Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis Udbenici Sveuilita u Zagrebu

Odobreno na sjednici Senata Sveuilita u Zagrebu dana 10. lipnja 2008. pod klasom
: 032-01/08-01/45, i urudbenim brojem: 380-02/6-08-3

SVEUILITE U ZAGREBU
VETERINARSKI FAKULTET

PREDAVANJA IZ PREDMETA
"ANATOMIJA DOMAIH IVOTINJA S
ORGANOGENEZOM I."
za studente I. semestra
ak. god. 2007./2008.
mrena verzija

doc. dr. sc. Srebrenka Nejedli

Zagreb, 2008.

PREDGOVOR
Predavanja iz predmeta "Anatomija domaih ivotinja s organogenezom I."
namijenjena su studentima I. semestra Veterinarskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, a napisana su ak. god. 2007./2008. Sadraj predavanja obuhvaa
komparativni prikaz kompletnog kotanog sustava prsnog i zdjelinog uda
domaih sisavaca koji je podijeljen u tri cjeline: kosti pojasa (zonosceletum),
kosti stupa uda (stylopodium i zeugopodium) i kosti okrajka uda (autopodium).
Opisana je takoer graa i funkcija zglobova prsnog i zdjelinog uda te miia
plenog pojasa koji imaju ulogu povezivanja prsnog uda s trupom (izmeu
prsnog uda i trupa domaih sisavaca nema zglobne povezanosti pa tu ulogu
imaju miii). Kako neki od miia plenog pojasa djeluju na rameni zglob ova
predavanja obuhvaaju opis grae i funkcije svih miia koji djeluju na rameni
zglob te kao logini slijed predavanja opisani su i miii ramenog zgloba.
Gradivo navedenih predavanja ini veu nastavnu cjelinu predmeta
"Anatomija domaih ivotinja s organogenezom I." u kojem se tijekom

predavanja i vjebi u sekcionoj dvorani prouava graa prsnog i zdjelinog uda

u domaih sisavaca. Svrha napisanih predavanja je da se uz postojeu literaturu
studentima olaka uenje i pripremanje ispita iz navedenog predmeta, a s
razlogom to se u akademskoj godini 2007./2008. promjenio nastavni plan i
program po kojem studenti od ove godine sluaju predmet "Anatomija domaih
ivotinja s organogenezom I.".

SADRAJ
1. KOTANI SUSTAV PRSNOG I ZDJELINOG UDA............................1
1.1. KOSTI POJASA (ZONOSCELETUM)................................................... 2
1.1.1.

KOSTI

PRSNOG

POJASA

(OSSA

CINGULI

MEMBRI

THORACICI)....................................................................................................... 3
1.1.2. KOSTI ZDJELINOG POJASA (OSSA CINGULI MEMBRI
PELVINI)............................................................................................................. 5
1.2. KOSTI STUPA UDA (STYLOPODIUM I ZEUGOPODIUM).............. 10
1.2.1. STYLOPODIUM............................................................................. 10
1.2.2. ZEUGOPODIUM........................................................................... 14
1.3. KOSTI OKRAJKA UDA (AUTOPODIUM).......................................... 18
1.3.1 SCELETON MANUS (AUTOPODIUM MEMBRI THORACICI).. 19
1.3.2. SKELETON PEDIS (AUTOPODIUM MEMBRI PELVINI)........ 25
2. ZGLOBOVI PRSNOG I ZDJELINOG UDA........................................ 28
2.1.

ZGLOBOVI

PRSNOG

UDA

(ARTICULATIONES

MEMBRI

THORACICI).................................................................................................... 30
2.2. ZGLOBOVI ZDJELINOG UDA (ARTICULATIONES MEMBRI
PELVINI)......................................................................................................... 43
3. MIII PLENOG POJASA................................................................... 49
4. MIII KOJI DJELUJU NA RAMENI ZGLOB I MIII RAMENOG
ZGLOBA.......................................................................................................... 55
5. LITERATURA............................................................................................ 60

1. KOTANI SUSTAV PRSNOG I

ZDJELINOG UDA

Endoskelet (kostur, skelet) domaih ivotinja pasivni je organ kretanja

koji ima ulogu potpore mekim dijelovima tijela i njihove zatite (rebra tite vrlo
vane vitalne organe kao to su srce i plua) te slui i kao poluga kod kretanja.
Skelet ine kosti razliite veliine i oblika, a silnice tlaka i vlaka koje djeluju
unutar kostiju ovisne su o mehanikim zakonima te se stoga oblik i graa bilo
koje kosti moe povezati s njezinom funkcijom. Dugake cjevaste kosti mogu
sluiti kao poluge pri kretanju ime udovi razvijaju znatnu snagu i brzinu.
Osnovna je podjela kostura na osovinski kostur (skeleton axiale) ine ga
kosti glave, kraljenica, rebra i prsna kost, utrobni (skeleton viscerale) ine
ga os cordis, os penis, os rostrale, os clitoridis te privjesni (skeleton
appendiculare). Privjesni kostur ine kosti prsnog uda (ossa membri thoracici)
i kosti zdjelinog uda (ossa membri pelvini).
Miii koji se prihvaaju za kosti privjesnog kostura svojom kontrakcijom
djeluju na pomicanje kostiju zbog ega dolazi do lokomocije ili kretanja. Ako se
zdjelini udovi isprue, oni potiskuju tijelo prema naprijed, a pritom prsni udovi
primaju na sebe teinu tijela. Miije zdjelinog uda ini motor tijela. Zdjelino
bedreni miii najsnaniji su miii tijela te su stoga kosti zdjelinog uda
masivnije nego na prsnom udu.

Graa udova domaih ivotinja razlikuje se ponajprije po grai distalnih

dijelova udova koji su se razvili u prste. Evolucijska je razlika s obzirom na
nain kretanja najvie izraena u konja. Prema naenim iskopinama kostiju
nekadanjih konja vidljivo je da su oni bili ivotinje veliine dananje lisice te
da su imali pet prstiju. Meutim, zbog promjena u nainu kretanja u konja su se
etiri prsta reducirala te dananji konj ima razvijen samo jedan i to trei prst.
Skeleton appendiculare moe se podijeliti na kosti pojasa (zonopodium),
kosti stupa uda (stylopodium i zeugopodium) te kosti okrajka uda
(autopodium).

1.1. KOSTI POJASA (ZONOSCELETUM)

Kosti pojasa prsnog uda ili kosti prsnog pojasa (ossa cinguli membri
thoracici) ine tri kosti: lopatica (scapula), kljuna kost (clavicula) i
gavranova kost (os coracoides). Kosti pojasa zdjelinog uda ili kosti
zdjelinog pojasa (ossa cinguli membri pelvini) graene su isto tako od triju
kosti: crijevne kosti (os ilium), sjedne kosti (os ischii) i stidne kosti (os pubis)
ali su one sjedinjene u jednu bonu kost (os coxae). Samo u psa u sastavu bone
kosti pripada i etvrta kost os acetabulare.

1.1.1. KOSTI PRSNOG POJASA (OSSA CINGULI MEMBRI

THORACICI)
Prilagodba kostiju prsnog pojasa uvjetovana je nainom koritenja prednje
noge, tj. kretanjem domaih ivotinja.
Lopatica (scapula) je trokutasta plosnata kost koja se nalazi postrance na
kranijalnom dijelu prsne stijenke. Zbog svojeg oblika omoguuje prihvaanje
irokih miia, osobito onih koji povezuju prsni ud i trup, a razvijenost lopatice
ovisi o teini tijela i brzini kretanja ivotinja. U domaih sisavaca lopatica nije
zglobno povezana s trupom (tu ulogu imaju miii), kao to je to sluaj u
ovjeka u kojeg je potpuno razvijena kljuna kost koja se zglobno povezuje s
lopaticom i s prsnom kosti. Na lopatici se mogu razlikovati dvije povrine
(vanjska i unutarnja), tri ruba (kranijalni, kaudalni i dorzalni rub) i tri
kuta (kranijalni, kaudalni i ventralni kut). Za dorzalni rub lopatice vee se
lopatina hrskavica (cartilago scapulae) koja starenjem ivotinja okotava. U
mesodera je lopatina hrskavica znatno nia nego u ostalih domaih sisavaca.
Vanjska povrina lopatice grebenom (spina scapulae) je podijeljena na dvije
povrine: manju kranijalnu (fossa supraspinata) i veu kaudalnu (fossa
infraspinata). U konja i svinje lopatini greben nestaje distalno u podruju vrata
lopatice (collum scapulae), a u mesodera i preivaa uzdie se u nadpleak
(acromion) koji se kod psa nastavlja u processus hamatus, a u make u
processus suprahamatus. to je vea mogunost odmicanja uda vie je razvijen
akromijalni nastavak jer prua veu mogunost za prihvat m. deltoideusa

(miia koji pri svojoj kontrakciji odmie prsni ud). Srednji dio spinae scapulae
zadebljan je u tuber spinae scapulae u svih domaih sisavaca, osim u
mesodera. Unutarnja ili rebrena povrina lopatice (facies costalis) okrenuta je
prema rebrima. Ta je povrina blago udubljena (fossa subcapularis), a u
proksimalnom dijelu ima dvije hrapave zubaste povrine (facies serrata).
Kranijalni rub lopatice (margo cranialis) u visini vrata lopatice sadrava usjek
(incisura scapulae). Ventralni kut lopatice (angulus ventralis) sadrava
zglobnu plohu (cavitas glenoidalis) za uzglobljenje s nadlaktinom kosti u
ramenom zglobu (articulatio humeri). U konja cavitas glenoidalis nije cjelovita,
nego se na kranijomedijalnom rubu nalazi usjek (incisura glenoidalis). Distalni
kranijalni dio lopatice ini zadebljanje (tuberculum supraglenoidale) na kojem
se s medijalne strane nalazi ostatak gavranove kosti (processus coracoideus).
Lopatica u domaih ivotinja lei lateralno na prsnom kou te na njezin poloaj
djeluje teina trupa, vrata i glave. Lopatica okotava iz nekoliko sredita
okotavanja, po jedno za lopatini trup, tuber scapulae i proc. coracoideus,
prednji dio zglobne utline i tuber spinae scapulae (u konja, preivaa i svinje).
Osim lopatice, u kosti prsnog pojasa ulazi gavranova kost (os coracoides)
koja se stopila s lopaticom te kljuna kost (clavicula). Clavicula je kost koja je
funkcionalna i potpuno razvijena u ovjeka, a u domaih ivotinja razvila se
jedino u domaih ptica u kojih su se lijeva i desna kljuna kost stopile u jednu
kost, kljune ralje (furcula) koja je u obliku slova V. Funkcija furculae je u
smanjenju mogunosti primicanja ramenih zglobova kojim bi se mogao poveati

pritisak na organe koji s vrata ulaze u prsni ko. U domaih sisavaca clavicula
nije potpuno razvijena kost te je, tako u konja, preivaa i svinje reducirana na
vezivnotkivni

umetak

intersectio

clavicularis

koji

se

nalazi

m.

brachiocephalicusu. U mesodera kljuna kost moe se nai u m.

brachiocephalicusu kao kost koja nije povezana s kosturom. U psa je
nepravilna, dugaka 6 do 12 mm, a u make je uska poput tapia te blago
zaobljena i znatno dua (2 do 5 cm) kost. Najduu kljunu kost imaju kunii, a
ona je ligamentima povezana s nadlaktinom i prsnom kosti.

1.1.2. KOSTI ZDJELINOG POJASA (OSSA CINGULI

MEMBRI PELVINI)
Kosti zdjelinog pojasa ine tri kosti, crijevna kost (os ilium), sjedna
kosti (os ischii) i stidna ili sramna kost (os pubis), koje su se stopile u jednu
lijevu bonu kost kost (os coxae sinistrum) i jednu desnu bonu kost (os
coxae dextrum). U psa u sastav bone kosti ulazi jo jedna kost koja se naziva
os acetabulare. Sve navedene kosti stapaju se u zglobnoj udubini bone kosti
(acetabulumu) koji zajedno s glavom bedrene kosti oblikuje boni zglob
(articulatio coxae). Acetabulum je s dva usjeka incisurae acetabuli u goveda
podijeljen na dvije zglobne plohe te se tako moe razlikovati od onoga u konja
koji ima jedan usjek i jednu polumjeseastu zglobnu povrinu (facies lunata).
Na poloaj osi coxae utjee okomiti smjer djelovanja teine trupa i vodoravni
smjer djelovanja slabina. to je bona kost vie vodoravna, povoljniji je proces

pomicanja trupa naprijed, a to je bitna odlika radnih i trkaih konja. Os coxae

sinistrum

dextrum

svojim

su

ventralnim

dijelovima

spojene

fibrohrskavinom vezom (symphysis pelvina) koja u odreenoj dobi ivotinje

okotava, a u skotnih enki pod utjecajem hormona postaje labaviji. Desna i
lijeva bona kost zajedno s krinom kosti (os sacrum) i prvih nekoliko repnih
kraljeaka ine kotanu osnovu zdjelice (pelvis) koja okruuje zdjelinu
upljinu (cavum pelvis) te oblikuje hvatite za zdjelino bedrene miie.
Crijevna kost zglobno je povezana s krinom kosti u krinobonom zglobu
(articulatio sacroiliaca) te se tako motorna miina snaga prenosi na
kraljenicu. Dakle, za razliku od prsnog uda koji nije s trupom povezan zglobno
(miii povezuju prsni ud s trupom) zdjelini ud ima krino-boni zglob pomou
kojeg se povezuje s trupom.
Crijevna kost (os ilium) sastoji se od krila (ala ossis ilii) te tijela (corpus
ossis ilii). U konja i goveda krila crijevne kosti poloena su vodoravno, u malih
preivaa koso, a u svinja i mesodera sagitalno okomito. Krila crijevne kosti
imaju dvije povrine: sapna povrina (facies glutea) i krinozdjelina (facies
sacropelvina) na ijem se medijalnom hrapavom dijelu nalazi ukasta povrina
facies auricularis za uzglobljenje s isto takvom povrinom na krilima krine
kosti u krinobonom zglobu (articuatio sacroiliacus). Na krilima se s
medijalne strane nalazi manja kvrga tuber sacrale (mesoderi, mali preivai i
kunii tu imaju dva izduena grebena- spina iliaca dorsalis cranialis i
caudalis), a s lateralne strane neto vea bona kvrga tuber coxae (mesoderi i

kunii imaju dva grebena-spina iliaca ventralis cranialis i spina alaris) koja
ini kotanu izboinu opipljivu izvana. Na medijalnom rubu krila nalazi se
incisura ischiadica major, a kaudalno se na tijelu sjedne kosti uzdie greben
spina ischiadica koji se dalje nastavlja u usjek sjedne kosti incisura ischiadica
minor. Na tijelu crijevne kosti ventralno je greben linea arcuata na kojem se
nalazi mala kvrica tuberculum musculi psoas minoris za prihvat m. psoas
minor.
Sramna kost (os pubis) je u obliku slova L. Ta se kost sastoji od tijela
(corpus ossis pubis) i dviju grana (ramus cranialis ossis pubis i ramus
caudalis ossis pubis). Kranijalni rub pecten ossis pubis lateralno ima izboinu
koja se naziva eminentia ileopubica, a medijalni rub povezuje se s onim s druge
strane u symphysis pubica koji ini kranijalni dio symphysis pelvina. S dorzalne
i ventralne strane medijano na kranijalnom dijelu simfize desna i lijeva sramna
kost tvore zadebljanja tuberculum pubicum dorsale i tuberculum pubicum
ventrale. Sramna kost s kranijalne i medijalne strane ograniava otvor (foramen
obturatum) kroz koji prolazi n. obturatorius, a otvor popunjavaju miii i
vezivno tkivo.
Linea terminalis je zamiljena crta koja ide od promontoriuma i krila
krine kosti preko linea arcuata do eminentije ileopubicae i pectena ossis
pubis, a predstavlja granicu izmeu trbune i zdjeline upljine i ulaz u
zdjelinu upljinu (apertura pelvis cranialis).

U sastav osi coxae ulazi i sjedna kost (os ishii) koju ine tijelo (corpus
ossis ischii), ploa (tabula ossis ischii) i grana (ramus ossis ischii) koji zajedno
s kranijalnom i kaudalnom granom sramne kosti ograniavaju otvor foramen
obturatum. Ramus ossis ischii kao i ramus caudalis ossis pubis, nosi medijalno
simfizialnu povrinu (facies symphisialis) kojom se spaja s kosti druge strane u
symphysis pelvina. Na ploi sjedne kosti lateralno je istaknuta sjedna kvrga
(tuber ischiadicum) za koju je karakteristino da u preivaa ima tri zadebljanja.
Popreni konkavni luk sjedne kosti archus ischiadicus ine kaudalni rubovi
desne i lijeve ploe sjedne kosti.
Zdjelini izlaz (apertura pelvis caudalis) ograniuju dorzalno 3. i 4. repni
kraljeak, lateralno spina ischiadica i kaudalni rub irokog ligamenta
sacroilijanog zgloba, a ventralno sjedna kvrga (tuber ischiadicum). Zatvara ga
miino membranozna pregrada (diaphragma pelvis).
U grai zdjelinog pojasa postoje spolne razlike pa je tako u enki pubino
dno konkavno, zdjelini otvori su iroki, a apertura pelvis caudalis gotovo je
kruna oblika, a kod mujaka je sramna kost medijalno neto vie zadebljala
(tuberculum pubicum dorsale), zdjelino dno je konveksno, zdjelini otvori
sueni, a apertura pelvis caudalis srcolikoga oblika.
Pelvimetrija je postupak u kojem se procjenjuju visina i irina zdjelinog
ulaza i izlaza te nagnutost zdjelice (inclinatio pelvis), a u svrhu procjene
moguosti prolaza fetusa kroz poroajni kanal te pomoi pri ekstrakciji ploda ili
odluci o moguem carskom rezu. Procjena visine zdjelinog ulaza i izlaza

dobiva se pomou podunih promjera, a to su diameter conjugata, diameter

diagonalis, diameter verticalis i visina zdjelinog izlaza. Visina zdjelinog
ulaza (diameter conjugata) duina je koja spaja kranijalnu toku symphysis
pelvina i promontorium (nalazi se kranijalno i medijano na ventralnoj strani
baze krine kosti). Diameter diagonalis spaja kaudalnu toku symphysis pelvina
i promontorium. Visinu zdjeline upljine (diameter verticalis) ini crta koja je
okomito povuena od symphysis pelvina na facies pelvina krine kosti. U kuje,
make, ovce i koze ta okomica nee doi do krine kosti nego na repne
kraljeke. Kut koji tvore diameter verticalis i diameter conjugata predstavlja
nagnutost zdjelice (inclinatio pelvis). Spoj izmeu kaudalne toke symphisys
pelvina i kaudalne ventralne toke na vrhu krine kosti (apex ossis sacri) ini
visinu zdjelinog izlaza. Zaobljena crta koja spaja sredine svih produnih
promjera ini zdjelinu os (axis pelvis) u ijem smjeru kod poroaja fetus
prolazi kroz poroajni kanal te se u tom smjeru pomae pri izlasku ploda. Na
izlazu iz poroajnog kanala vaan promjer zdjelice je diameter transversa koji
se nalazi izmeu medijalne toke desne i lijeve spina ischiadica, a predstavlja
izlazni popreni promjer zdjelice. Osim navedenog vaan je i izlazni popreni
promjer zdjelice koji se nalazi izmeu medijalne toake na desnom i lijevom
tuber ischiadicum. Na zdjelici se osim izlaznih poprenih promjera mogu
odrediti i ulazni popreni promjeri a to su: dorzalni, srednji i ventralni
promjer. Izmeu lateralnih toaka na alae sacrales je dorzalni promjer, a
izmeu medijalnih toaka obje eminentia iliopubica ventralni promjer. Vaan

promjer koji odreuje irinu ulaza u zdjelinu upljinu je srednji promjer koji
se nalazi izmeu desnog i lijevog tuberculum musculi psoas minores.
Okotavanje osi coxae nastaje iz triju sredita, iz sredita za crijevnu, sjednu i
stidnu kost. Sve 3 kosti u konja potpuno se srauju tek u 2. godini ivota.

1.2. KOSTI STUPA UDA (STYLOPODIUM I

ZEUGOPODIUM)
Stylopodium i zeugopodium ine kosti stupa uda. Oba dijela nalaze se
jedan iznad drugog pod kutom, a zeugopodium se sputa gotovo okomito prema
zemlji. Vidljivo je da se kod primitivnih sisavaca evolucijskim razvojem kostiju
stupa uda trup podie iznad zemlje te poveava kut izmeu kostiju stupa uda.

1.2.1. STYLOPODIUM
Na prsnom udu stylopodium ini nadlaktina kost (humerus), a na
zdjelinom udu bedrena kost (os femoris) i iver (patella). Nadlaktina i
bedrena kost su dugake i cjevaste kosti koje slue kao poluge pri kretanju, dok
je iver sezamoidna kost.
Na nadlaktinu kost (humerus) prihvaaju se tetive vrlo jakih miia.
Kost se kao tipina cjevasta kost sastoji od proksimalnog okrajka (epiphysis
proximalis), tijela (diaphysis seu corpus humeri) i distalnog okrajka
(epiphysis distalis). Glava nadlaktine kosti (caput humeri) nalazi se na

proksimalnom okrajku nadlaktine kosti i nosi okruglu konveksnu plohu za

uzglobljenje sa znatno manjom zglobnom plohom na lopatici (cavitas
glenoidalis) u ramenom zglobu (articulatio humeri). Distalni okrajak nosi
valjkastu zglobnu plohu (trochlea humeri) za uzglobljenje s palanom
(radius) i lakatnom (ulna) kosti u lakatnom zglobu (articulatio cubiti). Na
proksimalnoj epifizi lateralno je izraena kvrga (tuberculum majus) koja je u
svih domaih sisavaca osim u make podijeljena na kranijalni i kaudalni dio
(pars cranialis i pars caudalis). Lateralno i distalno od tuberculuma majus
nalazi se hrapava povrina (facies musculi infraspinati) uz koju su smjetene
tuberositas teres minor i linea musculi tricipitis. Medijalno proksimalna epifiza
nosi jo jednu kvrgu (tuberculum minus) koja je jedino u preivaa i konja
podijeljena na kranijalni i kaudalni dio. U lijebu (sulcus intertubercularis)
izmeu tuberculuma majus i tuberculuma minus u konja i magarca se nalazi jo
jedna kvrga tuberculum intermedium po kojoj se lako razlikuje humerus konja i
goveda. U proksimalnoj treini tijela humerusa s lateralne strane nalazi se kvrga
(tuberositas deltoidea) od koje se distalno nastavlja greben (crista humeri) koji
ograniava spiralni lijeb (sulcus m. brachialis) u kojem lei m. brachialis.
Medijalno na polovini tijela kosti nalazi se okrugla kvrga (tuberositas teres
major) koja ne dolazi jedino u mesodera. Distalni okrajak (epiphysis distalis)
ini condylus humeri koji nosi valjkastu zglobnu plohu (trochlea humeri) za
uzglobljenje s ulnom, a uz nju s lateralne strane u mesodera i kunia dolazi
manja lateralna glavica (capitulum humeri) koja artikulira s radiusom. S

kaudolateralne strane distalnog okrajka nalazi se epicondylus lateralis, a s

kaudomedijalne strane epicondylus medialis. Izmeu epikondila s kranijalne
strane nalazi se udubina fossa radialis, a s kaudalne strane fossa olecrani koje
su u psa spojene otvorom (foramen supratrochleare). Maka ima otvor iznad
medijalnog epikondila (foramen supracondylare) pa se po tome mogu
razlikovati humerus make i psa. Nadlaktina kost ima 6 centara okotavanja, i
to 3 primarna (za 2 epifize i dijafizu) i 3 sekundarna.
Bedrena kost (os femoris) najmasivnija je kost u tijelu. Kao i druge
dugake kosti, sastoji se od dviju epifiza (okrajka) i dijafize (tijela). Proksimalni
okrajak medijalno sadrava glavu (caput ossis femoris) koja se uzglobljuje sa
zglobnom plohom na acetabulumu u bonom zglobu (articulatio coxae). U
konja na rubu zglobne plohe glave bedrene kosti nalazi se udubljenje za
prihvat ligamenata (fovea capitis) koje se u ostalih ivotinja nalazi na sredini
zglobne plohe. Os femoris lateralno na proksimalnoj epifizi nosi veliku kvrgu
(trochanter major) koja je u konja podijeljena na dva dijela (pars cranialis i
pars caudalis). Trochanter major nadvisuju glavu bedrene kosti u konja,
preivaa i kunia, a ne nadvisuje u mesodera i svinje (kao i u ljudi). S
kaudomedijalne strane te kvrge nalazi se udubljenje fossa trochanterica, a ispod
glave bedrene kosti nalazi se vrat bedrene kosti (collum ossis femoris).
Distalno od vrata s medijalne strane nalazi se manja kvrga (trochanter minor).
Lateralno ispod trohanter major se nalazi u konja i kunia trochanter tertius. U
ostalih ivotinja na tom se mjestu nalazi samo hrapava povrina. Kaudalno u

sredini tijela bedrene kosti nalaze se dva grebena (labium laterale i labium
mediale) koji omeuju hrapavu povrinu facies aspera te se distalno zavravaju
u facies poplitea. Distalno na tijelu s lateralne strane u konja i goveda nalazi se
fossa supracondylaris koju nemaju svinje i mesoderi nego se kod njih tu nalazi
hrapava povrina tuberositas supracondylaris lateralis. S medijalne strane u
svih domaih sisavaca se nalazi tuberositas supracondylaris medialis. Distalna
epifiza proirena je u dva kondila (condylus lateralis i condylus medialis) koji
nose zglobne plohe za uzglobljenje s kondilima goljenine kosti u bedrenogoljeninom zglobu (articulatio femorotibialis), a izmeu njih je duboka
udubina (fossa intercondylaris). U mesodera kaudoproksimalno iznad kondila
nalazi se zglobna povrina za prihvat dvije sezamoidne kosti (ossa sezamoidea
m. gastrocnemii ili fabellae). One se nalaze ispod poetnih tetiva m.
gastrocnemius. Na distalnom okrajku kranijalno nalazi se valjkasta zglobna
povrina (trochlea ossis femoris) po kojoj klizi najvea sezamoidna kost u
tijelu iver (patella) u bedreno-ivernom zglobu (articulatio femoropatellaris)
koji zajedno s bedreno-goljeninim zglobom ini sloeni koljeni zglob
(articulatio genus). Dijafiza i distalna epifiza okotavaju svaka iz svog centra,
a proksimalna epifiza ima 2 centra jedan za glavu bedrene kosti, a drugi za
trochanter major.
Iver (patella) je najvea sezamoidna kost u tijelu koja je ukljuena u
zavretak etveroglavog bedrenog miia (m. quadriceps femoris). Ova kost je
proksimalno proirena u bazu (basis patellae), a distalno suena u vrh (apex

patellae). Iver ima dvije povrine i dva ruba. Prednja povrina (facies
cranialis) je vana za prihvat ligamenata i miia. Ona je etvrtasta, hrapava i
konveksna. Povrina po kojoj iver klizi po valjkastoj zglobnoj povrini femura je
kaudalna tj. zglobna povrina (facies articularis). Lateralni rub je zaobljen, a
medijalni konkavan te oni prema vrhu ivera konvergiraju, a svaki tvori kut pri
bazi. Na medijalnoj strani ivera u konja i goveda istie se izdanak na koji se
prihvaa fibrocartilago patellae. U goveda je vrh ivera vie zailjen nego li u
konja, ali je u jednih i drugih iver kockastog oblika. U ostalih domaih sisavaca
iver je vie izduljen. Iver okotava iz jednog sredita okotavanja u hrskavinoj
osnovi ukljuenoj u tetivu m.quadriceps femoris.

1.2.2. ZEUGOPODIUM
Zeugopodium prsnog uda ine podlaktine kosti (ossa antebrachii):
palana kost (radius) i lakatna kost (ulna), a na zdjelinom udu potkoljenine
kosti (ossa cruris): goljenina kost (tibia) i lisna kost(fibula).
U psa izmeu palane i lakatne kosti postoje proksimalni i distalni zglob
(articulationes radioulnares proximalis i distalis), a u goveda i konja te su kosti
srasle, ali ne potpuno. U konja nije posve razvijena lakatna kost (nedostaje joj
distalna treina tijela i distalni okrajak) te izmeu lakatne i palane kosti postoji
jedan prostor (spatium interosseum antebrachii). Izmeu palane i lakatne kosti
u goveda postoje dva prostora (spatium interosseum antebrachii proximale i
distale). U svinje su radius i ulna spojeni vrstim vezivnim tkivom. Radius se

razvija iz etiriju sredita okotavanja, a ulna iz triju. Hrskavina embrionalna

ulna u konja se protee du cijele podlaktice, a njezin distalni dio kasnije se
reducira.
Palana kost (radius) je dugaka kost koja je slabija u mesodera nego u
ostalih domaih sisavaca. Na svojoj proksimalnoj epifizi koja je oblikovana u
caput radii, radius nosi zglobnu plohu (fovea capitis radii) za uzglobljenje s
kondilima humerusa (condylus humeri) u lakatnom zglobu (articulatio cubiti),
a u mesodera i valjkastu zglobnu plohu (circumferentia articularis) za
uzglobljenje s ulnom. Dorzomedijalno caput radii nosi tuberositas radii, a s
medijalne i lateralne strane izboinu za prihvat kolateralnih ligamenata. Na
mjestu sratavanja radiusa i ulne tijelo palane kosti (corpus radii) je hrapavo.
Na distalnom okrajku nalazi se valjak (trochlea radii) sa zglobnom plohom
(facies articularis carpea) za uzglobljenje s proksimalnim redom zapeajnih
kostiju u sloenom zapeajnom zglobu (articulatio carpi). U konja se s
lateralne strane valjka nalazi processus styloideus lateralis, a s medijalne je
strane izraen processus styloideus medialis u svih ivotinja. U mesodera
distalna epifiza sadrava zglobnu plohu za uzglobljenje s ulnom u distalnom
radioulnarnom zglobu.
Lakatna kost (ulna) se nalazi kaudalno odnosno kaudolateralno od
radiusa te se uzdie iznad radiusa sa svojim proksimalnim okrajkom (olecranon)
koji je zadebljao u tuber olecrani. Na olekranonu kranijalno se nalazi usjek
(incisura trochlearis) na kojem se nalazi zglobna ploha za uzglobljenje sa

zglobnim valjkom nadlaktice trochleom humeri u lakatnom zglobu (articulatio

cubiti) koji je po svom sastavu sloeni zglob. Iznad navedenog usjeka je iljak
(processus anconeus), a podno usjeka su dva nastavka (processus coronoideus
lateralis i processus coronoideus medialis) izmeu kojih je usjek (incisura
radialis). Povrina tijela ulne okrenuta prema radiusu hrapava je i nosi izdueni
rub margo interosseus za koji se prihvaa membrana interossea antebrachii.
Distalni se okrajak ulne u svih domaih sisavaca, osim u konja (u kojeg on
nedostaje), nastavlja u procesus styloideus na kojem je u mesodera zglobna
ploha za uzglobljenje s radiusom u distalnom radioulnarnom zglobu
(articulatio radioulnaris distalis). U svih ivotinja, osim u konja, tu se nalazi i
zglobna faseta za uzglobljenje s os carpi ulnare (facies articularis carpea).
Na zdjelinom udu nalaze se potkoljenine kosti (ossa cruris):
goljenina kost (tibia) i lisna kost (fibula) koje su u mesodera i svinja
potpuno razvijene i zglobno povezane (articulatio tibiofibularis proximalis i
articulatio tibiofibularis distalis). U konja i kunia znatno je reducirana lisna
kost jer nedostaje njezin distalni okrajak. Tijelo lisne kosti (corpus fibulae) u
tih ivotinja dopire do sredine tijela goljenine kosti i s njime srauje dok se
proksimalni okrajak lisne kosti (caput fibulae) uzglobljuje s lateralnim
kondilom goljenine kosti. U preivaa je caput fibulae stopljen s lateralnim
kondilom goljenine kosti, tijelo lisne kosti (corpus fibulae) nedostaje, a distalni
okrajak ini os malleolare koja se uzglobljuje s goljeninom kosti. Tibia ima 3
sredita okotavanja, a razvoj fibule (3 sredita okotavanja) slian je razvoju

ulne. Embrionalno je u konja hrskavina fibula jednako duga kao i potkoljenica,

ali se kasnije distalni dio dijafize reducira, a distalna epifiza srauje s tibijom
tvorei lateralni gleanj.
Proksimalni dio goljenine kosti ine lateralni i medijalni kondil
(condylus lateralis i condylus medialis) na kojima se nalaze zglobne plohe za
uzglobljenje s kondilima bedrene kosti u articulatio femorotibialis koji zajedno
s articulatio femoropatellaris ulazi u sastav sloenog koljenog zgloba
(articulatio genus). Izmeu kondila aksijalno se nalazi uzvienje (eminentia
intercondylaris) graeno od dviju kvrica (tuberculum intercondylare laterale i
tuberculum intercondylare mediale) izmeu kojih je udubljenje (area
intercondylaris centralis). Kranijalno od uzvisenja su dva udubljenja (areae
intercondilaris cranialis), a kaudalno jedno (area intercondilaris caudalis).
Izmeu lateralnog i medijalnog kondila kraniolateralno se nalazi miini lijeb
(sulcus extensorius), a kaudalno usjek (incisura poplitea). Na lateralnom
kondilu nalazi se zglobna povrina za uzglobljenje s lisnom kosti osim u
preivaa kod kojih je lisna kost na tom mjestu srasla. U proksimalnom dijelu
tijelo goljenine kosti na poprenom presjeku je trokutasto jer s kranijalne strane
nosi izboinu (tuberositas tibiae) koja se distalno nastavlja u rub (margo
cranialis). U konja tuberositas tibiae ima izraen lijeb (sulcus tuberositas
tibiae). Kaudalna povrina corpusa tibiae je hrapava i nosi vie koso poloenih
izboenja (lineae musculares) od kojih je najjae izraena linea musculi
poplitei. Distalni okrajak ima zglobnu povrinu u obliku punice (cochlea

tibiae) za uzglobljenje sa zastopalnim kostima u sloenom skonom zglobu

(articulatio tarsi), a ventralno su na njemu 2 duboka lijeba izmeu kojih je
vodiljni greben. U konja su ljebovi postavljeni koso, a u ostalih ivotinja
sagitalno. Na distalnom okrajku goljenine kosti lateralno je izraen vanjski
gleanj (malleolus lateralis) u konja i kunia. U svinje i mesodera tu se nalazi
zglobna ploha za uzglobljenje s lisnom kosti, a u preivaa je zglobna povrina
za uzglobljenje s os malleolare. Svi domai sisavci na distalnom okrajku
goljenine kosti s medijalne strane imaju unutarnji gleanj (malleolus
medialis).
Smanjenje funkcije hvatanja i prilagoavanje udova za brzo kretanje dovodi
do gubitka kretanja izmeu kostiju zeugopodija, a takoer i promjena autopodija
kod ivotinja koje se oslanjaju o tlo samo dijelovima prstiju, osobito kod onih
koje to ine krajnjim lankom kao kopitari. Konji su nekada zbog naina ivota
imali potpuno razvijenu ulnu i fibulu koje su u dananjeg konja tijekom
embrionalnog razvitka cjelovite, a potom se reduciraju.

1.3. KOSTI OKRAJKA UDA (AUTOPODIUM)

Autopodium (kosti okrajka uda) se moe podijeliti na: basipodium;
metapodium i acropodium. Na prsnom udu kosti okrajka uda ine skeleton
manus, a na zdjelinom udu skeleton pedis. Na prsnom su udu kosti
basipodiuma ossa carpi, a na zdjelinom ossa tarsi. Metapodium prsnog uda

ine ossa metacarpalia, zdjelinog ossa metatarsalia, a acropodium prsnog uda

ine ossa digitorum manus, a zdjelinog ossa digitorum pedis. Kosti okrajka
uda slue pri upiranju o tlo i vrstom dranju na istom. to su kretnje autopodija
vie razliite i sloenije (hvatanje), to je broj kostiju autopodija vei (konj ima 9,
a mesoderi 34 kosti autopodija). Gubitkom sposobnosti hvatanja prsti postaju
smetnjom te se reduciraju.

1.3.1. SKELETON MANUS (AUTOPODIUM MEMBRI

THORACICI)
Ossa carpi (zapeajne kosti) su kosti basipodiuma prsnog uda. Te su kosti
kratke i sloene su u dva reda (ordo proximalis i ordo distalis). Njihov broj
varira s obzirom na ivotinjsku vrstu. Svinja, konj i preivai u proksimalnom
redu gledajui od medijalne strane prema lateralnoj, imaju razvijene etiri kosti i
to: os carpi radiale, os carpi intermedium, os carpi ulnare i os carpi
accessorium (nalazi se s palmarne strane). U mesodera su os carpi radiale i os
carpi intermedium stopljene u os carpi intermedioradiale te tako mesoderi
imaju 3 zapeajne kosti u proksimalnom redu. U distalnom redu, gledajui od
medijalne prema lateralnoj strani, u svinja i mesodera nalaze se etiri kosti, i to:
os carpale primum; os carpale secundum, os carpale tertium i os carpale
quartum. U preivaa je dolo do stapanja osi carpale secundum i osi carpale
tertium, a os carpale primum nedostaje kao i u konja. Ako se ponekad os
carpale primum pojavi u konja, ona je veliine graka, a nalazi se u palmarnom

karpalnom ligamentu i obino je odvojena od ostalih kostiju. Za razliku od konja

koji ima tri kosti u distalnom redu, u preivaa su razvijene samo dvije kosti.
Osim navedenih etiriju kosti u distalnom redu, u kunia se razvila jo jedna
kost os carpi centrale te tako kuni ima 9 zapeajnih kostiju. U svinje, kao i u
ljudi, ima osam karpalnih kostiju, u konja sedam ili osam, u mesodera sedam, a
najmanje je karpalnih kostiju u preivaa, tj. est.
Ossa metacarpalia (kosti pesti) su kosti metapodiuma prsnog uda, a
njihova razvijenost i broj ovisi o vrsti ivotinje i broju prstiju. U mesodera i
kunia kosti pesti najbrojnije su te ih ima pet (koliki je broj i prstiju), a to su od
medijalne prema lateralnoj: prva kost pesti (os metacarpale primum), druga (os
metacarpale secundum), trea (os metacarpale tercium), etvrta (os
metacarpale quartum) i peta kost pesti (os metacarpale quintum). Te se kosti
razlikuju prema duini. Najdue kosti su os metacarpale tertium i os
metacarpale quartum, neto su krae os metacarpale secundum i os metacarpale
quartum, a os metacarpale primum najkraa je i reducirana. U svinje su
razvijene etiri metakarpalne kosti jer prva (os metacarpale primum) nedostaje.
Dvije su kosti due: os metacarpale tertium i os metacarpale quartum, a dvije su
reducirane: os metacarpale secundum i os metacarpale quintum. Preivai i
konji u cijelosti i u funkciji imaju razvijenu samo jednu kost. U preivaa je to
os metacarpale tertium et quartum (nastala je stapanjem dviju kosti: osi
metacarpale tertium i osi metacarpale quartum), a u konja os metacarpale
tertium. Lateralno i proksimalno uz os metacarpale tertium et quartum u

preivaa se nalazi rudimentirana os metacarpale quintum. U konja se s osi

metacarpale tercium s medijalne strane povezuje os metacarpale secundum, a s
lateralne strane s os

metacarpale quartum. Te su kosti krae od osi

metacarapale tertium i nazivaju se tunci. U cijelosti razvijene metakarpalne

kosti sastoje se od proksimalnog okrajka (basis), tijela (corpus) i distalnog
okrajka (caput). Okrajci metakarpalnih kostiju nose zglobne povrine.
Proksimalni okrajak nosi zglobnu povrinu za uzglobljenje s distalnim redom
zastopalnih kostiju u sloenom zapeajnom zglobu (articulatio carpi). U
mesodera i svinja postoje jo i posebne proksimalne zglobne povrine facies
articularis metacarpea za uzglobljenje sa susjednim metakarpalnim kostima.
Distalni okrajak ima valjkastu zglobnu plohu za uzglobljenje s proksimalnim
okrajkom prvog (proksimalnim) lanka prsta u spoju koji se naziva putini
zglob (articulatio metacarpophalangea). U mesodera i svinja za svaku se
metakarpalnu kost uzglobljuje po jedan prst. Os metacarpale tertium jedina je
metakarpalna kost u konja s kojom se uzglobljuje samo jedan prst, a u preivaa
je distalni okrajak os metacarpale tertium et quartum rascijepljen te nosi dvije
valjkaste zglobne povrine za uzglobljnje s proksimalnim lancima treeg i
etvrtog prsta. Popreni je presjek osi metacarpale tertium u konja i osi
metacarpale tertium et quartum u preivaa ovalan.
Prsti prsnog uda (ossa digitorum manus) spadaju u akropodium prsnog
uda. Najbrojniji su u mesodera i kunia i ima ih kao i u ovjeka pet, a to su od
medijalne prema lateralnoj strani: prvi prst (digitus primus seu polex), drugi

prst (digitus secundus), trei prst (digitus tertius), etvrti prst (digitus
quartus) i peti prst (digitus quintus). U svinja nedostaje prvi prst, u konja je
razvijen samo trei prst, a preivai imaju dva glavna prsta (trei i etvrti prst) a
dva dodatna nisu im u funkciji jer su reducirani (drugi i peti prst).
Svi prsti domaih sisavaca, osim prvog prsta u mesodera i drugog i petog
u preivaa (nedostaje im srednji lanak), graeni su od triju lanaka: prvi,
proksimalni lanak (phalax proximalis s. os compedale) ili putina kost,
drugi, srednji lanak (phalanx media s. os coronale) ili krunska kost i trei,
distalni lanak (phalanx distalis) ili kopitna, papana ili pandasta kost.
Distalni

se lanak u mesodera i kunia naziva pandasta kost, u ptica

kanasta kost, u preivaa i svinja papana kost te u konja kopitna kost.

Proksimalni lanak prsta, (phalanx proximalis) kratka je valjkasta kost iji
proksimalni okrajak (basis phalangis proximalis) nosi zglobnu povrinu za
uzglobljenje s glavom odgovarajue

metakarpalne kosti i s dvijema

proksimalnim sezamoidnim kostima. Proksimalne sezamoidne kosti nalaze se s

palmarne strane prstiju, i to: treeg prsta u konja, treeg i etvrtog prsta u
preivaa, drugog do petog prsta u svinje, drugog do petog prsta u mesodera i
kunia. Na prvom prstu mesodera s palmarne strane nalazi se samo jedna
proksimalna sezamoidna kost. U psa dolazi i po jedna sezamoidna kost s
dorzalne strane drugog do petog prsta. Distalni okrajak proksimalnog lanka
(caput phalangis proximalis) nosi zglobnu povrinu za uzglobljenje s drugim
lankom prsta, osim prvog prsta u psa i drugog i petog u preivaa, koji se

uzglobljuju s treim lankom prsta. Tijelo je proksimalnog lanka (corpus

phalangis proximalis) sa strane i dorzopalmarno sueno.
Srednji lanak prsta (phalanx media), za razliku od proksimalnog lanka
kraa je kost. Kockasta je oblika i graena je od dvaju okrajaka i tijela.
Proksimalni okrajak (basis phalangis mediae) nosi zglobnu povrinu za
uzglobljenje s proksimalnim lankom prsta u articulatio interphalangea
proximalis manus, a distalni okrajak (caput phalangis media) ima sagitalno
udubljenu plohu za uzglobljenje s distalnim lankom prsta u articulatio
interphalangea distalis manus. Tijelo drugog lanka prsta (corpus phalangis
mediae) sa strane je sueno.
Distalni lanak (phalanx distalis) u mesodera i kunia naziva se
panasta kost, u konja kopitna kost te u preivaa i svinja papana kost. S
palmarne strane distalnog lanka nalazi se jedna distalna sezamoidna kost koja u
konja dolazi uz trei prst (abina kost), u preivaa uz trei i etvrti prst, u
svinje i mesodera uz drugi, trei, etvrti i peti prst, a u kunia ne dolazi.
Na pandastoj kosti mogu se razlikovati dvije povrine facies parietalis i
facies solearis. Proksimalno se na kosti nalazi zadebljali rub (crista
unguicularis), a distalno se nalazi lijeb (sulcus unguicularis). Kost distalno
ima zaobljeni vrh (apex).
Kopitna kost je distalni lanak (phalanx distalis) treeg prsta u konja. Ta
kost ima tri povrine: povrinu stijenke (facies parietalis), zglobnu povrinu
(facies articularis) i potplatnu povrinu (facies solearis). Povrinu stijenke od

potplatne povrine odvaja potplatni rub (margo solearis), a od zglobne

povrine krunski rub (margo coronalis). Na krunskom rubu aksijalno se nalazi
uzvienje (processus extensorius).
Povrina stijenke probuena je mnogobrojnim otvorima koji slue za
prolaz krvnih ila i ivaca, a medijalno i lateralno nosi ljebove (sulcus
parietalis medialis i sulcus parietalis lateralis) za prolaz krvnih ila. Dorzalni
dio sa strane prelazi u postrane dijelove (processus palmaris medialis i
processus palmaris lateralis). Za postrane dijelove prihvaa se kopitna
hrskavica (cartilago ungularis medialis i lateralis). Distalni dio stijenke s tlom
zatvara kut od 45 do 500 na prsnom udu, a na zdjelinom udu on iznosi 50 do
550. Stjenka je na prsnom i na zdjelinom udu medijalno poloena vie okomito
nego lateralno.
Facies articularis ili zglobna ploha nalazi se proksimalno i palmarno te se
uzglobljuje s krunskom i abinom kosti u kopitnom zglobu (articulatio
interphalangea distalis). Izmeu zglobne i povrine stijenke polukruni je brid
(margo coronalis) na kojem se nalazi izdanak (processus extensorius).
Facies solearis ili potplatna povrina poloena je distalno te se s
povrinom stijenke sastaje u polukrunom rubu (margo solearis) iji je obris na
zdjelinom udu vie zailjen. Ta povrina nije jedinstvena nego je polukrunim
grebenom (linea semilunaris) dijeli na dvije povrine: manju palmarnu (facies
flexoria) i veu dorzalnu (planum cutaneum). Na palmarnoj povrini s

medijalne i lateralne strane nalaze se ljebovi za krvne ile koji se nastavljaju

kroz otvore u polukruni kanal (canalis solearis).
Papana kost treeg i etvrtog prsta u preivaa i svinja nalikuje
oronjalim papanim ahurama te je u svinja na drugom i petom prstu znatno
manja. Na papanoj kosti, kao i na kopitnoj, razlikuju se tri povrine: povrina
stijenke (facies parietalis), zglobna (facies articularis) i potplatna povrina
(facies solearis). Za razliku od kopitne kosti papana kost ima blago udubljenu
povrinu okrenutu prema osi uda (facies axialis). U preivaa kod kojih su drugi
i peti prst rudimentirani i nisu u funkciji papana kost ima oblik trostrane
piramide.

1.3.2. SKELETON PEDIS (AUTOPODIUM MEMBRI PELVINI)

Ossa tarsi (zastopalne kosti) su kosti basipodiuma. Kao i zapeajne kosti
to su kratke kosti, a sloene su u tri reda (ordo proximalis, ordo intertarsalis i
ordo distalis).
Proksimalni red (ordo proximalis) ine dvije kosti: glenina kost (talus) i
petna kost (calcaneus). Gleanjska kost nalazi se medijalno, a petna kost je
smjetena s lateroplantarne strane.
Talus (gleanjska kost) proksimalno i dorzalno nosi valjak (trochlea tali)
koji ima dva vodiljna grebena izmeu kojih je usjek. Na valjku se nalazi zglobna
povrina kojom se talus uzglobljuje s cochleom tibiae u articulatio talocruralis
koji je dio sloenoga skonog zgloba (articulatio tarsi). Lateralno na tijelu

gleanjske kosti, u svih domaih sisavaca osim u konja, nalazi se zglobna

povrina za uzglobljenje u preivaa s osi malleolare, a u mesodera i svinja s
lisnom kosti. Distalni dio gleanjska kosti ini glava (caput tali), a ispod nje je
vrat (collum tali). Caput tali ima zglobnu povrinu koja je u konja ravna, a u
svih ostalih valjkasta. S medijalne strane glave talusa u konja se nalazi kvrica
(tuberculum tali).
Calcaneus (petna kost) nadvisuje talus te mu je okrajak zadebljao u petnu
kvrgu (tuber calcanei). Medijalno calcaneus nosi izboenje u obliku potpornja
(sustentaculum tali) na kojem se nalazi zglobna povrina za uzglobljenje s
plantarnom zglobnom povrinom talusa. Sustentaculum tali ima izraen izdanak
(processus coracoideus) na kojem se takoer nalazi zglobna povrina za
uzglobljenje s talusom. Samo u mesodera i svinje na njemu su izraene i
zglobne povrine za uzglobljenje s lisnom kosti.
U srednjem redu (ordo intertarsalis) nalazi se samo jedna kost (os tarsi
centrale). Ta kost ne dolazi do lateralne strane te se zato, gledajui s te strane,
ini kao da su zastopalne kosti sloene u dva reda. Os tarsi centrale uzglobljuje
se s talusom proksimalno, a distalno s kostima distalnog reda.
Distalni red zastopalnih kostiju (ordo distalis) u mesodera i svinja ima
etiri kosti. S medijalne prema lateralnoj strani to su: os tarsale primum; os
tarsale secundum; os tarsale tertium i os tarsale quartum. U konja su os
tarsale primum i os tarsale secundum stopljene pa konj u tom redu ima tri kosti.
U preivaa su stopljene os tarsale secundum i os tarsale tertium te os tarsale

quartum s os tarsi centrale u os centroquartale tako da imaju samo dvije kosti u

distalnom redu. U kunia nedostaje os tarsale primum.
Ossa metatarsalia (kosti stopala) su kosti metapodija. Najbrojnije su u
mesodera u kojih dolazi pet metatarzalnih kostiju, a od medijalne prema
lateralnoj strani to su: os metatarsale primum, os metatarsale secundum, os
metatarsale tertium, os metatarsale quartum i os metatarsale quintum. U
svinje nedostaje os metatarsale primum. Na os metatarsale tertium i os
metatarsale quartum koje su due i snanije od os metatarsale secundum i os
metatarsale quintum uzglobljuje se sezamoidna kost (os sesamoideum
metatarsale). Metatarsalne kosti u konja i goveda mogu se opisivati kao i
metakarpalne, a razlika je u tome to je popreni presjek tijela os metatarsale
tertium u konja i os metatarsale tertium et quartum u goveda gotovo pravilno
kruan.
Prsti zdjelinog uda (ossa digitorum pedis) ine akropodijum zdjelinog
uda. Graa i broj prstiju zdjelinog uda odgovaraju onom na prsnom udu, osim u
make kod koje prvi prst na zdjelinom udu nedostaje (ponekad nedostaje i u
psa).

2. ZGLOBOVI PRSNOG I ZDJELINOG

UDA

Grudni ud domaih sisavaca nije zglobno povezan s osovinskim skeletom

nego tu ulogu imaju miii (synsarcosis) za razliku od ljudi u kojih je razvijena
kljuna kost koja se uzglobljuje s lopaticom i prsnom kosti. Zdjelini ud
zglobno je povezan s trupom putem krino-bonog zgloba (articulatio
sacroiliaca).
Kosti grudnog kao i

kosti zdjelinog uda veinom su povezane

zglobovima, ali postoje i neki drugi spojevi kao npr. vezivnotkivni spoj
(syndesmosis) kojim je u konja tunak na prsnom udu spojen s metakarpalnom
kosti, a na zdjelinom udu s metatarzalnom kosti. Na zdjelinom udu spoj lijeve
i desne bone kosti hrskavicom i vezivnim tkivom naziva se symphysis pelvina.
Zglob (articulatio synovialis) je pokretni spoj dvije ili vie kostiju
(hrskavica) na kojima se nalazi zglobna ploha (facies articularis). Zglobnu
plohu oblae zglobna hrskavica (cartilago articularis) koja smanjuje trenje i
ublauje sudare prilikom gibanja kostiju. Zglobna hrskavica je plaviasta i nije
prokrvljena. U sastav zgloba ulazi i zglobna ahura (capsula articularis) koja
je sastavljena od vanjskoga vezivnog sloja (stratum fibrosum) i unutarnjega
sinovijalnog sloja (stratum synoviale). Sinovijalni sloj tvori sinovijalne
nabore (plice synoviales) te izluuje tekuinu slinu limfi (synovia). U njemu se

nalazi mrea kapilara, a mnogobrojna su i ivana vlakna. Zglobna ahura

prihvaa se na rubove zglobne hrskavice, a njen sinovijalni sloj i zglobna
hrskavica ograniavaju zglobnu upljinu (cavum articulare). Ligamenti (ligg.
extracapsularia, ligg. capsularia i ligg. intracapsularia), meniskus (meniscus
articularis), diskus (discus articularis) i rubna hrskavica (labrum articulare)
takoer mogu ui u sastav i opis pojedinog zgloba.
Miii svojom kontrakcijom djeluju na pomicanje kostiju udova na koje se
prihvaaju te time na kretnje u jednom ili vie zglobova. Stoga, miini sustav
zajedno s kotanim sustavom i spojevima kostiju spada u lokomotorni sustav
(sustav za kretanje) u kojem ponajprije sudjeluju prsni i zdjelini udovi.
Zglobovi udova mogu imati razliita gibanja pa je tako najee angularno
gibanje oko jedne ili vie osovina. Gibanje u kojem se linije kotanih segmenata
nastoje izravnati zove se ispruanje ili ekstenzija, a suprotno je gibanje
sagibanje ili fleksija u kojem linije kotanih segmenata imaju tendenciju
pribliavanja te tako dolazi do smanjenja zglobnog kuta. Zglobovi distalnih
dijelova udova mogu se superekstendirati pa se u tom sluaju upotrebljavaju
izrazi dorzalna i plantarna ili palmarna fleksija. Gibanje pri kojem se udovi
odmiu od medijalne ravnine te prsti od osovine noge (os axis) naziva se
odmicanje ili abdukcija, a njihovo primicanje naziva se addukcija. Mogue
gibanje je klizanje gdje jedna zglobna ploha klie na drugoj (bedreno iverni
zglob) te rotacija pri kojoj se jedan segment zgloba giba oko duinske osovine
drugoga (rameni zglob). U domaih ivotinja mogunost da distalni okrajak uda

opisuje dio kruga ili krug nije tako dobro izraena kao u ljudi pa se obino
uzima kao znak bolesti. U mesodera su izmeu radiusa i ulne, kao i izmeu
tibije i fibule izraeni zglobovi te je u tih ivotinja mogue izvrtanje (pronatio) i
uvrtanje (supinatio) ape.
Opis zglobova na prsnim i zdjelinim udovima mogu je prema:
morfolokim obiljejima i obliku zglobnih tijela, osi i ravnini gibanja te
funkcionalnoj anatomiji zgloba, organizaciji zglobnih hrskavica i elemenata
zglobne ahure, odnosu sinovijalne membrane i zglobne upljine, vrsti
ligamenata s obzirom na zglobnu upljinu i ahuru, pridodane elemente zgloba,
odnosu izmeu stabilnosti i mobilnosti zgloba i osnovnih biomehanikih naela.
Prema grai pojedinog zgloba moe se razumjeti funkcija zgloba, smjetaj
ligamenata i miia, ali to je zglob sloeniji tea je takva prosudba. Udovi koji
su prilagoeni iskljuivo brzom tranju kao u kopitara imaju veinom jednoosne
zglobove s dobro izraenim kolateralnim (postraninim) ligamentima.

2.1. ZGLOBOVI PRSNOG UDA (ARTICULATIONES

MEMBRI THORACICI)
Rameni zglob (articulatio humeri), u domaih sisavaca je jednostavan
zglob (articulatio simplex) koji ini spoj izmeu dvije kosti, lopatice i
nadlaktine kosti. U domaih ptica to je sloeni zglob (articulatio composita)
jer u spoj izmeu lopatice i nadlaktine kosti ulazi i kljuna kost. Zglobni kut

lopatice (angulus ventralis) nosi zglobnu utlinu (cavitas glenoidalis) za

artikulaciju s glavom nadlaktine kosti (caput humeri). Zglobna utlina samo je
u konja usjeena zglobnim usjekom (incisura glenoidea). Glava nadlaktine
kosti ima gotovo krunu konveksnu zglobnu plohu koja je znatno vea od
zglobne utline s kojom artikulira. Stoga, taj zglob sadrava rubnu hrskavicu
(labrum glenoidale) koja poveava zglobnu upljinu i zatiuje rub od loma.
Prema obliku zglobnih ploha rameni zglob je kuglasti zglob (articulatio
spheroidea). Iako je on vieosni zglob, u kojem je doputena najvea sloboda
gibanja, vea mogunost gibanja ograniena je zbog okolnih miia. U ramenom
zglobu najizraenije su kretnje fleksija i ekstenzija, ali su mogue i ograniena
abdukcija, adukcija i rotacija i to najvie u mesodera. Zglobna ahura ramenog
zgloba jedinstvena je jer je izvana pojaana tetivama okolnih miia, a iznutra
lig. glenohumerale lateralis i medialis, u konja jo i lig. coracohumerale koji
se nalazi izmeu tuberculum supraglenoidale i tuberculum majus. Zglob nema
kolateralne ligamente pa je uvren okolnim miiima i tetivama koji djeluju
kao ligamenti. S kranijalne strane zglob uvruje m. biceps brachii, a s
kaudalne m. triceps brachii. Rameni zglob

lateralno je uvren s

m.supraspinatusom, m. infraspinatusom (tetiva miia zamjenjuje lateralni

kolateralni ligament) i m. teres minorom, a medijalno je uvren m.
subscapularisom (tetiva miia zamjenjuje medijalni kolateralni ligament).
Lakatni zglob (articulatio cubiti) sloeni je zglob. U njegov sastav ulazi
vie zglobova: zglob izmeu humerusa i radiusa (articulatio humeroradialis),

zglob izmeu humerusa i ulne (articulatio humeroulnaris) te zglob izmeu

proksimalnog dijela radiusa i ulne (articulatio radioulnaris proximalis) ovisno
o vrsti ivotinje. Na kondilu nadlaktine kosti nalazi se valjkasta ploha (trochlea
humeri), na proksimalnom kraju radiusa odgovarajua utlina (fovea capitis
radii), a na ulni usjek (incisura trochlearis). Proksimalno su radius i ulna u
konja i goveda vrsto spojeni fibroznim i elastinim tkivom (synchondrosis)
koje u odrasloj dobi okotava pa pokreti izmeu radiusa i ulne u tih ivotinja
nisu mogui. U svinje je proksimalni i distalni spoj izmeu radiusa i ulne
amphiartrosis. U mesodera se na radiusu nalazi valjkasta zglobna ploha
(circumferentia articularis) za uzglobljenje s ulnom te je u njih dobro razvijen
proksimalni zglob izmeu radiusa i ulne (articulatio radioulnaris proximalis)
koji je pokretan za razliku od onih u goveda i konja u kojima nema gibanja.
Osim proksimalnog zgloba izmeu radiusa i ulne u mesodera je razvijen i
distalni zglob (articulatio radioulnaris distalis), koji tvore konkavna zglobna
ploha radiusa i konveksna povrina na ulni koje su zatvorene vrstom zglobnom
ahurom, a zglob pojaava lig. radioulnare koji povezuje distalne epifize
radiusa i ulne. Zbog postojanja proksimalnog i distalnog radioulnarnog zgloba u
mesojeda je mogue gibanje izmeu radiusa i ulne. Radius se u mesodera moe
ogranieno rotirati te je stoga omogueno i ogranieno izvrtanje (pronacija) i
uvrtanje (supinacija) distalnog dijela uda mesodera, tj. ape, za razliku od
ovjeka u kojeg su ti pokreti uoljiviji. U konja su navedeni pokreti
onemogueni jer se nije razvio distalni dio ulne. Zglobna ahura lakatnog zgloba

u svih je domaih sisavaca jedinstvena, a u svih osim mesodera njezin

sinovijalni dio prelazi na male radioulnarne zglobove ije zglobne plohe ine
male konveksne plohe na ulni i odgovarajue plohe na kaudalnoj strani
proksimalnog okrajka radiusa. Zglob je tipini ginglymus, tj. valjkasti jednoosni
zglob u kojem su mogue kretnje fleksija i ekstenzija. Veze ramenog zgloba
ine medijalni kolateralni ligament (lig. collaterale cubiti mediale) i lateralni
kolateralni ligament (lig. collaterale cubiti laterale). Lateralni kolateralni
ligament protee se od lateralnog epikondila humerusa i dijeli se na dva kraka:
kranijalni i kaudalni krak, koji samo u konja nije izraen. Kranijalni krak je jai i
zavrava na proksimalnom dijelu lateralne strane radiusa, a kaudalni je krai te
zavrava na ulni. Medijalni kolateralni ligament protee se od lateralnog
epikondila humerusa i dijeli se takoer na dva kraka koji zavravaju na
proksimalnom medijalnom dijelu radiusa. U psa je lateralni ligament vie
izraen nego li medijalni te se dijeli na tri dijela koji poinju od lateralnog
epikondila humerusa, a zavravaju na uzvisini distalno od vrata radiusa (prednji
dio ligamenta), iznad radiusa gdje se proiruje u obliku kape (srednji dio
ligamenta) te na ulni (stranji dio ligamenta). Od mjesta gdje zavrava srednji
dio kolateralnog lateralnog ligamenta u psa protee se lig. anulare radii koji
zavrava na ulni. U psa i make izraen je i vrlo elastini lig. olecrani, koji
povezuje prednji rub ulne (processus anconeus) s medijalnom povrinom
lateralnog epikondila humerusa. Radius i ulnu u mesodera proksimalno od
sredine podlaktine kosti i medijalno od membrane interossea antebrachii

(membrana koja spaja dijafize radiusa i ulne) povezuje lig. interosseum

antebrachii. U mesodera je na distalnom radioulnarnom zglobu razvijen lig.
radioulnare koji se nalazi izmeu trochleae radii i processusa styloideus ulnae.
Zapeajni je zglob (articulatio carpea) sloeni zglob u iji sastav ulazi
vie zglobova, a to su: articulatio antebrachiocarpea, articulationes
metarcarpeae, articulationes intercarpeae i articulationes carpometacarpeae.
Articulatio antebrachiocarpea je zglob u kojem se uzglobljuju distalni
okrajak radiusa i ulne te proksimalni red karpalnih kostiju. Taj je zglob u svih
domaih sisavaca graen od dvaju zglobova: articulatio radiocarpea i
articulatio ulnocarpea, osim u konja u kojeg nedostaje distalni dio ulne (konj
nema articulatio ulnocarpea). U konja je articulatio antebrachiocarpea
valjkasti zglob, u goveda je u obliku punice, a u mesodera je eliptian. Na
distalnoj epifizi radiusa nalazi se facies articularis carpiea koja u konja nosi tri
fasete. Lateralna faseta je najmanja, konveksna je i uzglobljuje se s osi carpi
ulnare i osi carpi accessorium, a medijalna je najvea i uzglobljuje se s osi carpi
radiale, a srednja se faseta uzglobljuje s osi carpi intermedium. Preivai i
svinja na distalnoj epifizi radiusa nose fasete za os carpi radiale, os carpi
intermedium i os carpi ulnare, a os carpi accessorium u navedenih se ivotinja
uzglobljuje jedino s osi carpi ulnare. U mesodera distalna epifiza radiusa nosi
zglobnu fasetu za os carpi intermedioradiale i os carpi ulnare. Os carpi
accessorium uzglobljuje se osi carpi ulnare, u mesodera i s ulnom, a u konja i
s radiusom. Distalni dio ulne nosi zglobnu plohu za os carpi ulnare u svih

domaih sisavaca osim u konja. Articulatio antebrachiocarpea je ginglymus.

Zbog dubokih zglobnih povrina na radiusu (facies articularis carpea) u
mesodera su u tom zglobu mogue i vee kretnje pa tako i djelomina rotacija.
Articulationes intercarpeae su zglobovi izmeu karpalnih kostiju
pojedinog reda u kojih su mogue neznatne kretnje.
Articulationes mediocarpea ine spojevi izmeu proksimalnog (ordo
proximalis) i distalnog reda (ordo distalis) karpalnih kostiju. Na osi carpale
primum u svinje i mesodera nalaze se zglobne fasete za os carpale secundum.
Os carpale secundum u konja i svinje ima proksimalno zglobnu fasetu za os
carpi radiale, a lateralno za os carpale tertium. Os carpale tertium u konja i
svinje ima zglobnu plohu za os carpi radiale i os carpi intermedium te lateralno
za os carpale quartum. U preivaa su os carpale secundum i os carpale tertium
stopljene u jednu kost, a u mesodera su os carpi radiale i os intermedium
stopljene u os intermedioradiale koja se uzglobljuje gotovo sa svim kostima
distalnog reda. Os carpale quartum uzglobljuje se s osi carpi intermedium i osi
carpi ulnare. Navedeni zglobovi ine sredinji zapeajni zglob koji djeluje
poput zgloba valjkastog oblika, a u njemu su kretnje neto slabije nego u
articulatio antebrachiocarpea.
Articulationes carpometacarpeae ine ravni zglobovi izmeu distalnog
reda (ordo distalis) karpalnih kostiju i proksimalnog dijela metakarpalnih
kostiju. U konja se uzglobljuju: os carpale tertium (ima najveu zglobnu
povrinu) s os metacarpale tertium, os carpale secundum i os carpale quartum;

os carpale secundum i os carpale quartum sa tuncima i os carpale quartum s

os metacarpale tertium. Na proksimalnom dijelu s lateralne strane osi
metacarpale tertium nalazi se kosa zglobna ploha za uzglobljenje s os carpale
quartum. U mesodera se os carpale primum uzglobljuje s osi metacarpale
primum, os carpale secundum s osi metacarpale secundum, os carpale tertium s
os metacarpale tertium te os metacarpale quartum s osi metacarpale quartum i
osi metacarpale quintum. Glavna, tj. trea i etvrta metakarpalna kost u
preivaa nosi dvije konkavne zglobne fasete za uzglobljenje sa sraslom osi
carpale secundum i osi carpale tertium te s osi carpale quartum. Proksimalni
okrajak os metacarpale quintum privren je ligamentom za os carpale
quartum. U svinja se os carpale primum uzglobljuje s osi metacarpale
secundum i osi carpale secundum, os carpale tertium uzglobljuje se s osi
metacarpale tertium, osi carpale secundum i osi carpale quartum, a os carpale
quartum s osi metacarpale quartum i osi metacarpale quintum. Articulationes
carpometacarpeae su amfiartroze te su u njima gibanja neznatna.
Fibrozni dio zglobne ahure zapeajnog zgloba jedinstven je za sva tri
zgloba i ojaan je dorzalno (retinaculum extensorum) i palmarno (retinaculum
flexorum). Sinovijalni sloj obavija svaki zglob pojedinano pa se tako za svaki
zglob oblikuje po jedna sinovijalna vreica. Zapeajni zglob je jednoosni zglob
u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, a u jakoj fleksiji i slaba rotacija.
Izmeu pojedinih karpalnih kostiju mogue je i slabije klizanje. Ligamenti tog
zgloba su mnogobrojni. Najdui su postrani tj. kolateralni ligamenti, a to su lig.

collaterale carpi laterale i lig. collaterale carpi mediale. Ti se ligamenti proteu

s medijalnog i lateralnog stiloidnog izdanka radiusa pa do proksimalnih okrajaka
odgovarajuih metakarpalnih kostiju. U mesodera ti ligamenti nedostaju i
izraeni su jedino kolateralni ligamenti za articulatio antebrachiocarpea. Osim
kolateralnih ligamenata postoje i mnogobrojni kratki ligamenti koji se mogu
svrstati u tri skupine: okomiti ligamenti su ligamenti koji povezuju glavne
zglobove, vodoravni ligamenti su ligamenti koji povezuju susjedne kosti istog
reda i kratki ligamenti su ligamenti koji povezuju os carpi accessorium s
susjednim kostima. Proksimalni akcesorni ligament (lig. accessorioulnare)
povezuje os carpi accessorium s distalnim okrajkom radiusa, srednji ligament
(lig. accessoriocarpoulnare) s os carpi ulnare, a distalni akcesorni ligament
(lig. accessoriometacarpeum) poinje s os carpi accessorium, a zavrava u
obliku dvaju kraka od kojih jedan zavrava na os carpale quartum, a drugi na
osi metacarpale quartum.
Zglobovi izmeu proksimalnih okrajaka susjednih metakarpalnih
kostiju (articulationes intermetacarpeae) u konja oblikuju se u male zglobove
(articuli intraordinari metacarpi) koje obuhvaa ahura zapeajnog zgloba.
Proksimalni okrajak pete metakarpalne kosti u goveda uzglobljuje se s glavnom
(treom i etvrtom) metakarpalnom kosti. Uzglobljuju se i proksimalni okrajci
druge do etvrte metakarpalne kosti u svinje i druge do pete metakarpalne kosti
u psa (proksimalne okrajke metakarpalnih kostiju u psa povezuju meukotani,
dorzalni i palmarni ligamenti). U mesodera i svinje articulationes

intermetacarpeae su zglobovi u kojih su mogue znatnije kretnje, a u konja i

preivaa kretnje su male.
Svaki prst prsnog uda, osim prvog prsta u mesodera, ima tri zgloba.
Zglobovi

prstiju

(articulationes

digitorum

manus)

su

articulatio

metacarpophalangea (u konja i preivaa naziva se putini zglob), articulatio

interphalangea proximalis manus (u konja i preivaa naziva se krunski
zglob) i najdistalniji zglob articulatio interphalangea distalis manus koji se u
konja naziva kopitni zglob, u preivaa i svinja papani, a u mesodera
pandasti zglob.
Articulatio metacarpophalangea je sloeni zglob koji ini spoj izmeu
zglobnih valjaka metakarpalnih kostiju (osim u konja metakarpalne kosti) i
proksimalnog dijela prvog lanka prsta te dviju proksimalnih

sezamoidnih

kostiju (osim na prvom prstu u mesodera gdje se razvila samo jedna

sezamoidna kost). U konja i goveda taj se zglob zove putini zglob. U psa s
dorzalne strane drugog do petog prsta dolazi po jedna sezamoidna kost. U konja
je razvijen samo jedan zglob (razvijen je samo jedan prst), u goveda su dva,
svinja ima razvijena etiri zgloba, a u psa najvie, tj. pet zglobova. Articulatio
metacarpophalangea je valjkasti (u preivaa je oblikom art. condylaris),
jednoosni zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, a u
sezamoidnih kostiju proksimalno i distalno klizanje. Za vrijeme palmarne
fleksije mogue su abdukcija, addukcija i blaga rotacija. Zglobna je ahura
jedinstvena te se na dorzalnoj strani oblikovala u dorzalnu vreicu (recessus

dorsalis), a na palmarnoj strani u dobro izraenu palmarnu vreicu (recessus

palmaris). U preivaa su odvojene sinovijalne vreice za svaki prst, ali su
aksijalno spojene. U konja ligamente tog zgloba ini tetiva m. interosseus koja
se rava u dva suspenzorna ligamenta od kojih jedan zavrava na lateralnoj
strani sredine putine kosti, a drugi na njezinoj medijalnoj strani. Funkcija je
navedenih ligamenata (lig. suspensorium) u smanjenju prevelike dorzalne
fleksije zgloba pri optereenju noge. Articulatio metacarpophalangea uvruju
kolateralni ligamenti, lig. collateralis lateralis i lig. collateralis medialis, koji
se sastoje od povrinskog i kraega dubokog sloja. Povrinski sloj zapoinje od
distalnog kraja metakarpalne kosti do proksimalnog dijela putine kosti. Duboki
sloj zapoinje iz utline na distalnom kraju metakarpalne kosti i zavrava se na
abaksijalnoj plohi sezamoidne kosti i proksimalnom kraju putine kosti

lateralne i s medijalne strane. Sezamoidne kosti uvruju proksimalni

sezamoidni ligamenti (lig. metacarpointersesamoideum i lig. interosseum
medius), srednji sezamoidni ligamenti (ligg. sesamoidea collateralia i lig.
palmare) te distalni sezamoidni ligamenti: ravni (lig. sesamoideum rectum),
kosi (lig. sesamoidea obliqua), kratki (lig. sesamoidea brevia) i krini (lig.
sesamoidea cruciata) sezamoidni ligamenti i potporni krakovi m. interosseus
medius. U konja lig. metacarpointersesamoideum ini elastini ligament koji
poinje na os metacarpale tertium i zavrava na fibroznom tkivu izmeu
sezamoidnih kostiju. U preivaa se lig. intersesamoideum interdigitale nalazi
izmeu aksijalnih sezamoidnih kostiju i treeg i etvrtog prsta, ligg. collateralia

se nalaze na svakom putinom zglobu aksijalno i abaksijalno, a sezamoidni

ligamenti dijele se na proksimalne, srednje i distalne ligamente. U svinje svaki
zglob ima intersezamoidne, krine i kolateralne ligamente, a razvijen je ligament
koji povezuje prstenaste vezove fleksornih tetiva susjednih kostiju (lig.
metacarpeum transversum profundum) i ligament koji spaja proksimalne
lanke treeg i etvrtog prsta (lig. interdigitale proximale). U mesodera su
razvijeni kolateralni ligamenti te srednji i distalni sezamoidni ligament, a
proksimalni ini tetiva m. interosseus.
Articulatio interphalangea proximalis manus jednostavan je zglob
izmeu valjkaste zglobne plohe na distalnom okrajku prvog lanka prsta i dviju
zglobnih utlina na proksimalnim okrajku drugog lanka prsta. Broj zglobova
ovisan je o broju razvijenih prstiju, osim u psa u kojeg na prvom prstu nema
drugog lanka. Articulatio interphalangea proximalis manus sedlasti je
jednoosni zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, uz slabu
abdukciju te addukciju i rotaciju pri podignutoj nozi. Zglobna je ahura u konja
jedinstvena te se na distalnoj strani oblikovala u dorzalnu vreicu (recessus
dorsalis), a na palmarnoj strani u dobro izraenu palmarnu vreicu (recessus
palmaris). Na tom su zglobu u konja izraena dva kolateralna ligamenta (lig.
collaterale laterale i lig. collaterale mediale) i etiri palmarna ligamenta (ligg.
palmaria). Kolateralni ligamenti u tom su zglobu kratki i snani te se prihvaaju
s medijalne strane (lig. collaterale mediale) i s lateralne strane (lig. collaterale
laterale) na utline nadviene kvrgama koje se nalaze nad rubovima zglobne

povrine distalnog kraja putine kosti. Oba ligamenta zavravaju na

proksimalnom kraju krunske kosti jedan s medijalne, a drugi s lateralne strane.
Palmarni ligamenti (ligg. palmaria) parni su ligamenti koji se sastoje od
postraninog i sredinjeg para (lateralnog i medijalnog) koji poinju na
stranjem rubu krunske kosti, a zavravaju na srednjem dijelu rubova putine
kosti i hrapavoga trokutastog podruja. Lateralni i palmarni ligamenti
sprijeavaju dorzalnu fleksiju. U preivaa su zglobne ahure odvojene, a svaki
zglob ima kolateralne ligamente i po tri palmarna ligamenta. U svinje su takoer
izraeni kolateralni ligamenti te na treem i etvrtom prstu palmarni ligamenti.
U mesodera zglob sa svake strane ima kolateralne ligamente.
Articulatio interphalangea distalis manus sloeni je zglob u kojem se
uzglobljuju distalni okrajak srednjeg lanka prsta s distalnim lankom (kopitna
kost u konja, papana kost u preivaa i pandasta kost u mesodera) i distalna
sezamoidna kost (u konja se naziva abina kost ili os sesamoideum distale).
Zglobna ploha drugog lanka prsta u obliku je valjka, a na proksimalnom dijelu
distalnog lanka nalazi se odgovarajua zglobna povrina. Zglob je jednoosni
sedlasti zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija te minimalni
pomaci u stranu, a u konja i klizanje abine kosti. Zglobna je ahura
jedinstvena te palmarno stvara vreicu koja se prua sve do sredine krunske
kosti u konja, a prisutna je i dorzalna vreica. U konja su dobro izraeni
kolateralni medijalni i lateralni ligamenti koji su kratki i jaki. Oni zapoinju na
lateralnoj i medijalnoj strani jamica distalnih dijelova krunske kosti, a

zavravaju na jamicama sa strana ekstenzornog izdanka i na prednjem dijelu

kopitne hrskavice. Nosivi ureaj za abinu kost u konja ine medijalni i
lateralni kolateralni ligament (lig. sesamoideum collaterale laterale i mediale).
Ligamenti zapoinju na jamici distalnog dijela putine kosti, a zavravaju na
proksimalnom rubu abine kosti s medijalne i lateralne strane. Sa svake strane
oni stvaraju

krak koji ide na aksijalnu plohu kopitne hrskavice i na kut

kopitnice. Kopitna hrskavica u konja ligamentima se povezuje s krunskom,

kopitnom, abinom, putinom i kopitnom kosti te s kopitnom mekui. U
preivaa postoje krini meuprstni distalni ligamenti (ligg. interdigitalia
distalia), a funkcija im je ogranienje razmicanja prstiju. Razvijeni su i
kolateralni ligamenti, lig. dorsalia koji povezuju proc. extensorius, tj. papanu
kost s krunskom kosti te sezamoidni kolateralni ligamenti koji povezuju
sezamoidne ligamente s krunskom i papanom kosti. Svinja ima i poseban
sustav ligamenata koji spajaju glavne prste s dva manja prsta. Izmeu srednjeg i
distalnog lanka treeg i etvrtog prsta nalaze se krini ligamenti ligg.
interdigitalia koji spreavaju razmicanje tih prstiju. Mesoderi imaju pet
pandastih zglobova, a palmarne ligamente ine dva poprena ligamenta koji
povezuju drugi prst s treim i etvrti s petim prstom te jedan ligament na koji je
ovjeena meku (rava se i privruje na prvim lancima treeg i etvrtog
prsta). Kod mesodera nema meuprsnih sveza koje ograniavaju razmicanje
prstiju. Medijalno i lateralno na svakom su zglobu izraeni kolateralni ligamenti.
U mesodera su se umjesto sezamoidnih kostiju razvile fibrohrskavine tvorbe

koje su s palmarne strane zgloba vezane za srednji lanak prsta pomou ligg.
sesamoidea collateralia. Ligg. dorsalia

ligamenti su koji u mesodera

odravaju hiperekstenziju zgloba, a u make uvlae pandu kod poputanja

fleksora prsta.

2.2. ZGLOBOVI ZDJELINOG UDA

(ARTICULATIONES MEMBRI PELVINI)
Krino-boni zglob (articulatio sacroilicus) jednostavan je zglob koji ini
spoj izmeu ukaste povrine na facies sacropelvina crijevne kosti i isto takove
povrine na krilima krine kosti. Gibanja su u zglobu neznatna (neznatno
klizanje, tj. pomicanje), a ventralno zglobnu ahuru pojaavaju ligamenta
sacroilica ventralia.
Ligamenti zdjelinog pojasa (ligg. cinguli extremitatis pelvinae)
dorzalni su krino-boni ligament (lig. sacroiliacum dorsale) i iroki
zdjelini ligament (lig. sacrotuberale latum).
Dorzalni krino-boni ligament (lig. sacroiliacum dorsale) zapoinje na
tuber sacrale (osim u mesodera na izduenom grebenu), zavrava na vrhovima
trnastih izdanaka krine kosti, a ventralni trokutasti dio prihvaa se na poprene
izdanke krine kosti.
iroki zdjelini ligament (lig. sacrotuberale latum) u preivaa, svinje i
konja etverokutna tvorba je koja dorzalno poinje na poprenim izdancima

krine kosti, a ventralno zavrava na sjednom grebenu (spina ischiadica) i

sjednoj kvrzi (tuber ischiadicum) te tako upotpunjuje lateralnu zdjelinu
stijenku. Izmeu kranijalnoga konkavnog ruba irokoga zdjelinog ligamenta i
velikog sjednog usjeka (incisura ischiadica major) nalazi se veliki sjedni otvor
(foramen ischiadicum majus), a izmeu ventralnog ruba irokoga zdjelinog
ligamenta i malog sjednog usjeka (incisura ischiadica minor) nalazi se mali
sjedni otvor (foramen ischiadicum minor). U psa je iroki zdjelini ligament
uski trak koji se prua od poprenog izdanka poslijednjega krinog kraljeka do
sjedne kvrge te ne tvori veliki i mali sjedni otvor.
Boni zglob (articulatio coxae) je spoj izmeu zglobne plohe na
acetabulumu i zglobne plohe na glavi bedrene kosti. Iako se ini da je to
jednostavan zglob, on je ustvari sloeni zglob jer se u acetabulumu sjedinjuje
vie kostiju (os liumi, os ischii, os pubis, a u psa i os acetabuare). Zglobna ploha
na acetabulumu nije cjelovita. U goveda su na njoj izraena dva usjeka te je
stoga zglobna ploha u goveda podijeljena na dva dijela, jednu veu i drugu
manju zglobnu plohu. Ostale ivotinje imaju samo jedan usjek (incisura
acetabuli) pa je tako u konja zglobna ploha polumjeseasta (facies lunata), a u
ostalih je pravilno kruna. Na glavi bedrene kosti nalazi se kuglasta zglobna
ploha za uzglobljenje s acetabulumom, na kojoj se nalazi udubljenje (fovea
capitis) koje je u konja na rubu zglobne plohe, a u svih ostalih je u sredini.
Navedeno udubljenje slui za prihvat lig. capitis ossis femoris (u goveda taj je
ligament vrlo malen, a ponekad nije izraen) koji se prihvaa i za medijalni

usjek na acetabulumu. Kako je glava bedrene kosti vea od zglobne udubine

acetabuluma, za njegov kotani rub prihvaa se dodatni fibrozni hrskavini
prsten (labrum acetabulare) koji tako poveava zglobnu udubinu, a usjek na
acetabulumu premouje lig. transversum acetabuli. Boni je zglob je kuglast,
mnogoosni zglob u kojeg su mogua gibanja: fleksija, ekstenzija, abdukcija,
adukcija i rotacija. U ekvida su abdukcija, adukcija i rotacija znatno ograniene
jer samo oni imaju razvijen lig. accessorium ossis femoris. Taj ligament se
odvaja od prepubine tetive trbunih miia, a zavrava kaudalno od lig. capitis
ossis femoris u fovea capitis bedrene kosti. Zglobna je ahura jedinstvena i
prihvaa se za vrat bedrene kosti i rub acetabuluma, a pojaavaju je

lig.

iliofemorale, lig. ischiofemorale i lig. pubofemorale.

Koljeni zglob (articulatio genus) sloeni je valjkasti inkongruentni zglob
koji se sastoji od dvaju zglobova, bedreno-ivernog zgloba (articulatio
femoropatellaris) i bedrenogoljeninog zgloba (articulatio femorotibialis).
Bedreno-iverni zglob (articulatio femoropatellaris) spoj je izmeu
valjkaste plohe na distalnom dijelu bedrene kosti (trochlea ossis femoris) i
zglobne plohe na iveru (patella). Iver klizi po trochlea ossis femoris pa je
bedrenoiverni zglob prema nainu gibanja jednoosni klizni zglob (articulatio
delabens). Taj zglob ima najprostraniju zglobnu upljinu u tijelu i vrlo prostranu
zglobnu ahuru koja distalno obino komunicira sa zglobnom ahurom
bedrenogoljeninog zgloba. Bedrenu kost s patelom povezuju femoropateralni
lateralni

medijalni

ligament

(lig.

femoropatellare

laterale

lig.

femoropatellare mediale) koji pojaavaju zglobnu ahuru. Ligamenti koji

povezuju iver i tuberositas tibiae patelarni su ligamenti (ligg. patellae) te vrlo
jake veze i ukupno ih je tri: lateralni ( lig. patellae laterale), srednji (lig. patellae
intermedium) i medijalni (lig. patellae mediale). U goveda se lig. patellae
laterale spaja sa zavrnom tetivom m. gluteobiceps, a u svinje i psa tetiva m.
biceps femoris u potpunosti zamjenjuje lig. patellae laterale.
Bedreno-goljenini zglob (articulatio femorotibialis) spoj je izmeu
lateralnog i medijalnog kondila bedrene kosti i proksimalnog okrajka goljenine
kosti te zglobnih meniskusa (meniscus lateralis i meniscus medialis) koji su
umetnuti izmeu njih. Na lateralnom i medijalnom kondilu bedrene kosti nalaze
se valjkaste zglobne plohe, a na kondilima proksimalnog okrajka goljenine
kosti dvije sedlaste plohe. Meniskusi su fibroznohrskavine polumjeseaste
ploice ije proksimalne i distalne plohe ispravljaju nesukladnost zglobnih
ploha. Uloga je meniskusa i u omoguivanju vee raznolikosti gibanja i
smanjivanju udara. Periferni je dio meniskusa konveksan, a sredinji konkavan i
tanji od perifernog dijela. Meniskuse s goljeninom kosti povezuju ligg.
meniscotibialia, a prihvaaju se za udubljenja (areae interconylaris craniales i
area interconylaris caudales) na proksimalnom okrajku goljenine kosti.
Lateralni meniskus povezuje se i za zakoljeni usjek (incisura poplitea)
Ligamenti medijalnog i lateralnog meniskusa jesu lig. tibiale craniale i lig.
tibiale caudale postoji jo i lig. meniscofemorale koji lateralni meniskus
povezuje sa stranjim dijelom fosse intercondylaris. Zglobna se ahura prihvaa

na bedrenoj kosti u blizini zglobne plohe, vee o rub zglobne plohe goljenine
kosti i privruje za rubove polumjeseastih hrskavica.
U koljenom zglobu fleksija i ekstenzija glavna su gibanja. Ekstenzija je
nepotpuna zato to se bedrena i goljenina kost ne mogu ispruiti te tako stajati
ravno jedna nad drugom, dok fleksiju ograniava kontakt izmeu bedrene i
goljenine kosti. Za vrijeme fleksije iver se kliui sputa, a pri ekstenziji uzdie
po bedrenom valjku. Mogue je gibanje i rotacija, ali i ona je ograniena.
Koljeni zglob uvruju dva kolateralna ligamenta (lig. collaterale laterale i lig.
collaterale mediale) te dva krina ligamenta ligg. cruciata genus (lig.
cruciatum craniale i lig. cruciatum caudale). Ligg. cruciata smjeteni su u
fossi intercondylaris bedrene kosti. Oni se kriaju u obliku slova X i prihvaaju
se za tibiju (area intercondylaris centralis).
Articulatio tibiofibularis proximalis zglob je u svinje, psa i konja izmeu
polumjeseaste plohe na lateralnom kondilu goljenine kosti i glave lisne kosti.
Taj zglob nije razvijen u goveda u kojeg lisna kost proksimalno srauje s
goljeninom kosti. Articulatio tibiofibularis distalis prisutan je u svinje i psa, a
u goveda je distalno izraena os malleolare pa tu postoji neznatno pokretan
zglob. U konja zglob nije izraen.
Skoni zglob (articulatio tarsi) sastoji se od vie zglobova: articulatio
tarsocruralis, articulationes intertarseae i articulationes tarsometatarseae.
Articulatio tarsocruralis spoj je izmeu valjkaste plohe na gleanjskoj
kosti (trochlea tali) i dvostruko vee zglobne plohe u obliku punice (cochlea

tibiae) na distalnom okrajku goljenine kosti. Izmeu navedenih zglobnih ploha

izraeni su ljebovi (sulcus tali i sulcus calcanei) koji zajedno oblikuju sinus
tarsi koji izlazi na dorzalnu povrinu zastopalnih kosti kao canalis tarsi. Zglob
je

tipini

ginglymus.

Gibanja

unutar

articulationesa

intertarseae

articulationesa tarsometatarseae neznatna su. U sredinjem redu zastopalnih

kostiju nalazi se os tarsi centrale koja se proksimalno uzglobljuje s talusom, a
lateralno i distalno s kostima distalnog reda. Ta je kost u preivaa stopljena s
osi tarsi quartum u os centroquartale koja se uzglobljuje s kostima proksimalog
reda, a distalno s osi tarsale primum i osi tarsale secundum et tertium. Skoni
zglob ima duge i kratke kolateralne lateralne ligamente (lig. collaterale tarsi
laterale longum i lig. collaterale tarsi laterale breve) te isto tako duge i kratke
kolateralne medijalne ligamente (lig. collaterale tarsi mediale longum i lig.
collaterale tarsi mediale breve). U psa su dugi kolateralni ligamenti vrlo slabi, a
kratki su dvostruki. Postoje i mnogobrojne meutarzalne veze (ligg. tarsi
interossea) te dorzalne i plantarne skone veze (ligg. tarsi dorsalia i ligg. tarsi
plantaria). Od ligg. tarsi plantaria najjaa sveza je lig. plantare longum koji
pokriva lateralni dio plantarne povrine skonog zgloba od petne kosti do
metatarzusa. Metatarzalne kosti s distalnim su redom tarzalnih kostiju spojene s
mnogobrojnim tarzometatarzalnim ligamentima.
Metatarzalne kosti mesodera, svinja i kunia meusobno su zglobno
povezane na svojim proksimalnim okrajcima (articulationes intermetatarseae).

Zglobovi prstiju na zdjelinom udu ne razlikuju se od homolognih

zglobova na prsnom udu.

3. MIII PLENOG POJASA

Miii plenog pojasa

(synsarcosis) povezuju prsni ud s osovinskim

skeletom, a takoer slue za elastino prihvaanje teine trupa pri kretanju i

noenju trupa pri stajanju. S obzirom na mjesto na koje se prihvaaju na prsnom
ih se udu moe podijeliti na one koji se prihvaaju na lopatici i na one koji se
prihvaaju na nadlaktinoj kosti.
Miii koji se prihvaaju na lopatici s lateralne strane jesu m. trapezius i
m. omotransversarius, s medijalne su strane m. rhomboideus i m. serratus
ventralis, a na kranijalnom rubu lopatice u svinje zavrava se m. subclavius. Za
nadlaktinu kost se prihvaaju m. latissimus dorsi, m. brachiocephalicus, mm.
pectorales superficiales, m. pectoralis profundus.
Ako na sekciji prereemo sve navedene miie prsni ud e ostati visjeti na
krvnim ilama i ivcima pa ako i njih prereemo moemo u potpunosti odvojiti
prsni ud od trupa.

Miii koji se prihvaaju na lopatici

M. trapezius je trokutasti plosnati mii koji lei pod koom u podruju
vrata, grebena i dijela lea. U konja i psa aponeurotinim umetkom podijeljen
je na vratni (pars cervicis) i prsni (pars thoracis) dio. Vratni dio m. trapezius u
konja zapoinje na konopastom dijelu lig. nuchae od drugoga vratnog do treega
prsnog kraljeka, a prsni dio na lig. supraspinale od treeg do desetoga prsnog
kraljeka. U svinja je granica izmeu vratnog i prsnog dijela nejasna, a u goveda
je mii nerazdijeljen. Mii u psa zapoinje na dorzalnom rubu vrata od sredine
vrata pa do desetog prsnog kraljeka, a granica izmeu vratnog i prsnog dijela je
medijalni fibrozni av (raphe). M. trapezius se zavrava na lopatinom grebenu
(spina scapulae). Mii svojom kontrakcijom djeluje na prsni ud tako da podie
lopaticu. Ako djeluje vratni dio miia on povlai lopaticu kranijalno, a ako
djeluje samo prsni dio, lopatica se povlai kaudalno. M. trapezius moe djelovati
na rameni zglob tako da ga podie ime te se on odmie tj. abducira.
M. omotransversarius je povrinski mii koji je jednim dijelom
prekriven m. brachiocephalicusom. Mii poinje na prvom ili drugom vratnom
kraljeku, a zavrava na lopatinom grebenu te je esto spojen s m. trapeziusom.
U konja se najee ne navodi kao poseban mii jer zapoinje zajedno s m.
cleidomastoideusom (dio m. brachiocephalicusa). M. omotransversarius
djeluje kao podiza uda ako on nije uvren tj. ako je slobodan (tada se
punctum mobile nalazi na udu, a punctum fixum na vratu). Mii djeluje na vrat
tako da ga podie (pritom je punctum mobile na vratu, a punctum fixum na udu).

M. rhomboideus nalazi se ispod m. trapeziusa pa e se na sekciji najbolje

uoiti kada se preree m. trapezius. Mii se sastoji od dva dijela, tj. dva miia
m. rhomboideus cervicisa i m. rhomboideus thoracisa, a u svinje i mesodera
dolazi i trei mii m. romboideus capitis. Poetak m. rhomboideus cervicis
protee se od drugoga vratnog do drugoga prsnog kraljeka (u psa i do treeg
prsnog kraljeka), a m. rhomboideus thoracis zapoinje na prvih osam prsnih
kraljeaka. M. rhomboideus cervicis zapoinje na glavi, tj. na zatiljnoj kosti, a
pri svom zavretku stapa se s m. rhomboideus cervicisom. Svi dijelovi m.
rhomboideus zavravaju se na medijalnoj strani lopatine hrskavice i margo
dorsalis lopatice. Funkcija je miia, ako ud nije fiksiran, tj. ako je punctum
mobile na udu, podizanje lopatice, a pritom je mogue i podizanje ramenog
zgloba (abdukcija ramenog zgloba). Ako je punctum mobile na vratu, tada mii
svojom kontrakcijom podie vrat.
M. serratus ventralis veliki je lepezasti mii koji se nalazi na lateralnoj
strani prsnog koa i vrata. Taj je mii vrlo jak i predstavlja najznaajniji mii
sinsarkoze. Kao i m. rhomboideus i m. trapezius, podijeljen je na dva dijela,
vratni i prsni dio. Vratni dio (m. serratus ventralis cervicis) zapoinje od treeg
do sedmog vratnog kraljeka, osim u svinje u koje zapoinje i na prva tri
kraljeka. Prsni dio (m. serratus ventralis thoracis) zapoinje na prvih sedam do
deset rebara. Oba miia zavravaju na zubastoj povrini (facies serrata)
lopatice. Pri slobodno viseem prsnom udu m. serratus ventralis cervicis povlai
lopaticu naprijed, a m. serratus ventralis thoracis prema nazad. Kada su udovi

uvreni prsni dio miia povlai i podie trup naprijed, a vratni dio miia
podie vrat.
M. subclavius je mii koji u svinje zapoinje na kranijalnom dijelu prsne
kosti (manubriumu), prvom rebru i hrskavicama prva dva rebra te zavrava na
kranijalnom rubu lopatice. U konja je poetak miia na hrskavicama prva etiri
rebra, a zavretak na perimiziju m. subscapularisa. Preivai imaju znatno
manje razvijen m. subclavius nego konji. Mii zapoinje na hrskavici prvog
rebra i zavrava na intersectio clavicularisu. U mesodera m. subclavius ne
postoji. Funkcija je m. subclaviusa aduciranje i povlaenje neuvrenog uda
kaudalno.

Miii koji se prihvaaju na nadlaktinoj kosti

M. latissimus dorsi mii je koji je prekriven koom i potkonim miiem
(m. cutaneus trunci). Mii je irok i spada meu najvee miie u tijelu.
Poetak je miia na nekoliko zadnjih prsnih kraljeaka (u konja od treeg
prsnog kraljeka) i dva do tri rebra te na svim slabinskim kraljecima. M.
latissimus dorsi zapoinje irokom aponeurozom na fascia thoracolumbalis.
Zavretak je miia na tuberositas teres majoru, a u psa na cristi tuberculi
minors s medijalne strane humerusa. Kada je noga slobodno visea mii je
povlai kaudalno i pritom djeluje kao fleksor ramenog zgloba. Ako djeluje samo
mii jedne strane, on povlai trup u stranu, a ako djeluju miii s obje strane, a

noge su uvrene, trup e se povlaiti kaudalno i flektirat e se grudna i

slabinska kraljenica.
M. brachiocephalicus dugaki je mii koji se nalazi ispod koe uzdu
lateralne strane vrata, a sastoji od dva dijela

m. cleidocephalicus i m.

cleidobrachialis. Ta dva dijela dijeli popreni vezivnotkivni traak intersectio

clavicualris koji je ostatak kljune kosti. U mesodera, a posebno u make na
tom se mjestu moe nai kljuna kost. M. cleidocephalicus ne zapoinje jednako
u svih domaih sisavaca. U mesodera m. cleidocephalicus zapoinje na glavi
na sljepoonoj kosti (pars mastoidea), na zatiljnoj kosti (pars occipitalis) i na
dorzalnom medijanom vratnom avu (pars cervicalis). U preivaa i svinje
mii zapoinje kao pars mastoidea i pars occipitalis, a u konja samo kao pars
mastoidea. Drugi dio miia, m. cleidobrachialis, zavrava se na grebenu
nadlaktine kosti crista humeri. M. brachiocephalicus djeluje kao jedinstveni
mii. Kada je djelovanje miia jednostrano, a prsni ud nije uvren, mii
ekstendira rameni zglob i povlai ud naprijed (predvoenje uda). Ako je ud
uvren, povlai glavu i vrat u stranu (laterofleksija). Pri obostranom
djelovanju lijevog i desnog miia, kod uvrenih udova, ispruit e se glava i
vrat.
Mm. pectorales superficiales (povrinski prsni miii) ine dva miia
m. pectoralis descendens (silazni prsni mii) i m. pectoralis transversus
(popreni prsni mii). Miii su smjeteni s prednje strane i ventralno na
prsnom kou u svih domaih sisavaca, ali u psa je samo jedan jedinstveni mii

razvijen (m. pectoralis superficialis). M. pectoralis descendens poinje na

kranijalnom dijelu prsne kosti (manubrium sterni), a zavrava na crista tuberculi
majorisu humerusa. Izmeu lijevog i desnog miia nalazi se medijano sredinji
prsni lijeb (sulcus pectoralis medianus). Lateralno od miia nalazi se
postrani prsni lijeb (sulcus pectoralis lateralis). M. pectoralis transversus
poinje na sternumu od prve do

este rebrene hrskavice te zavrava na

podlaktinoj fasciji (fascia antebrachii). M. pectoralis descendens zapoinje na

kranijalnom dijelu prsne kosti (manubrium sterni) i njezinom tijelu do tree
rebrene hrskavice, a zavrava na crista tuberculi majoris humerusa i na
povrinskoj fasciji ramena i nadlaktice (fascia brachii). Funkcija miia: ako je
prsni ud uvren mii povlai trup u stranu, a kod slobodno viseeg uda mii
aducira i predvodi ud te napinje podlaktinu fasciju.
M. pectoralis profundus (duboki prsni mii) nalazi se u prostoru izmeu
ventralnog dijela stijenke prsnog koa i proksimalnog dijela prsnog uda
ograniavajui pazuh s ventralne strane. Mii je s prednje strane prekriven s
mm. pectorales superficiales od kojih je deblji i opseniji. Poetak je dubokoga
prsnog miia na hrskavicama pravih rebara (costae verae, to su rebra koja se
povezuju s prsnom kosti) do kaudalnog dijela prsne kosti (ksifoidno podruje).
Mii zavrava na tuberculum majusu i tuberculum minusu humerusa.

4. MIII KOJI
DJELUJU NA RAMENI ZGLOB I MIII
RAMENOG ZGLOBA
Rameni zglob je jednostavan kuglast mnogoosni zglob u kojem su
mogua gibanja fleksija (sagibanje) i ekstenzija (ispruanje), ali i ograniena
abdukcija (odmicanje) i adukcija (primicanje). Miii koji djeluju na rameni
zglob kao ekstenzori su m. brachiocephalicus i m. supraspinatus, a fleksori
ramenog zgloba m. deltoideus, m. teres major, m. teres minor, m.
infraspinatus, m. coracobrachialis i m. latissimus dorsi. Mii koji se nalazi s
fleksorne strane ramenog zgloba i napinje zglobnu ahuru je m. articularis
humeri, adduktori ramenog zgloba m. pectoralis superficialis, m. pectoralis
profundus i m. subclavius , a abduktori ramenog zgloba m. trapezius i m.
romboideus.
Miii koji djeluju kao ekstenzori ramenog zgloba
M. brachiocephalicus prethodno je opisan kao mii sinsarkoze.
M. supraspinatus je mii koji se nalazi u fossi supraspinata lopatice i
dijelom se previja preko njezina kranijalnog ruba. Zavretak miia je na
tuberculum majusu i na tuberculum minusu humerusa u svih osim

u psa u

kojeg zavrava samo na tuberculum majusu. Osim to taj mii djeluje kao

ekstenzor ramenog zgloba, on dri zglob u poloaju djelujui kao kolateralni

lateralni ligament.
M. biceps brachii smjeten je u kranijalnom dijelu nadlaktinog
podruja. Mii zapoinje tetivom na lopatici na tuberculum supraglenoidaleu te
prolazi kroz sulcus intertubercularis u kojem je njegova tetiva zatiena bursom
intertubercularisom (burse smanjuju trenje izmeu tetive i kosti prilikom
gibanja).
U preivaa i konja tetiva m. biceps brachii nalazi se izmeu tetivastih
zavretaka m. supraspinatusa. Poetna tetiva miia protee se u konja kroz
cijeli mii, a iznad lakatnog zgloba dijeli na dva kraka: lateralni i medijalni
krak. Lateralni krak tetive (lacertus fibrosus) izlazi iz miia i nastavlja se na m.
extensor carpi radiale. Smatra se da na taj nain ta tetiva djeluje kao poluga pa
je u konja dio pasivnog aparata stajanja. U preivaa je zavretak m. biceps
brachii na radiusu i ulni (lacertus fibrosus nije tako dobro razvijen kao u konja i
prelazi na fascia antebrachii). U psa mii zavrava na ulni proc. coracoides
ulnae i radiusu tuberositas radii, a u svinje, osim na radiusu i ulni, tetiva miia
zavrava i na m. pronator teresu (pronator podlaktice i autopodija). Osim to
djeluje na rameni zglob, mii djeluje i na lakatni zglob. On je fleksor lakatnog
zgloba, a djeluje i na prsni ud kao abduktor.

Miii koji djeluju kao fleksori ramenog zgloba

M. latissimus dorsi ve je opisan mii, a prema funkciji antagonist mu je
m. brachiocephalicus.
M. deltoideus je u svinje i konja jedinstveni mii dok je u preivaa i
mesodera podijeljen na dva dijela pars scapularis i pars acromialis. Pars
acromialis zapoinje na akromionu, a pars scapularis zapoinje aponeurozom
na m. infraspinatusu te na kaudalnom lopatinom rubu (margo caudalis) i
lopatinom grebenu (spina scapulae). Poetak pars scapularisa odgovara
poetku miia u konja i svinje u kojih se spina scapulae ne uzdie u acromion.
M. deltoideus osim to pri svojoj kontrakciji flektira rameni zglob on i abducira
prsni ud.
M. infraspinatus zapoinje na lopatici u fossa infraspinata, djelom na
lopatinoj hrskavici te na lopatinom grebenu. Mii zavrava na tuberculum
majus humerusa i facies musculi infraspinati (hrapava povrina koja se nalazi
lateralno i distalno od tuberculum majus uz koju se nalaze tuberositas teres
minor i linea musculi tricipitis) humerusa. Izmeu tuberculum majus i tetive
miia nalazi se bursa subtendinea musculi infraspinati. M. infraspinatus osim
to je fleksor ramenog zgloba, djeluje i kao njegov kolateralni ligament, a
takoer i abducira ud. U mesodera mii pomae kod izvrtanja, tj. supinacije
humerusa.
M. teres minor je mii kojeg prekriva m. deltoideus. Mii zapoinje
na distalnom dijelu kaudalnog ruba lopatice, a u mesodera i na zadebljanju na

kaudalnoj strani distalnog dijela lopatice (tuberculum infraglenoidale).

Zavretak m. teres minor je na humerusu na tuberositas teres minoru, a pri
prijelazu njegove tetive preko tuberculum majusa ispod tetive se nalazi bursa
subtendinea musculi teretis minoris.
M. subscapularis zapoinje na medijalnoj strani lopatice na podunom
blagom udubljenju (fossa subscapularis), a zavrava na tuberculum minus
humerusa. Mii ne djeluje samo kao fleksor ramenog zgloba nego i kao aduktor
ramenog zgloba i njegov kolateralni medijalni ligament.
M. teres major zapoinje na lopatici na proksimalnom dijelu kaudalnog
ruba lopatice i njezinu kaudalnom kutu. Zavretak je miia na humerusu na
tuberositas teres majoru. Mii je i adductor prsnog uda.
M. coracobrachialis nalazi se s medijalne strane ramenog zgloba i
humerusa. Mii

zapoinje na lopatici na proc. coracoideusu (ostatak

gavranove kosti), zavrava na humerusu na crista tuberculi minorisu u

mesodera, a u ostalih na malom podruju iznad tuberositas teres humerusa.
Mii je i adductor prsnog uda.
M. triceps brachii je mii koji se nalazi u trokutastom prostoru izmeu
lopatice i nadlaktine kosti te olekranona. Mii ima vie poetaka (glava), a to
su: caput longum, caput mediale, caput laterale i caput accessorium. Sve
glave m. triceps brachii zavravaju na olekranonu i djeluju kao ekstenzori
lakatnog zgloba. Caput longum je jedina glava miia koja svojom
kontrakcijom djeluje kao fleksor ramenog zgloba. Poetak je caput longuma na

kaudalnom rubu lopatice, a izmeu zavrne tetive i olekranona nalazi se bursa

subtendinea musculi tricipitis. Caput mediale smjetena je izmeu caput
laterale i m. bicepsa brachii, a zapoinje na mjestu gdje zavrava m.
coracobrachialis. Lateralna glava m. tricepsa brachii caput laterale zapoinje
na humerusu na linea musculi tricipitisa. Caput accesorium je glava m. triceps
brachii koja ne postoji u konja. U ostalih domaih sisavaca ona zapoinje na
kaudalnoj povrini proksimalne treine tijela humerusa.
Zglobnu ahuru ramenog zgloba uvruje m. articularis humeri koji se
nalazi s fleksorne strane ramenog zgloba. Ovaj mii pojavljuje se u konja i
make, a ponekad i u svinje.
Miii koji djeluju kao adduktori ramenog zgloba su m. pectoralis
superficialis, m. pectoralis profundus i m. subscapularis.
Miii koji djeluju kao abduktori ramenog zgloba jesu m. trapezius i
m. rhomboideus.
Miii ramenog zgloba su miii koji zapoinju na lopatici, a zavravaju
na nadlaktinoj kosti. Mogu se podijeliti na lateralne i medijalne miie
ramenog zgloba. Lateralni miii ramenog zgloba jesu m. supraspinatus, m.
infraspinatus, m. deltoideus i m. teres minor, a medijalni su m. teres major,
m.

articularis

humeri,

m.

subscapularis

m.

coracobrachialis.

5. LITERATURA:
1. Babi, K.; Miheli, D. Vodi za topografsku sekciju prednje noge
domaih sisavaca : skripta za internu upotrebu. 1. izd. Zagreb :
Veterinarski fakultet, 1995. Str. 53.
2. Babi, K.; Miheli, D.; Trbojevi Vukievi, T. Vodi za vjebe iz
kotanog sustava domaih sisavaca : skripta za internu upotrebu. 3. izd.
Zagreb : Veterinarski fakultet, 2002. Str. 69.
3. Dyce, K.; Sack, W.; Wensing, C. Textbook of veterinary anatomy. 2nd
ed. Philadelphia etc.: Saunders , 1987.
4. Ellenberger, W.; Baum, H. Handbuch der Vergleichenden Anatomie der
Haustiere. 18. Aufl. Berlin : Springer, 1943.
5. Getty, R.; Sisson, S.; Grossman, J. D. The anatomy of the domestic
animals. 5th ed. Philadelphia etc. : Saunders, 1975.
6. Klimov, A. F. Anatomija domaih ivotinja. 2. izd. Zagreb : Nakladni
zavod Hrvatske, 1947.
7. Koch, T. Lehrbuch der Veterinar-Anatomie. 1st ed. Jena : Gustav Fischer
Verlag, 1986. 3 sv.
8. Knig, H. E.; Liebich, H. G. Veterinary anatomy of domestic mammals :
textbook and colour atlas. 1st ed. Stuttgart ; New York : Schattauer, 2004.
9. Nickel, R.; Schummer, A. Seiferle Lehrbuch der Anatomie der Haustiere.
2nd ed. Berlin ; Hamburg : I. Paul Parey Verlag, 1988.

10. Popesko, P. Anatomski atlas domaih ivotinja. 1. izd. Zagreb :

JUMENA, 1980.
11. Sadler, T. W. Langmanova medicinska embriologija. 7. izd. Zagreb :
kolska knjiga, 1996.
12. Sisson S., Grossman, J. D. Anatomija domaih ivotinja. 4. izd. Zagreb :
Poljoprivredni nakladni zavod, 1962.
13. Rebesko, A.; Rigler, L.; Zobundija, M.; Jankovi, . Slikovni prirunik
anatomije domaih ivotinja. 4. izd. Ljubljana etc. : Dravna zaloba
Slovenije, 1986.
14. Zobundija, M.; Babi, K.; Gomeri, H.; Gjurevi Kantura, V.; Miheli,
D. Vodi za topografsku sekciju trupa i stranje noge domaih sisavaca :
skripta. 1. izd. Zagreb : Veterinarski fakultet, 1993. Str. 139.