoci. Ali svi su jo uvijek mesni narezak
razliitog okusa.
Dan-danas rije je o ogromnom uvoznom poslu koji nudi sve vrste hrane svim

moguim
ukusima... etniku, gotovu, smrznutu itd. Tako da moemo birati - od raznih
organiziranih religija: kranstvo, islam, hinduizam - do onih koje izgledaju kao
religije (budizam) pa sve do onih koje su strukturirane ali ne nalikuju religijama:
joga, amanizam, taoizam.
Ono to veina ljudi obino radi je to da odu do pulta i tamo odaberu. Uzmu na
primjer licu joge, dodaju malo budizma, malo taoizma, kao i prstohvat posljednje
mudrosti koja je u modi... neto malo The Power of Now, pa New age flozofije
izobilja, karme i tako dalje.

Naravno, izostavit e meso a ponekad i mlijene proizvode, kao i kruh (evo me

opet, brkam metafore), ali eto ih ispred blagajne s punim koaricama.
Danas duani prodaju stvari koje ranije nisu nikad: odjea, knjige, DVD-ovi. Svijet
alternativne
terapije. Od obine masae do kineske medicine, reikija i homeopatije, sve ove
posebne stvari imaju svoju duhovnu stranu koja postaje dio vaeg novog sustava
vjerovanja... makar i vrlo elementarnog tipa masaa me, vjerujem, smiruje".
Nekad se u duanu na uglu mogla kupiti samo konzerva nareska i krumpir...
usporedivo s vjerom i religijom, svi smo konzumirali manje-vie isto. Danas, u
duanima prepunim udnovatih namirnica, niti dvije koarice nisu iste.
Danas je to tako s onim u to vjerujemo, stvari se razlikuju i relativno su
komplicirane, ali na osnovnoj razini nita se nije izmijenilo: vjera i duhovnost su vrlo
znaajni. Za mnoge ljude one su zapravo sve.
Ve znamo kako smisao stvara napetost i muku kad se suoi sa realnou. Dakle,
to je dublja naa vjera, to je ona potencijalno bolnija:

* ako vjerujete da je pogreno biti gay, onda e vas homoseksualci initi

napetim i punim predrasude

* ako ne vjerujete da je seks prije braka u redu, onda e vas svaki

trenutak poude dovoditi do ludila
* ako vjerujete u izobilje, onda ete, ako ne dobijete desetorostruki
povrat na va uloeni novac, biti totalno razjareni
* vjerujete li u mir, uznemirit e vas ratovi
* ako vjerujete u to da e krotki posjedovati zemlju onda e vas razljutiti
bogati i jaki koji
se u meuvremenu zabavljaju
* ako vjerute da se ena mora zabraditi od glave do pete, onda e vas
izloeno ensko meso
naljutiti
* vjerujete li u boga i njegov skori dolazak, onda vam se ba ne svia ova
sadanjica
* vjerujete li da sile zla moraju biti unitene, onda ete moda morati
initi zlo" da ga unitite
* vjerujete li u ivot iza smrti, proputate odgovore u ovom ivotu
* vjerujete li u prole ivote, moete odustati od odgovornosti u ovome
* vjerujete li da e se Isus vratiti kako bi vas spasio, zaboravljate da
vas nema od ega spasiti
* vjerujete li da je put spokoja put bez rasuivanja, onda vam svako
rasuivanje stvara osjeaj krivnje i boli
Dakle, jo jedna kozmika ala: potraga nas vodi pokuaju nalaenja smisla izvan
onoga to nai ivoti jesu. Ljubav, novac, naa ostvarenja nisu nam ba dovoljna,
tako da traimo jo. To traimo u duhovnom, to obino znai nevidljivom".
A odgovor na sve moda lei u sljedeem: ne traiti vie smisla, nego traiti
manje. Kad ogolimo stvari koje su ve smislene, onda emo nai spokoj i
boanstveno. ala je u sljedeem:

bog nije vie od onoga to znamo, nego manje od toga

* kad manje tragate, vie ete nai

* kad manje elite, vie dobijete

* kad manje gledate, vie vidite

* kad ste manje vi" vie stvari jesu"
Ako je bog potraga za vie, onda duhovnost nije neki rezervat samo za vjernike.
Sve je kako jest. Svatko je duhovan, sve je duhovno. Sve to inimo moe biti
duhovno i boansko, ak i:

ako ste uznemireni i ljuti

* ako
* ako
* ako
* ako

ste ljubomorni
ste gladni
elite Porsche
elite zadaviti svojeg efa

Ne postoji nita to nije duhovno.

Nema nieg to valja uiniti da postanete posebno dobri". Ne morate ii
nikamo, ne morate nita posebno ostvariti. Moete naprosto rei jebe mi se
cijeloj stvari i jo uvijek biti duhovni. Nemogue je ne biti duhovan.

4
Uinak izgovaranja jebe mi se
Kad mu kaete Jebe mi se, ivot reagira
Izveli ste djecu u kineski resotran. Pet im je i sedam godina. Umorni ste. Peena
patka nikako da stigne, djeca su nemirna. Djeak stavlja salvetu na glavu i pone
isputati zvukove uuuuu, uuuuuu" kao da je duh. Djevojica mu se pridrui prije
nego to ste rekli ijednu rije.
Uuuuuuu" naglo raste u glasnosti. Kaete djeci da prestanu: ,,U restoranu smo,
smetate
ljudima". Drugi ljudi poinju unezvijereno pogledavati
naokolo. Va poetni nagovor nema utjecaja. Sad morate
uiniti sljedee:
1. postati nepopustljivi i uporabiti uobiajene metode za kontrolu svoje djece
u rasponu od podmiivanja tipa ako prestane dobit e sladoled" do
utjerivanja straha tipa
ekaj samo dok doemo doma"
2.
ne biti uope nepopustljiv nego frustriran jer djeca vas ne sluaju a to
obino zavri nekim vaim ispadom
3. prepustiti se stvarima
Prva metoda je u redu ako ste dovoljno strogi. Ponekad funkcionira, ali djeca su
djeca pa osim ako nemate zaista veliki autoritet, stalno e vam izmicati kontroli.
Druga znai niti pokuati kontrolirati, niti odobravati. Beznadna situacija koja stvara
puno

stresa.
Trea je najtea i najriskantnija jer ide protiv svega to se roditelje pouava o
disciplini. Zamislite sad sljedee: stavite salvetu na svoju glavu i takoer
ponete isputati zvukove
uuuuuu". Djeca to vole i neko vrijeme odgovaraju svojim uuuuuu". Znate to e
se dogoditi? Uskoro e im sve dojaditi i neto e ih drugo privui, obino neto to
je tie i manje naporno drugima. Gosti e brzo zaboraviti smetnju.

Uzmimo stoga djecu kao metaforu ivota.

Veina nas, kao to smo uoili, pokuava kontrolirati svoje ivote do najmanjeg
detalja. Imamo vrlo sofsticirane metode za kontroliranje ivota, ustvari ba kao
roditelj koji je koristio metodu broj jedan.
Moda ste uoili neke od ovih metoda kod svojih roditelja. Roditelji su majstori
pokuaja da se ivot kontrolira. Roditelji, obino uz pomo vie fnancijskih
sredstava nego kad su bili mlai, pokuavaju eliminirati sve vrste nemira iz svojih
ivota. Oni stvaraju rutinu komfora, pune kue komfornim ukrasima, obloenim
zahodskim koljkama, govore o stvarima koje nikog ne ugroavaju, kako najbolje
doi do... ili kako sam napraviti garau. Jedu izdanu hranu (bogatu, prenu,
peenu) i gledaju TV-programe koje oduvijek gledaju.
Ali kako njihove metode postaju sve sofsticiranije, (zapravo sve oajnije), ivot
kao da se sve vie poigrava s njihovim planovima. Netko im provali u kuu, prsnu
cijevi, razbole se, blinji ponu umirati.
Kontrolirani, "komforni" ivot nije put mudrosti i sree, bojim se. Ali to nije niti
polupeeni pokuaj kontroliranja ivota metodom broj dva.
Broj dva je usrani nain ivljenja. Onaj koji kontrolira ima barem neku energiju, neki
smjer. Ali ako pokuavate kontrolirati a niste ba u to sigurni, naprosto se koprcate
na olujnom moru ivota. Bijesni ste ali nedovoljno da se pokrenete i neto zapravo
napravite.
To je put u bijedu.
Kad se ivotu prepustimo, kad kaemo jebe mi se na bilo kojoj razini, ponemo
jahati na valu ivota. Kad stavite tu salvetu na svoju glavu dogodi se nekoliko
stvari:

ponete zapravo uivati, jer igra je dobra i prestali ste joj se odupirati

* djeca vas zbog toga vole i moda e pamtiti taj dogaaj ostatak
svojih ivota - bez uobiajena roditeljskog opiranja onom to rade,
prestali su to raditi prije nego to bi se oekivalo
Dakle, oprostite to vas guram kroz metafore, posebice kad su tako bliske... ali isto
je u ivotu. Kad mu se predamo, stvari se dogode:

ponete uivati, jer igra je dobra i prestali ste joj se odupirati

* ivot kao da voli kad mu se prestanete odupirati i sve vie vam poinje
izlaziti u susret

* plima i oseka ivota tee vrlo prirodno sama od sebe. Ako udarite o
neto jako runo, to
ubrzo biva prirodno nadomjeteno neim jako lijepim.
Naravno, ova druga tvrdnja e vas moda najvie zauditi. To ide protiv intuicije.
Stalno nas ue da za postizanje bilo kojeg cilja u ivotu moramo naporno raditi i
tomu stremiti. Moramo si postaviti ciljeve i njima stremiti. Moramo napraviti plan
onog to nam je bitno i onda ga uporno slijediti. Vjerujemo da ako stvarima doista
ne teimo, da ih tada neemo niti dobiti. Ali, mogue je da je upravo suprotno
istina.
Ako smognemo hrabrosti i smanjimo na pritisak na stvari... ako prestanemo
eljeti stvari tako jako... prestanemo raditi tako naporno i teiti neemu toliko

uporno... ako odustanemo od nekih stvari koje su nam bitne... dogodi se neto
magino:
* prirodno poinjemo dobivati ono to smo htjeli na
poetku, ali bez ikakvog napora
Sad, ovo je vrlo zen i potencijalno vrlo zbunjujue: da biste dobili to elite prvo
morati odustati od elje.

No gledajte na to ovako: bilo koji oblik udnje i tenje u sebi nosi oblik napetosti.
Kad se oslobodite udnje, nestane i napetosti. Oputanje koje tada nastupa pone
privlaiti dobre stvari u va ivot.
Vratimo se metafori o djeci: kad prestanete eljeti toliko toga vaem djetetu - da
bude najbolje
u razredu, u sportu, da ide u najbolju kolu i nae najbolji posao - kad doista
odustanete od ovih udnji i ostavite vae dijete na miru, ono osjeti apsolutno
slobodu.
I zaudo, taj osjeaj slobode odjednom e ga potaknuti da bude uspjeno u svemu
ime god se pone baviti. Tako ete dobiti ono to ste htjeli, upravo zato jer ste to
prestali eljeti. Kad odustanete od htijenja da sve bude kako treba, kada kaete
jebe mi se, ivot e vam biti toliko zahvalan da e vas obasuti svojim blagoslovima.
Ako se to ne dogodi molim vas piite nam na sljedeu adresu:
The University of Fuck It
Localita Cirfalco
Via Ca'Loreto, 3
61029 Urbino (PU)
Italia
- i vratit emo vam va novac.

Uinak rijei jebe mi se na vau percepciju

Ponete primjeivati ljepotu u
neoekivanim stvarima
Jeste li ikada promatrali malo dijete u igri? Sjeate se to vam se vrzmalo po glavi
kad ste bili mali? ja mogu odgovoriti potvrdno i na jedno i na drugo. Prvo zato jer
imam malu djecu. Drugo zato jer kad se doista opustim mogu se sjetiti kako mi je
bilo kad sam bio mali.
Ako legnem i pogledam u modro nebo, sluajui zvuk udaljena zrakoplova, on mi
neizbjeno
nosi uspomenu na djetinjstvo. Zato? Zato jer kako odrastamo prestanu nas
fascinirati obine stvari. Pa kad pokadto uivam jednostavno u svemu oko sebe,
to me podsjeti na vrijeme kad sam to esto radio: kad sam bio mali.
To ine djeca. Oni doista uspijevaju iskusiti udo postojanja. Sve im je novo i
fascinantno.
Mogu uivati u umatanju poklona kao I u samom poklonu... u pipi koja curi kao i u
prekrasnom jezeru... u mirisu kie koja pada na suhi beton, kao i mirisu kruha koji
se pee. Nema pravila to je dobro a to loe, to je bolje od neeg drugog, to je
vrednije. Nema prosuivanja: stvari naprosto dolaze... veina njih je fascinantna.
Kako rastemo tako se uimo luiti, diskriminirati, fltrirati. Imamo tendenciju
odbacivanja obinih stvari u korist neobinih i izvanrednih. Ustvari, veinom smo
toliko izgubljeni u mislima o prolom i brigama o buduem da nemamo vremena
cijeniti stvari oko sebe. A kada ih i cijenimo" to su onda obino stvari za koje
odrasli misle da su vrijedne: stvari od ukusa, krasne, zanimljive, skupocjene stvari.

Negdje na tom putu osjeaj drvenog poda pod naim stopalima, zvuk putanja
vode u zahodu stana iznad nas, osjeaj vjetra na licu... sve to nestane s liste stvari
koje smo cijenili: umjesto toga, troimo puno novca na putovanja, na odlazak u
kazalite ili na veeru i time treniramo miie kojima neto cijenimo.
Kad kaemo jebe mi se svemu oko sebe onda se znaenja ponu mrviti u prah. Kako
stvari koje imaju smisla gube svoje znaenje, svijet se pone ponovo otvarati. Bez
diskriminacije i

fltriranja kojima su nas uili dok smo odrastali, svaka pojedina stvar ponovno
stjee potencijal da bude cijenjena. Sve je ponovno krasno.
Ako se ovo dogodi odjednom, to moe zapravo biti gotovo doslovno razorno po
nau svijest.
A upravo to se dogaa veini ljudi koji su "progledali". Kad ponemo uoavati
ljepotu u apsurdnim stvarima, pomislimo da poinjemo gubiti razum. Ili barem
onakav razum koji je nauen traiti smisao samo u ogranienom broju stvari.
Promatrajte svaki trenutak kao neto to u sebi ima beskrajni potencijal za
ljepotu. Imamo tendenciju sve svoje predrasude, svoje okolnosti i ogranienja
prenositi iz prolosti u sadanjost. A to onda saima svaki tren u neto vrlo
ogranieno. Ako ostavite neke od svojih sudova postrani i gledate na stvari kao
malo dijete, poinje vas obuzimati divan osjeaj - osjeaj olakanja pomijean s
nekom vrstom udnje. Potonja raste iz vrlo dubokog dijela nas, dijela koji se sjea
kako je to bilo stalno gledati na stvari takvim oima.
Kad kaemo jebe mi se, okreemo kazaljke unazad. Odvikavamo se od znaenja i
unitavamo stvari za koje smo mislili da neto znae. Regresiramo u jedno
prirodnije stanje gdje stvari nemaju osobito znaenje, ali su prokleto divne i
krasne.

S vremenom nestaje anksioznosti

Kad bilo to do ega vam je stalo krene po zlu, postajete anksiozni i stresni. U
stvari, i sama mogunost da stvari do kojih vam je stalo pou po zlu ini vas
stresnim.
S obzirom na irok dijapazon stvari koje su nam bitne, postoji paklenski broj
mogunosti za anksioznost. To e vas, kao i stres, vrlo vjerojatno uiniti
bolesnim. Stoga vrijedi odustati od istih, a umjesto njih koristiti zakrpe.
Kad ponete govoriti jebe mi se stvarima, zebnja nestaje. Kasnite na posao pa ste
stresni? Kaite Jebe mi se za to" i stres odmah nestaje.
to ee kaete jebe mi se, vie shvaate da veina stvari nije zapravo toliko
bitna. S vremenom e nestati osjeaja zebnje.
Sigurno, jo uvijek e vas neke stvari brinuti. Ali takav je ivot. Briga u pravom
kontekstu moe biti korisna reakcija. Ako vozite niz seosku cestu i na zavoju na
vas naleti slon, dobro je osjetiti se malo anksiozno. Va adrenalin poet e
pumpati, pruajui vam itav niz posebnih moi i tako vam pomoi da se s
opasnou od slona u naletu uspjeno nosite.
Ako adrenalin nije dovoljan, a jedini mogui scenarij je biti smrvljen od strane
navedenoga slona, barem prije kraja svakako nastojte rei: jebe mi se.
Moda e to vonju na nebo uiniti malo lakom. Naravno, sve ovisi o stupnju
vjere, pa biste tako zbog same uporabe rijei jebe mi se" moda mogli, po nekim
vjerovanjima, zavriti u paklu.

Vai pogledi se mijenjaju postajui manje rigidni

Uvijek sam pomalo alio politiare. Netko mora, zar ne? Vjeruju da moraju rijeiti
svaki problem ispod sunca - teka stvar sama po sebi -as time su onda zaglavili
ostatak svojih ivota.
Tijekom cijele politike karijere ima vrlo malo mjesta za manevriranja. Svaka

promjena stava
se obino kritizira kao kretanje u suprotnom smjeru. Dobro, sve dok ne ugroavam
druge aute u prometu, ja sam za kretanje u suprotnom smjeru. Ako ste krenuli u
pogrenom smjeru, mnogo je bolje pritisnuti konice, zakripati gumama i okrenuti
u suprotnom smjeru kako to ve ine u amerikim flmovima.
Nikad neete uti politiara kako kae: "Gledajte, doista sam o ovome promislio i
shvatio da sam bio potpuna budala. Sad o istoj stvari mislim upravo obrnuto nego
ranije. ao mi je."

Zajedno s naom bjesomunom akumulacijom znaenja, takoer akumuliramo i

poglede na stvari. A ovi imaju tendenciju postati fksni kako starimo. Pogledi,
naravno, dolaze u svim oblicima i veliinama, ali jo uvijek su samo pogledi.
Moda imate stavove o velikim temama: nitko ne bi trebao biti gladan, ne bi
trebalo biti
politikog proganjanja, treba se nuklearno razoruati. Kao i o malim temama: Sue
na kraju ulice bi trebala izbaciti Micka na ulicu nakon to je petljao s Mandy;
radnja na uglu morala bi ponovno prodavati onu staru okoladu; nova cura na
veernjim vijestima ne bi trebala nositi tako kratke suknje.
Ali to su jo uvijek samo vai pogledi. Svi pogledi vezani su uz neto to je bitno.
Kad ponete govoriti jebe mi se, stvari ponu znaiti manje a vi ponete gubiti
svoje omiljene poglede. Konano, kad nita ne bi imalo znaenja onda uope ne
bismo imali nikakve stavove! Ne bismo imali nikakvu poziciju, nikakav stav,
nikakav argument. Naprosto bismo reagirali na stvari kako dolaze: potpuno svjee
i bez predrasuda.
Kad stvari ponu manje znaiti, vai stavovi mogu se promijeniti. Zacijelo e
postati manje rigidni.
Ljudi koji kau jebe mi se, mogu odjednom prei s vegetarijanstva na
mesoderstvo, od aktivista postati pasivisti, od pacifista apatisti. Pa ako sam par
ovih rijei i izmislio, isto zbog ritma, hej, jebe mi se.
Neko sam vjerovao da engleski jezik treba korektno rabiti, da ne valja poeti
reenicu veznicima ,,i" ili "ali", na primjer. No, jednog sam dana rekao jebe mi se.
Sada poinjem svaku drugu reenicu s veznicima. Koristim jebemu i jebe mi se u
svakoj drugoj rijei, i jo izmiljam nove otkvaene rijei.
Neko sam imao unaprijed spremno miljenje o svemu. Tuno je priznati, no kad bi
politiarima postavljali pitanja na radiju ili televiziji, zamiljao sam to bih ja
odgovorio da sam na njihovom mjestu. Danas je moj jedini pogled ono to moje
oi vide u ovome trenutku.

Izgubiti nit radnje

Ne, ne mislim da ete poandrcati. Naravno moda i hoete, ali ako i neete moda
e se vaoj okolini tako uiniti. Evo to mislim pod gubitkom niti radnje:
Zamislimo svoj ivot kao flm. Njegova radnja" je ono to ste u ovom trenutku
prilino dobro osmislili ili barem tako mislite:

imate dobru predodbu kako e glavni lik, tj. vi reagirati u

odreenim okolnostima

* znate to se zbilo ranije i vie-manje vam je to razumljivo

* prepoznajete poprite svake scene
* imate prilino dobre predodbe o tome to bi se trebalo dogoditi u
nastavku filma

* imate jasnu predodbu o njegovu poetku, sredini i kraju

Kad kaete jebe mi se stvarima, sve se nekako umeka i zamuti. Film sve vie
pone podsjeati na francuske flmove 1960-ih. Francuski ste zaboravili pa ne
razumijete dijalog, titlovi se ine nekako premalenima s mjesta na kojem ve

sjedite. Tonije, dogaa se sljedee:

* s obzirom na to da se pravila uruavaju, postaje sve manje jasno to

e on ili ona, glavni lik, tj. vi, uiniti u datim okolnostima

* znaenje onoga to se dogodilo ranije postaje manje jasno i vaa

prolost postaje nekako
manje kompaktna

* poprite svake scene odjednom postane ogromno i puno mogunosti,

dok ste ranije vidjeli jedino ono to ste htjeli vidjeti
* planirate sve manje i manje; moda izgubite osjeaj svrhe, uvidjevi da
va ivot moe
krenuti u bilo kojem od bezbrojnih smjerova
* vaa percepcija vremena se pomakne i shvatite da postoji jedino srednji
dio radnje: tj. ovaj
trenutak vae egzistencije.

Uinak na vae tijelo

nakon to ste rekli
jebe mi se
Ono postaje meke
Napeto raspoloenje odraava se u tijelu. Kad se opustite, kaete jebe mi se,
ponete oputati napetost u svome tijelu.
Ponite s jednom stvari. Neka to bude neto to vas danas brine. Sigurno ne
morate puno tragati. Duboko udahnite, pomislite na brigu, kako vas ini napetima.
Zatim, dok izdiete, recite jebe mi se i osjetite kako se vae tijelo oputa. Ponovite.
Ako se ovo dogodi s jednom stvari u vaem ivotu, zamislite to bi se dogodilo kad
biste to mogli primijeniti na itav dijapazon stvari. Doista, kaete li jebe mi se,
vae e se tijelo opustiti. Moda isprva to neete zamijetiti, ali doista e biti tako. U
stvari, drugi e to primijetiti prije vas. Vae lice e postati meke, ljudi e moda
rei da izgledate mladoliko. Vrat i ramena e se opustiti, tako da vie neete imati
glavobolje, ili bol u tim dijelovima tijela. Svi vai miii e se opustiti i osjeati ete
se snaniji.
Dok se vae tijelo oputa, ulovit ete se kako naprosto oputeno sjedite i uivate u
ovim tjelesnim osjeajima. Jedan od njih e biti chi.

Va chi tee
to ee kaete jebe mi se, vie ete se opustiti i neometanije e tei va chi.
Zapamtite, chi je ivotna sila koja tee kroz vas. Osjetit ete ga kao kakljanje i
toplinu ili magnetsku energiju. Ako ne poznajete taj osjeaj, vrijeme je da nauite
svirati energetsku harmoniku. Na glavu stavite svoju energetsku beretku, najedite
se energetskog enjaka, podignite svoju energetsku harmoniku.
Ona uiva kad je svirate lagano, vrlo lagano. Vae su ruke rairene i dre
harmoniku. Primaknite ruke. Bez dodira, samo ih polako primaknite. Kad stignu
vrlo blizu, ponite ponovno otvarati harmoniku. Nastavite s vjebom. Zatvorite
oi i usredotoite se na osjeaj izmeu svojih ruku.
Najvanije je opustiti se. Ramena, ruke. Ako ne uspijete danas, odmorite se i
pokuajte sutra. Ali ono to ete poeti osjeati danas ili sutra, to je chi. To je klju
vaeg zdravlja.
Volim raditi s chijem jer ima najjednostavnije naelo: to se vie opustite, vie
osjetite.
Nije nuno uiti komplicirane tehnike ili poi od poetnikih preko naprednih do
najviih stupnjeva. Ne, samo treba upamtiti sljedee: to se vie opustite, to ete
vie osjetiti.

Kad kaemo jebe mi se bilo emu, oputajui napetost u tijelu omoguujemo protok
chija.

Vae tijelo e ponovno nai ravnoteu

Svaka napetost u tijelu stvara energetsku neravnoteu.

Prema kineskoj medicini, ivotna energija, chi, kola u nama kroz meridijane koji
odgovaraju raznim organima u tijelu. Ako stvarate tjelesnu napetost u nekoj od
zona, blokirate energiju to ima uinak na odreeni sustav unutranjih organa.
Zamislite se na poslu. Moda ste cijeli dan pogrbljeni nad kompjutorom, cijeli dan
optereeni raznim brigama. Samo grbljenje stvara napetost u ramenima, vratu i u
leima. Povrh svega toga, brige dodaju napetost. Tako provodite sate.
Sva ta napetost blokira vitalni protok energije kroz vae tijelo. Ponete osjeati
neravnoteu. Energetska neravnotea utjee na vae emocije i zdravlje.
Kad god kaete jebe mi se i malo opustite ono to je ranije bilo napeto, energija e
potei dok je ranije bila blokirana. Va energetski sustav ponovno nalazi svoju
ravnoteu.

Nestat e bolesti
S obzirom na to da bolesti nastaju zbog energetske neravnotee, povratak
ravnotee dovest e do oslobaanja od bolesti.
To se dogaa s akupunkturom. Igle se stave u toke gdje je energija blokirana i,
tras bum, ona ponovno tee.
Ako se dovoljno opustite, imat ete isti takav uinak.
Kad kaete jebe mi se neemu, to je poput ispravno ubodene igle u vaem tijelu.
Osjetit ete se bolje, imat ete vie energije u tradicionalnom smislu, a ne chi
energije. Trebat e vam moda manje odmora, manje hrane. Bolest e se povui.

ivjet ete dulje

Uinak oputanja je, konano, produetak vaeg ivota. (Naravno, izuzimajui
velike nesree koje ga mogu naglo skratiti).
Kaete li jebe mi se velikom podruju napetosti u vaem ivotu, poveat ete broj
godina koje
ete provesti na ovom planetu. im se potpuno opustite, usporit ete proces
starenja. Ako se moete opustiti doista duboko, onda moete i obrnuti proces
starenja.
Vjerovali ili ne, to vam ivot manje predstavlja to vie od njega dobivate.

5
Formula jebe mi se"
Rijei jebe mi se dovoljne su da svakom ovjeku pomognu srediti ivot (uostalom,

rije je o najuzvienijem duhovnom putu). Oputanjem i preputanjem moete

razrijeiti bilo koji problem, jednostavan in oputanja uinkovitiji je od bilo kojeg
oblika joge ili tai chija. Istina je, dodue, da je na um sklon oslanjati se na formule:
neto za to se moemo zakvaiti, poneto

nauiti i osjetiti da radimo neto korisno za sebe. Dakle, dobrodoli do formule

jebe mi se". Formule bez formule.
To je formula koja uzima poze iz ivota (npr. pozu zavaljenosti na kauu dok se
gleda telka),
malo ih modificira, doda trunak osvijetenosti (svijest o tome to zapravo radite) i
veliku licu relaksacije - sjajan recept koji e nam biti od nevjerojatne pomoi.
Ovdje su precizno iznesene dobrobiti svake od ovih poza, tako da je pred nama jo
puno toga to moramo provakati.

Korijeni formule jebe mi se

Formula jebe mi se" je oblik Chi Kunga, kao to je i Tai Chi oblik Chi Kunga. Da
pojasnim. Chi Kung je kineska vjeba za obnavljanje energije, a doslovce znai
ovladavanje energijom". Dakle, svaki put kad svjesno vjebate ovladavanje
energijom, vi radite Chi Kung. Ako negdje sjedite i itate ovu knjigu, kad opustite
svoje tijelo i zamislite kako chi tee kroz vae ruke, onda radite Chi Kung.
To je ono zbog ega volim taj pristup. Ne morate ii na teaj, ne morate itati
nikakve knjige, ne morate uiti komplicirane formule, naprosto moete raditi Chi
Kung bilo gdje. Mislim, moete ako elite. Godinama sam pohaao teajeve, itao
mnogo knjiga, uio komplicirane poze, dakle samo naprijed ako vam se to svia.
Ali neete stii bre do cilja ako radite sve te stvari. ak vam jamim da ete bre
stei vie energije koristei formulu jebe mi se" nego vjebajui Tai Chi.
Da, Tai Chi je oblik Chi Kunga. Vjerojatno njegov najpoznatiji oblik. To je oblik
gibanja tipian za Chi Kung: pokreti su vrlo spori, namijenjeni uspostavljanju
ravnotee u energetskim sustavima naeg tijela. Problem je meutim u tome da
Tai Chi zahtijeva puno vremena da bi se pravilno nauio pa e proi i nekoliko
godina kako biste nauili najosnovnije pokrete. A to je prije nego to ponete uiti
dubinsko ovladavanje energijom. Volim Tai Chi. Drago mi je da sam ga dugo
vjebao. Danas vjerujem da to vie ne bih mogao.
Obrazac jebe mi se" je za one koji ele osjetiti dobrobiti Chi Kunga bez napora.
Uzgred, to je izrazito taoistiki pristup: utroiti minimalan napor za maksimalan
uinak.
Dakle, to je formula koja zahtijeva najmanje napora: jebe mi se. Kao i kad
vjebate Ta i Chi, kad proete" kroz itavu pozu, va cijeli energetski sustav bit
e proien. Ako to radite svakodnevno, mjesec dana, primijetit ete duboke
koristi: bit ete oputeni sve vrijeme, bolje ete spavati, imati uravnoteen
apetit, a ako ste bili bolesti, bolest e se poeti povlaiti.
Kao i sve povezano s formulom jebe mi se, ni ovu vjebu nemojte shvaati isuvie
ozbiljno niti se vezati za bilo koju od moguih koristi. Vjebajte zbog osjeaja
energije u svojem tijelu, i zato jer ste jedan od prvih koji prakticiraju jednu novu
svijetom rairenu energetsku vjebu.

Vjeba
Zamisao je da formulu jebe mi se uinite sastavnim dijelom vaeg uobiajenog
dana. Svaka poza je zasnovana na neemu to ve poznajete, samo morate
napraviti malu preinaku u vaoj pozi: primjerice, vaa stopala trebaju biti
paralelna jedno s drugim, a vaa koljena lagano savinuta; valja disati svjesno i

postati svjestan svojeg chija i, gle, ve vjebate obrasce jebe mi se".

Dakle, svakodnevna vjeba je vana ako elite poeti jaati svoj chi. Ako vam se
danas ne da vjebati, ljenugo, onda probajte sutra, jebe mi se.

Disanje

Disanje je od vitalna znaaja za sve poze i pokrete. Inae moete umrijeti, a to

nikako ne elimo, zar ne?
Valja poeti vjebati disanje iz trbuha. Iz trbuha? Da, disanje iz trbuha, stari moj.
Ako gledate bebu dok die, primijetit ete da se pri udisaju njezin trbuh podigne.
Pri izdisaju on se spusti. To je prirodan nain disanja.
Iz nekog razloga, u odreenom razdoblju naeg djetinjstva, vjerojatno kad se
neeg jako uplaimo, ponemo disati uglavnom iz prsa. Ako promatrate veinu
odraslih dok diu, njihova se prsa diu i sputaju a nita se ne dogaa s njihovim
trbusima. Takvo disanje je moda jako korisno u posebnim sluajevima, ali nije u
svakodnevnom ivotu. To je povran dah, a povran dah znai povran ivot.
Ako elite ivjeti dublje, morate disati dublje. Dakle, uvuci-te dah do svojeg trbuha.
Pokuajte
sada udahniti i pritom izbaciti van trbune miie. Zamislite da u trbuhu imate
balon i svaki put ga morate napuhati sa svakim udisajem. Zatim balon ispuite
sa svakim izdisajem. Vjebe pravilnog disanja mogu vam promijeniti ivot. Ve i
sama promjena od povrnog prsnog disanja do dubokog trbunog moe imati
ogromne fizioloke uinke. Punit ete plua uinkovitije (s prsnim disanjem nikad
neete napuniti vie od dvije treine plua). Dakle, primate vie kisika (glavno
gorivo vaeg tijela). Novi nain gibanja vae dijafragme (ona se potisne duboko
pri udisaju umjesto da se lagano podigne), omoguuje snanu masau svih
unutarnjih organa. Oni time dobiju priljev krvi, blagotvoran poput toplog tua.
itav sustav unutarnjih organa dobiva takoer dobru masau, uinkovitije
pruajui vaem tijelu to mu treba, kao i rjeavajui se onoga to mu ne treba.
Druga dobra stvar glede disanja trbuhom je ta da morate odbaciti svoju sujetu
(plitko) jer ako
pravilno diete trbuhom, on e se napuhati do veliine Buddhina trbuha (a on ima
velik trbuh). Moete nadomjestiti dio svoje sujete prihvaenjem stvari (duboko) i
uivati u osjeaju zdravlja te oputanja koje donosi ta vrsta disanja.
Moda ete morati prestati nositi remen i zamijeniti ga neim elastinijim tako da
se trbuh moe neometano gibati.

Kako se poveava razina chija

to svjesnije radite sa svojim chijem, on se sve vie poveava u vaem tijelu.
Zamislite da svakoga dana svjesne vjebe s chijem stavite jednu kovanicu u svoju
staklenku. S vremenom se ona zaista napuni. Ali o ovoj staklenci brigu vodi jedan
izvrstan menader. U ovom trenutku on se brine da dobivate do 200 posto povrata
na vau investiciju. S obzirom na to da reinvestirate sav svoj proft, a da glavnica
prua dodatnu godinju dividendu, ba vam sve ide lijepo od ruke. Zamislite koliko
ete biti bogati za nekoliko godina. Eto, tako funkcionira chi. Kinezi kau: Prvo um,
zatim chi, zatim krvotok." (Samo to to kau na kineskom, a kako bi drugaije.)
Saeto ali istinito.
Kad pomislite na dio svojeg tijela, na primjer dlan, onuda pone tei chi. A kad
pone tei chi, krvotok slijedi.
Zato je vjebanje chija (Chi Kung) tako mona stvar: imate sve koristi od
balansiranja svojeg
energetskog sustava ali i dodatne tjelesne benefcije protoka krvi.

Sjedee poze s naslonom

Drati guje jaje

Da biste zauzeli ovu osnovnu pozu, zavalite se na kauu kao da gledate telku.
Ustvari, gledajte ako to ba elite.
Neka vaa stopala budu poloena ravno na podu, razmaknuta u irini ramena,
kima oputena i glava usmjerena naprijed (ne nagore). Opustite eljust i stavite
vrh jezika na nepce, neposredno iza gornjih zubi. Poloite ruke na trbuh, jednu
preko druge. Ako ste mukarac, prvo poloite lijevu ruku onda oputeno preko nje
stavite desnu. Ako ste ena, onda prvo poloite desnu ruku preko trbuha. Donja
ruka bi trebala biti poloena tako da korijen palca udobno poiva na pupku.
Sporo diite. Ponite osjeati kolanje chija.

Dobrobiti ove poze

U ovoj pozi usmjeravate chi u dan tien ili vae glavno spremite energije u tijelu. To
oivljava tijelo i osnovna je vjeba na kojoj bi trebalo graditi sve druge vjebe. Ako
elite vjebati samo jednu vjebu onda neka to bude ova, jer je ona blagotvorna za
bubrege i umanjuje anksioznost.

Paun iri svoja krila

Kao i ranije, zauzmite osnovnu pozu na kauu. Sklopite ruke iza glave i postavite
paleve malo ispod zatiljka, tj. na koati greben pri dnu lubanje. Koristite palce
za masau ovog podruja. Diite sporo i u ovoj pozi. Osjetite kako poinje
cirkulirati chi.

Dobrobiti ove poze

Protezanje ruku tonificira srani meridijan - osjetit ete se sretniji ve tijekom prve
minute. Kad gurnete unatrag ramena otvorit e vam se plua i to e vam omoguiti
dublje disanje, kao i osloboanje zastoja u cirkuliranju chija. Masiranjem stranjeg
dijela glave stimulirat ete akupunkturnu toku fengchi - odlino za smanjivanje
stresa, glavobolje i onih problema.

Dranje svetog luka

Zauzmite osnovnu pozu na kauu (kao ranije). Prekriite lijevu noge preko desne;
neka lijevi lanak lagano poiva na vrhu bedra vae desne noge. Uhvatite lanak
lijeve noge desnom rukom, a lijevu ruku spustite na jastuk pokraj vas s dlanom
okrenutim nagore. Diite sporo i osjetit ete
kako chi cirkulira. Kad osjetite puni uinak ove poze promijenite nogu.

Dobrobiti ove poze

Lagano istezanje ubrzava protok energije u nogama i oivljava nemirne, umorne
noge. Meridijan ui i yin-kanali u vaim nogama su isprueni, to utjee na
mentalnu jasnou i

kreativnost. Ako elite jasnou u svakoj situaciji ili da biste dobili ideju za neto,
zauzmite ovu pozu. Privucite lanak blie preponama i pojaajte korist.

Ubijen zmajevom vatrom

Zauzmite osnovnu pozu na kauu (kao i prije). Neka ruke slobodno i oputeno
padaju s obje strane tijela, s dlanovima okrenutim prema gore. Zamislite da vas je
doista ubio zmaj i da sad beivotno leite. Osjetite teinu svojeg beivotnog tijela na
kauu. Odlina poza za kraj prvog dijela vjebe, kao to je smrt dobar nain da se
okona ivot.
Zamislite da je zmaj jo tamo i da na vas die vatru. Zamislite ju kao precizno
usmjerenu. Prvo, zmaj usmjeri vatru na vae srce. Osjetite toplinu i snagu kako
ulaze u srce. Zmaj zatim usmjerava vatru u va solarni pleksus. Osjetite toplinu i
snagu u ovoj osjetljivoj toci. Na kraju, on pue vatru u va trbuh, va dan tien.
Osjetite toplinu i snagu kako prodiru u va dan tien, taj primarni energetski centar
vaeg cijelog bia.

Dobrobiti ove poze

Poetna poza doputa da chi potone u vae tijelo. To e vas prizemljiti. Odmah
ete se osjetiti mirniji, manje uplaeni, spremni da prihvatite ivot a ne da ga se
bojite.
Zmajev oganj je vrlo mona tehnika iscjeljenja. Energija ulazi u vae tijelo i odlazi
gdje je potrebna, ne samo u toku gdje je ula. Vae srce ima koristi (radost), kao i
va solarni pleksus (otvorenost) i va dan tien (usredotoenost i energija).
Energija se zatim iri u sva podruja energetske neravnotee u tijelu.
U kineskoj medicini ova tri podruja su ekvivalent trostrukom gorioniku koji valja
proistiti da bismo imali uravnoteeni protok energije kroz tijelo. Vjebajui,
osjetite kako se energija kree spiralno kroz vae tijelo.

Sjedee uspravne poze

Zlatne ruke
Zauzmite osnovnu sjedeu pozu na bilo kojem stolcu gdje vaa lea mogu biti
uspravna a stopala ostati ravno na podu. Neka stopala budu razdvojena oko jedan
pedalj, paralelna, to znai da prsti nisu okrenuti prema unutra niti prema van.
Sjedite udobno oslonjeni na stranjicu bez naslanjanja na stolac. Zamislite zlatnu
nit vezanu za vae tjeme koja podie vau glavu, ispravljajui vam kimu.
Povlaenjem zlatne niti brada e vam se lagano spustiti.
Budite svjesni postojanja dvije suprotno usmjerene sile u vaem tijelu. Zamislite
vjealicu na sipki. Na njoj visi svilena haljina. Va kostur je vjealica. Kao to je
haljina objeena kukom o ipku (sila koja vue navie) tako ste vi objeeni o zlatnu

nit (sila koja vue navie). Sve drugo u vaem tijelu moe biti poput svilene haljine
koja visi s vrste podloge vjealice (sila koja vue dolje). Svi miii, koa, unutarnji
organi, itava ta oputena masa moe jednostavno potonuti nadolje (sila koja
vue dolje). Osjetite kako se preputate i poinjete tonuti. Pritom stavite vrh
svojeg jezika lagano iza gornjeg zubala, dodirujui nepce.
Ovo je sjedea poza. Sad naprosto radite razne pokrete svojim rukama.

Za vrijeme vjebe nazvane zlatne ruke" neka vam ruke oputeno vise postrance.
Od ramena nadolje ne bi smjelo biti nikakvog otpora niti napetosti u miiima.
Sporo diite i poet ete osjeati kako vam se chi skuplja u rukama. To je zlatni chi
pa otuda i zlatne ruke".

Dobrobiti ove poze

Istezanje kraljenice otvorit e vani kanal du, te nam pomoi da ostanemo
ivahni i puni energije. Porast chija osnait e tijelo, dok e se um smiriti.
Osjetit ete kako se snaan chi skuplja u vaim rukama, a to e vam ujedno
pospjeiti cirkulaciju.
Moete poveati korist za svoje bubrege trljajui ih dlanovima ispunjenim chijem,
prije nego to krenete na sljedeu pozu.

Majmun eka lea

Zauzmite sjedeu pozu (kao ranije). Dok vam lijeva ruka poiva u krilu, stavite
desnu iza svojeg desnog ramena kao da ete poeati lea. U stvari moete poeti
trljati lea prstima. Trljajte obje strane: palcem jednu stranu, a kaiprstom
suprotnu.
Opustite se i polagano diite u ovoj pozi. Moete nastaviti trljati kraljenicu ili
naprosto odmarati ruku na leima. Kad osjetite da eh; tee i spremni ste nastaviti,
uinite isto, ali sad s lijevom rukom.

Dobrobiti ove poze

Ova poza proiruje meridijan srca, smiruje um i omoguuje masau meridijana
ui, to naposljetku potie vitalnu energiju bubrega i pomae da vam ojaaju
lea. Nije loe za malo trljanja.

Tigrove ape
Zauzmite sjedeu pozu (kao ranije). Pustite da vam ruke poivaju u krilu s
dlanovima okrenutim nagore. Neka budu sasvim oputene. Diite sporo i poet
ete osjeati kako chi tee kroz vae dlanove. Osjeat ete kakljanje, njeno i
blago, poput mekanih tigrovih apa.

Dobrobiti me poze
U ovoj pozi moemo provesti puno vremena. Sjajna poza za meditaciju. Va um e
se smiriti, a stresne misli nestati. Usredotoenost na disanje ojaava vam plua i
pojaava chi u cijelom tijelu. Usredotoenost na dlanove stimulira kljunu toku
laogong. Moete ak pokuati disati kroz dlanove: usisajte chi pri udisanju kroz ove
ulaze chija, isputajui ustajali chi pri izdisaju. Ili naprosto mirno sjedite i primijetit

ete kako vae ruke postaju tople.

Stajae poze
Ratnik kop se odmara

Stajae poze su odline dok neto ekate, bilo da je to metro ili autobus ili va
partner koji se treba pojaviti u kafu; savrena stvar za vrijeme dok naprosto
stojite na mjestu.
Zauzmite osnovnu stajau pozu: vaa stopala bi trebala biti razmaknuta u irini
ramena. Stopala su paralelna, palevi nisu okrenuti prema van niti prema unutra.
Ako elite biti vrlo precizni, povucite crtu od sredine pete do sredine prstiju - to su
onda crte koje moraju biti paralelne jedna drugoj.
Koljena neka budu lagano povijena. to ih vie povijete to ete proizvesti jai chi...
ali onda e vam biti malo tee stajati. Stoga, na poetku, samo ih lagano povijte.
Zatim morate uvui rep". To znai, izbacite stranjicu a zatim je uvucite unutra.
Time ste uvukli rep. Isprva udan osjeaj, ali kao i s itavom pozom, nakon malo
vremena priviknut ete se. Uinak ovakvog stajanja, s uvuenim repom, bit e kao
da ste oslonjeni o rub barske stolice. Fiziki uinak stajanja s uvuenim repom je
ispravljanje kime i pravilno i puno disanje trbuhom.
Sada krenimo prema glavi. Zamislite zlatnu nit o kojoj vaa glava visi ovjeena o
tjeme. To e vam dopustiti da lagano opustite eljust. Neka vrh vaeg jezika
dodirne nepce, odmah iza gornje eljusti.
Ako ovo zvui pomalo komplicirano i udno, samo da bi se stajalo u mjestu, uskoro
ete se na
to naviknuti jer svaka uputa ima svoje razloge (u koje sad neu ulaziti jer ne elim
da mislite kako je sve jo kompliciranije nego to zapravo jest). Morate mi naprosto
vjerovati.
Dok ovako stojite, praktiki ste zauzeli pozu stojeeg ratnika. Samo morate staviti
ruke u depove. Ako ih nemate pravite se da imate te naprosto prislonite dlanove
uz svoje tijelo. Odmorite se u ovoj pozi. Diite sporo i duboko. S obzirom na to da
je rije o posebnoj pozi, budite svjesni onih dijelova tijela koji se osjeaju
nelagodno i naprosto ih opustite. Vano je, na poetku, da se nastavite oputati,
nadajui se da e metro, bus ili va prijatelj kasniti zato jer je sjajno ovako stajati i
oputati se.

Dobrobiti ove poze

Ova poza, kao sve druge stajae poze koje su sr veine Chi Kung vjebi, uvelike
oivljava va energetski sustav. Nakon kratkog vremena osjetit ete duboki spokoj
koji moe potrajati cijeli dan, ili barem dok se vozite metroom ili busom u drutvu
svojeg prijatelja.

Zagrijavanje nebeskog globusa

Zauzmite stajau pozu (kao ranije), a potom stavite ruke u depove jakne. Ako
nemate jaknu, ili trenirku s depom u sredini, zamislite da imate, i stavite ruke
preko trbuha s obje strane pupka.
Duboko diite u trbuh. Osjetite chi kako se nakuplja u vaem trbuhu. To e biti
uglavnom senzacija poveane topline u trbuhu, ispod vaih ruku. Nebeski globus je
dan tien, sjedite vaeg energetskog sustava. S ovom pozom vi ga doista
zagrijavate.
Ovo je jedna od mojih omiljenih poza. Kupujem veste i trenirke s depovima iznad

trbuha samo da ovo mogu raditi kad god mi se za to ukae prilika.

Dobrobiti ove poze

Va um e se smiriti i stresne misli e nestati. Ojaat ete chi u vaem dan tienu
(upamtite, to je strojarnica vaeg energetskog sustava). To e pomoi u
proiavanju i pospjeivanju krvotoka

u tijelu, a to je posebice korisno za menstrualne i reproduktivne funkcije u ena.

Deki, ako vas ovo ljuti (jer vi naravno elite koristi i za sebe), onda upamtite, ova
vjeba takoer stimulira
chi jetre, to e umiriti bilo kakvu ljutnju koju osjetite.

Primanje mnotva darova

Zauzmite stajau pozu (kao ranije). Neka ruke oputeno vise sa strane s
dlanovima okrenutim prema naprijed. Neka ruke ostanu oputene. Dok diete
osjetit ete kako chi tee u vae ruke. Ova poza otvara vas prihvaanju energije
zemlje i neba. Primite sve darove koji vam dolaze ususret: relaksacija, inspiracija,
iscjeljenje.

Dobrobiti ove poze

Ovo je moda najnepredvidljivija od svih poza. Moda osjetite svaki puta neto
drugo. Moda osjetite razliite senzacije i iskusite razliita stanja svijesti. To je
najotvorenija poza, stoga otvorite se prema onome to vam zatreba u danom
trenutku. Naprosto ostanite otvoreni i oekujte mnotvo darova.
Zauzmite stajau pozu (kao ranije). Sklopite ruke iza lea: jedna ruka podrava
drugu dok su
palevi meusobno uklijeteni. Bez sumnje vidjeli ste starije ljude kako stoje ili
eu u ovoj poziciji (zadovoljna izgleda). A to je, doista,

Sova
klju duga ivota. Naprosto oboavam stajati u ovoj pozi i zuriti u lijepe prizore ili
loe ljude. Kad naokolo etam u ovoj pozi, odmah se osjetim spokojno.

Dobrobiti ove poze

Vae ruke njeno dodiruju bubrege to je vrlo blagotvorno za njihovu
energiju. Upamtite, bubrezi su vitalna sr tijela, zato o njima valja voditi osobitu
brigu. Ispruene ruke potaknut e meridijane yanga, te pomoi zagrijati tijelo.
Sve u vezi s ovom pozom je umirujue i ublaujue.

Pokretne poze
Penjanje bijelim planinama

Na Zapadu poznato i kao pranje zubiju. Paljivo pranje zubi je doista sjajna vjeba.
Uglavnom zato to o ovoj dvostrukoj dnevnoj aktivnosti tako rijetko mislimo.
Obavljamo je mislei o neem to moramo uiniti kasnije.
A moe biti tako divna vjeba promiljenosti i svijesti. Pristupite joj kao bilo kojoj
jebe mi se pozi: koljena su malo pognuta, budite sasvim oputeni, usredotoeni na
disanje. Zatim doista

osjetite kako je to prati zube. Primijetite okus paste za zube, rad etkice na
desnima, to u meuvremenu radi va jezik.

Dobrobiti ove poze

Razina vae dentalne higijene e se u asu poboljati jer ete zube prati temeljitije
i s vie panje. Uzmite pastu s pepermintom i moete uveati koristi, s obzirom na
to da on stimulira chi u tijelu. Meridijan trbuha je stimuliran, dakle brinui o zubima
brinete se i o trbuhu. Ako tu i tamo zakrguete zubima, na taj nain stimulirate
vitalni sustav bubrega, inae prvu rtvu stresa i umora.

Skok u plitko Jezero

Na Zapadu poznatije kao pranje posuda. Poput penjanja bijelim planinama, i skok u
plitko jezero je jedna krasna vjeba u promiljenosti. Dok je pranje zubiju brza i
automatska radnja, pranje posua traje dulje, obino je i malo napornije.
Nastojimo ga obaviti to bre moemo pokuavajui si pritom to uinkovitije
odvui panju od toga to radimo (na primjer, sluajui radio), te jedva ekamo da
se itava ta dosadna epizoda okona. Umjesto takvog pristupa trebali bismo se to
jae usredotoiti na tu aktivnost.
Promiljen znai biti paljiv i usredotoen na to to upravo radite. Umjesto da
pokuavate ne misliti o tome to upravo radite, trebali biste to obavljati to
promiljenije. Usredotoite se na sadanji trenutak (a ne, kao obino, na prolost ili
budunost), na sadanji prostor, na samu aktivnost.
Nisam prvi koji e sapunjavi svijet pranja posua iskoristiti kao vjebu u
promiljenosti i meditaciji. Budisti su sjekli drva, nosili vodu i prali Ikeine zdjele od
pamtivijeka.
Dakle koristite iskustvo jebe mi se meditacije da se opustite i ponite s pranjem.
Opustite noge i ruke. Usredotoite se na iskustvo pranja posua: primijetite
osjeaj tople vode (naravno da je topla, pametnjakoviu), zvukove posuda koje se
dodiruju, ljepotu svjetla koje se prelama u mjehuriima sapunice.
Moda vam bude teko odoljeti tom iskustvu nakon nekoliko pranja. Poet ete se
dobrovoljno prijavljivati za pranje posua. Time ete zaraditi mnogo pluseva kod
svojih partnera, prijatelja i roaka. Moda ete zaraditi malo grublje ruke, zato si
nabavite dobru zatitnu kremu.

Dobrobiti ove poze

Promiljenost koju ete razviti ovom vjebom vjerojatno e vam koristiti i u ostalim
aspektima vaeg ivota: pomak u vaoj percepciji i stanju svijesti mogao bi vam
promijeniti itav ivot. Stavljanje ruku u toplu vodu potie stvaranje chija u
vitalnim meridijanima uzdu ruke odakle protjee u svaki prst na ruci. Ti vitalni
meridijani ukljuuju meridijan srca (bit ete sretniji), meridijan perikardiuma (bit
ete otvoreniji), i meridijan plua (bit ete slobodniji).
Uf, kad nam daju da im operemo sue, trebali bi nam naplaivati, zar ne?

Postkoitalnl dim

Uini je bilo lijepo

Hvala najljepa. Intimno iskustvo s vama je skoro okonano, ali uivao sam. Bilo
mi je lijepo i to je zapravo jedino bitno (naravno, moj se izdava nee s ovim
sloili). Istina je da kad radimo ono to nam se svia (osim naravno aktivnosti tipa
serijskih ubojstava), ne udovoljavamo samo sebi, ve i drugima. Na kraju svi
elimo raditi ba ono to nam se, k vragu, hoe. A oni koji ive svoje ivote na taj
nain obino nas inspiriraju (ili nas doista razbjesne ako smo kruti i
konvencionalni).
To je sutina pristupa jebe mi se. Pljunuti u lice obvezama, oekivanjima, pravilima
i regulama. Rei jebe mi se i krenuti svojim putem.
Dakle, molim vas, sklopite ovu knjigu i krenite svojim
putem.

Zbog ega je jebe mi se najuzvieniji duhovni put (isto u

sluaja da niste obraali panju a elite imati temu za
avrljanje u kafiu)
ivot je duhovan. ivot naprosto tee. Niti osuuje niti kritizira. Ne odupire se
onomu to jest. ivot jest.
ivot je mekoa i oputenost. Odupiranje ivotu znai tvrdou i
napetost.
Jebe mi se je kretanje od napetosti u bilo kojem obliku do relaksacije u
svakom pogledu.
Jebe mi se je najprofaniji nain za iskazivanje najdublje istine: kada se opustimo i
jednostavno prepustimo tijeku ivota, tada emo osjetiti osjeaj apsolutne
slobode.
Dakle, jebe mi se je stoga i najuzvieniji
duhovni put.
(OK, dobro, nee moda biti tako lako sve ovo rei u kafu... ali barem promrsite
koju rije i recite: Life is life, ovjee", a zatim: Volim te, prijatelju, doista te
volim"... time ete gotovo posve pogoditi u bit.)

Htio bih vas ponovno vidjeti (ako

se slaete)
Da, uivao sam i htio bih vas ponovno susresti. Mislim da se dobro slaemo, zar
ne? Zato, valja to ponoviti.
Kao neki okvirni dogovor (molim vas slobodno sugerirajte neto drugo ako vam
se to vie svia), mogli bismo se nai u knjiari kao i proli put. Imat u jo vie
zanimljivih stvari za podijeliti s vama.
Sigurno, malo me izbacilo iz takta kad ste me gotovo odmah ponijeli na
zahod, ali sam se
osjetio bolje kad ste me uzeli sa sobom u krevet (gdje smo zajedno proveli nau
prvu no). Dakle, do sljedeeg susreta, laku no, neka vas blagoslove

Bog/Buddha/Lao Tsu/Lakshmi.