Tiskanje ovog djela pomogli su:

Automehanika servisi d.d.

Lopaieva 12
Zagreb
BICE d.o.o.
Paudija 56
Gronjan
Bilo d. d.
Tvornica namjetaja
Kolodvorska 32
urevac
Bilokalnik Holding d.d.
Drvo d.o.o.
Pavlinska bb
Koprivnica
Damnico d.o.o.
Sajmite 32
Delnice
DI ESMA d.d.
Slavonska cesta 17
Bjelovar
DI ESMA, Namjetaj d.d.
Hrvatskih branitelja 23
Grubino Polje
DIP TUROPOLJE
Turopoljska ulica 4
Turopolje
Drvenjaa d.d.
Fuine b.b.
Fuine

Drvna industrija
Vrbovsko d.d.
Dobra 1
Vrbovsko
ELGRAD, usluge
Donje Svetice 46
Zagreb
FERBOS
INENJERING d.o.o.
Bidroveaka cesta 38
Zagreb
FINVEST-CORP.
Ivana Gorana Kovaia 24
abar
HESPO d.o.o.
Kralja Zvonimira 38-42
Prelog
Ivanica GJ KZ-a
Hrvatskih pavlina 1
Lepoglava
Jadranska tiskara d.o.o.
S. S. Kranjevia 8
Senj
MILNATRADE
Rendieva 45
Split
NATIS d.d.
Tvornica stolarije i interijera
Vatroslava Lisinskog 65
Naice

Pilana Krai

Krai 66
Krai
Platana opremanje objekata
Trg Svetog Kria bb
Kri
PUHALOVI
Stolarsko-staklarski obrt
Koino bb
Zadar
RADIN MASIVA d.o.o.
Ivana Gorana Kovaia 178
Ravna Gora
SPIN VALIS d.d.
Industrijska 24
Poega
Zagrebaki velesajam
Ambienta '96
Avenija Dubrovnik 15
Zagreb

Tomislav Grladinovi

UPRAVLJANJE
PROIZVODNIM SUSTAVIMA
U PRERADI DRVA
I PROIZVODNJI NAMJETAJA

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Objavljivanje ovog udbenika financijski je pomoglo

Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

doc. dr. sc. Tomislav Grladinovi, dipl. in.

docent umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

UPRAVLJANJE
PROIZVODNIM SUSTAVIMA
U PRERADI DRVA
I PROIZVODNJI NAMJETAJA

Zagreb, 1999.

Izdava:
umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Recenzenti:
prof.dr.sc. Mladen Figuri, umarski fakultet, Zagreb
prof.dr.sc. Nikola aki, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
prof.dr.sc. Franc Bizjak, Biotehnika fakulteta, Ljubljana
Lektorica:
Zlata Babi, prof.
Korektor:
Zlatko Bihar
Naslovnicu dizajnirala:
Zrinka Tkalec, dipl. dizajner
Tehniki suradnik i odravatelj informatike tehnologije:
Vedran Grladinovi
Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u
Zagrebu Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu odlukom broj
02-2624/3-1998. od 12. sijenja 1999.
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 658.5:684.4>(075.8)
684.4:658.5>(075.8)
GRLADINOVI, Tomislav
Upravljanje proizvodnim sustavima u
preradi drva i proizvodnji namjetaja /
Tomislav Grladinovi. Zagreb : umarski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1999.
XII, 296 str. : ilustr. ; 24 cm
(Udbenici Sveuilita u Zagrebu =
Manuali Universitatis studiorum
Zagrabiensis)
Bibliografija: str. 291-296. Kazalo
ISBN 953-6307-33-2
990601053

Tisak: Jadranska tiskara d.o.o., Silvija Strahimira Kranjevia 8, Senj

SADRAJ

POPIS UPOTRIJEBLJENIH SIMBOLA ...

VII

PREDGOVOR

XI

1. UVOD

2. KONCEPCIJA SUVREMENE
PROIZVODNJE
U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA ..

17

3. TEORIJSKE PRETPOSTAVKE POTREBITE ZA

UPRAVLJANJE PROIZVODNIM SUSTAVIMA
U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA ..

25

3.1. Teorija sustava .....

3.1.1. Sustav ....
3.1.1.1. Stanje sustava ...
3.1.1.2. Definiranje ulaza i izlaza ..
3.1.1.3. Povratna veza ....
3.1.1.4. Okruenje sustava .
3.1.1.5. Vrste sustava .....
3.1.1.5.1. Sustavi prema povezanosti s okruenjem .
3.1.1.5.2. Sustavi prema stupnju sloenosti ..
3.1.1.5.3. Sustavi prema odreenosti (nainu)
ponaanja ..
3.1.1.5.4. Sustavi prema stabilnosti ponaanja .
3.1.1.5.5. Sustavi prema aktivnostim ....
3.1.1.5.6. Sustavi prema obiljejima
3.1.1.6. Pregled podjele sustava prema Figuriu ..
3.1.1.7. Veze izmeu sustava i vrste veza unutar sustava ..
3.1.1.7.1. Funkcionalni tipovi sustava ..
3.1.1.7.2. Podjela sustava na osnovi veza meu
elemenatima sustava ..
3.1.1.7.3. Sustavi s obzirom na oblik povratne veze ..
3.2. Modeliranje za proricanje ili za uenje

25
25
27
27
28
31
32
32
33
34
35
36
38
39
40
40
45
48
52

4. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA ..

63

4.1. Pojam informacije

4.2. Obiljeja informacija s obzirom na odluivanje ..
4.3. Vrste informacija .
4.4. Osnove teorija informacijskih sustava .
4.5. Pojam informacijskog sustava .
4.5.1. Informacijski sustavi orijentirani prema funkcijama .
4.5.2. Informacijski sustavi orijentirani prema zadacima
izvrenja i upravljanja
4.5.3. Informacijski sustav i raunalna obrada podataka .
4.6. Mogue koncepcije pristupa razvoju informacijskih sustava ..
4.7. Meusobna povezanost informacijskih sustava integracija ..
4.8. Osnovne informacije u podsustavima cjelovitoga
upravljako-informacijskog sustava
4.9. CASE raunalom podran informacijski inenjering ..
4.9.1. Projektiranje informacijskih sustava .....
4.9.2. Raunalom podrani inenjerski sustavi ..
4.9.3. CASE - informacijski inenjering .
4.9.4. CASE pristup projektiranju informacijskih sustava ..
4.9.4.1. Primijena CASE-a u projektiranju informacijskog
sustava ..
4.9.4.2. Informacijski modeli .
4.9.4.3. Tehnika modeliranja .
4.9.4.4. Valjani odnosi ...
4.10. Baze podataka
4.11. Poeljna obiljeja informacijskog sustava .

65
66
67
68
69
71

5. KIBERNETIKA

97

5.1. Osnovni pojmovi i naela upravljanja .

5.2. Osnovna koncepcija funkcioniranja kibernetikog sustava .
5.3. Kibernetiki sustavi, sustavi sa upravljanjem ..
5.3.1. Otvoreni sustavi upravljanja ..
5.3.2. Zatvoreni sustavi upravljanja .
5.3.3. Entropija sustava
5.4. Optimalno upravljanje .
5.5. Osnovna koncepcija proizvodne tvrtke zasnovane na kibernetikim
naelima ...

97
100
101
101
102
103
104

II

71
71
72
73
73
75
75
76
77
82
84
86
87
89
89
91

106

5.6. Upravljanje proizvodnjom pomou raunala ..

107

6. UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA ..

109

6.1. Povijesni osvrt na upravljanje proizvodnjom u preradi drva

i proizvodnji namjetaja ..
6.2. Karakteristini tehnoloki procesi u peradi drva i proizvodnji
namjetaja
6.3. Karakteristini modeli proizvodnih sustava u preradi drva i
proizvodnji namjetaja s obzirom na sloenost strukture i nain
upravljanja ...
6.3.1. Proizvodni sustavi jednostavne fazne strukture .
6.3.2. Proizvodni sustavi sloene fazne strukture
6.3.3. Proizvodni sustavi s redno (postupno) sloene strukture ..
6.3.4. Proizvodni sustavi s paralelno sloene strukture ...
6.3.5. Proizvodni sustavi redno-paraleleno sloene strukture .
6.4. Karakteristini modeli upravljanja proizvodnjom u preradi drva
i proizvodnji namjetaja ...
6.4.1. Model A - rad po narudbi za poznatog kupca ..
6.4.2. Model B - rad po narudbi za poznatog kupca
(specijalizacija glede vrste proizvodnje i proizvoda)
6.4.3. Model C - rad po narudbi za poznatog kupca ..
6.4.4. Model D - rad po narudbi za nepoznatog kupca ..
6.4.5. Karakteristine inaice modela upravljanja
u proizvodnji namjetaja
6.5. Koncepcija modela dinamikog upravljanja proizvodnjom
u preradi drva i proizvodnji namjetaja .......
6.5.1. Modul upravljanja materijalnim resursima
6.5.2. Modul upravljanja kapacitetnim resursima ...
6.6. Problematika upravljanja proizvodnjom .....
6.6.1. Tradicionalna koncepcija planiranja i kontrole proizvodnje .
6.6.2. Kritika tradicionalnog sustava ...
6.6.3. Suvremene koncepcije upravljanja proizvodnjom
6.6.3.1. Proirenje tradicionalne koncepcije kontrolom
proizvodnog procesa .
6.6.3.2. Koncepcija MRP II .......
6.6.3.3. Koncepcija optimalnih proizvodnih tehnologija ..
6.6.3.4. Koncepcije just-in-time, TQM, KANBAN ..
6.6.3.5. Samorazvijajui sustav planiranja i samokontrole
proizvodnje ...

109
113
122
122
122
123
124
125
126
128
130
131
133
139
140
140
142
146
146
149
150
150
152
154
158
161
III

6.6.3.6. Primjenjivost suvremenih koncepcija planiranja i

kontrole proizvodnje .
6.6.4. Koncepcije inteligentnog planiranja i kontrole proizvodnje .
6.6.4.1. Kvalitativni modeli odluivanja ...
6.6.4.2. Kvantitativni modeli odluivanja .
6.6.5. Kritika kvalitativnog modela inteligentnog planiranja
i kontrole proizvodnje
6.6.6. Metode i tehnike upravljanja proizvodnjom ..
6.6.6.1. ROP sustav (Reorder Point System
- toka pri kojoj se ponovo naruuje) .......
6.6.6.2. MRP sustav (Material Requirements Planning
- planiranje materijalnih resursa) ..
6.6.6.3. Lean Production System
(sustav vitke proizvodnje) .....
6.6.6.4. COMMS (Customer Oriented Manufacturing
Management System prema kupcu orijentiran
upravljaki proizvodni sustav) ..
6.6.7. Usporedni prikaz suvremenih koncepcija, metoda
i tehnika upravljanja proizvodnjom ...

176

7. PRIPREMA PROIZVODNJE KAO DIO UPRAVLJAKOG

SUSTAVA U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA ..

179

7.1. Radni nalog - osnovni nosilac informacija za upravljanje

proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja
7.1.1. Definiranje radnih naloga ..
7.1.2. Podjela radnih naloga ....
7.1.3. Osnovna pravila pri identifikaciji radnih naloga
u stvarnim uvjetima operacionalizacije
7.1.4. Planiranje izdavanja i kontrola izvravanja radnih naloga ....
7.2. Strukturni model upravljanja proizvodnjom
u preradi drva i proizvodnji namjetaja ...
7.2.1. Tehnoloka priprema proizvodnje
u preradi drva i proizvodnji namjetaja .
7.2.1.1. Izrada sastavnice proizvoda od drva .
7.2.1.2. Odreivanje potrebnog drvnog i nedrvnog
materijala u prerdi drva i proizvodnji namjetaja .
7.2.1.3. Metode odreivanja optimalnih zaliha drvnog
i nedrvnog materijala u prerdi drva
i proizvodnji namjetaja ....
7.2.1.4. Razrada tehnoloke strukture proizvodnog procesa
IV

163
164
164
168
169
171
171
171
173
175

187
187
189
193
197
198
198
200
208
215
217

7.3. Dinamiki model upravljanja proizvodnjom

u preradi drva i proizvodnji namjetaja .......
7.3.1. Operativna priprema proizvodnje u preradi drva
i proizvodnji namjetaja .
7.3.1.1. Utvrivanje normativa vremena i vremena naloga ...
7.3.1.2. Izrada naprava, pomagala, alata i mjerila .
7.3.1.3. Izrada planske kalkulacije ....
7.3.1.4. Planiranje kapaciteta u preradi drva
i proizvodnji namjetaja
7.3.1.4.1. Kapaciteti u preradi drva
i proizvodnji namjetaja
7.3.1.4.2. Utvrivanje proizvodnog ciklusa
u preradi drva i proizvodnji namjetaja
7.3.1.4.3. Utvrivanje koeficijenta protoka ..
7.3.1.4.4. Terminiranje proizvodnje u preradi drva
i proizvodnji namjetaja ...
7.3.1.4.5. Raspodjela rada (dispeiranje poslova)
u preradi drva i proizvodnji namjetaja
7.3.1.4.6. Evidencija i analiza izvravanja
operativnog plana proizvodnje
u preradi drva i proizvodnji namjetaja ....
7.3.1.5. Softverski paket Micro-MAX MRP .
7.3.1.6. Dinamiziranje modela upravljanja proizvodnjom
u preradi drva i proizvodnji namjetaja ....
8. RAUNALNA POTPORA POSLOVIMA
PRIPREME PROIZVODNJE U PRERADI DRVA
I PROIZVODNJI NAMJETAJA ..
8.1. Koncepcija razvoja raunalne potpore poslovima
pripreme proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
8.2. Raunalom podran sustav projektiranja i razvoja proizvoda .....
8.2.1. Baza podataka o proizvodu
8.2.2. Programska oprema za inenjerske poslove ..
8.2.3. Programska oprema za projektiranje drvnih proizvoda
uz potporu raunala ...
8.2.4. Faze procesa projektiranja uz potporu raunala
8.2.5. Raunalna grafika ......
8.3. Raunalom podran sustav projektiranja i izrade tehnologije .
8.3.1. Tehnoloka baza podataka .
8.3.2. Raunalom podrano projektiranje tehnolokih postupaka ...

219
221
226
226
226
227
228
232
237
238
241
241
244
246

249
254
257
257
257
258
259
262
263
263
263
V

8.3.3. Tiskanje tehnoloke dokumentacije ...

8.3.4. Izrada tehnikih crtea pomou raunala ......
8.3.5. Izrada tehnologije za brojano upravljane strojeve
8.3.6. Tehnoloki procesi proizvodnje s brojanim
i raunalnim upravljanjem .
8.3.7. Osnove programiranja obradnih procesa ...
8.3.8. Projektiranje novih tehnolokih linija
8.3.9. Upravljanje radom robota ..
8.3.10. Upravljanje prilagodljivim tehnolokim sustavom ..
8.3.11. Ekspertni tehnoloki sustavi ....
8.4. Raunalom podran sustav planiranja, pripreme proizvodnje i
resursa ..
8.4.1 Izgradnja baze podataka o proizvodnim resursima
8.4.2. Metode optimiranja
8.4.3. Planiranje resursa ...
8.4.4. Praenje stanja proizvodnog sustava .....
8.5. Raunalom podran sustava osigurnja kakvoe ..
8.5.1. Izgradnja baze podataka o kontroli kakvoe .
8.5.2. Razrada postupaka i planova kontrole ...
8.5.3. Praenje rezultata kontrole kakvoe ..
8.5.4. Praenje pouzdanosti proizvoda ...
8.5.5. Nove metode i modeli kontrole kakvoe ...
8.6. Raunalom podran sustav odravanja opereme .
8.6.1. Izbor, zamjena i vrednovanje opreme
8.6.2. Unapreenje odravanja opreme ...
8.6.3. Osiguranje priuvnih dijelova i komponenata ...
8.7. Izgradnja baza podataka ... ..
8.8. Financijsko-raunovodstveni zadaci
8.9. Kadrovski i opi podaci ...
8.10. Dokumnetacija raunalom podrane proizvodnje .

278
278
278
278
279
279
279
280
280
280
280
281
281
281
281
281
282
282
282

KAZALO POJMOVA ..

285

POJMOVNIK .......

287

LITERATURA ..

291

VI

266
267
268
268
269
272
272
272
273

POPIS UPOTRIJEBLJENIH SIMBOLA

B rok isporuke
C mogui rok prekoraenja roka isporuke
CLIP funkcija izbora DYNAMO kompajlera
DELAY3 DYNAMO funkcija eksponencijalnog kanjenja tijeka materijala III. reda
DT korak simulacije (inkrement)
E element sustava
Eu struktura uinka sustava
EXPR eksponencijalni prosjek tijeka informacija o potranji proizvoda I. reda
(komada u mjesecu)
F funkcija sustava
f koeficijent protoka
Fk kriteriji upravljanja
F1 proizvodnja piljene grae
F11 skladite drvnog materijala
F12 skladite panel ploa
F2 doradna pilana i suionica drva
F21 proizvodnja leaja
F22 proizvodnja namjetaja od punog drva
F23 proizvodnja ploastog namjetaja
F3 proizvodnja namjetaja od punog drva
F31 meufazno skladite sastavljivog materijala
F41 povrinska obrada namjetaja
F42 montaa namjetaja
Fn druge proizvodnje
Fn skladite gotovih proizvoda
H(x) entropija sustava
I izlaz sustava
IR.JK isporuka gotovih proizvoda (komada u mjesecu) u intervalu od J do K
IR.KL isporuka gotovih proizvoda (komada u mjesecu) u intervalu od K do L
Kk kapacitet
K protok
K(x,y,z) kompleksnost cjeline informacijskog sustava
Ki iskoriteni kapacitet
Kp potrebni kapacitet
KPD (+,-) krug povratnog djelovanja (polaritet: pozitivan, negativan)
VII

Kr raspoloivi kapacitet
Kr1 radni kapacitet u jednoj smjeni
Kr2 radi kapacitet u dvije smjene
Kr3 radni kapacitet u tri smjene
Ku ugraeni ili instalirani kapacitet
L skup ogranienja
M matematiki model sustava upravljanja
m ukupan broj radnih dana u godini
m(t) upravljako djelovanje
n broj sati rada u smjeni
Nep - jedinina nabavna cijena materijala
NM brzina nabave materijala za izradu gotovih proizvoda (komada u mjesecu)
NM.JK brzina nabave materijala za izradu gotovih proizvoda (komada u mjesecu)
u intervalu od J do K
NP.J - stanje nedovrene proizvodnje u J-tom trenutku
NP.K stanje nedovrene proizvodnje u K-tom trenutku (komada)
u intrvalu od J do K
p postotak kamata na uloeni kapital i trokovi uskladitenja
Pmg planska godinja potronja materijala
POTRANJA potranja za gotovim proizvodima (komada)
Q koliina uinka
q prosjena potronja materijala
qo optimalna veliina serije
R struktura sustava
R(t) smetnje u sustavu
S sustav
s - broj smjena tijekom dana
t vremensko razdoblje
T transformacija koja se obavlja u sustavu
Tc ukupni proizvodni ciklus
Tcf1 proizvodni ciklus krojenja furnira
Tcf2 proizvodni ciklus krojenja ploa
Tcf3 proizvodni ciklus strojne obrade
Tcf4 proizvodni ciklus lakiranja
TN ukupno norma sati po radnom nalogu postupnim kretanjem materijala kroz
proizvodnju
Tnf fiksni trokovi nabave po jednoj nabavi
to vrijeme operacija
VIII

torg.prekida vrijeme planiranih organizacijskih prekida

Tp trokovi pripreme radnog naloga i prilagodbe strojeva
tp, tprek. vrijeme prekida u radu
Ts stvarni proizvodni ciklus
tt vrijeme transporta
u ulaz sustava
U upravljanje
UPV uzrono posljedina veza
VJ vremenska jedinica
ZGR.J stanje zaliha gotovih proizvoda (komada) u J-tom trenutku
ZGR.K stanje zaliha gotovih proizvoda (komada) u K-tom trenutku
ZP.JK - brzina zavravanja proizvodnje (komada u mjesecu) u intervalu od J do K
ZP.KL brzina zavravanja proizvodnje (komada u mjesecu) u intervalu od K do L
Zsig signalna zaliha (koliina pri kojoj se naruuje)
Zsgr sigurnosna zaliha
xi kontrolirani parametri
x(t) upravljaka veliina
yi nekontrolirani parametri
w(t) vodea veliina

%K postotak kamata na zalihu materijala

%Ts postotak trokova uskladitenja
xn ukupne ulazne veliine
yu ukupne izlazne veliine
0 t vremenski interval
2 reciprona vrijednost skladinog stanja

IX

... mi poznajemo podatke, ne realnost. Zato se

moramo baviti svijetom podataka. Moramo
prouiti obiljeja tog svijeta prije no to moemo
pravilno razumjeti njegove zakone i projektirati
informacijske sustave koji e ih odraavati. Ima li
prostor
podataka
inherentnu
(vlastitu)
organizaciju ili je samo podloan organizaciji
prema naem htijenju (izboru)? Koja je
dimenzionalnost prostora podataka? Moe li
prostor podataka biti samoorganizirajui? Koji
se tipovi procesa odvijaju u prostoru
podataka?... (ref. 17).
R. R. Korfhage i sur.: Data Physics
An Unortodox View of Data and Its Implications
in Data
Processors, Syracuse
University,
kolovoz,1978.

PREDGOVOR
Razvoj suvremenih tehnologija i uvoenje visokog stupnja automatizacije
proizvodne opreme, poevi od numeriki upravljanih strojeva preko obradnih
centara do fleksibilnih tehnolokih linija, s ve realiziranim rjeenjima
automatiziranih tvornica, pridonio je porastu znaenja funkcije pripreme
proizvodnje. S obzirom na to da se dio dosadanjih iskljuivo proizvodnih
funkcija (davanje naloga za poetak rada, provjera mjere i odabir poetnih
parametara, ukljuivanje i izbor glavnih i pomonih zahvata, a time i reima
obrade i sl.) prenosi i rjeava u pripremi proizvodnje, sve je vee znaenje
pripreme proizvodnje i njezin utjecaj na djelotvornost proizvodnje i poslovanje
tvrtke.
Otra meunarodna konkurencija rezultirala je potrebom maksimalnog
smanjenja proizvodnog ciklusa te zaliha materijala i gotovih proizvoda od drva,
to zahtijeva poveanje djelotvornosti organizacije i kvalitete pripreme
proizvodnje i same proizvodnje.
Sve to potie nova rjeenja u razvoju pripreme proizvodnje proizvoda od
drva: grupno konstruiranje, grupnu i tipsku tehnologiju, optimizaciju zaliha
drvnog i nedrvnog materijala, proizvodnju bez zaliha, proizvodnju bez pogreaka,
optimizaciju trajanja proizvodnog ciklusa te informacijske sustave podrane
softverskim paketima za poveanje djelotvornosti pojedinih funkcija raunalom
integrirane proizvodnje.
XI

Upravljanje operacijama i proizvodnjom u preradi drva i namjetaja ima

vitalno znaenje za poslovanje. To ponajprije znai to bolje prepoznavanje
vlastite tvrtke. Nije vano koliko je tvrtka dobra na tritu, u poslovnoj strategiji,
financijskoj kontroli, upravljanju ljudskim resursima ili projektiranju i
konstruiranju proizvoda, ali ako je napravljen propust na operativnoj razini
upravljanja proizvodnjom, nee biti mogue natjecanje u uspjenosti s
konkurencijom.
To nije iznenaenje.
Upravljanje proizvodnjom i operacijama u preradi drva i proizvodnji
namjetaja je glavno podruje bavljenja zaposlenika u pripremi proizvodnje.
Ovaj je udbenik nastavak i ini kontinuitet u rjeavanju problematike
upravljanja proizvodnjom i poslovanjem u tvrtkama za preradu drva i proizvodnju
namjetaja.
Udbenik bi trebao pridonijeti razumijevanju pojedinih dijelova procesa
upravljanja proizvodnjom i poslovanjem tvrtke.
Autorova je elja bila pribliiti itateljima sloene interakcije na svim
mjestima proizvodnog procesa. Stoga se u udbeniku razmatraju varijacije
razliitih problema upravljanja proizvodnjom i tehnologijama te njihova rjeenja,
pa e biti lako kategorizirati i rijeiti problem olovkom i papirom, runo ili
raunalom.
Pri pisanju udbenika autorova je misao vodilja bila da nije ispravno
postavljati pitanje kako neto uraditi, ve se nuno ponajprije upitati kako
razmiljati o odreenom problemu.
Stoga se i ovaj udbenik temelji na jednakom naelu.
Situacije i problemi razmatrani su u odreenoj apstraktnoj formi, na
temelju modeliranja i uenja i u stvarnom okruju prakse prerade drva i
proizvodnje namjetaja.
Veliku zahvalnost dugujem prof. dr. sc. Mladenu Figuriu, prof. dr. sc.
Nikoli akiu i prof. dr. sc. Francu Bizjaku koji su recenzirali rukopis te mi dali
mnoge dragocjene savjete.
Iskrenu zahvalnost upuujem dr. sc. Daliboru Beniu koji me uputio na
korisnu stranu literaturu.
Veliku pomo i podrku tijekom rada na udbeniku pruili su mi mr. sc.
Vladimir Kotal, doc. dr. sc. Denis Jelai i mr. sc. Darko Motik. Zahvaljujem
mr. sc. Milanu Brezoviu i mr. sc. Vladimiru Jambrekoviu na sofisticiranoj
informatikoj pomoi, naputcima u svezi s obradom teksta i slika te prof. Zlati
Babi koja je obavila lekturu rukopisa.
Zahvaljujem sponzorima na razumijevanju i financijskoj potpori kojom su
pridonijeli da ovaj udbenik bude tiskan.
Ovaj tekst ne bi bio mogu da nije bilo strpljivosti moje obitelji tijekom
premnogih sati rada na njemu i posebno im se zahvaljujem.
U Zagrebu, oujak, 1999.
XII

Tomislav Grladinovi

1. UVOD
ovjekove su sposobnosti percepcije i reagiranja na dogaaje ograniene.
Potrebno mu je raunalo koje e nadzirati i voditi procese te upravljati njima. Nuan
mu je i robot koji e umjesto njega obavljati opasne i neugodne poslove, kao i
poslove koji zahtijevaju preciznost, ponavljanje i kvalitetu. Razvoj elektronike donosi
automatizaciju proizvodnje koja prvi put omoguuje postizanje planirane koliine
proizvoda.
Proizvodnju je potrebno dobro i kvalitetno pripremiti, ali i precizno planirati
kako bi se svi poslovi obavili navrijeme, uz optimalni utroak svih proizvodnih
resursa: materijala, rada, novca, informacija, instrumentarija i energije. Konkurencija
proizvoaa sve je jaa i automatizacija prerasta u automaciju. Nije vie dovoljno
samo raditi i planirati, nego to treba initi na mudar nain.
Meutim, iako su se uvjeti odvijanja proizvodnje umnogome poboljali i
humanizirali, a sam rad vie nije tako opasna i prljava aktivnost (kao nekad), ovjek
nije zadovoljan. Znanost, istraivanje, umjetnost, port, putovanja, zabava i ostale
razonode ine se primjerenima ovjeku.
Prvi put ovjek ima takav tehniko-tehnoloki instrumentarij s kojim mu se ini
moguim ostvariti svoje zamisli. Po uzoru na njega izgrauje sustave koji se
neupuenome promatrau ine inteligentnima, koji djeluju ba onako kako bi
djelovao taj promatra u istoj toj situaciji (to bi radio, kako bi razmiljao).
Roboti zaobilaze prepreke, obavljaju izbor dijelova koje treba postaviti na stroj
ili prenijeti na odreeno mjesto, odluuju kojim redoslijedom obavljati niz zadanih
poslova i jo mnogo toga to su do juer radili ljudi. Fleksibilni proizvodni sustavi
autonomno odluuju o tome to, koliko, kada i kako proizvoditi. Osim tehnikotehnolokih preduvjeta, za takvo to potrebno je koncipirati, osmisliti, teorijski
razraditi, ispitati i provjeriti logike, matematike i fizike modele i metode. Svi ti
modeli i metode, a posebno matematiki i logiki koji se izravno ili neizravno
primjenjuju u proizvodnji, potjeu od operacijskih istraivanja koja povezuju
strunjake tehnikih, prirodnih i drutvenih znanosti. Samo na takav cjelovit i
sveobuhvatan nain mogue je najbolje rijeiti postavljeni zadatak (10).
U m j e t n a i n t e l i g e n c i j a . Kao i sami korijeni tzv. tree industrijske
revolucije, operacijska su istraivanja izravna posljedica Drugoga svjetskog rata.
Tijekom vremena neka podruja teorije i primjene, koja su u poetku bila unutar
operacijskih istraivanja, osamostalila su se i razvila kao zasebna i ravnopravna.
Danas se za neka od njih upotrebljava zajedniki imenitelj umjetna inteligencija
(artificial intelligence). Brojne su definicije koje na manje ili vie precizan nain
1

pojmovno objanjavaju to je umjetna inteligencija. U ovim se razmatranjima

oslanjamo na jednu, koja je, ini se, najpraktinija za primjene to ih u ovom tekstu
razmatramo (94).
Umjetna je inteligencija proces prouavanja ideja koje raunalima omoguuju
inteligenciju.
Meutim, postavlja se pitanje to je inteligencija?
ovjeku se, kada se spomene taj pojam, najee javljaju razliite asocijacije,
kao to su:
sposobnost razumijevanja i zakljuivanja
sposobnost uenja i primjene znanja
sposobnost opaanja i prepoznavanja fizikih objekata.
Sigurno je da sve te sposobnosti ine ono to se obino razumijeva pod
pojmom inteligencije, no ipak sama definicija inteligencije, u uobiajenom smislu
znaenja tog pojma, ostaje nedoreena. Inteligencija je ujedno i sposobnost primanja,
obrade, prikazivanja i uporabe informacija, a to je sposobnost ugraena u mnoge
raunalne programe namijenjene specifinim primjenama. Bez obzira na sve to,
osnovni ciljevi primjene umjetne inteligencije jesu:
uiniti raunala korisnijim pri obavljanju zadanih poslova
razumijevanje temeljnih naela koja ine inteligenciju.
To pak treba pridonijeti uinkovitijem rjeavanju problema. U svemu onome to se
danas razumijeva pod pojmom umjetne inteligencije zamjetne su neke, iskljuivo
opeljudske osobine, koje moraju biti standardni atributi sustava to "posjeduju"
inteligenciju (94). To su:
1. jezik razumijevanja (komunikacije); sustav tim jezikom moe komunicirati s
okolinom, najee s ovjekom,
2. kreiranje opisa novih situacija; sustav moe definirati nove pojmove i relacijske
odnose meu njima, i to meusobno i u odnosu prema postojeim pojmovima,
3. prikupljanje i izbor informacija; sustav mora biti sposoban kontinuirano prikupljati
informacije, analizirati ih i izabrati bitne meu njima,
4. kreiranje modela za zadanu okolinu; na osnovi poznatih i/ili zadanih podataka
sustav kreira model (kvantitativni, kvalitativni) za danu okolinu,
5. simboliko razumijevanje i zakljuivanje; s obzirom na to da se podaci jednom
takvom sustavu zadaju na simboliki nain, sustav ih mora moi razumjeti i iz njih
izvesti svrhovite i realne zakljuke,
6. interpretacija dobivenih rezultata; sustav mora znati autonomno interpretirati i
objasniti dobivene rezultate - simbole vlastitog zakljuivanja na ovjeku jasan i
blizak nain,
2

7. rjeavanje problema i bez uporabe numerikih algoritama; poeljno je tu funkciju

(ako je ikako mogue) ugraditi u sustav,
8. uenje; sustav akumulira nove injenice radi razvoja znanja,
9. manipulacije velikom koliinom podataka; brzo i djelotvorno pretraivanje
dinamike baze znanja (baza znanja koja s vremenom raste po opsegu podataka),
10. planiranje i priprema akcije za postizanje cilja; za neki unaprijed zadani cilj, na
osnovi postojeeg znanja i stanja, sustav treba moi i znati autonomno pripremiti i
isplanirati sve akcije potrebne za njegovo ostvarenje,
11. manipulacija ambicioznim i/ili nesigurnim znanjem; sustav mora moi raditi s
podacima koji imaju deterministiki ili stohastiki karakter.
Sve navedene sposobnosti omoguit e sustavu da autonomno djeluje i da se
prividno ponaa kao inteligentni sustav. Tih jedanaest naela u dananjim su uvjetima
prilino visoko postavljeni zahtjevi za neto to e se proglasiti inteligentnim
autonomnim sustavom. Objektivno razmatrajui te zahtjeve, nijedan dananji sustav
koji djeluje u praksi ne posjeduje ba sve navedene zahtjeve, ve samo veinu njih.
No to i nije vano, jer je ovjek u tome ionako tek na poetku (10).
Odgovor na te visoke zahtjeve i jedno od rjeenja jesu sustavi za potporu
odluivanju (decision support). Modeliranje za uenje (modelling for learning) novi
put je kojim se eli napravit proboj u budunost. I ve se ini da bi i praktini rezultati
mogli biti primjereniji tekuoj situaciji. Logiko programiranje (logical
programming), utemeljeno na reagiranju na dogaaj kao osnovni motiv neke akcije,
mnogo obeava. ini se da je to prirodan nain rjeavanja problema - tako to rade i
priroda i ovjek. Prethodnu generaciju deklarativno usmjerenih raunalnih jezika
istiskuje nova, na objekte usredotoena generacija tih istih programskih jezika. No
danas, su oni redefinirani na naelu deklarativno-aritmetikoga i vizualnog
programiranja bliskog ovjeku. ini se da su raunala ve pomalo stasala da u
realnom vremenu mogu kreirati virtualne svjetove (virtual reality), koji bi kao
inkarancija istinske primjene raunalne grafike trebali inteligentnim autonomnim
sustavima omoguiti uvjerljivost pri komunikaciji s ovjekom, te holografskoj
prezentaciji znanja i rjeenja dobivenih proceduralnom i logikom analizom problema
(sl. 1). Sve je to mogue jer se ini (a je li uistinu tako?) da je ve otprije skupljena
dovoljna kritina koliina znanja (formalnih postupaka, metoda i modela) koja mora
rezultirati novim probojima. U umi novih pojmova, podruja i pristupa rjeavanju
problema raa se i teorija kaosa (chaos theory), koja nastoji razmrsiti (naizgled)
zapetljanu situaciju. Cilj joj je stvoriti opi svjetski model zbivanja, kako bi se
prouavanjem na njemu razumjele i nove spozanaje (10).

Neka motrita umjetne inteligencije u industrijskoj

p r o i z v o d n j i . Suvremena industrijska proizvodnja i, posebice, CIM (Computer
Integrated Manufacturing - raunalom integrirana proizvodnja) koncepcija pogodno

Slika 1. Virtualni svijet (virtual world) - okruenje uenja (prema Forresteru, 32)
su tlo za primjenu svega onoga to danas obuhvaa umjetna inteligencija.
Suvremeni trendovi u razvoju i implementaciji umjetne inteligencije u industrijsku
proizvodnju jesu:
razumijevanje kontinuiranoga govora
razvoj i realizacija sustava za planiranje vremena (rokovi izrade), planiranje
postupaka obrade, dijagnoza opreme, nadzor i upravljanje industrijskim

procesima, automatsko generiranje planova rada, izbor instrumentarija i opreme

(znanstveno upravljanje, scientific management) (52).
Osim navedenih, jo su aktualni trendovi prepoznavanja i izbora dijelovapozicija-predmeta, to je i preduvjet primjene robota i manipulatora u mnogim
podrujima tehnologije. Sve bi to pak trebalo omoguiti da CIM kao koncepcija,
jednog dana zaivi u stvarnosti.
Suvremena je industrijska proizvodnja nezamisliva bez organizacije
proizvodnje. Preduvjet djelotvornog ostvarivanja takve proizvodnje u CIM koncepciji
jest sustav planiranja i voenja proizvodnje - PPS (Production Planning System),
utemeljen na osnovnim logistikim naelima. Logistika se, kao istoznanica onoga
to se naziva organizacijom proizvodnje moe definirati (71), kao znanstvena
disciplina koja prouava i rjeava probleme planiranja, pripreme, opskrbe, raspodjele,
kontrole, praenja i upravljanja svim resursima i njihovim tijekovima s ciljem
optimizacije ukupnih trokova u procesima proizvodnje (70).
Dananje suvremene koncepcije logistike i pristup primjeni umjetne
inteligencije u industrijskoj proizvodnji oituju se ukljuivanjem ovih metoda i naina
rjeavanja problema:
ekspertnih sustava u klasinom smislu (expert systems)
sustava za potporu odluivanju (decision support systems)
modeliranja za uenje (modelling for learning).
Osim samih koncepcija, umjetna inteligencija razumijeva i niz specifinih i
opih metoda to ih te koncepcije trebaju oivotvoriti. Spomenimo samo neke
specifine:
raunalno uenje (machine learning)
heuristika (heuristics)
logiko programiranje (logical programming)
neuralne mree (neutral networks)
teorija kaosa (chaos theory) (10).
Osnovni je cilj pri tome razviti inteligentne sustave koji bi trebali preuzeti
nadzor i upravljanje proizvodnjom. Njihova je konkretna zadaa primjena u:
inteligenciji informacijskog sustava
potpori poslovnom odluivanju
dijagnostici (prepoznavanju oblika, predmeta, mjerenju)
oblikovanju proizvoda
projektiranju tehnolokih postupaka
projektiranju proizvodnih procesa i sustava
planiranju i praenju proizvodnje (94).
5

Na slici 2. u obliku triju piramida konceptualno je i relacijski predoena

paradigma povezanosti koncepcija primjene umjetne inteligencije, razine odluivanja
te vrste problema koji treba rijeiti u tipinoj industrijskoj tvrtki (10).

Slika 2. Hijerarhijske piramide rjeavanja problema u industrijskoj tvrtki

(prema Beniu,10)
Najnia razina problematike sa stajalita logistike svake industrijske tvrtke jest
upravljanje postupcima i procesima s kojima se susreemo na razini operativnog
odluivanja. Zbog prirode problema to ih treba rijeiti, u tim se sluajevima obino
primjenjuje klasini ekspertni sustav. Na temelju baze znanja i mehanizma
iskljuivanja takvi sustavi brzo i uinkovito rjeavaju probleme dijagnostike u
najirem smislu te rijei.
6

Na vioj taktikoj razini odluivanja treba rijeiti probleme upravljanja

proizvodnjom. Za takve se tipove problema u dananje vrijeme uobiajila uporaba
sustava za potporu odluivanju. Na temelju proceduralno ugraenog znanja i pristupa
bazama podataka prethodni sustavi, kao inteligentno djelujui programi, imaju ulogu
ovjekova pomonika i savjetnika.
Modeliranje za uenje dominantan je pristup rjeavanju problema poslovanja.
Kako industrijska tvrtka djeluje u zadanoj okolini, modeliranje mora biti prilagodljivo
zahtjevima te okoline, ujedno mora moi utjecati na zahtjeve okoline. Zbog toga je
potrebno izgraditi model poslovanja tvrtke u koji treba uklopiti sve bitne imbenike
okoline. Na taj nain, na razini stratekog odluivanja, primjenom sustavske
dinamike, simulacija i prognoziranja, u interakciji s neuralnom mreom, treba istraiti
i predvidjeti scenarij budunosti te prilagoditi tvrtku zahtjevima koje budunost
donosi (10).
E k s p e r t n i s u s t a v i . Klasina koncepcija ekspertnog sustava temelji
se na raunalnom programskom sustavu koji objedinjuje bazu znanja sa svom
potrebnom i nunom radnom okolinom, koja mu treba omoguiti autonomno
djelovanje unutar unaprijed zadanih okvira. Zbog toga takav sustav mora imati:
bazu znanja - tipina baza podataka obino smjetena na hardverskim resursima
raunalnog sustava ili lokalne kontrolne mree
radnu memoriju - memorijski prostor rezerviran za razvoj rekurzivnih logikih i
(prema potrebi) numerikih operacija
mehanizam zakljuivanja - programski okviri (frames) unutar kojih su ve
definirana pravila povezivanja
modul za prikupljanje podataka - programski modul koji prikuplja i obrauje
podatke sa unaprijed zadanih i privremeno dostupnih ureaja - senzora
korisniko suelje - programski modul koji treba omoguiti vezu ovjek-ekspertni
sustav i ima viestruku ulogu (dopuna i/ili izmjena baza znanja, dopuna i/ili
izmjena frameova zakljuivanja, reorganiziranje modula za prikupljanje
podataka).
U biti, ekspertni su sustavi namijenjeni dijagnostici, jer se pomou njih obino
naizgled lako mogu dobiti dijagnostiki odgovori. Na temelju vidljivih znakova neke
pojave, neupueni korisnik moe utvrditi o emu je uistinu rije, te je zbog toga
njihova uloga u industriji ponajprije savjetodavna.
S u s t a v i z a p o t p o r u o d l u i v a n j u . Pri detaljnijoj ralambi
industrijske proizvodnjne, uoava se da koncepcija sustava za potporu odluivanju
(DSS - Decision Support System) ima znaajnu primjenu. Ta se koncepcija unekoliko
razlikuje od klasine koncepcije ekspertnog sustava, iako u biti i ti sustavi na neki
nain pripadaju univerzalnim ekspertnim sustavima (sl. 4). Sustavi za potporu
7

odluivanju danas su metafora za raunalno orijentirane i inteligentno koncipirane

programske sustave koji iskljuivo slue kao potpora za racionalno donoenje odluka
u sloenim situacijama i nedovoljno strukturiranim problemima (fuzzy logic). Za
razliku od istoga ekspertnog sustava, koji je logiki strukturiran, sustav za potporu
odluivanju usmjeren je ponajprije na procese-postupke, odnosno na njihovu
primjenu u rjeavanju specifinih problema. Temeljno obiljeje takvih sustava jest
postojanje interakcija izmeu baza:

Slika 3. Ekspertni sustav (prema Grbavcu, 36)

1. modela i korisnika (komunikacijska veza) - sposobnost interaktivne komunikacije
izmeu sustava i korisnika koja se odnosi na prikaz poznatih (postojeih) modela,
2. modela i metoda (interpretacijska veza) - sposobnost dinamike analize i
interpretacije modela na temelju tono specificiranih zahtjeva korisnika,
3. metoda i korisnika (integracijska veza) - sposobnost uporabe metoda i informacija
na osnovi dobivenih rezultata njihove primjene kako bi se korisniku na dinamian
i konkretan nain predoilo rjeenje s kompletnom pripadajuom analizom (2).
Logiko zakljuivanje (rezolucija) moe biti sastavnica takvih sustava, no ono
nije njihovo dominatno obiljeje. Naime, u samoj se proizvodnji ljudi stalno susreu s
novim nepoznanicama, a ni neki osnovni problemi jo nisu rijeeni na
zadovoljavajui nain (9). Sustave za potporu odluivanju obiljeavaju ova svojstva:

1. interaktivni su,
2. slue kao potpora odluivanju,
3. rjeavaju nestrukturirane probleme,
4. koriste se podacima,
5. kreiraju modele.
Da bi mogli ostvariti navedene zahtjeve, takvi sustavi u svojoj praktinoj programskoj
realizaciji moraju imati:
bazu podataka (npr. iz klasinoga MRP II sustava)
bazu modela s pripadajuim rjeenjima
programe (metode, algoritme) koji omoguuju odluivanje.

Slika 4. Paradigma sustava za potporu odluivanju (prema Beniu, 10)

Baza podataka sustava za potporu odluivanju
ponajprije ovisi o namjeni sustava. Ako je rije o sustavu koji slui kao potpora
proizvodnji (planiranju tehnolokih procesa, proizvodnih procesa ili proizvodnje),
tada je baza podataka ono to se pod time razumijeva kada se govori o programskim
paketima potpore proizvodnji. To je klasina relacijska (u novije vrijeme objektna)
baza podataka s tablicama osnovnih entiteta. Svaki slog (zapis) u tablici jedan je
podatak koji se sastoji od atributa, a tablice su meusobno povezane relacijskim
vezama (indeksi).
9

P r o g r a m s u s t a v a z a p o t p o r u o d l u i v a n j u moe
manipulirati podacima iz tablice (prikupljati ih, selektirati i analizirati). Za to se
koristi unaprijed ugraenim algoritmima-postupcima-metodama. Na osnovi rezultata
prethodne selekcije i analize, sustav prema unaprijed zadanim logikim i
proceduralnim pravilima automatski razvija model kako bi se nekim od prikladnih
postupaka rijeio zadani problem. Zadavanje problema prethodi generiranju modela te
moe (ovisno o koncepciji) biti nametnuto kao vanjski nalog operatera ili kao zadani
cilj ugraen u programsko rjeenje. Svaki novi model, kao i njegovo rjeenje,
zapisuje se u bazu modela.
P r o g r a m i z a o d l u i v a n j e sr su takvog sustava. Pri tome
takvom sustavu prije svega odgovaraju proceduralno orijentirani programi, a manje
oni koji se temelje na istoj logici. Oni mu omoguuju pojedine funkcije:
manipulaciju bazom podataka, prikupljanje, analizu i selekciju bitnih podataka,
izgradnju i analizu modela, rjeavanje zadanog problema (u cjelini ili u pojedinim
njegovim segmentima). Takav sustav moe imati i programe (objekte) zaduene za
logistiku analizu problema, pri emu mu unaprijed moraju biti zadani okviri
djelovanja i naini zakljuivanja (10).
M o d e l i r a n j e z a u e n j e . Modeliranje za uenje jedna je od
koncepcija kojom se na ovjeku prikladan nain moe rjeavati mnotvo problema.
Bez obzira na bitne razlike od dosad opisanih koncepcija (ekspertnih sustava i sustava
za potporu odluivanju), obje koncepcije imaju neto zajedniko. To je model. Model
je conditio sine qua non svakog zakljuivanja i uenja, bez obzira na to kako ga mi
zvali. Osnovni aspekti raunalnog uenja jesu automatsko programiranje, umjetnika
kreativnost, saimanje podataka, optimiranje, traenje i izgradnja teorija (32).
Za sve prethodne aspekte bitan je model. Model je:
pojednostavnjena slika realnog sustava
pojednostavnjena i vjerna slika procesa u nekom realnom sustavu
struktura uinka sustava (Eu) koja ovisi o nepoznanicama i parametrima koji se
mogu (xi) i/ili ne mogu (yi) kontrolirati:
Eu = f (xi , yi )

(1)

a modeliranje je:
postupak kojim se procesi u realnom sustavu (realnom problemu) preslikavaju u
sustav-model kojemu je cilj prouavanje ponaanja prethodnoga realnog sustava
funkcija koja uspostavlja odnos izmeu uinaka sustava te varijabli i parametara
koji djeluju u sustavu.
10

Modeliranje za uenje, kao disciplina koja nedostaje, danas oznaava

suvremenu koncepciju u izgradnji i verifikaciji teorija, posebice onih vezanih za
ponaanje poslovnih sustava (organizacija je u irem smislu jedan takav sustav).
Modeliranje uenja proizlazi izravno iz teorije odluivanja (57).
Modeliranje za uenje savjetodavna je metodologija potpore odluivanju koja
se koristi analitikim instrumentarijem i bliskim asocijacijama. Kako savjetnik ima
ulogu katalizatora u zajednikom procesu odluivanja, njegova je zadaa pripremiti
interaktivni okvir za korisnikove ideje i pretpostavke koje moraju biti vrsto
utemeljene, lako razumljive i realno izvedive s prikladnim analitikim
instrumentarijem. Rezultirajui model omoguuje korisniku provjeru koherentnosti
ideja te razmatranje dosljednosti tih ideja i posljedica to one prouzrouju. Model je
poslovni sustav na kojemu se tada jednostavno mogu izvoditi pokusi u kojima se
primjenjuju razliite poslovne strategije. Cilj procesa je razvijanje smisla za prikladno
poslovno razmiljanje, usmjeravanje diskusije prema razvoju novih opcija i ideja koje
poboljavaju donoenje odluka.
Kako je rije o poslovnom odluivanju, tei se:
pronalaenju opeg modela prema kojemu priroda djeluje (i, sukladno tome,
rjeava probleme)
razvoju novih i inkorporiranju postojeih toerija i metodologija kako bi modeli
mogli u realnom vremenu (obino vrlo brzo) i na odgovarajui nain oponaati
najstroa zbivanja u prirodi (95).
Modeliranje procesa radi njihova prouavanja u biti je kompilacija mnogih ve
poznatih modela i polazita u rjeavanju problema, a svi izravno potjeu iz
operacijskih istraivanja. U toj su kategoriji: 1. teorija igara, 2. teorija odluivanja i
primjena vjerojatnosti, 3. sustavska dinamika, 4. raunalne simulacije (u najirem
smislu) i 5. statistiko prognoziranje. Naposljetku, ak se i sama teorija kaosa, kao
najnoviji hit u operacijskim istraivanjima i umjetnoj inteligenciji, moe svrstati u tu
skupinu metoda. Primijenjeno na samu organizaciju proizvodnje, prethodna se
koncepcija oituje tako da se interaktivnom igrom na modelu stjeu znanja o
ponaanju realnog sustava.
Inteligentni
proizvodni
s u s t a v i . Pri kraju uvodnih
razmatranja daje se jedna od moguih sinteza onoga to u radu nazivamo
inteligentnim proizvodnim sustavom. Bez obzira na formu i specifini oblik
konkretne realizacije, koncepcija raunalom integrirane proizvodnje nezamisliva je
bez prikladne upravljako-nadzorne strukture. Uloga te strukture identina je pak
ulozi ivanih stanica biolokih organizama u prirodi. Suvremeni fleksibilni
proizvodni sustavi (Flexible Manufacturing System - FMS) imaju ova obiljeja:

11

1. autonomiju; sustav potpuno samostalno obavlja svoju osnovnu funkciju, pri emu
maksimalno nastoji ograniiti nepovoljan utjecaj okoline,
2. raunalno upravljanje i nadzor; sredinje raunalo nadzire sve komponente
sustava, odreuje distribuciju poslova, aktivnosti i zadataka u svezi s njima, te im
dostavlja sve nune informacije,
3. organizaciju; sustav je organiziran tako da funkcionira i u situacijama kada se
tijekom vremena dinamiki mijenja opseg poslova (prema tipu, koliini i trajanju),
pri emu moe uoiti i rijeiti uska grla u proizvodnji te osigurati interne priuve
(npr. materijala, opreme, rada, energije ...),
4. opu dijagnostiku; sustav je sposoban sam uoiti zastoj zbog nedostatka ili
pogreke u pojedinim resursima (na obratcima, opremi, materijalu, radnim
mjestima, informacijama), te na to ispravno reagirati odgovarajuom promjenom
stanja; istodobno pomou senzorskih ureaja mora moi mjeriti kvalitetu svih
internih radnih postupaka i komponenata sustava,
5. optimizaciju funkcija i resursa: sustav mora imati sposobnost optimiranja
pojedinih funkcionalnih obiljeja u realnom vremenu, prije, za vrijeme i nakon
odvijanja pojedinih poslova i aktivnosti,
6. prognostiku preventivu; na temelju podataka iz vlastite povijesti sustav mora
moi predvidjeti ponaanje pojedinih svojih komponenata u budunosti, kako bi
poduzeo zadane preventivne akcije,
7. veze s okolinom; sustav mora imati vezu s cjelokupnom okolinom koja
neposredno utjee na obavljanje njegovih zadaa (51).
Veina navedenih svojstava ujedno su i obiljeja onoga to se u obinom
argonu moe smatrati inteligentnim ponaanjem. Suvremeni fleksibilni proizvodni
sustav na neki nain ima obiljeja inteligentnoga proizvodnog sustava (inteligentni
proizvodni sustav - Intelligent Manufacturing System - IMS) (ili se moe rei da tei
tome). Na slici 5. pojednostavnjeno je prikazana opa paradigma svega onoga to u
sklopu rada pod tim razumijevamo. Pri tome nije osobito bitno koliko je to prividno
inteligentno ponaanje posljedica istinskoga autonomnog djelovanja raunalnih
programa nadzornog raunala (opa ekspertna potpora odluivanju), ovjeka
(donosioca odluke) koji nadzire rad sustava putem raunala i programa, ili pak
interaktivno djelovanje na relaciji ovjek-raunalo-raunalni program. Svojstvo
inteligencije takvom sustavu moe dati samo i iskljuivo informatika komponenta,
koja ima ulogu ivanog sustava biolokih organizama (10).
Inteligencija se pak u takvim sustavima moe oivotvoriti iskljuivo kao
istodobno djelovanje upravljako-nadzornog sustava u dva sloja (razine), meu
kojima postoje meusobne veze (komunikacija-prijenos podataka). Hardverske
performanse suvremenih raunala i softverskih mogunosti suvremenih objektivno
12

usmjerenih instrumentarija, omoguuju praktinu realizaciju sustava koji moe

usporedno (istodobno) djelovati na:
razini rjeavanja tekuih poslova i zadataka
razini raunalnog uenja i kasifikacije, koja se sastoji od:
- prikupljanja i analize podatka
- samostalnog sastavljanja modela
- analize modela
- rjeavanja modela
- analize dobivenih rjeenja
s ciljem:
klasifikacije tih modela
upoznavanje svojstava modela (prema prethodno zadanim pravilima i
postupcima) te prepoznavanja slinih modela kako bi se korisniku mogao
predloiti postupak rjeavanja problema
uoavanja ugraenih ogranienja, kako bi sam sustav i/ili korisnik mogao
dograivati postojei sustav nadzora i upravljanja.
Veze izmeu navedenih razina djelovanja nune su kako bi se novo-steeno
znanje na razini raunalnog uenja moglo primijeniti i za konkretno rjeavanje
problema. Na taj se nain u sustav, u praktinom obliku, uz atribut uenje novog
znanja moe ugraditi i atribut primjena novosteenog znanja, to je pak kljuno
obiljeje inteligencije.
Osnovni cilj i namjena inteligentnih proizvonih sustava jest sluenje
ovjekovim potrebama. To pak znai da on samostalno ili u suradnji s ovjekom kao
nadzornim organom stvara nove materijalne vrijednosti (dobra). U tom se smislu i
inteligencija ugraena u njega moe promatrati iskljuivo i jedino kao sustav koji
moe donositi odluke i na temelju toga upravljati pojedinim hardverskim
sastavnicama inteligentnoga proizvodnog sustava. Pri tome u upravljaki dio sustava
trebaju biti ugraena ova naela (parafraziramo tri zakona robotike*):
1. sustav ne smije ozlijediti ovjeka (zahtjev sigurnosti), a svojom neaktivnou ne
smije dopustiti da organizacija i okolina u kojoj djeluje trpi tetu (zahtjevi
ekonominosti i ekologinosti),
2. upravljako-nadzorna komponenta sustava pri ovjekovoj intervenciji mora dati
prednost njegovim zahtjevima, a ne ciljevima samog sustava, osim ako je to
proturjeno prvom zakonu,
*

Tri uvena i osnovna zakona robotike postavio je poznati pisac znanstvene fantastike Isaac
Asimov u prii Runaround, objavljenoj u oujku davne 1942. godine u izdanju Astounding
Science Fictiona.

13

3. upravljako-nadzorna komponenta sustava pri ovjekovoj intervenciji mora dati

prednost njegovim zahtjevima, a ne ciljevima samog sustava, osim ako je to
proturjeno prvom zakonu,

Slika 5. Opi prikaz inteligentnog proizvodnog sustava (prema Beniu, 10)

Iako je za ovjeka u praksi do danas to jo uvijek teko dostian ideal, mnogi
prethodni elementi ve postoje ili se razvijaju unutar postojee CIM koncepcije.
Suvremena koncepcija logistikog upravljanja radnim operacijama (Manufacturing
Operations Management - MOM) u krajnjoj se liniji potpuno uklapa u prethodnu
koncepciju. Na slici 6. prikazana je tipina shema moguega upravljakog softvera
bez kojega ne moe funkcionirati koncepcija inteligentnih proizvodnih sustava.
Softverska komponenta takvog sustava (barem prema postojeim suvremenim
koncepcijama razvoja softvera) sloena je to pak znai da on djeluje u meusobno
povezanim slojevima. Koliko e u pojedinom sloju ona biti kompletna (u smislu
ugraenog softvera), ovisi o specifinim potrebama konkretnoga proizvodnog
sustava.
14

Slika 6. Razliiti slojevi softvera za umjetnu inteligenciju (prema Beniu, 10)

Upravljanje proizvodnim sustavom iskljuivo je zadaa operativne i taktike
razine odluivanja. Pritom je, naime, rije o zadatku istodobnog upravljanja
operacijama, kao i o upravljanju procesom proizvodnje (u cjelini ili djelomino). Pri
tome se, ovisno o tipu posla (zadatka) i odluke (koju treba donijeti) moe govoriti o
prvoj ili o drugoj razini odluivanja.
Navedeni aspekt upravljanja i kontrole proizvodnje ujedno je i jedan od temelja
na kojima se zasniva suvremena koncepcija logistikog upravljanja radnim
operacijama u proizvodnji. Na temelju tono specificiranih zahtjeva, za poznatog
kupca ili za poznato trite potrebno je izraditi proizvode specificirane kakvoe. Ako
je kupac poznat, cjelokupna se proizvodnja mora obaviti do strogo odreenog roka.
Ako se proizvodi za poznato trite, situacija je slina, samo se u tom sluaju cijela
proizvodnja mora obaviti to je bre mogue. Da bi se postigli ti ciljevi, proizvodnju
15

treba organizirati i (ponekad, u nekim sluajevima) neposredno upravljati

proizvodnim operacijama (komponenta on-line odluivanja dok je proizvodni proces
u tijeku; Work in Process WIP). Upravljanje proizvodnjom koja je u tijeku zahtijeva
i povratnu vezu na relaciji donosilac odluke-proizvodni sustav, koja omoguuje
preventivne i korekcijske postupke kako bi se postigao glavni cilj na razini
proizvodnje - potpun zavretak proizvodnje do zacrtanog termina. To pak znai da
sim potisne komponente (u informacijskom smislu) u upravljanju proizvodnjom (od
pozicija prema proizvodu) u sustav mora biti ugraena i povlana komponenta (od
proizvoda prema pozicijama). Pri tome je potisna komponenta u biti unaprijedno
planiranje proizvodnje (terminiranje), a povlana komponenta znai reterminiranje
proizvodnje i moe postojati samo ako postoji interna komponenta kontrole koja ima
zadau kontrolirati kakvou zavrene proizvodnje (10).
U
tvrtkama
za
preradu
drva
i
proizvodnju
n a m j e t a j a navedene koncepcije upravljanja osiguravaju prikladan nain na
koji se mogu rjeavati problemi u proizvodnji i poslovanju. Koncepcijama je
zajedniko da se na temelju sposobnosti razumijevanja, zakljuivanja, uenja,
primjene znanja i informacijskih tehnologija, opaanja i prepoznavanja dogaaja i
objekata mogu koristiti u smislu savjetodavne inteigentne potpore procesima
odluivanja i upravljanja. Te se koncepcije meusobno dopunjuju i ine opu
logistiku koncepciju koja u preradi drva i proizvodnji namjetaja moe poprimiti
razliite oblike, od tzv. smisao-znanje i informacijske tehnologije, bez obzira na to o
kakvoj je koncepciji rije. Ona mora biti sposobna davati suvisle odgovore te moi
rjeavati situacije u opsegu u kojem smo je opskrbili znanjem o proizvodnji i
poslovanju tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja. Takvo savjetodavno
svojstvo prikazanih koncepcija vrst je oslonac u okolini koja zbunjuje.
Opisane koncepcije danas ine suvremenu koncepciju u izgradnji i vrednovanju
teorija, posebice onih vezanih za djelovanje proizvodnih sustava u preradi drva i
proizvodnji namjetaja.

16

2. KONCEPCIJA SUVREMENE PROIZVODNJE U PRERADI DRVA

I PROIZVODNJI NAMJETAJA*
Suvremeno svjetsko trite drvom i proizvodima od drva zahtijeva proizvode
ireg i promjenjivog asortimana, u malim i varirajuim koliinama, esto i unikate.
Osim toga, zahtijevaju se proizvodi i usluge visoke razine kakvoe, a posebice je na
tritu namjetaja zamjetna sve vea konkurencija.
Proizvod je rezultat rada ili radnog procesa (1.2) (95). Usluga je rezultat
dobiven uzajamnim djelovanjem dobavljaa (1.10) i korisnika (1.9) te samostalnim
djelovanjem dobavljaa kojim on zadovoljava korisnikove potrebe (95). Kakvoa je
ukupnost svojstava nekog entiteta (1.1) koja ga ine sposobnim da zadovolji izraene
ili pretpostavljene potrebe (95).
Na slici 7. dana je koncepcija suvremene proizvodne filozofije. Njezin je cilj
potpuno zadovoljenje potreba trita i kupca. Zadovoljenje oekivanja postie se
proizvodnjom usmjerenom prema kupcu, poveanjem udjela usluga te servisa i
ekoloki istom proizvodnjom.
Suvremena proizvodna filozofija u preradi drva i proizvodnji namjetaja
ostvaruje se stalnim ulaganjem u nju, angairanjem velike koliine znanja te
zadovoljenjem zahtjeva za tehnolokom istoom. Nju je pak mogue ostavariti
nizom elemenata vezanih za kupca, proizvodnju i poslovanje tvrtke. Koncepcija
suvremenog trita drvnim proizvodima ostvaruje se:
irokim i promjenjivim proizvodnim programom
visokom kakvoom proizvoda i poslovnog sustava
stalnim smanjenjem cijena proizvoda od drva
suvremenom proizvodnom koncepcijom
sustavima planiranja i odravanja kratkih i tonih rokova isporuke proizvoda od
drva kupcima.
Danas irok i promjennjiv proizvodni program nameu kupac i trite, a
ostvaruje se fleksibilnom proizvodnjom. U ostvarenju takve koncepcije veliko
znaenje imaju fleksibilni tehnoloki sustavi i strojevi voeni raunalom. Obiljeje im
je visoka produktivnost, irina asortimana drvnog materijala za sastavljanje, tonost i
visoka kakvoa izrade i obrade proizvoda. U tim sustavima manje su zalihe drvnog i
nedrvnog materijala i nedovrene proizvodnje proizvoda od drva.
*

Prema Figuriu, 23.

17

Slika 7. Koncepcija suvremene proizvodne filozofije u preradi drva i proizvodnji

namjetaja (prema Figuriu, 23)
Suvremene metode voenja proizvodnje i poslovanja tvrtke za preradu drva i
proizvodnju namjetaja podrane informatikom tehnologijom te niim i viim
razinama komunikacijskog sustava imaju zadau inteligentnih agenata, savjetnika u
procesima odluivanja i upravljanja proizvodnjom i poslovanjem.
Prije prikazani fleksibilni tehnoloki sustavi i strojevi utjeu na smanjenje
obrtne kratkotrajne imovine vezane za proizvodnju. Moe se rei da je takav rad
gotovo bez meufaznih skladita, skladita drvnog i nedrvnog materijala i bez
skladita gotovih proizvoda od drva.
Visokom kakvoom proizvoda i poslovnog sustava osigurana je koncepcija
rada bez pogreaka uz visok udjel samokontrole zaposlenih na svim radnim mjestima
u tehnolokom procesu. Pritom bitnu ulogu imaju i implementirane suvremene
metode upravljanja i osiguranja kakvoe proizvoda u cijelom tehnolokom i
operativnom procesu upravljanja proizvodnjom i poslovanjem tvrtke za preradu drva i
proizvodnju namjetaja. To pridonosi i osiguranju visokih tehnoekonomskih normi u
proizvodnji i poslovanju tvrtke koje se postiu spomenutim metodama upravljanja te
18

modernim sustavima planiranja i odravanja kratkih i tonih rokova isporuke

proizvoda kupcima. Osmiljen je niz metoda i tehnika (MRP, MRP II, just-in-time,
KANBAN) s ciljem snienja zaliha drvnog i nedrvnog materijala, nedovrene
proizvodnje, gotovih proizvoda, terminiranja i praenja proizvodnje optimiranjem
proizvodnog ciklusa.
Fleksibilnom proizvodnjom, proizvodnjom bez pogreaka, te osiguranjem
visokih tehnoekonomskih normi omoguuje se proizvodnja bez gubitaka rada i
materijala. To znatno utjee na snienje cijene proizvoda od drva i krajnji je rezultat
takve koncepcije maksimizacija dobiti.
F l e k s i b i l n i t e h n o l o k i s u s t a v i . Do ezdesetih godina 20.
stoljea automatizacija proizvodnih procesa u preradi drva i proizvodnji namjetaja
bila je usmjerena prema masovnoj proizvodnji, a koritena je tzv. kruta
automatizacija.
Njezina tipina obiljeja jesu:
nefleksibilnost sustava, tj. to je znailo da je promjena prizvodnog programa vrlo
skupa i teko ostvariva
jednostavnost osnovnih tehnolokih operacija, no integracija i koordinacija vie
takvih operacija inili su sustav sloenim
velik broj dijelova u seriji
visoki investicijski trokovi.
Tipini primjeri krute automatizacije u preradi drva i proizvodnji namjetaja
jesu transferne linije u proizvodnji ploastog namjetaja, linije za automatsku obradu
ploa, montau i sl.
Zahtjevi trita usmjeravaju proizvoae, osobito proizvoae namjetaja,
prema:
brzim promjenama asortimana prizvodnje
skraenju vremena od ideje do pojave proizvoda na tritu
organiziranju proizvodnje u malim promjenjivim serijama
poboljanju kakvoe proizvoda od drva.
Konvencionalnom se automatizacijom proizvodnih postrojenja ti zahtjevi ne
mogu ostvariti jer relativno visoki trokovi prilagodbi postrojenja ne omoguuju
ekonominu proizvodnju u malim serijama.
Brza promjena asortimana proizvoda od drva u pojedinanoj i serijskoj
proizvodnji utjecala je na uvoenje programabilne ili fleksibilne automatizacije. Bitna
su obiljeja programabilne automatizacije:
visoki investicijski trokovi (ali ipak manji nego u sustavu s krutom
automatizacijom)
19

 sposobnost mijenjanja redoslijeda operacija kojima se upravlja pomou programa

visoka fleksibilnost, to ini sustav pogodnim za izradu razliitih proizvoda u
malim serijama
manja proizvodnost nego pri krutoj automatizaciji.
Primjer programabilne automatizacije jesu numeriki upravljani strojevi.
Program za obradu dijela upravlja redoslijedom operacija tako da je pri promjeni
proizvodnog programa nuno samo pripremiti novi NU program. Ti se sustavi
odlikuju velikom programabilnom fleksibilnou.
Proizvodni se program proizvoda od drva moe definirati veliinom serije
(mala, srednja, velika), koja, ovisno o asortimanu, a sa ciljem poveanja
produktivnosti, zahtijeva odgovarajuu tehnologiju. Na slici 8. predoena je ovisnost
pojedinih tehnologija o veliini serije i broju varijacija proizvoda u seriji. Sredinji
prostor zauzimaju fleksibilni tehnoloki sustavi.
Pod fleksibilnim tehnolokim sustavom razumijeva se proizvodna oprema
povezana sa zajednikim sustavom upravljanja i sustavom za upravljanje tijekom
materijala radi automatske proizvodnje razliitih elemenata. Organizacijska i tehnika
procedura te programi dio su sustava.
Osim obrade dijelova (aktualni proizvodni proces), sustavom su obuhvaeni i
pratei pomoni procesi kao to su manipulacija, transport, kontrola, montaa i
uskladitenje. Upravljaki podaci iz raunalne stanice predaju se procesu. Podaci iz
procesa nuni za praenje njegova funkcioniranja dostavljaju se raunalu radi njihove
obrade i donoenja upravljakih naredbi u realnom vremenu.
Fleksibilnost i produktivnost kriteriji su za izbor proizvodnih kapaciteta. Ta
dva kriterija u meusobnoj su suprotnosti. U masovnoj proizvodnji produktivnost je u
prvom planu, dok se u maloserijskoj i srednjoserijskoj proizvodnji osigurava
kompromis izmeu ta dva kriterija.
Fleksibilni tehnoloki sustavi omoguuju obradu razliitih tipova proizvoda
koji pripadaju odreenoj porodici proizvoda. Broj i tipovi dijelova u sklopu porodice
proizvoda odreuju podruje primjene fleksibilnih transfernih linija, fleksibilnih
tehnolokih stanica i fleksibilnih tehnolokih sustava.
Fleksibilna tehnoloka linija sadri nekoliko automatiziranih ili specijalnih
strojeva povezanih s automatiziranim sustavom za transport materijala na naelu
linije. Fleksibilne tehnoloke linije sposobne su simultano ili sekvencijski obraivati
razliite elemente i sklopove koji se kreu kroz sustav uzdu iste putanje. Da bi se
uravnoteile vremenske razlike u ciklusima obrade, udeavanju ili kratkim zastojima,
izmeu strojeva (radnih mjesta) postavljaju se meuskladita. Na taj se nain
minimizira utjecaj tih inilaca na druge komponente sustava. S obzirom na sve vei
zahtjev trita za proizvodima velikih varijacija u manjim serijama oekuje da e u
20

bliskoj budunosti fleksibilne tehnoloke linije zamijeniti konvencionalne transferne

linije u proizvodnji namjetaja (23).

Slika 8. Odnos produktivnosti i fleksibilnosti za razliite razine automatizacije

(modifcirano prema Figuriu, 23)
Fleksibilnu tehnoloku stanicu ini jedan ili vie raunalom numeriki
upravljanih strojeva, opremljenih skladitima dijelova i automatskim manipulatorom
za rukovanje dijelovima, skladitenjem alata i automatskim izmjenjivaem alata te
nizom mjernih ureaja za praenje procesa obrade. Raunalna stanica stroja povezana
je s raunalnom stanicom robota i raunalom CNC sustava. Upravljanje u tom sustavu
odnosi se prije svega na koordinaciju optereenja pojedinih strojeva i alata.
Veze za obradu podataka omoguuju komunikaciju s bazama podataka koje
sadre programe obrade elemenata i sklopova, programe za mjerenje, programe za
21

robote, elemente reima obrade itd.

Fleksibilna tehnoloka stanica ima ova obiljeja:
1. mogunost obrade bez operatora,
2. fleksibilnost za obradu razliitih tipova proizvoda u malim serijama,
3. jednostavno prilagoavanje i lako izvoenje procesa obrade,
4. lako praenje tekueg procesa i sl.
Za automatsku obradu dijelova, osobito za obradu bez operatora, fleksibilna
tehnoloka stanica mora biti vrlo pouzdana. Koordinacija operacija na vie
tehnolokih stanica, ukljuujui i rukovanje materijalom (poluproizvodima i gotovim
proizvodima), ostvaruje se u fleksibilnom tehnolokom sustavu putem sredinjeg
raunala.
Fleksibilni tehnoloki sustavi ine kompatibilni i integralni podsustav. Glavne
su komponente fleksibilnoga tehnolokog sustava:
1. raunalom numeriki upravljani strojevi,
2. transportni sustav za dopremu materijala,
3. sustav upravljanja koji koordinira rad CNC strojeva i tansportnog sustava,
4. servisni moduli ili pomone jedinice za kontrolu i sl.
Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljea numeriki upravljani strojevi za
potrebe drvne industrije radili su kao autonomne jedinice s runim postavljanjem
papirne buene trake s NC programom za izradu radnih dijelova u ita trake. U to su
vrijeme radi poveanja produktivnosti uvedeni DNC sustavi, u kojima je jednim
raunalom upravljano s vie strojeva. Ve se tada pojavljuju ideje o integraciji
numeriki upravljanih strojeva s transportnim sustavima, pri emu bi se jednim
raunalom upravljalo cijelim sustavom. Tada su postavljene i osnove za razvoj
fleksibilnih tehnolokih sustava.
Analizirani fleksibilni tehnoloki sustavi uglavnom se rabe za maloserijsku i
srednjoserijsku proizvodnju razliitih tipova elemenata i sklopova unutar odreene
porodice dijelova.
Instalirani fleksibilni tehnoloki sustavi sastavljeni su od obradnih stanica i
najee su rezultat specijalne prilagodbe, koju realiziraju proizvoai strojeva i
upravljakih sustava za potrebe prerade drva i proizvodnje namjetaja. Intenzivno
uvoenje novih fleksibilnih tehnolokih sustava u preradu drva i proizvodnju
namjetaja posljednjih godina pokazuje na tendenciju daljnjeg razvoja te vrlo
dinamine oblasti. Tako je dananja razina razvoja obradnih sustava obiljeena
mogunou fleksibilnih tehnolokih sustava na osnovi raunalne automatizacije koji
bi imali tri osnovna svojstva (23):
1. fleksibilnost,
2. automatiziranost,
22

3. inteligenciju.
U bliskoj budunosti oekuje se koritenje znatno vie razine prilagodljivog
upravljanja u fleksibilnim tehnolokim sustavima. Elementarni sustav prilagodljivog
upravljanja, koji su ve u upotrebi, upuuju na velike mogunosti.
Cilj poveanja razine inteligencije strojeva ili stanica za montau jest
smanjenje potrebe za njihovim nadzorom i kontrolom. To omoguuje uvoenje
integralnog koncepta proizvodnje.
CIM (Computer Integrated Manufacturing - raunalom integrirana
proizvodnja) koncept je kojemu treba teiti u svim razmiljanjima i provedbama
suvremene proizvodnje na podruju prerade drva i proizvodnje namjetaja.
CIM je integralna obrada informacija i podataka za rjeavanje tehnikih,
organizacijskih i gospodarskih zadataka unutar tvrtke, to predouje i slika 9, na kojoj
su dane funkcije organiziranja CIM sustava.
Za CIM je bitna integracija svih informacija i informacijske tehnologije,
proizvodnje i gospodarenja te njihova povezanost. Postavljaju se visoki zahtjevi u
povezivanju softvera s informacijskom tehnologijom kao i strojeva.
Integriranjem pojedinih dijelova proizvodnog lanca mogue je skratiti vrijeme
izvrenja naloga s klasinog tjedna na CIM dan, te usto:
smanjiti trokove proizvodnje
smanjiti obrtna sredstva vezana za proizvodnju
poveati fleksibilnost proizvodnje
poveati stupanj pouzdanosti kakvoe proizvoda.
Mogue je predvidjeti proizvodni proces u kojemu e sve operacije biti
upravljane raunalom bez bilo kakve ljudske intervencije. CIM je proizvodnja pri
kojoj su dvije ili vie proizvodnih operacija integrirano upravljane istim raunalnim
sustavom. CIM obino obuhva CNC sustav i automatski transport materijala
upravljan raunalom.
CIM - raunalom integrirani proizvodni sustav zatvorena je povratna veza u
kojoj su osnovni ulazni podaci proizvodni zahtjevi (potrebe) i proizvodni koncepti
(kreativnost), a glavni izlaz su gotovi proizvodi. Sastoji se od elemenata softvera i
hardvera, u to je ukljueno konstruiranje, planiranje, programiranje, upravljanje
proizvodnjom (povratna veza, nadzor i optimiranje), proizvodna oprema (ukljuivi i
alatne strojeve) te proizvodni proces (razmjetaj, formiranje i konsolidiranje).

23

Slika 9. Funkcije raunalom integrirane proizvodnje

(modificirano prema Figuriu, 23)

24

3. TEORIJSKE PRETPOSTAVKE POTREBNE ZA UPRAVLJANJE

PROIZVODNIM SUSTAVIMA U PRERADI
DRVA I
PROIZVODNJI NAMJETAJA
3.1. Teorija sustava*
U sreditu ovog razmatranja je sustav ili, openito, sustavno miljenje. To
je relativno nova paradigma znanstvenog pristupa svim iskustvenim predmetima i
pojavama koja se ne zadovoljava analitikim pojednostavnjenjima nego nastoji
pridonijeti razumijevanju, objanjavanju i mijenjanju cjelina promatranih u sintezi
svih njihovih dijelova. Sustavni pristup i sustavno miljenje, kako tvrde mnogi
suvremeni znastvenici, najvaniji su kvalitativni skok u razvoju znanstvene
metodologije sve od njezina postanka. Posebno se istiu znaenje i doprinos te
nove metodologije na podruju obrade informacija te upravljanja i odluivanja u
sloenim gospodarskim i drutvenim sustavima.
Izuavanjem sustava bavi se znanost koja se zove teorija sustava. Ta se
znanost vrlo intenzivno razvija, a njezini rezultati nalaze sve iru primjenu u
najraznovrsnijim podruijima drutvenog razvoja.
Pojam modela zasniva se na postojanju neke slinosti izmeu dva objekta.
Osnovni su zadaci modela da omogui bolje razumijevanje prouavane pojave i
poveanje moi previanja. On moe biti koriten za opis, poblie oznaavanje,
istraivanje, otvaranje komunikacija, analizu, uenje, kategoriziranje i oponaanje
stvarnog sustava.

3.1.1. Sustav
Teorija sustava je znanstvena disciplina koja prouava strukturu i
funkcioniranje cjeline, povezanost i ponaanje njezinih dijelova. Cjelina je uvijek
neto vie od jednostavne sume dijelova nekog sustava (68).
Danas je upotreba pojma sustav vrlo iroka. Pojmove sustav i sustavi,
sustavni pristup, sustavno miljenje i sl. danas upotrebljavaju svi oni koji
neposredno rade na razvojnim istraivanjima na podruju prirodnih, tehnikih,
organizacijskih, drutvenih i drugih znanosti u cijelom svijetu. Tim se pojmovima
koriste i ire drutvene strukture, a ne samo specijalisti odreenih znanstvenih
disciplina, to upuuje na raznovrsne pogodnosti i koristi to se ostvaruju
upotrebom njihova znaenja u svakidanjem radu.

Prema Figuriu, 23.

25

Danas postoji vei broj definicija sustava. Za problematiku upravljanja

proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja valja nabrojiti dvije
najee:
a) sustav je relativno izoliran skup meusobno povezanih elemenata koji se
ponaa prema nekim svojim zakonima,
b) sustav je jasno odvojen skup na odreeni nain meusobno povezanih
elemenata koji po nekoj zajednikoj odrednici ine skladnu cjelinu.
Pojam sustav danas se najee rabi u sljedeem smislu:
1. ako postoji odreeni skup elemenata konkretnoga ili formalnog karaktera koji
su meusobno neposredno ili posredno povezani tako da ine odreenu cjelinu
koja kao takva egzistira, koja se kao takva ponaa u svom funkcioniranju ili
koritenju i koja se kao takva moe identificirati,
2. za sve sastavne dijelove koji pripadaju odreenom sustavu uvijek postoji
odreeni skup zajednikih ciljeva, realizaciji kojih je usmjereno njihovo
zajedniko funkcioniranje,
3. parcijalno funkcioniranje sastavnih dijelova sustava podreeno je zahtjevima
funkcioniranja koje postavlja sustav kao cjelina.
Navedene postavke, koje razliiti autori daju u razliitim inaicama, obino
slue kao polazna ideja koncepcije za prouavanja i za razvoj odnosno izgradnju
sustava. Njihova je bit u usredotoenju pozornosti na sustav kao cjelinu, a ne na
pojedinane dijelove.
Da bi se neto definiralo kao sustav, potrebno je:
a) utvrditi stajalite i svrhu promatranja,
b) utvrditi funkciju (svrhu postojanja) sustava,
c) utvrditi potencijalne elemente sustava,
d) pronai granice sustava,
e) pronai veze izmeu elemenata sustava sa stajalita promatranja.
Da bi neki sustav upoznao, moraju se upoznati najmanje ove tri veliine tog
sustava (23):
elemente sustava (E)
strukturu sustava (R)
funkciju sustava (F)
S = { E, R, F }.

(2)

Elementi sustava su funkcionalni dijelovi sustava koji svojim postojanjem i

svojom funkcijom bitno utjeu na postojanje i djelovanje sustava s odreenog
motrita.
Elementi sustava su njegovi temeljni dijelovi koji se dalje ne ralanjuju.

26

Struktura sustava je skup svih veza u njemu. Struktura sustava oznaava:

broj elemenata u odgovarajuem skupu elemenata koji ine sustav
karakter pojedinih elemenata koji ine sustav
broj veza u odgovarajuem skupu veza kojima su sastavni elementi sustava
meusobno povezani
karakter veza.
Svaki sustav u trenutku promatranja ima odreena obiljeja. Skup tih
obiljeja naziva se stanjem sustava. Za identifikaciju stanja sustava po pravilu se
uvodi opa funkcija stanja sustava.
Funkcija sustava je svrha njegova postojanja. Pojam funkcioniranja sustava
moe se shvatiti kao odreeni skup aktivnosti koje izvravaju njegovi sastavni
elementi tijekom odreenog vremena, a usmjerene su na realizaciju svrhe i zadaa
sustava. Rezultati funkcioniranja pojedinih elemenata sustava prenose se od
jednih na druge vezama i tako sustav djeluje kao cjelina. Uloga veza u sustavima
ne iscrpljuje se samo na jednostavnom povezivanju pojednih elemenata. Njihova
je osnovna zadaa meusoban prijenos rezultata funkcioniranja.
Svaki dio sustava tijekom rada ostvaruje svoju pojedinanu funkciju rezultat svog djelovanja. Ostvarena funkcija sustava mjera je ostvarenja njegove
svrhe i njegovih zadataka. Funkcioniranje je iri pojam od strukture i obuhvaa
rad sustava tijekom vremena i rezultate toga rada, kao i izvrioce rada.
Funkcija sustava esto se naziva i funkcijom kriterija ili cilja. Postavljanje
funkcije kriterija u osnovi proistjee iz logike postojanja sustava.
Za detaljnije prouavanje odreenog sustava osobito je vano utvrditi
podruje doputenih odstupanja, odnosno tolerantne zone funkcije kriterija.
3.1.1.1. Stanje sustava
Stanje bilo kojeg sustava moe se, s odreenom tonou, okarakterizirati
kao skup vrijednosti veliina koje odreuje njegovo ponaanje.
3.1.1.2. Definiranje ulaza i izlaza
Kretanje sustava, tj. promjene njegova stanja mogu nastati pod utjecajem
vanjskih initelja te kao rezultat procesa to se zbija unutar samog sustava.
Vanjska djelovanja na sustav nazivaju se ulazne veliine (ili ulazna
djelovanja, ulazne varijable sustava, inputi), a elementi sustava kojima su
pridruena ulazna djelovanja zovu se ulazi sustava. Djelovanja sustava na okolinu
karakteriziraju vrijednosti njegovih iskazanih veliina. Skup izlaznih veliina
(outputa) i njihovih promjena odreuje ponaanje sustava, zapravo, one
omoguuju vanjskom promatrau (ili upravljau) da ocijeni usuglaenost
27

promjene sustava s ciljem ostvarenja upravljanja. Ulaz i izlaz ine vezu sustava s
okruenjem (sl. 10). Skup svih ulaznih veliina oznauje se pomou vektora ulaza
x, a skup izlaznih veliina pomou vektora izlaza y. Svaka vrsta ulaznih veliina
komponenta je ulaznog vektora x, a svaka vrsta izlaznih veliina komponenta
vektora y.

ulazne veliine, x = xn

izlazne veliine, y = yu

Slika 10. Ulaz i izlaz ine vezu sustava s okruenjem (prema Figuriu, 23)
3.1.1.3. Povratna veza
Veza izmeu izlaza i ulaza istog elementa naziva se povratnom vezom.
Povratna se veza moe ostvariti neposredno od izlaza elemenata sustava na
njegov ulaz ili preko drugih elemenata danog sustava. Veza izmeu izlaza i ulaza
elemenata sustava naziva se povratnom vezom zato to je smjer prijenosa
djelovanja u tom sluaju suprotan smjeru prijenosa djelovanja kroz taj element.
Povratna veza jedan je od najvanijih pojmova kibernetike i pomae
razumijevanju mnogih pojava koje se dogaaju u upravljanim sustavima razliite
prirode. Povratna veza, koja poveava utjecaj ulaznog djelovanja na izlaznu
veliinu elemenata sustava, naziva se pozitivnom, a ona koja smanjuje taj utjecaj
negativnom.
Povratna veza slui za odravanje nekoga stalno potrebnog
stanja samoregulirajueg sustava ili regulira rad sustava. Povratna veza zatvara
krug tijeka informacija u kojem se na bazi izlaznih informacija donose odluke
pomou kojih se reguliraju (normaliziraju) ulazne veliine sustava za slijedni
proces. Njome se zapravo prenose informacije o tome kako je izvrena
upravljaka naredba, odnosno kakvo je stanje sustava nakon provedene promjene.
Openito, povratna se veza moe klasificirati kao:
a) negativna,
b) pozitivna,
c) indirektna,
d) direktna (36).
N e g a t i v n a p o v r a t n a v e z a u odreenome samoregulirajuem
sustavu odraava neko stalno potrebno stanje (36). Kao primjer moe posluiti
28

stanje zaliha drvnog materijala. Izdatak materijala i razlika stanja ine koliinu
nabavljenog materijala, tj. novi ulaz materijala na zalihu (sl. 11).
stanje zaliha
drvnog materijala
povratna veza
Slika 11. Negativna povratna veza (modificirano prema Grbavcu, 36)
P o z i t i v a n a p o v r a t n a v e z a u nekome samoregulirajuem
sustavu odraava rast sustava (36). Kao primjer moe posluiti izobrazba
djelatnika u proizvodnji namjetaja radi unapreenja i ovladavanja postojeim ili
novim tehnolokim procesima s ciljem poveanja stupnja znanja i vjetina
zaposlenika u proizvodnji (sl.12).
obrazovanje
djelatnici u
proizvodnji
namjetaja
Slika 12. Pozitivna povratna veza (modificirano prema Grbavcu, 36)
I n d i r e k t n a p o v r a t n a v e z a vezana je za rad dvaju ili vie
sustava. Kao primjer moe posluiti usporedba ostvarenih pokazatelja uspjenosti
poslovanja u odnosu prema planiranome i u usporedbi s vanjskim okruenjem kao
regulirajuim inteljem daljnjeg rada i poslovanja (36).
ostvareno
okruenje
organizacija

planirano

Slika 13. Indirektna povratna veza (prema Grbavcu, 36)

29

D i r e k t n a p o v r a t n a v e z a tee unutar proizvodnog sustava, a

slui kao kontrolna mjera njezine kvalitativne strukture (36). Kao primjer moe
posluiti odravanje stanja zaliha nedovrene proizvodnje u okvirima
predvienim planom proizvodnje tvrtke (sl. 14).
model

organizacija

plan
proizvodnje

stanje zaliha
nedovrene
proizvodnje

Slika 14. Direktna povratna veza (modificirano prema Grbavcu, 36)

Za svrsishodno ponaanje sustava nuno je postojanje povratne veze koja
e obavjetavati korisnika o stanju sustava, osobito o tome je li postavljeni cilj
postignut ili ne. Povratna je veza metoda upravljanja ponaanjem nekog sustava,
uz koritenje rezultata njegova dotadanjeg djelovanja. Ako se ti rezultati rabe
samo kao brojani podaci za kritiku sustava i za njegovu regulaciju, veza se
naziva jednostavnom povratnom. Ako informacije to se vraaju nakon obavljene
radnje mogu izmijeniti opi nain i djelovanje sustava, nazivaju se sloenim
povratnim vezama.
Suvremena koncepcija upravljanja proizvodnjom predlae prihvaanje
termina povratna veza ne u smislu povratnog tijeka informacija u nekom sustavu
nego, naprotiv, odreenog sustava tijeka informacija kao metode upravljanja
nekim sustavom.
Razlozi za uvoenje povratne veze mogu se svrstati u tri skupine:
1. stabiliziranje nominalno nestabilnog sustava,
2. ostvarenje eljene performanse uz postojanje netonosti modela objekta
upravljanja,
3. ostvarenje eljene performanse uz nekontrolirane vanjske poremeaje.

30

3.1.1.4. Okruenje sustava

Sustavi su kao cjelina povezani s drugim sustavima koji ine njihovo
okruenje. Drugi sustavi i njihovi elementi ne moraju ulaziti u sustav promatranog
sustava, ali svojim ponaanjem i funkcioniranjem utjeu na njegovo ponaanje i
funkcioniranje.
Sustavi sa svojim okruenjem razmjenjuju informacije, materijalna dobra i
energiju. Ta se razmjena obavlja preko vektora ulaza odnosno vektora izlaza iz
sustava.
Okruenje nekog sustava jest cjelokupnost svih sustava koji imaju najmanje
jedan element iji je izlaz istodobno ulaz bar jednog elementa danog sustava ili
koji imaju najmanje jedan element iji je ulaz ujedno izlaz jednog elementa danog
sustava (23).
Kao primjer moe se promotriti proizvodnja ploastog namjetaja za
opremanje uredskog prostora koju ine dobavljai, skladite furnira i panel-ploa,
ljepionica te strojna obrada ploastog namjetaja (sl. 15).

Slika 15. Okruenje sustava (modificirano prema Figuriu, 23)

31

3.1.1.5. Vrste sustava

U literaturi postoji niz razliitih klasifikacija sustava. Ovisno o
najopenitijim obiljejima, oni se mogu prema Figuriu (23) podijeliti na sljedee
osnovne vrste.
3.1.1.5.1. Sustavi prema povezanosti s okruenjem
Z a t v o r e n i s u s t a v i definirani su tako da veze u njima ine
zatvorenu cjelinu bez ulaznoga ili izlaznog djelovanja. To znai da elementi
utjeu jedni na druge, ali ne i na svoje okruenje (sl. 16). Ti su sustavi u stvarnosti
vrlo rijetki.

okruenje

E1

E2
E5

E4

E3

okruenje
Slika 16. Zatvoreni sustav (prema Figuriu, 23)
O t v o r e n i s u s u s t a v i oni u kojima postoje granini elementi
(ulaz i izlaz) to primaju utjecaj iz okruenja ili prenose djelovanje sustava na
okruenje (sl. 17). Primjer takvog sustava je prikazani tijek proizvodnje piljene
grae.

32

Slika 17. Otvoreni sustav - shema glavnih tehnolokih tijekova u proizvodnji

piljene grae (modificirano prema Figuriu, 23)
Veze izmeu sustava i okruenja mogu biti kontrolirane i nekontrolirane.
Ako su veze izmeu sustava i okruenja nedovoljno brojne i vrste, sustav je
relativno zatvoren.
Kombinirani
s u s t a v i sjedinjuju prednosti otvorenih i
zatvorenih sustava.
3.1.1.5.2. Sustavi prema stupnju sloenosti
Stupanj sloenosti sustava vrlo je relativan pojam jer ne postoji pouzdan
nain mjerenja njegove sloenosti.
U dosadanjoj teoriji i praksi analize i sinteze sustava bilo je vie pokuaja
da se odgovori na pitanje to je sloeni sustav. Zbog same strukture sloenih
sustava, a i njihove raznovrsnosti, definicije nisu dale cjelovitiji odgovor na
postavljeno pitanje, tako da je praktino znaenje spomenutih definicija vrlo
ogranieno.
Ni u ovom se udbeniku ne daje precizna definicija sloenih sustava.
Imajui na umu probleme koji se u ovom tekstu obrauju, jedno od osnovnih
obiljeja sloenih upravljakih sustava jest njihova hijerarhijska struktura, pri
emu se ne iskljuuje ni poseban sluaj jednorazinskog ureenja sustava.
Jedno od osnovnih obiljeja sloenih sustava jest injenica da se oni sastoje
od veeg broja podsustava koji nisu potpuno nezavisni, ve su povezani sloenim
informacijskim i upravljakim vezama. Openito su te veze jae izmeu
podsustava koji su meusobno blii, odnosno slabije ili uope ne postoje izmeu
podsustava koji su meusobno vrlo udaljeni.
Drugi od osnovnih kriterija za odreivanje stupnja sloenosti sustava jest
broj stanja u kojima se sustav moe nalaziti. Broj stanja uvjetovan je brojem
(stanja) elemenata sustava i brojem njihovih veza.
Za potrebe ovih razmatranja navodimo neke sustave:
33

J e d n o s t a v n i s u s t a v i sastoje se od manjeg broja (stanja)

elemenata i imaju manje sloenu strukturu veza.
S l o e n i s u s t a v i sastoje se od vie (stanja) elemenata i imaju
sloeniju strukturu veza.
K o m p l e k s n i ( v r l o s l o e n i ) s u s t a v i sastavljeni su od
velikog broja raznovrsnih podsustava i (stanja) elemenata povezanih vrlo
sloenom strukturom veza.
3.1.1.5.3. Sustavi prema odreenosti (nainu) ponaanja
U nastavku je prikazana podjela sustava prema odreenosti (nainu)
ponaanja i dane su samo osnovne definicije potrebne za razumijevanje.
D e t e r m i n i r a n i ( o d r e e n i ) s u s t a v i jesu oni kojih je
ponaanje poznato, tj. ako su poznate okolnosti, moe se sa sigurnou predvidjeti
njihova realizacija. Sustavi u kojima je vjerojatnost (p) odreenosti ponaanja
velika nazivaju se determiniranim sustavima (sl. 18).

Y
S
vjerojatnost pojave Y = p
( p = blizu 1 )

Slika 18. Determinirani (odreeni) sustav (prema Figuriu, 23)

S t o h a s t i k i ( v j e r o j a t n i ) s u s t a v i jesu oni ije se
ponaanje moe ustanoviti s odreenom dozom vjerojatnosti, a prema kojoj se
moe zakljuiti da se oni ne mogu korisno upotrijebiti (sl. 19).

Y
S

0,99
0,1

p od 0,5 na vie
Slika 19. Stohastiki (vjerojatni) sustav (prema Figuriu, 23)
N e d e t e r m i n i r a n i ( n e o d r e e n i ) s u s t a v i jesu oni ije
se ponaanje ne moe nikako predvidjeti, tj. oni za koje je vjerojatnost
predvianja vrlo malena (sl. 20).
34

Z
Q

?
?
?

p se ne moe odrediti
Slika 20. Nedeterminirani (neodreeni) sustav (prema Figuriu, 23)
3.1.1.5.4. Sustavi prema stabilnosti ponaanja
Prema stabilnosti ponaanja, sustavi se mogu podijeliti na tri osnovne
skupine.
S t a b i l n i s u s u s t a v i oni koji se sami vraaju u ravnoteno stanje
iz kojega ih je izbacilo djelovanje neke vanjske sile. Jedan od osnovnih zahtjeva
koje treba ispuniti svaki realni sustav upravljanja jest stabilnost sustava.
Stabilizacija sustava bez upotrebe povratne veze unaprijed je osuena na
neuspjeh. Ouvanje tog svojstva sustava osnova je upravljanja poslovnim
sustavima.
N e s t a b i l n i s u s t a v i jesu oni koji se ne mogu sami vratiti u
ravnoteu ako ih djelovanje vanjske sile izbaci iz ravnotenog poloaja.
I n d i f e r e n t n i s u s t a v i posebna su vrsta nestabilnih sustava koji
nemaju stalno ravnoteno stanje. Za takve je sustave svako stanje stanje
ravnotee. Kada vanjska sila izbaci takav sustav iz jednog stanja, on ostaje u
poloaju u kojemu se naao prilikom prestanka djelovanja vanjske sile.

35

3.1.1.5.5. Sustavi prema aktivnostima

Na slici 21. predloena je podjela sustava prema aktivnostima, a u tekstu su
dane samo osnovne definicije sustava potrebne za razumijevanje studijskog
predmeta.
S t a t i k i ( n e a k t i v n i ) s u s t a v i jesu sustavi u kojima nema
kretanja.
D i n a m i k i ( a k t i v n i ) s u s t a v i su oni u kojima elementi
dinamikog sustava tijekom kretanja uzajamno utjeu jedni na druge, odnosno
sustavi iji se prijelazi iz jednog stanja u drugo ne mogu dogoditi trenutano, ve
nastaju kao rezultat prijelaznog procesa.
S u s t a v i s a k t i v n i m f u n k c i o n i r a n j e m su sustavi u kojima
funkcioniranje ima odreeni cilj koji treba ostvariti.
S u s t a v i s k o n a n i m f u n k c i o n i r a n j e m jesu sustavi s aktivnim
funkcioniranjem kojih je djelovanje usmjereno na postizanje nekog cilja, nakon
ega njihova aktivnost prestaje. U tu skupinu pripadaju proizvodni sustavi u
kojima je konanost zadana na primjer, planom proizvodnje za odreeno
razdoblje. Nakon izvrenja plana proizvodnje izdaje se novi plan itd.
O r g a n i z i r a n i ( o r g a n i z a c i j s k i ) s u s t a v i . U organizacijskim
sustavima meusobni su odnosi elemenata tijekom funkcioniranja
promjenjivi ovisno o trenutanoj situaciji. Varijable trenutane situacije
posljedica su poloaja elemenata u takvim sustavima. Pritom elementi imaju
odreenu autonomiju, samostalnost glede veza i meusobnih odnosa. Organizirani
je sustav tvrtka za preradu drva, izradu proizvoda od drva i za proizvodnju
namjetaja. Organizacijski sustavi imaju mnotvo tipinih svojstava. Postojanje
svrhe i ciljeva ope je obiljeje svih organizacijskih sustava. Cilj izgradnje
organizacijskih sustava i njihove egzistencije jest da rezultatima svoga rada
pokriju odreene potrebe. Pritom ti rezultati ne moraju obvezno imati materijalna
obiljeja. Polazei od svrhe, u organizacijskim se sustavima oblikuje skup ciljeva
koji se naziva sustavom ciljeva.

36

sustavi prema aktivnostima

dinamiki sustavi

statiki sustavi
...
sustavi s pasivnim
funkcioniranjem

sustavi s aktivnim
funkcioniranjem

...
sustavi s konanim
funkcioniranjem

sustavi s beskonanim
funkcioniranjem
...

organizirani sustavi

vrsto ureeni sustavi

...
gospodarski sustavi

.............

sustavi N

Slika 21. Sustavi prema aktivnostima (prema Figuriu, 23)

Postojanje organizacije druga je vana i opa osobitost organizacijskih

sustava. Organizacija je zapravo onaj fenomen koji skupu sastavnih dijelova
omoguuje ostvarenje zajednikih ciljeva (23).

37

3.1.1.5.6. Sustavi prema obiljejima

F l e k s i b i l n i s u s t a v . Fleksibilnost je prijelazan oblik upravljanja
kojim se intervencija usmjerava na smanjenje razlike izmeu zadanoga i stvarnog
stanja sustava, tj. razlike u odstupanju. Svaka je fleksibilnost rezultat djelovanja
povratne veze.
Ponaanje sustava s konanim funkcioniranjem moe biti regulirano na dva
naina: ako je sustav odreen tako da se u njemu nalaze samo oni elementi koji
provode izvrenje funkcije sustava, sustav je reguliran izvana, a ako sustav sadri
i elemente koji upravljaju funkcioniranjem ostalih elemenata sustava, sustav je
fleksibilan. Primjer je meufazno skladite sastavljivih elemenata kojemu, kada
stanje zaliha dosegne optimalnu razinu priprema proizvodnje izdaje radni nalog za
popunu tih elemenata u skladitu.
Adaptivni
s u s t a v i . Drugo svojstvo sustava s konanim
funkcioniranjem jest njegov odnos prema okruenju. Sustavi koji mogu dinamiki
mijenjati svoja unutranja obiljeja ovisno o izmijenjenim uvjetima nazivaju se
adaptivnim sustavima. Ti se sustavi mogu prilagoditi svom izmijenjenom
okruenju dinamikim mijenjanjem svoje unutranje strukture. Takav je primjer
tvrtka za proizvodnju namjetaja koja se prilagoava promjenama na tritu.
H i j e r a r h i j s k i s u s t a v i su sustavi u kojima je menedment
funkcioniranja sustavima rasporeen u vie razina.
N e o d r e d i v i s u s t a v i . Definicija (opisivanje, odreivanje) sustava
ovisi i o broju elemenata i mogunosti razliitih veza meu njima. S poveanjem
broja elemenata u jednom sustavu i promjenama njihovih strukturnih veza sustav
postaje sve sloeniji i nepregledniji. Posljedica toga su sustavi koji se ne mogu
tono definirati. Struktura tih sustava slabo se razvija i dinamiki mijenja, pa se
zato nazivaju neodredivim sustavima. Potpuno neodreeni sustav je onaj kojemu
je entropija jednaka 1 (tada je to kaos ili raspad sustava). Zadaa organizacije rada
jest smanjenje neodreenosti sustava.
S a m o u e i s u s t a v . Algoritam upravljanja nekih sustava nije
unaprijed i zauvijek zadan. Poznato je da se metode upravljanja tvrtkama stalno
razvijaju. Taj se razvoj ogleda u primjeni sve djelotvornijih algoritama
upravljanja. Izrada takvih algoritama postaje aktualna kada se doe do spoznaje
da dotadanji algoritam nije davao zadovoljavajua rjeenja i kada se pronae
uzrok takvog stanja. Kada se steknu nove spoznaje o ponaanju sustava ijim se
funkcioniranjem upravlja, tada se modificira algoritam upravljanja. Iz toga se
moe zakljuiti da je tvrtka samouei sustav.
K i b e r n e t i k i s u s t a v i ( s u s t a v i s u p r a v l j a n j e m ) jesu
sustavi na koje se odnose sva obiljeja samoregulirajuih, adaptivnih,
hijerarhijskih, neodredivih i samoueih sustava. Tvrtka je kiberentiki sustav.

38

3.1.1.6. Pregled podjele sustava prema Figuriu

Na osnovi navedenog potpuni opis tvrtke za preradu drva i proizvodnju
namjetaja kao sustava glasi:
a) tvrtka je umjetni, materijalni, otvoreni, sloen sustav,
b) tvrtka je organizirani dinamiki sustav s aktivnim, stabilnim, stohastikim i
konanim funkcioniranjem,
c) tvrtka je sustav sa svim oblicima materijalnog kretanja i svim opim
obiljejima sustava,
d) tvrtka je kibernetiki sustav (sustav s upravljanjem) (sl. 22).

Slika 22. Pregled podjele sustava (prema Figuriu, 23)

(odnosi se na obiljeja tvrtke kao sustava)

39

3.1.1.7. Veze izmeu sustava i vrste veza unutar sustava

S obzirom na veze izmeu sustava i vrste veza meu elemenatima unutar
sustava provedena je podjela sustava prema Figuriu (23).
3.1.1.7.1. Funkcionalni tipovi sustava
Na slici 23. dana je osnovna shematska podjela tipova sustava, a na slikama
24-27. grafiki prikazi prema njihovim specifinostima.
funkcionalni tipovi
sustava

jednostavni otvoreni

odvodni

distribucijski

kombinirani

kontrolni
jednostavni
jednostavni
prijenosni
sloeni
sloeni
pretvaraki
Slika 23. Funkcionalni tipovi sustava (prema Figuriu, 23)
J e d n o s t a v n i o t v o r e n i s u s t a v i . Jednostavni otvoreni sustav jest
sustav koji se povezuje sa svojim okruenjem samo preko jednog ulaza i izlaza
(sl. 24). Iako je to najjednostavniji oblik povezivanja sustava s okruenjem,
postoje razliiti naini tog povezivanja. Ovisno o tom povezivanju jednostavni se
otvoreni sustavi dijele na:
a) kontrolne sustava,
b) prijenosne sustave,
c) sustave pretvarae.
Kao primjer moe se navesti ulaz piljene grae u doradnu pilanu radi
proizvodnje piljenih elemenata koji su ujedno izlaz iz tog sustava.

piljena graa

proizvodnja
piljenih
elemenata

piljeni elementi

Slika 24. Jednostavni sustavi (modificirano prema Figuriu, 23)

40

K o n t r o l n i s u s t a v i . U tu skupinu jednostavnih otvorenih sustava

svrstavaju se oni sustavi koji imaju jedan ulaz i jedan izlaz preko kojih se
povezuju sa svojim okruenjem. Njihovo je specifino obiljeje to to je
realizacija suprotnost pobudi (reakcija se pojavljuje iskljuivo onda kada na ulazu
nema pobude).
Ako se pak na ulazu pojavi neki impuls koji nije programiran, tada se
aktivira rad sustava. To znai da e kontrola ostati u stanju mirovanja i da e se
proces nastaviti ako transformacija tee u programiranim okvirima, ali ako se
pojave, odstupanja, aktivirat e se kontrola.
Prijenosni
s u s t a v i . Sustavi koje obiljeava identinost
realizacije i pobude nazivaju se prijenosnici. Osnovno svojstvo te skupine
jednostavnih otvorenih sustava jest da oni u svom djelovanju primljeni ulaz iz
jednog dijela svojeg okruenja u istom obliku prenose u drugi dio tog okruenja.
S u s t a v i p r e t v a r a i ( t r a n s f o r m a t o r i ) . To su sustavi
koji primaju neki ulaz materijalnog, energetskog ili informacijskog obiljeja u
odreenom obliku pa taj tako primljeni oblik svojim djelovanjem pretvaraju u
neki novi oblik koji se pojavljuje na nekom od njegovih izlaza. Stoga se nazivaju
transformatori ili transformatorski sustavi.
O d v o d n i s u s t a v . Jednostavni odvodni sustavi vrlo su slini
sloenima, ali se ipak kvalitativno razlikuju od njih. Oni takoer imaju dva ili vie
ulaza, a samo jedan izlaz. Za razliku od sloenih sustava, jednostavni poinju
funkcionirati im se na svim ulazima pojave pobude za transformacijski proces.
Kao primjer odvodnog sustava navest emo sljedee primjere. Slika 25.a)
pokazuje primjer ljepionice u koju ulaze furniri i ploe. Sljepljuju se i izlaze kao
oplemenjene ploe. Na slici 25.b) prikazana je proizvodnja ojastuenog
namjetaja. U pogon ulazi drvni materijal-drveni okviri i nedrvni materijaloprune jezgre, spuve i presvlake. Izlaz u skladite ine gotovi ojastueni
proizvodi. Na slici 25.c) dan je openiti primjer odvodnog sustava.
D i s t r i b u c i j s k i s u s t a v . Distribucijski sustavi imaju obiljeja
razvodnih sustava, tj. sustava koji imaju jedna ulaz i dva ili vie izlaza. Dijele se
na jednostavne i sloene. Na slici 26.a) naveden je primjer ulaza piljene grae u
skladite. Piljena graa sa skladita odlazi u doradnu pilanu i na trite kupcima.
Na slici 26.b) prikazan je primjer ulaska ploastog drvnog materijala u skladite
drvnog materijala. Iz njega drvni materijal odlazi u krojanicu, ljepionicu i u
pogon za strojnu obradu, na izradu dijelova. Na slici 26.c) predoen je openiti
oblik distribucijskog sustava.

41

a)
furniri
ploe

spuve
drveni okviri

ljepionica

oplemenjena
ploa

proizvodnja
ojastuenog
namjetaja

skladite
ojastuenog
namjetaja

presvlake

c)
X1
Xm

Y1

Slika 25. Odvodni sustavi (modificirano prema Figuriu, 23)

42

a)
skladite piljene
grae:
piljena graa

- kompletiranje
- razvrstavanje
- prirodno
suenje
- zatita
- kondicioniranje

za doradu
za trite

b)
skladite drvnog
materijala:
- kompletiranje
- razvrstavanje
- kondicioniranje

ploasti
drvni
materijal

u krojanicu
u ljepionicu
u strojnu obradu

c)
X1

Y1
S

Ym

Slika 26. Distribucijski sustavi (modificirano prema Figuriu, 23)

43

K o m b i n i r a n i s u s t a v . Nije rijetkost da neki sustav ima istodobno

dva ili vie ulaza, ali i dva ili vie izlaza. Takav se sustav naziva kombiniranim
sustavom (sl. 27). Tvrtka je u osnovi kombinirani sustav. Na slici 27.a) predoen
je sustav skladita gotovih proizvoda. Ulaz u taj sustav vodi iz proizvodnje
blagovaonikog namjetaja i opreme objekta. Izlazi sa skladita ini otprema na
trite, kupcima, i otprema radi ugradnje opreme na objekt. Na slici 27.b) dan je
prikaz sustava za proizvodnju namjetaja. Ulaze u taj sustav ine dijelovi
namjetaja, ploe iverice i plemeniti furniri. Izlaz iz tog sustava jest namjetaj za
opremanje objekata i namjetaj namijenjen tritu, tj. kupcima. Na slici 27.c) vidi
se openiti prikaz kombiniranog sustava s jednim ulazom i dvama izlazima iz
sustava. Kao primjer na slici 27.d) dan je prikaz dorade i suenja piljene grae.
Elementi izlaze na trite, kupcima, u pogone za proizvodnju namjetaja i
proizvodnju nesastavljivog drvnog materijala. U skladite nesastavljivog
materijala ulaz je iz pilane (piljena graa), doradne pilane te iz suionice (osueni
elementi). Izlaz iz tog sustava vodi u proizvodnju stolica i sjedala, drvene
ambalae i graevne stolarije (sl. 27.e). Na slici 27.g) i f) prikazani su openiti
oblici kombiniranih sustava.

44

Slika 27. Kombinirani sustavi (modificirano prema Figuriu, 23)

3.1.1.7.2. Podjela sustava na osnovi veza meu elementima sustava

S obzirom na veze meu elementima sustava, najei su sljedei oblici (sl.
28.a, b, c, d, e):
sustavi s neposrednom vezom (sl. 28.a); primjer predouje vezu izmeu
stovarita trupaca i proizvodnje piljene grae
sustavi sa svedenim (sintetikim) vezama (sl. 28.b); primjer prikazuje ulaz
drvnog i nedrvnog materijala u proizvodnju namjetaja
sustavi s razvodnim (analitikim) vezama (sl. 28.c); dan je prikaz izlaska
piljene grae iz skladita u doradnu pilanu radi daljnje obrade te u suionicu
drva
sustavi sa serijskim vezama (sl. 28.d); dan je prikaz sustava skladitenja
drvnog materijala - proizvodnje dijelova - skladita gotovih drvnih proizvoda

45

 sustavi s kombiniranim vezama (sl. 28.e); sa skladita piljene grae drvo

odlazi na obradu u doradnu pilanu i suionicu drva te ulazi u skladite piljene
grae i nesastavljivog drvnog materijala.

28a)

X1

stovarite
trupaca

proizvodnja
piljene
grae

Y1

28b)

skladite
drvnog
materijala
X
skladite
nedrvnog
materijala

proizvodnja
namjetaja

28c)

46

skladite
piljene
grae

dorada
piljene
grae
suionica
piljene
grae

28d)

skladite
drvnog
materijala

proizvodnja
dijelova

skladite
gotovih drvnih
dijelova

28e)

skladite
piljene
grae

dorada
piljene
grae
suionica
piljene
grae

skladite
piljene
grae

Slika 28. Podjela sustava prema vezama meu njihovim elementima

(modificirano prema Figuriu, 23)
3.1.1.7.3. Sustavi s obzirom na oblik povratne veze
47

U praksi prerade drva i proizvodnje namjetaja mogue je identificirati vie

oblika povratnih veza odnosno vie tipova sustava s povratnim vezama meu
pojedinim elementima sustava. Svi sustavi koji imaju povratne veze meu
elementima u svoje strukture mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina. To
su:
sustavi s vlastitom povratnom vezom
sustavi s neposrednom povratnom vezom
sustavi s posrednom povratnom vezom
sustav s kombiniranom povratnom vezom.
U teoriji sustava osobita se pozornost pridaje povratnoj vezi i ulau se
veliki napori da se ona to vie usavri. Stoga joj je i u ovom radu dano posebno
znaenje.
S u s t a v s v l a s t i t o m p o v r a t n o m v e z o m prepoznatljiv je po
tome to svaki takav sustav za svaki svoj izlaz ima svoju vlastitu povratnu vezu
(sl. 29).
X

proizvodnja
namjetaja

Slika 29. Sustav s vlastitom povratnom vezom (modificirano prema Figuriu, 23)
S u s t a v s n e p o s r e d n o m p o v r a t n o m v e z o m dobiva se kad se
u strukturu sustava ugradi kanal kojim se izlaz krajnjega izlaznog elementa
povezuje s ulazom rubnoga ulaznog elementa, tj. kanal preko kojega rubni izlazni
element sustava obavjetava rubni ulazni element o uinjenoj pretvorbi (sl. 30).
Y

proizvodnja
dijelova

meufazno
skladite

Slika 30. Sustav s neposrednom povratnom vezom

(modificirano prema Figuriu, 23)

48

S u s t a v s p o s r e d n o m v e z o m . Sustav tog tipa odlikuje se

time to u svojoj strukturi ima elemente kojih su funkcije na neki nain
specijalizirane za kontrolne procese. Tako jednu vrstu ine rubni ulazni elementi
(skladite drvnog materijlala) koji primaju pobude iz okruenja sustava, ali i iz
vlastite strukture. Na osnovi tih pobuda elementi svojim djelovanjem prenose
daljnji tijek transformacijskog procesa (proizvodnja dijelova) na druge elemente u
strukturi sustava, koji nastavljaju i zavravaju (skladite gotovih drvnih
proizvoda) zapoete transformacije. Po pravilu, to su sustavi s tri ili vie
elemenata (sl. 31).

skladite
drvnog
materijala

proizvodnja
dijelova

skladite
gotovih
proizvod

Slika 31. Sustav s posrednom povratnom vezom

(modificirano prema Figuriu, 23)
Sustav s kombiniranim (sloenim) povratnim
v e z a m a . Osnovno obiljeje strukture tih sustava jest hijerarhijski poredak
elemenata, pri emu rubni ulazni elementi uvijek izravno ili neizravno primaju
informacije o rezultatima pretvorbe i strukturi sustava. Pravilo je da dominatni
element izravno prima informacije od sebi podreenih elemenata (organizacijski
ili tehnoloki podreenih). Rjee se informacija dobiva neizravnim putem,
odnosno preko nekog sustava posrednika (sl. 32).
Na osnovi toga, sustavi se dijele na:
sustave s paralelno analitikim povratnim vezama
sustave s paralelno sintetikim povratnim vezama
sustave sa serijskim povratnim vezama.

49

Slika 32. Sustav s kombiniranom povratnom vezom

(modificirano prema Figuriu, 23)
Sustavi s paralelno analitikim povratnim
v e z a m a . Za tu skupinu sustava karakteristian je rubni izlazni element koji
preko najmanje dva svoja kanala izlaza alje informacije o djelovanju cijelog
sustava (sl. 33).

skladite
drvnog
materijala

proizvodnja
dijelova

meufazno
skladite

Slika 33. Sustav s paralelno analitikim vezama (modificirano prema Figuriu,

23)

50

Sustavi s paraleleno sintetikim povratnim

v e z a m a . Osnovno obiljeje tih sustava jest osobito izraen dominantan
poloaj rubnog elementa. Taj je element u istaknutom poloaju u odnosu prema
drugim elementima sustava (sl. 34).

skladite
drvnog
materijala

proizvodnja
dijelova

meufazno
skladite
dijelova

Slika 34. Sustav s paralelno sintetikim vezama (modificirano prema Figuriu,

23)

S u s t a v i s a s e r i j s k i m p o v r a t n i m v e z a m a . Taj je tip
povratne veze najsloeniji. Svaki element ima izravan utjecaj na drugi element,
to omoguuje iroku primjenu te vrste povratnih veza u poslovnim sustavima
(sl.35).

meufazno
skladite

skladite
drvnog
materijala

y
proizvodnja
dijelova

Slika 35. Sustav sa serijskim povratnim vezama (modificirano prema Figuriu, 23)
51

3.2. Modeliranje za proricanje ili za uenje

Predodba modela zasniva se na postojanju neke slinosti meu dvama
objektima. Pojam slinosti primjenjuje se na vrlo iroku klasu materijalnih
objekata, ukljuujui objekte ive i neive prirode, umjetne objekte koje je stvorio
ovjek, likove, simbole i slinosti.
Ako se izmeu dva objekta moe ustanoviti slinost u bilo kakvom
odreenom smislu, tada izmeu tih objekata postoji odnos originala i modela.
To znai da se jedan od tih objekata moe smatrati originalom, a drugi
njegovim modelom.
Model moe posluiti za opis, poblie oznaavanje, istraivanje, otvaranje,
komuniciranje, analiziranje, kategoriziranje ili oponaanje realnog sustava.
Za kibernetike sustave najvanija slinost meu sustavima, koja odreuje
odnos izmeu originala i modela, jest slinost u njihovu ponaanju, to doputa da
se modelira dinamika (kretanje). U osnovi modeliranja ponaanja je injenica da
se jednako ponaanje pri odreenim uvjetima moe uoiti u sustavima bitno
razliitim po obliku, strukturi i fizikoj prirodi procesa koji se u njima zbivaju.
Za postavljanje i rjeavanje zadataka modeliranja upravljanih sustava
pokazao se korisnim pojam crne kutije. Metoda crne kutije (black-box method)
primjenjuje se u kibernetici da bi se u analizi zaobiao problem velike sloenosti
sustava, odnosno postojanje brojnih komponenata i brojnih veza meu njima.
Obino se rabe ove determinante sloenosti:
1. broj elemenata,
2. broj atributa elemenata,
3. broj interakcija meu elementima,
4. stupanj organiziranosti sustava (sloenost pravila interakcije
meu elementima).
Samo prva dva obiljeja, koja su lako mjerljivi i mogu se bez veih tekoa
kvantificirati, ne daju dovoljno kvalitetnu sliku o sloenosti sustava. Prouavati i
spoznati takav sustav pa na temelju toga predvidjeti njegovo ponaanje u
razliitim situacijama, neusporedivo je tee.
Sva etiri obiljeja sloenosti jednako su vrednovana, a sam pojam
sloenosti moe se interpretirati kao odve veliki broj strukturnih i procesnih
obiljeja i stanja sustava koje u analizi nije mogue sve pribrojiti, opisati ili
predvidjeti.
Metoda crne kutije polazi upravo od te ideje. Budui da je struktura
prouavanog sustava nepoznata jer je previe sloena, promatraju se samo ulazne
i izlazne veliine sustava i na temelju dugotrajnog prouavanja pokuavaju se
utvrditi zakonitosti procesa pretvorbe ulaza u izlaze. S obzirom na to da se ne
orijentiramo na sam proces, on je za nas crna kutija.
Sama primjena metode crne kutije moe se grafiki predoiti u obliku
prikazanome na slici 36.
52

ulaz

izlaz

metoda crne kutije

manipulacija

klasifikacija
eksperimentator
dedukcija
pravila

Slika 36. Grafiki prikaz metode crne kutije (prema Srii, 77)
Eksperimentator prouava ulaze u sustav i, ako je mogue, manipulira
njima (svojevoljno ih bira i mijenja). Kao rezultat procesa u crnoj kutiji pojavljuju
se neke izlazne veliine to ih eksperimentator klasificira (sreuje, usustavljuje).
Nakon duljeg vremena i nakon uvoenja raznih tipova ulaza u sustav,
eksperimentator pokuava provesti dedukciju, utvrditi pravila pretvorbe i na taj
nain moda predvidjeti djelovanje i ponaanje sustava. Ta se znanstvena metoda
primjenjuje u mnogim znanstvenim podrujima, ali i u svakidanjoj praksi.
Metoda crne kutije esta je sastavnica poslovnog upravljanja u tvrtkama.
Polazei od pretpostavke da je sustav odve sloen da bi se mogao detaljno
spoznati, primijenivi logiku metode crne kutije, pozornost treba usmjeriti na
odnos ulaza i izlaza u sustavu i pokuati spoznati i definirati odreene pretvorbe
tipa iz mnogih u jedan, to se naziva elementima poslovne politike.
Meutim, ma kako se detaljno prouavalo ponaanje crne kutije, ne mogu
se izvesti obrazloeni zakljuci o njegovu unutranjem ustrojstvu, jer razliiti
sustavi mogu imati jednako ponaanje. Sustavi koje karakteriziraju jednaki
skupovi ulaznih i izlaznih veliina i koji jednako reagiraju na izvanjska djelovanja
nazivaju se izomorfnim sustavima.
Homeomorfni model je postavljeni model s obzirom na original. Oblikom
odgovara originalu, ali se ostvaruje znatno manjim brojem elemenata nego
original. To znai da je u homeomorfnom modelu po nekoliko elemenata
originalnog sustav predoeno samo jednim elementom modela.

53

zakljuivanje
o ponaanju
sustava

ponaanje
modela

stvarni
sustavi

analiza i
programiranje

simulacija
na raunalu

simulacijski
program

programiranje
simulacijski
model

Slika 37. Sustavi, modeli, simulacija (autorski rad)

Logika crne kutije moe se ilustrirati i koritenjem raunala, pri emu
odreen skup programskih instrukcija i podataka (ulaz) nakon obrade daje
odreene rezultate (izlaz), a sama struktura raunala i nain organizacije obrade
putem interakcije komponenata raunala ima za korisnika karakter previe
sloenog sustava - crne kutije.
Model je u odreenom odnosu s originalom. Izmeu modela i originala
postoji analogija ili slinost koja u osnovi ini jednakost strukture, funkcija i
ponaanja, na osnovi koje je mogue prouavanjem modela doi do novih
spoznaja o samom sustavu.
Kvalitetno izvoenje sloenih pokusa u stvarnom procesu proizvodnje i
poslovanja gotovo je nemogue. Osnovni razlog te nemogunosti jest injenica da
se pokus ne moe drati pod kontrolom jer se neki bitni imbenici mijenjaju bez
naeg utjecaja na njih, poglavito u vremenu potrebnome da se jedan pokus izvede.
S obzirom na broj utjecajnih imbenika, pokuse ne bismo mogli vremenski izvesti
jer bi se u tom razdoblju promijenio proces i sustav u kojemu se taj proces zbiva,
to bi rezultiralo "bijegom" pokusa izvan kontrole. Ukratko, izvoenje pokusa u
stvarnom procesu ne bi dalo dovoljno pouzdane rezultate. Kad bi sve to i bilo
provedivo, ni tada u stvarnom procesu proizvodnje ne bi bilo mogue izvesti
pokuse zbog njihove cijene. Naime, takvi bi pokusi bili vrlo skupi i nitko ih ne bi
mogao sebi dopustiti. Dakle, tim nainom nije mogue prouavati utjecajne
organizacijske imbenike. Meutim, modeli za simulaciju omoguuju provoenje
54

potrebnih pokusa bez ikakvih ometanja stvarnog procesa, a oekuje se da tako

dobiveni rezultati budu dovoljno pouzdani.
Dva su osnovna zadatka modela. Prvi je zadatak da model omogui bolje
razumijevanje prouavane pojave. Drugi je poveanje sposobnosti predvianja.
Oblici u kojima se modeli predouju dati su na slici 38.

Slika 38. Oblici modela (prema REFI - II )

55

definicija problema i
izgradnja verbalnog
modela
konceptualizacija
sustava (strukturni i
matematiki model)
predstavljanje modela
u simulacijskom
algoritmu (raunalni
model)

proiavanje
modela

istraivanje ponaanja
modela sustava
istraivanje valjanosti
modela sustava

analiza i primjena
modela (uvoenje)

Slika 39. Shema postupaka identifikacije valjanosti modela u irem smislu

(prema Munitiu, 69)
Verbalni model
Podsustav proizvodnje
Brzinu nabave materijala-NM, tj. politiku nabave, odreuje eksponencijalni
prosjek potranje gotovih proizvoda tvrtke-EXPR. to je prosjek potranje vei,
bit e vea i brzina (stopa) nabave materijala od kojega se proizvod izrauje, to
znai pozitivnu (+) uzrono-posljedinu vezu izmeu promatranih elemenata
podsustava. Stanje nedovrene proizvodnje-NP bit e to vee to je vea brzina
nabave materijala-NM, a to znai pozitivnu (+) uzrono-posljedinu vezu.
Istodobno e to stanje biti manje to je brzina (stopa) zavravanja proizvoda vea,
a to pak znai negativnu (-) uzrono-posljedinu vezu. Vea brzina zavravanja
proizvoda-ZP rezultirat e poveanjem zaliha gotovih proizvoda-ZGR, to znai
pozitivnu (+) uzrono-posljedinu vezu. Ako je potranja gotovih proizvoda
vea,
56

bit e bra isporuka robe-IR, a rezultat toga bit e smanjivanje zaliha gotovih
proizvoda-ZGR, to upuuje na negativnu (-) uzrono-posljedinu vezu.
Istodobno vrijedi i sljedea uzrono-posljedina zakonitost: vee zalihe gotovih
proizvoda-ZGR, pridonijet e veoj brzini isporuke gotovih proizvoda-IR, to
znai pozitivnu uzrono-posljedinu vezu (+) (68).
Strukturni model
Na osnovi danoga verbalnog modela podsustava proizvodnje mogue je
predoiti njegov strukturni model (sl. 40 i 41) (68).

Slika 40. Strukturni model (prema Munitiu, 68)

Strukturni elementi sustava
Strukturni model, tj. dijagram tijekova sustava ima etiri osnovna obiljeja:
1. predouje sva stanja sustava,
2. predouje tijekove izmeu stanja,
3. predouje funkcije upravljanja kojima se kontroliraju koliine materijala,
energije ili informacija koje teku izmeu elemenata sustava,
4. predouje informacijske kanale koji povezuju stanja sustava s upravljakom
funkcijom.
Osnovni su strukturni elementi sustava:
a) sustav povratne sprege (feedback loop)
b) komponente jednadbe promjene stanja.
57

Slika 41. Strukturni model (prema Munitiu, 68)

Matematiki model
Matematiki model podsustava proizvodnje u kompajleru simulacijskoga
programskog jezika DYNAMO jest (68):
1, R NM.KL = EXPR.K

(8)

NM - brzina nabave materijala za izradu gotovih proizvoda (komada u mjesecu)

EXPR - eksponencijalni prosjek tijeka informacija o potranji proizvoda I. reda
(komada u mjesecu)
2,L NP.K = NP.J + (DT) (NM.JK - ZP.JK)
2.1,N NP = 364 komada

(9)
(10)

NP - stanje nedovrene proizvodnje (komada)

DT - vremenski interval izmeu dva susjedna prorauna
NM - brzina nabave materijala za izradu gotovih proizvoda (komada u mjesecu)
ZP - brzina zavravanja proizvodnje (komada u mjesecu)
3,R ZP.KL = DELAY3(NM.JK,KP)
3.1,C KP = 1 mjesec

(11)
(12)

ZP - brzina zavravanja proizvodnje (komada u mjesecu)

DELAY3 - DYNAMO funkcija eksponencijalnog kanjenja tijeka materijala III.
reda
NM - brzina nabave materijala za izradu gotovih proizvoda (komada u mjesecu)
KP - vrijeme kanjenja proizvodnje (vrijeme vezanja proizvodnje) (mjeseci)
4,L ZGR.K = ZGR.J + (DT) (ZP.JK - IR.JK)
4.1,N ZGR = 660 komada
58

(13)
(14)

ZGR - stanje zaliha gotovih proizvoda (komada)

ZP - brzina zavravanja proizvodnje (komada u mjesecu)
IR - isporuka proizvoda (komada u mjesecu)
5,R IR.KL = CLIP(POTRANJA.K,ZGR.K,ZGR.K,POTRANJA.K) (15)
IR - isporuka gotovih proizvoda (komada u mjesecu)
CLIP - funkcija izbora DYNAMO kompajlera koja je definirana ovako:
IR = POTRANJA, ako je ZGR <= POTRANJA

(16)

IR = ZGR, ako je ZGR < POTRANJA

(17)

Taj modelski pristup upozorava na potrebu razvoja i primjene simulacijskih

modela zbog sve veeg problema nedostataka informacija nunih za uspjeno
odluivanje. Simulacijom se nastoje dobiti spoznaje o sustavu u vremenu, pri
emu je poznat dovoljan broj informacija o njegovu trenutanom ponaanju, to
pridonosi boljem predvianju buduih dogaaja i ponaanja. Primjenom
simulacije doznajemo vie o svojstvima sustava, njegovim elementima i njihovoj
meusobnoj ovisnosti, mnogo vie nego primjenom razliitih analitikih modela.
Uz pomo matematikih ili nematematikih modela simulacijom se mogu
oponaati razliita realna zbivanja. Modeli uvijek sadre odreen stupanj
apstrakcije realnosti. Za oponaanje realnih zbivanja u poslovnim sustavima
mnogo iru primjenu imaju matematiki modeli. Oni su osnova suvremenog
pristupa simulaciji poslovnih sustava. Matematiki se modeli mogu uspjeno
iskoristiti za izuavanje dinamike poslovnih sustava i razvijanje skupa alternativa
za rjeavanje razliitih problema. Razvijanje skupa moguih alternativa usko je
povezano s upotrebom raunala, odnosno s razvijanjem odgovarajuih programa
na jednome od standardnih programskih jezika.
Prikazani se model moe iskoristiti za predvianje ponaanja poslovnoga i
proizvodnog sustava, ako se mogu unaprijed dovoljno precizno definirati pojedini
atributi i obiljeja komponenata ulaza. Model pomae da se pronau i u prvi plan
istaknu najbolja rjeenja koja odgovaraju buduim potrebama.
Modeliranje sloenih sustava vie je vjetina nego znanost. Rezultati
konkretnih analiza i interpretacija kvantitativnih metoda, modela i njihovih
rjeenja zahtijevaju mnogo imaginacije, sposobnosti uopavanja, apstraktnog
miljenja te kreativnog transcendentiranja (prevladavanja) prikupljenih
informacija i injenica o analiziranom problemu. Pritom veliku vanost takoer
imaju iskustvo, sustavni timski rad i koordinacija istraivaa raznih profila i
znanja (77).
59

Dinamiko ponaanje veine sloenih sustava moe se simboliki predoiti

samo nelinearnim i vrlo sloenim modelima, ije rjeavanje analitikim
matematikim metodama nije zadovoljavajue, a najee nije ni mogue. Za
takve sustave preostaju samo interaktivni, viekriterijski modeli operativnog
istraivanja (u najjednostavnijim sluajevima) ili proces simulacije i modeliranja
sustavdinamikih modela, u kojim se do brojanih rezultata dolazi korak po
korak. Teorija neodreenih (pod)skupova (Fuzzy Sets, Fuzzy Subsets), za razliku
od klasinih matematikih modela nastoji opisati ljudsko ponaanje uzimajui u
obzir njegovu neodreenost, nedeterminiranost i nepredvidivost.
Metoda simulacije i modeliranja tek u novije doba dobiva sve veu vanost
i sve iru primjenu. Do kraja pedesetih godina 20. stoljea trokovi izvoenja
masovnih raunalnih operacija bili su toliko veliki da se znanost usmjerila na
nalaenje analitikih rjeenja za sve jednostavnije sustave, dok su se sloeni
sustavi potpuno preputali ljudskoj intuiciji i improvizaciji. Budui da su se
trokovi koritenja raunala znatno smanjili, a s tim u svezi pojefitinile su i
masovne raunalne operacije, vanost simulacije kao metode iznimno je porasla.
Kao i na drugim podruijima ljudskih aktivnosti, mehaniki, ponavljajui rad
preputa se raunalima, a korisnik svoju energiju i pozornost moe usmjeriti na
modeliranje sustava, istraivanje i spoznaju njegovih bitnih elemenata te
interakcijskih veza izmeu elemenata i njihovih obiljeja (77).
Tako prihvaen sustavni pristup, sustavno miljenje, analiza i
razumijevanje dinamike jedno je od metodolokih orua budunosti i upuuje na
jedan od naina razumijevanja i rjeavanja sloenih sustavnih problema s kojima
se suvremeni ovjek suoava.
Opisani sustavni pristup omoguuje izgradnju i razumijevanje inteligentnih
sustava za potporu odluivanju i upravljanju proizvodnim i poslovnim procesima
sustava tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja.

60

Slika 42. Projektiranje sustav dinamikog modela

(modeliranje - simuliranje - uenje)
(prema Forresteru, 31)

61

62

4. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA

Teorija informacija znanstvena je disciplina kojoj je temelje postavio
Claude Shanon (23). Kao samostalna znanstvena disciplina nala je primjenu u
svim granama znanstvene i strune djelatnosti.
Prouavanje informacijskih sustava temelji se na idejnim konceptima
teorije sustava. U projektiranju informacijskih sustava, u njihovu razvoju i
prilagodbi uspjeno se primjenjuju tehnike koje su uglavnom bile razvijene u
sklopu teorije sustava.
Pojam informacija vee se uz pojmove razvoja i funkcioniranja
informacijskih sustava. Dosegnuti stupanj razvoja drutva pri kojemu su
informacije, uz materijalna dobra i energiju, postale jedna od osnovnih sastavnica
djelovanja i daljenjeg razvoja drutva uvjetovao je uvoenje pojma informatika.
Informatika kao znanstvena disciplina o oblikovanju, pohrani, obradi i
dostavljanju informacija razvila se primjenom raunalne obrade informacija, pa je
kao takva predmet razliitih prouavanja koja su rezultirala opsenim i brojnim
definicijama.
U hrvatskoj znanstvenoj literaturi danas uglavnom egzistiraju brojna, ali
vrlo esto i razliita odreenja pojma informatike, pa emo se u daljnjem tekstu
ovog udbenika ponajprije usmjeriti na definiciju informatike djelatnosti i koja
glasi: pod informatikom djelatnou razumijevamo izgradnju i povezivanje
informacijskih sustava, razvitak i povezivanje informacijsko-dokumentacijskokomunikacijskih djelatnosti te primjenu i razvoj ureaja za automatsku obradu
podataka i informacija.
Iz toga proizlaze zakljuci da se informatika moe smatrati:
1. znanou o informacijskim sustavima koja se bavi prouavanjem zakonitosti
njihova razvoja i funkcioniranja,
2. vrstom djelatnosti koja pokriva radne zadatke u praktinoj realizaciji i
funkcioniranju informacijskih sustava.
U osnovne zadae informatike kao znanosti o informacijskim sustavima mogu se
ubrojiti:
istraivanje i prouavanje zakonitosti koje postoje i koje se pojavljuju u
razvoju informacijskih sustava i njihovu funkcioniranju tijekom nastanka
informacija
istraivanje i prouavanje zakonitosti o koritenju informacija kao proizvoda
informacijskih sustava i djelotvornosti u organizacijskim sustavima
istraivanja s ciljem pronalaenja odgovarajuih, po mogunosti optimalnih
metoda i tehnika projektiranja i razvoja informacijskih sustava zasnovanih na
zakonitostima njihova razvoja i funkcioniranja

63

 istraivanja radi pronalaenja odgovarajue, po mogunosti optimalne

organizacije i tehnologije funkcioniranja informacijskih sustava utemeljene na
zakonitostima njihova funkcioniranja.
Kao vrsta djelatnosti, informatika ima zadau da, koristei se znanstvenim
spoznajama i steenim iskustvima, projektira, razvija i organizira funkcioniranje
informacijskih sustava odnosno proizvodnju informacija.
U ovom se udbeniku razmatra podruje informatike koje se odnosi na
projektiranje informacijskih sustava kao potpore upravljanju proizvodnjom
zasnovanom na primjeni raunala.
U naelu, projektom informacijskog sustava trebaju se rjeiti ova osnovna
pitanja:
izvori podataka i njihovi tijekovi
obrada podataka i oblikovanje informacija
nositelji informacija
postupci analize tijekova informacija.
Iznimno je vano da informacijski sustav prui to viu razinu informacija radi
kvalitetnog odluivanja i upravljanja tvrtkom za preradu drva i proizvodnju
namjetaja.
Da bi izloena naela projekitranja informacijskih sustava bila jasnije
shvaena, osobito sa stajalita njihove praktine primjene u preradi drva i
proizvodnji namjetaja, u daljnjem tekstu objasnit emo neka najbitnija pitanja
koja je nuno rjeiti projektom informacijskog sustava.
Poslovni se proces, u openitijem smislu, sastoji od komponente
upravljanja i komponente proizvodnje. Sve komunikacije izmeu tih komponenti
odvijaju se preko podataka (kao elemenata) i informacija (kao logiki razvijenih
skupova).
Obradu podataka u informacije i u ukupnu komunikaciju izmeu svih
sudionika procesa komuniciranja obavlja informacijski sustav organizacije, koji
se moe definirati kao organizirani skup resursa izgraen da osigura bolje
upravljanje poslovnim i proizvodnim procesom. Funkcije informacijskog sustava
jesu prikupljanje, pohrana i nalaenje podataka te njihova prerada u informacije
potrebne za upravljanje poslovnim sustavom.
Informacijski su sustavi sastvni dio upravljanja, a upravljanje je proces
pretvorbe informacije u odluke. Uspjeh upravljanja uglavnom ovisi o izboru
informacija i nainu na koji se konverzija provodi. U proizvodnoj se organizaciji
sve informacije ne razmatraju s podjednakom pozornou. Obavlja se izbor klasa
informacija, pri emu im se daje razliita vanost. Uspjeh upravljanja u tom
sluaju ovisi o brzini pretvorbe informacija u odluke. Brzina je, pak, uvjetovana
kvalitetom i kvantitetom tehnika za prikupljanje, obradu, pohranu i prijenos
informacija, kao i nainom njihove ureenosti i metodama odabira.

64

1.
2.
3.
4.

Zbog toga emo posebno obraditi:

pojam informacije,
obiljeja informacija s obzirom na odluivanje,
vrste informacija,
osnove informacijskih sustava.

4.1. Pojam informacije

Pojam informacije sredinji je pojam teorije informacija. Ima mnogo
definicija informacije. Moe se rei da informacije obuhvaaju odreeno znanje
koje je usmjereno odreenoj svrsi i za primatelja informacija znai novost koja se
nalazi unutar granica njegova interesa (23).
Ako se zanemari smisaoni sadraj informacije, njezina vrijednost za
primatelja i oblik u kojemu je izraena, tada se priopenje informacije svakako
moe promatrati kao podatak o odreenom dogaaju (Xi, ti) koji sadri
objanjenja o tome u kojem se od mnotva moguih stanja nalazio sustav S u
trenutku ti.
Drugim rijeima, informacije znae odstranjenje nekog neznanja u vezi s
injenicama od interesa za tvrtku i po pravilu su potrebne da bi se na temelju njih
mogla donijeti odgovarajua odluka.
Fenomen informacija prouava se s tri osnovna motrita (77) :
sintatikoga
semantikoga
pragmatinoga.
S i n t a t i k o m o t r i t e znai promatranje informacija sa stajalita
sigurnoga i ekonominog prijenosa. Interes tog motrita jest da se odreeni
sadraji dostave korisniku bez gubitaka informacijskog sadraja.
S e m a n t i k o m o t r i t e sa stajalita teorije informacija obuhvaa
razumijevanje i korisnost informacija.
P r a g m a t i n o m o t r i t e promatra vrijednost informacija s
obzirom na vrijeme njihova prihvaanja. To motrite obuhvaa prouavanje
vremenskih obiljeja procesa na koji se informacije odnose i prouavanje
primateljeve pravodobne reakcije.
U sklopu svakoga informacijskog sustava razlikuju se etiri osnovne
skupine aktivnosti vezane uz podatke i informacije:
prikupljanje podatka
obrada podataka
memoriranje podataka i informacija
dostavljanje podataka i informaciija korisnicima.

65

Slika 43. Informacije su prikupljeni i obraeni podaci (prema Figuriu, 23)

4.2. Obiljeja informacija s obzirom na odluivanje

Teorija odluivanja omoguuje da se transformacijom informacija pomou
pravila odluivanja od vie alternativa odabere ona koja najvie odgovara
potrebama korisnika. Teorija odluivanja bavi se prouavanjem i formuliranjem
biti odluivanja kao procesa, kao svojstva i kao posljedice. Ona obuhvaa naela,
putove, veze i odnose koji se uspostavljaju u procesu odluivanja. Postavi li se
pitanje to je zapravo odluivanje, u odgovoru se moe navesti da je odluivanje
proces u okviru kojeg se na osnovi utvrenog algoritma, pravila ponaanja, a
zavisno od stanja nekog elementa ili skupa elemenata, odreuju daljnja zbivanja
koja trebaju omoguiti prevoenje odreenog elementa iz stanja u kojem se nalazi
u neko drugo eljeno stanje (35).
Obiljeja informacija s obzirom na odluivanje obuhvaaju ove sastavnice:
strukturu primatelja informacija
strukturu informacija
sadraj informacija
izraajnu snagu informacija
kvalitetu informacija
koliinu informacija
oblik informacija
povezivanje s moguim izgledima u budunosti.

4.3. Vrste informacija

66

S motrita potreba organizacijskih i ekonomskih sustava informacije se

mogu podijeliti na sljedei nain:
1. Prema stupnju obraenosti:
a) primarne informacije, onakve kakve su na izvoru - materijalnome ili
nematerijalnome,
b) sekundarne informacije; preraene primarne informacije na nain i u obliku
koji odgovara potrebama njihova korisnika.
2. Prema vremenskom kriteriju:
a) periodine informacije (dnevne, mjesene, kvartalne, godinje),
b) neperiodine informacije, koje nastaju kao povremene potrebe,
c) povijesne informacije; odnose se na dogaaje u prolosti,
d) informacije predvianja; odnose se na dogaaje koji se oekuju u
budunosti,
e) informacije o istodobnim dogaajima sloene prema njihovoj uzronoposljedinoj ovisnosti,
f) informacije o neistodobnim dogaajima, uz osvrt o njihovu eventualnom
slijedu i uzajamnoj povezanosti.
3. Prema materijalnome pojavnom obliku:
a) verbalne informacije,
b) pisane informacije,
c) optike informacije,
d) audiovizualne informacije.
4. Prema izvoru dobivanja:
a) znanstvene informacije,
b) tehnike informacije,
c) trne informacije.
5. Prema stupnju direktivnosti:
a) instruktivne informacije,
b) obavjetajne informacije.

67

4.4. Osnove teorije informacijskih sustava

Kao znanstvena disciplina teorija informacijskih
zakonitosti operacija i postupaka u informacijskim sustavima.

sustava

izuava

Slika 44. Elementi informacijskog sustava (prema Figuriu, 23)

Pri projektiranju i izgradnji informacijskih sustava teorija informacijskih
sustava koristi se spoznajnim naelima sustavnog pristupa, i to:
naelom kompleksnosti, koje istie da cjelina (informacijski sustav) daje vie
nego to mogu dati podsustavi promatrani posebno, to pokazuje matematiki
odnos
K(x) + K(y) + K(z) < K(x,y,z,)

(18)

naelom integriranosti, prema kojemu informacijski sustav mora biti sinteza

njegovih podsustava utemeljenih na jedinstvenoj koncepciji
naelom dinaminosti, prema kojemu informacijski sustav mora omoguivati
svoje dinamiko prilagoavanje promjenama u vanjskom okruenju
naelom interdisciplinarnosti, koje zagovara potrebu heterogenog pristupa pri
projektiranju i izgradnji informacijskih sustava
naelom otvorenosti, koje promie otvorenost informacijskih sustava pri
njihovu projektiranju i izgradnji; komunikacijska otvorenost informacijskih
sustava vana je postavka njegova postanka i razvoja
naelom samoorganiziranosti, koje podrazumijeva samostalnu reorganizaciju
sustava bez vanjske intervencije; to je naelo tijesno povezano s naelom
dinaminosti
naelom univerzalnosti, koje promie normizaciju ifarskog sustava,
nomenklature, metoda i postupaka ugraenih u informacijski sustav,
komunikaciju izmeu svih razina, prilagodljivost normalnim i izvanrednim
situacijama
naelom pouzdanosti, koje istie pouzdanost informacijskih tehnologija
dokazanu odreenim provjerama
naelom zakonitosti, koje zagovara potovanje pozitivnih zakonskih normi
68

 naelom ekonominosti, koje se zalae za to manji utroak vremena, rada i

materijala uz optimalnu informiranost
naelom orijentiranosti prema odluivanju, koje od svakoga informacijskog
sustava zahtijeva da bude podloga za donoenje odluka-odluivanje.
Pretpostavka tog naela je informacija koja mora biti potpuna, tona i
pravodobna.
Iz navedenoga proizlazi da se teorija informacijskih sustava pri
projektiranju i izgradnji informacijskih sustava koristi spoznajama sustavne
analize, koja je zapravo heuristika metoda kojom se ponajprije istrauju jo
nepoznati elementi, tj. nain ponaanja nekog sustava, i to u smislu postupne
spoznaje problema. Ona primjenom spoznaje sustavne analize osigurava temeljito
i cjelovito razumijevanje i rjeavanje promatranih sustava radi njihove
racionalizacije i meusobne ovisnosti o ostalim informacijskim sustavima (36).

4.5. Pojam informacijskog sustava

Ulazne i izlazne veliine sustava mogu biti materijalne, energetske i
informacijske naravi.
Informacijski je sustav onaj koji ima ulaze i izlaze informacijske prirode
(sl. 45).

Slika 45. Informacijski sustav (prema Grbavcu, 36)

Zanimanje za upravljaki informacijski sustav vrlo je velik jer samo takav
sustav proizvodi informacijsku podlogu za upravljanje i odluivanje u tvrtkama.
Upravljaki informacijski sustav moe se definirati kao ureen i
organiziran sustav zaduen za opskrbljivanje odgovarajuim informacijama,
upravljaki relevantnim, koje su podloga za donoenje poslovnih odluka.
Cilj takvoga informacijskog sustava moe se izraziti idejom o pravoj
informaciji u pravo vrijeme na pravome mjestu, uz minimalne trokove.
Informacijski se sustav temelji na usustavljenome, uspostavljenom i
primjenjivanom skupu organizacijskih pravila u vezi s nositeljima zadataka
informiranja (elementi sustava). Potrebno je utvrditi putove informiranja, prava i
obveze informiranja te metode i naine obrade informacija koje slue nositeljima
zadataka kao podloga za donoenje poslovnih i drugih odluka. Na temelju toga
moe se zakljuiti da svaka organizacija posjeduje i mora posjedovati
informacijski sustav. Upravljaki informacijski sustav sadri niz aplikacijskih
69

sustava koji se odnose na oblikovanje, slanje, primanje, sreivanje, obradu i

pohranu informacija.
Unutar svakoga informacijskog sustava mogu se definirati i razlikovati
etiri osnovne aktivnosti vezane za podatke i informacije. To su:
1. prikupljanje podataka,
2. obrada podataka,
3. pohrana podataka i informacija,
4. dostavljanje podataka.
U sklopu prve aktivnosti ostvaruje se obuhvat podataka na mjestima
njihova nastanka i obavlja njihova priprema za proces obrade. Prikupljeni se
podaci transformiraju obradom u skladu s unaprijed utvrenim postupcima i
logikom obrade. Obraeni se podaci, koji tada poprimaju obiljeja informacija,
zajedno s neobraenim, izvornim podacima pohranjuju u skladita podataka i
informacija (spremnike, memorije, tablice) radi daljnjeg koritenja, arhiviranja ili
pripreme za nove obrade, pa se u obliku izvjetaja, pregleda, tablica i sl.
dostavljaju korisnicima kao informacijska podloga za odluivanje.
U funkcioniranju informacijskih sustava pojavljuju se razliiti problemi:
kvalitativni problemi upuuju na potrebu da informacije na temelju kojih se
donose poslovne odluke moraju biti potpune i tone kako bi se rizik
odluivanja sveo na najmanju razinu ili potpuno izbjegao
kvantitativni problemi pojavljuju se kao posljedica sve veeg broja bitnih
informacija, to upuuje na nunost koritenja takvih tehnikih sredstava koja
e pomoi da se tim opsegom ovlada djelotvorno i na zadovoljavajui nain
problem aktualnosti naglaava injenicu da informacijska podloga odluivanja
mora sadravati pravodobne i nove podatke. Uspostavljanjem odgovarajuih
komunikacijskih mrea i odnosa u tvrtki mora se omoguiti kvalitetna
informacijska veza izmeu svih elemenata sustava, ime se rjeava problem
komunikacija
problem dokumentacije zahtijeva da se pri suvremnoj obradi podataka koriste
oni nositelji podatka i informacija koji omoguuju lako i brzo unoenje novih
injenica s izvornih dokumenata u raunalo
zahtjev ekonominosti informacijskog sustava razumijeva da se pri pokuaju
rjeavanja svih navedenih problema mora teiti minimalnim trokovima uz to
bolje rezultate. Pri proizvodnji informacija nastoji se ostvariti to vea
djelotvornost.
Informacijski sustavi mogu biti tipizirani prema razliitim motritima, s
tim da se ni u jednoj tvrtki ne pojavljuju u istom obliku, ve u nekoj kombinaciji
s drugim tipovima.
Najvaniji su ovi tipovi sustava informiranja:
informacijski sustavi orijentirani prema funkcijama
informacijski sustavi orijentirani prema zadacima izvrenja i upravljanja.
70

4.5.1. Informacijski sustavi orijentirani prema funkcijama

Taj je sustav osobito pogodan za izgradnju pojedinanih sustava ili
podsustava i nerijetko se primjenjuje u praksi. Pri tome su obuhvaene sve
poslovne funkcije i one ine integralni informacijski sustav konkretne tvrtke.

4.5.2. Informacijski sustavi orijentirani prema zadacima izvrenja i

upravljanja
Taj se sustav dijeli prema razini zadataka koji se pojavljuju u tvrtkama i u
skladu s tim obuhvaa izvrne zadatke upravljanja. Teite informacijskih sustava
koji obuhvaaju izvrne zadatke jest na izvrenju pojedinanih zadataka
odreenoga radnog mjesta s detaljiziranim informacijama.
Sustavi informiranja koji obuhvaaju zadatke upravljanja uvijek se odnose
na budue situacije u kojima se trae informacije o novim mogunostima koje se
ne mogu dobiti nikakvom tehnikom kumuliranja podataka (zakonskim propisima,
razvojem tehnologije, stanjem na tritu i sl.), a osim toga, moraju uvijek uzimati
u obzir ne pojedinanu ve cjelokupnu situaciju tvrtke (23).

4.5.3. Informacijski sustav i raunalna obrada podataka

Za uspjeno obavljanje svih aktivnosti prikupljanja, pohrane i dostavljanja
podataka i informacija korisnicima, suvremeni, znanstveno projektiran i izgraen
informacijski sustav sinteza je etiriju obvezatnih sastavnica (sl. 46).
1. Hardver je materijalna osnova informacijskog sustava, u koju se ubraja
raunalo, ulazno-izlazni ureaji, ureaji i sredstva za komuniciranje i
prenoenje podataka na daljinu te ostala oprema za obradu podataka.
2. Softver obuhvaa nematerijalne elemente informacijskog sustava - programe,
rutine i metode vezane za organizaciju, upravljanje, obradu i koritenje
rezultata obrade podataka i informacija.
3. Lifever ine kadrovi, tj. timovi strunjaka, organizatora raunalne obrade
podataka, sustavskih analitiara, programera, operatera te korisnika
informacijskog sustava.
4. Orgver obuhvaa organizacijske postupke, metode i naine usklaivanja i
povezivanja prethodnih triju komponenata u skladnu, funkcionalnu,
ekonominu i djelotvornu cjelinu.

71

U uspjenome informacijskom sustavu sve navedene sastavnice moraju biti

usklaene, kompatibilne i na kvalitativno podjednakoj razini. Naime, ni najbolje
raunalo uz odgovarajue programe i metode nee dati oekivane rezultate ako
njime rukuju nedovoljno obrazovani djelatnici. Jednako tako ni najkvalitetniji
kadrovski potencijali nee moi dati sve od sebe na zastarjeloj i neodgovarajuoj
opremi za obradu podatka. Ako informacijski sustav raspolae najsuvremenijiom
tehnologijom, metodama i strunjacima, za puni uspjeh njegova djelovanja
potrebno je osigurati optimalne organizacijske uvjete i pretpostavke.

lifever

orgver
hardver

softver

Slika 46. Elementi informacijskih sustava podranih raunalom

(prema Figuriu, 23)

4.6. Mogue koncepcije pristupa razvoju informacijskih sustava

Danas je mogue identificirati nekoliko meusobno razliitih koncepcija
to se primijenjuju u preradi drva i proizvodnji namjetaja. I ne samo u njoj. To
su:
1. koncepcija parcijalnog pristupa prema kojoj se novim informacijskim
sustavima u pojedinim etapama obuhvaaju odreeni poslovi ili skupine
poslova, bez prethodne identifikacije cjelokupnoga organizacijskog sustava i
bez razrade cjelokupnog modela novoga informacijskog sustava (botton-up
pristup)
2. koncepcija kompleksnoga sustavskog pristupa, koja obuhvaa identifikaciju
cjelokupnoga organizacijskog sustava, razradu novoga informacijskog sustava
i realizaciju novoga informacijskog sustava kao cjeline (top-down pristup)

72

3. koncepcija modularnog pristupa, sastoji se u tome da je kao dio

informacijskog sustava svaki podsustav samo uvjetno neovisan o drugim
podsustavima. Ta uvjetna neovisnost proizlazi iz potrebe postupnoga
(sukcesivnog) uvoenja cjelokupnoga informacijskog sustava preko pojedinog
podsustava ili ak njegova dijela. Na osnovi toga svaki je ve uvedeni
podsustav istodobno cjeloviti dio buduega informacijskog sustava. Stoga je
pri utvrivanju opsega pojedinog podsustava nuno voditi brigu o vanosti
uvoenja pojedinog podsustava u poslovanje. Kombinirani pristup zapravo je
pristup CIM-a.

4.7. Meusobna povezanost informacijskih sustava - integracija

Povezanost informacijskih podsustava obiljeavaju zajednike informacije
odnosno podaci, to znai da se isti podaci koriste u dva ili vie podsustava, da su
informacije nastale u jednom podsustavu potrebne drugome itd.
Osim toga, postoji i uzrono-posljedina veza jednog podsustava prema
drugome. To proizlazi iz injenice da se informacije jednog podsustava koriste u
drugome zajedno s informacijama iz tog podsustava kako bi se dobile
odgovarajue informacije o rezultatima funkcioniranja odreenog podsustava.
Integralnim (cjelovitim, potpunim) zove se informacijski sustav u kojemu
se ostvaruju potpuno automatizirana povezivanja podataka u bazi podataka
informacijskog sustava radi zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika.
Redudantnost (podudarnost) podataka u bazi podataka informacijskog sustava
smanjena je ili uklonjena do razine kontrolirane, potrebne redudancije.

4.8. Osnovne informacije u podsustavima cjelovitoga upravljakoinformacijskog sustava

U procesu upravljanja, planiranja, odluivanja, praenja i obrauna
osnovna su podloga informacije. Na osnovi informacija donosi se odluka, zatim
slijedi informacija o odluci za poduzimanje akcije, a na osnovi informacije o
izvrenoj akciji obavlja se kontrola. Za provedbu kontrole izvoenja akcije nuna
je informacija o obavljenoj kontroli, i to kao povratna informacija upravljakom
elementu u kojemu se stvara odluka. Upravljaki element na osnovi povratnih
informacija i informacija utvrenih u prvoj fazi stalno poduzima akcije i
usmjerava funkcije poslovnog sustava radi ostvarenja planiranih programa,
odnosno usmjerava i djeluje na poslovni sustav u smjeru ostvarenja utvrenih
ciljeva.
73

Konkretno rjeenje problema jest da se:

1. za svaki pojedini poslovni podsustav uvedu tom podsustavu potrebne
informacije o dogaajima u njemu te dogaajima i podsustavima vezanim za
njegov rad,
2. u sklopu svakoga pojedinog poslovnog podsustava utvrene informacije
selektiraju s obzirom na upravljaku razinu,
3. utvrde nune informacije iz skupa selektiranih informacija za upravljanje
cjelokupnim poslovnim sustavom na najvioj razini.
Cjeloviti upravljako-informacijski sustav sastoji se od informacijskoupravljakih podsustava. Svaki je podsustav zasebna cjelina ukupnoga
informacijsko-upravljakog sustava i ini odreeni zaokrueni vei ili manji dio
poslovnog sustava. Svaki je informacijsko-upravljaki podsustav zaokruena
cjelina obrade podataka.
Glavno obiljeje svakoga upravljako-informacijskog podsustava s motrita
upravljanja i obrade informacija jest to da je on kao dio cjelokupnog sustava samo
uvjetno neovisan o drugim podsustavima.

74

4.9. CASE raunalom podran informacijski inenjering

4.9.1. Projektiranje informacijskih sustava
Razvoj proizvodnih sustava obiljeavaju dvije, u osnovi polazne osobitosti.
Prva rezultira iz spoznaja da bez primjerene djelotvornosti nije mogue opstati na
tritu. Druga pokazuje da su razvojne preobrazbe prema veoj djelotvornosti
sloen i stalan proces ije rjeavanje pretpostavlja dostupnost bitnih podataka na
kojima se temelje poslovne informacije. Rije je o sustavnom obuhvatu
informacija, to ujedno daje informatici smisao integrirajue funkcije.
Projekt informacijskog sustava treba polazno uskladiti glede realizacija
poznatog trinoma: organizacijske strukture, poslovni procesi, informacije. U tom
je smislu, prije bilo kakvoga informatikog procesiranja potrebno odgovoriti na
pitanje: to je pravi problem koji se eli rijeiti? A time se sudionici rjeavanja
problema stavljaju u aktivni odnos prema projektu. Rije je zapravo o loginoj
dodjeli odgovornosti djelatnicima u procesu, kako u fazi procesiranja arhitekture
informacijskog sustava, tako i u svim fazama ostvarenja projekta. Danas je sasvim
evidentno da novi uvjeti rada, u kojima suvremena informacijska tehnologija
postaje strateki initelj razvoja poslovnih sustava, zahtijevaju i visoku razinu
industrijske kulture djelatnika. Rije je o sloenome i osjetljivom problemu koji
moe rezultirati nizom tekoa ako mu se ne prida odgovarajua pozornost.
Djelotvornost i kvaliteta razvoja i funkcioniranje svakoga poslovnog
sustava uvelike ovisi o sposobnostima i mogunostima elemenata informacijskih
sustava da kvalitetno upravljaju poslovnim sustavom i pravodobno obavljaju sve
njegove funkcije. Mogunosti kvalitetnoga i pravodobnog upravljanja razvojem i
djelovanjem proizvodnoga i poslovnog sustava, kao i izvravanja svih njegovih
funkcija ovise o sposobnostima njegova informacijskog sustava da upravljakom
sustavu pravodobno osigura nove podatke i druge informacije.
Sposobnost informacijskog sustava da pravodobno i kvalitetno izvrava
zadatke ovisi o:
suvremenosti i irini primjene informacijskih tehnologija u potpori funkcijama
informacijskog sustava
razvijenosti i ureenosti baze podataka
kvaliteti softvera za rukovanje bazom podataka
razvijenosti programske potpore za njezinu djelotvornu primjenu.
Izgradnja informacijskog sustava poslovne organizacije koji e imati
navedene atribute sloen je i najee dugoroan pothvat, koji zahtijeva znatna
financijska sredstva, znanja i vjetine. Tenja je svakoga poslovnog sustava da
izgradi informacijski sustav na to racionalniji nain i u to kraem roku.

75

U izgradnji suvremenih informacijskih sustava nailazi se na dosta

problema, od kojih su najznaajniji:
izbor pravog trenutka i pristupa u razvoju inovacija informacijskog sustava
tvrtke
nedovoljna organizacijska pripremljenost poslovnog sustava i nedovoljna
pripremljenost i zainteresiranost korisnika za izgradnju suvremenoga
informacijskog sustava, tekoe, pa i nemogunost u osiguravanju jedinstva i
cjelovitosti informacijskog sustava u tvrtki
dugo vrijeme potrebno za izgradnju informacijskog sustava
visoki trokovi razvoja informacijskog sustava
visoki trokovi odravanja informacijskog sustava
nedostatak djelatnika specijalista za razvoj informacijskog sustava
visoke cijene kvalitetnih softverskih proizvoda
visoki zahtjevi suvremenih softvera, osobito za rukovanje relacijskim bazama
prema hardverskim resursima.
Izgradnja informacijskog sustava neke tvrtke sloen je i dugoroan pothvat,
koji je po pravilu zahtjevniji i dugoroniji to je poslovni sustav sloeniji.
Zahtjevnost i dugoronost posljedica su velikog broja raznovrsnih aktivnosti.
Naime, neprekidno se pojavljuju, nove, djelotvornije metodologije, metode i
tehnike za provedbu pojedinih aktivnosti i faza u razvoju informacijskog sustava.
Razvojne faze informacijskog sustava jesu:
1. faza prethodnih istraivanja i razmatranja razvoja informacijskog sustava,
2. faza idejnog projektiranja inovacija informacijskog sustava,
3. faza detaljnog projektiranja inovacija informacijskog sustava,
4. faza uvoenja inovacija informacijskog sustava,
4.1. izrada i testiranje raunalnih programa,
4.2. integracija raunalnih programa u cjeline, testiranje cjelina i dijelova
informacijskog sustava,
4.3. implementacija testiranih cjelina, dijelova informacijskog sustava.

4.9.2. Raunalom podrani inenjerski sustavi

Upravljanje poslovanjem i proizvodnjom u tvrtkama za preradu drva i
proizvodnju namjetaja jedna je od najvanijih funkcija koja ima zadau osigurati
stalno i nesmetano poslovanje i proizvodnju. Svakodnevnim razvojem poslovanja
i automatizacijom proizvodne opreme u djelatnosti prerade drva i proizvodnji
namjetaja upravljanje poslovanjem dobiva sve vee znaenje. Loe i
nepravodobne informacije uzrokuju velike gubitke u gospodarenju tvrtkama,
zastoje i raznovrsne tete u proizvodnji.

76

Sve je to uvjetovalo da je do danas razvijeno i primijenjeno vie modela i

koncepcija upravljanja poslovanjem i proizvodnjom tvrtki za preadu drva i
proizvodnju namjetaja sa zajednikim ciljem postizanja pouzdanosti i
djelotvornosti gospodarenja tvrtkom.
Sustavu upravljanja poslovanjem i proizvodnjom potrebno je osigurati
kontinuirani tijek informacija da bi on mogao ispuniti svoju zadau. esta je
pojava da dokumenti, koji su danas jo uvijek glavni nositelji informacija, sadre
nebrojeno puta ponavljane podatke, to uvjetuje gomilanje nepotrebnih podataka
za ije voenje i spremanje nepotrebno troimo vrijeme i novac. Da bi se to
izbjeglo, sve je zahtjeve upravljanja poslovanjem i proizvodnjom, kao i tijek
informacija koji to prati, potrebno voditi uz pomo raunala. Za kreiranje baze
podataka nune za voenje takvog sustava valja projektirati sustav informacija.
Kao odgovor na probleme vezane za projektiranje i izgradnju
informacijskog sustava prije dvadesetak godina nastao je informacijski
inenjering. Runo nije bilo mogue u realnom vremenu identificirati sve zahtjeve
vezane za upravljanje poslovanjem i proizvodnjom u cjelovit informacijski tijek te
ih prevesti u funkcionalan informacijski sustav jer se realni uvjeti brzo mijenjaju.
Razvojem informacijskih tehnologija postalo je mogue sve zahtjeve prevesti u
informacijski sustav koji e biti ne samo funkcionalan, ve e pratiti zahtjeve
tvrtke i aurirati promjene nastale tijekom vremena.

4.9.3. CASE - informacijski inenjering

Informacijski inenjering (CASE-Computer Aided System Engineering)
definiran je kao uvoenje nepreklapajuih skupova formalnih tehnika za
planiranje, analizu, projektiranje i izgradnju informacijskih sustava primijenjenih
na cijelu tvrtku ili na njezin preteiti dio (5).
Ponekad se informacijski inenjering opisuje kao skup automatiziranih
disciplina cijele tvrtke za davanje pravih informacija pravim ljudima u pravo
vrijeme.
S obzirom na to da je tvrtka sloena, planiranje, analiza, projektiranje i
izgradnja ne mogu biti primijenjeni u cijeloj tvrtki bez automatiziranih pomagala
i alata.
Opi naziv za ta pomagala jest CASE (Computer Aided System
Engineering - raunalom podrani inenjerski sustav) instrumentarij. On
omoguuje primjenu tehnika za osiguranje opisa zahtjeva poslovnog sustava s
razliitih motrita (identifikacija, modificiranje i elaboriranje). Upotreba tih
pomagala omoguuje crtanje, opisivanje, spremanje elemenata sustava,
projektiranje i kad je to prikladno, automatsko generiranje.
Koritenjem CASE instrumentarija omoguuje se nesmetan rad po
razvojnim fazama informacijskog sustava tvrtke, kao i po funkcijama.
77

Danas na tritu postoji vie CASE instrumentarija razliitih proizvoaa,

npr:
EXCELERATOR SERIES, tvrtke DOUGLAS McDONNELL
PRO-IV, tvrtke INTERSOLV
ORACLE, tvrtke ORACLE
ISEE, tvrtke WESTMOUNT
IEW, tvrtke KNOWLEDGEWARE.
CASE ima tri osnovne sastavnice:
1. strukturne metode,
2. tehnike,
3. instrumentarij.
1 . S t r u k t u r n e m e t o d e predviaju ustroj strukture za razvoj
sustava. One odreuju razinu prekida razvoja, performanse, primijenjene norme,
kakvou formulara za popunjavanje, intervjue i sl.
Tehnike slue za implementaciju strukturnih metoda. Njima se predvia i
opisuje sustav s razliitih stajalita i s obzirom na razliiti komunikacijski
instrumentarij, to obuhvaa i tijekove podataka, modeliranje odnosa entiteta i sl.
CASE instrumentarij predvia implementaciju tehnika da bi opisani sustav
bio dokumentiran, nacrtan, opisan, pohranjen i da bi se u nekim sluajevima sam
automatski generirao.
Tim trima sastavnicama mora se pribrojiti informacijska tehnologija (sl.
47). CASE metode mogu razvijati organizaciju strukture sustava odozgo prema
dolje (top-down),odozdo prema gore (buton-up) ili kombiniranu strukturu (butonup, outwards then down).
Za odreivanje razvoja potrebno je odrediti poslovnu analizu, kao i nain
temeljite sustavne analize poslovnog sustava tvrtke.
Strategija postavlja zahtjeve za razvoj informacijskog sustava, analizom se
detaljno raslanjuju dijelovi poslovnih ciljeva, projektiranjem se definiraju
precizna tehnika rjeenja, korisnik dokumentacije objanjava rjeenja u vlastitoj
okolini, a proizvodnja se koristi radnim rjeenjima.
CASE metoda strukturni je pristup sustavnom inenjeringu u okruenju
obrade podataka. Ona postoji u nekoliko stupnjeva, zadaa i tehnika, voena
stupnjevima strukturnog pristupa primjene CASE metoda (5).
2 . C A S E t e h n i k e jesu:
modeliranje odnosa entiteta
funkcionalna dekompozicija
dijagram tijekova podataka
crtanje matrica
relacijsko projektiranje
78

 projektiranje aplikacija.

Slika 47. CASE komponente (prema Bakeru,5)

Slika 48. Blok-dijagram stratekoga strukturnog pristupa primjeni CASE metode

u
razvoju informacijskog sustava poslovnog sustava (prema Bakeru, 5)

79

Modeliranje odnosa entiteta dio je poslovnog modela izgraen na

stratekom stupnju razvoja informacijskog sustava poslovnog sustava. Crte
entiteta predouje sljedea slika:

Slika 49. Nain crtanja entiteta (prema Bakeru, 5)

Entitet je vrlo vana injenica, stvarna ili zamiljena, o kojoj je potrebno
znati ili skupljati informacije. To je sinonim za bitan odnos izmeu entiteta i
atributa koritenoga u opisu. Proces kreiranja takvoga grafikog prikaza zove se
modeliranje odnosa entiteta. Atribut je bilo koji detalj koji slui za kvalificiranje,
identifikaciju, klasifikaciju, kvantifikaciju i izraavanje stanja entiteta.
Funkcionalna dekompozicija. Svaka poslovna funkcija moe biti
dekomponirana u nie razine i dijelove. Funkcionalna dekompozicija poveava
funkcionalno slaganje u skupine prema hijerarhijskom znaenju u poslovnoj
piramidi. Funkcija je ono to obavlja i treba obavljati posao bez obzira na nain
na koji se to ini. Proces je funkcija koja, jednom zapoeta, mora biti zavrena.
Drugim rijeima, on mijenja stanje uope. Opisuje se entitetima, atributima i
vezama koje postoje meu entitetima. Nalazi se na najnioj razini u hijerarhiji
funkcija i ne moe se dalje dekomponirati bez gubitka smisla. Za razliku od
funkcija koje su trajne, procesi imaju odreeno razdoblje trajanja, tj. poetak i
kraj, iako se ponavljaju u vremenu (6).
Grafiki prikaz tijekova podatka paradigma je za kolekciju entiteta,
atributa, odnosa i uniformnih informacija koje teku od jednog mjesta do drugog,
ili izmeu dva koraka poslovnog procesa i spremita podataka odnosno
izvanjskog entiteta. Takav grafiki prikaz moe biti iskoriten za prikaz strukture
poslovnih funkcija.
Veza je ono to povezuje jedan element s drugim ili bilo kakav vaniji
nain na koji dva elementa istoga ili razliitog tipa mogu biti povezani. Veza je
binarna, jer egzistira izmeu tono dva entiteta ili, ju je ako je rije o rekurzivnoj
vezi, entitet uspostavio sa samim sobom. Iz toga slijedi da ona ima dva kraja, od
kojih se za svaki navodi ime i kardinalnost.
Kardinalnost oznaava koliinu jednog tipa podataka koja je povezana s
drugim tipom podataka. Nain oznaavanja kardinalnosti realizira se na svakom
kraju veze izmeu dva entiteta.
80

Slika 50. Funkcionalna dekompozicija (prema Bakeru, 6)

Slika 51. Grafiki prikaz tijekova podataka (prema Bakeru, 5)

Crtanje matrica zapravo je definiranje odnosa izmeu poslovnih funkcija i
outputa iz poslovnih funkcija, izmeu dva koraka poslovnog procesa ili dva
entiteta i interaktivnih veza.

81

Slika 52. Matrica odnosa funkcija entiteta (prema Bakeru, 5)

Relacijsko projektiranje jet uspostavljanje odnosa izmeu entiteta i ostalih
komponenata sustava koji se modelira, a aplikacijsko jet projektiranje uvoenje i
odravanje rjeenja.
3 . C A S E i n s t r u m e n t a r i j . U kontejneru su pohranjene
definicije o elementima sustava. Enciklopedija jet svojevrsno spremite u koje se
u realnom vremenu pohranjuju definicije. Termine za spremite i enciklopediju
generira rjenik. On u realnom vremenu omoguuje kontinuirano dokumentiranje
dijelova sustava, polka, kolinsky, alokacije spremita i sl. Ralamba radar jet
garpike mogunost loginog prikazelementala sustava. Katalog jet istoznanica
za rjenik podataka. Primjenjuju se ovi programski sustavi:
ORACLE i SQL, INGRES, INFORMIX
BTRIEVE, GUPTA, ...
ACCESS
FOX, DBADE, PARADOX, ...

4.9.4. CASE pristup projektiranju informacijskih sustava

Prvi korak u izgradnji informacijskog sustava jest kvalitetno proveden
intervju na svim razinama tvrtke.
Kljuni initelji uspjenog intervjua jesu:
1. objektivni intervju ( jasni objekti za intervjuiranje),
2. prikupljanje informacija (tehnike intervjua),
3. poslovno znaenje intervjua (intervju poslovnih ljudi),
4. stav intervjuirane osobe prema intervjuu (izvritelju intervjua),

82

5. ukljuivanje u intervju (pomo intervjuirane osobe pri intervjuu),

6. intervjuiranje "pravih" ljudi (izbor osoba za intervju),
7. opaanje i injenice (zamjeivanje i ustanovljavanje injenica).
Za provedeni se intervju moe rei da jet to skup odreenih snimljenih
korisnikih zahtjeva glede obrade, koritenja i dostavljanja podataka.

Slika 53. Osnovne zbirne tehnike intervjua (prema Hackmanu i Longman, 40)

83

4.9.4.1. Primjena CASE-a u projektiranju informacijskog sustava

Projektiranje informacijskog sustava za odgovor na pitanje (prema
Bakeru, 5) :

to se dogaa kada kupac kupi proizvod?

Odgovor: Prodava popuni nalog i proslijedi ga proizvodnji.

priprema proizvodnje uspostavlja sastavnicu proizvoda

izgradnja

proizvod gotov za ugradnju

ugradnja proizvoda

raun i fakutra proslijeuje

se kupcu i kratak rok
plaanja

84

p
o
d
r
u

j i
e n

e
nj
e
r
s
t
v
a

odbacuje doradu
po kupevoj elji
(rijetko)

Tablica 1. Karta poetnog procesa (prema Bakeru, 5)

85

Izmeu funkcija se uspostavlja sljedei tijek (sl. 54).

Slika 54. Tijek koji se uspostavlja meu funkcijama (prema Bakeru, 5)

Takvi strukturni grafiki prikazi omoguuju uvid u odvijanje poslovnog
procesa. Ako plaanje kupca kasni, poslovni se proces proiruje i izgrauje se
njegov nastavak koji obuhvaa uzrok zakanjenja.
4.9.4.2. Informacijski modeli
Poetni informacijski model ili model podataka ima oblik grafikog prikaza
modeliranja odnosa entiteta i izgraen jet na osnovi prije navedenog pitanja i
odgovora iz intervjua.

Slika 55. Modeliranje odnosa entiteta (prma Bakeru, 5)

86

Kada jet materijal intervjua predoen strukturnim grafikim prikazima,

nakon provjere se mogu postavljati pitanja tipa:
Jet li mogue izdati nalog za samo jedan proizvod u tom vremenu?
Ako jet to mogue, jet li nuno da se proizvod uvijek istodobno proizvodi i
instalira?
Izdaje li se fakutra za jedno plaanje?
Jet li faktura uvijek plaena?
Informacijski e model predvidjeti detalje svih podataka potrebnih za
potporu identificiranome poslovnom procesu i moi e objektivno izmjeriti
veliinu modela. Meutim, oito jet da jet potrebno neusporedivo vie informacija
za jedan entitet nego to jet prikazano na navedenim strukturnim modelima.
Taj veliki i sloeni posao izgradnje integriranog sustava informacija
podran jet radom na raunalu u CASE projektiranju (CASE Design), u
programskim sustavima ORACLE i SQL, INGRESS, INFORMIX...
4.9.4.3. Tehnika modeliranja

Slika 56. Modeliranje odnosa entiteta (prema Bakeru, 5)

87

Imenovanje odnosa entiteta (sl. 57).

NALOG
*
*

PROIZVOD
*
nareeno putem *

za

Slika 57. Imenovanje odnosa entiteta (prema Bakeru, 5)

Sintaksa:
Svaki nalog mora biti izdan za jedan i samo jedan proizvod.
Za svaki proizvod moe biti izdan jedan ili vie naloga.
Formalna sintaksa odnosa gradi se na osnovi njezina koritenja.
mora biti
Svaki (i svaki) ENTITET-A

kraj - ime - 1.
moe biti

Jedan i samo jedan ENTITET - B (uvijek)

(Jet li istina?)
Jedan ili vie ENTITETA - B (mnoina)
Vrijedi i obrnuto:
mora biti
Svaki (i svaki) ENTITET - B

kraj - ime - 2.
moe biti

Jedan i samo jedan ENTITET - A

(uvijek)
(Jet li istina?)

Jedan i vie ENTITETA - A

(mnoina)

Pitanje "Jet li istina?"

Svaki nalog uvijek mora biti izdan za jedan i samo jedan proizvod, jet li istina?
To jet razlono i pravilno pitanje. Tvrtka nee izdavati nalog za vie proizvoda,
ve samo za jedan.

88

4.9.4.4. Valjani odnosi

vie prema jednome

vie prema vie

povrat vie prema

jednome u hijerarhiji

Slika 58. Valjani odnosi u izgradnji prikaza modeliranja odnosa entiteta

(prema Bakeru, 5)

4.10. Baze podataka

Jedna od osnovnih primjena raunala u poslovanju jest njihova primjena u
upravljanju informacijama. No da bi raunala mogla upravljati informacijama,
one ponajprije trebaju biti znalaki odabrane, uneene i pohranjene u obliku
tablica (datoteka) odnosno baza podataka. Stoga se kao osnovno moe istaknuti
da jet baza podataka osnova svakoga informacijskog sustava, a obino jet
definirana kao skup zajednikih, meusobno povezanih tablica. Stvaranje baze
podataka razumijeva timski rad u kojemu sudjeluju brojni strunjaci poevi od
krajnjeg kolinsky preko sustav-analitiara, pa do administratora baza podataka i
programera.
Organizacija baza podataka mnogo jet sloenija od organizacije tablica, pa
se stoga za upravljanje bazama podataka sluimo sustavima za upravljanje
bazama podataka.
Tablica (datoteka) skup jet podataka obino pohranjenih na nekoj
sekundarnoj memoriji. Tako tipine poslove podravaju stotine tablica koje sadre
zapise njihovih razliitih aktivnosti. No da bi tablice na prikladan nain udovoljile
svojoj namjeni, razliito se organiziraju i povezuju odgovarajuim programima.
Baza podataka jet skup slinih tablica koje mogu biti opetovano pronaene
kad god jet to potrebno. Baze podataka obino su pohranjene na neku od
89

sekundarnih memorija (kao to jet disk, tvrdi disk, magnetna vrpca ili neki drugi
medij) i pogodne su za primjenu aplikacijskih programa kao to jet upravljaki
sustav baze podataka, dopunu i traenje podataka.
Baze podataka mogu biti razliite ovisno o vrijednostima informacija u
njima, o broju tablica i samim odnosima meu njima. Tipine baze podataka jesu:
baze podataka velikog sadraja kakve zahtijevaju makroraunala
baze podataka srednje velikih sadraja koje zahtijevaju miniraunala
baze podataka malih sadraja koje zahtijevaju mikroraunala.
Opa funkcija baze podataka jest uvanje podataka. To znai da se svi
podaci pohranjuju ili ponovno pronalaze pomou sustava za upravljanje bazama
podataka. Opa funkcija dalje se dijeli na specifine zadatke, koji se poznaju od
sustava za upravljanja bazama podataka, a oni jesu:
kreiranje tablica (datoteka). Taj posao obuhvaa imenovanje tablice i
odreivanje strukture tablice
nadopunjavanje tablica. Definicija baze podataka moe biti nepotpuna ako ne
podrazumijeva i unos novih podataka. To jet iznimno osjetljiv posao koji
zahtijeva veliku prilagodljivost
odravanje tablica. Budui da su pogreke este, treba nai nain za
ispravljanje i odravanje baza podataka, odnosno tablica, jer se pri radu
pojavljuju mnoge vrste pogreaka. Neki primjeri pokazuju pogrean upis
naziva tablica ili podataka, nehotino brisanje vanog dijela definicije baze
podataka ili unoenje netone informacije u zapis
osiguranje pristupa tablicama. Samo postojanje informacijskog sustava namee
potrebu osiguranja odreenog fonda informacija kojima se moe jednostavno i
lako pristupiti kad god nekom korisniku zatrebaju odreeni podaci. Pojedini
sustavi razliitim metodama omoguuju korisniku pristup tim podacima
kontroliranje integriteta i sigurnost tablica. injenica jet da podatke koji su
uneseni i pohranjeni sustav moe zatititi.
I programeri i korisnici trebaju poznavati klju za razumijevanje strukture
baze podataka, to jet polazite za upoznavanje postupaka oblikovanja podataka
radi daljnje raunalne obrade. Specijalizirani programeri trebaju potpunije shvatiti
fiziku strukturu, a korisnici se vie koncentriraju na logistike strukture baze
podataka.
Upravljanje bazom podataka obavlja administrativno osoblje zadueno za
bazu podataka, koje jedino ima uvid u sve strukture baze podataka. Stoga ni jedna
izmjena u strukturi podataka ne bi smjela biti provedena bez sugalsnosti i
odobrenja tog osoblja.

90

4.11. Poeljna obiljeja informacijskog sustava

Praktino realiziran upravljaki informacijski sustav mora posjedovati
odreena obiljeja koja se smatraju poeljnima. To ne znai da sustav koji ta
obiljeja nema priori mora biti nezadovoljavajui i neodgovarajui. Naime,
koliko jet pojedini sustav zadovoljavajue kvalitete za veinu svojih kolinsky,
ovisi o brojnim initeljima, kao to su tipovi aplikacija, strunost zaposlenih koji
rade na projektiranju i izgradnji informacijskog sustava i njegovih podsustava, o
vrsti i obiljejima opreme i ureaja za obradu podataka itd. Ipak, obino su vrlo
vani ovi initelji: donosioci odluka moraju biti pravodobno upoznati s
odgovarajuim i relevantnim informacijama za potrebe poslovnog odluivanja.
Pravodobnost i relevantnost osnovne su zadae svakog informacijskog sustava.
Druga jet zadaa informacijskog sustava da daje odgovore na upite, ako jet
mogue interaktivno i u realnom vremenu. Davanje jednokratne informacije
zahtijeva velike napore u sustavnom projektiranju, ali esto ima neprocjenjivu
vanost.
Tree to menederi moraju redovito dobivati od informacijskog sustava
jesu izvjetaji u kojima se upozorava na probleme to ih treba rjeavati u
najkraem roku. Takve informacije imaju presudnu ulogu u upravljanju jer
omoguuju pravodobno ili ak preventivno reagiranje na odstupanja u
funkcioniranju poslovnog sustava.
Informacijski sustav mora imati sposobnost razvoja i dograivanja kako bi
pratio promjene u poslovnom sustavu i njegovoj okolini. Kljuni pojmovi pri
tome jesu kompatibilnost i modularnost. Pod pojmom kompatibilnosti openito
razumijevamo pojavu da se niz modela odreenog "proizvoda" koristi cjelovitom
i jedinstvenom logikom projektiranja. Specifino, na podruju obrade podataka
pod kompatibilnou razumijevamo ureaje koji se bez preinaka mogu uzajamno
prikljuivati i tako funkcionirati. Osim te hardverske kompatibilnosti postoje i
drugi tipovi, npr. softverska kompatibilnost, prikljuna kompatibilnost i sl.
Modularnost jet mogunost da se "proizvod" izgrauje u modulima, zasebnim
funkcionalnim cjelinama, koje se mogu slagati u vee cjeline. Kompatibilnost i
modularnost omoguuju uklanjanje nekog elementa ili podsustava, odnosno
dogradnju nekoga novog elementa ili podsustava, bez negativnih posljedica za
funkcioniranje sustava kao cjeline.
Informacijski sustav mora biti integralan, tj. svi se korisnici moraju sluiti
jednistvenom bazom podataka.
Informacijski sustav mora biti projektiran i kreiran uz punu suradnju
njegovih buduih kolinsky, odnosno uz njihovu potporu. Nerijetko korisnici ne
prihvaaju rjeenja novog sustava, iako su ona kvalitetnija i bolja od starih,
samo zato to im jet novi sustav nametnut i to nisu sudjelovali u njegovu
koncipiranju i izgradnji.
91

Jedno od najvanijih obiljeja uspjenoga informacijskog sustava jest

njegova jednostavnost. Jednostavnost i pristupanost koncepcije i izvedbe novog
sustava moraju pridonijeti tome da ga svi njegovi korisnici brzo svladaju i
prihvate.
Informacijski sustav koji se izgrauje primjenom naela sustavnog pristupa
samim e time vjerojatno posjedovati sve, ili barem veinu, tih poeljnih
obiljeja. Navedena lista moe se dopuniti i zahtjevom da se ostvari sukladnost
ciljeva informacijskog sustava i poslovnog sustava, zatim potrebom da obrada
podataka bude ekonomian proces, tj. da ostvarena korist i utede budu vee od
nastalih trokova. U informacijski sustav treba ugraditi kontrolne povratne veze,
odnosno osigurati mogunost vrednovanja svih tipova operacija u sustavu.
Navedena obiljeja mogu sluiti kao lista smjernica pri projektiranju i
izgradnji informacijskog sustava ili njegovih podsustava u tvrtkama za preradu
drva i proizvodnju namjetaja.
Stalna elja za dosezanjem visoke uinkovitosti proizvodnje i poslovanja na
podruju prerade drva i proizvodnje namjetaja potie na istraivanje i nalaenje
to kvalitetnijih oblika sustava upravljanja. Svaki vii oblik sustava upravljanja
bazira se na veem broju uestalih nformacija i brzini njihovih preobrazbi.
Tijekom sedamdesetih godina u djelatnosti prerade drva i proizvodnje
namjetaja ulaze raunala. Osnovni tog poteza bilo je postizanje kvalitetnijeg
naina upravljanja proizvodnjom i poslovanjem te dosezanja boljih poslovnih
rezultata zahvaljujui broj i pouzdanijoj informaciji pri donoenju pravodobnih
poslovnih odluka.
Pribliavanjem CAD i CAM postupku projektiranja i proizvodnje podrane
raunalom postiu se vii oblici sustava upravljanja proizvodnjom i poslovanjem.
CAD i CAM tehnologija zasnovana je na suvremenim spoznajama i dostignuima
informatike tehnologije, elektronike, automatike, robotike i ekonomskih
znanosti. Ta je tehnologija utemeljena na viim oblicima sustava upravljanja.
Sustav upravljanja objedinjuje proizvodne i poslovne funkcije u cjeloviti
integrirani sustav.
Na Ettingerovim* slikama 59, 60, 61. i 62. prikazan je razvoj
informacijskog sustava u proizvodnji namjetaja (vie vidjeti u poglavlju 6.
Upravljanje proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja).

Ettinger, Z.: Karakteristini modeli upravljanja u drvnoj industriji, zbornik radova

Upravljanje proizvodnim sustavima u drvnoj industriji, umarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zavod za istraivanja u drvnoj industriji Tehniki centar za drvo, Novi
Vinodolski, 1990.

92

93

Slika 59. Blok-dijagram tradicionalnog sustava upravljanja proizvodnjom namjetaja od punog drva

94
Slika 60. Blok-dijagram tradicionalnog sustava utemeljenog na kibernetikim naelima upravljanja
proizvodnjom namjetaja od punog drva

95

Slika 61. Blok-dijagram kibernetikog sustava upravljanja proizvodnjom namjetaja od punog drva uz
raunalnu obradu podataka

96
Slika 62. Blok-dijagram kibernetikog sustava upravljanja proizvodnjom namjetaja od punog drva uz
raunalnu obradu podataka i upravljanje proizvodnim procesom

97

5. KIBERNETIKA
Trei sastavni element upravljanja proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja jest kibernetika, koja je, zapravo konkretizacija sustavnog
pristupa i teorije informacija. Ona je onaj trei element koji na osnovi postojeih
informacija osigurava pravilan odabir optimalne tehnike i naina upravljanja
sustavima. Iz same postavke ili pokuaja odreenja teorije upravljanja zamjetno je
da je kibernetika odraz sveobuhvatne teorije sustava. Iz toga je lako utvrditi da se
teorija upravljanja zapravo bavi formaliziranim odnosima, odnosima koji su se
ve jedanput ostvarili i za koje se moe pretpostaviti da e se ponovno pojaviti i
da e ih biti mogue usmjeravati u odreenom pravcu. I onda kada se u teoriju
upravljanja ukljui teorija vjerojatnosti, takoer je rije o formaliziranim
odnosima, s tim da dinamiki razvoj dogaaja i meusobno ovisnih odnosa
elemenata postaje savladiv upravo primjenom teorije vjerojatnosti.
Godine 1948. ameriki profesor matematike Wiener (91) kibernetikom
naziva znanost o upravljanju i vezama u ivim organizmima i strojevima.
Problematikom upravljanja, u cjelini ili u pojedinim fazama, bavili su se i
bave se autori razliitih znanstvenih oblasti i struka.
Za pojam upravljanja vezano je mnogo definicija. Jedna od
najprihvatljivijih je ona prema kojoj je upravljanje skup trenutanih akcija ili
akcija tijekom vremena kojima se djeluje na sustav s namjerom da se ostvare
njegovi ciljevi, odnosno ciljevi upravljanja.
Upravljanje sustavom provodi se tako da se djelovanjem na parametre
upravljanja mijenjaju njihove vrijednosti. Kada je mogue djelovati na promjenu
vrijednosti upravljanja, kae se da je sustav upravljiv. Upravljanje je u biti
prevoenje sustava iz nekog poetnog stanja u eljeno stanje.
Za ostvarenje funkcije upravljanja nuno mora postojati informacijski
sustav. Informacijski sustav kao integrirani dio poslovnog sustava u dananje
vrijeme razumijeva postojanje raunala kao glavnog pomagala u funkcioniranju
informacijskog sustava.

5.1. Osnovni pojmovi i naela upravljanja

Kibernetika je znanost o upravljanju sloenim dinamikim sustavima.
Upravljanje se provodi radi postizanja odreenog stanja sustava, a na osnovi
prijama, prerade i iskoritavanja informacija.

97

Upravljanje (U) definira se kao skup:

U = { M, FK, L }

(19)

s elementima
M - matematiki model sustava upravljanja
FK - kriteriji upravljanja
L - skup ogranienja.
Zadaa teorije upravljanja jest razviti metode pomou kojih se na osnovi
poznavanja elemenata M, FK, L odreuje konkretno upravljanje.
Upravljanje je prevoenje sustava u novo, unaprijed odreeno stanje uz
najmanji utroak vremena, materijala i energije.
Svim je sustavima zajedniko to da je upravljanje mogue ostvariti zbog
tromosti (inertnosti) sustava, odnosno sporosti reagiranja pojedinih njegovih
dijelova na upravljake odluke i trajanje izvoakih aktivnosti.

odluka

informacije

aktivnost

stanje sustava
kojim se upravlja

Slika 63. Paradigma upravljanja (prema Srii, 77)

U skolopu upravljanja nekim sustavom zapravo se
upravlja stanjima tog sustava.
Upravljanje se ostvaruje uzrono-posljedinim vezama (UPV), krugovima
povratnog djelovanja (KPD) razliitog polariteta (+, -) i zakanjenjima.
Teorija kibernetike ustanovila je da je informacija nosilac upravljanja. Na
osnovi teorije informacija kibernetika je otkrila i objasnila vanost funkcioniranja
povratne veze u procesu upravljanja.
98

ulaz

stanje sustava
L
p
ro
m
je
na

RT

(-) KPD

izlaz

razlika

konstante

cilj,
eljeno
stanje

Slika 64. Upravljanje stanjima sustava (prema Munitiu, 68)

S pojavom kibernetike pojavilo se novo tumaenje mjesta i znaenja
informacija u materijalnom svijetu. U podruju znanosti oituju se dvije osnovne
istine:
prva, da bit upravljanja u ivoj tvari, drutvu i tehnici ini razmjenu i kruenje
informacija, i to prije svega, njihova prerada
druga, da dotadanja predodba o materijalnom svijetu na osnovi etiriju
sastavnica- materijala, energije (kretanja), prostora i vremena, nije potpuna i
da nedostaje peta komponenta - informacija.
To je stvorilo nove mogunosti razvoja znanosti o upravljanju i drugih
znanosti.
Sigurno je da informacija nije ni materijal ni energija, ali je tono i to da
informacija nije nematerijalna pojava. Moe se takoer rei da je informacija
neodvojiva od materijala i energije.
Kibernetika je, u smislu definiranja znaenja i zadae informacije,
usmjerila pozornost na ulogu informacije u upravljanju kao realnom svojstvu
sustava u prirodi i drutvu, odnosno u ivoj tvari, drutvu i tehnici. Otuda moda i
dvojba o tome je li informacija ujedno i svojstvo neive tvari. Znanstvena je
misao suglasna u tome da je informacija imanentno svojstvo i ive i neive tvari
te da je univerzalna kao peta komponenta materijalnog svijeta.
Navedena naela upravljanja po svom su znaenju opa, a na njihovim se
osnovama u razliitim podruijima teorije i prakse mogu razvijati, i razvijaju se,
posebna naela svojstvena pojedinim znanstvenim disciplinama i granama
znanosti.
Okruenje neprekidno na razliite naine utjee na sustav i nastoji ga
dezorganizirati, poremetiti njegov rad, unititi bit njegova djelovanja te poveati
99

broj stupnjeva slobode kretanja sustava. Upravljanje ima zadau smanjiti ili
potpuno utkloni nepovoljan utjecaj okruenja na sustav, ali i uzroke unutar
sustava, te voditi sustav u smjeru ostvarenja postavljenog cilja.
Kibernetika kao znanost o upravljanju ne prouava sve sustave, ve samo
sustave s upravljanjem, tj. upravljane sustave. Ti se upravljani sustavi zovu
kibernetiki sustavi. Jedna od bitnih odrednica upravljanih sustava jest njihova
sposobanost da mijenjaju svoje kretanje, da prelaze iz jednog stanja u drugo pod
utjecajem razliitih djelovanja, koja se zovu upravljake akcije.
Kako se pod kibernetikim sustavom, odnosno sustavom upravljanja
razumijeva upravljani sustav, sustav kojim se moe upravljati, u sustavu
upravljanja uvijek mora postojati jedan njegov dio koji obavlja funkciju
upravljanja sustavom. Pokatkad tu funkciju obavljaju dijelovi sustava koji
ispunjavaju i druge funkcije, ali funkciju upravljanja najee obavlja za to
posebno izgraen dio sustava upravljanja. Taj dio sustava zove se upravljaki dio
sustava, a dio sustava kojim se upravlja zove se upravljani dio.

5.2. Osnovna koncepcija djelovanja kibernetikog sustava

Prevoenje dinamikog sustava iz jednog stanja u drugo moe biti
ostvareno uz vei ili manji utroak vremena, rada, materijala ili energije.
Upravljanje se kao univerzalno naelo (ne ulazei u sadraj upravljanja)
sastoji od etiri osnovna elementa:
1. od uspostavljanja neposredne veze,
2. od uspostavljanja povratne veze,
3. od uspostavljanja neprekidnog toka informacija,
4. od uspostavljanja neprekidne preobrazbe informacija.
Neposrednom, povratnom vezom, protjecanjem informacija i njihovim
preobraajem u instrukciju te naredbu o buduem ponaanju ostvaruje se naelo
homeostaze - neprekidnog procesa uravnoteivanja sloenog sustava i okruenja u
kojemu se on razvija. iroko se primjenjuje u upravljanju kao univerzalnom
naelu (termin homeostazis grkog je podrijetla, a sastavljenje od grkih rijei
homos - jednaki i statis stanje, te znai odravanje stalnoga, stabilnog stanja; u
kibernetici se pod homeostazom razumijeva proces dinamikog uravnoteivanja s
okruenjem) (23).

100

5.3. Kibernetiki sustavi, sustavi s upravljanjem

Da bi se neka specifina klasa sustava, po mnogoemu slina pripadjuem
tipu sustava, razlikovala od drugih sustava, primjenjuju se razliiti termini kao to
su kibernetiki sustavi, upravljani sustavi ili sustavi s informacijskom povratnom
vezom. Ta specifina klasa sustava posjeduje mehanizam kojim se ostvaruje
zadaa upravljaa, koju esto obavljaju specijalno konstruirani elementi sustava
(u tehnikim sustavima) ili posebno imenovani dijelovi sustava (u
organizacijskim sustavima) za upravljanje.
Kibernetiki se sustav shematski najjednostavnije moe predoiti kao
sustav s dva objekta. Jedan se odnosi na upravljake objekte, a drugi na
upravljanje.
Zadau upravljanja objedinjuje poseban sustav, povezan s objektom
upravljanja.
Upravljaki sustav (US) i objekt upravljanja (OU) ine sustav upravljanja.
Na ulaz u upravljaki sustav izvana dovodi se vodea veliina w (t), koja se
naziva upravljakom veliinom. U proizvodnim sustavima to je planirana ili
eljena veliina, tj. ona veliina koju treba postii upravljanjem. Na ulazu u objekt
upravljanja oblikuje se upravljako djelovanje m (t). Na izlazu iz objekta
pojavljuje se upravljaka veliina x (t) kao rezultat pretvaranja ili preobrazbe
upravljakog djelovanja.
Pri izgradnji sustava upravljanja polazi se od eljenog ponaanja objeka
upravljanja, na osnovi kojega se razvija program upravljanja. Taj program sadri
odreeni skup upravljakih djelovanja (23).

w (t)

upravljaki sustav

m (t)

objekt upravljanja

x (t)

Slika 65. Skupovi upravljakih djelovanja (prema Figuriu, 23)

5.3.1. Otvoreni sustavi upravljanja

Na slici 66. nacrtana je uobiajena struktura otvorenog sustava upravljanja,
u kojemu oznake R (t) predouju - smetnje ili nepoeljne signale.
Dodatni je element sustava tzv. dava vodee veliine, koji slui za
zadavanje unaprijed izabranih veliina i njihovih vrijednosti. Taj sustav ne
101

omoguuje proces optimizacije i njime se upravlja po unaprijed odreenoj

proceduri (planu) (23).

Slika 66. Otvoreni sustav upravljanja (prema Figuriu, 23)

5.3.2. Zatvoreni sustav upravljanja

Na slici 67. dan je prikaz pojednostavnjene strukture zatvorenog sustava
upravljanja. Osnovno obiljeje te klase sustava jest povratna veza pomou koje se
na ulaz u sustav osim vodee veliine w(t) dovodi i izlazna veliina x(t), koja je
nazvana upravljanom veliinom. Povratnom se vezom prenose informacije o
ostvarenim ili realiziranim vrijednostima upravljane veliine x(t). Realizirane
vrijednosti upravljane veliine usporeuju se sa eljenom (planiranom) ili
vodeom veliinom w(t) (23).

w (t)

r (t)
K

objekt
upravljanja

informacije povratna veza

Slika 67. Povratna veza (prema Figuriu, 23)

102

x (t)

To usporeivanje obavlja se u elementu koji se naziva sabira ili

komparator (k). Na izlazu iz sabiraa u svakom trenutku nastaje odreeno
odstupanje r(t) kao algebarski zbroj veliina w(t) i x(t) kao rezultata djelovanja
povratne veze.
Na slici 68. predoena je tipina struktura zatvorenog sustava upravljanja
(23).

w (t)

e (t)

upravljaki u (t) izvrni m (t) objekt

upravljanja
podsustav
podsustav

x (t)

element
povratne
veze

upravljaki sustav
Slika 68. Struktura zatvorenog sustava upravljanja (prema Figuriu, 23)
5.3.3. Entropija sustava
Entropija sustava je mjera stanja neorganiziranosti (nereda) sustava s
tenjom tog sustava da s vremenom prijee u stanje potpune neorganiziranosti.
Nered u sustavu nastaje kao posljedica neusklaenosti ulaznih elemenata s
izlaznim elementima, to znai poremeaj u strukturi sustava. Pritom zapravo
pucaju veze meu elementima sustava kojima se inae osigurava njegovo
normalno djelovanje. To znai da se stanje nereda pojavljuje kao poremeaj
strukturne ravnotee unutar sustava. Entropija je mjera nedostatka informacija o
stanju sustava.
Prema Shannonu (23), entropija se izraunava prema izrazu:
n
H (x) = p (xi ) log 2 p (x1)
i=1

(20 )

103

Kao suprotnost entropiji pojavljuje se negatropija, koja je mjera

uspostavljanja organiziranog stanja u sustavu (negativna entropija). To znai da se
unutranje ureenje svakoga konkretnog sustava uvijek nalazi izmeu ta dva
krajnja stanja.
Nain opstanka i djelovanja sustava obiljeava, uz ostalo, i neprestana
borba meu elementima, koja se izraava entropijom odnosno negatropijom.
Shematski pojednostavljeno, to se moe prikazati kao na slici 69.
Ako je entropija izraz i mjera neorganiziranosti, odnosno nereda,
negatropija je izraz i mjera reda odnosno organiziranosti. Negatropija je po snazi
jednaka entropiji, ali suprotnog predznaka, odnosno smjera oitovanja.
entropija

neinformirano
(-)

negatropija

informirano
(+)

Slika 69. Entropijsko-negatropijski izrazi (autorov rad)

5.4. Optimalno upravljanje

Zadaa svakog upravljanja jest aktivno djelovanje na objekt upravljanja da
bi se poboljalo njegovo ponaanje. Kako bi se mogli usporediti razliiti oblici
ponaanja upravljanog objekta i meu njima izdvojiti najbolji, potrebno je
raspolagati nekom mjerom ili veliinom koja e karakterizirati djelotvornost
upravljanja. To su kriteriji djelotvornosti upravljanja, a znae mjerilo kvalitete, tj.
dobrote upravljanja. Najee se zovu kriterijima optimalnosti.
Uzme li se u obzir bit optimalnog upravljanja, moe se rei da je
kibernetika znanost o optimalnom upraljanju sloenim sustavima. Kibernetika je
dala novi i pravi smisao optimalnom upravljanju, polazei od toga da uz pojam
optimalnog upravljnaja mora stajati smisao optimalnosti koja je odreena
kriterijem. Na taj se nain dolazi i do optimizacije.
Optimizacija pretpostavlja postojanje modela sustava upravljanja i skupa
ogranienja to ih upravljake akcije moraju zadovoljiti. U matematikom smislu
104

optimizacija se svodi na pronalaenje ekstremnih vrijednosti funkcije ili kriterija

uz uvjete i ogranienja zadanim jednadbama i nejednadbama.
Svaka varijanta upravljanja ima odreenu vrijednost kriterija optimalnosti.
U tom smislu, zadaa optimalnog upravljanja jest nalaenje i ostvarivanje one
varijante upravljanja pri kojoj e kriterij optimalnosti imati najpovoljniju
vrijednost. Zbog toga se moe rei da se pod optimalnim upravljanjem razumijeva
mnotvo upravljakih djelovanja usklaenih s ogranienjima sustava koja
osiguravaju najpovoljniju vrijednost kriterija optimalnosti (23).

Slika 70. Pojednostavnjena blok-shema mehanizma optimalnog upravljanja

sloenim dinamikim sustavima (prema Figuriu, 23)
Za ostvarivanje optimalnog upravljanja prijeko je potrebno:
a) definirati odreeni, eljeni cilj djelovanja sustava,
b) osigurati pritjecanje informacija o stvarnom stanju i ponaanju objekta
upravljanja sustava i njegova okruenja koja utjeu na sustav,
c) osigurati mogunost stalnog usporeivanja informacija s odreenim eljenim
ciljevima da bi se ustanovilo mogue odstupanje ponaanja objekta upravljanja
u sustavu od postavljenih ciljeva,
105

d) ako ponaanje objekta upravljanja odstupa od postavljenih ciljeva, treba

osigurati utvrivanje upravljakog utjecaja (upravljake odluke) kojom e se
odstupanje ukloniti,
e) osigurati prenoenje upravljakog utjecaja (upravljake odluke) na objekt
upravljanja kojim e se vratiti u predvieno, eljeno stanje (23).

5.5. Osnovna koncepcija tvrtke zasnovane na kibernetikim naelima

Na osnovi navedenoga moe se identificirati osnovna koncepcija djelovanja
tvrtke zasnovane na kibernetikim naelima. Koncepcija djelovanja razumijeva:
1. Uspostavljanje uzrono-posljedninih veza izmeu elemenata sustava.
2. Upravljanje nuno znai postojanje, tzv. neposredne veze od upravljakog
podsustava do izvrnih podsustava kojom se prenose instrukcije i nalozi
izvrnim organima o tome to i kada trebaju raditi.
3. Upravljanje razumijeva postojanje, tzv. povratne veze od izvrnih podsustava
do upravljakog podsustava. Njome se podsustavima upravljanja prenose
informacije o radu, strojevima i uvjetima izvrenja instrukcija dobivenih od
upravljkih podsustava. Zahvaljujui povratnoj vezi, budui se postupci
prilagoavaju potrebama na osnovi prethodno obavljenog rada.
4. Obvezatna sastavnica upravljanja jest neprekidan tijek informacija putem veza,
i to izmeu podsustava upravljanja i izvrnih podsustava (tzv. nepovratne
veze) te izmeu izvrnih podsustava i podsustava upravljanja (tzv. povratne
veze).
5. U sklopu upravljanja mora biti osigurano neprekidno preoblikovanje
informacija koje se obavlja u podsustavu upravljanja iz oblika obavjetajne
informacije u informaciju zakljuak - instrukciju za upravljanje.
6. Osnovni problem u primjeni suvremene teorije upravljanja jest potreba za
posjedovanjem to tonijeg modela upravljanja. Valja imati na umu da se
projektira upravljanje na osnovi modela, a stvarna se primjena obavlja na
realnom sustavu. To znai da suvremene metode upravljanja trebaju osigurati
to manju razliitost objekta upravljanja i odgovarajueg modela.
7. Jedan od vanijih problema vievarijabilnih sustava upravljanja jest problem
usklaivanja integriteta veeg broja povratnih veza. Drugi znatan problem u
upravljanju takvim sustavima jesu razna strukturna ogranienja koja se mogu
postaviti sustavu upravljanja i informacijskom sustavu. Suvremena teorija
upravljanja zahtijeva mjerenje svih promjenjivih initelja koji odreuju stanje
procesa. U velikom broju primjera realna fiziko-tehnika ogranienja ne
doputaju mjerenje svih promjenjivih initelja procesa. Kad bi to i bilo
mogue, odgovarajui bi mjerni sustav, a samim time i sustav upravljanja, po
pravilu bio pouzdan.
106

Bolje razumijevanje upravljakih odluka i izvrnih aktivnosti omoguuju

modeli sustava. Modeliranjem i simuliranjem dogaaja u vremenu omoguuje se
uenje i zakljuivanje o ponaanju realnog sustava (23).

5.6. Upravljanje proizvodnjom pomou raunala

Razvoj suvremene koncepcije teorije i prakse upravljanja najue je povezan
sa sve veom primjenom novih tehnologija u obradi informacija. Kada se danas
govori o uvoenju automatizacije vieg stupnja u procese upravljanja
proizvodnjom, misli se na primjenu i uvoenje raunala u upravljaki proces.
Pojava raunala i primjena metoda i sredstava upravljanja na osnovama primjene
raunala uvjetovana je objektivnim potrebama razvoja suvremene proizvodnje,
sve veim i sve sloenijim funkcijama upravljanja, poveanjem obujma
proizvodnje, kao i njezinom sve veom koncentracijom. Primjena raunala
ubrzava obradu i prijenos velike koliine informacija potrebnih za donoenje
upravljakih odluka. Matematiko modeliranje pomou raunala omoguuje da se
u kratkom vremenu razmotri velik broj varijantnih rjeenja upravljanja, odnosno
da se razmotri vie moguih upravljakih odluka te da se prepozna i odabere
najpovoljnija meu njima.

107

108

6. UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM U PRERADI DRVA I

PROIZVODNJI NAMJETAJA
U ovom je udbeniku pristup upravljanju proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja sustavni i modelski. U literaturi se moe prepoznati vie
tipinih pristupa ovisno o strukturi sustava modela, tj. o broju elemenata sustava,
nainu njihova povezivanja i broju veza izmeu njih.

6.1. Povijesni osvrt na upravljanje proizvodnjom u preradi drva i

proizvodnji namjetaja
Unatrag etrdesetak godina nekolicina naih strunjaka znanstveno se i
praktino bavila rjeavanjem problema upravljanja i pripreme proizvodnje u
preradi drva i proizvodnji namjetaja. Svakako treba spomenuti autore radova s
tog podruja: Dragoljuba Krstia, Roka Benia, Zvonimira Ettingera, Zdravka
Fukara i Mladena Figuria.
Davne 1959. godine prof. Dragoljub Krsti objavio je knjigu u etiri dijela
o pripremi proizvodnje s naslovom Tehnika priprema rada u drvnoj industriji za
pogone finalne proizvodnje. To je prva knjiga s tom tematikom objavljena u nas.
Knjiga je vrlo sustavno napisana i obrauje zadatke u svezi s tehnolokom i
operativnom pripremom te studijem rada.
U dijelu o tehnolokoj pripremi autor je obradio postupak konstrukcijskog
oblikovanja proizvoda, zadatke vezane za taj postupak te opis i primjenu normi i
tolerancija u prizvodnji namjetaja. Popis i opis tehnoloke dokumentacije
sustavno je i temeljito prikazao formularima i hodogramom njihova tijeka u
pogonima za proizvodnju namjetaja.
Planiranje i pripremu materijala razvio je iz konstrukcijskog oblikovanja
proizvoda. Opisao je i prikazao sve potebne dokumente kao i metode utvrivanja
zaliha materijala minimax tehnikom. Na osnovi toga dao je prikaz industrijske
kalkulacije za proizvode.
U knjizi je temeljito obraen studij rada, posebno studij pokreta i prikazan
niz praktinih primjera iz proizvodnje namjetaja.
Konstrukcijsko oblikovanje proizvoda usklaeno je s postojeom
tehnolokom opremom, alatima i napravama.
Autor u knjizi definira poslove tehnike kontrole tehnolokog procesa,
vrste kontrole, karta, popratne dokumentacije i kontrole po fazama tehnolokog
procesa, kao i obradu podataka u svezi s kontrolom.

109

Na podruju operativne pripreme Krsti daje metode i tehnike utvrivanja i

balansiranja kapaciteta, te proraune veliina serija na osnovi tehno-ekonomskih
parametara.
Vrlo sustavno obrauje planiranje proizvodnje, te na mnotvu primjera i
obrauna kapaciteta i ciklusa proizvodnje razrauje operativne planove.
U knjizi je temeljito obraen proizvodni ciklus, tj. kretanje materijala kroz
proizvodnju namjetaja. Na osnovi toga izraeni su terminski planovi i utvren
konaan redoslijed izvoenja radnih naloga.
Putem dokumenata (prikazom formulara, opisom i njihovim tijekom) prati
se izvrenje radnih naloga i usklauje s terminskim planom proizvodnje u
proizvodnji namjetaja.
Krstieva knjiga bila je velik doprinos razvoju pripreme proizvodnje. Ona
je dugo bila putokaz razvoja upravljanja proizvodnjom namjetaja.
Sedamdesetih godina (1971. g.) Beni (11) objavljuje knjigu Organizacija
rada u drvnoj industriji. U knjizi Beni definira proizvodni proces s ciljem
proizvodnje dobara koja se stavljaju na raspolaganje potroaima bilo izravno ili
putem trgovake mree. Definira obrtniki, manufakturni i industrijski nain
proizvodnje. Industrijski nain proizvodnje opisuje usporednim prikazom tipova
proizvodnje i njihovih obiljeja. Na taj nain daje elemente suvremenog pristupa
upravljanju proizvodnji namjetaja.
Objanjava trajanje proizvodnog ciklusa u proizvodnji.
Opisuje sustav lananog rada, konvejera, rad na traci te ih usko povezuje s
mehanizacijom i automatizacijom u industriji.
Beni je veliko poglavlje knjige posvetio planiranju i pripremi rada.
Naglasak stavlja na predvianje i povezuje ga s planiranjem proizvodnje i
pripremom rada. U pripremu rada pripada organizacija radova u proizvodnji
ureena tako da rad moe tei bez zastoja. Definira mjesto, strukturu i opisuje
djelokrug njezina rada. Uvodi funkciju upravljanja proizvodnjom s njezinih
trideset funkcija koje proimaju ukupni poslovni sustav tvrtke za preradu drva i
proizvodnju namjetaja.
Autor u knjizi objanjava proces i postupak planiranja proizvodnje u
pripremi drva i proizvodnji namjetaja: daje analize trita i mogunosti prodaje
proizvoda, definiranja proizvoda, oblikovanja i konstruiranja proizvoda,
planiranja proizvodnje, tijekova materijala i tehnolokog procesa te pripreme
radnog naloga.
U radu se daje prikaz pripreme radnog naloga osiguranjem materijala i
utvrivanjem signalnih zaliha materijala, pripremom i ispisom tehnoloke i
operativne dokumentacije u pogonima za preradu drva i proizvodnju namjetaja.
Cjelovito, teorijski i primjerima autor, na osnovi ekonomskih parametara
proizvodnje objanjava nekoliko formula utvrivanja veliine serije radnog
naloga.
110

Usustavljenim pristupom planiranju, pripremi rada i upravljanju

proizvodnjom Beni daje veliko znaenje tom podruju u tvrtkama za preradu
drva i proizvodnju namjetaja.
Sektor tehnike pripreme stalno treba pratiti izvravanje radnog naloga, jer
samo takvo temeljito praenje omoguuje uoavanje svih manjkavosti propisanog
postupka izrade proizvoda, a time se stvaraju i mogunosti korekcije u realizaciji
drugih radnih naloga.
Zadaa tehnike pripreme ne iscrpljuje se s izdavanjem radnog naloga i
podloga za izvoenje rada (11).
Brojni narataji studenata nauili su znaenje pripreme rada i upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja.
Ettinger se u znanstvenoj i strunoj literaturi pojavljuje poetkom
ezdesetih godina (1962. g.) radom o tehnikoj pripremi proizvodnje. Njegovi
kasniji radovi s podruja upravljanja proizvodnjom usmjereni su izgradnji
kibernetikih sustava u preradi drva i proizvodnji namjetaja. Izgradio je pristup o
"naprednim oblicima sustava upravljanja proizvodnjom i poslovanjem u drvnoj
industriji".
Godine 1978. definirao je pet osnovnih oblika sustava s njihovim
specifinim obiljejima i ogranienjma:
1. tradicionalni oblik sustava (nekibernetiki oblik),
2. tradicionalni oblik sustava na kibernetikim naelima,
3. kibernetiki oblik sustava uz potporu raunala,
4. kibernetiki oblik sustava uz potporu raunala i raunalno upravljanje
dijelovima proizvodnog procesa,
5. kibernetiki oblik sustava uz potporu raunala i raunalno upravljanje
cjelokupnim proizvodnim procesom.
Za te je sustave izgradio informacijsko-upravljake sustave.
Te svoje koncepcije projektiranja kibernetikog sustava uvodio je u tvrtke
za preradu drva i proizvodnju namjetaja. U svojim se radovima zalae za
uvoenje mehanizacijskih sredstava u pripremu proizvodnje radi manjeg
angairanja zaposlenih na poslovima umnoavanja dokumenata, a kasnije za
uvoenje raunala i raunalnu obradu podataka.
Ettinger je pionir u metodolokom pristupu ostvarivanja kiberenetikog
sustava upravljanja industrijskim procesom proizvodnje.
Taj trend nastavlja i Fukar (1976. g.) svojim sustavnim pristupom
obogaujui ga spoznajama teorije sustava.
Svoj pristup gradi na prepoznavanju dogaaja i stanja u sustavima. Stvarna
stanja realnih sustava znatno se razlikuju od "eljenih". Zbog toga Fukar
izgrauje informacijsko-upravljaki sustav kako bi stvorio sustav koji e
funkcionirati kao cjelina. Pritom eli postii razumijevanje i uoavanje
poremeaja u sustavu te "razmiljanje" i upravljanje putem kola povratnog
djelovanja. U tu svrhu upotrebljava i objanjava znanja iz teorije sustava,
111

operacijskih istraivanja, kibernetike i linearnog programiranja. U svoje radove

uvodi vremensku dimenziju - dinamiku koja vlada u sustavima i u procesu
upravljanja proizvodnjom, te spoznaje o meusobnoj ovisnosti elemenata sustava,
stanja, dogaaja i aktivnosti.
Svoje ideje o upravljanju proizvodnjom i potporu upravljanju, kao i
matematike modele, metode i tehnike uvodi u niz tvrtki za preradu drva i
proizvodnju namjetaja.
U kasnijim radovima zalae se za uvoenje raunala i raunalne obrade
podatka u tvrtkama za preradu drva i proizvodnju namjetaja.
Krajem sedamdesetih godina (1978. g.) radove o problematici upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja objavljuje i Figuri. Radovi
iz tog vremena obrauju problematiku upravljanja zalihama materijala u
proizvodnjama tvrtki za preradu drva i proizvodnju namjetaja.
U kasnijim radovima Figuri prepoznaje karakteristine modele upravljanja
proizvodnim procesom. Uoava da promjene razine zahtjeva za koliinama
gotovih proizvoda vaan su imbenik u odabiru modela upravljanja proizvodnjom
u tvrtkama za preradu drva i proizvodnju namjetaja. Razlog tome je nedvojben
utjecaj trita kao vanjskog okruenja tvrtke. Pri tome se on oituje dvama
osnovnim pristupima upravljanju proizvodnjom:
1. radom za poznatog kupca, putem narudbi,
2. radom za nepoznatog kupca ili, drugim rijeima, rad putem zaliha.
Na osnovi toga autor prepoznaje tip industrijske proizvodnje. U prvom sluaju to
je pojedinana, a u drugome serijska ponavljajua i masovna proizvodnja.
Na tom pristupu izgrauje etiri tipina modela upravljanja proizvodnjom u
preradi drva i proizvodnji namjetaja:
1. rad po narudbi za poznatog kupca,
2. rad po narudbi za poznatog kupca (specijalizacija po vrsti proizvodnje i
proizvoda),
3. rad po narudbi za poznatog kupca,
4. rad po narudbi za nepoznatog kupca.
Tim pristupom upravljanju proizvodnjom Figuri otvara vrata u to vrijeme
buduim, zapravo dananjim, suvremenim koncepcijama upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja.
Radovi podruja upravljanja proizvodnjom zasnivaju se na teoriji sustava,
informacija, kibernetike i suvremenog pristupa funkcioniranju i organizaciji
ukupnoga poslovnog sustava tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja.
Figuri ispravno uoava da se globalno upravljanje tvrtkom ostvaruje
upravljanjem tijekovima materijala (logistika).
Izgrauje sedam modula koji ine osnovu upravljanja proizvodnjom i
poslovanjem u tvrtki za preradu drva i proizvodnju namjetaja. Na osnovi tih
modula oblikuje modularni i parcijalni pristup izgradnji informacijskoupravljakog sustava, to u praksu provodi u nizu drvnoindustrijskih tvrtki.
112

U kasnijim radovima svoj pristup izgradnji optimalnog reima poslovanja

tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja obogauje spoznajama dobivenim
operativnim istraivanjima.
Na temelju novih spoznaja gradi koncepciju suvremene proizvodnje u
preradi drva i proizvodnji namjetaja. Ona se zasniva na prepoznavanju
tehnolokih procesa i uvoenju fleksibilnih tehnolokih sustava u proizvodnju.
Time je dokraja otvorio vrata suvremenim koncepcijama upravljanja
proizvodnjom zasnovanima na cjelovitom upravljanju proizvodnjom uz potporu
raunala (CIM).
Svoje bogato znanje i spoznaje objavio je u brojnim radovima i knjigama
namijenjenim strunjacima za preradu drva i proizvodnju namjetaja te
studentima, buduim inenjerima drvne tehnologije.

6.2. Karakteristini tehnoloki

proizvodnji namjetaja

procesi

preradi

drva

Proces (1.2) skup je meusobno ovisnih sredstava i radnji koji preoblikuje

ulazne elemente u izlaze. Ta sredstva mogu obuhvaati osoblje, financijska
sredstva, postrojenja, opremu, tehnike i metode (95).
Proces rada proizvodnih sustava u opem predoen je na slikama 71. i 72.
Tehnoloki je proces dio proizvodnog procesa koji obuhvaa rad na
proizvodnim radnim mjestima. On je za razliite proizvode razliit i ini
zaokruenu cjelinu. Tehnoloki proces sadri metode rada na radnim mjestima,
reime rada, vremena i sloenost poslova koji se obavljaju pri izradi proizvoda
(23).
Tehnoloki procesi definiraju:
izbor materijala, dijelova, podsklopova, sklopova
redoslijed operacija, izbor opreme za svaku operaciju, izbor alata i kontrolu
proizvodnog procesa za svaki proizvod koji se izrauje.
Tehnoloki procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja mogu se
podijeliti na:
tehnoloke procese proizvodnje sirovina
tehnoloke procese proizvodnje poluproizvoda
tehnoloke procese proizvodnje podsklopova
tehnoloke procese proizvodnje gotovih proizvoda (23).

113

dobavljai
tehnologija

ekonomika

ekologija
aktivnosti

aktivnosti

TRANSFORMACIJA
- tehnoloki proces
- izmjene
- transformacija
- zalihe
- inspekcije

ULAZI
- kapital
- materijal
- oprema
- kapaciteti
- dobavljai
- posao
- znanje
- vrijeme

IZLAZI
- proizvodi
- usluge

okruenje

regulativa

odgovornosti

Slika 71. Tehnoloki proces (prema Stivensonu, 78)

stvaranje nove
upotrebne
kakvoe
Xj (t)

proizvodni sustav
S (t)

ulaganjaulazne veliine

Yj (t)
rezultatiizlazne veliine

Slika 72. Proizvodni sustav (prema Figuriu, 23)

114

POVRATNA
VEZA

NADZOR

dravna
kupci

meunarodnost

okruenje

alati, pomagala i ureaji

gotovi proizvodi
Y1
usluge

strojevi

projektirana

tehnologija

materijal
energija

Legenda: T- tehnoloki proces, X- ulazni elementi, Y- izlazni elementi

Y2
Y3
Y4
Y5

Slika 73. Tehnoloki proces (prema Figuriu, 23)

Svakom tipu tehnolokog procesa odgovara odreena vrsta tijeka
materijala. Tehnoloki se proces moe shematski prikazati blok-dijagramom,
kojim je openito prikazan svaki sustav orijentiran na davanje neke izlazne
vrijednosti. Na slikama 74-79. dani su osnovni karakteristini tehnoloki tijekovi
proizvodnih procesa u preradi drva i proizvodnji namjetaja. To su:
proizvodnja piljene grae, suene grae i nesastavljivog materijala (sl.74)
proizvodnja furnira, perploa, panel-ploa, ploa iverica te drugih panela i
ploa
- proizvodnja furnira rezanjem drva (sl. 75)
- proizvodnja furnira ljutenjem drva, izrada perploa i otpresaka (sl. 76),
- proizvodnja ploa iverica i oplemenjenih ploa iverica (sl. 77)
proizvodnja namjetaja
- proizvodnja namjetaja (kombinacija panel-ploa i punog drva) (sl. 78)
- proizvodnja ojastuenog namjetaja (sl. 79).

115

116
Slika 74. Proizvodnja piljene grae, osuene i nesastavljivog materijala (prema Figuriu, 23)

117

Slika 75. Proizvodnja rezanog furnira (prema Figuriu, 23)

118
Slika 76. Proizvodnja ljutenog furnira, izrada konstrukcijskih ploa i otpresaka (prema Figuriu,
23)

119

Slika 77. Proizvodnja ploa iverica i oplemenjenih ploa iverica (prema Figuriu, 23)

120
Slika 78. Proizvodnja namjetaja (kombinacija panelnih ploa i punog drva (prema Figuriu, 23)

121

Slika 79. Proizvodnja ojastuenog namjetaja (prema Figuriu, 23)

6.3. Karakteristini modeli proizvodnih sustava u preradi drva i

proizvodnji namjetaja s obzirom na sloenost strukture i
nain upravljanja
Ako se faze proizvodnje shvate kao proizvodne jedinice poslovnog sustava
za preradu drva i proizvodnju namjetaja, mogu se radi preglednosti izdvojiti ovi
karakteristini modeli proizvodnih sustava:
1. proizvodni sustavi jednostavne fazne strukture,
2. proizvodni sustavi redno sloene fazne strukture,
3. proizvodni sustavi paralelno sloene fazne strukture,
4. proizvodni sustavi redno paralelno sloene fazne strukture (23).

6.3.1. Proizvodni sustavi jednostavne fazne strukture

Proizvodni sustavi jednostavne fazne strukture jesu oni u kojima se prerada
sirovina, odnosno izrada proizvoda obavlja u samo jednoj fazi proizvodnje.
Kao primjer proizvodnog sustava jednostavne fazne strukture moe se
navesti proizvodnja piljene grae (primarne pilane, bez dorade) organizirana kao
samostalni proizvodni sustav. Trupci za preradu u svim procesima kupuju se na
tritu. Piljena se graa isporuuje tritu kao poluproizvod za daljnju obradu.
Iako se takvi procesi smatraju proizvodnim sustavima jednostavne fazne
strukture, najee su sloeni od vie tehnolokih faza: stovarita trupaca,
proizvodnje piljene grae i uskladitenja. S obzirom na to da ti proizvodni procesi
po pravilu ine samo jednu trinu fazu proizvodnje, mogu se nazvati
proizvodnim sustavima samo jedne proizvodne faze (23).

6.3.2. Proizvodni sustavi sloene fazne strukture

Proizvodni sustavi sloene fazne strukture mogu se razvrstati u tri osnovne
skupine:
1. proizvodne sustave redno (postupno) sloene strukture,
2. proizvodne sustave paralelno sloene strukture,
3. proizvodne sustave redno-paralelno sloene strukture (23).
To je osnovna podjela sloenih proizvodnih sustava promatrana s motrita
trita. Danas se ti sustavi nazivaju hijerarhijskim sustavima upravljanja
proizvodnjom.

122

6.3.3. Proizvodni sustavi redno (postupno) sloene strukture

Osnovno obiljeje proizvodnih sustava redno sloene strukture jest da se
zavreni (gotovi) proizvod izrauje tako da se odreena piljena graa postupno
prerauje u procesima koji su meusobno redno (postupno) vezani. Shema takvog
tijeka proizvodnje predoena je na slici 80.
Sa slike se vidi da svaki fazni proces ima svoj ulaz i izlaz. Svaki izlaz iz
prethodne faze dio je ukupnog ulaza u sljedeu fazu prerade materijala. Treba jo
uoiti da iz sustava postoji samo jedan izlaz gotovih proizvoda na trite, a on se
nalazi u posljednjoj fazi prerade.

u
u

i1

u1
upravljanje E1

u2

F3

F2

F1

ii22

upravljanje E2

un
upravljanje En

upravljanje sustavom

Legenda: F1 - proizvodnja piljene grae, F2 - doradna pilana i suionica drva,

F3 - proizvodnja namjetaja od punog drva

Slika 80. Model proizvodnog sustava redne (postupne) fazne strukture

(modificirano prema Figuriu, 23)
Karakteristian primjer tog tipa proizvodnog sustava jest proizvodnja
namjetaja od punog drva, koja u svojemu sklopu ima proizvodnju piljene grae
(F1), doradnu pilanu i suionicu drva (F2), proizvodnju namjetaja od punog dva
(stolove, komode i sl.) (F3), uz uvjet da pogoni nijedne od prethodnih faza ne
mogu slobodno prodavati svoje proizvode na tritu. Sve je u tom sustavu
podreeno viem stupnju zavrenosti proizvoda unutar sustava (23).

123

6.3.4. Proizvodni sustavi paralelno sloene strukture

Model proizvodnih sustava paralelno sloene fazne strukture prikazan je na
slici 81. Ta slika predouje procese u kojima se obrauju razliiti proizvodi, s tim
to se svaki proizvod obrauje u samo jednoj fazi cjelokupnog obradnog procesa.
Prikaz je pojednostavnjen, pa se unutar jedne faze obrade u stvarnosti moe
provesti ralamba na vie tehnolokih faza. Taj proizvodni sustav ne obiljeuje
kontinuitet i homogenost, ve tehnoloka heterogenost. U tom se sustavu stvaraju
usporedni proizvodni programi. Sustavi se meusobno ne respektiraju, nemaju
potrebe za suradnjom, jer im se ciljevi zbog istih ulaznih resursa suprostavljaju
(23).

F1
U1

upravljanje

I1

F2
U2
upravljanje

I2

.....
u

Fn
Un

In
upravljanje

Legenda: F1 proizvodnja piljene grae, F2 proizvodnja panelnih ploa,

Fn druge proizvodnje

Slika 81. Model proizvodnje sustava paralelene fazne strukure

(modificirano prema Figuriu, 23)
U proizvodnom sustavu paralelno sloene strukture istodobno se izrauje
vei broj proizvoda, naime najmanje onoliko koliko je paralelnih faza
proizvodnje. U trinim uvjetima proizvodnje takav sustav moe imati neke
prednosti pred redno sloenim sustavom proizvodnje, u kojemu se istodobno
124

moe proizvoditi samo jedan proizvod (proizvodni program). Te prednosti

rezultat su mogunosti plasmana razliitih proizvoda na tritu, jer se u sluaju
stagnacije plasmana pojedinih proizvoda mogu uspjeno plasirati drugi proizvodi
koji tvrtki donose profit (23).

6.3.5. Proizvodni sustav redno-paralelno sloene strukture

Model proizvodnih sustava redno-paralelno sloene strukture jest model
opeg tipa. Proizvodni sustavi tako sloene strukture mogu imati vrlo brojne
mogunosti modeliranja. Na slici 82. prikazan je primjer modela takvoga
proizvodnog sustava.

I1
U1

V
F11

I2

F21
F22

U2

F31

F12
F23
GF1

F41

GF2

Fn

F42
GFn

Legenda: F11 skladite drvnog materijala, F12 skladite panelnih ploa, F21
proizvodnja leaja, F22 proizvodnja namjetaja od punog drva, F23 proizvodnja
ploastog namjetaja, F31 meufazno skladite sastavljivog materijala, F41
povrinska obrada namjetaja, F42 montaa namjetaja, Fn - skladite gotovih
proizvoda

Slika 82. Model proizvodnog sustava rednoparalelne fazne strukture

(modificirano prema Figuriu, 23)
U opem sluaju takav se proizvodni sustav sastoji od vie faza prerade
materijala, u kojemu osim ulaza u svaku fazu proizvodnje moe biti i vie izlaza
iz sustava.
U proizvodnji namjetaja takvi su sustavi najei. Kao karakteristian
primjer mora se navesti sustav s pilanom koja jedan dio svoje proizvodnje
slobodno prodaje na tritu, a drugi dio namjenski pili za potrebe daljnje prerade
125

unutar sustava. Jednak je primjer i izrada nesastavljivih i sastavljivih materijala

nakon toga, dok, primjerice, finalni pogon jedan dio poluproizvoda nabavlja na
slobodnom tritu, a drugi dio unutar sustava i sl.

6.4. Karakteristini modeli upravljanja proizvodnjom u preradi drva i

proizvodnji namjetaja
Postoji vie naina ili sustava za upravljanje proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja koji se meusobno razlikuju ovisno o konkretnim uvjetima
djelovanja promatrane tvrtke.
Na nain upravljanja proizvodnjom utjecat e injenica da je proizvodnja
pojedinana, serijska ili masovna, kao i to je li rije o proizvodnji sirovina,
opreme ili proizvoda iroke potronje te je li proizvodnja kontinuirana ili
komadna i sl.
Sustav upravljanja proizvodnjom treba omoguiti skraenje rokova
proizvodnje (isporuke) i sprijeiti gubitke u proizvodnji, tj. zadrati trokove
unutar planiranih granica. Nain upravljanja proizvodnjom zasniva se na obradi
informacija koje se odnose na sloenost proizvoda, tehnologiju proizvodnje,
veliinu serija, raspoloive kapacitete i djelatnike, mogunosti nabave materijala,
zahtijevane rokove isporuke i sl.
Svaki sustav upravljanja proizvodnjom u osnovi se sastoji od odreenog
broja radnji (aktivnosti). Ustroj sustava kao cjeline ovisi o tome emu se daje
prednost, koje su odluujue injenice za tijek i nain proizvodnje te koji
redoslijed omoguuje djelotvorniju proizvodnju. Opi popis aktivnosti obuhvaa
obradu informacija, a to obino znai ugovaranje, isporuku, nabavu materijala,
izradu tehnike i druge dokumentacije za planiranje i praenje proizvodnje,
lansiranje radnih naloga u proizvodnju, rasporeivanje poslova prema
izvriteljima, praenje i kontrolu izvrenja i obraun utroka materijalnih i
vremenskih resursa.
Vjerojatno se najvei uinak dobro organiziranog sustava upravljanja
poizvodnjom moe oekivati u predvianju i osiguranju rokova isporuke. Ona
tvrtka koja osigurava odravanje rokova isporuke, zadovoljavajuu kakvou i
konkurentnu cijenu proizvoda moe u suvremenim uvjetima raunati s izlaskom
na svjetsko trite, a upravo se to postie dobrim upravljanjem proizvodnjom.
Najkrai rok mogue je postii ako se proizvodi isporuuju sa zaliha. Takva
se proizvodnja moe relativno lako organizirati, mogue ju je tono i na dulji rok
planirati, osigurati materijale, strojeve i alate. Za takvu je proizvodnju potrebna
stabilna potranja.
Ako se nain upravljanja temelji na zahtjevima kupaca, onda je postupak
organizacije proizvodnje sloeniji, a tijekovi isporuke naelno dulji. Openito,
proizvodnja se moe organizirati tako kao da se uvijek radi za zalihe. Meutim,
126

pritom se postavlja pitanje smanjenja zaliha zbog kamata na obrtnu kratkotrajnu

imovinu i skraenog ciklusa proizvodnje elemenata, podsklopova i montae. Tu
je, konano, i problem nekurentnih proizvoda na zalihama - rizik takve
proizvodnje uvijek postoji (23).
Potrebno je navesti da pristup razmatranju osnovnih modela upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja jo uvijek nema
opeprihvaene ni strogo odreene definicije modela upravljanja. U praksi i
teoriji susreu se razliite podjele i nazivi.
Okretanje u smjeru traenja i izgradnje djelotvornog sustava upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja dovelo je do sueljavanja
postojeih klasinih postavki o proizvodnji. Kao prvo, bilo je potrebno odbaciti
postojee shvaanje prema kojemu se proizvodni proces izjednauje s
tehnolokim procesom i, drugo, odbaciti postojee kriterije za podjelu
proizvodnje.
Jasna i stroga podjela proizvodnje na osnovne tipove elementarni je
preduvjet za postavku i izgradnju djelotvornog sustava upravljanja proizvodnjom.
Prilikom pristupanja rjeavanju postavljenog problema polo se od postavke da se
razlike izmeu pojedinih tipova proizvodnje u preradi drva i proizvodnji
namjetaja ponajprije oituju kao razlike u nainu odvijanja proizvodnog procesa.
Kako se taj proizvodni proces uvijek pojavljuje kao objekt upravljanja, logino je
da se on smatra tim osnovnim kriterijem.
Tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja mogu se kategorizirati na
razliite naine. Sadrajno se mogu podijeliti na dvije kategorije: na one koje
proizvode po narudbi i one koje proizvode za zalihu, u oekivanju narudbe.
Proizvodnja u tvrtkama prve kategorije mora ekati sve dok se ne dobije narudba
sa svim detaljnim specifikacijama. U tvrtkama druge kategorije proizvodnja se
moe planirati bez obzira na specifine narudbe.
U sklopu te osnovne podjele tvrtki za preradu drva i proizvodnju
namjetaja za svaki od osnovnih modela identificirane su po dvije karakteristine
inaice. Izbor modela obavljen je na osnovi vanih informacija za upravljanje
proizvodnjom. Kao takve odabrane su:
stanje zaliha materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda
veliine narudbe
mjesto ulaska informacije o narudbi u sustav (23).
Proces strukturiranja, odnosno ustrojavanja sustava za upravljanje
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja provodi se u tri relativno
izdvojene faze. U prvoj se fazi obavlja tzv. dijagnostika analiza i identifikacija
modela proizvodnje.
U sklopu druge faze postavlja se i razrauje model budue tvrtke
podrazumijevajui pritom:
modeliranje strukture sastavnih elemenata
definiranje strukture odnosa izmeu svih sastavnih elemenata
127

 definiranje sustavnog motrita informacijskog sustava i informacijskih putova

izradu tzv. organizacijskog pravilnika u kojemu se uz visok stupanj
detaljizacije definiraju sve bitne odrednice postavljenog modela upravljanja
(23).
U treoj se fazi ostvaruje proces neposrednog uvoenja prihvaenog
modela upravljanja.
Iz tih nekoliko opepoznatih postavki moe se zakljuiti da su dva osnovna
sustava upravljanja proizvodnjom:
upravljanje pomou narudbi (MRP II sustav)
upravljanje pomou zaliha materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda
(ROP sustav).
Karakteristini modeli upravljanja proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja, prema Figuriu (23) jesu:
1. model A - rad po narudbi za poznatog kupca,
2. model B - rad po narudbi za poznatog kupca
(specijalizacija glede vrste proizvodnje i proizvoda),
3. model C - rad po narudbi za poznatog kupca,
4. model D - rad po narudbi za nepoznatog kupca (vlastiti proizvodni program),
5. druge karakteristine inaice modela upravljanja proizvodnjom namjetaja.

6.4.1. Model A - rad po narudbi za poznatog kupca

Taj model upravljanja proizvodnjom namjetaja ima tri bitna obiljeja:
1. proizvodni program nije ogranien na odreenu skupinu standardnih proizvoda
nego je orijentiran na jednu klasu, odnosno skupinu proizvoda. Taj se,
program unutar prihvaenoga proizvodnog podruja, ostvaruje u skladu sa
zahtjevima kupaca, u svim eljenim inaicama proizvoda. Na taj nain
realizacija svake pojedine narudbe pretpostavlja izradu nove konstrukcije i
novog modela tehnolokog procesa,
2. proizvodni sustav sastoji se od vee ili manje skupine raznovrsnih strojeva i
ureaja, prostorno razmjetenih u istovrsne skupine strojeva. Stoga u tome
modelu uvijek postoji neka neusklaenost izmeu rasporeda sastavnih
elemenata (tzv. instalirane tehnologije) i slijeda tehnolokih operacija (tijek
tehnolokog procesa je neusmjeren),
3. budui da je taj model karakteristian iskljuivo za rad po narudbi,
informacije o veliini narudbe iskoritavaju se za naruivanje materijala.
Pritom se cijelom proizvodnjom upravlja unaprijed, rokovi isporuke su
najdulji, a mogunosti kanjenja u isporuci najvee.
Budui da proizvodnja, s obzirom na konstrukciju i izvedbu proizvoda, tee
prema zahtjevima kupaca, za taj je model karakteristino to da se proizvodni
128

proces uvijek reproducira u punom obliku, pri emu se obuhvaaju sve sastavne
faze proizvodnje i modeliranja tehnolokog procesa, operativna priprema i
tehnoloki proces (sl. 83).
d
o
b
a
v
lj
a

narudba
skladite
materijala

naruivanje
materijala

2
lansiranje
proizvodnje

proizvodnja
dijelova

montaa

k
u
p
c
i

skladite
gotovih
proizvoda

3
isporuka
gotovih
proizvoda

Slika 83. Model A - rad po narudbi za poznatog kupca (prema Figuriu, 23)
Taj je model upravljanja proizvodnjom namjetaja najsloeniji i
najnerazvijeniji jer se konstrukcijski i tehnoloki elementi svaki put zasebno
definiraju, to zahtijeva velik broj strunog osoblja i esto najdulju stavku u
proizvodnom procesu. Taj model uvjetuje stalno programiranje rasporeda radnih
operacija po radnim mjestima radi minimizacije asinkronosti u tehnolokom
procesu. To znai da pretpostavlja postojanje ne samo sloenog sustava
upravljanja nego i primjenu prilino sloenih kvantitativnih modela, ali
omoguuje brzo prilagoavanje proizvodnog programa zahtjevima trita, u emu
se i iscrpljuje njegova osnovna i gotovo jedina odlika za industrijsku proizvodnju.
Meutim, model je karakteristian i za pojedinanu (unikatnu), kao i za obrtniku
proizvodnju. Primjenjiv je u malim pogonima koji su povezani s velikim
industrijskim sustavima (23). Taj model funkcionira prema MRP II sustavu.

129

6.4.2. Model B - rad po narudbi za poznatog kupca

(specijalizacija glede vrste proizvodnje i proizvoda)
Taj model upravljanja proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji
namjetaja ima sljedea obiljeja:
1. proizvodni program obuhvaa relativno irok krug razliitih proizvoda
standardnog tipa, iji konstrukcijski i tehnoloki elementi imaju viekratnu
upotrebnu vrijednost. Stoga se proizvodni proces skraeno reproducira i
obuhvaa samo operativnu pripremu i tehnoloki proces,
2. u tome modelu proizvodnje postoji odreen oblik neusklaenosti izmeu
rasporeda sastavnih elemenata tehnolokog sustava za proizvodnju i vie
razliitih tehnolokih sljedova izrade pojedinih proizvoda. To se oituje u
nesinkroniziranosti obradnog procesa, a posljedica toga je visok stupanj
neiskoritenosti proizvodnih kapaciteta.
Informacija o veliini narudbe u tome modelu slui za lansiranje
elemenata isporuke, koji su dulji nego u modela C i D, a krai nego u modela A.
Mogunost kanjenja u isporuci vrlo je velika (sl. 84).
narudba

d
o
b
a
v
lj
a

skladite
materijala

proizvodnja
dijelova

naruivanje
materijala

lansiranje
proizvodnje
dijelova i montae

montaa

skladite
gotovih
proizvoda

k
u
p
c
i

3
isporuka
gotovih
proizvoda

Slika 84. Model B - rad po narudbi za poznatog kupca

(specijalizacija glede vrste proizvodnje i proizvoda) (prema Figuriu, 23)
Osobitost tog modela jest upravljanje proizvodnjom unaprijed, s tim da se
uskladiteni materijal vodi po jednome od sustava za voenje optimalnih koliina
zaliha (ROP sustav).
Prema prikazanim informacijsko-regulacijskim krugovima vidi se kako se
proizvodnja dijelova moe lansirati sa RN1 (radni nalog), a montirati sa RN2.
Meutim, to ne iskljuuje samo jedan jedinstveni RN za cijelu seriju proizvoda.

130

U tome modelu proizvodni je program usmjeren na jednu klasu, odnosno

skupinu slinih proizvoda, koji se prema zahtjevima kupaca izrauju u eljenim
varijantama i veliinama. Osim toga, proizvodni se proces stalno reproducira u
svom punom obujmu, obuhvaajui pritom sve faze rada, odnosno modeliranje
proizvoda, modeliranje tehnolokog procesa, operativnu pripremu i tehnoloki
proces. Budui da je proces stvaranja novog proizvoda prema modelu A i B izvan
standardnih proizvoda i u osnovi identian, ti modeli trebaju imati identinu
strukturu organizacijskih elemenata. Razlika izmeu njih je prije svega unutar
tehnolokog procesa (23).
Procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja zasnovani na tome modelu
jesu proizvodnja piljene grae, poslovi doradne pilane, proizvodnja furnira,
panela i ploa, ploa iverica i drugih panela, proizvodnja graevne stolarije i
elemenata. Taj model funkcionira prema ROP i MRP II sustavu.

6.4.3. Model C - rad po narudbi za poznatog kupca

Taj model upravljanja proizvodnjom namjetaja ima ova obiljeja:
1. proizvodni program obuhvaa vie konstrukcijom i tehnologijom slinih
proizvoda standardnog tipa,
2. sastavni elementi tehnolokog sustava za proizvodnju u veem su ili manjem
stupnju usklaeni s tehnologijom izrade proizvoda,
3. tehnoloki se proces odvija kontinuirano, uz primjenu strojeva razliitog
stupnja univerzalnosti, odnosno prilagodljivosti.
U tom modelu informacije o veliini narudbe slue za lansiranje naloga za
montau (a ne za otpremu gotovih proizvoda iz skladita gotovih proizvoda kao u
modelu D). Rokovi isporuke dulji su nego u modelu D, a mogunost kanjenja u
isporuci je vea. Meutim, osnovna mu je prednost to u skladitu nema zaliha
gotovih proizvoda. Dakle, glavno obiljeje tog modela je vlastiti proizvodni
program, a isporuka i montaa (kompletiranje) obavlja se po narudbi. Tijekom
materijala upravlja se u dva smjera, unaprijed i unatrag. Informacijskoregulacijski krug br. 1 regulira upravljanje proizvodnjom unaprijed, i to radnim
nalogom za montau (RN1). Na osnovi podataka o zalihama dijelova u
meufaznom skladitu isporuka kupcu takoer se unaprijed regulira regulacijskoinformacijskim krugom br. 3. Regulacijsko-informacijskim krugovima br. 2 i 4
upravlja se unatrag. Zalihe u meufaznom skladitu dijelova i skladitu materijala
vode se prema jednome od sustava zaliha. Taj model proizvodnje, u kojemu
tehnoloki proces tee uz primjenu visokospecijaliziranih i automatiziranih
strojeva i agregata najrazvijeniji je tip proizvodnje (sl. 85).

131

132
Slika 85. Model C rad po narudbi za poznatog kupca (prema Figuriu, 23)

Taj model upravljanja proizvodnjom standardnih elemenata s motrita

upravljanja nije poseban model. Postoje svi preduvjeti i snana tendencija
da proizvodnja standardnih proizvoda postane dominantan oblik proizvodnje. S
prelaskom na proizvodnju standardnih elemenata mogu se ire i potpunije
zadovoljiti individualne potrebe i zahtjevi kupaca, odnosno potroaa (korisnika);
mogue je maksimalno skratiti vrijeme od narudbe do isporuke proizvoda,
ulagati minimalan iznos financijskih sredstava za odravanje objektivno potrebnih
zaliha gotovih proizvoda te za smanjenje trokova proizvodnje, odnosno cijene
kotanja proizvoda od drva.
Meutim, koliko e biti iskoritene te mogunosti to ih prua proizvodnja
standardnih elemenata, ne ovisi o samoj proizvodnji, nego ponajprije o
injenicama izvan nje. Prelazak na proizvodnju standardnih elemenata
pretpostavlja postojanje cjelovitoga konstrukcijskog rjeenja izvedbe standardnih
elemenata (23). Taj model funkcionira prema ROP i MRP II sustavu (23).
6.4.4. Model D - rad po narudbi za nepoznatog kupca
Taj model upravljanja proizvodnjom namjeta ima dva bitna obiljeja:
1. proizvodni je program usmjeren na proizvodnju jednoga ili vie u izvedbenom
smislu identinih proizvoda standardnog tipa,
2. tehnoloki sustav za proizvodnju u strojnoj obradi potpuno je usklaen s
tehnolokim procesom, koji se provodi uz primjenu visokospecijaliziranih i
automatiziranih strojeva i agregata, uz minimalno sudjelovanje ljudske radne
snage.
Taj model ima najkrai rok isporuke, i to zato to se gotovi proizvodi
isporuuju iz skladita gotovih proizvoda (informacijsko-regulacijski krug 1).
Ostatkom toga tijeka materijala upravlja se unatrag optimiranjem zaliha elemenata
ili podsklopova (informacijsko-regulacijski krug 2) u meufaznom skladitu, prije
montae na temelju naloga za montau (RN1). Zatim slijedi lansiranje proizvodnje
dijelova (elemenata) drugim radnim nalogom (RN2). Nakon toga se optimizacijom
zaliha standardnih elemenata naruuje materijal (informacijsko-regulacijski krug
4). Zalihe se u skladitima vode na optimalnoj zalihi jednim od sustava
utvrivanja zaliha (sl. 86).
Rije je o proizvodnji standardnih proizvoda gdje konstrukcije i tehnologija
imaju viekratnu upotrebnu vrijednost, a proizvodni se proces stalno reproducira
putem operativne pripreme i tehnolokog proces (23).

133

134
Slika 86. Model D rad po narudbi za nepoznatog kupca (prema Figuriu, 23)

135

Slika 87. Model upravljako-informacijskog sustava, model A (modificirano prema Figuriu, 23)

136
Slika 88. Model upavljako-informacijskog sustava, standardni osueni elementi, model B
(modificirano prema Figuriu, 23)

137

Slika 89. Model upravljako-informacijskog sustava, model C (modificirano prema Figuriu, 23)

138
Slika 90. Model upravljako-informacijskog sustava, model D (modificirano prema Figuriu, 23)

139

6.4.5. Karakteristine
namjetaja

inaice modela upravljanja u proizvodnji

Osim navedenih, najeih karakteristinih inaica modela proizvodnje u

proizvodnji namjetaja, mogu se navesti i sljedei (23).
1. S e r i j s k a
proizvodnja
namjetaja
bez
meufaznog
s k l a d i t a . Tim nainom proizvodnje izrauje se samo jedan tip namjetaja, a
nakon toga drugi tip. Proizvodnja tog tipa tee tako da elementi i sklopovi idu
jedan iza drugog, jedan pokraj drugog ili zajedno, pa se istodobno preklapaju. Taj
nain odgovara proizvodnji tzv. komadnih proizvoda i garnitura.
2. S e r i j s k a p r o i z v o d n j a n a m j e t a j a s m e u f a z n i m s k l a d i t e m
s k l o p o v a i l i p o d s k l o p o v a . U tom modelu proizvodnje izrauje se tzv.
komponibilni proizvodni program sa standardiziranim sklopovima ili
podsklopovima (u konstrukcijskom smislu) koji se, strojno obraeni, uskladituju
u meufazno skladite. Prema inaici tog modela sklopovi se prije ulaska u
meufazno skladite povrinski obrade. Montaa se u tome modelu izvodi na tri
naina:
po narudbi kupaca, to znai u promjenjivim veliinama serija, ovisno potrebama
trgovine, odnosno smjeru vonje pri transportu
u jednakim veliinama serija za skladite gotovih proizvoda
izrada prednjica moe se izvesti tek nakon to narudba postane poznata, a
dovreni korpusni dijelovi mogu ekati i na zalihi.
3. S e r i j s k a
proizvodnja
podsklopova
i
sklopova
r a s t a v l j e n o g n a m j e t a j a . U takvoj se proizvodnji takoer izrauje tzv.
komponibilni proizvodni program sa standardiziranim sklopovima ili
podsklopovima koji se strojno obrade i uskladituju u meufazno skladite
dijelova. Ovisno o narudbi kupca, podsklopovi se kompletiraju, ali nema
sastavljanja u montai, jer je program rastavljen i montira se kod kupca. Taj oblik
ima i svoju inaicu za sluaj da se podsklopovi i sklopovi serijski proizvode u
strojnoj obradi za korpus, a prednjice se izrauju (ili se nabavljaju od kooperanata)
i montiraju po narudbi kupca.
4. P r o i z v o d n j a n a m j e t a j a b e z m e u f a z n o g s k l a d i t a i
s k l a d i t a g o t o v e r o b e . U takvoj se proizvodnji, na osnovi narudbe
razliitih kupaca, provodi spajanje radnih naloga za sklopove ili podsklopove u
strojnoj obradi prema specifikacijama razliitih narudbi. Tako se zadovoljava
kompromis u zahtjevu za serijskom proizvodnjom u strojnoj obradi, radom bez
meufaznog skladita i montaom u razliitim veliinama serija za poznatog
kupca.
139

5. P r o i z v o d n j a z a o p e r m u o b j e k a t a . U tom se tipu proizvodnje izrauju

pojedinani dijelovi proizvoda. Proizvodnja tee tako da se razliite pozicije iz
radnog naloga izvode jedna iza druge, jedna pokraj druge ili zajedno, pa se
istodobno preklapaju. Taj nain odgovara i pojedinanoj (boutique) proizvodnji
namjetaja.
Uz sve to valja napomenuti da su se prikazani modeli upravljanja u proizvodnji
namjetaja, osobito posebno u nekim djelatnostima, razvili u vie oblike.

6.5. Koncepcija modela dinamikog upravljanja proizvodnjom u preradi

drva i proizvodnji namjetaja
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje koncepcije modela upravljanja
procesom proizvodnje najee se ostvaruje modularnim pristupom. Poznata su
razliita rjeenja iz literature i prakse. Sustav upravljanja najee se projektira putem
dvaju osnovnih modula:
1. modula upravljanja materijalnim resursima,
2. modula upravljanja kapacitetnim resursima.
Da bi sustav mogao dinamiki integrirati oba modula u jedinstvenu cjelinu, bez
obzira na to u kojoj su organizacijskoj jedinici bili rasporeeni poslovi (pretpostavlja
se svrsishodno), potrebno je uvesti kombiniranu matrinu organizaciju oblikujui dva
programa za obavljanje zadataka.
Na osnovi spoznaja o upravljanju proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji
namjetaja, model upravljanja moe se postaviti kao na slici 91. Proizvodnjom se
upravlja putem dvaju osnovnih modularnih programa. Moduli ine sveobuhvatan i
racionalan temelj za izgradnju integralnog sustava upravljanja proizvodnjom (sl. 91).

6.5.1. Modul upravljanja materijalnim resursima

Osnovna zadaa modula upravljanja materijalnim resursima jest osiguravanje
ulaznih tijekova materijala i poluproizvoda. U tom se programu uspostavljaju odnosi
izmeu dva kvalitativno razliita stupnja (materijala i novca), to utjee na strukturu
informacijskog podsustava.
U osnovi postoji pet elementarnih radnih zadataka upravljanja materijalima:
planiranje, nabava, transport, kontrola ulaska materijala i disponiranje materijala, koji
su meusobno neraskidivo povezani logikom uspjenoga gospodarenja drvnim i
nedrvnim resursima.
140

upravljake
informacije
- narudbe
(koliine,
rokovi
isporuke)
- zalihe gotove
robe
- nedovrena
proizvodnja

zapoljavanje
osoblja
kupovina
kapaciteta
odravanje
kapaciteta

lansiranje
proizvodnje

upravljanje
proizvodnjom
ogranienja
- obrtni kapital
- zaposlenici
- kapaciteti
- materijal

potrebni
materijali

eljeni kapaciteti

modul
upravljanja
kapacitetima

modul
upravljanja
materijalima

ogranienja
- rokovi isporuke
- stupanj zaposlenosti
- instalirani kapaciteti

ogranienja
- obrtni kapital
- raspoloivi
prostor
- rokovi
isporuke

Slika 91. Upravljanje proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja putem

dvaju osnovnih modularnih programa (modificirano prema Figuriu, 23)
Na osnovi identifikacije zadanih ciljeva u tom se integriranom modulu mogu
identificirati ovi radni zadaci (23):
1. konstrukcija strukture proizvoda od drva (nacrti, izmjene nacrta, struktura
proizvoda, izmjena u strukturi proizvoda),
2. obrada sastavnice proizvoda od drva (izvjetaj o promjenama u strukturi
sastavnice),
3. planiranje potreba drvnog i nedrvnog materijala (normativi materijala, materijalna
lista),
4. stanje zaliha drvnog i nedrvnog materijala i poluproizvoda (izvjetaji o stanju
materijala, izvjetaj o promjenama materijala),
141

5. upravljanje nabavom drvnog i nedrvnog materijala (upravljanje narudbama,

izvjetaj o kritinim materijalima, izvjetaj o zamjenama),
6. upavljanje dopremom drvnog i nedrvnog materijala (izvjetaj o prispijeu,
organizacija dopreme),
7. ulazna kontrola drvnog i nedrvnog materijlala (izvjetaj o kvalitativnome i
kvantitativnom preuzimanju),
8. izrada radnih naloga (izvjetaj o postojanju svih materijala u radnom nalogu,
otvoreni, zatvoreni nalozi, pregled materijala prema radnom nalogu, izvjetaj o
kritinim nalozima),
9. kontrola standardnih trokova (izvjetaj o strukturi trokova, izvjetaj o
promjenama trokova, izvjetaj o analizi trokova).
Organizacija upravljanja materijalnim resursima u preradi drva i proizvodnji
namjetaja moe se prilagoditi konkretnim uvjetima. Osnovna koncepcija modula
upravljanja materijalnim resursima predoena je na slici 92 (23).

6.5.2. Modul upravljanja kapacitetnim resursima

Osnovna funkcija modula - upravljanje kapacitetnim resursima u preradi drva i
proizvodnji namjetaja kao skup upravljakih aktivnosti ima zadau ostvariti ciljeve
upravljanja proizvodnjom, tj. ispuniti plan proizvodnje realizacijom radnih naloga. To
znai da elementarne pretpostavke za dinamiko upravljanje modulom moraju biti
koliinski i vremenski stvarno odreene, a ne predviene narudbe, to ujedno znai
da modul sadri ulaz i popis stvarnih narudbi, popis neipunjenih narudbi i popis
zaliha gotovih proizvoda.
U osnovi, elementarne faze upravljanja kapacitetnim resursima jesu grubo
planiranje (orijentacijsko planiranje koje odreuje poetak proizvodnje prema
pojedinim narudbama), fino planiranje proizvodnje (nia, konkretnija razina
planiranja), dispeiranje poslova u proizvodnji (konana podjela poslova po radnim
mjestima), odravanje ureaja i postrojenja te kontrola dijelova ili poluproizvoda
tijekom rada.
Na osnovi identifikacije zaokruenih cjelina u tom programu mogu se
identificirati ove skupine radnih zadataka:
1. operativna prodaja proizvoda od drva (ugovori, narudbe),
2. stanje zaliha gotovih proizvoda od drva (izvjetaji, stanje zaliha gotovih
proizvoda),
3. tehnoloka struktura proizvodnog procesa (tehnoloke operacije, tansportne
operacije, alat, orue, ureaji, karakteristika rada, vrijeme),
142

LEGENDA: 1- sastavnica - nacrt proizvoda, 2 - popis materijala i dijelova koje treba nabaviti,
3 - popis dijelova sa skladita materijala, 4 - popis dijelova koje treba izraditi, 5 - popis
dijelova koje treba izraditi pilana, 6 - izvjetaj o stanju zaliha materijala, 7 - voenje skladita
drvnog i nedrvnog materijala, 8 - normativ potreba materijala, 9 - nacrti, skice, detalji, 10 tehniki opis, 11 - krojna lista

Slika 92. Modul upravljanja materijalnim resursima (prema Figuriu, 23)

143

4. grubo planiranje (terminsko usuglaavanje na razini prodaja - priprema

proizvodnje - proizvodnja),
5. fino planiranje kapaciteta (analiza optereenja radnih mjesta, vrijeme transporta,
prosjeno vrijeme ekanja, trokovi strojeva, dnevni kapaciteti, broj smjena, plan
optereenja djelatnika),
6. upravljanje radnim nalozima - dispeiranje (lansiranje radnih naloga, stanje
izvrenja radnih naloga, otvoreni radni nalozi, zatvoreni radni nalozi, kritini radni
nalozi, terminiranje),
7. upravljanje tehnolokim postupcima i unutranjim transportom,
8. kontrola izvrenja poslova (kontrola dijelova ili proizvoda tijekom rada, analiza
zavrenih radnih naloga, analiza trokova proizvodnje, kalkulacije),
9. odravanje ureaja i postrojenja (osposobljavanje kapaciteta za rad),
10. upravljanje opremom (planiranje otpreme) (23).
Osnovna koncepcija modula upravljanja kapacitetnim resursima dana je na slici
93.

144

LEGENDA: 1- redoslijed lansiranja radnih naloga, 2 - praenje kapaciteta radnih mjesta, 3 umnoavanje tehnoloke dokumentacije, 4 - tehnoloka dokumentacija: radni nalog, nacrt,
skica, detalj, tehniki opis, krojna lista, normativi potreba materijala, izdatnica materijala, plan
rada, radni list, popratna karta, 5 - kompletirani radni nalog, 6 - terminer proizvodnje
(terminski plan, lansiranje i praenje RN-a), 7-10 - primopredajnice i popratne karte, 11 praenje skladita gotovih proizvoda, 12 - obavijest o zavretku radnog naloga

Slika 93. Modul upravljanja kapacitetnim resursima (prema Figuriu, 23)

145

6.6. Problematika upravljanja proizvodnjom

Podruju upravljanja proizvodnjom pripadaju neke logistike funkcije kao
to su:
odreivanje potrebne koliine krajnjih proizvoda
planiranje zahtjeva za materijalima kako bi se odredile koliine i rokovi
nabave
obraun zaliha
rasporeivanje poslova za izvritelje
planiranje i uravnoteivanje kapaciteta
odreivanje redoslijeda lansiranja radnih naloga
kontrola ostvarivanja postavljenog cilja i poduzimanje korektivnih akcija (10).
Tijekom posljednjih godina, usporedno i neovisno jedna o drugoj, razvijale
su se i razvijaju se mnoge logistike koncepcije koje su trebale omoguiti
djelotvorno rjeavanje prethodno navedenih zadataka. Zbog sloenosti razmatrane
problematike rjeavanje tih zadataka u konkretnoj industrijskoj proizvodnji sloen
je zadatak. Njega je, bez odgovarajue informatike podrke, vrlo teko rijeiti na
zadovoljavajui nain.
U dananjoj se industrijskoj praksi mogu uoiti ove tendencije razvoja PPC
(Production Planning Conception) koncepcija:
tradicionalna koncepcija (klasina teorija)
suvremene koncepcije
- PPC koncepcija, koja obuhvaa i nadzor procesa (Production Planning
Conception)
- MRP II koncepcija (Material Requirments Planning)
- OPT koncepcija (Optimized Production Technologies)
- JIT, JIT/TQC, TQM (Just-in-Time, Total Quality Control, Total Quality
Managemet)
- planiranje i samokontrole proizvodnje (10).

6.6.1. Tradicionalna koncepcija planiranja i kontrole proizvodnje

Tradicionalna koncepcija upravljanja proizvodnjom dana je na slici 94.
Unutar nje jasno se razlikuje nekoliko faza koje se odnose na planiranje i nadzor
proizvodnje.
Planiranje
G l a v n o p l a n i r a n j e p r o i z v o d n j e (MPS - Master Produciton
Sheduling) poetni je korak u fazi planiranja. U tradicionalno orijentiranim PPS
(Production Planing System) sustavima planiranja proizvodnje taj je dio obino
najslabije obraen, za to postoje razlozi. Uloga tog koraka u planiranju
146

namijenjena je ponajprije odreivanju proizvodnog procesa u sljedeemu

planskom razdoblju. Osobi koja donosi odluke u dugoronom planiranju treba
osigurati vane i to tonnije informacije o moguim zahtjevima kupaca. Osim
poznavanja postojeih zahtjeva, to obuhvaa i procjenu (predvianje) novih
zahtjeva (na temelju podataka iz povijesti). Kako je trite dinamika kategorija,
procjene na dulji rok obino su nepouzdane, to je ujedno i glavni razlog to se taj
modul ne primjenjuje.

p
l
a
n
i
r
a
nj
e

glavno planiranje
proizvodnje (MPS)

matini
podaci

(MRP) planiranje
materijalnih
planiranje kapaciteta
i raspodjela poslova

prometni
podaci

redoslijed radnih
naloga
nadzor

nadzor
radnih naloga

Slika 94. Koncepcija tradicionalnog sustava planiranja i nadzora proizvodnje

(prema Beniu, 10)
P l a n i r a n j e m a t e r i j a l n i h p o t r e b a p r o i z v o d n j e (MRP Material Requirements Planning) korak je u kojemu se obino u nekoliko
periodinih planova detaljno predviaju svi materijalni resursi potrebni za
proizvodnju (prikupljaju se materijalne potrebe). Cilj tog postupka jest dobivanje
jasne predodbe o tome koji materijal i kada (okvirno) treba naruiti kako tijekom
pojedinog razdoblja ne bi nastajali zastoji u proizvodnji zbog nedostataka
materijala i/ili alata. U toj se fazi jo uvijek uzimaju u obzir ogranienja realno
raspoloivih kapaciteta.
P l a n i r a n j e k a p a c i t e t a i r a s p o d j e l a p o s l o v a (SCCP Scheduling and Capacity Planning) korak je kojim se mora osigurati da svi
planirani radovi budu gotovi navrijeme. To znai da se unutar jednog razdoblja
MRP-a mora planirati onolika koliina posla koja je, potujui tehnoloki tijek
proizvodnje, ostvariva uz postojee proizvodne kapacitete. U praksi je to
najsloeniji i najosjetljiviji dio posla, iz kojega obino izviru i svi problemi
147

praktinog provoenja cjelovite koncepcije. Zato na toj razini obino "pada"

veina softverskih paketa, i to ne zbog nedostatka metodologija i algoritama
rjeavanja problema, ve zbog nepredvidivoga stohastikog utjecaja niza vanjskih
i untarnjih imbenika na stvarnu raspoloivost kapaciteta. Njih je teko unaprijed
predvidjeti (u duljem prognostikom razdoblju) i ukalkulirati u planiranje. Pri
rjeavanju tog sloenog zadatka moe se, ovisno o konkretnoj situaciji, govoriti o
ovim sluajevima:
raspodjeli poslova na izvritelje ako su kapaciteti neogranieni
raspodjeli poslova na izvritelje ako su kapaciteti ogranieni
sekvencioniranju poslova.
U prvom se sluaju odreuje vrijeme poetka i zavretka poslova, prema
redoslijedu proizvodnje. Unutar nekog slobodnog vremenskog razdoblja (za
svako radno mjesto) moe se kandidirati sljedei u nizu poslova ako je slobodni
vremenski interval dulji ili jednak zadanom trajanju posla. Za svaku je
proizvodnju karakteristino da jedan dio vremena otpada na razna ekanja (tzv.
meuoperacijski zastoji). Zbog toga se radi smanjenja ukupnog vremena ekanja,
razliitim metodama za svako planirano razdoblje, nastoji maksimalno
uravnoteiti optereenost kapaciteta. Time se istodobno, koliko je najvie
mogue, uklanjaju neeljeni uinci preoptereenja ili podoptereenja.
U praksi, meutim, najee raspolaemo ogranienim kapacitetima. U biti
je problem identian prethodnome, samo su metode njegova rjeavanja razliite.
Zato se u takvim sluajevima obino primjenjuju metode matematike
optimizacije, jer je samo tako mogue dobiti uporabljive i tone termine poetka i
zavretka svake operacije svakog posla.
Sekvencioniranje poslova je postupak dodjeljivanja poslova izvriteljima
pri emu se ne zahtijeva i ne podrazumijeva unaprijed odreen redoslijed njihova
obavljanja. Ono je mogue kada je svejedno kojim se redoslijedom treba izvesti
pojedini niz operacija (sekvencija), odnosno kada postoje alternativne tehnologije
provedbe za pojedine pozicije.
Odreivanje redoslijeda veza je izmeu faze planiranja i kontrole
proizvodnje. U njoj se odreuje redoslijed obavljanja svih poslova na svakome
pojedinom radnom mjestu.
N a d z o r . Samo obavljanje poslova na radnim mjestima ne pripada
djelokrugu planiranja, ali je nuno radi dobivanja tonih i pravodobnih
informacija o obavljenim operacijama. Samo je tako, poznavajui stvarnu
situaciju u svakom vremenskom trenutku, mogue kontrolirati tijek proizvodnje i
stupanj finalizacije proizvoda, te poduzimati potrebne korektivne akcije. Cilj tih
akcija je zavretak kompletne proizvodnje navrijeme, do zadanog vodeeg
termina. Pri znatnijim odstupanjima od plana potrebno je reterminirati
proizvodnju. Nain na koji se to obavlja jednak je nainu u SCCP modulu.

148

6.6.2. Kritika tradiconalnog sustava

Iskustvo korisnika u uporabi tradicionalnih sustava nije uvijek u skladu s
obeanjima i oekivanjima. Dugorono planirani vodei termin i velik udio
nedovrene proizvodnje u tvrtkama esto stvara probleme koji se oekuju kao
prevelike interne zalihe materijala, a mnotvo poslova u tijeku (nedovrena
proizvodnja) esto stvara nepotrebnu zbrku u proizvodnji. To je ujedno i glavni
razlog nekoritenosti i nepotpunog koritenja kompletnog PPC sutava u
industrijskoj praksi. Pritom valja naglasiti i ovo:
1. s porastom broja poslova koje treba terminirati rastu i tekoe odreivanja
tonih zahtjeva,
2. tijekovi materijala i proizvoda (pozicija) ve su unaprijed odreeni u MPS i
MRP modulima. Budui da u toj fazi nisu uzimani u obzir realno raspoloivi
kapaciteti, modul za rasporeivanje poslova na izvritelje prvi je modul koji se
koristi tim informacijama. To u praksi, kada je rije o realno ogranienim
kapacitetima, rezultira time da e, bez obzira na odabrani redoslijed
terminiranja proizvodnje (ili odabranu kombinaciju redoslijeda), dio poslova
ostati nedovren i prijei u vodei termin. Meutim, ovisno o nainu
rasporeivanja i redoslijedu obavljanja poslova (specificiranim prioritetima),
postoje izgledi da se nedovrena proizvodnja u veem ili manjem opsegu
minimizira,
3. za MRP modul i modul rasporeivanja poslova na izvritelje moraju biti
poznata i tono odreena (prethodno proraunana) vremena trajanja svih
pojedinih operacija. U praksi zbog objektivnih razloga ta vremena esto nisu
poznata, odnosno manje su ili vie tono procijenjena. Kao rezultat toga pri
provedbi terminskih planova pojavljuju se odstupanja od planiranih termina.
Kako se sve dalje zalazi u planirano vremensko razdoblje, kanjenja pojedinih
proizvoda i pozicija se kumuliraju te odstupanja od planiranih termina postaju
sve vea. Na slici 95. shematski je prikazan model sustava koji generira takav
tip zakanjenja u proizvodnji. U anglosaksonskoj se literaturi model prema
kojemu se u proizvodnim sustavima uvijek i neprekidno poveava udio
nedovrene proizvodnje naziva sindromom vodeeg vremena (10).
Navedeni razlozi bili su imbenicima zbog kojih se tijekom 80-ih godina
postupno poelo odustajati od tradicionalne koncepcije.
U nastavku e ukratko biti opisane neke suvremene koncepcije upravljanja
proizvodnjom.

149

zakanjeli
radni nalozi

poveanje
prosjenog
vremena izrade

nekontrolirano lansiranje
radnih naloga

poveanje broja poslova u

tijeku
nedovrena proizvodnja

visoka
razina
poslova u
tijeku

Slika 95. Sindrom vodeeg vremena (prema Beniu, 10)

6.6.3. Suvremene koncepcije upravljanja proizvodnjom

6.6.3.1. Proirenje tradicionalne koncepcije kontrolom proizvodnog procesa
Osnovno obiljeje te koncepcije jest da se odvijanje proizvodnog procesa
putem tzv. vanjskih osjetilnih organa nadzire raunalom. Na taj se nain: 1.
nadzire odvijanje proizvodnje (proizvodnog procesa), 2. prati stupanj zavrenosti
pojedinih proizvoda, 3. usporeuju realno utroena vremena s planiranim, 4.
prikupljaju informacije o zastojima u proizvodnji i o razlozima tih zastoja i 5.
ostvaruju realni preduvjeti za uspjeno reterminiranje proizvodnje. Termin vanjski
osjetilni organ" uporabljen je jer je za razmatranje sasvim nevano u kojem e
obliku te informacije biti predoene programskom sustavu (hoe li ih upisati
ovjek ili e ih raunalo dobiti elektronskim putem). Bitno je samo to da ih PPC
sustav dobiva, te da na temelju toga moe samostalno (ili uz pomo ovjeka kao
donositelja odluke) poduzeti sve potrebne ispravljake akcije. Osnovni cilj koji se
koncepcijom eli postii jest minimiziranje nedovrene proizvodnje koja e
preostati nakon vodeeg termina. Temeljno obiljeje koje tu koncepciju izdvaja
od tradicionalne jest postojanje povratnih informacija i povlanost upravljake
strukture. Na slici 96. nacrtana je shema jednog takvog sustava (10).
Teite praktine realizacije koncepcije je na nadzoru poslova. Zbog toga je
u mnogim sluajevima detaljno terminiranje proizvodnje poeljno obavljati
raspreno u samim radnim centrima (strojna skupina koja ostvaruje zadani
150

repertoar operacija). Na razini organizacije obavlja se grubo planiranje, dok se

fino terminiranje obavlja na razini svakoga pojedinog radnog centra. Koliina
pozicija (a time i potrebnih poslova) i redoslijed lansiranja naloga za izradu vrlo
su vani za performanse samog sustava.

p
l
a
n
i
r
a
nj
e

glavno planiranje
proizvodnje (MPS)

matini
podaci

(MRP) planiranje
materijalnih resursa
planiranje kapaciteta
i raspodjela poslova

prometni
podaci

algoritam podjele
radnih naloga

nadzor

poslovi u
tijeku

gotovi
nalozi sa
terminima
izradbe

detaljno planiranje

nadzor
radnih naloga

Slika 96. Koncepcija planiranja proizvodnje s nadzorom procesa

(prema Beniu, 10)

151

Za koncepciju je bitno istaknuti:

1. prosjeno (oekivano) vrijeme izrade poveava se koliinom nedovrene
proizvodnje. Neposredna su posljedica vee koliine poslova dulja prosjena
vremena ekanja u redovima za obradu (bufferi), to ima negativni uinak
(poveanje koeficijenta protoka proizvodnje),
2. kako se u sustavu postupno poveava koliina nedovrene proizvodnje redovi
ekanja se produljuju, a time se poveava i vjerojatnost besposlice na radnim
mjestima. Posljedica toga je smanjena iskoritenost kapaciteta,
3. poveanje opsega nedovrene proizvodnje utjee na poveanje koeficijenta
protoka. Kako bi se to dosljednije potovao vodei termin, potrebno je
reorganizirati poetna pravila prioriteta, ime ona postaju vaan metodoloki
imbenik kojim se determinira postizanje vodeeg termina,
4. to su prosjeni redovi ekanja u sustavu dulji, dulje je i prosjeno vrijeme to
ga klijenti odnosno poslovi ekaju do poetka izvoenja. Meutim, time se
poveava vjerojatnost da se prikladnijim rasporeivanjem poslova na
izvritelje smanji uzaludno troenje vremena poslova odnosno klijenata (10).

6.6.3.2. Koncepcija MRP II

MRP II je hijerarhijsko strukturiran informacijski sustav proizvodnje koji
se temelji na ideji sveobuhvatnog upravljanja svim proizvodnim resursima
tijekom procesa koji integrira sve aktivnosti od marketinga, preko prodaje i
nabave, do proizvodnje i odravanja. U tom smislu ta je koncepcija bitno, a ne
samo konceptualno proirenje tradicionalnog PPC sustava. Na slici 97. u opim je
crtama prikazana shema svega onoga to takav sustav obuhvaa. U odnosu prema
tradicionalnom shvaanju problematike upravljanja proizvodnjom, za MRP II
koncepciju tipino je:
1. poslovno planiranje (Business Planning) koje obuhvaa i planiranje zahtjeva
za resursima (Resource Requirements Planning - RRP),
2. planiranje materijalnih potreba proizvodnje (Master Requirements Planning MRP), u sustavu kojega je i planiranje potreba za kapacitetima (Capacity
Requirements Planning - CRP).
Ta je koncepcija u svojoj biti mnogo vie od pukog planiranja i kontrole
proizvodnje. To je sveobuhvatna koncepcija cjelovitoga poslovnog planiranja i
kompletnog poslovanja. Planiranje proizvodnje nije ogranieno s obzirom na broj
planskih razdoblja, a njegova bit ini modul planiranja zahtjeva za proizvodnim
resursima (Resource Requirements Planning - RRP). Pri tome se pod pojmom
resursa razumijeva sve to je potrebno za nesmetano odvijanje proizvodnje
(npr.

152

Slika 97. Okvir za razmatranje MRP II koncepcije upravljanja proizvodnjom

(prema Beniu, 10)
153

materijal, ureaji, instrumentarij kapaciteti, radnici, dokumentacija, ostale

informacije i sl.). Samo planiranje procesa obavlja se logikim
redoslijedom,
ovako kako se proizvodi grupiraju za potrebe proizvodnje. U poetnoj se fazi
proizvodi grupiraju na temelju zahtjeva. Pri tome se, polazei od poslovnog plana,
iterativno (u ponavljajuem slijedu) planiraju potrebe proizvodnih resursa. Na
temelju toga odreuju se stvarni zahtjevi proizvodnje, tj. izrauje se glavni
proizvodni plan i u grubo planiraju kapaciteti. Tek na osnovi prethodno
provedenih akcija i grupiranih pozicija planiraju se materijalne potrebe
proizvodnje i proizvodnih kapaciteta. Nakon toga slijedi faza detaljnog planiranja
operacija i lanisranja radnih naloga u proizvodnju.
Pri tome se, prije lansiranja radnih naloga obavlja raunalna provjera mogunosti
njihova izvrenja, pri emu se obino primjenjuju metode matematikog
programiranja ili diskretne simulacije. MRP II sustav u biti je hijerarhijski
organiziran, te ga je mogue decentralizirati, pri emu se nie hijerarhijske grupe
aktivnosti detaljno terminiraju rasporeene po odjelima ili radnim centrima.

6.6.3.3. Koncepcija optimalnih proizvodnih tehnologija

Koncepcija optimalnih proizvodnih tehnologija (Optimized Production
Technologyes - OPT) temelji se na uvidu u tijek materijala i proizvoda/pozicije.
Bitna obiljeja proizvodnog sustava ograniena su uskim grlima proizvodnje, koja
treba ukloniti. Na taj se nain uvodi red u proizvodnju, te se ona osigurava od
posljedica sluajnih kvarova i zastoja zbog proizvodne opreme, koji mogu bitno
poremetiti glavne termine plana proizvodnje.
OPT filozofija u svom je izvornom obliku odreena pomou tzv. devet
pravila. To su:1
treba balansirati tijekove proizvodnje, a ne kapacitete
razina iskoritenja radnih mjesta koja nisu uska grla proizvodnje nije
odreena njihovim potencijalima nego drugim ogranienjima sustava
iskoritenje resursa i njihovo aktiviranje za proizvodne potrebe nisu
istoznanice
vrijeme izgubljeno zbog uskih grla proizvodnje nenadoknadivo je2
ne postoji uteda vremena na kapacitetima koji nisu uska grla proizvodnje3
1

Prema Vollman, Berry, Whybark: Manufacturing Plannaing and Control System, Dow
Jones Irwin, Homewood, IL, 1988, str. 852.
2
U originalu:Sat izgubljen zbog uskoga grla u proizvodnji zauvijek je izgubljen sat.
3
U originalu:Sat proizvodnje uteen na kapacitetima koji nisu uska grla fatamorgana
je.

154

 uska grla proizvodnje upravljaju koeficijentom protoka i zalihama sustava

prebacivanje pojedinanih obrada u sklopu istoga proizvodnog procesa na
alternativne kapacitete ne moe, a esto i ne smije, biti nadomjestak unutar
samog procesa1
proizvodni se proces mora moi mijenjati
raspored poslova na izvritelje razmatra se uzimanjem u obzir svih
ogranienja. Vodei termin koji je rezultat takvog rasporeda ne smije biti
previe krut.2
Na slici 98. shematski je nacrtana struktura modula rasporeivanja poslova
na izvritelje tipinog OPT sustava planiranja proizvodnje.
Tijekom vremena prethodna su pravila dopunjena s pet opih zahtjeva u
postavljanju logistikog sustava za OPT koncepciju (10). To su:
1 . i d e n t i f i c i r a t i s v a o g r a n i e n j a s u s t a v a ; treba tono prepoznati
sve prethodne resurse, zahtjeve trita i uska grla proizvodnje,
2. odluiti kako najbolje iskoristiti ogranienja sustava.
Ogranienja sustava uvjetuju tijekove materijala kroz proizvodni sustav. Zato se
kapaciteti koji ine uska grla trebaju terminirati tako da, gdje god je to mogue,
koeficijeti protoka budu maksimirani te, u skladu s tim definirati terminske
planove proizvodnje svih ostalih kapaciteta. U odnosu prema maksimiranju
koeficijenata protoka, poeljno je da veliine serija na mjestima koja ine uska
grla budu to vee, a trajanje operacija to krae. Visok stupanj iskoritenosti
kapaciteta, to je vrlo poeljno za resurse koji ine uska grla, razumijeva dovoljnu
koliinu priuvnih poslova kao suprotnost izgubljenom vremenu koje se
pojavljuje u tijekovima materijala na uskim grlima proizvodnje,
3 . p o d r e d i t i s v e o s t a l o m o g u n o s t i o d l u i v a n j a . Radna
mjesta na kojima se postie prekoraenje kapaciteta ne smiju biti potpuno
iskoritena. Osim toga, na radnim mjestima koja nisu uska grla, a koja opskrbljuju
uska grla, doputeno je raditi samo ako zalihe u bufferima ne prelaze unaprijed
odreene koliine. Ako su zalihe vee od maksimalno doputenih, na takvim
radnim mjestima prestaje rad, sve dok one ne padnu ispod maksimalno
doputenih,
4. stalno (ako je mogue) podizati ogranienja sustava.
Kapacitete koji su uska grla potrebno je poveavati. To se mora initi na sve
naine,

To pravilo u biti govori da se unaprijed moraju propisati alternativni proizvodni procesi.

To znai da se npr. jedna pozicija moe izraditi na vie naina (pomou vie razliitih
proizvodnih procesa).
2
Ovaj zahtjev definira da su mala odstupanja od plana doputena. Ona pak, po
mogunosti, trebaju biti negativna, to znai da e proizvodnja biti gotova i prije vodeeg
termina.

155

5 . p o n a v l j a t i p r e t h o d n e a k c i j e . Posao u prethodnim tokama, ako je

tijekom toga uklonjeno neko od ogranienja sustava, treba stalno ponavljati.
Osnovni preduvjeti terminiranja proizvodnje i odreivanja vremenske
"karte" materijalnih potreba u proizvodnji u OPT koncepciji jesu 1. mreni
planovi (sheme odvijanja) izrade pozicija za proizvode, 2. terminski rokovi
planiranih isporuka i 3. raspoloivi vremenski resursi proizvodnih kapaciteta. Pri
tom je, kada je rije o modulu SERVER, doputeno prekoraenje kapaciteta vee i
od 100%. Naime, nakon tog modula, u modulu SPLIT, konceptualno se provodi
jedan od bitnih elemenata prorauna. Na temelju prethodnog prorauna kapaciteta
prema zahtjevima vremenske slike tijeka proizvodnje (a u skladu sa strukturnim
sastavnicama) obavlja se razdvajanje resursa (proizvodni kapaciteti) na kritine i
nekritine (v. sl. 98). Detaljno terminiranje kritinih resursa obavlja se u modulu
OPT-BRAIN, i to na naelu terminiranja unaprijed. U navedenoj literaturi (88)
navodi se da su detalji algoritma u modulu OPT-BRAIN trajanja. Na taj se nain
dobiva terminska slika prema kojoj se u modulu SERVER obavlja terminiranje
unatrag za resurse koji nisu kritini. Tako se u dva koraka dobiva realno ostvariv
terminski plan proizvodnje. Povratne veze u koncepciji, u smislu uklanjanja uskih
grla u proizvodnji, trajna su zadaa donositelja poslovne odluke.

156

proraun
materijala
(BOM)

BUILD NET:
izgradnja mrenog plana
proizvoda

planiranje
isporuka

planiranje
proizvodnih
procesa

SERVER:
proraun kapaciteta i
identifikacija uskih grla
proizvodnje

proizvodna
oprema

SPLIT:
- podjela mrenog plana
proizvodnje na kritine i
nekritine poloaje
- odreivanje prikladinih
lokacija za buffere
OPT BRAIN:
- detaljno planiranje za uska
grla proizvodnje (procesi i
alternativni procesi)
- terminiranje unaprijed za
kritine pozicije

SERVER:
terminiranje unatrag za
nekritine poloaje

IZLAZ:
tijekovi proizvodnje, terminski plan i rokovi isporuke

Slika 98. Planiranje proizvodnje optimalnom proizvodnom koncepcijom

(prema Beniu, 10)

157

6.6.3.4. Koncepcije just-in-time, TQM, KANBAN

KANBAN koncepcija nastala je tijekom sedamdesetih godina kao odraz
specifinih tekoa s kojima se susretala japanska automobilska industrija. U
veini sluajeva sloeni problemi planiranja proizvodnje zahtijevaju zalihe koje
jame nesmetano odvijanje proizvodnje. Japanska automobilska industrija, za
razliku od amerike i europske, zbog specifinih tekoa (manjka kapitala za
kreditiranje proizvodnje) nije mogla dopustiti vee zalihe materijala, te je bilo
potrebno stvoriti model sustava u kojemu nesmetano moe tei proizvodnja s
malo zaliha, pri emu treba potovati vrlo kratke rokove isporuke. Problem je u
sljedeemu:
zalihe repromaterijala za odvijanje proizvodnje kotaju (u njih je uloena
znatna obrtna kratkotrajna imovina)
u mnogim tvrtkama sposobnost predvianja prodaje vrlo je loa ili nikakva, te
se ne isplati drati velike zalihe gotovih proizvoda (pitanje je hoe li se moi
prodati)
visoke zalihe nisu nita drugo doli pokrivanje nedjelotvornosti vlastitoga
proizvodnog sustava (nerealna vremena izrade odnosno ispunjenja norme te
ostale manjkavosti u proizvodnom procesu) i dobavljaa materijala, kao i
njihovo dranje, ne stvaraju pritisak za uklanjanjem evidentnih uzroka niske
proizvodnosti.
Logika just-in-time proizvodne filozofije jest ukloniti uzroke velikih zaliha,
pri emu proizvodni proces mora biti organiziran tako da u njemu uvijek bude
prisutan minimum zaliha. Na taj je nain mogue djelotvorno planirati
proizvodnju (ne razmiljajui o rokovima isporuke dobavljaa), pri emu se
primjenjuju jednostavnije metode kontrole. Radi oivljavanja just-in-time
filozofije, potrebno je poduzeti ove akcije:
reorganizirati logistiki lanac tako da se postigne dovoljna fleksibilnost i
pouzdanost unutar proizvodog sustava kako bi se potovali vodei termini
proizvodnje (rok isporuke)
uvesti takvu kontrolu proizvodnje da ona bude to jednostavnija i prisutna u
svakom elementu proizvodnog sustava.
Samo upravljanje sustavom vie je od upravljanja zalihama. U biti, poeljno je
postii kontinuirani razvoj i usavravanje proizvodnje i proizvodnih procesa.
To znai da treba imati odgovarajuu kontrolu i upravljati bitnim imbenicima.
To su:
1 . s k r a e n j e v r e m e n a o p e r a c i j e , moe se postii dvojako:
smanjenjem veliina serije i organizacijom tehnolokog procesa u smislu
poveanja broja radnih operacija ili u smislu promjene reima obrade,
2 . p o j e d n o s t a v l j e n j e t i j e k o v a m a t e r i j a l a , to znai da
cjelokupni proizvodni proces svih pozicija treba podijeliti prema skupinama
proizvoda ili pozicija. Na temelju toga sastavlja se proizvodna linija (odnosno
158

projektira se proizvodni proces) u kojemu proizvodi/pozicije imaju slian

tehnoloki postupak (u smislu operacija i radnih mjesta na kojima se oni izvode).
Pri tome nije vaan redoslijed njihova izvoenja. Na taj se nain dobiva
mogunost sastavljanja fleksibilnih obradnih stanica i fleksibilnih sustava
specijaliziranih za pojedine grupacije proizvoda/pozicija. To uz ostale prednosti
osigurava znatne mogunosti utjecaja na trajanje operacija,
3 . f l e k s i b i l n o s t k a p a c i t e t a , glede koliina koje se na njima
proizvode. Time treba postii uinak kompenzacije pri znatnijim fluktacijama
narudbi. To znai da radna mjesta treba koncipirati tako da budu sposobna za
razliite tipove operacija.
Takva koncepcija fleksibilnosti zahtjeva i visoke trokove, te je poeljno:
smanjiti broj varijacija koje se javljaju tijekom vremena glede opsega
proizvodnje
integrirati dobavljae u just-in-time koncepciju tako da u kratkim rokovima
moraju isporuiti male koliine reprodukcijskog materijala u najkasnijemu
moguem terminu a da to ne ugrozi kakvou proizvoda

TQM
d
o
b
a
v
lj
a

promjenjive i male serije (RN)

manje
zaliha u
sustavu

nabava i isporuka
na vrijeme (JIT)

JIT
proizvodnja

zalihe
gotovih
proizvoda

ravnomjeran
izlaz gotovih
proizvoda
(JIT)

smanjen broj
meuskladita i
djelatnika koji
smanjuju
smetnje u
sustavu

Slika 99. Just-in-time, TQM koncepcija upravljanja proizvodnjom

(prema Figuriu, 23)
159

 poveati pouzdanost proizvodnog procesa

preventivnim odravanjem,
kontrolom i kakvoom.
Na slici 100. predoena je paradigma koncepcije proizvodnje prema KANBAN
sustavu.

Slika 100. Koncepcija proizvodnje KANBAN sustava

Tipian sustav kontrole proizvodnje za koncepciju just-in-time (u japanskoj
industriji) temelji se na stalnom dranju vrlo niskih zaliha (buffera) za sve gotove
proizvode, materijal i poluproizvode. Svaka je pak proizvodna linija (svaki
KANBAN) sloena u obliku serijski spojenih radnih mjesta. Pri planiranju
proizvodnje primjenjuje se tzv. povlani sustav, za koji je karakteristino da se,
ovisno o strukturnoj sastavnici i zahtjevima kupaca (obraun materijala), u
proizvodni sustav, sastavljen od niza KANBANA, lansiraju radni nalozi za
proizvodnju nedostajue koliine proizvoda svakog KANBANA uveane za
koliine potrebne za odravanje stalne razine zaliha poluproizvoda. Na isti se
nain dobavljaima upuuju i zahtjevi za potrebnim materijalom. Kako se svaki
KANBAN smatra jedinstvenim radnim centrom on sadri vlastiti informacijski
sustav koji funkcionira na jednakim (prethodno opisanim) naelima lansiranja
naloga za izradu pozicija. Kapacitet svakog KANBANA prema van ne mjeri se
ovisno o radnim satima, ve o jedinicama svakog proizvoda za svako terminsko
razdoblje. To planiranje na razini kompletnoga proizvodnog sustava ini vrlo
jednostavnim. Teite se stavlja na planiranje unutar jednog KANBANA, koje je
160

zbog bitno manjeg broja pozicija (a time i ukupnih poslova) jednostavniji zadatak.
Stoga, kada proizvodnja jednom zapone, ostaje samo problem kontrole
nedovrene proizvodnje unutar svakog KANBANA. U tom je smislu koncepcija
just-in-time decentraliziran sustav proizvodnje u kojem se decentralizirano
odluuje na razini svakog KANBANA.
Zapadnoeuropsko-ameriki pandan japanskom konceptu just-in-timea
(KANBANA) organizacije proizvodnog sustava jest CONWIP1. Izvorno,
CONWIP je openitije koncipiran od samog KANBANA. Osnovna mu je ideja
odravati stalnu razinu nedovrene proizvodnje svakoga proizvodnog tijeka
stalnom (svaka je proizvodna linija jedan proizvodni tijek). Pri tome se
nedovrena proizvodnja mjeri prema potrebama kapaciteta uskih grla
proizvodnje.2 Na taj nain svaki proizvodni tijek postaje jedna CONWIP linija.
Jedanput zapoeta proizvodnja odrava se prema tzv. povlanom naelu.
Prouavajui dostupne izvore informacija, u literaturi nailazimo na koncepcijske
slinosti tog naela s uvoenjem konceptualno razvijenog sustava proizvodnje u
proizvodnji namjetaja (Fukar, 1987.).
6.6.3.5. Samorazvijajui sustav planiranja i samokontrole proizvodnje
Samorazvijajui sustav planiranja i samokontrole3 temelji se na provjeri
kumulativnog broja jedinica proizvoda-pozicije koji su u nekom vremenskom
trenutku proli preko nekoga kontrolnog mjesta. U sklopu kompletnog procesa
proizvodnje moe postojati neogranien broj takvih kontrolnih mjesta. Ona se
obvezno nalaze na ulazu i na izlazu tzv. kontrolnog bloka. Pojam kontrolnog
bloka moe se objasniti na sljedei nain.
Cijeli je proizvodni sustav podijeljen na blokove, pri emu kao kriterij
oblikovanja jednog bloka slue oni proizvodni kapaciteti kojima je mogue
proizvesti ili obraditi skupine pozicija-proizvoda (grupna tehnologija). Kontrolna
mjesta proizvodnog sustava imaju iskljuivo zadau nadzora tijeka proizvodnje.
Kako se svi proizvodi mogu strukturirati u obliku hijerarhijskih strukturnih
sastavnica, mora postojati sredinje mjesto u kojemu se nadzire kompletno stanje
proizvodnje svakog proizvoda. Tako se stjee potpuna slika o obavljenim
poslovima, radovima koji su u tijeku i poslovima koje tek treba obaviti. Zato se
1

Spearman, M. L., Hopp, W. J., Woodruff, CONWIP: A Pull Alternative to KANBAN,

International Journal of Production Research 28, 5, 1990, str. 879-894.
2
Spearman, M. L. Hopp, W. J., Woodruff: A Hierarchical Control Arhitecture for
Constant Work-in-Proces (CONWIP) Production Sytems, Journal of Manufacturing and
Operation Management 2,3, 1989, str.147-171.
3
Heinemeyer, Produktionsplannung und - steuerung mit Fortschittzahlen fr
interdependente Fertigungs - und Montageprozesse, Handbuch der Logistik, 14, Lfg.
XII/88, 1988, 1-46.

161

pri masovnoj proizvodnji s visokom pouzdanou moe predvidjeti (prognozirati)

ponaanje sustava u budunosti i poduzeti potrebne akcije kako bi se odrala
planirana dinamika proizvodnje. Teite takvog sustava planiranja i kontrole
proizvodnje je na MPS i MRP modulima planiranja proizvodnje. Naglasak je na
potrebama i tijekovima materijala, dok se pitanjima raspoloivih kapaciteta
pridaje manje znaenje. Obino se pretpostavlja da unutar jednoga planskog
razdoblja (do vodeeg termina) ima dovoljno kapaciteta da se prikladnim
rasporeivanjem poslova na izvritelje ostvari plan proizvodnje, to je u dobro
uhodanoj masovnoj proizvodnji uglavnom tako.1
Osnovno naelo sustava planiranja i samokontrole proizvodnje dano je na
slici 101.

Slika 101. Dijagram obavljanja poslova

Sustav planiranja i samokontrole uveden je u automaobilskoj industriji Daimler-Benz.

162

6.6.3.6. Primjenjivost
proizvodnje

suvremenih

koncepcija

planiranja

kontrole

Svaka od opisanih koncepcija pogodna je za drugaiji tip proizvodnje. Zato

je za uspjenu primjenu neke od njih u stvarnoj proizvodnji vrlo vano poznavati
sve specifinosti konkretne proizvodnje. Na slici 102. (88) prikazana je
sistematizacija pojedinih koncepcija s obzirom na tip proizvodnje. U budunosti
je realno oekivati razvoj novih koncepcija planiranja i kontrole proizvodnje,
posebice ako se rauna s razvojem inteligentnih proizvodnih sustava (IMS
Intelligent Manufacturing System).

Slika 102. Primjenjivost koncepcija planiranja i kontrole proizvodnje

163

6.6.4. Koncepcija inteligentnog planiranja i kontrole proizvodnje

Opisani trendovi u industrijskoj proizvodnji upuuju na postupnu
usmjerenost prema manjim serijama. Izrada pozicija dodjeljuje se malim
proizvoaima. Na taj se nain tekua proizvodnja rastereuje od nepotrebnih
trokova i smanjuju se zalihe. Vei prizvoai zadravaju marketing, razvoj,
montau, kontrolu i odravanje, a mali se bave iskljuivo proizvodnjom po
narudbi. Manje narudbe materijala omoguuju proizvoaima uspjenije
upravljanje proizvodnjom te uvoenje suvremenih naina planiranja proizvodnje.
Takve su tendencije, uz tehnoloke mogunosti suvremenih informatikih
pomagala, omoguile razvoj i ostvarenje novih koncepcija planiranja i kontrole
proizvodnje - nazovimo ih koncepcijama za 21 stoljee.
U tom se smislu posljednjih godina pojavljuju zanimljivi pokuaji uvoenja
metoda umjetne inteligencije u rjeavanje problema planiranja i kontrole
proizvodnje. Pri tome je ad hoc postavljena teza da bi takvo (nazovimo ga
inteligentnim) planiranje trebalo donijeti nove proboje. Pri tome se mogu jasno
razluiti dvije skupine, dvije razine, uvoenja: 1. kvalitativna koncepcija modela
odluivanja (razina kvalitativno provjerenih odluka) i 2. kvantitativna koncepcija
modela odluivanja (razina kvatitativno podranih odluka) (10).
6.6.4.1. Kvalitativni modeli odluivanja
U prvoj je skupini rije o kvalitativnim modelima cjelovitog sustava
poslovnog odluivanja, koje je u biti komplementarno ve opisanim
koncepcijama. Naglasak te koncepcije je na analizi cjelovitog modela upravljanja
proizvodnjom, pri emu se prije svega razmatraju kvalitativne odrednice
problema. Metode umjetne inteligencije u tim su modelima ponajprije u funkciji
izrade kvalitativnih modela za inteligetno djelujue odluivanje raunalnog
programa. Pri tome se preskau metodoloki problemi rjeavanja pojedinih
zadataka u sklopu razmatrane problematike (npr. problem terminiranja
proizvodnje). Znaenje tih metoda oituje se na stratekoj i taktikoj razini
odluivanja, te su u tom smislu komplementi koncepciji modeliranja za uenje
(10).
U navedenom smislu najzanimljiviji su i najcjelovitiji Karijev i Gal-Tzurov
(50) model. U njihovu je radu, izmeu ostaloga, prikazan konceptualni
kvalitativni model cjelovitog sustava planiranja i kontrole proizvodnje.

164

Slika 103. Konceptualna shema inteligentnog planiranja i kontrole proizvodnje

(prema Beniu, 10)

165

Bitan konceptualni imbenik koji spomenutom sustavu osigurava atribute

umjetne inteligencije (odnosno ekspertnog sustava), jest usmjerenost prema
klasinim okvirima (frame) odluivanja karakteristinim za objektivno
orijentirane jezike umjetne inteligencije. O tome autori piu:
Arhitektura umjetne inteligencije usmjerena na okvire odluivanja
idealno se uklapa u sustav planiranja i kontrole proizvodnje zbog integrirajue i
interaktivne prirode tih okvira odluivanja koje mogu predstavljati entitete i
atribute procesa planiranja. Pravila predouju meusobne odnose (odnosno
meusobna djelovanja entiteta). Mehanizam zakljuivanja moe biti strategija
prema kojoj se razvija plan ili strategija kontrole proizvodnje.
Utjecaj okoline na sustav oituje se u interaktivnoj razmjeni informacija
triju osnovnih modula planiranja i kontrole proizvodnje. To su: MSPLAN (Master
Shedule Plan - Modul za glavno planiranje proizvodnje), MRPLAN (Material
Requirements Planning - Modul za planiranje materijalnih potreba proizvodnje) i
CRPLAN (Capacity Requirements Planning and Sheduling - Modul za
terminiranje proizvodnje) s okolinom u kojoj djeluje proizvodni sustav. U tome se
smislu, pri koncipiranju, realizaciji i samom djelovanju sustava oituje holistiki
pristup. Sami autori navode:
Holistiki pristup klju je uspjeha uinkovitog planiranja i kontrole
proizvodnje. Mnoge tekoe vezane za ostvarenje proizvodnih planova nastaju
zbog nedovoljne zastupljenosti aktivnosti koje nisu dio proizvodnog procesa, ali
su tijesno povezane s njime.
Veze unutar inteligentno djelujueg sustava ostvarene su u obliku izlaznoulaznih slotova kojima su povezani osnovni entiteti sustava. Funkcioniranje
sustava temelji se na imanentno ugraenoj tenji da on bude u stanju ravnotee. U
tom smislu svaka promjena u podacima okoline uzrokuje pokretanje cijelog lanca
dogaaja (odnosno akcija unutar samog ekspertnog sustava) kojima je cilj vratiti
sustav u ravnoteno stanje. To novo stanje ravnotee obino znai promjenu
pripadajuih vrijednosti atributa sustava (npr. promjenu kapaciteta, promjenu
proizvodnih procesa i sl.). Pri tome se kao osnovni instrumentarij za postizanje
ravnotee primjenjuje kvalitativna simulacija koja donositeljima odluke treba dati
relevantne podatke za donoenje odluka (10).
Cjeloviti sustav odluivanja sastoji se od 11 okvira (entiteta), pri emu je
svaki od njih zasebna klasa s tri do esnaest slotova. Svaki okvir odluivanja
izvrava se na jednoj razini (instanciji). Slotovi (ima ih 69) ine ulazno-izlazne
veze koje mogu poprimiti tri vrijednosti: 0, poetnu (planiranu) vrijednost, -,
negativnu vrijednost (odstupanje od planiranog ranga vrijednosti) i +, pozitivnu
vrijednost (odstuapanje iznad planiranog ranga vrijednosti).
Odluivanje u sustavu oituje se djelovanjem IF...THEN pravila,
podijeljenih u setove specifinih entiteta. Svako pravilo (ima 39 IF...THEN
pravila podijeljenih u 8 skupina, "SET") korespondira s jednom ili vie vrijednosti
ulazno-izlaznih slotova, to pak u sustav ukljuuje pobudno djelovanje okoline u
166

obliku funkcijskih (ulaznih) vrijednosti. Mehanizam zakljuivanja sastoji se od

korisnikog suelja kojim se zadaju, kontroliraju i preko kojeg se dobivaju
vrijednosti kontrolnih operatora. Djelovanje sustava oituje se u:
1 . i z v o e n j u g l a v n e s e k v e n c i j e . Mehanizam zakljuivanja
zahtijeva od planera upis ili opis veza koje treba modificirati i/ili ostvariti. Nakon
toga, primjenom pravila ugraenih u mnotvo iteracija prema unaprijed
odreenom redoslijedu izvravanja okvira odluivanja u bazi znanja (to su tzv.
instancije), sustav mijenja razinu izlaznih vrijednosti do zadovoljavajue granice
na kojoj se postie stanje ravnotee,
2.
izvoenju
nizova
podsekvencija.
Mehanizam
zakljuivanja izvodi mnogostruke iteracije preko setova pravila za svaki okvir
odluivanja. U svakoj se iteraciji prema redoslijedu upisanom u bazi podataka (a
ona ini bazu znanja) provjeravaju pravila. Svako se pravilo provjerava s obzirom
na mogunost da se preskoi, prihvati ili odbaci. U poetku se preskau pravila
kojima se mijenjaju vrijednosti postojeih veza. Na taj se nain dobiva podskup
pravila koji tijekom daljnjega iteraktivnog postupka treba ignorirati (jer su ta
pravila prihvaena). To posljedino znai da se iterakcija obavlja za prethodno
nezadovoljena pravila. Ako se tijekom brojnih interacija, u kojima se pokuavaju
postii one vrijednosti koje e sustav vratiti u stanje ravnotee, potvrdi neko od
nezadovoljenih pravila, interacija se prekida. Takvo se potvreno pravilo
prebacuje u poetnu skupinu zadovoljenih pravila. Prethodni se postupak ponavlja
sve dok sva pravila jedne podsekvencije ne budu prihvaena, odnosno dok
nijedno ne bude odbaeno,
3 . t e r m i n i r a n j u p o s t u p k a . Postupak se ponavlja sve dok sva
pravila za sve glavne sekvencije ne budu prihvaena, odnosno dok nijedno ne
bude odbaeno. Kada se pojavi prethodni dogaaj, postupak je gotov (10).
U tablici 2 (50) dan je karakteristian izvadak iz cjelovitog okvira
odluivanja sa setovima i pravilaima odluivanja.
Tablica 2. Izvadak ekspertnog sustava planiranja i kontrole proizvodnje
(prema Kari, Gal-Tzuru, 50)
* FRAME
SLOT
SLOT
SLOT

MARKET
CO-DATES
MS-DATES
CO-DATES

TERNARY
TERNARY
TERNARY

*INSTANCE
FRAME
FRAME
FRAME
FRAME
FRAME

PLANNING
MASTER
MATERIAL
CAPACITY
WORKSHO

PRODUCE
MSPLAN
MRPLAN
CRPLAN
SHOPFLOR

INPUT
INPUT
OUTPUT

167

* RULES
SET
IF
THEN
IF
THEN
SET
IF
AND
OR
OR
THEN

MARKET
MS-DATES
CO-DATES
MS-DATES
CO-DATES
PRODUCE
C-POLICY
CP-LOAD
SF-LOAD
SF-DATES
MS-LOAD
SF- LOAD
CP-LOAD
SF-LOAD

EQ
EQ
NE
EQ

+
+
+
0

EQ
EQ
EQ
EQ
EQ
EQ

+
+
+
0

6.6.4.2. Kvantitativni modeli odluivanja

Druga skupina u pristupu rjeavanju problema planiranja i kontrole
proizvodnje prihvaa metodoloke odrednice izvravanja pojedinih zadataka pri
rjeavanju stvarnog problema planiranja i kontrole proizvodnje. Unutar cjelovite
koncepcije takvi su zadaci:
pronai kritini put koji pri mrenom planiranju i praenju projekata uvjetuje
vodei termin proizvodnje
pronai put s najveim izgledom za uspjeh (primjena teorije igara i primjena
teorije odluivanja na donoenje optimalnih poslovnih odluka koja od
moguih alternativa daje potencijalno najbolje rezultate)
pronai najbolje rjeenje koje zadovoljava neke specifine uvjete (npr.
primjena cjelobrojnog optimiranja pri rjeavanju problematike izbora
optimalnoga proizvodnog programa)
pronai najbolje rjeenje transportnog problema (maksimiranje transportnih
uinaka minimizacijom ukupno transportiranih koliina koja rjeava niz
problema rukovanja materijalom)
rasporediti niz neslijednih poslova na izvritelje kako bi se postigli specifini
ciljevi (metode asignacije s razliito definiranim funkcijama cilja)
rasporediti niz slijednih poslova na izvritelje kako bi svi poslovi bili to prije
gotovi (problemi terminiranja proizvodnje s postavljanjem razliitih ciljeva)
(50).

168

6.6.5. Kritika kvalitativnog modela inteligentnog planiranja i kontrole

proizvodnje
Opisani je model kvalitativni okvir za globalno rjeavanje problema. U vezi
s tim, sami autori (50) napominju:
Razvoj konzistentnog skupa funkcija zaista je teak zadatak, ak i za male
modele. Usto postoji mnogo potencijalnih kombinacija razina vrijednosti ulaznih
varijabli za tzv. trening sustava, a svaki je mogui ishod zanimljiv. Procedure za
prekid i debagiranje mogu pomoi pri vrednovanju stanja apstrakcije modela
takvog tipa.
Iz tog pak proizlazi:
prije same uporabe sa sustavom se treba "iterativno igrati" kako bi se
provjerio. To esto zbog specifinih tekoa s raunalnom memorijom moe
biti teak zadatak
sustav je primjenjiv za male modele, dok se pri velikim modelima mogu
oekivati znatne tekoe vezane za izradu samog modela ili vezane za
djelovanje provjerenog modela u praktinoj primjeni (upitnost dobivenih
rezultata).
Usprkos prethodnoj kritici, treba istaknuti da kvalitativni modeli imaju
presudnu vanost za uspjeno rjeavanje takvih problema u praksi. U tom smislu
takvi modeli imaju svoju ulogu, to navode i sami autori. Bez odgovarajue
kvalitativne formulacije modela planiranja i kontrole proizvodnje ne moe se
oekivati ni uspjena primjena konkretnih rjeenja za pojedine specifine zadatke.
Kvalitativno modeliranje, koje pripada koncepciji ekspertne potpore klase
"modeliranje za uenje", zbog sloenih je veza unutar samog sustava, njegovih
potreba i irega (a time i cjelovitijeg) pristupa rjeavanju problema moan
suvremeni instrumentarij za analizu i razvoj sustava. Mogunosti tako podranog
odluivanja imaju potencijalno vanu primjenu u analizi moguih situacija koje
donosi budunost (iteraktivne igre). Na taj je nain primjenom suvremene,
raunalom podrane tehnologije (hardvera i softvera), mogue u obliku igre dobiti
praktine odgovore tipa: to treba poduzeti ako ...? (What if ...?)
Autori u svom istraivanju ne obrauju problem objedinjavanja metoda
rjeavanja pojedinih specifinih zadataka unutar sloenog problema planiranja i
kontrole proizvodnje. Kvantitativne razine djelovanja opisanog modela, same su
za sebe sloena problematika. Zbog niza meusobno povezanih zadataka, pri
emu je rjeenje prethodnog zadatka polazna osnova za rjeavanje sljedeeg
zadatka. Usto se svaki od njih (metodoloki gledano) rjeava nevezano s drugima.
Posljedica toga je nepovoljan utjecaj na kvalitetu rjeavanja opeg zadatka.
Ovisno o tipu proizvodnje, openito se razlikuju dva tipa proizvodnje: 1.
pojedinana (projektna) i 2. ponavljajua proizvodnja. Unutar ponavljajue
proizvodnje bez obzira na veliine serija, zadaci se mogu grupirati u ove glavne
kategorije: 1. planiranje proizvodnje, 2. balansiranje proizvodnih kapaciteta, 3.
169

formiranje strojnih grupa, 4. LAYOUT proizvodnih postrojenja i 5. raspored

poslova na izvritelje.
Unutar izloenog okvira pojedini su zadaci meusobno povezani (shema na
sl. 104). Suvremene metode za rjeavanje tih zadataka dijele se na: 1.
matematiko programiranje, 2. redove ekanja i simulacije, 3. razliite heuristike
metode, a u novije se vrijeme njima pridruuju i metode sa zajednikim
pridjevkom "umjetna inteligencija". Problem planiranja i kontrole prizvodnje u
suvremenim proizvodnim sustavima, a time i u koncepciji inteligentnih
proizvodnih sustava (IMS), hijerarhijski je strukturiran. Takva koncepcija
podijeljenih upravljakih, nadzornih i kontrolnih funkcija omoguuje mnogo
lake i jednostavnije objedinjavanje raznorodnih metoda u jedinstveni model,
ime se olakava rjeavanje konkretnih zadataka kojima obiluje svakodnevna
proizvodna praksa.

UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
ZADACI

PROJEKTIRANJE
TEHNOLOKIH
PROCESA

energija
materijali
rad
informacije
alati
kapital

planiranje
proizvodnje

METOD
matematiko programiranje
heuristika
redovi ekanja i simulacije

uravnoteenje
kapaciteta

matematiko programiranje
heuristika
redovi ekanja i simulacije

slaganje strojnih
grupa

matematiko programiranje
heuristika
redovi ekanja i simulacije

LAYOUT

matematiko programiranje
heuristika

terminiranje
proizvodnje

matematiko programiranje
heuristika

PROIZVODNJA

proizvodi
otpad

Slika 104. Zadaci i metode u planiranju proizvodnje (prema Beniu, 10)

170

6.6.6. Metode i tehnike upravljanja proizvodnjom

6.6.6.1. ROP sustav
naruuje)

(Reorder Point System - toka pri kojoj se ponovno

Taj se sustav upravljanja proizvodnjom osniva na signalnoj zalihi

materijala, poluproizvoda i proizvoda na skladitu materijala, odnosno gotovih
proizvoda. Signalna koliina je ona vrijednost zaliha pri kojoj je potrebno
ponovno naruiti robu kako tvrtka ne bi ostala izvan potrebne zalihe materijala.
Osnova toga sustava su zalihe odreene za sve oblike i koliine materijala
odnosno gotovih proizvoda. Najsigurnije je imati maksimalne zalihe jer se tako u
svakom trenutku moe odgovoriti na svaki zahtjev kupca, odnosno proizvodnje.
Trokovi su najmanji kada uope nema zaliha. Kako bi se pomirile te dvije
tvrdnje i naao kompromis, u obzir se uzima jo jedna sastavnica upravljanja
proizvodnjom i poslovanjem - ekonomina veliina nabave materijala i serije
proizvoda u proizvodnji. Radni su nalozi na taj nain samo popuna zaliha gotovih
proizvoda. ROP sustav upravljanja proizvodnjom prikazan je na slici 105.
6.6.6.2. MRP sustav (Material
materijalnih resursa)

Requirements

Planning - planiranje

Taj sustav upravljanja proizvodnjom postaje djelotvoran kada zbog izrazito

jake konkurencije na tritu vrijeme kao dominantan initelj postaje vrlo vano.
Pojavljuje se potreba za terminiranjem, kao i za smanjenjem zaliha na razinu niu
od one koju je promovirao ROP sustav. Taj se sustav, kao i ROP, poeo razvijati
u sustav upravljanja zalihama, a kasnije je prerastao u sustav upravljanja
proizvodnjom, uz istodobno razvijanje metoda za planiranje potreba kapaciteta
(CRP - Capacity Requirements Planning). MRP sustav upravljanja proizvodnjom
dan je na slici 106. Iz slike je vidljivo da se MRP sustav koristi pojmom
sigurnosne zalihe. To nije jedini nain upravljanja zalihama u tom sustavu
upravljanja proizvodnjom i poslovanjem. Sustav omoguuje upravljanje zalihama
materijala, signalnom zalihom i radom bez zaliha, kao i kombinacijom tih triju
naina. Proizvodnjom se upravlja prema narudbama kupaca. Budui da su zbog
rada po narudbi za poznatog kupca serije manje i promjenjive, uz mogunost da
se i dalje posluje sa zalihom, vano je da se proizvodnja terminira. To se radi tako
da se odredi toan datum isporuke robe kupcu te da se na temelju njega odredi
datum poetka rada na radnom nalogu. Kako je veinom rije o radu po narudbi
za poznatog kupca, a terminiranje se obavlja na temelju tono dogovorenog
datuma isporuke, skladite gotovih proizvoda ostaje bez zaliha.

171

odailjanje optimalne
veliine proizvodnog
toka
2 Prng Tnf
naloga
ponovnog
Q=
Nep (%K + %Ts) naruivanja

zsig
skladite

qo =

Zsig = Zsgr+(qC)
zahtijeva
se stabilan
proizvodni
program

2 Q Tp
pt

proizvodnja

skladite
gotovih
proizvoda

Legenda: Q ekonomina koliina pojedinane nabave, 2 reciprona vrijednost

skladinog stanja, Pmg planska godinja potronja materijala izraena u koliini, Tnf
trokovi nabave fiksni po jednoj nabavi, Nep jedinina nabavna cijena materijala, %K
postotak kamata na zalihu materijala izraen kao cijeli broj, %Ts postotak trokova
uskladitenja izraen kao cijeli broj, qo optimalna veliina serije (komada proizvoda), Q
potreba materijala za plansko razdoblje (komada proizvoda), Tp trokovi pripremanja
radnog naloga i podeavanje strojeva (novanih jedinica), p postotak kamata na uloeni
kapital i trokovi uskladitenja, t trokovi po jedinici proizvoda (novanih jedinica), Zsgr
sigurnosna zaliha, Zsig signalna zaliha (koliina kod koje se naruuje), B rok
isporuke (vremenska jedinica), C mogui rok prekoraenja roka isporuke
(vremenska jedinica), q prosjena potronja materijala

Slika 105. ROP sustav upravljanja proizvodnjom (prema Figuriu, 23)

172

razlike izmeu
stvarnih potreba
i stanja zaliha

trenutak lansiranja
radnih naloga

udio sigurnosnih
zaliha u ukupnim
zalihama
z

fiksna toka zavretka

radnog naloga

3%
2
0%

skladite

razliite
i
promjenjive
serije

skladite
gotovih
proizvoda
(bez zaliha)

zahtijevaju se
promjenjive
koliine
proizvoda

proizvodnja

Slika 106. MRP sustav upravljanja proizvodnjom (prema Figuriu, 23)

6.6.6.3. Lean Production System (sustav vitke proizvodnje)

Sustav upravljanja vitkom proizvodnjom jest prijelaz s amerike
proizvodne filozofije MRP sustava, u kojemu su doputene zalihe, pogreke i
stvaranje odreene sigurnosti pomou sigurnosnih zaliha odreenog materijala, na
japansku proizvodnu filozofiju JIT sustava. Vitka proizvodnja je filozofija koja
se temelji na racionalizaciji proizvodnje. Potrebno je racionalizirati zalihe,
trajanje pojedinih operacija, tijek materijala, vrijeme transporta i proces
proizvodnje. Na taj se nain postie vitka proizvodnja, odnosno proizvodnja
kojoj su smanjeni trokovi, a koja ujedno zadovoljava potrebe i zahtjeve kupaca.
Takva proizvodnja zahtijeva iskljuivo rad po narudbi za poznatog kupca,
pouzdanog dobavljaa i prilagodljivu proizvodnju s visokorazvijenom
tehnologijom. Vitka proizvodnja predoena je na slici 107.

173

upravljivi
sustavi

decentralizirane
strukture

proizvodnji
prilagodljivo
oblikovanje

vitka
proizvodnja

integralna
kvaliteta

decentralizirani
informacijski
sustavi

integracija
funkcija

cjelovita
logistika

proizvodno
usklaena
nabava

Slika 107. Vitka proizvodnja (prema Bizjaku, 13)

6.6.6.4. COMMS (Customer Oriented Manufacturing Management System prema kupcu orijentiran upravljaki proizvodni sustav)
To je dananjem vremenu najprimjerenija koncepcija upravljanja
proizvodnjom i poslovanjem. Ona je jo uvijek u razvoju, a povezuje kupca,
dobavljaa i distribucijski sustav s financijama, djelatnicima, projektiranjem,
174

konstrukcijama, marketingom i proizvodjnom. Cijeli je sustav potpuno

podreivanje proizvodnoga i poslovnog sustava eljama i potrebama kupaca.
Shematski je predoen na slici 108.

Slika 108. COMMS upravljaki sustav (prema Figuriu, 23)

6.6.7. Usporedni prikaz suvremenih koncepcija,

upravljanja proizvodnjom

metoda

tehnika

Rije je o pristupu poslu, o nainu kako raditi - ovisno o alternativnim

tehnolokim postupcima.

175

Koncepcije upravljanja proizvodnjom imaju strateko znaenje za tvrtku.

Metode i tehnike imaju taktiku vrijednost za tvrtku. Odgovaraju na jednostavno
pitanje: kako provesti odreenu koncepciju upravljanja proizvodnjom.
Metode i tehnike tog sustava osvjetljavaju nain na koji se mogu provesti
suvremene koncepcije upravljanja proizvodnjom, te odgovaraju na jednostavno
pitanje o tome kada ih provesti.
Kao pomirenje izmeu suvremenih koncepcija te metoda i tehnika
upravljanja proizvodnjom mogu se postaviti etiri tipina modela upravljanja
proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja (23). Ti modeli
zadovoljavalju strateko i taktiko znaenje upravljanja proizvodnjom, tj.
odgovaraju na pitanje kada i kako ustrojiti i pokrenuti koncepciju upravljanja
proizvodnjom. U te se modele mogu uklopiti sve koncepcije i metode upravljanja
proizvodnjom.
Mogue je pretpostaviti da je u koncepcijama, metodama i tehnikama
upravljanja proizvodnjom uveden ISO i TQC sustav. Usporedni prikaz dan je na
slici 109.

176

KADA?
taktiko znaenje
metode i tehnike
upravljanja
proizvodnjom

KAKO?
strateko
znaenje
koncepcija
upravljanja
proizvodnjom

COMMS

lean production
MRP
ROP
4 modela upravljanja
proizvodnjom i
poslovanjem

inteligentno
planiranje i
samokontrole
proizvodnje

optimalne proizvodne
tehnologije,
maloserijska i serijska
proizvodnja

TQS
HRN EN ISO

planiranje i
kontrole
proizvodnje

JIT/KANBAN,
CONWIP,
PPC,
velikoserijska i masovna
proizvodnja

MRP II
PPC

Slika 109. Usporedni prikaza suvremenih koncepcija, metoda i tehnika

upravljanja proizvodnjom (autorov rad)
177

178

7. PRIPREMA PROIZVODNJE KAO DIO UPRAVLJAKOG

SUSTAVA U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA
Cilj pripreme proizvodnje jest da se prije izrade proizvoda ili neke radne
operacije proue sve mogunosti gubitaka energije, vremena i materijala te da se
predvide svi oni momenti i initelji koji e na rad utjecati tako da se s minimalnim
utrokom ljudske i pogonske energije i materijala postigne maksimalan uinak.
Na slici 110. prikazan je blok-dijagram znatno pojednostavnjene
predodbe upravljanja proizvodnim procesom. Prikazani kibernetiki model
sastavljen je samo od nekoliko elemenata proizvodnog sustava.
Proizvodni sustav u preradi drva i proizvodnji namjetaja po pravilu je
ralanjen na upravljaki podsustav, izvoaki podsustav i informacijski
podsustav. Priprema proizvodnje sastavni je dio upravljakog podsustava. Nakon
zavrene proizvodnje slijedi i kontrola. Planiranje, priprema proizvodnje i njezina
konrola su upravljake funkcije.

proizvodnja
izvoaki podsustav

usklaena veliina,
informacijski podsustav
prodaja
trite

priprema
proizvodnje
vodea
veliina

menederski
tim

upravljaki podsustav

Slika 110. Paradigma upravljanja procesom proizvodnje (autorov rad)

Na slici 111. prikazana je priprema proizvodnje kao dio upravljakog
sustava.

179

upravljaki
podsustav
planiranje
proizvodnje

izvoaki
podsustav

informacijski
podsustav

priprema
proizvodnje

kontrola
proizvodnje

Slika 111. Priprema proizvodnje kao dio upravljakog sustava

(prema Figuriu, 23)
Razmotri li se temeljni model nekog procesa u klasinoj tvornici, odmah e
bit uoljivo da priprema proizvodnje ini jezgru dinamikog modela upravljanja.
Stoga granice izmeu planiranja, upravljanja i kontrole nisu krute.
Iz dosadanjeg teksta jasno je da iz pripreme proizvodnje proizlaze radni
nalozi za proizvodnju. Ti su nalozi informacijski izlaz ne samo pripreme
proizvodnje nego cijeloga upravljakog podsustava kojemu pripada i priprema
proizvodnje. Nalozi za proizvodnju istodobno su i ulazi u izvoaki podsustav
(23).
Odluivanje u sklopu pripreme proizvodnuje provodi u djelo ono to je
prije toga planirano. Te su odluke to tee to u planovima ima manje predvienih
detaljnih rjeenja i konkretnih okolnosti, odnosno zato to te odluke vie
odstupaju od naelno pretpostavljenih.
Rezultati operativnog planiranja na bilo kojem funkcijskom podruju
pojavljuju se jo kao neraspodijeljeni zadaci koje treba izvriti, pri emu valja
uzimati u obzir i planirana ogranienja, osobito glede trokova. U okvirima to ih
odreuje odgovarajui operativni plan treba odluiti o tome tko, kako, gdje i kada
izvrava odreeni zadatak te kojom se tehnologijom i instrumentarijem treba
sluiti. Pritom se pojavljuju razliite mogunosti o kojima je potrebno odluiti.
Kad se donese odluka o ostvarivanju odgovarajuega operativnog plana, ma
kakva ona bila ogledat e se u nalogu za proizvodnju.
Iz grafikog prikaza (sl. 112) mjesta to ga priprema proizvodnje zauzima u
sklopu upravljakog sustava vidi se da se ona ne oslanja samo na planiranje nego
i na kontrolu. To upuuje na injenicu da priprema za proizvodnju kojom se

180

ispunjava neki zadatak u budunosti treba uzeti u obzir i to kako se on izvodio u

prolosti.

kontrola

rezultati

upravljanje
planirane
vrijednosti

ostvarene
vrijednosti

usporedne
vrijednosti

planiranje

planske
vrijednosti

provedba
proizvodnog
procesa

smetnje

Slika 112. Mjesto pripreme proizvodnje u upravljakom sustavu

(prema Figuriu, 23)
Priprema proizvodnje obuhvaa:
a) organiziranje izvoenja proizvodnje,
b) koordiniranje tog izvoenja (23).
Organiziranje razumijeva stvaranje organizacijske strukture koja osigurava
svrsishodnost poslovanja. U tom smislu organiziranje postoji i u sklopu planiranja
i unutar kontrole, a ne samo unutar pripreme proizvodnje. Zapravo i cijeli proces
upravljanja treba razumjeti kao proces organiziranja. Organiziranje pritom
obuhvaa raspored rada i pripremu strojeva, odreivanje prava i obveza te
odgovornost i disciplinu izvritelja (23).
Koordiniranje obuhvaa povezivanje i prilagodbu ralanjenih zadataka i
organizacijske strukture kako bi se osigurala svrsishodnost poslovanja. U tom
smislu postoji koordiniranje u sklopu planiranja i kontrole, a ne samo u sklopu
pripreme proizvodnje. Zapravo, i samo planiranje znai koordiniranje ciljeva s
predvienim vanjskim ciljevima, a i cijeli proces upravljanja treba razumjeti kao
proces usmjerenog koordiniranja. Meutim, pritom se govori samo o
koordiniranju unutar pripreme proizvodnje.
Odreenim radnim zadacima pripreme proizvodnje potrebno je obuhvatiti
organizacijske postupke koji omoguuju racionalnu proizvodnju, jednostavnu i
praktinu primjenu. Priprema proizvodnje obino se dijeli prema naravi zadataka
na tehnoloku pripremu, operativnu pripremu i podjelu rada (sl. 113).
181

Priprema proizvodnje
Tehnoloka priprema

Operativna priprema

razrada konstrukcija i
izrada nacrta

planiranje kapaciteta
i terminiranje

odreivanje
potrebnog materijala

lansiranje radnih
naloga

razrada tehnologije
procesa izvoenja
studij rada
odreivanje i izrada
alata, naprava i
pomagala

umnoavanje i
kompletiranje
tehnoloke
dokumentacije

izrada planske
kalkulacije

kontrola i evidencija
izvrenja
proizvodnje

Podjela rada i
obraun proizvodnje
dispeiranje radova po
radnim mjestima
dispeiranje materijala,
alata i pomagala po
radnim mjestima

obraun radnih
naloga

Slika 113. Podjela poslova u pripremi proizvodnje (prema Figuriu, 23)

U literaturi se spominje vie podjela pripreme proizvodnje. Jedan od
moguih pristupa, uvjetovan razvojem tehnologije, prikazan je na slici 114.
Razvoj tehnologije namee velike promjene u sustavu pripreme proizvodnje s
primjenom suvremenih raunalnih metoda i tehnika upravljanja proizvodnjom. Na
slici je predoena razina pripreme proizvodnje u slubi tipa proizvodnje.
Priprema proizvodnje sastoji se od veeg broja parcijalnih podsustava. Te
parcijalne podsustave nije mogue uvijek jednoznano razgraniiti jer im se
poslovi i zadaci isprepleu. Na slici 115. prikazano je mogue strukturiranje
pripreme proizvodnje prema parcijalnim podsustavima.
Priprema proizvodnje treba odrediti:
koji se proizvodi, poluproizvodi itd. moraju izraivati u proizvodnom sustavu
od kojih e se sirovina, materijala, poluproizvoda, sklopova itd. izraivati
zahtijevani predmeti
kolike se koliine pojedinih predmeta moraju proizvesti

182

Slika 114. Razina pripreme u funkciji tipa proizvodnje (prema Meaninu, 62)

do kojeg vremena i kojim se redoslijedom moraju proizvesti navedeni

predmeti
prema kojim se (ve unaprijed propisanim) postupcima mora izvoditi izvoditi
rad
na kojim se strojevima mora raditi
uz koliki se broj djelatnika i kojega profila moraju izraditi potrebni proizvodi
poluproizvodi i sl.
Drugim rijeima, priprema proizvodnje operativni plan mora utvrditi:
na osnovi poznatih podataka o potrebnim proizvodima, poluproizvodima,
sklopovima i sl.
na osnovi podataka o postupcima izrade, odnosno obrade
na osnovi podataka o koliinama sirovina, materijala, poluproizvoda,
sklopova itd. potrebnih za izradu zahtijevane koliine proizvoda
na osnovi podataka o vremenu potrebnom za izradu pojedinih proizvoda,
poluproizvoda i sl.
na osnovi svojstava strojeva kojima se izrauju spomenuti predmeti, na
osnovi potrebnog materijala, kapaciteta i djelatnika (23).

183

priprema
proizvodnje

sustav
planiranja

podsustav
planiranja koliina

sustav upravljanja,
sustav izvoenja

podsustav
planiranja rokova

podsustav
podjele rada

podsustav
kontrole

odreivanje rokova
obuhvat podataka o
odreivanje roka narudbe
ostvarenom
praenju
proraun potrebnih
napredovanja
radova
kapaciteta,
izravnavanje kapaciteta
izrada radne dokumentacije
izraunavanje potreba (gotovi proizvodi)
(podloga)
proraun potreba
(komponente)
provjeravanje raspoloivosti
obraun stanja zaliha (inventura:
izdavanje naloga
gotovi proizvodi + komponente)
podjela rada
proraun narudbi (komponente)

Slika 115. Struktura pripreme proizvodnje prema parcijalnim podsustavima

(prema Figuriu, 23)
Operativni je plan zapravo proraun svih navedenih osnovnih podataka za
odreenu koliinu gotovih proizvoda, kao i usklaivanje svih ulaznih resursa koji
omoguuju najekonominiju izradu proizvoda ili usluga.
Naravno, to se moe postii vrlo razliitim metodama, tehnikama i
postupcima, veom ili manjom preciznou, uz pridavanje pozornosti velikom ili
neznatnom broju utjecajnih initelja. Svaka se tehnika oslanja na osnovne
podatke. Kvalitetni su osnovni podaci baza za dobru i uspjenu pripremu
proizvodnje, bilo da se izraunavanje i usklaivanje obavlja runo ili uz pomo
raunala.
Kvalitativnim osnovnim podacima mogu se smatrati:
a) opi podaci o materijalima, poluproizvodima, gotovim proizvodima,
sklopovima i sl.,
184

b) podaci o konstrukciji pojedinih predmeta, odnosno podaci o njihovoj

strukturi,
c) podaci o postupcima izrade poluproizvoda, sklopova, konanih proizvoda i
sl.,
d) ostale vrste informacija kao ulaz u pripremu proizvodnje.
a) O p i p o d a c i o p r e d m e t i m a
U ope podatke o nekom predmetu pripadaju podaci o:
teini
obliku i dimenzijama
materijalu od kojega je napravljen
svojstvima
cijenama i prodajnim uvjetima i sl.
Svi navedeni, kao i drugi podaci uvaju se u kartotekama pri runoj obradi
podataka ili u tablicama pri raunalnoj obradi podataka.
b) P o d a c i o s l o e n o s t i s t r u k t u r e p r e d m e t a
Podaci o strukturi odnosno sloenosti predmeta upisani su u sastavnici.
Za takav dokument u naoj praksi jo ne postoji ustaljeni naziv, a upotrebljavaju
se ovi nazivi: sastavnica, lista dijelova, karta materijala i sl. Najprimjerenijim se
smatra termin sastavnica, pa emo ga upotrebljavati i u ovom tekstu.
Podaci o strukturi proizvedenih predmeta potrebni su gotovo svim
funkcijama tvrtke. Istina, ti su podaci polazie za rad u operativnoj pripremi
proizvodnje i u samoj proizvodnji, ali bez podataka o strukturi proizvoda ne mogu
funkcionirati ni obrada podataka za kalkulacije, obraun proizvodnje, opskrba
potrebnim materijalom i poluproizvodima, skladitenje itd.
Upravo zbog te viestruke potrebe za sastavnicom mora se prije svega
utvrditi:
koje podatke mora sadravati ta lista
kakvoga oblika mora biti lista.
Tek e se takva sastavnica moi koristiti u svim poslovnim funkcijama
tvrtke. Sljedee je pitanje kako pohraniti podatke iz sastavnice da bi ih korisnici
mogli dobiti brzo i bez potrebnog traenja. Pri runoj obradi podataka to e se
obavljati pomou kartoteke, a pri raunalnoj obradi podataka pomou tablica
podataka o strukturi proizvoda.
Poznate su mnoge mogunosti organizacije kartoteke, odnosno tablica, a
sve se zasnivaju na to detaljnijem oznaavanju (ifriranju) sastavnica, odnosno
njima pripadajuih predmeta. Proizvoai raunalne opreme nude ve gotove
programske pakete za obradu tog podruja. Svi se oni zasnivaju na definiciji,
odnosno odgovoru o osnovnim podacima potrebnim za razmatranje strukture
proizvoda (23).
185

c) P o d a c i o p o s t u p c i m a i z r a d e
Svaki element, sklop i proizvod izrauje se prema posve odreenom
postupku koji je funkcija poetnih uvjeta u samoj proizvodnji i konanih zahtjeva
glede oblika, svojstava, dimenzija i dr. kojima proizvod mora odgovarati.
Proizvodnja je ureena ako udovoljava ovim uvjetima:
za izradu svakog predmeta utvren je i odreeni odnosno propisani optimalni
radni i tehnoloki postupak
svi su postupci na odgovarajui nain dokumentirani
izrada pojedinih predmeta tee prema dokumentiranim postupcima.
Da bi posljednji zahtjev bio ispunjen, svi radni i tehnoloki postupci moraju biti
odgovarajue pohranjeni.
Dokument s podacima o postupku izrade najee se naziva planom rada.
Kao i za sastavnicu, tako se i za oblikovanje plana rada ponajprije mora utvrditi
sljedee:
koje podatke o postupku mora sadravati
kakav oblik mora imati
kako se svi ti podaci moraju pohraniti da budu lako i brzo dostupni
korisnicima.
Iako bez posebnih dokaza, valja navesti da je za voenje poslovanja svake
tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja potreban prilino velik broj
kvalitetnih informacija, pa e se u tekstu o toj problematici pridati posebna
pozornost (23).
e) Ostale vrste informacija kao ulaz u pripremu
proizvodnje
Razmotri li se detaljnije informacijski ulaz u pripremu proizvodnje koji je
ujedno i informacijski izlaz iz ostalih informacijskih podsustava, potrebno je
istaknuti tri razliite vrste internih informacija:
1. informacije koje pokazuju rezultate operativnog planiranja,
2. informacije koje potvruju rezultate izvoenja,
3. informacije koje su unutar informacijskog podsustava posebno prilagoene
potrebama pripreme proizvodnje.
Razumije se da neke informacije u pripremi proizvodnje mogu u
upravljaki podsustav ulaziti i izvana. U tom je sluaju rije o informacijskom
ulazu u pripremu proizvodnje koji nije istodobno i informacijski izlaz iz
informacijskog podsustava vlastite tvrtke (23).

186

7.1. Radni nalog - osnovni nosilac informacija za upravljanje

proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja
7.1.1. Definiranje radnih naloga
Kada je posrijedi definiranje radnih naloga u tvrtkama za prerdu drva i
proizvodnju namjetaja kao organizacijskim sustavima, s obzirom na njihovu
sloenost i utjecajne initelje, sustavni je pristup prvi i osnovi preduvjet. Bez
sustavnog pristupa ne mogu se uoiti sve potrebne ulazne transformacijske i
izlazne osobitosti radnog naloga, odvojiti unutranji od vanjskih poremeaja,
uspostaviti nuno jedinstvo, pravodobnost i meusobna ovisnost informacija,
dijelovi sklopova, proizvoda i radova, a sve je to uvjet za uspjeno rjeavanje
problema upravljana proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja.
Nicklich (23) u ralanjivanju i spajanju radnih naloga vidi organizacijski
zakon oblikovanja. On taj zakon objanjava injenicom da radni nalog svaku
tvrtku vidi kao gromadu koja se mora ralaniti na pojedine dijelove i da
rjeenja naloga pojedinih dijelova, meusobno povezanih, daju rjeenje
cjelokupnoga radnog naloga.
Polazei od toga da se organizacija svake tvrtke promatra kao
organizacijski sustav u kojemu postoje sve osnovne funkcije i stvarne
organizacijske jedinice, tvrtka se moe definirati kao skup podsustava i odnosa
meu njima, grupiranih ili ralanjenih, ovisno o stvarnom stupnju podjele rada,
razini tehnologije (mehanizaciji, automatizaciji) i sl. Takav pristup analizi rada i
utvrivanju radnih naloga prihvaen je kao osnovno polazite. Na slici 116. dana
je opa shema podjele cjelokupnoga radnog naloga na pojedinane naloge.

X1

Y4=X3
X2

Y1=X2

radni
nalog 1.

radni
nalog 2.

Y3=X5
Y5=X6

radni
nalog 3.

radni
nalog 4.

Y7=X3
Y1=X2

Y2

radni
nalog 5.

Y6

radni
nalog 6.

Y3

Slika 116. Podjela cjelokupnoga radnog naloga (prema Figuriu, 23)

187

Kada se definiraju radni nalozi, treba poi od osnovnih ciljeva stvarne

tvrtke odnosno, konkretnije, od izlaznih informacija, usluga ili proizvoda tvrtke
koji se postavljaju kao ciljni uinci njezina funkcioniranja, i na osnovi njih
usustaviti sve radne naloge sa stajalita njihove tehniko-tehnoloke i
organizacijske uvjetovanosti i povezanosti, dok e izlazne informacije, usluge i
proizvodi svakog od tako usustavljenih radnih naloga pridonijeti i osiguranju
izlaznih informacija, proizvoda ili usluga tvrtke od kojih se i polo.
Takvim postupkom svaki radni nalog dobiva svoje tono odreeno mjesto u
upravljako-informacijskom sustavu svake tvrtke.
Izgradnja stvarnoga upravljako-informacijskog sustava zapoinje zapravo
povezivanjem radnih naloga u funkcionalnu cjelinu, radi pretvaranja niih faza
rada (stvaranja upotrebnih vrijednosti) u vie. Pritom je mogue izvesti opi oblik
i strukturna obiljeja poslovnog sustava.
1. radni nalog elementarna je jedinica upravljako-informacijskog sustava,
2. upravljako-informacijski sustav sastoji se od razliitih radnih naloga,
3. upravljako-informacijski sustav ureeni je niz radnih naloga kojima se
omoguuju eljene transformacije,
4. tvrtku karakterizira vrijeme potrebno za pretvorbu ulaza u njihov izlazni
oblik.
Na osnovi navedenoga moe se zakljuiti da upravljako-informacijski
sustav istie radni nalog kao temeljni nosilac ukupne funkcije. Tako radni nalog
dobiva svoju ulogu jer kao sastavni dio pripada ureenom nizu radnih naloga koji
ine zaokruenu tehnoloku cjelinu. Radni je nalog dio upravljakoinformacijskog sustava koji se moe posebno promatrati i u kojemu se
ovjekovim svrsishodnim djelovanjem od niih upotrebnih vrijednosti stvaraju
vie.
Takav pristup odreuje kvalitativne i kvantitativne osobitosti radnih naloga.
U svakom konkretnom sluaju te je osobitosti tvrtke mogue uoiti promatranjem
njezine:
a) tehnologije,
b) organizacije rada,
c) standardnih i ciljnih uinaka (planiranja i vrednovanja odnosa).
U sklopu obiljeja organizacije rada u pojedinoj tvrtki za preradu drva i
proizvodnju namjetaja mora se prikazati i funkcionalna podjela do razine
organizacijskih, odnosno radnih cjelina (u kojima se pojavljuju primopredajni
odnosi). Funkcionalna podjela rada trebala bi teiti optimalnoj razini za ostvarenje
zacrtanih proizvodnih programa. Iznoenjem osnovnih obiljeja pojedine funkcije
u tvrtki definirat e se elementi organizacijskog sustava, u smislu davatelja i
izvritelja proizvodnih zadataka, te registrirati poslovni dogaaji, njihov
koliinski i vrijednosni iznos te obraun uinaka odnosno rezultata (sl. 117) (23).

188

materijal,
energija

faza rada

proizvod,
usluga

informacija

radno mjesto

otpadak

definiranje
radnog
naloga

radni nalog

obraun
rezultata
rada

Slika 117. Definiranje meufaznih i primopredajnih odnosa (prema Figuriu, 23)

Definiranje meufaznih i primopredajnih odnosa vrlo je vaan posao jer
utjee na niz aktivnosti (planiranje, pripremu rada, kontrolu i ocjenu optimalnih
odnosa). Stoga je potrebno utvrditi na koji su nain definirane razine pojedinih
faza rada i primopredajni odnosi izmeu pojedinih organizacijskih cjelina (tko
daje i tko preuzima radni nalog te na koji nain), kako se mjeri, prati i obraunava
izvrenje radnog naloga (koliina, kvaliteta, vrijednost, vrijeme) u svakoj od
organizacijskih cjelina.
Na analizu organizacije logiki se nadovezuje sinteza organizacije, pod
kojom treba razumijevati odreivanje strukture prema za to odreenim pravilima
(organizacijskim naelima). Budui da analiza organizacije obuhvaa analizu
naloga i analizu rada, na te dvije analize nadovezuju se dvije odgovarajue sinteze
- sinteza radnih naloga i sinteza rada.

7.1.2. Podjela radnih naloga

Na osnovi navedenoga, a imajui na umu osnovni cilj, utvrivanje i podjela
radnih naloga moraju biti prilagoeni stvarnim rjeenjima i potrebama stvarnih
uvjeta. Osobita vrijednost teorijske analize radnih naloga jest to ona omoguuje
da se dedukcijom doe do postavljanja radnih hipoteza, koje e u konkretnim
sluajevima posluiti kao vodi za empirijska istraivanja (rjeenja). Na osnovi
iznesenoga, navodimo neke najkarakteristinije pojavne oblike radnih naloga
(23).
a) R a d n i n a l o z i p r e m a s t u p n j u p o d j e l e
Prema stupnju podjele naelno postoje dva tipina pojavna oblika radnih
naloga: 1. Osnovni (elementarni) radni nalog i 2. kombinirani radni nalog
(sastavljen prema razinama). Baza podataka o strukturi proizvoda skup je
podataka o konstrukcijskoj strukturi. Struktura proizvoda sadri sve postojee
189

odnose elemenata, a iz nje se vide neposredni odnosi elemenata, njihov udio i

razina elemenata u strukturi itd.
b) R a d n i n a l o z i p r e m a n a i n u p o d j e l e
Budui da podjela radnih naloga ima vaan organizacijski smisao, za
preopsene radne naloge postoje odreena pravila podjele. Obino se pojavljuju
tri oblika podjele radnih naloga: 1. lananje, 2. dijeljenje, 3. razdruivanje (sl.
118).
Lanani radni nalozi
Pri lananju elementarni radni nalozi slijede kao karike u lancu. Pojedine
djelatnosti sastavljenoga naloga u elementarnim zadacima opim dijelom postaju
ciljevi naloga.
Radni nalozi nisu tako povezani da bi promjena u elementarnom zadatku
utjecala na druge zadatke. U lananom se radnom nalogu moe poboljati rad u
jednom elementarnom radnom zadatku, a da se time ne postigne poboljanje rada
u sastavljenom radnom nalogu kao cjelini. Na primjer, radni nalog za neki
proizvod dijeli se na lanane zadatke za strojnu obradu, za povrinsku obradu te
za montau.
Podijeljeni radni nalozi
Ako se osnovni radni nalog dijeli, pa se njegovi elementarni zadaci
izvravaju usporedno, iako su meusobno ovisni, nazivaju se podijeljenim
nalozima. Ispravci u pojedinim elementarnim nalozima ne mogu se uspjeno
samostalno obaviti. Ako se u jednom od elementarnih zadataka neto izmijeni,
mora se paziti na prilagoavanje u svim ostalim elementarnim radnim nalozima.
Poboljanje karika u lancu ne znai nuno poboljanje cjeline.
S djelovanjem prvobitnoga radnog naloga isto je kao s lananjem
prvobitnog radnog naloga, jer su elementarni radni zadaci sauvali jaku
povezanost. Na primjer, radni nalog za neku stolicu dijeli se na elementarne radne
naloge za nogu, za sjedalo, za naslon itd.
Razdrueni radni nalozi
Razdruivanjem se radni nalog dijeli tako da se u elementarnim zadacima
sauvaju iste djelatnosti. Na primjer, radni nalog za neku garnituru namjetaja
dijeli se na razdruene radne naloge za stolac, za klupu, za ormar itd.
Kombinirani radni nalozi
U praksi se najee pojavljuju kombinacije navedenih radnih naloga.

190

1. lananje radnih naloga

1
1.1.

1.2.

1.3.

1 - Stolica
1.1. Strojna obrada
1.2. Povrinska obrada
1.3. Montaa

2. dijeljenje radnih naloga

1.1.
1

1.2.

1 - Garnitura
1.1. Ormar
1.2. Krevet
1.3. Fotelja

1.3.
3. razdruivanje radnih naloga

1.1.
1

1.2.

1 - Ormar
1.1. Stranica
1.2. Vrata
1.3. Pod

1.3.
Slika 118. Naelna podjela radnih naloga (prema Figuriu, 23)
c) R a d n i n a l o z i p r e m a b r o j u i z v o e n j a
S obzirom na broj i karakter ponavljanja radnih naloga, poznati su ovi
njihovi pojavni oblici: 1. ponavljajui radni nalozi bez ogranienja u izvravanju,
2. ponavljajui radni nalozi s ogranienjem u izvravanju, 3. neponavljajui radni
nalozi (dodatni i prekovremeni) (23).

191

Ponavljajui radni nalozi bez ogranienja

Ponavljajui radni nalozi pojavljuju se uglavnom u izvrnim funkcijama,
osobito u proizvodnji, transportu i odravanju ureaja i postrojenja. Osnovno
obiljeje tih radnih naloga jest da se mogu izvravati bez ogranienja. U njima se
mogu utvrditi i pratiti ova obiljeja: koliina rada (obujam), kvaliteta ostvarenih
rezultata rada, ostvarene utede u radu, uspjenost u koritenju strojeva. Ti nalozi
mogu biti pojedinani ili skupni.
Ponavljajui radni nalozi s ogranienjima
Limitirajui radni nalozi ogranieni su glede ostvarivanja veeg obujma
rada od unaprijed maksimalno doputenoga, ovisno o programiranoj
(projektiranoj) propusnoj moi radnog kapaciteta na kojemu (kojima) se izvrava
radni nalog, odnosno o propisanom reimu rada te se ne moe (ili ne smije)
prebaciti veim zalaganjem djelatnika.
Budui da se obveze iz tih radnih naloga koliinski ne mogu prebaciti s
obzirom na utvreni uinak, mogu se utvrditi i pratiti ova obiljeja: kvaliteta
ostvarenih rezultata rada, utroak radnog vremena, metode ostvarene u radu
(djelomino), uspjenost u koritenju strojeva, broj ostvarenih optimalnih uinaka,
urednost u radu. Ti radni nalozi mogu biti pojedinani ili skupni.
Povremeni (neponavljajui) radni nalozi
Toj skupini radnih naloga pripadaju tzv. iznenadni radni nalozi koji se
pojavljuju od sluaja do sluaja. To su radni nalozi za koje se pretpostavlja da e
se pojaviti.
Meutim, oni ne mogu biti normirani prema obujmu rada i u svezi s njima
mogu se utvrditi i pratiti ove veliine: kvaliteta ostvarenih rezultata rada,
uspjenost u koritenju strojeva, ostvarene utede u radu, iskoritenje radnog
vremena, urednost pri radu. Svi navedeni radni zadaci mogu biti pojedinani ili
skupni.
c) Radni nalozi s obzirom na broj izvritelja koji
sudjeluju u njihovu izvoenju
Takvi su radni nalozi:
pojedinani
skupni.
Pojedinani radni nalozi
Navedeni radni nalog sadri zadatak za jednog djelatnika na jednome
radnom nalogu. Osnovno obiljejete vrste naloga jest da se oni mogu izdati samo
za one poslove koji se mogu izdvojiti kao neovisni o poslovima drugih naloga.

192

Posebni oblik pojedinanog radnog naloga

Taj oblik radnog naloga znai da jedan djelatnik radi na vie strojeva,
ureaja ili postrojenja odjednom ili izvrava vie naloga odjednom.
Skupni radni nalog
Skupni radni nalog obuhvaa zadatak u kojemu sudjeluje vie izvritelja, a
moe biti:
1. svedeni skupni nalog namijenjen skupini djelatnika, a odreen je zbrajanjem
pojedinanih zadataka,
2. skupni nalog za koji nije potrebno odrediti pojedinane zadatke ili se oni ne
mogu utvrditi.
Skupni se radni nalog izdaje:
kada se zbog uvjeta tehnolokog procesa (npr. automatizacije i mehanizacije
pojedinih operacija i sl.)ne moe izmjeriti uinak pojedinih djelatnika
kada je mjerenje uinka pojedinog djelatnika nesvrsishodno zbog meusobne
ovisnosti jednog radnog mjesta o drugom (npr. na linij i sl.), to pridonosi
boljem iskoritenju kapaciteta.
Pod skupnim uinkom razumijeva se uinak dvaju ili vie djelatnika na
jednome ili vie radnih mjesta. Skupni se rad uvodi:
1. kada radni nalog prelazi mogunosti pojedinca, a po naravi se ne moe
podijeliti na pojedinane poslove ili bi takvo dijeljenje bilo neopravdano,
2. kada su pojedinani radovi meusobno povezani prirodom tehnolokog
procesa pa se uinak jednog djelatnika neposredno odraava na uinak ostalih
djelatnika,
3. kada je struktura radnih naloga takva da ih mogu (ili moraju) izvravati
djelatnici razliitih specijalnosti.
7.1.3. Osnovna pravila pri identifikaciji radnih naloga u stvarnim uvjetima
operacionalizacije
Da bi se dolo do potrebnih rjeenja, pri identifikaciji radnih naloga u
stvarnim uvjetima operacionalizacije bit e potrebno provesti (23):
a) ralanjivanje (analizu) cjelokupnoga sloenog radnog naloga na djelomine
(pojedinane) zadatke,
b) spajanje ili objedinjavanje (sintezu) djelominih zadataka u cjelinu,
c) kombiniranje radnih naloga.

193

a) R a l a n j i v a n j e r a d n i h n a l o g a
Ralanjivanjem radnih naloga omogueno je ne samo pojednostavnjenje
sloenih radnih naloga nego i njihovo suavanje i umnogostruavanje.
Ralanjivanje radnih naloga valja provesti prema naelima znanstvene ili
empirijske analize, i to:
1. prema izvrenju radnog naloga,
2. prema objektu,
3. prema fazi i
4. prema svrsi.
Budui da je svaki skupni ili sloeni radni nalog sloeni skup osnovnih
(elementarnih) zadataka, za analizu je bitno poznavati podruje funkcije od koje
se polazi pri ralanjivanju skupnoga radnog naloga, tj. utvrditi provodi li se
ralanjivanje za potrebe izvrenja naloga na podruju funkcije nabave,
proizvodnje, prodaje itd., i na temelju toga ocijeniti svrsishodnost tog
ralanjivanja. Prema tome, predmet analize nije samo ralanjivanje funkcije
nego i ralanjivanje ukupnoga radnog naloga prema posebnim ciljevima. Tako e
se ralanjivanje ukupnoga radnog naloga u proizvodnji neke pilane najprije
ralaniti na tri skupine radnih naloga, i to na:
zadatke ralanjene prema poslovima s trupcima (dovoz, rukovanje, skidanje
kore, skraivanje, sortiranje i odvoz)
zadatke ralanjene prema poslovima u pogonu pilane (piljenje na zadane
dimenzije)
zadatke ralanjene prema stupnju rukovanja s piljenom graom (sortiranje,
obiljeavanje, suenje, slaganje, povezivanje i otprema).
Polazei od objekta, ralanjivanje ukupnoga radnog naloga moe se
obaviti:
prema obracima (materijalu, poluproizvodima ili gotovim proizvodima)
prema strojevima - tehnologiji (radnim i pogonskim strojevima, alatu,
transportu i sl.)
prema kupcima i dobavljaima
prema podrujima prodaje
kombinirano, tj. prema objektu i funkciji.
Za analizu (ralanjivanje) ukupnoga radnog naloga esto je vrlo vano
jesu li u strukturi naloga sadrani djelomini radni zadaci razliitog ranga.
Analiza radnih naloga prema pojedinim fazama bit e usmjerena na
utvrivanje injenice je li ralanjivanje radnih naloga u skladu s redoslijedom
radnih zadataka (npr. neki se proizvod najprije kroji, zatim strojno obrauje, a
potom montira).
Analizom se moe prosuditi i opravdanost ralanjivanja radih naloga
prema svrsi poslovanja. Naime, polazei od svrhe poslovanja, radni su nalozi
primarni i sekundarni. Primarni se radni nalozi odnose na funkcije kojima se ti
194

nalozi, a time i svrha poslovanja, ostvaruje (npr. u proizvodnji, prodaji, transportu

i dr.). Sekundarni su oni kojima se pridonosi ostvarenju primarnih radnih
zadataka. Primjerice primarni su zadaci u finalnoj obradi drva piljenje, glodanje,
buenje i bruenje, a sekundarni odravanje strojeva i ureaja, snimanje radnog
vremena i sl.
b) S p a j a n j e i l i p o v e z i v a n j e r a d n i h n a l o g a
Radni nalozi, koji su esto brojni i viestruki, spajaju se ili povezuju
(sintetiziraju) u cjelinu radi ostvarenja zajednikoga poslovnog cilja udruenim
djelovanjem.
Taj se cilj npr. ne mora odnositi samo na koliinu proizvodnje nego i na
njezinu kvalitetu ili na nastale trokove kao odraz kvalitete i kvantitete (u cijeni
kotanja) i dr.
Iako je ralanjivanje radnih naloga tvrtke vrlo vano, ipak je to
ralanjivanje samo pripremni postupak za ostvarenje konanog cilja koji se
postie tek spajanjem tih naloga. Ralanjivanje je, prema tome, samo potrebna
predradnja da se spajanjem svih naloga ostvari cilj tvrtke, kao to je i analiza
samo potreban prethodni postupak da se doe do sinteze.
Meutim, budui da je ralanjivanje (uz izbor i sreivanje) samo jedan od
triju postupaka tvrtke, prije konanog spajanja naloga (radi sinteze) bit e
potrebno njihov izbor, sreivanje i ralanjivanje podvrgnuti prethodnoj analizi.
c) K o m b i n i r a n j e r a d n i h n a l o g a
Ni u jednome od tri sluaja podjela sastavljenoga radnog naloga nije samo
formalna. O optimalnom nainu podjele razmilja se samo kada su na
raspolaganju sve mogunosti. Konano su rjeenje najee lananje i dijeljenje.
Pogodnost lananja i dijeljenja jest omoguivanje specijalizacije radnih
metoda. Razdruivanje radnih naloga, suprotno tome, navodi heterogenost
djelatnosti iz prvobitno sastavljenoga radnog naloga, ali zato omoguuje veu
samostalnost osnovnih radnih zadataka. Dijeljenje radnih naloga ne omoguuje
samo da se projektiranje i provedba obavljaju bre, nego i s veom sigurnou.
Meutim, valja upozoriti da preteit broj tih podjela nije tako konaan kako je
navedeno, pa se tada govori o kombiniranom dijeljenju radnih naloga. Za
kombiniranje su najpovoljniji osnovni zadaci nastali lananjem jer ih meusobna
povezanost upuuje na veu usklaenost. Kombiniranje postaje posebice vano
pri sloenim podjelama.
Radnih naloga nastalih razdjeljivanjem moe biti toliko da kombiniranje
meu njima postaje nepregledno. Pritom radni zadaci postupno postaju toliko
nepregledni da se ciljevi podjele gotovo ne osjeaju.
Koje e naelo ralanjivanja netko primijeniti, ovisit e o veliini tvrtke i
organizacijskim ciljevima, o sposobnosti voenja i slanja informacija, o kvaliteti i
broju osoblja te njihovu iskustvu. Optimalno ili idealno ralanjivanje u praksi ne
195

postoji. Meutim, jednako je tako pogreno odrei se ralanjivanja, to se inae

esto dogaa. Neuredni radni nalozi stvaraju tekoe pri rasporedu ljudi i njihova
djelokruga rada, a posljedica toga su sukobi glede kompetencije djelatnika te tea
podjela ovlatenja, odgovornosti, kao i provedba odnosno kontrola.
Na slici 119. dan je primjer kombiniranoga radnog naloga, i to u proizvodnji
namjetaja, gdje se planom predvia proizvodnja odreenog broja garnitura (G)
uz koje se izrauje i poseban broj individualnih elemenata (E), sastavnih dijelova
garnitura. U tom je primjeru nain izdavanja radnih naloga ovakav:
radni nalozi za elemente (E)
nakon toga elementi se ralanjuju na standardne sklopove (S)
standardni se sklopovi (S) spajaju u sklopove vieg reda sloenosti (S')

nakon toga u montai iz SI radni se nalozi ponovno pretvaraju u

osnovni radni nalog za elemente (E).

Na taj se nain osigurava planom predviena kombinacija G + E (23).

Slika 119. Kombinirani radni nalog (prema Figuriu, 23)

196

7.1.4. Planiranje izdavanja i kontrola izvravanja radnih naloga

Iz mjesenih operativnih planova izrauje se redoslijed izdavanja radnih
naloga. Kontrola izvrenja radnih naloga putem raznih dokumenata o izvrenju
ima svoje specifinosti, a jedne od njih su specifinosti radnih naloga na podruju
obrade informacija. Na osnovi navedenoga na slici 120. prikazana je jedna od
moguih shema planiranja i kontrole izvrenja radnih naloga u tvrtki za preradu
drva i proizvodnju namjetaja.

Slika 120. Algoritam planiranja i kontrole izvrenja radnih naloga

(prema Figuriu, 23)

197

7.2. Strukturni model upravljanja proizvodnjom u preradi drva i

proizvodnji namjetaja
Rastavljanje proizvoda od drva na sastavne dijelove i opisivanje njegovih
gradbenih i oblikovnih obiljeja moe se uraditi na razliite naine.
Razliiti autori imaju razliite naine razmiljanja i prema njima oblikuju
primjerenu preobrazbu proizvoda u podatak, a zatim u dokument.
Klasini nain tog rada poznat je kao priprema rada, odnosno priprema
proizvodnje. To je ue odreenje rada, koje je potrebno da se zamiljeni proizvod
uz pomo tvoraca proizvodnog procesa preobrazi u realan proizvod.
Kada izrada proizvoda poinje s pretvaranjem informacija o proizvodu, to
moramo izvesti na nain primjenjiv u stvarnoj proizvodnji. Pretvaranjem
informacija u podatke, a zatim u dokumente stvara se sustav koji omoguuje
oblikovanje tonog modela prema realnoj predodbi o izradi zamiljenog
proizvoda.
Zato se sustav treba strukturirati u logian slijed informacija o proizvodu.
Rezultat tog procesa je strukturni model proizvoda u kojem su objedinjeni svi
podaci o sadraju, obliku i nainu izrade proizvoda.
U klasinom jeziku to su podaci o konstrukciji, tehnologiji i potrebnim
resursima za proizvodnju.
Strukturni model, koji razumijeva oblik, sadraj i nain izrade zamiljenog
proizvoda, oblikovan je na osnovi informacija o konstrukciji, tehnologiji i
raspoloivim resursima u tehnolokoj pripremi, koja sadri podatke o konstrukciji
(konstrukcijska priprema) i pripremi resursa (54).
Strukturni model upravljanja proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji
namjetaja (prema Kovau, 54) dan je na slici 121.

7.2.1. Tehnoloka
priprema
i proizvodnji namjetaja

proizvodnje

preradi

drva

Tehnoloka priprema proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja

jest ukupnost meusobno povezanih procesa koji osiguravaju tehnoloku
spremnost proizvodnje za lansiranje radih naloga (definiranje proizvoda zadane
kakvoe, utvrenog roka izrade, veliine serije i doputenih gubitaka vremena).
Tehnoloka priprema proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
obuhvaa:
projektiranje tehnolokih procesa obrade i montae proizvoda od drva
projektiranje tehnoloke opreme za izradu proizvoda od drva
projektiranje alata i naprava za izradu proizvoda od drva.

198

Slika 121. Strukturni model upravljanja proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji

namjetaja (prema Kovau, 54)
Osnovu daljnjeg rada ini projektiranje tehnolokih procesa obrade i
montae. Navode se sljedee osnovne faze obrade i operacije kao dijelovi
tehnolokih procesa karakteristinih za preradu drva i proizvodnju namjetaja. To
su:
a) f a z e o b r a d e
hidrotermika obrada
lijepljenje
povrinska obrada
sklapanje (montaa)
b) o p e r a c i j e
piljenje
blanjanje
glodanje
tokarenje
buenje
199

savijanje
bruenje
pakiranje.
Logika tehnolokog procesa i redoslijeda operacija prerade drva i
proizvodnje namjetaja odreuje se pomou odreenih tehnolokih podloga.
Radi podizanja djelotvornosti rada i smanjenja gubitaka drvnoga i nedrvnog
materijala, uz osiguranje nune kakvoe proizvoda, obavlja se tehnoloko
prilagoavanje konstrukcije proizvoda od drva. To znai da su procesi
projektiranja proizvoda i projektiranje za proizvodnju (tehnologija) meusobno
ovisni.
7.2.1.1. Izrada sastavnice proizvoda od drva
To je prva faza u redoslijedu definiranja tehnoloke pripreme u preradi drva
i proizvodnji namjetaja. Ona odreuje strukturu proizvoda od drva. Pod
konstrukcijskom strukturom proizvoda od drva razumijevaju se meusobni odnosi
elemenata koji ine proizvod. S motrita sloenosti elementi mogu biti jednostavni
(ako ne sadre druge elemente nesastavljivi materijali) i sloeni (oni koji sadre
druge elemente-sastavljivi materijali).
Od poetnog materijala i dijelova do gotovog proizvoda postoje razliiti
stupnjevi sloenosti (razine), a broj razina ovisi o sloenosti proizvoda. Struktura
se moe grafiki predoiti u obliku stabla (sl. 122).

nulta razina

1. razina

2. razina

3. razina

Slika 122. Sastavnica proizvoda od drva (prema Figuriu, 23)

200

Odreena je ona struktura proizvoda od drva za koju su poznati svi

meusobni odnosi elemenata. Ti meusobni odnosi elemenata definirani su ako
postoje informacije koje omoguuju da se proizvod sastavi (kompozicija
proizvoda) i da se proizvod rastavi (dekompozicija proizvoda).
Informacije o dekompoziciji proizvoda slue se u fazi konstruiranja, a
informacije o kompoziciji proizvoda koriste se u fazi proizvodnje.
Openiti algoritmi obrade podataka s odgovarajuim bazama podataka te
ulaznim i izlaznim izvjeatajima prikazani su na slici 123.

Slika 123. Konstrukcijska struktura proizvoda od drva (prema Figuriu, 23)

Osnovni radovi s podruja konstrukcija sastoje se od:
izrade nacrta za nove proizvode od drva, naprave i ambalau
izmjene i usavravanje postojeih nacrta
prilagodbe tuih nacrta radi prilagoavanja vlastitoj tehnolokoj strukturi
(tehnolokim mogunostima)
201

kopiranje - umnoavanje za potrebe kompletiranja tehnoloke dokumentacije

naloga pohrane matrica i nacrta (23).

Vrsta nacrta
Osnovne vrste nacrta u praksi prerade drva i proizvodnje namjetaja jesu:
montani nacrti proizvoda ili sklopova
nacrti dijelova ili elemenata.
Sastavnica nacrta
Sastavnica nacrta osnovni je element obiljeavanja nacrta proizvoda od
drva. Sastoji se od osnovnog dijela s identifikacijskim podacima i dodatnog dijela,
onog iznad zaglavka s elementima sastavnice proizvoda, poluproizvoda ili sklopa.
Osnovna sastavnica nacrta prema ISO 7200 1984 NEQ ICXS 01.100.10 i ISO
7573 1983 NEQ upisuje se u desni donji kut nacrta tako da je na sloenom nacrtu
uvijek s vanjske strane. Nacrti proizvoda od drva imaju dodatni dio, tj. sastavnicu
proizvoda u koju se unose sklopovi odnosno sastavni dijelovi. Za sloenije
proizvode dodatni dio sastavnice sadri popis ovih sastavnih elemenata:
na nacrtu proizvoda popis poluproizvoda ili sklopova
na nacrtu poluproizvoda popis sklopova
na nacrtu sklopova popis dijelova.
Na slici 124 dan je nacrt police i sastavnice nacrta.
Sastavnica proizvoda
Sastavnica proizvoda od drva koju izrauje konstruktor sadri popis svih
vrsta drvnog i nedrvnog materijala, dijelova, podsklopova i sklopova i to onim
redom kojim e se u procesu sastavljanja sklopiti u sloenije sastave. Osnovna
namjena sastavnice jest da poslui tehnologu materijala za odreivanje ukupnih
potreba osnovnog i pomonog materijala za seriju proizvoda, a tehnologu procesa
proizvoda od drva poslue pri izradi sustavnog i potpunog redoslijeda odreivanja
procesa obrade po dijelovima, podsklopovima i sl.
Sastavnica e posluiti termineru prozvodnje, koji e u njezinu nastavku
nainiti terminsku sastavnicu montae iz koje se uzimaju podaci za planove
pokretanja proizvodnje po dijelovima i sklopovima (sl. 125, 126) (23).
Tehniki opis proizvoda od drva
Tehniki podaci o nacrtu proizvoda od drva uglavnom definiraju dimenziju
ili oblik proizvoda, no ne odreuju u potpunosti sve zahtjeve komercijalnotehnoloke prirode. Stoga ih je za potpuno definiranje izrade i zahtijevane kakvoe
potrebno dopunski obuhvatiti tehnikim opisom proizvoda od drva. Drugim
rijeima, tehniki opis proizvoda od drva sadri sve one podatke koji su iz
tehnoloke dokumentacije nevidljivi (sl. 127) (23).
202

Pohrana nacrta proizvoda od drva

Zadaci pohrane su:
preuzimanje nacrta, njihova pohrana te izdavanje radi izmjene ili kopiranja
voenje evidencije pohranjenih, izdanih ili unitenih nacrta putem kartoteke
nacrta
ovjera i kontrola dovrenih nacrta od ovlatenih osoba prije upotrebe
izmjene i dopune u nacrtima te izrada novih: obavlja se na osnovi naloga za
izradu dokumentacije. Izmjene u nacrtu provode se redovito prije izdavanja
dokumentacije i poetka proizvodnje
oznaivanje nacrta iframa
unoenje u karticu nacrta svih podatka o nacrtu.

60

300

225

1350

450

50

220

19

POLICA RONDO
M 1:10

800

203

9.

RUBNA TRAKA

FOLIJA

10610

20

8.

MODANICI

Bu

62

32

7.

POLEINA

VL 5

1295

789

6.

SOKL

IT 18

762

60

18

5.

PREDNJI UKRAS

IT 18

762

45

18

4.

STRANICA DESNA

IT 18

1350

450

18

3.

STRANICA LIJEVA

IT 18

1350

450

18

2.

POLICA POD

IT 18

762

445

18

1.

STROP

IT 18

762

450

18

OZNAKA
IRINA

PROIZVOD, POLUPROIZVOD, SKLOP

DEBLJINA

DOPUTENO
ODSTUPANJE

MATERIJAL
MJERILO

KOMADA

0,2

DUINA
TEINA

MATERIJAL, POLUPROIZVODA, MODEL

NAZIV I OZNAKA:
izradio
konstr.

POLICA RONDO

stand.
BROJ CRTEA:

Ukupno listova:
List:

Slika 124. Sastavnica nacrta (prema Figuriu, 23)

204

Slika 125. Sastavnica proizvoda (prema Figuriu, 23)

205

Slika 126. Primjer raunalom ispisane sastavnice proizvoda graevne stolarije

(s doputenjem tvrtke Lokve d.d., Proizvodnja i trgovina drvnim proizvodima,
Lokve)
206

PJ
TEHNIKI OPIS
broj...
Oznaka
Namjena proizvoda

Datum

Broj naloga

Naziv proizvoda/poluproizvoda

Listovi
Broj nacrta
Narudba/kupac

Norma za oblikovanje i kakvou:

Dimenzije / sastavljen
/ pakiranje
Vrsta i kakvoa drvnog materijala:
Vrsta i kvakvoa nedrvnog materijala:
Tonost i finoa obrade:
Konstrukcija i nain sastavljanja:
Povrinska obrada:
Pakiranje
Sastavio:

Rukovoditelj odjela:

Rukovoditelj proizvodnje:

Slika 127. Tehniki opis proizvoda od drva (prema Figuriu, 23)

207

7.2.1.2. Odreivanje potrebnoga drvnog i nedrvnog materijala u preradi

drva i proizvodnji namjetaja

Materijal u preradi drva i proizvodnji namjetaja veina autora dijeli na:

drvni materijal
poluproizvode nabavljene od kooperanata i/ili vanjskih dobavljaa
nedrvni materijali za izradu proizvoda od drva
reijski materijal (koji se troi u procesu proizvodnje, ali se ne ugrauje
izravno u proizvod).

Izrada normativa drvnog materijala

Normativ drvnog materijala jest utroak odreene vrste materijala po
jedinici proizvoda od drva. Pod osnovnim materijalom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja razumijeva se piljena graa, nesastavljivi dijelovi, panelploe, furniri i drugi drvni materijal koji se ugrauje u proizvod.
Polazite za odreivanje normativa drvnog i nedrvnog materijala jest nacrt
sa sastavnicom i tehnikim opisom te sastavnica montae. Konstrukcijom su ve
odreeni vrsta materijala, dimenzije i kakvoa proizvoda od drva.
Formular normativa drvnog materijala (sl.128) temeljni je dokument, ali
nije i sastavni dio dokumentacije radnog naloga. Slui za izradu krojnih lista i
izradu materijalne liste (23).
Krojna lista
Krojna je lista (sl.129) nosilac svih informacija o okvirnim (tona mjera s
nadmjerama) i tonim mjerama svih elemenata, bilo da su panel-ploe, punog
drva ili furnira.
esto se u fazi krojenja izrauje vie krojnih lista (radi racionalnijeg
krojenja), pri emu moemo govoriti o specifinom dokumentu koji moe
zamijeniti radni nalog. On vrijedi samo za fazu krojenja. tj. grubu strojnu obradu,
krojenje spuve, panel-ploa, furnira i sl. (23).
Izrada normativa nedrvnog materijala
Normativ nedrvnog materijala obuhvaa utroak odreene vrste
pomonog materijala po jedinici proizvoda od drva. Nedrvni je materijal svaki
materijal koji je ugraen u proizvod, a nije drvni. To su npr. ljepila, avli,
spojnice, vijci, brusni papir, lakovi i sl. Osobito se naglaava vanost tonog
izraunavanja utroenih koliina materijala. Previsoki ili preniski normativi
materijala rezultiraju netonim kalkulacijma, koje mogu prouzroiti neugodne
komplikacije u proizvodnji i nabavi (sl. 130).

208

209

Slika 128. Normativ drvnog materijala (prema Figuriu, 23)

210
Slika 129. Krojna lista drvnog materijala (prema Figuriu, 23)

Slika 130. Normativ nedrvnog materijala (prema Figuriu, 23)

211

Lista materijala
Ta lista (sl. 131) slui kao jedinstveni nosilac svih informacija za sav drvni
i nedrvni materijal, te poluproizvode koji idu u zajedniki radni nalog zadan
brojem proizvoda. U listu materijala se unose svi zbirni podaci iz normativa
drvnog i nedrvnog materijala.
Proizvod-tip

PJ

Naziv sklopa

Red.
broj

Kakvoa

Naziv materijala

Oznaka
materijala

List
Jed. mj.

Broj nacrta
Koliina Stvarna
cijena

Iznos

Slika 131. Lista materijala (prema Figuriu, 23)

Izdatnica drvnog i nedrvnog materijala
Izdatnica drvnog i nedrvnog materijala (sl. 132, 133) izdaje se i otprema s
ostalom operativnom dokumentacijom u proizvodnju na njezinu poetku. Taj je
dokument izveden iz materijalne liste. Na osnovi izdatnice materijala skladitar
izdaje materijal za proizvodnju.
Dodatna izdatnica drvnog i nedrvnog materijala
Ako izdana koliina nije dostatna za izradu i zavretak radnog naloga,
potrebno je zatraiti dodatnu izdatnicu za odreenu vrstu i koliinu materijala. Za
dodatnu e se izdatnicu upotrijebiti isti formular kao i za izdatnicu materijala, s
tim da se preko svih kopija povue dijagonalna crvena crta upozorenja o veem
utroku materijala, a na poleini se obrazloi zato je dolo do poveanja
potronje materijala.

212

Slika 132. Izdatnica drvnog i nedrvnog materijala (prema Figuriu, 23)

Slika 133. Primjer raunalnog ispisa izdatnice

(s doputenjem tvrtke Lokve d.d., Prodaja i trgovina drvnim proizvodima, Lokve)
Povratnica drvnog i nedrvnog materijala
Kada se zbog bilo kojeg razloga iz skladita podigne vie drvnog i
nedrvnog materijala nego to je bilo potrebno, valja ga vratiti u skladite. To se
obavlja pomou povratnice materijala, a ispisat e je osoba koja je podizala
materijal sa skladita.
213

Potraivanje materijala
Tim dokumentom priprema proizvodnje zahtijeva od nabave da izvri nabavu
drvnog i nedrvnog materijala za planiranje potreba proizvodnje.
Potovani,
Datum:
Za radni nalog broj

naruujemo okov prema specifikaciji:

Komada

ifra

Naziv

24614

gonilka 325

24696

kutnik

24755

kare 25 E11

26053

vodilica kara 250/475

24706

zap. element C51

24612

zap. element C52

24229

ES11 kutni leaj D

24230

E11 top kutna veza D

Navedeni okov dostavite nam do...

Slika 134. Primjer raunalnog ispisa potraivanja materijala
(s doputenjem tvrtke Lokve d.d., Prodaja i trgovina drvnim proizvodima, Lokve)
Evidencija utroka drvnog i nedrvog materijala
Evidencija utroka drvnog i nedrvnog materijala slui za kontrolu utroka
materijala u preradi drva i proizvodnji namjetaja (sl. 135).

214

Slika 135. Evidencija utroka materijala (prema Figuriu,23)

7.2.1.3. Metode odreivanja optimalnih zaliha drvnog i nedrvnog materijala

u preradi drva i proizvodnji namjetaja
Analizirajui prethodne modele upravljanja proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja, namee se naelno pitanje: kako i kojim metodama
osigurati da trokovi budu optimalni, tj. da se ulazi usklade s izlazima iz skladita,
uz uvjet odranja stalne proizvodnje i prodaje proizvoda od drva? Ne smije se
zaboraviti da vrlo esto, ak i pri stalnoj proizvodnji, na zalihama drvnog i
nedrvnog materijala ili na zalihama proizvedenih poluproizvoda lei znatana
obrtna kratkotrajna imovina (sl. 136).
Danas u svijetu postoji mnogo metoda kojima se rjeava ta problematika, a
za potrebe ovog rada iznesene su osnovne postavke koje najee dolaze u obzir
za primjenu u preradi drva i proizvodnji namjetaja. To su po pravilu tri skupine
metoda (autorski rad):
1. diskretnost u realizaciji nabave pri jednolikoj i kontinuiranoj potronji
materijala (odreivanje koliina pri kojima se obavlja ponovno naruivanje tj.
signalnih i minimalnih zaliha),
2. sluajnost izmjena, tj. stohastike promjene parametara u sustavu koji regulira
tijekove materijala (odreivanje koliina pri kojima se obavlja ponovno
naruivanje, tj. signalnih zaliha),
3. predviene izmjene u konjukturi, to je posljedica sezonske naravi
proizvodnje, potranje i oekivanog poveanja cijena.

215

216

Slika 136. Model upravljanja proizvodnjomm u preradi drva i proizvodnji namjetaja s naznaenim mjestima
mogue optimizacije (prema Figuriu, 23)

Upravljanje zalihama u nekom sustavu nabave sastoji se od utvrivanja

dvaju osnovnih parametara: opsega narudbi i vremenskog razmaka izmeu dviju
narudbi. Skup pravila prema kojima se odluuje pri utvrivanju tih elemenata
naziva se strategijom upravljanja zalihama. Svakoj strategiji upravljanja zalihama
odgovaraju odreeni trokovi obrtne kratkotrajne imovine.
Matematika pretpostavka za pronalaenje optimalne strategije ovisi o
sustavu osiguranja zaliha. Za neke sustave upravljanja zalihama materijala
stvoreni su modeli i njihovi matematiki odnosno statistiki predloci za
izraunavanje. Oni su se pokazali korisnima u rjeavanju problema upravljanja
zalihama u tim sustavima.
7.2.1.4. Razrada tehnoloke strukture proizvodnog procesa
Faza razrade tehnolokog procesa trea je u redoslijedu odreivanja
buduih materijalnih tijekova u izradi proizvoda od drva. Njome se stupanj
odreenosti podie na viu razinu zato to se osim proizvoda i njegove strukture
odreuju i dva nova osnovna elementa - radna snaga i tehnoloka oprema, kao i
redoslijed obrade materijala odnosno tehnoloki proces izrade proizvoda od drva.
Takvim poveanjem odreenosti olakava se upravljanje proizvodnjom.
Openiti algoritam obrade podataka s odgovarajuim bazama podataka
ulazno-izlaznim tablicama i izvjetajima prikazan je na slici 137.
Odreivanje tehnolokog procesa temelji se na optimalnim tehnolokim
reimima rada, u ovisnosti o postojeoj tehnolokoj opremi i konstrukciji
proizvoda.
Postupak obrade koji se primjenjuje u procesu izrade dijelova provodi se u
skladu s odreenim reimom rada. Za svaku obradu postoje karakteristini
elementi reima rada. Njihove vrijednosti proizlaze iz mogunosti obradnog
sustava kojim se rjeavaju odreeni zahtjevi. Vrijednosti elemenata reima rada
za svaki pojedini sluaj moraju se to tonije odrediti. Izmeu pojedinih veliina
reima rada postoji funkcionalna ovisnost, iz ega proizlaze pojedinane
vrijednosti, ovisne o odreenim ogranienjima (23).
S prihvaanjem kibernetikog pristupa sustavu ovjek - stroj i podjela tog
sustava na podsustave ovjek i stroj, problem definiranja reima rada dobiva novu
dimenziju s obzirom na znaenje namjene i sadraja. Prema tome, reim rada, kao
vii pojam oznauje usklaenje stanja obaju podsustava. Radi uspjene realizacije
mora se podijeliti na dijelove uvjetovane sposobnostima ovjeka i konstruktivnotehnolokim obiljejima stroja. Zbog toga, se kada je rije o podsustavu ovjek,

Studente upuujemo na udbenik Jelai, D.: Upravljanje proizvodnim sustavima u

drvnoj industriji, zbirka zadataka, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1995.

217

predviene
narudbe
proizvoda

tehnoloki
postupak
proizvoda

tehniko tehnoloke
informacije o
proizvodima

tablica
operacija

tehnoloka
struktura
proizvodnog
procesa
tablica
kapaciteta

tablica
alata

tehnoloka
struktura
proizvodnog
procesa

tablica
projektiranih
kapaciteta

tablica
projektiranih
alata

tablica
vrsta
radova

tablice
proizvodnog
ciklusa

proizvodnja
proizvoda

tablica
djelatnika

Slika 137. Tehnoloka struktura proizvodnog procesa (prema Figuriu, 23)

govori o metodi rada, a kada je rije o podsustavu stroj, govori se o reimu
obrade, to zajedno ini reim rada.
Svaka novonastala promjena okolnosti u kojima se provodi projektirani
reim rada poremetila bi provoenje optimalnog reima i prouzroila pojavu
nekog nepredvienog uvjeta ovisnoga o veliini te promjene, koja bi vie ili
manje odstupala od projektiranog reima. Da bi se to sprijeilo, u optimalni je
reim rada potrebno ugraditi rjeenja za sluajeve promjene uvjeta. Na taj nain
optimalni reim tijekom vremena, kao i pri promjenama uvjeta, ostaje optimalan.
Promjene uvjeta mogu biti vrlo razliite, te oekivane ili neoekivane.
Oekivane, tj. bolje reeno predvidive promjene trebalo bi unijeti u optimalan
reim rada. Nepredvidive se, promjene naravno, ne mogu unijeti u nj, jer su
218

nepoznate, ali se mora predvidjeti mogunost njihova nastanka. Praktina

posljedica navedenih tvrdnji jest injenica da reim rada u dijelovima u kojima se
mogu pojaviti promjenjivi uvjeti, ima vie inaica. U nekim e sluajevima,
dakle, sigurno biti manja teta ako se dopusti naruavanje odreenog reima rada
nego da se ustanovljava vie inaica za moguu promjenu uvjeta (23).
U skladu s tim, odreeni reimi rada sadre primjerice, metodu rada
rukovatelja strojem, konstruktivno-tehnoloka obiljeja stroja te mogunosti
predvianja njihovih promjena u praktiki doputenim granicama.

7.3. Dinamiki model upravljanja proizvodnjom u preradi drva

i proizvodnji namjetaja
Dokumenti strukturnog modela u elaboriranom obliku ekaju na poetak
proizvodnje proizvoda od drva.
U trenutku, odluke o poetku proizvodnje dokumenti dobivaju vremensku
komponentu i ukljuuju se u dinamiki sustav upravljanja izradom proizvoda od
drva.
Za taj je sustav bitno da predvidiva vremenska dinamika toka proizvodnje,
nain prijenosa informacija (tijek informacija), uvjeti izvravanja, nabava drvnog
i nedrvnog materijala (tijek materijala) i energije (tijek energije) organizirano
utjeu na mogue promjene u procesu, koje nastaju zbog razliitih zastoja, tj.
smetnji.
Zato cijeli dinamiki sustav mora biti upravljan tako da se postignu
predvieni ciljevi.
Dinamiki model daje podatak o trajanju proizvodnje, nainu njezine
izvedbe, koliini proizvoda i promjenama, to je objedinjeno u opertivnoj
pripremi.
U njoj se pomou plana i informacija, podataka o opskrbi materijalom te
pripremom proizvodnog sustava postie pretvorba materijala u planirani proizvod
od drva.
U klasinom smislu taj je dinamiki model operativna priprema u preradi
drva i proizvodnji namjetaja (prema Kovau, 54), a predoen je na slici 138.

219

Slika 138. Dinamiki model upravljanja proizvodnjom u preradi drva i

proizvodnji namjetaja (prema Kovau, 54)

220

7.3.1. Operativna priprema proizvodnje u preradi drva i proizvodnji

namjetaja
Osnovni zadaci operativne pripreme u preradi drva i proizvodnji namjetaja
jesu planiranje kapaciteta i odreivanje rokova radnih naloga za izradu dijelova i
proizvoda te isporuke gotovih proizvoda. U veini tvrtki za preradu drva i
proizvodnju namjetaja operativna je priprema u svom razvoju u znatnom raskoraku s
tehnolokom pripremom, te se u mnogim tvrtkama svodi na pripremu i izdavanje
proizvodne dokumentacije te na praenje dinamike kapaciteta kljunih radnih mjesta.
Zbog tih razloga na slici 139. dan je grafiki prikaz postupka od plana do
definiranja radnih
definicija
cilja
mjeseno
planiranje

opis
aktivnosti
vremenske
norme

norme
materijala

operativni
plan

razrada
plan prema
fazama rada

razrada

radni nalog

Slika 139. Prikaz pristupa operativnoj pripremi proizvodnje od plana do definiranja

radnih naloga (prema Figuriu, 23)
221

naloga o operativnoj pripremi proizvodnje uobiajen u tvrtkama za preradu drva i

proizvodnju namjetaja (23).
Potrebno je naglasiti da se radni list koristi iskljuivo u strojno-runoj
proizvodnji i ondje gdje pojedinana norma vremena slui kao instrument za
odreivanje plaa.
S promjenama tehnologije, organizacije i upravljanja proizvodnjom u preradi
drva i proizvodnji namjetaja, pa i drugdje, zamjetno je ukidanje pojedinanih normi
te e i taj dokument s vremenom nestati.
Plan rada ili tehnoloki list
Plan rada je opisni prikaz redoslijeda provedbe tehnolokog procesa u preradi
drva i proizvodnji namjetaja. Na osnovi tog dokumenta upravlja se tehnolokim
procesom, tj. odreuju se vrsta i redoslijed operacija za dijelove, sklopove i
proizvode, definiraju se radna mjesta, struni profil i broj djelatnika za pojedina radna
mjesta te normativ vremena za pojedine radne operacije (sl. 140).
Radni list
Radni list (sl. 141) izvadak je jedne operacije iz plana rada, a cilj mu je da u
proizvodnju prenese sve podatke to ih je tehnolog odredio za operaciju. Radni se list
ispisuje za svaku operaciju posebno. Na njegovoj se poleini biljei utroak radnog
vremena djelatnika po operaciji te podaci o izraenoj koliini i kakvoi proizvoda.
Radni list vaan je dokument na osnovi kojega se obraunava plaa djelatnika
za odreeni zadatak. Povrat tog dokumenta iz odjela esto ide putem pripreme
proizvodnje, koja na taj nain uzima podatke o vremenu izrade i provodi kontrolu
izvrenja norme. Moe sluiti i kao evidencija zavrenih operacija u proizvodnji,
ime se kontrolira ispunjenje radova (23).
Valja naglasiti da se radni list koristi iskljuivo u strojno-runoj proizvodnji i
ondje gdje pojedinana norma vremana slui kao instrument izrauna plae.
Kako se, tehnologija, organizacija i upravljaje proizvodnjom u preradi drva i
proizvodnji namjetaja i drugdje mijenja, oekuje se ukidanje pojedinanih normi te
e i taj dokument s vremenom nestati.

222

Slika 140. Plan rada (tehnoloki list) (prema Figuriu, 23)

Popratni list
Popratni list je dokument koji slui iskljuivo za potrebe operativne pripreme.
Kad je broj radnih naloga u proizvodnji velik, to se esto dogaa, osobito u
proizvodnji namjetaja, i to zato to su proizvodi sastavljeni od mnogo sastavnih
dijelova, na odreeni nain treba odrediti i pratiti kretanje predmeta od operacije do
operacije. S obzirom na to to su u proizvodnju najee upueni samo radni listovi, a
tehnoloki se proces sastoji od vie desetaka operacija, potrebno ih je povezati
zajednikim dokumentom. U takvim se sluajevima u proizvodnju uvodi popratni list.
Na njemu su sve operacije navedene redosljedom njihove provedbe. Popratni list
moe biti identian s planom rada.
Popratni se list stavlja na materijal (na paletu)
prije prve operacije te se prenosi od operacije do operacije. Na njemu se prati broj
dobrih i loih komada po operacijama (sl. 142) (23).

223

224
Slika 141. Radni list (prema Figuriu, 23)

225

Slika 142. Popratni list (prema Figuriu, 23)

7.3.1.1. Utvrivanje normativa vremena i vremena naloga 1

Kako se studij rada obrauje u predmetu Organizacija rada u drvnoj industrji, u
ovom tekstu ne obrauju se metode i naini utvrivanja vremena naloga o normativu
vremena, ve se samo istie da se u zadatke tehnoloke pripreme ubraja i utvrivanje
vremena izrade, analiza vremena izrade, izraunavanje vremena potrebnog za rad na
odreenom radnom mjestu, analize tijeka proizvodnog procesa te izrada prijedloga za
poboljanje naina rada. Rezultati rada na tom podruju tehnoloke pripreme upisuju
se u formulare o planu rada (tehnoloki list) te u dokumente koji se izvode iz njega.
7.3.1.2. Izrada naprava, pomagala, alata i mjerila 2
Tehnoloka priprema u preradi drva i proizvodnji namjetaja upravlja radom na
odreivanju, izradi i opskrbi alatima, napravama i pomagalima.
Iz toga proizlazi da su osnovni zadaci otrionice alata (alatnice) te radionice
naprava i pomagala:
uskladitenje i izdavanje alata i naprava za upotrebu
odravanje alata i naprava, to obuhvaa otrenje alata, obnovu i popravak alata i
naprava
izradu novih alata i naprava
otpis alata i naprava.
7.3.1.3. Izrada planske kalkulacije 3
Osnovna informacija prije donoenja odluke o proizvodnji nekog proizvoda
jesu trokovi njegove izrade. Kao podloga za izradu planskih kalkulacija slui
sastavnica proizvoda, tehnoloki list, normativi materijala i vremena.
Kalkulacija je namijenjena formiranju cijena proizvoda na tritu. Nakon
zavrene proizvodnje i obrauna proizvoa oekuje da se njegova predvianja
ostvare te da stvarni trokovi odgovaraju planiranima.

itatelje upuujemo na udbenik Figuri, M: Organizacija rada u drvnoj industrji, Narodne

novine, Zagreb, 1987.
2
Pri organiziranju rada radionice alata i naprava preporuuje se djelo: Vila-Leicher:
Planiranje proizvodnje i kontrola rokova - poslovanje specijalnim alatima, Informator,
Zagreb, 1972.
3
itatelje upuujemo na udbenik Figuri, M: Osnove ekonomike proizvodnje u umarstvu i
preradi drva, Odabrana poglavlja za studente umarstva i drvne industrije, I dio, umarski
fakultet, Zagreb, 1994.

226

7.3.1.4. Planiranje kapaciteta u preradi drva i proizvodnji namjetaja

Operativno planiranje proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
jest planiranje izvrenja godinjeg plana proizvodnje za manja vremenska
razdoblja - kvartale, rjee za dulji rok, a najee za mjesec dana.
Operativni plan proizvodnje razumijeva ostvarenje osnovnoga, godinjeg
plana proizvodnje za svaki mjesec, svakih deset dana ili za pojedine dane.
Razrauje se ak po smjenama, fazama izrade, radnim mjestima i gotovim
proizvodima. To je detaljan plan izvrenja proizvodnje. Operativni je plan vaan
instrument evidencije i kontrole izvrenja godinjeg plana proizvodnje u preradi
drva i proizvodnji namjetaja.
Metode operativnog planiranja sastoje se u tome da se tehnikom prorauna,
formulara i grafikona utvrde:
raspoloivi kapaciteti (stanje strojeva, alata i ureaja)
raspoloivi broj i struktura djelatnika
raspoloive koliine i vrste materijala
koliine poluproizvoda i gotovih proizvoda
obujam nedovrene proizvodnje
rokovi isporuke gotovih proizvoda kupcima.
Prije izrade operativnog plana proizvodnje, operativna priprema mora znati
stanje raspoloivih kapaciteta: jesu li svi strojevi i ostala operema u ispravnom
stanju za proizvodnju, tj. jesu li fazni kapaciteti usklaeni ili nisu, drugim rjeima,
postoje li uska grla i na kojemu mjestu. U tu svrhu izrauje se plan iskoritenja
kapaciteta (23).
Planiranje proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja povezano je
s prilagodbom proizvodnih resursa, odnosno upravljanjem proizvodnim resursima
kako bi se navrijeme i u roku udovoljilo zahtjevima isporuke gotovih proizvoda
kupcu. Izrada plana proizvodnje u nadlenosti je odreene osobe koja donosi
odluke, pri emu plan mora biti usklaen s prethodno dogovorenom politikom
tvrtke. Odgovornost donoenja odluka podrazumijeva osiguranje svih potrebnih
proizvodnih resursa (kapaciteta, zaposlenika, materijala i dr.) glede kakvoe i
koliine, pri emu treba ispuniti proizvodni plan, ostvariti zahtjevanu razinu
kakvoe proizvoda i postii minimalne proizvodne trokove.

227

7.3.1.4.1. Kapaciteti u preradi drva i proizvodnji namjetaja

Tehnoloki kapaciteti
Sposobnost stroja da u odreenome vremenskom razdoblju (t) proizvede
odreenu koliinu uinka (Q) nazivamo kapacitetom (Kk) tog stroja. Prema tome:
Kk = Q / t

(21)

Tehnoloki kapaciteti izraavaju se koliinom materijala, energije ili

informacija. Da bi se odredio tehnoloki kapacitet, potrebno je utvrditi uvjete u
kojima e se on ostvariti: odrediti koliinu uinka, kvalitetu uinka, obradke,
potreban broj i profil djelatnika, stupanj uinka djelatnika, razdoblje izrade, broj
radnih smjena, puno iskoritenje instaliranog postrojenja, tehnoloke metode i sl.
Na osnovi navedenoga moe se rei da je kapacitet sloena veliina. Ona je
rezultat ukupnog djelovanja svih initelja proizvodnje i njihova racionalnog
povezivanja. Tehnoloki kapacitet ne ovisi samo o tehnikim obiljejima
instalirane opreme ve i o ostalim dvama elementima proizvodnje: djelatnicima i
obracima, kao i o organiziranju svih tih elemenata u proizvodnji. Ovisno o
postignutom uspjehu u usklaivanju proizvodnih initelja, to je rezultat
subjektivnih (npr. kvarovi strojeva) i objektivnih (npr. situacije na tritu)
okolnosti u kojima tvrtka za preradu drva i proizvodnju namjetaja posluje,
postojei se kapacitet moe vie ili manje iskoristiti.
Kada se govori o tehnolokim kapacitetima, mogue je razlikovati:
a) ugraeni ili instalirani,
b) raspoloivi ili stvarni ,
c) potrebni,
d) iskoriteni kapaciteti.
a) U g r a e n i i l i i n s t a l i r a n i k a p a c i t e t i oznauju maksimalnu
koliinu rada koja se na stroju moe ostvariti s obzirom na njegova tehnika
svojstva. Izrazimo li ugraene kapacitete (Ku) satima rada stroja, dobit emo:
Ku = m n s (sati u godini)

(22)

gdje je:
m - ukupan broj dana u godini
n - broj sati rada u smjeni
s - broj smjena tijekom dana.
b) R a s p o l o i v i ( r a d n i , s t v a r n i , p r o i z v o d n i ) k a p a c i t e t i
jesu u stvarnosti mogue iskoritenje ugraenih kapaciteta. Raspoloivi kapaciteti
228

(Kr) jednaki su ugraenim kapacitetima (Ku) umanjenima za nune prekide (tp) u

radu. Prema tome je:
Kr = Ku - tp

(23)

Kr < Ku

(24)

Uvijek je:

Ovisno o tome organizira li se proizvodnja u jednoj, dvije ili tri smjene, proistjee
da je:
gdje je:

Kr1 < Kr2 < Kr3

(25)

Kr1 - radni kapaciteti proizvodnje u jednoj smjeni

Kr2 - radni kapaciteti proizvodnje u dvije smjene
Kr3 - radni kapaciteti proizvodnje u tri smjene.
c) P o t r e b n i t e h n o l o k i k a p a c i t e t i (Kp) jesu kapaciteti to ih
tvrtka treba ostvariti u ovisnosti o mogunostima trita, potrebnom vremenu
izrade i raspoloivim kapacitetima. Potrebni kapaciteti pokazuju koliko mora biti
iskoritenje strojeva tijekom odreenog razdoblja da bi se ostvario plan
proizvodnje.
d) I s k o r i t e n i k a p a c i t e t i (Ki) pokazuju stvarnu iskoritenost
strojeva u odreenom razdoblju. Iskoriteni kapacitet oznaava ostvarenu
proizvodnju iskazanu onim jedinicama kapaciteta u kojima su i proraunani i svi
ostali kapaciteti.
Kapaciteti se mogu izraunavati i prikazivati ovim pokazateljima:
vremenskim jedinicama
koliinskim jedinicama
energetskim jedinicama
vrijednosnim jedinicama.
U praksi se moe mjeriti kapacitet radnog mjesta, stupanj iskoritenja
kapaciteta radionice, pogona, tvornice i cijele tvrtke.

229

Tablica 3. Proraun raspoloivog fonda radnog vremena za razdoblje od 1.1. do

1.12.: 313 radnih dana, 10 radnih mjesta i 40 satni radni tjedan
Redni
broj

E l e m en t i p r o r a u n a

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Broj djelatnika ili radnih mjesta

Mogui fond radnog vremena
Godinji odmori
Dravni blagdani
Bolovanja
Razni izostanci uposlenih
Prekidi rada
Remont strojeva i ureaja
Preventivno odravanje strojeva
Razliiti zastoji
Ukupni gubici radnog vremena
Korisno radno vrijeme iskazano djelatnim
satima
Prebaaj norme
Korisno radno vrijeme u norma-satima
Broj smjena
Potreban fond sati za ispunjenje plana
Viak sati
Manjak sati

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

Grafiki prikaz zauzetosti kapaciteta

S t r o j n a
o b r a d a
10
25.040
2%
500
10 d.
480
3%
750
1%
250
2%
500
10 d.
480
1%
250
5%
1.250
4.460
20.580
10 %

2.058
22.638
2
51.245
5.969

3
2
1

Ako detaljnije promotrimo navedeni proraun, uoit emo da se od 25.040

sati moguega godinjeg fonda radnog vremena odbiju predvieni gubici (tabl. 3).
Na osnovi proraunanoga potrebnog fonda radnog vremena za izvrenje
plana i na osnovi prorauna raspoloivog fonda vremena prispodobom se moe
zakljuiti gdje su kapaciteti preveliki, a gdje su uska grla proizvodnje.
Postavljanju operativnog plana koji e omoguiti kontinuitet proizvodnje i
ostvarenje planiranih rokova prethodi analiza raspoloivog kapaciteta. Hoe li biti
prihvaen prijedlog nekog plana proizvodnje s predloenim terminima isporuke
(sl. 143), ovisi upravo o raspoloivom kapacitetu najoptereenijih radnih mjesta te
o uravnoteenosti kapaciteta, to prije svega ovisi o meusobnom odnosu
strukture asortimana i instaliranih kapaciteta.
230

231

Slika 143. Terminski plan proizvodnje (prema Figuriu, 23)

Legenda: Tcf1 proizvodni ciklus krojenja furnira, Tcf2 proizvodni ciklus krojenja ploa, Tcf3 proizvodni ciklus strojne obrade,
Tcf4 proizvodni ciklus lakiranja, Tcf5 proizvodni ciklus montae, Tc cjelokupni proizvodni ciklus

Tablica 4. Planirani gubici u tijeku kalendarske godine

Razlog nerada
Dravni blagdani
Remont
Preventivno odravanje
Ostalo (razni zastoji)
UKUPNO

Dani
10
10
5
12
37

U osnovi postoje dvije metode planiranja kapaciteta: planiranje prema

kapacitetima i planiranje prema rokovima. Pri planiranju prema kapacitetima uz
prekoraenje raspoloivih kapaciteta prekorauju se i rokovi. Primjenom metode
planiranja kapaciteta prema rokovima zadani se rokovi odravaju, ali uz
prekoraeni dodatni kapacitet ili se smanjeni kapacitet mora smatrati dodatnim
trokom.
Prednosti i nedostatke obiju planskih metoda treba prosuditi prema
specifinim okolnostima svake tvrtke. Univerzalnog savjeta za to rjeenje nema.

7.3.1.4.2. Utvrivanje proizvodnog ciklusa u preradi drva i proizvodnji

namjetaja
Da bi se proizvodnja u preradi drva i proizvodnji namjetaja mogla
racionalno odvijati, cijeli proizvodni proces i koliinske odnose treba vremenski
uskladiti, tj. u tu svrhu treba predvidjeti i izraunati proizvodni ciklus u uem
smislu.
Proizvodni ciklus u naem razmatranju nazivamo odsjekom kalendarskog
vremena u kojem se provodi proizvodni proces u uem smislu.
Trajanje proizvodnog ciklusa jedan je od osnovnih tehniko-ekonomskih
pokazatelja tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja. To trajanje odreuje
brzinu obrtaja kapitala, stupanj iskorietenja kapaciteta, organizaciju proizvodnje
i sl.
Strukturni dijelovi proizvodnog ciklusa jesu:
vrijeme proizvodnje - tehnoloko vrijeme - neposredna obrada
vrijeme transportiranja - unutranji transport predmeta tijekom procesa
proizvodnje
vrijeme kontrole - vrijeme provjere, razliitih inspekcija u tijekovima
materijala, ulaza, obrade i izlaza materijala
232

vrijeme prekida u proizvodnom procesu, tj. prekidi u vezi s reimom rada i

radnim vremenom
vrijeme za prirodne procese-prirodno suenje drva, hlaenje drva i drvnih
proizvoda, kondicioniranje proizvoda od drva.
Svako skraenje proizvodnog ciklusa osim neposrednog ekonomskog
uinka ima i posljedicu: povean izlaz proizvodnje u jedinici vremena, bolje
iskoritenje strojeva, ureaja i radnih povrina te poveanje djelotvornosti rada.
Drugim rijeima, pod proizvodnim ciklusom razumijeva se vrijeme za koje
obradak (materijal) proe sve operacije, od poetka izrade nekog elementa, sklopa
ili proizvoda, do njegova uskladitenja, odnosno ulaska u neku viu fazu
proizvodnje.
Trajanje proizvodnog ciklusa moe se openito izraziti formulom:
(26)
Tc = to + tt + t prek. + torg. prek.
gdje su:
to - vremena operacija (vremenske jedinice)
tt - vrijeme transporta (vremenske jedinice)
tprek. vrijeme neplaniranih prekida u radu (vremenske jedinice)
torg. prek. - vrijeme planiranih organizacijskih prekida (vremenske jedinice).
U osnovi postoje ovi naini izvoenja operacija na predmetu obrade:
a) postupni nain,
b) paralelni nain,
c) kombinirani nain,
d) tzv. stvarni.
Da bi se objasnila sva etiri naina, isti je primjer razraen za svaki nain
posebno.
Na nekom je elementu potrebno obaviti etiri operacije, kojih je trajanje
prikazano u tablici 5.
Tablica 5. Pregled operacija i vremena njihova trajanja (prema Figuriu, 23)
Redni broj operacije

Vrijeme trajanja operacije

(vremenske jedinice)

I.

II.

III.

IV.

233

Postupni nain izvoenja operacija

Pri tom nainu izvoenja operacija sljedea se operacija odnosno idua faza
obrade ne moe poeti izvravati dok se prethodna potpuno ne zavri. Prema
tome, proizvodni ciklus traje onoliko kolika je suma norma-sati potrebna za
izvrenje svih operacija. Takav se nain proizvodnje moe prikazati ovom
relacijom:
Tc = t1 + t2 + t3 + t4 .... + tn

(27)

Postupni nain izvoenja operacija prikazan je na slici 144.

Redni broj
operacije

9 10 11 12 13

I.
II.
III.
IV.
Tc

Tc = 13 vremenskih jedinica

Slika 144. Postupni nain izvoenja operacija (prema Figuriu, 23)

Za taj je nain izvoenja operacija znakovito da proizvodni ciklus traje
onoliko koliko i zbroj svih operacija to prate ukupno trajanje ciklusa:
Tc = ti

(28)

Paralelni nain izvoenja operacija

Za isti element s jednakim podacima o trajanju pojedinih operacija
pretpostavit e se da je pojedine operacije mogue izvoditi paraleleo (sl. 145).
234

Osnovna su obiljeja paralelnog naina kretanja proizvodnje:

1. da idua operacija pone prije nego to prethodna zavri na svim predmetima
serije,
2. da je ukupan proizvodni ciklus krai od zbroja vremena trajanja pojedinih
operacija.
Takav nain kretanja proizvodnje moe se prikazati sljedeom relacijom:
Tc < ti
Redni broj
operacije

(29)

9 10 11 12 13

I.
II.
III.
IV.
Tc

Tc = 10 vremenskih jedinica

Slika145. Paraleleni nain izvoenja operacija (prema Figuriu, 23)

Kombinirani nain izvoenja operacija
Kombiniranim nainom izvoenja operacija proizvodni ciklus se moe jo
vie skratiti. Na slici 146. prikazan je primjer takvog naina. Osnovni je problem
da operacija III. zapone to prije jer je njezino trajanje najdulje, pa zato i najvie
utjee na trajanje ciklusa. Da bi se postigao to raniji poetak operacije III,
operacija II. poela je prije nego pri paralelnom nainu izvoenja. Isto je uinjeno
i s operacijom IV. Moe se zakljuiti da su sve operacije zapoete prije ili nakon
druge operacije podijeljene na nekoliko dijelova kako bi se omoguilo to vee
skraenje proizvodnog ciklusa. Operacija III, kao vremenski najdulja, moe se
kontinuirano provoditi, a ciklus je osjetno skraen (23).
235

Redni broj
operacije

10

11

12

13

I.
II.
III.
IV.
Tc

Tc = 8 vremenskih jedinica

Slika 146. Kombinirani nain izvoenja operacija (prema Figuriu, 23)

Stvarni nain izvoenja operacija
Polazei od definicije proizvodnog ciklusa kao osnove razmatranja,
proizlazi injenica da su sva tri prethodno navedena naina izvoenja operacija
"idealni modeli".
U stvarnosti se mora raunati i s vremenom transporta izmeu operacija,
vremenom kontrole, vremenom uskladitenja i vremenima raznih operacijskih
prekida (koji mogu biti planirani, ali i neplanirani). Zbog tih razloga pri stvarnom
nainu izvoenja operacija vrijeme ciklusa uvijek je dulje nego u "idealnome
modelu".
Stvarni ciklus izvoenja operacija za pretpostavljeni primjer dan je na slici
147. U njemu su pretpostavljeni:
zastoj 1, izmeu I. i II. operacije
zastoj 2, izmeu II. i III. operacije
zastoj 3, izmeu III. i IV. operacije (23).
Pri stvarnom nainu izvoenja operacija u drvnoj industriji ukupno trajanje
proizvodnog ciklusa dulje je od trajanja ciklusa pri postupnom nainu izvoenja
operacija i to za trajanje pojedinih zastoja izmeu operacija (Tz1, Tz2,..., Tzn). U
tom sluaju trajanje proizvodnog ciklusa moe se prikazati ovom relacijom:
Tc = to + tt + tprek. + torg. prek.
236

(30)

gdje su:
to - vremena operacija (vremenske jedinice)
tt - vremena transporta (vremenske jedinice)
tprek. - vremena prekida u radu (vremenske jedinice)
torg. prek. - vremena planiranih organizacijskih prekida (vremenske jedinice).
7.3.1.4.3. Utvrivanje koeficijenta protoka 1
Koeficijent protoka f bezdimenzionalni je broj koji kazuje koliko je puta
stvarni proizvodni ciklus vei od proizvodnog ciklusa izvrenog postupenim
nainom izvoenja operacija.
Izraunava se prema formuli:
f = Ts / TN

(31)

pri emu su:

Ts - stvarni proizvodni ciklus u satima
TN ukupan broj norma-sati po radnom nalogu.

Redni broj
operacije

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 111213 141516 1718 19

I.
II.
III.

tz1
tz2

IV.
Tc

tz3
Tc = 19 vremenskih jedinica

Slika 147. Stvarni ciklus proizvodnje (prema Figuriu, 23)

Studente upuujemo na udbenik Jelai, D.: Upravljanje proizvodnim sustavima u

drvnoj industriji, zbirka zadataka, umarski fakultet, Zagreb, 1995.

237

U svezi s utvrivanjem koeficijenta protoka ne smije se zanemariti ni

protok K, koji se odnosi na smjene u proizvodnji:
K1 = f / 8, za rad u jednoj smjeni
K2 = f / 16, za rad u dvije smjene
K3 = f / 24, za rad u tri smjene

(32)
(33)
(34)

ili:
Ts = f / 8 TN

(35)

Koeficijent protoka slui za utvrivanje (planiranje) rokova zavretaka radnih

naloga.
7.3.1.4.4. Terminiranje proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
Nesporna je injenica da se terminiranje proizvodnje namjetaja anticipira
kao sredinji problem u sklopu organizacije proizvodnje u tvrtki. Svrha postupaka
terminiranja jest razdijeliti poslove i aktivnosti, radne operacije na izvritelje,
kapacitete i radna mjesta, pri emu je nuno utvrditi tone termine poetaka i
zavretaka operacija. Na taj se nain, ovisno o svrsi, utvruju bitni dogaaji ijom
se kontrolom prati ostvarenje zacrtanog plana proizvodnje te poduzimaju
preventivne i ispravljake aktivnosti kako bi se odrala dinamika planiranih
radova s obzirom na konani termin proizvodnje. Terminiranjem se dobivaju
podaci presudnog znaenja za planiranje proizvodnje, posebice ima li se na umu
potreba i zahtjev za pravodobnim osiguranjem svih materijalnih resursa u
proizvodnji, kako bi odreeni posao ili operacija poeli i zavrili u odreenim
rokovima. U tom smislu nije nimalo svejedno kako i na koji nain koncipirati i
postaviti model planiranja proizvodnje, jer je u realnim situacijama donositelj
odluke uvijek suoen s izborom izmeu jednoga ili vie ciljeva:
obaviti proizvodnju potujui utvreni termin isporuke proizvoda (tzv.
konani termin)
minimizirati proizvodne trokove
minimizirati ukupnu koliinu poslova
minimizirati ciklus trajanja proizvodnje
minimizirati nedovrenu proizvodnju
maksimizirati iskoritenost kapaciteta izbjegavajui stvaranje uskih grla na
proizvodnim kapacitetima

238

izbalansirati stupanj optereenja - iskoritenje proizvodnih kapaciteta

minimizirati zalihe u sustavu tijekova proizvodnog procesa.
O sloenosti problema raspodjele poslova, odnosno terminiranja proizvodnje
kao ireg okruenja problema raspodjele poslova, mogue se uvjeriti i iz same
injenice da se terminiranje kao zadatak pojavljuje na razini pripremnih, ali i na razini
realizacijskih aktivnosti upravljanja proizvodnjom. Pojavni oblici terminiranja oituju
se iskljuivo u sklopu sloenosti rjeavanja razliitih zadataka, no uvijek s istom
svrhom u obliku slinih ili identinih zadataka. Jedanput je to zadatak optimalne
raspodjele poslova na radna mjesta, drugi put je to rjeavanje problema slijedne
raspodjele poslova koji se sastoje od niza operacija sekvencija, i izvoenje na
raspoloivim kapacitetima radnim mjestima, sa zadaom postizanja unaprijed
definiranih ciljeva u skladu s tenjama donositelja odluke. U oba sluaja jasan je i
nedvojben naglasak na optimiranju pronalaenju najboljeg rjeenja, te njegovoj
kasnijoj primjeni u proizvodnji.
To je u skladu i s osnovama logistike koja objedinjuje prouavanje i
rjeavanje problema planiranja pripreme, opskrbe, raspodjele, kontrole praenja i
upravljanja svim resursima i njihovim tijekovima s ciljem optimizacije ukupnih
trokova proizvodnje namjetaja.
Utvrivanje optimalnog redoslijeda lansiranja radnih
naloga u preradi drva i proizvodnji namjetaja
U razradi terminiranja proizvodnih kapaciteta u preradi drva i proizvodnji
namjetaja vrlo esto na isto radno mjesto eka vie radnih naloga. Pritom je osnovni
problem kako uskladiti da n radnih naloga ue u m varijanti u proizvodni proces.
Polazno motrite u postavljanju razliitih pravila prednosti zasnivalo se na mnotvu
postavki za koje je utvreno da utjeu na izvoenje proizvodnog procesa.
Definiranjem nekog pravila o prednosti u osnovi se odreuje kriterij na temelju
kojega se pojedini radni nalozi upuuju u proizvodnju. Tehnike utvrivanja
optimalnog redoslijeda lansiranja radnih naloga mogu se podijeliti na dvije skupine.
1. Tehnike za terminiranje kojima se odreuje redoslijed radih naloga prije
nego uu u proces proizvodnje. ine ih ove tehnike:
1.1. SOT (Shortest Operation Time); najveu prednost dobivaju operacije
koje najkrae traju,
1.2. SPT (Shortest Processing Time); najveu prednost imaju procesi
najkraeg vremena trajanja,

Studente upuujemo na udbenik Jelai, D.: Upravljanje proizvodnim sustavima u drvnoj

industriji, zbirka zadataka, umarski fakultet, Zagreb, 1995.

239

1.3. LPT (Longest Processing Time); prednost se daje operacijama najduljeg

vremena trajanja,
1.4. FCFS (First Come, First Served); prednost ima radni nalog koji je
najdulje ekao, a za njim redom nalozi prema zakonitostima vremena
pristizanja,
1.5. LCFS (Last Come, First Served); prednost ima radni nalog koji je
najkrae ekao, tj. onaj koji je najkasnije stigao,
1.6. FISFS (DD) (First In, First Served, Due Date System); radni se nalozi
rasporeuju prema planiranom datumu zavretka poslova. Oni koji
trebaju biti prvi gotovi imaju apsolutnu prednost,
1.7. RAND (RS) Random Selection); to je tehnika nasuminoga (sluajnog)
odabira redoslijeda lansiranja radnih naloga u proizvodnju; vrlo je esta
u proizvodnji,
1.8. PCO (Preferred Customer Order); najveu prednost ima radni nalog
odreenog kupca.
2. Tehnike za reterminiranje. U tu skupinu pripadaju sve tehnike koje se
primjenjuju ako se skupina radnih naloga ve nalazi u proizvodnji, ali im
je zbog bilo kojeg razloga potrebno promijeniti redoslijed izvoenja
ponovno terminirati proizvodnju. Postoje etiri takve tehnike:
2.1. SS/PT (Static Slack, Remaing Processing Time); kriterij izbora prednosti
lansiranja radnih naloga zasniva se na izraunavanju omjera preostalog
vremena obrade i preostalog posla,
2.2. SS/RO (Dynamic Slack, Remaing Processing Time); kao prednost slui
vrijednost kritinog omjera preostalog vremena obrade i preostalog
broja radnih operacija,
2.3. DS/PT (Dynamic Slack, Remaing Processing Time); prednost pri
upuivanju radnih naloga u proizvodnju odreuje se kritinim omjerom
vremena preostalog do konanog termina umanjenog za preostalo
oekivano vrijeme i preostalo vrijeme obrade,
2.4. DS/RO (Dynamic Slack, Remaing Number of Operations); analogno
prethodno opisanom pravilu, prednost lansiranja odreuje se kritinim
omjerom vremena preostalog do konanog termina umanjenog za
preostalo oekivano vrijeme i preostali broj radnih operacija.
Te tehnike vrijede samo za stvarne uvjete pri terminiranju i reterminiranju
proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja.

240

7.3.1.4.5. Podjela rada (dispeiranje

proizvodnji namjetaja

a)
b)
c)
d)

poslova)

preradi

drva

Raspodjela rada obuhvaa ove radne zadatke:

prijam radne dokumentacije od operativne pripreme rada
priprema radne dokumentacije za svaki sljedei posao koji e se proslijediti na
pojedino radno mjesto. Za svako radno mjesto treba pripremiti jo jedan posao
osim sljedeega, te voditi evidenciju o svemu to je djelatniku potrebno za posao
to ga u tom trenutku obavlja
dostava svih potrebnih alata, naprava i mjerila na radno mjesto kako djelatnik ne
bi gubio vrijeme na pripremu radnog mjesta za obavljanje tog posla
pravodobna dostava materijala potrebnog za sljedei posao na pripadajue radno
mjesto
slanje materijala nakon zavrenog posla na sljedeu radnu operaciju ili na
skladite poluproizvoda odnosno gotovih proizvoda
briga o rokovima izrade proizvoda i poluproizvoda
obavjetavanje funkcije kontrole kakvoe kada je potrebno preuzeti materijal, kao
meufazni ili kao gotovi proizvod
slanje radne dokumentacije na ona mjesta i u one slube kako je organizacijski
predvieno
dodjeljivanje zadataka djelatnicima internog transporta (86).
Moe se zakljuiti da raspodjela rada vodi osobitu brigu i kontrolu o:
izvrenju rokova zavretaka proizvodnje,
tijeku materijala kroz proizvodnju,
pravodobnoj dostavi alata i naprava na radna mjesta,
unutarnjem transportu (23).

7.3.1.4.6. Evidencija i analiza izvrenja operativnog plana proizvodnje u preradi

drva i proizvodnji namjetaja
Evidencija izvrenja operativnog plana proizvodnje
u preradi drva i proizvodnji namjetaja
Izvrenje operativnog plana proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
prati se dnevno zato da bi se na kraju svakog dana odnosno svake smjene znalo u
kojem je omjeru izvren plan. U tu se svrhu stvarne veliine usporeuju s planiranima
biljee se bitne pojave tijekom izvrenja plana da bi se znalo i tko je utjecao na
odreene rezultate.
241

Postupak praenja izvrenja plana naziva se operativnom evidencijom. Plan se

moe pratiti algebarski i grafiki, i to:
u naturalnim jedinicama (koliinama)
u vremenskim jedinicama
u vrijednosnim jedinicama.
Analiza izvrenja operativnog plana proizvodnje u
preradi drva i proizvodnji namjetaja
Raznolikost ostvarenja operativnih i planskih opsega proizvodnje daje
analitiaru dovoljno materijala za ispitivanje udjela aktivnih i pasivnih initelja koji
su utjecali na pojavu odstupanja od postavljenih planskih zadataka. U toj analizi rada,
to se takoer pojavljuje kao jedan od bitnih ataka operativnog planiranja, treba
utvrditi:
izvrenje rokova isporuke gotovih proizvoda
postignutu koliinu rada
ostvarenu djelotvornost u radu
postignutu kakvou proizvoda
optereenje kapaciteta i sl.
Svaki taj pokazatelj, koji rezultira iz analize onoga to je postavljeno u obliku
operativnog plana proizvodnje i izvrenja samog rada, omoguuje ocjenu i
vrednovanje rada, odreivanje mjesta i ranga obavljenih poslova u ukupnim
postignutim rezultatima rada. Operativni plan sa svojim elementima i
dokumentacijom jami objektivnu prosudbu o izvrenju rada.
Operativni plan nije samo instrument kojim se pogonu ili odjelu dodjeljuje
stvaran zadatak, ve je on istodobno i sredstvo upravljanja izvrenjem tog zadatka.
Obraun proizvodnje
Na osnovi navedenih evidencija i analiza mogue je napraviti obraun
proizvodnje, koji obuhvaa sve elemente uinkovitosti poslovanja tijekom jednoga
obraunskog razdoblja. Na osnovi slike 148. mogu se uoiti osnovni tijekovi
obrauna proizvodnje.

242

Slika 148. Tijek informacija pri planiranju i obraunu proizvodnje u preradi

drva i proizvodnji namjetaja (prema Figuriu, 23)
243

7.3.1.5. Softverski paket Micro-MAX MRP

Danas su poslovi u pripremi proizvodnje podrani raunalom i cjelovitim
integralnim softverskim paketima. Takav paket umnogome olakava i pojeftinjuje
rad s dokumentima i obradu podataka. Jedan od takvih softverskih paketa je
Micro-MAX MRP, ije je funkcioniranje prikazano na slici 149.
MRP II koncepcija omoguuje planiranje i upravljanje svakim nalogom
(nabavnom i proizvodnom stavkom kao dijelom gotovog proizvoda). Znatne se
koristi mogu postii na sva tri podruja na kojima se menedment bori za boljitak
svoje tvrtke i za smanjenje trokova proizvodnje: 1. bolje iskoritenje proizvodnih
resursa materijala i kapaciteta, 2. poveanje uinkovitosti rada i 3. bolje
zadovoljavanje potreba kupaca. Micro-MAX MRP jedan je od MRP II
orijentiranih softverskih paketa koji su nastali u SAD-u. i najrasprostranjeniji je
paket. Rije je o paketu modulranog tipa izraenome za PC IBM kompatibilna
raunala, a radi pod WINDOW NT i NOVELL NETWare mrenim softverom. U
potpunosti slijedi koncepciju MRP II, kako po tijekovima kojima se kreu
informacije, tako i prema funkcijama koje se obnavljaju u pojedinim modulima.
Bazni softverski paket Micro-MAX MRP sadri ove module:
upravljanje sastavnicama
upravljanje pogonom - odreivanje tijeka tehnolokog procesa
upravljanje nabavom
glavni plan proizvodnje
planiranje potreba materijala
upravljanje skladitima
upravljanje prodajom
potpora odluivanju i upravljanju proizvodnjom i poslovanjem (oblikovanje
svih vrsta izvjetaja materijalnoga i financijskog poslovanja).
Program je koncipiran za mreu raunala.

244

Slika 149. Funkcionalna shema softverskog paketa Micro-MAX MRP

(uz doputenje MILNATRADE, Split)
245

7.3.1.6. Dinamiziranje modela upravljanja proizvodnjom u preradi drva i

proizvodnji namjetaja
Na slici 150. dan je objedinjeni strukturni (statiki) i dinamiki model
upravljanja proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja. Ta su dva
modela povezana u cjelinu aktivnostima i djelovanjima u fazi pripreme i
izvoenja proizvodnje neovisno o nainu pripreme informacija (runo, posebnim
strojevima za umnoavanje dokumentacije, raunalom). Iz opisanog sustava
upravljanja proizvodnjom vidi se da sve pripremljene strukturne podatke o
proizvodu i dinamike informacije iz pripreme proizvodnje predajemo u
operativnu pripremu proizvodnje. Ona upuuje poslove u proizvodnju i
upravljanje proizvodnjom u preradi drva i proizvodnji namjetaja.

246

Slika 150. Objedinjeni strukturni i dinamiki model upravljanja proizvodnjom

u preradi drva i proizvodnji namjetaja (prema Kovau, 54)
247

248

8. RAUNALNA
POTPORA
POSLOVIMA
PRIPREME
PROIZVODNJE U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI
NAMJETAJA
U suvremenom svjetskom gospodarenju raunala su automatizirala velik
dio aktivnosti radi brzog razvoja novih, kvalitetnih i konkurentnih proizvoda od
drva. U preradi drva i proizvodnji namjetaja vie nije problem raunalna potpora
pojedinih poslova (projektiranje konstrukcija proizvoda od drva, tehnoloko
planiranje, programiranje CNC strojeva i robota, upravljanje proizvodnjom i dr.)
ve kako te otoke automatizacije meusobno povezati u skladan, cjelovit sustav
automatiziran pomou raunalnih sustava. Ti su sustavi nazvani CIM (Computer
Integrated Manufacturing - cjeloviti sustav proizvodnje).
CIM nije proizvod koji je mogue kupiti i instalirati. CIM je nain
razmiljanja i rjeavanja problema. Naglasak je na razumijevanju naina na koji
treba projektirati djelotvornu proizvodnju u tvrtki za preradu drva i proizvodnju
namjetaja.
CIM kao vieslojni model prikazuje i opisuje proizvodni sustav u odnosima
njegova fizikog, funkcionalnog i organizacijskog okruenja.
Pet slojeva modela CIM obuhvaa proirivanje navedenog motrita
sustava. Model odvaja rad i podravanje proizvodnih funkcija te poblie
objanjava detaljnu strukturu projektiranog sustava.
Vieslojni se model unutranjeg sustava proizvodnje pokazuje kao
peteroslojni fiziki, funkcionalni i organizacijski sustav s budunou da bude
koriten.
Integracija proizvodnje, cjelovitog sustava proizvodnje (CIM) u tvrtki za
preradu drva i proizvodnju namjetaja obuhvaa sve razine na kojima se
hijerarhijski i usklaeno, cjelovito i svrsishodno rjeava problematika upravljanja
proizvodnjom (sl. 151) (10,66).
Upravljanje tijekovima materijala najnia je razina na kojoj se na temelju
ulaza (materijala, alata, instrumentarija, poluproizvoda) preko njihove preobrazbe
uz pomo raspoloive opreme i djelatnika definira izlaz (gotov proizvod, usluga,
otpad).
Funkcijski procesi s bazom znanja i informacijskom osnovom za obavljanje
svakog procesa ine viu razinu upravljanja.
Upravljaki mehanizam s organizacijskom strukturom u kojoj se oituju
meusobni odnosi djelatnika i organizacije (podjela poslova) ini slijedeu,
nadreenu, razinu upravljanja u proizvodnji.
Informacijska razina, kao i same informacije, proizvod je tijekova
podataka, a funkcija joj je omoguiti poslove na svim niim razinama upravljanja.

249

Slika 151. Vierazinski model upravljanja proizvodnjom

(prema Beniu, Mitchellu, 10, 66)
250

Najviu razinu cjelovite proizvodnje ine oprema i djelatnici - donositelji

odluke, koji omoguuju upravljanje procesima. Ta razina pretpostavlja donositelja
odluke koji, koristei se prikladnim komunikacijskim sustavima i oblicima
pohranjivanja i slanja podataka, razmjenjuje ideje sa softverskim sustavom za
potporu odluivanju, te simulacijom (raunalnom provjerom) procjenjuje njihov
uinak na modelu poslovnog sustava i tako uvjetuje usklaena djelovanja na svim
podreenim razinama (10, 66).
Drugim rijeima, materijalni resursi opskrbljuju 1. sloj - sloj materijalnog
procesa. Oprema i djelatnici kreiraju izlazni proizvod.
Sloj 2 sloj je procesnih funkcija koje sadre znanja. One opisuju funkciju
izvravanja projektiranog procesa.
Sloj 3 - organizacijsko upravljaki sloj, opisuje funkciju djelatnika u
organizaciji.
Sloj 4 - funkcijski sloj informacija, dobiva ulazne informacije i oblikuje
informaciju kao izlaz.
Sloj 5 - kontrolni sloj, sastoji se od zaposlenika i opreme zaduenih za
kontrolu procesa.
Izmeu tih pet slojeva uspostavljena je komunikacija i postoje jake
meuveze.
Projektiranje naela CIM-a povezuje se s vie razliitih slojeva vieslojnog
modela. Ono je vezano za sve slojeve interakcijom putem modeliranja slojeva.
Integriranje operacija postie se sustavom razvoja informacijskih baza podataka i
upravljanjem.
Hijerarhijske razine upravljanja proizvodnjom jedinstveni su i cjelovit
okvir za definiranje ukupne proizvodnje (sl. 152) (10, 66). U tom se smislu unutar
niza hijerarhijski ustrojenih razina rjeavaju i povezuju sve djelatnosti u
proizvodnji. Sama integracija ini organizacijsku koncepciju i ne samo nju iji je
naglasak na prilagodljivosti proizvodnih resursa. Bit takve filozofije u suvremenoj
proizvodnji jest afirmiran pristup upravljanu kapacitetima koji trebaju podmiriti
trine potrebe, uz najkrae odzivno vrijeme od izdavanja radnog naloga do
isporuke gotovog proizvoda, pri emu se, prosjeno raunajui, po jedinici
proizvoda ulae minimalan kapital. S toga se ukupna prilagodljivost sustava, osim
u nizu tehnikih atributa, nuno oituje i u nizu atributa koji pripadaju logistici.
Primjena tog naela duboko i znaenjski zadire u organizaciju proizvodnje, a
pritom se rabe i termini kao to je trite, koji na prvi pogled i ne pripada
proizvodnoj funkciji.
Koncepcija cjelovite proizvodnje povezuje dva motrita istoga osnovnog
problema: organizacijski (upravljanje proizvodnjom) i tehniko-tehnoloki
(upravljanje kakvoom), to je definirano paradigmom na slici 153. Pri rjeavanju
obaju problema koristi se isti informacijski sustav i baza podataka.
251

Slika 152. Poslovi, procesi i aktivnosti integrirane proizvodnje u sklopu razine

upravljanja (prema Beniu, Mitchellu, 10, 66)

252

Slika 153. Koncepcija integracije proizvodnje

253

8.1. Koncepcija razvoja raunalne potpore poslovima pripreme

proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
Osnovni initelji oblika tehnoloke pripreme proizvodnje u preradi drva i
proizvodnji namjetaja jesu tip proizvodnje, primjena obradnih tehnologija,
stupanj sloenosti i raspoloivi obradni sustavi.
Oblik tehnoloke pripreme u funkciji tipa proizvodnje potrebno je
promatrati kroz razinu tehnolokog procesa, pri emu se razina poveava s
porastom koliine proizvoda. U pojedinoj proizvodnji velik dio poslova
tehnoloke pripreme obavlja sam inenjer na radnome mjestu jer najee sam
odreuje tehnoloki postupak i reime obrade.
Oblik tehnoloke pripreme ovisi i o tipu tehnolokog procesa.
Tehnoloka priprema moe biti namijenjena klasinim i raunalno
upravljanim obradnim sustavima. Uvoenje suvremenih proizvodnih procesa u
preradi drva i proizvodnji namjetaja zahtijeva sve veu primjenu raunalne
tehnologije u tehnolokoj pripremi proizvodnje (sl. 154, 155).
Osnovni cilj tehnoloke pripreme jest projektiranje takvih tehnolokih
procesa koji e uz minimalna ulaganja dati maksimalan rezultat. Takav je cilj
mnogo lake postaviti nego ostvariti s obzirom na to da konani rezultat ovisi o
nizu initelja. Djelotvornost proizvodnog procesa najvie ovisi o sposobnosti
tehnoloke pripreme da osmisli najbolja tehniko-tehnoloka rjeenja za dani
proizvodni program.
Tehnoloka priprema proizvodnje u preradi drva i proizvodnji namjetaja
mora imati sredinje mjesto u proizvodnom procesu jer slui kao filtar kroz koji
se filtrira sve ono to se odnosi na proizvodnju.
Razliite razine struktura izgradnje tehnoloke pripreme rezultat su
razliitih osnovnih oblika proizvodnih procesa.
Korisnici CIM sustava istiu da nitko izvana ne moe razviti CIM sustav za
odreenu proizvodnju. Mogue je postaviti osnovnu koncepciju, primijeniti velik
dio programske podrke i rjeenja automatiziranja opreme, ali konano
definiranje, razvoj i uvoenje moraju obaviti strunjaci proizvodnog sustava u
koji se uvodi CIM.
Raunalni sustav integrirane proizvodnje sadri tri skupine integriranih sustava:
1. sustave programske opreme s bazama podataka,
2. sustave racionalizacije (tehnoloke, organizacijske, komunikacijske)
3. proizvodnu opremu (konvencionalnu, NC, CNC, obradne centre i FTS).
Definirano je est sustava programske opreme:
1. raunalom podran sustav projektiranja i razvoja proizvoda,
2. raunalom podran sustav projektiranja i izrade tehnologije,
3. raunalom podran sustav planiranja pripreme, proizvodnje i resursa,
4. raunalom podran sustav osiguranja kakvoe,
5. raunalom podran sustav odravanja opreme,
254

6. raunalom podran poslovni sustav (58).

TEHNOLOKA PRIPREMA RAUNALOM

PODRANE PROIZVODNJE
SUSTAV UPRAVLJANJA

odjel baze podataka, obrade informacija

i izrade dokumentacije
baze podataka,
tablice:
- materijala
- strojeva, radnih
mjesta
- alata i pribora
- reima obrade
- normativa
vremena izrade
- tehnolokih
procesa

tehnolozi za projektiranje
obrade na:
- klasinim obradnim
sustavima
- raunalom upravljanim
obradnim sustavima
- pripremi alata i pribora

studij rada

kontrola i
analiza procesa
izrada
dokumentacije

formiranje
podataka za
upravljanje
tehnolokim

procesima

simulacija obradnih
procesa i testiranje
programa

RAUNALNI
PROGRAM

lansiranje
dokumentacije

Slika 154. Struktura tehnoloke pripreme raunalom podrane proizvodnje

(autorov rad)

255

Slika 155. Aktivnosti pri projektiranju tehnolokih procesa raunalom

upravljanim obradnim sustavom (autorov rad)

256

8.2. Raunalom podran sustav projektiranja i razvoja proizvoda

U tom je sustavu potrebno razviti programsku opremu za projektiranje i
razvoj proizvoda. Glavni zadaci u razvoju sustava jesu:
zajedniaka baza podataka o proizvodu
izbor, razvoj i normizacija univerzalne programske opreme
izbor, razvoj i usvajanje programske opreme za projektiranje proizvoda
raunalna grafika
programska oprema za inenjerske aktivnosti
programska oprema za razvoj proizvoda (58).

8.2.1. Baza podataka o proizvodu

Baza podataka o proizvodu sadri podatke o proizvodima koji su se
proizvodili ili se proizvode kao i o onima koji su u fazi razvoja. Baza podataka o
proizvodima sadri ove grupe podataka:
podatke o partnerima (naruitelje, kooperante, dobavljae)
obiljeja materijala potrebna za razvoj i unapreenje proizvoda te za
konstruiranje i proraun proizvoda i komponenata
specifikaciju proizvoda po klasifikaciji proizvodnje (montana jedinica,
kooperacijski dio ili sklop i dio ili sklop koji se izrauje, kupuje i sl.)
sastavnicu proizvoda, koja obuhvaa strukturu i modularnu sastavnicu sa
svim podacima o dijelovima i sklopovima te njihovim meusobnim vezama
eksploatacijske rezultate, koji sadre podatke o rezultatima proizvoda u
eksploataciji, o pouzdanosti dijelova i sklopova, kao i ostale iskustvene
podatke za razvoj novoga ili usavravanje postojeeg proizvoda (58).
Baza podataka tvrtke izgrauje se za karakteristine proizvode iz
proizvodnog programa. Vanu ulogu u tome imaju gotovi softverski paketi to ih
posjeduju mnoge tvrtke za preradu drva i proizvodnju namjetaja.

8.2.2. Programska oprema za inenjerske poslove

U tu se skupinu ubrajaju softverski paketi i programi razvijeni za
svakidanje proraune. To su inenjerski poslovi koji obuhvaaju:
pisanje teksta i crtanje grafikona
programe matematike i statistike za inenjere
programe statike, dinamike i kinematike
pakete programa za strukturnu analizu (metoda konanih elemenata i metoda
konanih definicija)
257

proraune mehanike loma

proraune udara i projektiranih dijelova.

8.2.3. Programska oprema za projektiranje drvnih proizvoda uz

potporu raunala
U ovom dijelu definira se potrebna programska oprema za projektiranje i
proraun drvnih proizvoda uz potporu raunala.
Projektiranje proizvoda pomou raunala obuhvaa upotrebu raunala u
poslovima projektiranja, tj. pri: kreiranju i provedbi ideje o proizvodu, analizi i
modifikaciji, optimizaciji proizvoda, izradi projektne dokumentacije i sl. Sustavi
za projektiranje pomou raunala (CAD Computer Aided Design) zapravo su
raunalni sustavi koji automatiziraju pojedine faze procesa projektiranja, pomau
projektantima u pojedinim aktivnostima pri projektiranju proizvoda, pri emu u
skladnu cjelinu objedinjuju sve primjene raunala u procesu projektiranja.
Raunalni sustav osigurava sinkroniziranu i automatiziranu provedbu procesa
projektiranja ili veine njegovih osnovnih aktivnosti (geometrijsko modeliranje,
analizu i predraun trokova, izradu tehnikih crtea i sl.). CAD sustav sadri vie
programskih modula koji su meusobno izravno povezani ili imaju zajednike
baze podataka. Svaki programski modul do odreenog stupnja automatizira tijek
neke ope aktivnosti (tj. skupinu usko povezanih aktivnosti) procesa
projektiranja, pri emu je projektant-korisnik sustava na odgovarajui nain i
dalje suradnik u projektiranju (uz raunalo i njegovu programsku opremu).
Korisnik sustava najee je u interaktivnom odnosu s CAD sustavom, pomou
kojega unosi odgovarajue podatke i informacije, donosi potrebne odluke,
analizira dobivene rezultate. Stupanj i oblik projektantova udjela uvjetovan je
prirodom odreene aktivnosti procesa projektiranja.
Aktivnosti procesa projektiranja mogu se podijeliti na:
kreativne, kada se oblikuje ideja o proizvodu
iterativne, raunalno intenzivne (prorauni)
rutinske, s naglaenim radom izlaznih raunalnih ureaja (izrada crtea,
prijepisi, tiskanje razliitih izvjetaja).
Sustavi za projektiranje pomou raunala sastavljeni su od ovih
komponenata:
operativnog sustava, hardvera, a ini ga raunalo s perifernim ureajima za
unos i pohranu podataka, prikaz rezultata, prijenos podataka i sl.
programske opreme, tj. softvera, koji upravlja radom strojne opreme s ciljem
realizacije zadanih funkcija. Usluni programi omoguuju laki rad s bazom
podataka, upravljanje radom grafikih ureaja, rad s vie prozora na ekranu
radne stanice radi istodobnog nadzora vie poslova
258

aplikacijskog programa za projektiranje pomou raunala, s vie programskih

modula koji automatiziraju pojedine skupine aktivnosti u pojedinim fazama
projektiranja.
Strojnu opremu danas najee ini raunalna mrea koja sadri:
grafike radne stanice na kojima se komunicira s raunalnim sustavom
raunalo s bazom podataka i drugim perifernim ureajima koji su povezani s
njima (pisai i crtai strojevi i sl.)
periferni ureaji koji su izravno povezani i s raunalnom mreom tako da se
mree mogu koristiti njima (pisai i crtai strojevi, skeneri, kopirni strojevi i
sl.).
Raunalna mrea moe sadravati raunalo s jakim sredinjim procesorom
za raunanje i rjeavanje velikih sustava jednadbi, to je karakteristino pri
analizi i simulaciji ponaanja proizvoda pomou odgovarajuega raunalnog
modela (prorauni metodom konanih elemenata, simulacije dinamikog
ponaanja konstrukcija i sl.).
Raunalna mrea koja se primjenjuje u procesu projektiranja moe biti
namijenjena samo aktivnostima projektiranja. Takoer se moe koristiti i za druge
aktivnosti u proizvodnom sustavu, npr. za projektiranje tehnolokih procesa,
planiranje proizvodnje i sl. U prvom se sluaju namjenski ustrojena mrea
najee povezuje sa lokalnim raunalnim mreama u proizvodnom sustavu koje
omoguuju primjenu raunala u drugim dijelovima proizvodnog procesa (u
tehnolokoj pripremi, planiranju i upravljanju proizvodnjom, nabavi,
knjigovodstvu i dr.).

8.2.4. Faze procesa projektiranja uz potporu raunala

Proces projektiranja po svojoj je strukturi i funkcijama uvjetovan tipom
proizvoda koji se izrauje. Na slici 156. prikazane su najee aktivnosti koje se
obavljaju u procesu projektiranja nekog proizvoda uz potporu raunala. Na slici
157. vide se faze procesa projektiranja i raunalne metode.
S razvojem metoda primjene umjetne inteligencije mogua je sve vea
primjena raunala i u poetnim, kreativnim fazama razvoja proizvoda. Stoga se
oekuje se da e ekspertni CAD sustavi, koji su jo u razvoju, obuhvatiti sve
navedene faze procesa projektiranja te e se odnos projektant - raunalo jo vie
promijeniti u korist raunala. Ne treba oekivati potpuno iskljuenje ovjeka pri
donoenju odluka u procesu projektiranja, ne samo zato to to praktino nije
sasvim mogue, ve nije ni potrebno. Raunalo i u stvaralakim
aktivnostima

259

Slika 156. Aktivnosti u procesu projektiranja (prema Meaninu, 62)

treba prije svega pruiti inteligentan savjet na osnovi provedene analize,
pretraivanja baze znanja i sl., ali ipak projektant je onaj koji donosi konane
odluke.
Primjenom raunalnoga interaktivnog konstruiranja, uz pretraivanje
razliitih baza podataka i prijanjih konstrukcija pomou raunala ubrzava se faza
konstruiranja podsklopova i dijelova proizvoda.
Ekspertni CAD sustavi obavljaju provjeru usklaenosti konstruktivnih
rjeenja s internim i eksternim normama i nadziru tehnologinost konstrukcije.
Ako se analizira uinak primjene raunala, tada se upotrebom raunala u
fazi konstruiranja i izrade konstrukcijske dokumentacije znatno skrauje vrijeme
konstruiranja, a njegovom primjenom u fazama prorauna i analize utjee se i na
kvalitetu, trokove proizvodnje i pouzdanost proizvoda. Integralnom i sustavnom
primjenom raunala u procesu projektiranja ostvaruju se osnovni ciljevi primjene
CAD sustava, a to su:
skraenje vremena razvoja i projektiranja proizvoda
poveanje kvalitete proizvoda
smanjenja trokova proizvodnje (sl. 158).
260

tehniki
crtei

FAZE PROCESA
PROJEKTIRANJA

RAUNALNE
METODE

1. postavljanje
projektnog
zadatka

pretraivanje
informacija

2. postavljanje
koncepcije
proizvoda

konceptualno
optimiranje

3. konstruiranje
i geometrijsko
oblikovanje

raunalna grafika,
geometrijsko
modeliranje

4. analiza i
optimizacija
rjeenja

metode konanih
elementa i
optimiranje

5. izrada
konstrukcijske
dokumentacije

raunalna grafika

sastavnice

upute

geometrijsko
modeliranje

Slika 157. Faze procesa projektiranja i raunalne metode (prema Meaninu, 62)

261

Slika 158. Koritenje raunala u procesu projektiranja (prema Meaninu, 62)

8.2.5. Raunalna grafika

Raunalna grafika daje potporu za crtanje (2D-dvodimenzionalno) i
konstruiranje (3D- trodimenzionalno) proizvoda i obuhvaa:
programsku opremu za parametarsko konstruiranje i crtanje
interaktivni paket 2D, 3D
modul za programiranje NC strojeva
modul za planiranje proizvodnje
osnovnu grafiku programsku opremu (58).

262

8.3. Raunalom podran sustav projektiranja i izrade tehnologije

Taj sustav ini programska potpora za projektiranje i za izradu tehnologije,
za klasinu proizvodnu opremu i za programiranje rada NC strojeva, obradnih
centara i fleksibilnih tehnolokih sustava (FTS). Obavlja ove zadatke:
izgrauje tehnoloke baze podataka
izrauje tehnoloke postupke
tiska tehnoloku dokumentaciju
izrauje tehnologiju za NC strojeve
projektira nove proizvodne procese
upravlja nove proizvodne procese
upravlja radom robota
upravlja radom FTS-a
sadri ekspertne tehnoloke sustave (58).

8.3.1. Tehnoloka baza podataka

Tehnoloka baza podatka sadri tehnoloke podatke potrebne za proizvodni
proces i tehnoloke podatke o kapacitetima i alatima. To su podaci o:
obradivosti materijala od kojih se proizvodi izrauju
sustavima obrade materijala u kombinacijama s alatima i uvjetima obrade
tehnolokim operacijama za definirane i provjerene postupke izrade
skicama tehnolokih operacija
reznim, steznim alatima i priboru
proizvodnim kapacitetima i njihovim tehnolokim mogunostima
pomonim i pripremno-zavrnim vremenima
montai
kontroli kakvoe (58).

8.3.2. Raunalom podrano projektiranje tehnolokih postupaka

U procesu konstruiranja od geometrijskih se elemenata slau dijelovi, tj.
obavlja se geometrijsko modeliranje proizvoda pomou CAD sustava.
Geometrijskim se modeliranjem na pogodan nain u memoriju raunala unose
podaci o geometrijskim obiljejima dijelova. Kao izlaz iz CAD sustava dobivaju
se crtei dijelova na ekranu ili crtau, ali usporedno s tim dobiva se i baza
podataka o njihovim geometrijskim i tehnolokim svojstvima.

263

Dobiveni je crte polazite za projektiranje tehnolokih procesa. Tehnolog

polazi od crtea dijela i najprije ga geometrijski, funkcionalno i tehnoloki
prepoznaje. Na osnovi toga, a zahvaljujui iskustvu, znanju o obradama,
svojstvima strojeva, alata i dr., definira logiku tehnolokih operacija, odreuje
operacijske liste, obavlja izbor potrebnih strojeva, alata, odreuje odgovarajue
uvjete obrade i dr. On usklauje konstruktivne zahtjeve dijelova s proizvodnotehnolokim mogunostima proizvodnog pogona.
Na osnovi pripadajuih geometrijskih i tehnolokih obiljeja prepoznavaju
se dijelovi i time se izgrauje logika tehnolokih procesa te raunaju i odabiru svi
potrebni elementi za kompletiranje tehnolokog postupka.
Sustavi razvijeni za projektiranje tehnolokih procesa uz potporu raunala,
po pravilu polaze od geometrijskog modeliranja u fazi projektiranja proizvoda, to
kasnije slui kao osnova za tehnoloko modeliranje procesa izrade zadanog dijela.
U novijim sustavima sve se vie tei tome da se proces projektiranja
proizvoda (CAD) priblii procesu projektiranja za proizvodnju (CAM - Computer
Aided Manufacturing).
Na taj se nain, povezivanjem CAD/CAM sustava u cjelinu poveava
stupanj automatiziranosti cijelog sustava, znatno se smanjuje, pa i potpuno
iskljuuje dvostruko unoenje potrebnih ulaznih podataka i informacija o
dijelovima (integriranost sustava) i izbjegava se korisnikov subjektivni utjecaj na
proces projektiranja tehnolokih postupaka.
Raunalom podrano projektiranje tehnolokih postupaka primjenom
CAPP (Computer Aided Process Planing) jedan je od najdjelotvornijih naina
povezivanja CAD/CAM sustava.
CAPP zapravo ima kljunu ulogu u integraciji CAD/CAM sustava u CIM
koncepciji organizacije proizvodnih sustava te povezuje proces konstruiranja
izrade proizvoda, i s kontrolom i upravljanjem proizvodnjom u CIM koncepciji
proizvodnih sustava. Ta je integracija prikazana je na slici 159.
Projektiranje tehnolokih procesa u uem smislu obuhvaa prepoznavanje
dijelova, odreivanje vrste i redoslijeda potrebnih obrada, izbor nunih strojeva,
kao i odreivanje procesa kontrole i unutarnjeg transporta.
Osim tih zadataka, projektiranje tehnolokih postupaka obuhvaa
odreivanje elemenata potrebnih za svaku operaciju tehnolokog postupka kao to
su: odreivanje steznih alata, odreivanje potrebnih zahvata (elementarnih
operacija), odabir alata, izbor reima rada, odreivanje putanje alata u procesu
obrade kao i druge nune elemente za obavljanje pojedinih operacija.
Na slici 160. prikazana je podjela projektiranja tehnolokih postupaka na
projektiranje procesa i projektiranje operacija.
Suvremenim CAPP sustavima utjecaj tehnologa u procesu projektiranja
nastoji se svesti na minimum, tj. da on bude iskljuen iz odluivanja. Zbog toga je
nuno da u sustav budu ugraeni podaci o tehnolokim mogunostima samog
proizvodnog sustava i znanje, odnosno logika za odluivanje prema kojoj se
264

odreuju potrebne operacije i zahvati te njihovi elemenati. To znai da se sustav

sastoji od baze podataka o pojedinim elementima i od logike za odluivanje koja
e upravljati bazom podataka.

obrada
tehnolokih
informacija

projektiranje proizvoda

obrada
upravljakih
informacija

konstruiranje proizvoda
projektiranje sustava
upravljanja
projektiranje
tehnolokog postupka
upravljanje proizvodnim
sustavom
projektiranje operacija

upravljanje procesom proizvodnje

materijal

proces izrade

proizvod

Slika 159. Projektiranje tehnolokih procesa u CIM koncepciji

(prema Meaninu, 62)
Projektiranje tehnolokih postupaka, a samim time i CAPP, moe se
shvatiti kao most izmeu projektiranja i procesa proizvodnje. To je shematski
prikazano na slici 161. Informacije o konstrukcijama prenesu se (prevedu) na
jezik proizvodnje putem aktivnosti projektiranja procesa. Taj most spaja CAD i
CAM sustave u cjelinu.

265

crte dijela
informacije o dijelu

p
r
o
j
e
k
t
i
r
a
n
j
e
p
r
o
c
e
s
a

prepoznavanje,
tj. identifikacija
dijela

izbor steznih alata

izbor vrste opreme

izbor vrsta zahvata

definiranje
redoslijeda obrade

odreivanje reima
rezanja

definiranje
redoslijeda strojeva

projektiranje
procjene mjerenja,
kontrole i transporta

odreivanje reima
rezanja

odreivanje putanje
alata

p
r
o
j
e
k
t
i
r
a
nj
e
o
p
e
r
a
c
i
j
a

redoslijed strojeva, stezni

alati, rezni alati, putanje
alata, reimi rezanja i sl.

Slika 160. Elementi procesa projektiranja tehnolokih postupaka

(prema Meaninu, 62)

8.3.3. Tiskanje tehnoloke dokumentacije

Pri tiskanju te dokumentacije potrebno je ispuniti nekoliko zahtjeva:

tiskanje tehnoloke dokumentacije treba povezati s planom izrade dijelova i
sklopova te ih vremenski uskladiti
sinkronizirati izradu tehnolokih skica i tiskanje teksta
rijeiti problem specijalnih znakova na tehnolokoj dokumentaciji
(tolerancije, oznake kakvoe)

266

normirati i formatizirati dokumentaciju tako da osigura to jednostavniji i

unificirani unos podataka s tehnoloke dokumentacije (58).

Slika 161. Veza izmeu projektiranja i procesa proizvodnje (autorov rad)

8.3.4. Izrada tehnikih crtea pomou raunala

Automatizacija poslova izrade crtea CADD (Computer Aided Design
Drafting) ima znaajnu djelotvornost na proizvodnost tehnoloke (konstrukcijske)
pripreme u procesu projektiranja proizvodnje, jer je poznato da izrada crtea ima
vodee mjesto u aktivnostima koje su klasificirane prema vremenskom trajanju.
Danas se velik broj sustava za konstruiranje i tehniko crtanje meusobno
razlikuju. Njihov utjecaj na proizvodnost rada ovisi i o svojstvima,
mogunostima, vrstama proizvoda i tipu proizvodnje u konkretnim uvjetima
primjene. Poveanje djelotvornosti izrade tehnikih crtea tih sustava u odnosu
prema klasinima (runima) iznosi:
pri izradi potpuno novih crtea: 1,5 - 4 puta
pri ispravcima postojeih crtea: 5 - 20 puta.
Ti se sustavi mogu potpuno samostalno koristiti. Oni danas ine dijelove
CAD sustava te komuniciraju s drugim njegovim modulima (za geometrijsko
modeliranje, pripremu NC i CNC strojeva i dr.) (58).

267

8.3.5. Izrada tehnologije za brojano upravljane strojeve

Tim zahvatom rjeavaju se ovi zadaci:

automatiziranje strojnog programiranja
optimizacija tehnologije za NC strojeve
izrada modula za automatski sustav upravljanja proizvodnjom i montaom.

8.3.6. Tehnoloki procesi proizvodnje s brojanim i raunalnim

upravljanjem
Tehnoloki procesi proizvodnje s raunalnim upravljanjem tipini su po
tome to se provode u uvjetima visoke i potpune automatizacije. U njima se
pomou raunala upravlja dopremom materijala, putanjama alata u obradnim
procesima, automatskom izmjenom alata i obradaka, funkcijama strojeva i
ureaja, tijekovima informacija i otpremom obraenih dijelova.
S obzirom na to da se sve funkcije u obradnim procesima odvijaju pod
kontrolom raunala, sve se aktivnosti vezane za tehnoloki proces izvode izvan
obradnih sustava ili strojeva u tehnolokoj pripremi.
To znai da se u fazi projektiranja tehnolokih procesa mora analizirati
tehnika dokumentacija obradaka, definirati polazni oblik materijala, programirati
obrada, sistematizirati i pripremiti alat, podesiti alat izvan stroja, simulirati proces
obrade, izraditi odgovarajua dokumentacija i sve to proslijediti proizvodnom
odjeljenju.
Obradni se procesi programiraju u tehnolokoj pripremi proizvodnje
metodologijom programskog sustava i programskog jezika. Programiranje
obradnih procesa kao jednu od najvanijih faza izvode za to posebno osposobljeni
djelatnici koji se nazivaju programeri. Programeri moraju dobro poznavati
tehnologiju obrade za koju razvijaju programe.
Priprema alata obavlja se u odjelu tehnoloke pripreme i obuhvaa
sistematizaciju i klasifikaciju alata, odreivanje geometrije reznih elemenata i
slino. Nakon toga dokumentacija se prosljeuje slubi alata, u kojoj se obavlja
priprema i dostava alata proizvodnim odjelima.
Simulacija obradnog procesa izvan strojeva provodi se u sklopu
programiranja na pilot-sustavu i ekranskim jedinicama, pri emu se simuliraju
putanje kretanja alata u obradnom procesu.
Obrada se moe simulirati na CNC strojevima u obliku izrade probnog
komada na nekom lako obradivom i jeftinome materijalu. Aktivnosti pri
projektiranju tehnolokih procesa prikazane su na slici 162.

268

Navedene su aktivnosti meusobno povezane i zajedniki odreuju proces

programiranja obradnih procesa.
tehnoloki procesi raunalom upravljane proizvodnje

analiza
konstruktivnotehnoloke
dokumentacije

programiranje
obradnog procesa

priprema i montaa
alata izvan stroja

kontrola i
simulacija
obradnog procesa

Slika 162. Osnovne aktivnosti pri projektiranju tehnolokih procesa (autorov rad)
To se odnosi na programiranje i simulaciju odabranih procesa, dok su
priprema, montaa i podeavanje alata u djelokrugu slube alata, ije aktivnosti
slijede nakon programiranja.
Potrebno je istaknuti da su tehnoloki procesi upravljanja pomou raunala
sloeniji od klasinih procesa i zahtijevaju vrlo obuene i izvjebane strune
djelatnike, odreenu raunalnu opremu, primjerene radne uvjete i motiviranost za
rad.
To proizlazi iz injenice da su ti procesi multidisciplinarni problem i da, s
obzirom na naela upravljanja, ne trpe nikakvu improvizaciju. U suprotnome,
nee se postii oekivani rezultati koji se objektivno mogu postii.
Obiljeja tehnolokih procesa upravljanih raunalom proizlaze iz svojstava
obradnih sustava s raunalnim upravljanjem. Postoji znatna razlika izmeu
klasinih i raunalno upravljanih obradnih sustava, i to glede naela upravljanja,
razine automatizacije, elemenata koji ih generiraju, konstrukcijskih karakteristika
i ekonomske djelotvornosti.

8.3.7. Osnove programiranja obradnih procesa

Programiranje obradnih procesa na numeriki upravljanim alatnim
strojevima obuhvaa mnotvo zahvata u sistematizaciji obradnih informacija,
njihovu ispisu odreenim redoslijedom i kodom prema pravilima programskog
jezika u obliku upravljakog programa.
Postoje tri naina programiranja: 1. runi, 2. polustrojni i 3. strojno - raunalni.

269

Bez obzira koji se oblik programiranja odabere, numeriki upravljan alatni

stroj dobiva, putem podataka i na odreeni nain kodirane, sve potrebne
informacije za automatsku obradu nekog elementa.
To su informacije o potrebnim pomacima (glavnim i pomonim),
informacije za ukljuivanje i iskljuivanje izvrnih dijelova strojeva, poetak i
zaustavljanje programa, informacije za automatsku izmjenu alata i obradaka i dr.
Sve se potrebne informacije za upravljanje i realizaciju obradnog procesa
programiraju, na odreeni nain sistematiziraju i u kodiranom obliku unose u
memoriju upravljakih sustava.
Upravljaki sustav (upravljaka jedinica) obrauje tako pripremljene
informacije i prema stupnju prednosti priopava ih izvrnim dijelovima stroja te
se na taj nain ostvaruje upravljanje procesom obrade.
U skladu s tijekovima informacija prema stupnju vanosti stvara se
upravljaki modul sustava, tonije, mikroraunalo za upravljanje tijekovima
informacija.
S obzirom na to da obradni proces tee u realnom vremenu, pri emu je
brzina protoka informacija ograniena, informacije se u obliku programa
pohranjuju u upravljaku jedinicu prije poetka obradnog procesa.
Kodirane informacije u obliku programa mogu se unositi u upravljaki
sustav putem buene papirne trake, magnetne trake, nekim drugim medijem ili
izravno preko modula za komuniciranje.
Skup aktivnosti prikupljanja, sitematizacije, kodiranja, prenoenja
informacija na odgovarajui prijenosnik (medij) i pohranjivanje u memoriju
upravljakog sustava nazivamo programiranjem.
Programiranje obradnih procesa na numeriki i raunalno upravljanim
strojevima obavljaju za to osposobljeni djelatnici koji se nazivaju programeri. To
su uglavnom inenjeri koji osim pravila programiranja poznaju tehnologiju izrade
i karakteristike NC i CNC strojeva, osnove optimizacije obradnih procesa i sl.
Kao izvori informacija pri programiranju slue tehniki crtei obradaka,
postupak operacijskih zahvata, skup tehnolokih informacija te informacije o
CNC strojevima, alatima i parametrima obrade.
Crteom predmeta koji se obrauje definiran je njegov geometrijski oblik i
dimenzije, uz zahtjeve kojima mora udovoljavati potpuno obraeni dio, a slue
kao geometrijske podloge pri programiranju.
Tehnoloki ostvariv redoslijed operacijskih zahvata prema postupcima
obrade i alatima u obradnom procesu predoava se tehnolokim postupkom
obrade. On je varijabilan i karakteristian za pojedine skupine obradaka (62).
Tehnoloke informacije obuhvaaju brzine rezanja za odreene
kombinacije materijala, alata i brzine kretanja, koje pri programiranju trebaju biti
270

optimalne. Kao osnova optimizacijskog procesa slue funkcije obradivosti

materijala dobivene eksperimentalnim istraivanjima.
Za izradu programa potrebne su informacije o odreenom tipu NC ili CNC
stroja, alatima i ureajima. Te se informacije sistematiziraju u obliku baze
podataka i na raspolaganju su programeru. U bazi podataka informacije su

Slika 163. Osnovna naela programiranja obradnih procesa na brojano

upravljanim strojevima (prema Meaninu, 62)
pohranjene u obliku karata alata, strojeva i ureaja i njima se moe rukovati runo
ili pomou raunala.
Ope naelo programiranja obradnih procesa na numeriki upravljanim
alatnim strojevima prikazano je na slici 163.

271

Ureene upravljake informacije u obliku programa potrebno je prenijeti na

prijenosnik informacija preko kojega e biti pohranjene u memorijski modul
upravljakog sustava.

8.3.8. Projektiranje novih tehnolokih linija

U tom se dijelu rjeava programska podrka za ove zadatke:

proraun opreme, ureaja i prostora
crtanje rasporeda (layout)
izradu tehnolokog i investicijskog elaborata
optimizaciju tijekova materijala i informacija (58).

8.3.9. Upravljanje radom robota

U tom se dijelu istrauju organizacijski uvjeti za rad robota, optimizacija
putanje robota te analiza programskih jezika za rad robota u sklopu upravljanja
zajednikim raunalom i kao dijela prilagodljivoga tehnolokog sustava (58).

8.3.10. Upravljanje prilagodljivim tehnolokim sustavom

U tom se dijelu razvija programska oprema za rad prilagodljivih
tehnolokih sustava. Izgradnjom edukacijskoga prilagodljivog tehnolokog
sustava istrauju se organizacijski i upravljaki uvjeti za primjenu tih sustava u
proizvodnim uvjetima (58).
Primjer programiranja brojano upravljanog stroja u
stvarnim uvjetima proizvodnje namjetaja
Svi nacrti elemenata drvnih proizvoda nacrtaju se u mjerilu 1:1. Prikazani
primjer (N5218=C233B) stranice naslonjaa nacrtan je u mjerilu 1:1 u obliku
sheme krojenja i buenja unutar ploe iverice iz koje e se izrezivanje obaviti na
brojano upravljanim strojem. Dimenzija ploe iverice u navedenom je primjeru
94058018 mm.
Nakon toga slijedi postupak odreivanja koordinata za karakteristine toke
oblika koje se ele dobiti nakon zavretka rada stroja. Taj se postupak obavlja
potprogramom AUTOCAD-a/ROVERCAD/CAM SYSTEM BIESE) za
oitovanje i ispisivanje koordinata navedenih i prikazanih toaka. Faze tog rada
su:
1. definiranje ishodita (poloaj ishodita) koordinatnog sustava na shemi kroja,
272

2. pokazivanje toaka za koje se u AUTOCAD-u ele oditati i ispisati

koordinate.
Na osnovi tako izraene sheme rada slijedi programiranje stroja za:
izrezivanje glodanjem
buenje otvora.
Izrezivanje i buenje obavlja se na raunalu brojano upravljanog stroja
ili u pripremi proizvodnje, te se medijem prenesu na stroj. Prije tog u memoriju
stroja potrebno je upisati podatke o alatima koji e se upotrebljavati za obavljanje
eljenih operacija. Podaci (duljina, promjer i tip) i tipovi alata upisuju se ovako:
svrdla: u TOOL TABLE (tablicu podataka o svrdlima)
glodala: u CUTTER TOOL TABLE (tablicu podataka o glodalima).
Programiranje stroja za buenje sastoji se od ovih faza:
1. upis imena programa npr. C233B,
2. upisa dimenzija ploe (obratka), npr. 94058018 mm,
3. odabira smjera buenja (vodoravni i okomiti),
4. upisa svih koordinata rupa s pripadajuim promjerima iz nacrta izraenoga u
AUTOCAD-u. Nakon toga pokree se stroj radi optimizacije redoslijeda
buenja.
Programiranje stroja za glodanje izrezivanje:
1. upisati ime programa npr. C233B
2. upisati dimenzije ploe (obratka), npr. 94058018 mm,
3. upisati koordinate karakteristinih toaka i parametara putanje alata izmeu
tih toaka (navesti kreu li se po pravcu ili krivulji prvog odnosno drugog
reda),
4. nakon upisa svih podataka naznaenih u crteu, podatke treba pohraniti.
Prelaskom na radnu povrinu stroja na raunalu pokrenemo odabrani program
krojenja i buenja te stroj obavi zadane radne zahvate.
Primjer (sl. 164) preuzet je uz doputenje tvrtke FINVEST CORP. d.d.,
abar.
Primjer (sl. 165, 166, 167) preuzet je uz doputenje tvrtke ELGRADUsluge, Zagreb. Primjer je raunalna optimizacija krojenja ploa s ispisom
krojnih shema.

8.3.11. Ekspertni tehnoloki sustavi

U ovom se dijelu na osnovi baza znanja i izabranog jezika za ekspertne
sustave izgrauje ekspertni sustav za tehnologiju. To bi bili ekspertni sustavi koji
bi objedinjavali znanja tehnologa odreenih tehnolokih disciplina, a zatim bi se
skupila znanja iz vie tehnologija za izgradnju tehnologije izrade obradaka i
predmeta odnosno proizvoda (58).
273

274

Slika 164. Oditane ishodine toke (s doputenjem tvrtke FINVEST CORP. d.d.abar)

Slika 165. Ispis optimizacije krojenja panelnih ploa

(uz doputenje tvrtke ELGRAD Usluge, Zagreb)

275

Slika 166. Ispis krojne liste (uz doputenje tvrtke ELGRAD Usluge, Zagreb)

276

Slika 167. Ispis krojne liste (uz doputenje tvrtke ELGRAD Usluge, Zagreb)

277

8.4. Raunalom podran sustav planiranja, pripreme proizvodnje i

resursa
Taj sustav razvija programsku opremu za plairanje i upravljanje
proizvodnjom te za osiguranje povratnih informacija namjienjenih upravljanju. U
sklopu sustava treba rijeiti:
bazu podataka o proizvodnim elementima
proraun plana pripreme proizvodnje, proizvodnje, sastava i montae prema
raspoloivim kapacitetima i resursima
modele optimizacije za izradu plana proizvodnje
planiranje i osiguranje resursa
praenje stanja u proizvodnji (58).

8.4.1. Izgradnja baze podataka o proizvodnim resursima

Baze podataka o proizvodnim resursima trebaju sadravati podatke o stanju
u proizvodnji (pripremi proizvodnje, proizvodnji i montai) te o stanju
proizvodnih resursa. Takva baza sadri ove skupine podataka:
podatke o raspoloivosti materijala za proizvodnju (naruenoga, onog na
skladitu, primljenoga, ukljuenog u proizvodnju)
podatke o alatu (stanje na skladitu, stanje upotrebljivosti, alata u fazi izrade)
proizvodne sastavnice
stanje u kooperaciji
stupanj zavrenosti u proizvodnji, sastavu i montai (58).

8.4.2. Metode optimiranja

U tom se dijelu programiraju odreene metode operacijskih istraivanja i
umjetne inteligencije da bi se ugradile u sustav planiranja (58).

8.4.3. Planiranje resursa

U tom je dijelu sustava potrebno rijeiti planove:

kooperacije
materijala
alata i naprava
radne snage (58).

278

8.4.4. Praenje stanja proizvodnog sustava

U tom dijelu treba rijeiti organizaciju i programsku potporu za praenje
stanja u:
pripremi proizvodnje
osiguranju materijala
spremnost u proizvodnji i montai
pripremi alata
kooperaciji
putanju u pogon i ispitivanjima (58).

8.5. Raunalom podran sustav osiguranja kakvoe

Programska oprema za upravljanje kakvoom rjeava ove zadatke:

izgradnju baze podataka o osiguranju kakvoe
izradu postupaka i planova kontrole
praenje rezultata kontrole kakvoe
pouzdanost proizvoda
nove metode i modele za kontrolu kakvoe
rjeavanje automatizacije kontrole proizvodnje (58).

8.5.1. Izgradnja baze podataka o kontroli kakvoe

U tom se dijelu organizira baza podataka za potrebe funkcioniranja sustava
osiguranja kakvoe. Baza podataka za osiguranje kakvoe sadri ove skupine
podataka:
podatke o pouzdanosti proizvoda
podatke o mjernim alatima i ureajima
upute za kontrolu i kvalifikaciju tehnolokih postupaka
podatke o atestiranju opreme i djelatnika
upute, norme i propise kontrole kakvoe
podatke o grekama, kartu i doradi u proizvodnji
podtke o ispitivanju proizvoda (58).

279

8.5.2. Razrada postupaka i planova kontrole

U ovom se dijelu obavlja:

razrada postupaka kontrole
razrada postupaka ispitivanja
razrada postupaka badarenja
razrada planova kontrole (58).

8.5.3. Praenje rezultata kontrole kakvoe

U ovom se dijelu trebaju rijeiti ovi zadaci:

praenje odstupanja
statistika kontrole kakvoe
praenje trokova odstupanja od kakvoe
modul veze s projektiranjem proizvoda
tehnoloka dokumentacija
problemi materijala
problematika transporta
obveze djelatnika na strojevima (58).

8.5.4. Praenje pouzdanosti proizvoda

U ovom e se dijelu razviti i usvojiti model za praenje pouzdanosti
dijelova, sklopova i proizvoda radi povratne korekcije razvoja, unapreenja i
konstruiranja proizvoda. Poseban dio ini razvoj ekspertnih sustava za praenje
pouzdanosti proizvoda (58).

8.5.5. Nove metode i modeli kontrole kakvoe

U ovom se dijelu razvijaju i uvode suvremene metode i modeli organizacije
osiguranja kakvoe, i to:
kontrolom kakvoe
automatizacijom kontrole
novim ureajima za osiguranje kakvoe (58).

280

8.6. Raunalom podran sustav odravanja opreme

U tom se modulu razvija programska oprema za odravanje proizvodne
opreme. Zadaa modula je:
izbor, vrednovanje i zamjena opreme
unapreenje odravanja opreme
osiguranje priuvnih dijelova i komponenata (58).

8.6.1. Izbor, zamjena i vrednovanje opreme

U tom se dijelu rjeavaju zadaci:

optimalne zamjene opreme
modela vrednovanja izbora (58).

8.6.2. Unapreenje odravanja opreme

U tom se dijelu razvija programska oprema i organizacija rada na
unapreenju odravanja opreme. Obuhvaa:
evidenciju i plan pregleda i popravaka opreme
tehnologiju popravaka opreme
praenje trokova odravanja opreme (58).

8.6.3. Osiguranje priuvnih dijelova i komponenata

Za organizaciju odravanja treba osigurati priuvne dijelove i komponente
za zamjenu pri zastoju ili planskim popravacima. Obuhvaa ove zadatke:
praenje stanja i plan osiguranja priuvnih dijelova i komponenata
praenje pouzdanosti dijelova i komponenata (58).

8.7. Izgradnja baza podataka

Tablice sadre ove skupine podatka:

partnere (kupce i dobavljae)
vrijednosti strojeva, alata, inventuru i zalihe materijala
vrijednosti ugovorene proizvodnje
stanje irorauna
vrijednost nedovrene proizvodnje
281

ostvarene uinke i norma sate

iznose isplaenih plaa
kadrovske podatke o zaposlenima (58).

8.8. Financijsko-raunovodstveni zadaci

U tom se dijelu razvija interaktivni rad i rad s distribuiranim obradama, a
ine ga ovi zadaci:
sintetiko knjigovodstvo
analitiko knjigovodstvo
vrijednostno planiranje
kontrola i nadzor
kreditiranje proizvodnje (58).

8.9. Kadrovski i opi podaci

Zadaci tog dijela u sklopu programske potpore za kadrovske i ope poslove
radi kvalitetnijeg praenja i obrazovanja djelatnika jesu:
praenje djelatnika i metode izbora
provjera i stimuliranje znanja te organizacija permanentnog obrazovanja (58).

8.10. Dokumentacija raunalom podrane proizvodnje

Kakvoa i pouzdanost dokumentacije jedan je od vanih initelja
suvremene proizvodnje. Proizvodnja ne moe zapoeti prije nego se pribavi sva
potrebna dokumentacija.
Pri prikupljanju dokumentacije potrebno se drati odgovarajuih normativa
propisanih za danu organizaciju proizvodnje. Oblikovanje dokumenta treba biti
racionalno, unificirano i tono.
Tehnoloku dokumentaciju koja se primjenjuje u raunalom podranoj
proizvodnji ine:
1. tehnoloki slijed operacija,
2. instrukcijski list,
3. programski list, kada je rije o tehnolokim procesima za numeriki
upravljane alatne strojeve,
4. mediji, kada se automatska proizvodnja obavlja pomou numeriki
upravljanih alatnih strojeva,
282

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

skica tehnolokih baza i stezanja predmeta obrade,

specifikacija i plan prilagodbe alata,
specifikacija pomonog pribora,
lista materijala,
popratni kartoni,
radne liste,
specifikacija alata,
izdatnice,
predatnice.

283

mrene
komunikacije

pisa

ploter

NU strojevi
- roboti
- CNC

- oiene, neoiene
- mreni protokol i
komunikacije
(Carnet, internet,
HTTP, e-mail)

mjerni
ureaji

RAUNALO

skener

kopirni
stroj
audiovizualna
operema
- zvuk
- videoblaster

mediji za
pohranu
podataka
- magnetni mediji
- optika tehnologija

Slika 168. Informatika i komunikacijska potpora automatizaciji poslova u

pripremi proizvodnje (autorov rad)

284

KAZALO POJMOVA*
automatizacija 19
ekspertni sustav 7
element sustava 26
entitet 80
entropija sustava 103
fleksibilni tehnoloki sustav 19
fuzzy logic 8
heuristika 170
holistika 166
informacijski sustav 69
inteligentni proizvodni sustav 11
kapacitet 227
kibernetika 97
kibernetiki sustav 101
logistika 5
model 52
modeliranje 52
modul 140
neuralne mree 5
optimizacija 104
planiranje 146
potpora odluivanju 7
povratna veza 28
proces 113
proizvodni sustav 114
radni nalog 187
simulacija 54
softverski paket 244
sustav 25
sustav dinamiki model 56
struktura sustava 27
suvremena koncepcija 17
tehnoloki sustav 113
teorija sustava 25
teorija informacija 63
teorija kaosa 3
umjetna inteligencija 1
*

Uz pojmove su navedene stranice na kojima su oni temeljito objanjeni.

285

upravljanje 98
upravljaki sustav 179
virtualni svijet 3
zaliha 215

286

POJMOVNIK
automatizacija - primjena automata u proizvodnim i upravljakim procesima (1);
prevoenje procesa i postupaka na automatski nain rada (2).
AutoCAD - softverski paket za projektiranje unutar ueg opsega.
baza podataka - skup memoriranih informacija strukturiranih tako da ine
specijaliziranu loginu cjelinu. Pristup svakome pojedinom podatku ne remeti
raspored ni sadraj baze podataka. To je relativno nov oblik organiziranja i
fizikog smjetanja podataka.
baza znanja - baza podatka koja sadri informacije o specifinom subjektu.
CAD-CAM - industrijske aplikacije mrea koje obuhvaaju upravljanje,
projektiranje pomou raunala i proizvodnju voenu raunalom.
CAD - raunalom podrano projektiranje.
CADD - projektiranje i crtanje u lokalnim mreama podrano raunalom.
CAI - uenje pomou raunala.
CAM - raunalom podrana proizvodnja.
cilj - eljeno stanje u procesu transformacije (1), ispunjenje kriterija (2).
datoteka (tablica) - skup podataka povezanih nekim zajednikim svojstvom
(nainom temeljnih pojmova ili sadrajem). Sastoji se od temeljnih pojmova i
dodatka.
ekspertni sustav - temelji se na raunalom programiranom sustavu koji
objedinjuje bazu znanja sa svom potrebnom radnom okolinom koja mu treba
omoguiti autonomno djelovanje unutar unaprijed zadanih granica.
element sustava funkcionalni dijelovi sustava koji svojim postojanjem i svojom
funkcijom bitno utjeu na postojanje i funkciju sustava s odreenog motrita (1),
temeljni dijelovi koji se dalje ne ralanjuju (2).
entropija sustava - mjera stanja (stupanj) neorganiziranosti (nereda) sustava s
tenjom tog sustava da s vremenom prijee u stanje potpune neorganiziranosti.
fleksibilni proizvodni sustav - proizvodna oprema povezana sa zajednikim
sustavom upravljanja i sustavom za upravljanje tijekovima materijala radi
automatske proizvodnje razliitih elemenata, organizacijska i tehnika procedura,
kao i program dio su sustava.
funkcija sustava - cilj postojanja sustava (1); odreeni skup aktivnosti to ih
obavljaju sastavni elementi sustava tijekom odreenog vremena, a koje su
usmjerene na realizaciju svrhe i cilja sustava (2).
287

fuzzy logic - sustav za potporu odluivanju, namijenjen raunalom orijentiranim i

inteligentno koncipiranim programskim sustavima koji slue iskljuivo kao
potpora racionalnom donoenju odluka u sloenim situacijama i pri nedovoljno
strukturiranim problemima.
informacijski sustav sustav koji ima ulaze i izlaze informacijske naravi.
kapacitet sposobnost stroja da u odreenome vremenskom razdoblju ostvari
odreenu koliinu uinka.
kibernetika znanost o upravljanju sloenim dinamikim sustavima.
kibernetiki sustav sustav s upravljanjem.
logistika znanstvena disciplina koja prouava i rjeava probleme planiranja,
opskrbe te podjele kontrole, praenja, upravljanja svim resursima i njihovim
tijekovima s ciljem optimizacije ukupnih trokova u proizvodnom procesu.
mobilni kapital koji se moe prenositi (nijenjati mjesto).
model postojanje neke slinosti s realnim objektom. Namjena mu je da oznai,
istrai, otvori, komunicira, analizira, kategorizira i oponaa realni sustav.
modeliranje oponaanje realnog sustava.
modul sveobuhvatni i racionalni temelj za izgradnju integralnog sustava
upravljanja proizvodnjom.
obrtna sredstva dio poslovnih sredstava koja se u jednom ciklusu rada u
cijelosti troe i svoju vrijednost prenose na nov proizvod i sirovine, nedovreni
proizvodi, poluproizvod, elektrinu energiju itd.
obrtna kratkotrajna imovina cirkulirajua imovina za koju se oekuje da bude
pretvorena u novac u roku jedne godine.
optimizacija postizanje najboljih rjeenja izgradnjom najprimjerenijih kriterija.
planiranje nastojanje da se postigne eljeni cilj ili razraivanje plana postupaka
radi ostvarenja nekog cilja.
povratna veza veza izmeu izlaza i ulaza.
program upravljanja program ciljanog postizanja eljenog stanja.
proizvodni sustav sustav koji svojim tehnolokim procesom omoguuje i
osigurava stalnost proizvodnje.
radni nalog elementarna jedinica upravljako-informacijskog sustava
proizvodnje.
simulacija oponaanje realnog sustava.
288

softverski paket informacijsko-upravljaki raunalni program.

sustav relativno izoliran skup meusobno povezanih elemenata koji se ponaa
prema odreenim zakonima (1); jasno odvojen skup na odreeni nain
meusobno povezanih elemenata, koji na temelju neke zajednike odrednice ine
skladnu cjelinu (2).
struktura sustava ustroj sustava koji odreuje njegovu sloenost prema broju
elemenata i veza te prema njihovu odnosu.
suvremena koncepcija zadovoljenje oekivanja kupca poveanjem udjela
usluga i servisnih usluga te izradom ekoloki istih proizvoda, to se ostvaruje
irokim i promjenjivim proizvodnim programom, visokom kakvoom proizvoda i
poslovnog sustava, stalnim smanjenjem cijena drvnih proizvoda, sustavnim
planiranjem i odravanjem kratkih i tonih rokova isporuke drvnih proiozvoda
kupcima.
teorija znanstveno spoznavanje, logino uopavanje i misaono tumaenje
injenica.
teorija sustava znanstvena disciplina koja prouava strukturu i funkcioniranje
cjeline te povezanost i ponaanje njezinih dijelova.
teorija informacija - podruje informatike koje obrauje nain oblikovanja,
prijenosa i uvanja poruka.
umjetna inteligencija skup opeljudskih osobina koje moraju biti standardni
atributi sustava koji posjeduju inteligenciju.
upravljanje prevoenje sustava u novo, unaprijed odreeno stanje uz najmanji
utroak vremena, materijala i energije.
zaliha odreena priuva drvnog i nedrvnog materijala koja osigurava stalnost
proizvodnje.
virtualni svijet opredmeenje istinske primjene raunalne grafike u realnom
vremenu.

289

290

291

LITERATURA
1. Anderson, J. E.: Management of Manufacturing, Model and Analysis,
Addison-Wesley Publishing Company, Workingham, 1994.

2. Angehrn, A. A.: Modelling by Example: A Link Between Users, Models and

Methods in DSS, European Journal of Operations Research, Special Issue:
Sixth Euro Summer Institute Decision Support Systems, Vol. 55 (1991), 296308.
3. Ashby, W. R.: An Introduction to Cybernetics, Shapman - Hall Ltd, New
York, 1973.
4. Axsater, S., Rosling, K.: Multi-Level Production-Inventory Control: Material
Requirements Planning or Reorder Point Policies, European Journal of
Operational Research, 75 (1994), 405-412.
5. Baker, R.: CASE Method: Entity Relationship Modelling, Addison-Wesley
Publishing Company, Bracknell, UK, 1993.
6. Baker, R.: System Modelling Techniques, ORACLE Corporation, Bracknell,
UK, 1993.
7. Beni, D.: A Decision Support System for Production Planning and Control,
3rd Interantional Conference on Advenced Manufacturing Systems and
Technology - AMST93, Udine Proceedings, Vol. II (1993), 165-172.
8. Beni, D.: Matematiko i simulacijsko modeliranje proizvodnih sustava,
Zbornik radova CIM93, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska
zajednica proizvodnog strojarstva, Zagreb, 1993.
9. Beni, D.: Primjena viekriterijalnog optimiranja i simulacija u projektiranju i
eksploataciji proizvodnih sustava, Zbornik radova znanstveno-strunog skupa
Organizacija proizvodnje, Mainski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1991.
10.Beni, D.: Inteligentni proizvodni sustavi, interna skripta, Fakultet strojarstva
i brodogradnje u Zagrebu, Zagreb, 1995.
11.Beni, R.: Organizacija rada u drvnoj industriji, Znanje, Zagreb,1971.
12.Birolla, H.: Osnove informatike, Informator, Zagreb,1988.
13.Bizjak, F.: Osnove gospodarenja in razvoja podjetja, Univerza v Ljubljani,
Biotehnika fakulteta, Oddelek za lesarstvo, Ljubljana, 1991.
14.Bowesox, D.: Logistical Management, MacMillan Publishing Co.Inc., New
Jersey, 1978, 74-107.
15.Chen, F. F., Adam, E. E. Jr.: The Impact of Flexible Manufacturing
Systems on Productivity and Quality, IEEE Transactions on Engineering
Management, Vol. 38 (1991), 23-45.

291

16.Donath, M., Graves, R., Carlson, D.: Flexible Assembley Systems: The
Scheduling Problem for Multiple Products, Journal of Manufacturing System,
Vol. 8 (1989), 27-34.
17.eri, V.: Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
18.Dobreni, S.: Projektiranje informacijskih sistema, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 1977.
19.Evans, J. R.: Applied Production and Operations Management, West
Publishing Company, Minneapolis, 1993.
20.Feriak, V., Stihovi, L.: Nabava i materijalno poslovanje, Informator,
Zagreb, 1989.
21.Feriak, V.: Organizacija elektronike obrade podataka, Informator,
Zagreb,1978.
22.Figuri, M.: Organizacija rada u drvnoj industriji, Narodne novine, Zagreb,
1978.
23.Figuri, M.: Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji, Sveuilina
naklada Liber, Zagreb, 1989.
24.Figuri, M. i sur.: Proizvodni sustavi u drvnoj industriji I, umarski fakultet,
Zagreb, 1992.
25.Figuri, M. i sur.: Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II, umarski fakultet,
Zagreb, 1992.
26.Figuri, M. i sur.: Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III, umarski
fakultet, Zagreb, 1993.
27.Figuri, M. i sur.: Proizvodni sustavi u drvnoj industriji IV, umarski
fakultet, Zagreb, 1994.
28.Figuri, M. i sur.: Production System in Wood Industry V, Faculty of
Forestry, Zagreb, 1995.
29.Figuri, M.: Osnove ekonomike proizvodnje u umarstvu i preradi drva I,
umarski fakultet, Zagreb, 1994.
30.Forrester, J. W.: Industrial Dynamics, Massachusetts Institute of Technology
Press Cambridge, Massachusetts and London, England, Second Preliminary
Edition, Ninth Printing, 1980, Copyright 1963 by Jay W. Forrester
31.Forrester, J. W.: Policies, Decisions and information Sources for Modeling,
European Journal of Operational Research, Vol. 59 (1992), 42-63.
32.Forsyth, R., Rada, R.: Machine Learninig - Applications in Expert Systems
and Information Retrieval, Ellis Horwood Ltd., UK, 1986.
33.Graham, A. K., Morecroft, J.D.W., Senge, P. M., Sterman, J.D.: Model
Supported Case Studies for Management Education, European Journal of
Operational Research, Vol. 59 (1992), 151-166.
34.de Geus, A. P.: Modelling to Predict or to Learn, European Journal of
Operational Research, Vol. 59 (1992), 1-5.
292

35.Grbavac, V.: Analiza i implementacija informatikih sustava, kolska knjiga,

Zagreb,1991.

36.Grbavac, V.: Informatika, kompjuteri i primjena, HZDP, Zagreb, 1995.

37.Greenberg, H. H.: A Branch-Bound Solution to the General Sheduling
Problem, Operations Research, Vol.16 (1968), 353-361.

38.Gunasekaran, A., Martikainen, T., Yli-Olli, P.: Flexible Manufacturing

Sytems: An Investigation form Research and Applications, European Journal
of Operational Research, Vol. 66 (1993), 1-26.
39.Gupta, Y. P., Somers, T. M.,: The Measurement of Manufacturing
Flexibility, European Journal of Oprational Research, Vol. 60 (1992), 166182.
40.Hackman, L., Longman, C.: CASE Method, Business Interviewing,
Addison-Wesley Publisihing Company, Workingham, UK, 1994.
41.Hagan, J.: Management of Quality, ASQC Quality Press, Milwaukee,
Wisconsin, SAD, 1992.
42.Heller, J., Logemann, G.: An Algorithm for the Construction and Evaluation
of Feasible Shedules, Management Science, Vol. 8 (1962), 168-183.
43.Hollingum, J.: Implementing an Information Strategy in Manufacture, A
Practical Approach, IFS Publications Ltd, Bedford, 1987.
44.Horvatec, Z.: Priprema proizvodnje, Via kola za organizaciju rada, Zagreb,
1972.
45.Hutchins, D.: Just-in-Time, Gower Tehnical Press, Aldershot, UK, 1989.
46.Isaacs, W., Senge, P.: Overcoming Limits to Learning in Computer-Based
Learning Environments, European Journal of Operational Research; Vol. 59
(1992), 183-196.
47.Juneman, R.: Materialfluss und logistik, Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg,
New York, London, Paris, Tokyo, Hong Kong, 1989.
48.Kaemmerer, W. F., Adams, J. S.: Integrating Expert Systems with Process
Manufacturing, Expert Systems, Vol. 2 (1990), 5-18.
49.Kaltnekar, Z.: Oblikovanje sistema materijalnega poslovanja, Moderna
organizacija, Kranj, 1985.
50.Karni, R., Gal-Tzur, A.: Frame-Based Arhitecture for Maufacturing Planning
and Control, Artificial Intelligence in Engineering, Vol. 7 (1992), 63-91.
51.Katalini, B.: Design Control Structures and Strategies for Complex Flexible
Manufacturing Systems, Zbornik radova II. savjetovanja Suvremeni trendovi
proizvodnog strojarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu,
Zagreb, 1992.
52.Katalini, B.: CIM - Aktuelno stanje i tendencije razvoja, Zbornik radova
CIM93, Hravtska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska zajednica
proizvodnog strojarstva, Zagreb, l993.
293

53.Koreimann, D. S.: Sistemska analiza, Dravna zaloba Slovenije, Ljubljana,

1985.

54.Kova, J., Remic, B.: Upravljanje proizvodnih sistemov, Univerza v

Ljubljani, Biotehnika fakulteta, Oddelek za lesarstvo, Ljubljana, 1989.
55.Krajewski, L. J., Ritzman, L. P.: Operations Management: Strategy and
Analysis, Addison-Wesley Publishing Co., Reading, 1993.
56.Kuik, R., Salomon, M.: Batching Decisions: Structure and Models, European
Journal of Operational Research, 75 (1994), 243-263.
57.Lane, D. C.: Modelling as Learning: A Consultancy Methodology for
Enhancing Learning in Management Teams, European Journal of Operational
Research, Vol. 59 (1992), 64-84.
58.Majdandi, N.: Upravljanje proizvodnjom, Informacijski sistem planiranja,
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1988.
59.Majdandi, N., uljak, S.: Priprema proizvodnje 1-3, Strojarski fakultet u
Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1991.
60.Marjanovi, S.: Primjena kibernetike, Informator, Zagreb, 1970.
61.Matkovi, V.: Raunalom integrirana proizvodnja postaje temeljem tvornice
budunosti, Zbornik radova savjetovanja Suvremeni trendovi proizvodnog
strojarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Zagreb, 1992.
62.Meanin, V., Jurkovi, M., Viekruna, V.: Tehnoloki procesi automatske
proizvodnje, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
63.Meugorac, N.: Organizacija proizvodnje, Priprema proizvodnje, Lesarstvo,
Ljubljana, 1987.
64.Meredith, J.R.: The Management of Operations: A Conceptual Emphasis, J.
Wiley and Sons Inc.; New York, 1992.
65.Mesarovi, M i suradnici: Teorija hijerarhijskih sistema, Informator, Zagreb,
1972.
66.Mitchell, Jr., F. H.: CIM Systems, An Introduction to Computer - Integrated
Manufacturing, Prentice-Hall International Inc, New York, 1991.
67.Morecroft, J. D.: Executive Knowledge, Models and Learning, European
Journal of Operational Research, Special Issue: Modelling for Learning, Vol.
59 (1992), 9-27.
68.Muniti, A.: Kompjutorska simulacija uz pomo sistemske dimanike,
Brodosplit, Kultura, Split, 1990.
69.Novak, N.: Informatika u umarstvu, II izdanje, Novak, Osijek, 1989.
70.Oluji, .: Prilog organizaciji logistike u industrijskim poduzeima, Zbornik
radova CIM93, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska zajednica
proizvodnog strojarstva, Zagreb, 1993.
71.Phillips, D., Ravindran, A., Solberg, J.J.: Operations Research, Principles
and Practice, John Wiley and Son, New York, 1976.
294

72.Price, W., Gravel, M., L. A. Nsakanda: A Review of Optimisation Models

of Kanban-Based Production Systems, European Journal of Operational
Research 75 (1994), 1-12.
73.Radoevi, D.: Osnove teorije sistema, Fakultet organizacije i informatike,
Varadin, 1980.
74.Senge, P. M., Sterman, J. D.: System Thinking and Organizational Learning:
Acting Locally and Thinking Globally in the Organization of the Future,
European Journal of Operational Research, Vol. 59 (1992), 137-150.
75.Sharma, R. S., Conrath, D. W., Dilts, M.: A Socio-Technical Model for
Deploying Expert Systems - Part I: The General Thyory, IEEE Transactions
on Engineering Management, Vol. 38 (1991) 14-23.
76.Sria, V.: Informacijski sistemi, Informator, Zagreb, 1978.
77.Sria, V.: Sistem, informacija, kompjutor, Informator, Zagreb, 1981.
78.Stevenson, J. W.: Production/Operations Management, Rochester Institute of
Tehnology, Irwin, Homewood, Boston, 1993.
79.Stewart, J.: System Modelling Technology, ORACLE Corporation,
Bracknell, UK, 1992.
80.aki, N., Beni, D.: Operacijska istraivanja u multimodalnom transportu,
Fakultet za pomorstvo i saobraaj, Rijeka, 1990.
81.aki, N., Miladin, I.: Jedan pristup optimizaciji asortimana proizvodnje,
Zbornik radova CIM93, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska
zajednica proizvodnog strojarstva, Zagreb, 1993.
82.tucin, I., Preern, J.: Organizacija in poslovna informatika OZD,
Gospodarski vesnik, Ljubljana, 1984.
83.Taylor, Y.B.: Introduction to Management Science, Allyn and Bacon, Boston,
London, Sydney, Toronto, 1990.
84.Turk, I., Deeljin, J.: Organizacija informacijskog sistema, Informator,
Zagreb, 1977.
85.Vennix, J. A. M.: Model-Building for Group Decision Support: Issues and
Alternatives in Knoweledge Elicitation, European Journal of Operational
Research Vol. 59 (1992), 28-41.
86.Vila, A., Leichner, Z.: Planiranje proizvodnje i kontrola rokova, Informator,
Zagreb, 1982.
87.Vila, A. i sur.: Modeli planiranja proizvodnje u industriji, Informator, Zagreb,
1983.
88.Zapfel, G., Missbauer, H.: New Concepts for Production Planning and
Control, European Journal of Operational Research 67 (1993), 297-320.
89.Zelenovi, M. D.: Upravljanje proizvodnim sistemima, Nauna knjiga,
Beograd, 1989.
90.aja, M.: Proizvodnja, Narodne novine, Zagreb, 1979.
295

91.Wiener, N.: Cybernetics, MIT Press, Cambridge, Massachusetts,1967.

92.Winston, P. H.: Artifical Intelligence, Second Edition, Addison-Wesley Publ.
Co., Reading, Massachusetts, USA, 1984.
93.Wolstenholme, E. F.: The Definition and Application of a Stepwise
Approach to Model Conceptualisation and Analysis, European Journal of
Operational Research Vol. 59 (1992), 123-136
94.***
: Artifical Intelligence and Expert Systems in Manufacturing, The
Scope, Application and Limitations of Inteligen Manufacturing Systems,
Proceedings, IFS Conferences, London, 1990.
95.*** : ISO 9000 QUALITY MANAGEMENT, ISO Standard Compendium,
Fifth Edition, International Organization for Standardization, Geneve,
Switzerland, 1994.

296

Naklada: 500 primjeraka