Tower 6

Tower 6
Upute za rad sa programom

U ovim uputama su objanjene samo nove mogunosti programa, odnosno naredbe kojih nije bilo u programu Tower 5, tako da su one prvenstveno namijenjene korisnicima koji su radili u programu Tower 5.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158
Sadraj
Tower 6 ..........................................................................................................1 Sadraj ...........................................................................................................2 1. UVOD ..........................................................................................................6 1.1 1.2 1.3 Mrena instalacija programa sa automatskom konfiguracijom parametara za komunikaciju sa HASP kljuem...........................................................6 Instalacija HASP License Manager-a .....................................................7 Klijentska instalacija .............................................................................9
2. GRAFIKO SUELJE ..................................................................................12 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 2.9 2.10 2.11 2.12 Ortogonalni i polarni izbor toaka ......................................................... 12 Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate................................. 15 Unos slobodne toke kada je ukljuen OSNAP kriterij .............................. 15 Crtanje poligonalne linije..................................................................... 16 Odabir elemenata crtea ..................................................................... 16 Kopiranje .......................................................................................... 17 Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost) ....................... 18 Sakrivanje ........................................................................................ 21 Ureivanje nivoa (Edit) ....................................................................... 23 Promjena imena okvira (Preimenuj)...................................................... 23 Sloeni pogledi .................................................................................. 25 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz) .............................................. 28
3. UNOS PODATAKA ......................................................................................29 3.1

3.1.1 3.1.2
Konstrukcija ...................................................................................... 29
Granini uvjeti ........................................................................................ 29 Greda .................................................................................................... 38
Ofset greda ....................................................................................................... 38 Fiktivna ekscentrinost........................................................................................ 38 Mogunost zadavanja tekstualnog opisa seta greda................................................. 39 Promjenljiv presjek............................................................................................. 39 3.1.3 3.1.4 3.1.5 Oslobaanje utjecaja ............................................................................... 40 Povrinski leaj ....................................................................................... 42 Linijski leaj ........................................................................................... 42
3.1.6 3.1.7 3.1.8
Tokasti leaj.......................................................................................... 43 Baza masivnih i tankozidnih presjeka ......................................................... 45 Generiranje nosaa tankozidnog presjeka ................................................... 50
3.2
3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.2.5 3.2.6 3.2.7
Optereenje ...................................................................................... 53
Promjena sluaja optereenja ................................................................... 53 Povrinsko optereenje ............................................................................ 54 Pokretno optereenje............................................................................... 54 Utjecajna linija........................................................................................ 54 Prednaprezanje....................................................................................... 57 Centrino naprezanje ............................................................................... 57 Konvertor optereenja ............................................................................. 59
3.3
3.3.1 3.3.2 3.3.3
Promjena i kontrola ranije unesenih podataka ........................................ 59

Promjena dijagonale povrinskih entiteta .................................................... 59 Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva .......................... 60 Kontrola setova....................................................................................... 62
3.4
3.4.1
Komande za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije .................. 66

Pomone osi ........................................................................................... 66 Automatsko generiranje osi .................................................................. 67 Promjena naziva osi ............................................................................ 67 Izbor layer-a za crtanje ......................................................................... 68 Kotiranje crtea ...................................................................................... 68 3.4.1.1 3.4.1.2
3.4.2 3.4.3
3.5
3.5.1 3.5.2
Oznaka pozicije.................................................................................. 68
Plan pozicija ........................................................................................... 69 Generiranje plana pozicija ........................................................................ 72
3.6
3.6.1 3.6.2
Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu (meni Setup) 76

Parametri............................................................................................... 76 Prilagodba .............................................................................................. 78
Osvjetljenje 3D scene ......................................................................................... 78 Automatsko snimanje ......................................................................................... 78 Rezultati ........................................................................................................... 81 Proraun ........................................................................................................... 82 Ponitavanje automatskih odgovora ...................................................................... 82 3.6.3 Ikone .................................................................................................... 83
3.7
Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz) ........................................... 87
4. MODALNA ANALIZA ..................................................................................88 4.1 4.2 Proraun ........................................................................................... 88 Kontrola postavljenih masa (Mase) ....................................................... 92
5. PRORAUN MODELA..................................................................................95 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5

5.5.1 5.5.2 5.5.3
Proraun modela sa velikim brojem vorova........................................... 95 Labilan model i otkrivanje uzroka labilnosti ............................................ 96 Iskljuivanje torzije greda pri proraunu................................................ 98 Proraun modela sa nelinearnim elementima.......................................... 98 Seizmiki proraun ............................................................................. 99
Multimodalna analiza ............................................................................... 99 Napredne opcije seizmikog prorauna ..................................................... 100 Eurocode 8 (EN 1998)............................................................................ 102
6. OBRADA REZULTATA PRORAUNA ..........................................................103 6.1

6.1.1 6.1.2 6.1.3
Prikazivanje utjecaja ........................................................................ 103

Prikaz rezultata u prozoru 3D pogled ..................................................... 103 Crtanje dijagrama linijskih entiteta bez rafure .......................................... 103 Prikaz rezultata sa dvije boje .................................................................. 104
6.2 6.3 6.4 6.5 6.6

6.6.1 6.6.2
Anvelope utjecaja ............................................................................ 104 Brzi izbor utjecaja ............................................................................ 107 Utjecaji u ploi u zadanom LKS .......................................................... 108 Utjecaji u gredama pojedinani dijagrami.......................................... 111 Reduktor......................................................................................... 113
Kreiranje reduktora ............................................................................... 113 Utjecaji u reduktoru............................................................................... 115
6.7 6.8 6.9 6.10 6.11
Reakcije leajeva ............................................................................. 117 Utjecaji u indirektnim elementima ...................................................... 120 Utjecajna linija ................................................................................ 121 Kontrola setova ............................................................................... 128 Dimenzioniranje betonskih presjeka.................................................... 131
Grede odabir armature ....................................................................... 131 Grede kreiranje tekstualnog izvjetaja ................................................... 134
6.11.1 6.11.2
Obiljeavanje toaka za kreiranje izvjetaja ......................................................... 136 Sadraj izvjetaja............................................................................................. 137 6.11.3 Ploe kreiranje tekstualnog izvjetaja .................................................... 138 Obiljeavanje toaka za kreiranje izvjetaja ......................................................... 138 Sadraj izvjetaja............................................................................................. 139 6.11.4 Dimenzioniranje seizmikih zidova ........................................................... 140
6.12
Dimenzioniranje elinih presjeka ....................................................... 142

Mjerodavno optereenje ......................................................................... 142
6.12.1
6.12.2 6.12.3 6.12.4 6.12.5 6.12.6 6.12.7
Ulazni podaci (HRN)............................................................................... 143 Prikaz rezultata (HRN) ........................................................................... 144 Ulazni podaci (EUROCODE i SIA 263) ....................................................... 145 Prikaz rezultata (EUROCODE i SIA 263) .................................................... 146 Izvjetaj za jedan presjek....................................................................... 147 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa .................................................... 148
6.13
Dimenzioniranje drvenih konstrukcija.................................................. 149

Mjerodavno optereenje ......................................................................... 149 Ulazni podaci (HRN)............................................................................... 150 Prikaz rezultata (HRN) ........................................................................... 151 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa .................................................... 152
6.13.1 6.13.2 6.13.3 6.13.4
6.14 6.15 6.16 6.17
Prikaz rezultata dimenzioniranja ploa................................................. 153 Koliine .......................................................................................... 159 Tekstualni prikaz rezultata statikog prorauna .................................... 162 Izvoz grafikih blokova ..................................................................... 166
Izvoz vidljivog dijela bloka...................................................................... 166 Izvoz bloka u clipboard .......................................................................... 168 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard...................................................... 169 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF ..................................................... 169 Prikaz grafikih blokova.......................................................................... 171
Legenda za armaturu........................................................................................ 153
6.17.1 6.17.2 6.17.3 6.17.4 6.17.5
6.18 6.19 6.20
Generiranja izvjetaja za grupe entiteta .............................................. 171 Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa nastavkom *.txt................... 180 Kreiranje projektne dokumentacije ..................................................... 181
Definiranje formata papira (Format papira)............................................. 181 Komande za rad sa blokovima u stablu..................................................... 184 Generiranje izvjetaja ............................................................................ 188 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata ................ 191 Dodavanje poglavlja .............................................................................. 192 Prikaz tekstualnih izvjetaja u jednoj koloni .............................................. 195 Oporavak oteenih dokumenata ............................................................. 196
6.20.1 6.20.2 6.20.3 6.20.4 6.20.5 6.20.6 6.20.7
1. UVOD
1.1 Mrena instalacija programa sa automatskom konfiguracijom parametara za komunikaciju sa HASP kljuem
U okviru mrene instalacije omoguena je optimizacija komunikacije sa HASP kljuem. Optimizacija se ogleda u omoguavanju breg pronalaenja odgovarajueg HASP kljua i omoguavanju nesmetanog rada vie mrenih HASP kljueva u okviru jedne mree.
Da bi se ova optimizacija izvela, potrebno je da raunalo na kome se izvodi mrena instalacija ima fiksnu IP adresu te da se ta adresa upie u polje predvieno za to. Da bi saznali IP adresu raunala postoji vie naina, jedan je iz dijaloga za status mrene konekcije:
Ukoliko niste sigurni, ostavite polja za unos IP adrese prazna, jer u sluaju unoenja pogrene adrese klijentska raunala vjerojatno nee biti u mogunosti pronai odgovarajui HASP klju pa e rad sa programom biti onemoguen.
1.2
Instalacija HASP License Manager-a
Nakon zavrene serverske instalacije programa, potrebno je na serveru instalirati program HASP License Manager. Sa instalacionog CD-a pokrenite program \Hasp\LMSETUP.EXE.
Aktiviranjem komandnog polja Next, otvara se slijedei dijalog box:
Ponuena su dva naina instalacije Application (nhsrvw32.exe) koja e instalirati HASP License Manager kao Windows aplikaciju i Service (nhsrvice.exe) koja e instalirati HASP License Manager kao Windows servis. Instalacija HASP License Manager-a kao Windows aplikacije Ukoliko se izabere nain instalacije Application (nhsrvw32.exe) i aktivira komandno polje Next, pojavie se dijalog box u kome se moe podesiti (ili prihvatiti predloeni) instalacioni direktorijum HASP License Manager-a .
Izborom komandnog polja Next, otvorie se djalog box u kome se moe izabrati da se program stavi u Startup Folder i automatski starta pri svakom pokretanju Windowsa (a nakon Login-a). Ukoliko se to ne izabere, onda se HASP License Manager mora svaki put startati preko: Start Programs HASP License Manager HASP License Manager.
Izborom komandnog polja Next, u ovom ali i u nekoliko narednih dijalog box-ova, doi e se do kraja instalacije HASP License Manager-a. Instalacija HASP License Manager-a kao Windows servisa Ovaj nain instalacije omoguava automatsko startanje HASP License Manager-a pri svakom podizanju (restartu) raunala i to prije Login procedure. Ovaj nain je naroito pogodan za prave servere jer eliminira potrebu za bilo kakvom administracijom. Rad sa HASP License Manager-om Znak da je HASP License Manager aktivan je postojanje ikone u Taskbar-u:
Crvena ikona oznaava da je HASP License Manager aktivan Duplim klikom mia preko ove ikone, pojavie se makismizirani prozor HASP License Manager-a.
Izborom naredbe Exit, prozor HASP License Manager-a, moete opet minimizirati. U sluaju da ovaj program nije stratan na serveru, neete moi da pristupite mrenom hardlocku ni sa jednog od povezanih raunala u mrei, ime e biti onemoguen i sam rad izvrnog programa. Napomenuemo da ukoliko elite da program izvravate i na serveru, morate i na njemu izvriti klijentsku instalaciju programa, na potpuno isti nain kao i na ostalim raunalima na mrei.
1.3
Klijentska instalacija
Sa raunala na kome elite da radite sa programom potrebno je da se pozicionirate na disk servera, i iz direktorijuma gde je prethodno izvrena serverska instalacija pokrenete instalacioni program Setup.exe. Znai klijentska instalacija se ne vri sa instalacionog CDa, ve sa diska servera, i to iz direktorijuma gde je izvrena serverska instalacija. Ako niste mijenjali default putanju koju je instalacioni program ponudio pri serverskoj instalaciji, onda se ona nalazi na disku servera u direktorijumu C:\Tower 6 Server\.
10 Za nastavak klijentske instalacije, aktivirajte komandno polje Next.
U ovom dijalog box-u se vri izbor vrste klijentske instalacije. U sluaju da se izabere Klijentska instalacija bez kopiranja izvrnih datoteka sa servera na radnu stanicu, na klijentu se nee kopirati ni jedan izvrni fajl. Umjesto toga program e se startati pozivanjem izvrnih fajlova direktno sa servera. Ova varijanta je pogodna za male, brze i slabo optereene mree i prednost joj je u tome to je mogue neuporedivo lake auriranje i instalacija novih verzija programa. Naime, instalacijom nove verzije programa na serveru, svi klijenti automatski dobijaju novu verziju. U sluaju da se izabere Klijentska instalacija sa kopiranjem izvrnih datoteka sa servera na radnu stanicu, tada e se svi izvrni fajlovi iskopirati na klijent. Ova varijanta je pogodna za mree sa veim brojem korisnika, mree koje su optereenije ili mree koje imaju manju propusnu mo. Prednost joj je to ne izaziva poveanje mrenog prometa i zaguenje servera pri startanju, a samim tim se program bre starta. Da bi se instalirala novija verzija, potrebno je posle serverske instalacije ponovo izvriti klijentsku instalaciju na svakom raunalu. Nakon izbora vrste klijentske instalacije, aktivirajte komandno polje Next.
11 U ovom dijalog box-u potrebno je zadati mjesto na disku, gde e biti instalirana klijentska instalacija, i aktivirati komandno polje Next.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste u toku klijentske instalacije postavili, i ako ste zadovoljni njima, potrebno je da miem kliknete na komandno polje Next, nakon ega e otpoeti sam proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o uspjeno provedenoj klijentskoj instalaciji.
Prethodno opisani postupak klijentske instalacije proveditie i na ostalim raunalima u mrei, na kojima elite da koristite program.
12
2. GRAFIKO SUELJE
2.1 Ortogonalni i polarni izbor toaka
Ortogonalni i polarni izbor toaka se mogu primijeniti samo pri iscrtavanju segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija, kada izabrana toka sa prethodno zadanom tokom odreuje geometriju danog segmenta. Kada je ukljueno ortogonalno crtanje mogu se crtati samo horizontalni i vertikalni segmenti polilinije Polarni izbor toaka se razlikuje od ortogonalnog po tome to se mogu definirati segmenti polilinije pod bilo kojim zadanim kutom. Naime oko svakog zadanog kuta postoje uske zone u kojima se mogu izabrati samo toke sa pravca danog kuta, a van tih zona program se ponaa kao pri slobodnom izboru toke. Desnim klikom mia preko ikone, otvara se dijalog box u kojem se definiraju svi potrebni parametri:
Nain izbora toaka, a samim tim i izgled ikone, odreuje se pomou radio button-a Ortogonalni nain i Polarni nain. Kada se izabere Polarni nain za promjenu postaju dostupni i parametri u dijelu dijalog box-a Kutevi polarnog crtanja.
13
Dio dijalog box-a u kome se definiraju kutovi polarnog crtanja Iz zatvorene liste se za inkrement moe izabrati bilo koji od ponuenih kutova. Ako se npr. izabere kut od 45 mogu se crtati segmenti polilinije pod slijedeim kutovima: 0, 45, 90, 135, 180, 225, 270 i 315. Takoer je omogueno i zadavanje potpuno proizvoljnih kutova, tako to se aktiviranjem Dodaj u listu ubaci novi red u kome se zatim unosi eljeni kut. komandnog polja
Zadani su dodatni kutovi od 33 i 50 Pored ovog naina kutove je mogue preuzeti i direktno sa crtea. Pomou komandnog polja Unos iz 2D pogleda se izlazi na crte i izborom dvije toke definira pravac, iji nagib sa horizontalom odreuje eljeni kut. Ovako preuzeta vrijednost se automatski ubacuje u listu.
14
Kut preuzet sa crtea Brii se odabrani red uklanja iz liste, dok se pomou Aktiviranjem komandnog polja check box-a Dodatni kutovi odreuje da li e se ovi kutovi koristiti pri polarnom izboru toaka. Check box Aktivan slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje izabranog nain crtanja. Indikator da je izabrani nain crtanja postavljen na ukljueno stanje je uvuena ikona, a da je iskljuen, izboena ikona. Izabrani nain crtanja se moe aktivirati i lijevim klikom mia preko ikone, kao i pritiskom na funkcijsku tipku F8 .
Zadavanje segmenta polilinije sa koritenjem polarnog naina crtanja
15
2.2
Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate
Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate se moe primijeniti pri iscrtavanju segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija. Naime nakon unosa prve toke potrebno je postaviti mia u eljenom pravcu i sa tastature zadati duinu segmenta, ime je njegova geometrija u potpunosti odreena. Ovaj nain izbora toke se najee koristi u kombinaciji sa ortogonalnim ili polarnim nainom crtanja, kada je vrlo jednostavno nacrtati segment polilinije eljene duine pod bilo kojim nagibom.
Crtanje segmenta polilinije u pravcu trenutanog poloaja mia, zadavanjem njegove duine
2.3
Unos slobodne toke kada je ukljuen OSNAP kriterij
U Tower-u 6 je omoguen unos slobodne toke i kada je ukljuen OSNAP kriterij. Ova opcija postaje aktivna kada se u dijalogu za definiranje OSNAP kriterija prekida Slobodna toka postavi na ukljueno stanje.
Prekida Slobodna toka
16 Pri kretanju mia po crteu program stalno analizira da li toke koje se nalaze unutar kvadrata kursora mogu biti odabrane za neki od trenutano aktivnih OSNAP kriterija. Ako to nije sluaj, a ovaj prekida je ukljuen, toka iznad koje se nalazi kursor moe biti izabrana kao slobodna toka.
2.4
Crtanje poligonalne linije
Pri crtanju poligonalne linije na komandnoj liniji su u zagradi ispisane podopcije koje slue za lake crtanje. Ako npr. pokrenemo naredbu Greda komandna linija e dobiti slijedei oblik: <-> Prva toka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Offset / <krAj> / Set): Podopcija Kraj se nalazi izmeu simbola < >, to znai da je ona naredba koja se podrazumijeva i da e se aktivirati kada se pritisne desno dugme mia ili tipku Enter na tastaturi. Da bi se olakalo pozivanje podopcija sa komandne linije, program Tower 6 pamti koja je podopcija posljednja pokrenuta, i pri novom aktiviranju naredbe nju prikazuje kao podrazumijevanu. Ako naprimjer pokrenemo podopciju za crtanje pravokutnika, pri svakom slijedeem aktiviranju naredbe ona e biti podrazumijevana, sve dok se ne izabere neka druga podopcija. <-> Prva toka grede (Kontura / <Prav.> / kRu. / Offset / krAj / Set):
2.5
Odabir elemenata crtea
Podopcija eXtras se sada nalazi u svim naredbama u kojima je potrebno odabrati elemente sa crtea. U meniju, koji se otvara nakon njenog aktiviranja, nalazi se i opcija Entitet. Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da bar jedan element crtea bude odabran. Nakon njenog izbora program odabire sve elemente sa crtea koji su istog tipa kao i prethodno odabrani element. Ako je recimo bila odabrana greda, nakon aktiviranja ove opcije bit e odabrane sve grede koje su prikazane u trenutano aktivnom prozoru.
Opcija Entitet u meniju naredbe eXtras Omoguen je takoer i rad opcije Set sa optereenjima. Ako se nakon odabira nekog optereenja sa crtea izabere ova opcija program e odabrati sva optereenja koja su istog tipa i intenziteta kao prethodno odabrano optereenje, a nalaze se u trenutano aktivnom prozoru.
17
Opcija Set u meniju naredbe eXtras
2.6
Kopiranje
Ova komanda slui za preslikavanje odabranih objekata na bilo koje drugo mjesto na crteu, pri emu original ostaje nepromijenjen. Nakon zavrene selekcije, program e sa komandne linije traiti da izborom dvije toke zadate vektor koji odreuje pravac, smjer i rastojanje iskopiranih entiteta od originala. Prva toka vektora kopiranja: Druga toka vektora kopiranja: Nakon odreivanja vektora kopiranja, program e sa komandne linije zatraiti da zadate broj kopija ili da izaberete podopciju Viestruko: Broj kopija (Viestruko) <1>: Klik na desni gumb mia e oznaiti prihvaanje ponuene vrijednosti broja kopija 1, koja se nalazi u uglastoj zagradi. Svakako da sa tastature moete zadati proizvoljan broj kopija, pri emu e se svaka od njih nalaziti na razmaku koji je odreen zadanim vektorom kopiranja. Pomou podopcije Viestruko imate mogunost da kreirate proizvoljan broj kopija odabranih objekata zadavanjem razliitih vektora kopiranja. Nakon aktiviranja ove podopcije program na zadatom mjestu crta prvu kopiju i sa komandne linije trai da izborom druge toke zadate novi vektor kopiranja. Druga toka vektora kopiranja (<krAj>): Ova poruka e stajati na komandnoj liniji sve dok izborom podopcije krAj ne zavrite naredbu.
18
2.7
Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost)
U dijalogu ove naredbe dodani su novi parametri za definiranje stanja vidljivosti elemenata na crteu: Ploa ~ Dijagonala Prikazuje se dijagonala ploe. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita ploe izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine ploe. Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka pozicije ploe. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje ploe kojima je dodijeljena oznaka pozicije. Opis Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan opis ploe. Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta numerikih podataka koji su pridrueni danoj ploi. Zbog preglednosti broj se ispisuje u zadanoj boji izmeu simbola < i >.
Greda Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svake od greda biti prikazana njena oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje grede kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Povrinski leaj ~ Dijagonala Prikazuje se dijagonala povrinskog leaja. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita povrinskog leaja izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine leaja. Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka pozicije povrinskog leaja. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje povrinski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije. Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta numerikih podataka koji su pridrueni danom povrinskom leaju. Zbog preglednosti broj se ispisuje u zadanoj boji izmeu simbola l i l .
19 Linijski leaj Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog linijskog leaja biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje linijski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Tokasti leaj Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored svakog tokastog leaja biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje tokasti leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Centrino naprezanje ~ Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. Intenzitet Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadani intenzitet centrinog naprezanja. Za intenzitet centrinog naprezanja je usvojena oznaka P=.
Reduktor Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e reduktor biti vidljiv ili ne. Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog reduktora biti prikazane i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je ukljuena vidljivost reduktora.
Indeks pozicija Indeks pozicija - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored oznaka pozicija kolinearnih entiteta biti prikazani i indeksi koji jednoznano odreuju svaki entitet. Indeks se od oznake pozicije odvaja crticom: *-n. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje kolinearni entiteti kojima je dodijeljena oznaka pozicije sa indeksom.
Simbol u presjeku Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli koji ukazuju na mjesta na kojima reduktori prodiru ili dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Presjek ispred - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze ispred trenutne ravni pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze ispred trenutne ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je check box Presjek ispred postavljen na ukljueno stanje. Presjek iza - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze iza trenutne ravnine pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu.
20 Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze iza trenutne ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je check box Presjek iza postavljen na ukljueno stanje.
Pomoni nivo Ispis razmaka osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na zaslonu biti prikazano rastojanje izmeu susjednih osi. Horizontalna rastojanja izmeu postavljenih vertikalnih osi se prikazuju u vrhu oblasti crtea, a vertikalna rastojanja izmeu horizontalnih osi uz desnu ivicu podruja crtea. Mrea 3D povrina - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazana pomona mrea, koja ukazuje na oblik i domenu pruanja zadane 3D povrine.
Gran. uvjeti i oslobaanja ~ Statiki Prikazuju se simboli samo statikih graninih uvjeta i statikih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama. Seizmiki Prikazuju se simboli samo seizmikih graninih uvjeta i seizmikih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama. Statiki i seizmiki Prikazuju se simboli svih graninih uvjeta i svih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama.
Napominjemo i da se podeavanja vidljivosti koja su u upotrebi pamte za sva tri modula (Unos podataka, Formiranje mree i Obrada rezultata) i postavljaju za tekua pri ponovnom pokretanju programa.
21
2.8
Sakrivanje
U Tower-u 6 je omogueno kombiniranje vie grupa vidljivosti za istovremeni prikaz. Ovu mogunost programa emo objasniti na primjeru hale:
Desnim klikom mia preko ikone Sakrivanje, otvara se dijalog box sa listom svih grupa vidljivosti koje su do tada snimljene u bazu programa.
Dijalog box za rad sa grupama vidljivosti Da bi se istovremeno prikazao sadraj vie grupa vidljivosti potrebno je izvriti njihov odabir u listi.
22
Odabrane su grupe Stupovi i Krov Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i na crteu prikazuje sve entitete koji se nalaze u odabranim grupama.
Entiteti koji pripadaju grupi Krov
Entiteti koji pripadaju grupi Stupovi
Istovremeni prikaz obje grupe
23
2.9
Ureivanje nivoa (Edit)
Postavljanje nivoa Nivoi se mogu postavljati i izborom toke sa crtea, pri emu e Z koordinata izabrane toke predstavljati i Z koordinatu dodanog nivoa. Za ovu namjenu je predvieno komandno polje Preuzmi.
Komandno polje za postavljanje nivoa izborom toaka sa crtea Nakon aktiviranja ovog komandnog polja program zatvara dijalog box i sa komandne linije trai da sa crtea izaberete toke u kojima elite postaviti nivoe. Unos toaka (Deselektiranje / <krAj>): Ova poruka e stajati na komandnoj liniji sve dok izborom podopcije Kraj, ili desnim klikom mia ne zavrite proceduru unosa toaka, nakon ega e se dijalog box ponovo otvoriti. U listu e biti dodano onoliko nivoa koliko je odabrano toaka sa razliitim Z koordinatama.
2.10
Promjena imena okvira (Preimenuj)
Pomou naredbe Preimenuj, imate mogunost da programski zadane nazive kreiranih okvira naknadno promijenite prema svojoj elji. Nakon njenog izbora komandna linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Promjena imena okvira - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj> / stiL / osvjeavanje Indeksa): Kako se u ovoj proceduri oekuje odabir simbola okvira, to e za rad biti dostupan samo prozor Dispozicija. Pored pojedinanog, omoguen je i grupni odabir, pri emu e zadano ime biti pridrueno svim odabranim okvirima. Po zavretku odabira, program e sa komandne linije traiti da zadate novo ime odabranom okviru. Novi naziv: H_1
24 Prikazana oznaka H_1 predstavlja stari naziv odabranog okvira, odnosno okvira ukoliko su svi oni imali isti naziv. Ako je odabrano vie okvira koji imaju razliita imena na komandnoj liniji se nee ispisivati nikakva oznaka. Potreba za ispisivanjem starog imena okvira proizlazi iz injenice da je esto potrebno ve postojeem nazivu pridruiti neku oznaku, to je na ovaj nain znatno ubrzano. Ova naredba je cirkularna, tako da se odabir okvira i promjena njihovih imena moe vriti sve dok se ne izae iz naredbe, izborom podopcije krAj sa komandne linije. Pomou podopcije stiL imate mogunost da definirate stil oznaavanja okvira. Izborom ove podopcije sa komandne linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje stila oznaavanja okvira Ukoliko je check box Korisniki definirani prefiksi iskljuen, okvirima e biti dodijeljeni default nazivi (H_n, V_n, K_n, C_n). Postavljanjem istog check box-a na ukljueno stanje, edit box-ovi postaju dostupni za unos i u njima korisnik moe sam definirati prefikse za nazive okvira. Pored svakog edit box-a je ispisan tip okvira na koje se prefiks odnosi (Horizontalni, Vertikalni, Kosi i Cilindrini). Check box Brisanje runo zadanih imena okvira slui za uklanjanje svih runo promijenjenih imena okvira i njihovu zamjenu sa default nazivima, ili nazivima koji su zadani u ovom dijalogu. Naime, kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki definirani prefiksi iskljuen, runo zadana imena e biti zamijenjena sa default nazivima. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki definirani prefiksi ukljuen, runo zadana imena bit e zamijenjena imenima koja su zadana u ovom dijalogu. Ukoliko je check box Brisanje runo zadanih imena okvira iskljuen, promjene stila oznaavanja u ovom dijalogu nee utjecati na runo zadane oznake okvira. Poslije promjena koje naruavaju redoslijed indeksa u imenima okvira (brisanje simbola, dodavanje okvira, promjena imena okvira,...) program ne vri njihovu automatsku preindeksaciju. Ukoliko elite izvriti auriranje indeksa potrebno je da sa komandne linije izaberete podopciju osvjeavanje Indeksa, i tada e svim okvirima biti pridrueni odgovarajui indeksi u zavisnosti od njihovog poloaja na crteu.
25
Oznake okvira prije auriranja indeksa
Oznake okvira poslije auriranja indeksa
2.11
Sloeni pogledi
U Tower-u 6 je omogueno kreiranje sloenih pogleda. Sloeni pogled je unija vie ploa i/ili pomonih pogleda koji se istovremeno prikazuju u prozoru 2D pogled, sa smjerom gledanja odozgo nadolje. Zbog toga se entiteti koji pripadaju pomonim pogledima, u sloenom pogledu ne prikazuju sa svojom pravom geometrijom, ve se vide njihove projekcije na horizontalnu ravninu. Sloeni pogledi se najee koriste pri pregledu rezultata, kada je potrebno da se istovremeno prikau utjecaji u nekoliko uzajamno povezanih sklopova konstrukcije. Naprimjer, sloeni pogled se moe sastojati od nekoliko kosih pogleda koji ine stranice krova, ili recimo od sklopova koji ine stepenice sa podestima. Sloeni pogledi se kreiraju pomou naredbe Ureivanje liste pogleda. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za ureivanje liste pogleda U listi se prikazuju svi pogledi koji su snimljeni u bazu, kao i privremeni pogled Noname, ako je prethodno definiran. Promjena imena nekog pogleda se vri direktno u listi, unoenjem novog imena u koloni Naziv. Ako se preimenuje pogled Noname, on e biti snimljen u bazu pod novim imenom i postat e ravnopravan ostalim pogledima. Brisanje odabranog pogleda iz baze vri se izborom komandnog polja Brii .
26
Gore i Dolje imate mogunost da promijenite Pomou komandnih polja redoslijed u listi definiranih pogleda. Naime, izbor jednog od ovih komandnih polja pomie trenutano odabrani pogled u listi za jedno mjesto na gore, odnosno na dolje. Aktiviranjem komandnog polja Novi sloeni, otvara se dijalog box u kome se kreiraju sloeni pogledi.
Dijalog box za kreiranje sloenih pogleda U listi se sada pored pomonih pogleda koji su snimljeni u bazu prikazuju i svi postavljeni nivoi. Klikom mia preko check box-ova, koji se nalaze u koloni Odabir, vri se izbor pogleda i nivoa koji e ui u sastav sloenog pogleda.
Postavljeni simboli u koloni Odabir, jasno ukazuju koji e pomoni pogledi i nivoi ui u sastav sloenog pogleda. U edit box-u Ime pogleda program automatski ispisuje nazive svih odabranih pogleda i nivoa i razdvaja ih pomou simbola +. Ovako kreirano ime sloenog pogleda moete promijeniti unoenjem eljenog teksta u dati edit box. Izborom komandnog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box naredbe, u kome se sada prikazuje i naziv kreiranog sloenog pogleda.
27
U listi je prikazan kreirani sloeni pogled U listi je ispred sloenih pogleda postavljena sliica cijelog krova , tako da se oni jasno . razlikuju od pomonih pogleda, ispred kojih je postavljena sliica jedne strane krova Kada je u listi odabran sloeni pogled, dostupno je i komandno polje Edit pomou koga se mogu mijenjati parametri danog sloenog pogleda. Njegovim aktiviranjem se otvara potpuno isti dijalog box kao i pri kreiranju novog sloenog pogleda, tako da ga neemo ponovo objanjavati. Nakon izbora komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a u prozoru 2D pogled se prikazuje pogled koji je odabran u listi
U prozoru 2D pogled prikazan je sloeni pogled krova Napominjemo da u sloenim pogledima nije mogue unijeti toku, tako da se oni ne mogu koristiti za definiranje geometrije konstruktivnih elemenata. Jedini izuzetak predstavlja naredba Presjek, koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, i za koju je doputen unos toaka u sloenim pogledima.
28
2.12
Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz)
Naredba Izvoz se nalazi u padajuem meniju, koji se otvara desnim klikom mia preko naziva prozora 2D pogled, i koristi se za snimanje trenutanog sadraja ovog prozora u posebnu datoteku. Nakon izbora ove naredbe otvara se dijalog box u kome se definira nain snimanja greda i ploa koje presijeca trenutano prikazana ravnina (indirektni elementi).
Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze ispred/iznad postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze ispred nje, u novo kreiranoj datoteci e biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi. Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze ispod/iza postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze iza date ravnine, u novo kreiranoj datoteci e biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi. Nakon aktiviranja komandnog polja OK otvara se dijalog box potpuno istog izgleda kao i kod naredbe Snimi kao.
Sada je potrebno unijeti ime datoteke, a zatim i izborom komandnog polja Snimi izvriti njegovo snimanje. U novu datoteku e biti snimljeni svi entiteti koji pripadaju trenutanom pogledu, ukljuujui optereenja i pomone osi. Ova naredba se koristi kada je potrebno da se dijelovi prostorne konstrukcije detaljnije analiziraju kao ravninski model.
29
3. UNOS PODATAKA
3.1
3.1.1
Konstrukcija
Granini uvjeti
esto se u praksi javlja potreba za postavljanjem graninih uvjeta koji djeluju u ploama i zidovima, du zadane linije. Na ovaj nain se mogu lako modelirati zglobne veze ploe i zida, pukotine u ploi, dilatacije, itd. Izborom naredbe Granini uvjeti, koja se nalazi u padajuem meniju Konstrukcija, komandna linija dobiva svoj standardni oblik za iscrtavanje polilinije. Prva toka graninih uvjeta (Kontura / Prav. / kRu. / Offset / <krAj> / ploa-Zid / Ortotropne ploe): Po zavretku definiranja geometrije polilinije, klik na desni gumb mia e oznaiti izbor podopcije krAj, i na zaslonu e se pojaviti dijalog box za definiranje graninih uvjeta.
Izgled dijaloga za definiranje graninih uvjeta U gornjem lijevom dijelu dijalog box-a je prikazana geometrija nacrtane polilinije, a sa desne strane su u dvije kolone organizirani podaci o utjecajima koje je mogue osloboditi, odnosno postaviti na nulu. Svaka od ovih kolona odgovara izboru utjecaja za ponitavanje sa lijeve, odnosno desne strane nacrtane polilinije. Kako je teko naslutiti to je lijeva a to desna strana polilinije, to je iznad lijeve kolone postavljena zelena, a iznad desne crvena boja. Jednostavnim izborom nekog od utjecaja iz jedne od kolona, na slici e sa odgovarajue strane biti postavljen
30 simbol crtica odgovarajue boje. Na ovaj nain, lako se moe odrediti to je lijevo a to desno, odnosno sa koje strane e biti osloboen odabrani utjecaj.
Postavljene crtice jasno ukazuju na stranu, sa koje e odabrani utjecaj biti osloboen. Pri postavljanju graninih uvjeta, moete odabrati proizvoljnu kombinaciju oslobaanja jednog ili vie utjecaja, i to ili samo sa jedne, ili pak sa obje strane nacrtane polilinije. Svaki segment nacrtane polilinije ima svoj jasno definiran lokalni koordinatni sustav a ponueni utjecaji za ponitavanje nose oznake lokalnih osi.
Lokalni koordinatni sustav graninih uvjeta Lokalna os 1 je uvijek u pravcu zadanog segmenta polilinije, lokalna os 3 je okomita na os 1 i lei u ravnini ploe kojoj pripada dati segment graninih uvjeta, dok je os 2 u pravcu normale na ravninu ploe kojoj nacrtani segment polilinije pripada. Prema tome, ponueni utjecaji za oslobaanje imaju slijedee znaenje: M1 - Moment savijanja oko lokalne osi 1
31 M2 M3 N1 T2 T3 Moment savijanja oko lokalne osi 2 Moment savijanja oko lokalne osi 3 Normalna sila u pravcu lokalne osi 1 Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3
Nain izbora vrste utjecaja i sa koje strane ih treba osloboditi, najbolje emo objasniti na primjeru modeliranja zglobne veze ploe i zida.
Zglob sa lijeve strane zida
Zglob sa desne strane zida
Zglob sa obje strane zida
Zglobna veza sa obodnim zidovima
Na svim prethodno prikazanim slikama osloboen je samo utjecaj M1 i to na strani prema kojoj su usmjerene kratke crtice. Programom je predviena i mogunost postavljanja linije fiktivnog zgloba u ploi/zidu, tako to se izae iz dijaloga bez i jednog osloboenog utjecaja. Utjecaji u ploi/zidu koji se nalaze sa razliitih strana linije fiktivnog zgloba se ne uprosjeuju, to u obradi rezultata omoguava dobivanje skoka u utjecajima na tom mjestu. Linija fiktivnog zgloba se na crteu prikazuje pomou dvije paralelne isprekidane linije. Pomou check box-a Mimoilazan zadaje se mimoilaenje zidova iz razliitih pravaca. Mimoilaenje se na crteu obiljeava trokutiima koji su rasporeeni du zadane linije.
32
Prikazani trokutii ukazuju da je zadano mimoilaenje Na geometrijskom mjestu spoja zidova ne formira se veza izmeu zidova razliitih pravaca ali prua se mogunost zadravanja veze zida ispred sa zidom iza mjesta geometrijskog spoja. Mogue je podesiti oslobaanja utjecaja na mjestu veze zida ispred sa zidom iza. Na primjer, u sluaju da ni jedan utjecaj nije osloboen dobit e se pun kontinuitet zida ispred i iza ili ako su svi utjecaji osloboeni potpuno razdvajanje zida na dio ispred i na dio iza.
Mimoilaenje zidova Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u centralnom dijelu dijalog box-a, slue za definiranje prirode zadanih graninih uvjeta. Kada je ukljuen radio button Jedinstven granini uvjet za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadani
33 granini uvjeti se koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku vrstu prorauna se mogu definirati kada se ukljui radio button Granini uvjet sa razliitim karakteristikama za statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere opcija Karakteristike za statiki model i zadaju se parametri koji e se primjenjivati pri statikoj analizi, a zatim se iz liste izabere opcija Karakteristike za seizmiki model i zadaju parametri koji e se primjenjivati pri dinamikoj analizi.
Sadraj liste pomou koje se definira dvojna priroda graninih uvjeta Uvjeti u poetnoj i krajnjoj toki svake zadane linije definiraju se u dijelu dijalog box-a Uvjeti u tjemenima. Mogu se zadati tri naina ponaanja: - Odrediti automatski - program na osnovu geometrije modela odreuje da li e se zadani granini uvjeti primjenjivati na dano tjeme - Primijeniti - zadani granini uvjeti se primjenjuju na dano teme - Ne primijeniti - zadani granini uvjeti se ne primjenjuju na dano tjeme linije Svaki od tri naina ponaanja na crteu se prikazuje sa posebnim simbolom:
34
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e zatvoriti dijalog box, a du nacrtane polilinije bit e postavljene kratke crtice koje odreuju odabranu stranu za oslobaanje utjecaja. Na sredini svakog segmenta polilinije, bit e ispisana i vrsta utjecaja koja je osloboena.
Du zadane linije graninih uvjeta, ispisuje se naziv osloboenog utjecaja Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na kratke crtice du linije po kojoj su postavljeni granini uvjeti, dok je naredba aktivna, otvorit e sa mali prozor u kome e biti ispisani nazivi svih utjecaja koji su na toj strani linije graninih uvjeta osloboeni. Ako su osloboeni statiki utjecaji ispred naziva utjecaja ispisivat e se tekst ST, ako su osloboeni seizmiki utjecaji ispisivat e se tekst SE, dok e se u sluaju oslobaanja istih utjecaja za obje vrste prorauna ispisivati samo nazivi utjecaja.
35
Osloboeni su samo statiki utjecaji
Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji
Osloboeni su isti utjecaji za obje vrste prorauna
Napominjemo da e ova opcija biti dostupna samo za kretanje mia u oblasti prozora 2D pogled, bez obzira na to koji je dio konstrukcije prikazan u njemu. Da bi se olakalo modeliranje veze izmeu ploa i zidova, pri aktiviranju naredbe Granini uvjeti na komandnoj liniji je prisutna i podopcija za automatsko modeliranje veze na cijelom modelu. Naime, izborom podopcije ploa-Zid otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za automatsko postavljanje veze izmeu ploa i zidova Postavljanjem jednog od ponuenih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor veze izmeu ploa i zidova. Na ploama: Zglobna veza samo po obodnim zidovima - program e na spoju ploa i obodnih (vanjskih) zidova automatski postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1 (M1).
36 Zglobna veza sa svim zidovima - program e na spoju ploa i svih zidova automatski postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1 (M1). Fiktivan, na spoju sa zidom - program e na spoju ploa i svih zidova automatski postaviti linije fiktivnog zgloba Na zidovima: Fiktivan, na spoju sa ploom - program e na spoju zidova i svih ploa automatski postaviti linije fiktivnog zgloba
Zglobna veza samo po obodnim zidovima
Zglobna veza sa svim zidovima
Fiktivan, na spoju sa zidom
Fiktivan, na spoju sa ploom
Kod velikih modela ovakva mogunost automatskog modeliranja moe utedjeti dosta vremena. Izborom podopcije Ortotropne ploe komandna linija dobiva novi izgled: <0 odab.> Granini uvjeti za ortotropne ploe - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Sada se oekuje da odaberete sve ortotropne ploe za koje elite da program automatski postavi potrebne granine uvjete. Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira, nakon ega program na svim prethodno odabranim ploama postavlja potrebne granine uvjete i vraa se na osnovni izgled komandne linije u okviru ove naredbe.
37
Automatski postavljeni granini uvjeti na svim ortotropnim ploama Kako zadani pravac ortotropije odreuje pravac noenja dane ploe, tada se granini uvjeti postavljaju prema slijedeem pravilu. Strane ploe koje zadani pravac ortotropije moe presjei prenose sve utjecaje osim momenata savijanja, dok se strane paralelne sa pravcem noenja oslobaaju od prenoenja svih utjecaja.
Nain postavljanja graninih uvjeta za ortotropne ploe
38
3.1.2
Greda
U Toweru 6 je izvreno nekoliko izmjena vezanih za definiranje parametara grede.
Ofset greda
Za svaki set se posebno definira da li e se grede proraunavati sa ofsetom. Ovaj podatak se primjenjuje i u statikoj i u modalnoj analizi.
Check box-ovi za definiranje ofseta za svaki set greda
Fiktivna ekscentrinost
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda definira se za svaki set greda posebno. Omogueno je ukljuivanje fiktivne ekscentrinosti i za grede promjenljivog poprenog presjeka.
Check box-ovi Fiktivna ekscentrinost, pomou kojih se odreuje nain prorauna ekscentrino postavljenih greda
39
Mogunost zadavanja tekstualnog opisa seta greda

Svakom setu greda program na osnovu geometrije zadanog poprenog presjeka generira opis i prikazuje ga u koloni Presjek. Ovaj opis u svakom trenutku moete promijeniti, tako to klikom mia obiljeite dano polje i sa tastature unesete eljeni tekst.
Setu greda pod rednim brojem 2 je zadan novi opis presjeka Opis seta greda se ispisuje u veini tekstualnih izvjetaja, a moe se zadati i njegovo prikazivanje na crteu, odnosno u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu dokumentaciju. Na ovaj nain se u svakom trenutku moe vidjeti kojoj grupi neka greda pripada.
Promjenljiv presjek
U dijalogu za kreiranje promjenljivog poprenog presjeka je dodano komandno polje Promjena orijentacije tapa.
Komandno polje za mijenjanje orijentacije tapa Aktiviranjem ovog komandnog polja obre se funkcija promjene tapa, tako da ono to je bilo na poetku ide na kraj i obrnuto. Na ovaj nain se postie isti efekt kao da je svaka greda
40 danog seta zarotirana za 180 oko svoje srednje toke, u ravni u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i 3.
Promijenjena orijentacija tapa
3.1.3
Oslobaanje utjecaja
U Tower-u 6 je omogueno definiranje dvojne prirode oslobaanja utjecaja na kraju grede - jedne za statiku a druge za dinamiku analizu. U dijalog box-u ove naredbe se nalaze dva check box-a pomou kojih se odreuje priroda oslobaanja utjecaja.
Ako je ukljuen samo check box Statiki, zadano oslobaanje utjecaja e se primijeniti samo pri statikom proraunu, a ako je ukljuen samo check box Seizmiki primijenit e se pri dinamikoj analizi. Kada su ukljuena oba check box-a, zadano oslobaanje utjecaja e se primijeniti i za statiku i za dinamiku analizu. Simboli kojima se obiljeavaju zadana oslobaanja mogu se iscrtavati razliitom bojom i debljinom za dvojno (osloboeni su razliiti utjecaji za statiku i dinamiku analizu) i obino oslobaanje utjecaja (osloboeni su isti utjecaji). Ova podeavanja se definiraju pomou naredbe Parametri.
41
Simboli dvojnog oslobaanja utjecaja su prikazani crvenom bojom, a simboli obinog oslobaanja crnom bojom Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojavit e se mali prozor u kome su ispisani nazivi svih osloboenih utjecaja:
Osloboeni su samo statiki utjecaji
Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji
42
3.1.4
Povrinski leaj
U Tower-u 6 je omogueno da se u setu povrinskog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeeni su pomaci u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
3.1.5
Linijski leaj
U Tower-u 6 je omogueno da se u setu linijskog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi
43 +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
3.1.6
Tokasti leaj
U Tower-u 6 je omogueno da se u setu tokastog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja. Klikom mia preko jedne od ikona, koje se nalaze pored edit box-ova za definiranje krutosti, otvara se lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Razliku izmeu nelinearnog i default ponaanja pokazat emo na primjeru kontinuirane grede koja je optereena jednom koncentriranom silom.
44
Deformirani model grede sa standardnim tokastim leajevima
Deformirani model grede. U pravcu lokalne osi 3 leaja sprijeen je samo pomak suprotnog smjera od smjera osi (NL+) U Tower-u 6 lokalni koordinatni sustav tokastog leaja ne pripada setu, ve svakom pojedinanom leaju koji je postavljen u modelu. Po default-u, program lokalni koordinatni sustav leaja postavlja u pravcu globalnog koordinatnog sustava cijelog modela, a njegov poloaj se moe promijeniti pomou naredbe Promjena L.K.S..
45
3.1.7
Baza masivnih i tankozidnih presjeka
U Tower-u 6 je omogueno definiranje poprenih presjeka proizvoljne geometrije. Predviene su dvije vrste presjeka - masivni i tankozidni. Obje vrste se mogu koristiti u grednim elementima, ali glavna namjena tankozidnih presjeka je za generiranje nosaa pomou naredbe Generiranje nosaa tankozidnog presjeka, koja e biti posebno objanjena. Geometrija masivnih i tankozidnih presjeka se definira crtanjem. Masivni presjeci se crtaju pomou neke od naredbi za kreiranje povrinskih entiteta (Ploa ili Povrinski leaj), dok se tankozidni presjeci crtaju pomou neke od naredbi za kreiranje linijskih entiteta (Greda ili Linijski leaj).
Geometrija masivnog presjeka je zadana pomou naredbe Ploa, dok je geometrija tankozidnog zadana pomou naredbe Greda Da bi se kreirani popreni presjek mogao koristiti neophodno je da bude ubaen u bazu masivnih i tankozidnih presjeka. Aktiviranjem naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka, koja se nalazi u padajuem meniju Konstrukcija, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
46
Izgled dijalog box-a Baza masivnih i tankozidnih presjeka U centralnom dijelu dijalog boxa prikazani su svi masivni popreni presjeci koji se trenutano nalaze u bazi, dok se u desnom dijelu nalaze naredbe za rad sa njima. Lijevo i Desno se odabranom poprenom presjeku vri Pomou komandnih polja promjena poloaja u bazi, pomakom u lijevo, odnosno u desno. Dodaj , tako to Ubacivanje novog presjeka u bazu se vri pomou komandnog polja nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa komandne linije zahtijeva odabir poprenog presjeka. <0 odab.> Povrinski entitet Odabir (<krAj>): Odabrani popreni presjek se ubacuje u bazu na prvo slobodno mjesto.
U bazu je ubaen novi presjek pomou komandnog polja
Dodaj
Kopiraj program u bazu presjeka ubacuje novi presjek Izborom komandnog polja kopiranjem geometrije trenutano odabranog presjeka.
47 Dvostrukim klikom mia preko nekog poprenog presjeka, ili aktiviranjem komandnog polja Edit, program otvara dijalog box za definiranje dodatnih parametara odabranog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara masivnog poprenog presjeka U lijevom dijelu dijalog box-a se prikazuje geometrija odabranog presjeka. U svim prijelomnim tokama poprenog presjeka program postavlja mreu horizontalnih i vertikalnih linija i kotira njihova meusobna rastojanja. Klikom mia preko bilo koje od ovih duina ona postaje odabrana (obiljeena crvenom bojom), a njena vrijednost se prikazuje u edit box-u Duina polja. Zadavanjem nove vrijednosti u edit box-u moete promijeniti bilo koju odabranu duinu.
Edit box za promjenu odabrane duine polja U edit box-u Naziv, imate mogunost da odabranom poprenom presjeku zadate proizvoljan naziv. Pri kreiranju seta greda od danog poprenog presjeka kao njegov opis e se ispisivati zadani naziv, a ako nije zadan ispisivat e se tekst Masivni. Programom je omogueno i dimenzioniranje betonskih greda koje su kreirane od masivnog poprenog presjeka. Obzirom da geometrija presjeka moe biti potpuno proizvoljna, neophodno je da se definira armatura koja se postavlja uz svaki segment konture presjeka. Odabrani segment konture je obiljeen crvenom bojom, a njegovi parametri se prikazuju u dijelu dijalog box-a Armatura po segmentima konture. Radi lakeg zadavanja parametara program svakom segmentu konture dodjeljuje broj koji se za tekui segment ispisuje zajedno sa ukupnim brojem segmenata.
48
Redni broj tekueg segmenta konture Izborom iz zatvorene liste tekuem segmentu se moe dodijeliti armatura Aa1, Aa2, Aa3 ili Aa4, dok se pomou opcije Bez armature definira da se uz tekui segment armatura ne postavlja. Pomou check box-ova Pripada ipka na poetku i Pripada ipka na kraju se odreuje da li granine ipke pripadaju tekuem ili njemu susjednim segmentima. Napominjemo da je za pravac segmenata usvojen pravac suprotan kretanju kazaljke na satu. Aktiviranjem komandnog polja OK zadane promjene se prihvaaju, a program se vraa u glavni dijalog box ove naredbe. Brii se trenutano odabrani popreni presjek uklanja iz Aktiviranjem komandnog polja baze, dok se pomou komandnih polja i vri promjena tekue strane, odnosno listanje gore i dolje, u sluaju da se svi popreni presjeci ne mogu istovremeno prikazati. Pomou radio button-a Masivni presjeci i Tankozidni presjeci se odreuje vrsta presjeka koja se trenutano prikazuje.
Radio buttoni za izbor grupe presjeka koja se trenutano prikazuje Sve naredbe u ovom dijalog box-u funkcioniraju na isti nain i za tankozidne presjeke. Jedino se pri ureivanju tankozidnih presjeka otvara neto drugaiji dijalog box:
49
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara tankozidnog poprenog presjeka U edit box-u Debljina se zadaje debljina tekueg segmenta, a debljina svih segmenata se moe zadati u edit box-u Debljina svih segmenata. Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod masivnog presjeka. Napominjemo da dimenzioniranje greda koje su kreirane od tankozidnih presjeka nije mogue, ali to i nije njihova glavna namjena. Svi masivni i tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi bit e dostupni za izbor u dijalogu za definiranje poprenog presjeka grede.
Izbor masivnih i tankozidnih presjeka iz liste Edit se i iz ovog dijaloga mogu mijenjati parametri odabranog Pomou komandnog polja masivnog, odnosno tankozidnog presjeka.
50
3.1.8
Generiranje nosaa tankozidnog presjeka
Pomou ove naredbe se od izabranog tankozidnog presjeka moe generirati cijeli nosa, pravolinijske ili lune putanje, tako to program od svakog segmenta danog presjeka kreira plou odgovarajue geometrije. Nakon aktiviranja naredbe, program sa komandne linije zahtijeva unoenje prve toke osi nosaa: Prva toka osi: Nakon izbora prve toke osi, komandna linija dobiva slijedei izgled: Druga toka (Luk): Sada se od korisnika oekuje da zada drugu toku osi nosaa ili da izabere podopciju Luk, ime se ulazi u proceduru definiranja lune putanje. Bez obzira da li je zadana pravolinijska ili luna putanja otvorit e se dijalog box istog izgleda:
Izgled dijalog box-a u kome se definiraju parametri za generiranje nosaa tankozidnog presjeka U gornjem dijelu dijalog box-a su prikazani tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi. Istovremeno su prikazana etiri presjeka, a prelazak na slijedeu grupu, odnosno povratak na i , koja se nalaze u gornjem desnom kutu prethodnu vri se pomou komandnih polja dijalog box-a. Odabrani presjek je uokviren crvenom bojom i prikazuje se u centralnom dijelu dijalog box-a.
51
Dio dijaloga u kome je prikazan odabrani presjek Edit otvara se dijalog box u kome se mogu promijeniti Aktiviranjem komandnog polja karakteristike odabranog tankozidnog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara tankozidnog poprenog presjeka Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka, tako da ga neemo ponovo objanjavati. Nakon aktiviranja komandnog polja Ravnanje otvara se dijalog box u kojem se moe definirati toan poloaja presjeka u odnosu na lokalni koordinatni sustav nosaa.
52
Izgled dijalog box-a za ravnanje presjeka Ovaj dijalog box radi na isti nain kao da je pozvan u okviru naredbe za definiranje poprenog presjeka grede. U edit box-ovima, koji su postavljeni uz desnu ivicu dijalog box-a, prikazane su karakteristike materijala od koga se kreira nosa. Ove karakteristike se mogu promijeniti unoenjem novih vrijednosti, dok se pomou komandnog polja Materijal moe izabrati neki drugi materijal. Kada je check box Automatski generirati i reduktor postavljen na ukljueno stanje, program e du osi nosaa postaviti reduktor za sve generirane ploe. Lokalni koordinatni sustav nosaa se moe promijeniti pomou komandnog polja Promjena LKS. Nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa komandne linije zahtijeva da zadate toku, koja e odrediti kako ravnina u kojoj lee lokalne osi 1 i 2, tako i usmjerenje lokalne osi 2. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 2 / <krAj>): Kako je u nekim sluajevima lake odrediti ravnina u kojoj lee osi 1 i 3, klik mia preko podopcije Toka koja odreuje os 2, dovest e do promjene sadraja komandne linije. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 3 / <krAj>): Sad e odabrana toka odrediti ravnina u kojoj lee lokalne osi 1 i 3. Ponovni klik preko ove podopcije, vratit e nas na prvobitni oblik komandne linije. Nakon izbora eljene toke, program se vraa u dijalog box naredbe. U prozoru, koji se nalazi uz lijevu ivicu dijalog box-a, je prikazano kako e nosa izgledati na crteu sa trenutanim stanjem parametara. Komandna polja, koja se nalaze ispod ovog prozora, slue za promjenu trenutanog prikaza. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno istu ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled. Kada se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i generira nosa od izabranog tankozidnog presjeka, a u skladu sa zadanim parametrima.
53
Nosa koji je generiran pomou naredbe Generiranje nosaa tankozidnog presjeka
3.2
3.2.1
Optereenje
Promjena sluaja optereenja
Promjena sluaja optereenja se moe vriti i pomou ikona, koje su u toolbaru postavljene sa desne strane liste za izbor sluaja optereenja.
Ikone za promjenu sluaja optereenja Klikom mia preko ove ikone se bira slijedei sluaj optereenja sluaj optereenja koji se u listi nalazi iza tekueg sluaja
54 Klikom mia preko ove ikone se bira prethodni sluaj optereenja sluaj optereenja koji se u listi nalazi ispred tekueg sluaja Ova opcija se najee koristi kada se u modulu za obradu rezultata vri kontrola utjecaja po sluajevima optereenja.
3.2.2
Povrinsko optereenje
U okviru ove naredbe omogueno je automatsko definiranje optereenja pomou opcije Wizard i na ravnim povrinama. Procedura zadavanja optereenja je ista kao i na evaluiranim povrinama. Tipovi optereenja koji se mogu definirati su teina konstrukcije, optereenje od snijega, pritisak plina, pritisak vode i pritisak zemlje.
3.2.3
Pokretno optereenje
Omogueno je zadati da pokretno optereenje djeluje van konstrukcije. Ovo je jako korisna opcija, obzirom da se jedino tako mogu analizirati sluajevi u kojima optereenje tek nailazi na konstrukciju.
3.2.4
Utjecajna linija
Izborom naredbe Utjecajna linija, ulazi se u proceduru definiranja poloaja i vrste utjecaja, za koji je potrebno konstruirati utjecajnu liniju.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja za koji je potrebno konstruirati utjecajnu liniju U prikazanom dijalog box-u, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje, odabire se utjecaj za koji se eli konstruiranje utjecajne linije. Iz samog naziva prekidaa, jasno se vidi da se moe odabrati, kako bilo koji od utjecaja na gredi, tako i bilo koja reakcija tokastog leaja. Odabrani utjecaj e se svakako odnositi na lokalni koordinatni sustav grede, odnosno leaja. Kada ste odabrali eljeni utjecaj i aktivirali komandno polje OK, program e zatvoriti dijalog box, i sa komandne linije zahtijevati da odredite mjesto za koje se trai utjecajna linija. Ako je odabran utjecaj koji se odnosi na rezne sile i pomake na gredi, na komandnoj liniji e se javiti poruka: <0 odab.> Greda na kojoj se trai utjecajna linija - Odabir (<krAj>):
55 Sada se od korisnika oekuje da prvo odabere gredu, a potom i samo mjesto utjecajne linije na odabranoj gredi. Mjesto utjecajne linije: Pri izboru mjesta utjecajne linije, obavezno koristite OSNAP kriterije za precizno pogaanje toaka, s obzirom da e program prihvatiti samo toku koja pripada prethodno odabranoj gredi. Na odabranom mjestu, program e postaviti odgovarajui simbol, i ispisati naziv odabranog utjecaja.
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za moment savijanja M3, u sredini cijelog nosaa Ako ste za konstruiranje utjecajne linije odabrali neku od reakcija, tada e program na komandnoj liniji izdati poruku, na koju treba odgovoriti izborom tokastog leaja, za iju reakciju se trai konstruiranje utjecajne linije. <0 odab.> Tokasti leaj na kome se trai utjecajna linija Odabir (<krAj>): Na odabranom osloncu, program e postaviti simbol za utjecajnu liniju i ispisat e naziv odabrane reakcije.
56
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za vertikalnu reakciju R3, krajnjeg lijevog leaja Program u ovoj proceduri ne provodi kontrolu da li je na odabranom osloncu sprijeeno pomicanje, odnosno rotacija koja odgovara odabranoj reakciji za konstruiranje utjecajne linije, ali e ovakve greke svakako otkriti neposredno prije zahtjeva za proraunom, u okviru naredbe Kontrola unesenih podataka. Bez obzira da li ste zahtijevali konstruiranje utjecajne linije za neki od utjecaja na gredi, ili za neku od reakcija tokastog leaja, program e po zavretku naredbe automatski otvoriti novi sluaj optereenja, koji je rezerviran samo za konstruiranje utjecajne linije. U okviru ovog sluaja optereenja je onemogueno zadavanje bilo kakvog drugog optereenja, i ono e imati poseban tretman u naredbama za definiranje osnovnih sluajeva optereenja i kombinacija njihovog istovremenog djelovanja. Brisanje postavljene utjecajne linije nije mogue pomou naredbe Brisanje, ve se pomou naredbe Sluajevi optereenja mora zahtijevati brisanje sluaja optereenja koji je rezerviran za konstruiranje utjecajne linije.
57
3.2.5
Prednaprezanje
U dijalogu ove naredbe omogueno je definiranje promjenljivog ekscentriciteta u pravcu lokalne osi 3, zadavanjem vrijednosti na poetku i na kraju trase kablova.
Edit box-ovi za definiranje ekscentriciteta U edit box-u e3,p = zadaje se ekscentricitet kablova u pravcu lokalne osi 3 na poetku, dok se u edit box-u e3,k = zadaje ekscentricitet u pravcu lokalne osi 3 na kraju tapa.
3.2.6
Centrino naprezanje
Naredba Centrino naprezanje se nalazi u okviru padajueg menija Optereenje i pomou nje se odabranim gredama moe zadati centrina sila tlaka ili vlaka. Analogija za ovu vrstu optereivanja je zadavanje temperaturne promjene u osi tapa. Intenzitet sile koji se zadaje, odnosi se na nedeformirani tap. Uslijed deformacije modela (razmicanja ili udaljavanja vorova u kojima je tap vezan za konstrukciju) kao rezultirajua vrijednost centrine sile u tom tapu e se dobiti neka druga vrijednost. Aktiviranjem naredbe ulazi se u proceduru odabira greda: <0 odab.> Centrino naprezanje - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Ako su odabrane grede koje imaju razliit broj presjeka, program e neke od njih izbaciti iz selekcije (ostat e odabrane grede sa najmanjim brojem presjeka) uz odgovarajuu obavijest:
Kada su sve odabrane grede istog poprenog presjeka otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
58
Dijalog box u kome se zadaje aksijalno naprezanje U desnom dijelu dijaloga je prikazan izgled poprenog presjeka odabranih greda, dok se u lijevom nalazi lista koja ima onoliko redova koliko ima samostalnih dijelova u okviru danog poprenog presjeka. Za svaki od njih se ispisuju opis i materijal, dok se u koloni Sila zadaje eljeno centrino naprezanje. Ako odabrane grede nemaju isti popreni presjek desni dio dijalog box-a bit e prazan, a umjesto opisa presjeka pisat e Razliiti presjeci.
Izgled dijalog box-a kad su odabrane grede sa razliitim poprenim presjekom
59
3.2.7
Konvertor optereenja
U Tower-u 6 je omogueno konvertiranje povrinskog optereenja, koje je zadano na nekoj krivoj povrini, u niz koncentriranih sila du odabranih grednih elemenata konstrukcije. Sama procedura konvertiranja je ista kao i na ravnim povrinama. Jedino je u dijalog box-u, koji se otvara nakon zavrene selekcije greda, opcija Ravnomjerna optereenja nedostupna, s obzirom da se zbog sloenosti problema povrinsko optereenje u opem sluaju ne moe prikazati pomou linijskih.
Izgled dijalog box-a
3.3
3.3.1
Promjena i kontrola ranije unesenih podataka

Promjena dijagonale povrinskih entiteta
Pomou naredbe Vidljivost moe se ukljuiti prikazivanje dijagonale u svakom povrinskom konstruktivnom elementu (ploe i povrinski leajevi) modela. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita elementa izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine tog konstruktivnog elementa.
Ukljueno je prikazivanje dijagonale ploe Automatski odreeni poloaj moe se promijeniti pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Izborom ove naredbe iz padajueg menija Pomoni nivo, ili klikom mia preko prikazane ikone, program e sa komandne linije zahtijevati da odaberete dijagonalu kojoj elite da promijenite poloaj.
60
<0 odab.> Promjena dijagonale povrinskih entiteta Odabir (Prozor / <krAj>): Nakon odabira, potrebno je da izborom dvije toke sa crtea zadate novi poloaj dijagonale. Prva toka: Druga toka: Program e ostati u proceduri odabira sve dok izborom podopcije Kraj ne zavrite naredbu.
Izborom dvije toke sa crtea promijenjen je poloaj dijagonale ploe
3.3.2
Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva
Pored promjene lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata, pomou naredbe Promjena L.K.S. moe se mijenjati i orijentacija lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva. Njenim izborom iz padajueg menija Korekcija, ulazi se u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Promjena L.K.S - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): U ovoj proceduri ne mogu se istovremeno odabrati i tokasti leajevi i linijski entiteti. Kada se koriste opcije grupnog odabira program nasumino odreuje koji e entiteti ui u selekciju, tako da je najbolje da se u prvom koraku odabere jedan entitet, tokasti leaj ili neki linijski element, ime se odreuje koji e entiteti ui u grupnu selekciju. Ako su odabrani tokasti leajevi, program e sa komandne linije zahtijevati da zadate toku sa crtea koja e odrediti pravac i smjer lokalne osi 3: Promjena L.K.S (Toka koja odreuje os 3 / Radijalno / <krAj>):
61 Izbor podopcije Toka koja odreuje os 3 dovest e do promjene osi ije e usmjerenje odrediti toka koja se zadaje. Jedan klik mia mijenja na lokalnu os 2, drugi na lokalnu os 1 dok trei klik mia vraa prvobitno stanje komandne linije. Pravac i smjer izabrane lokalne osi (pretpostaviti emo da je izabrana osi 3) moe se odrediti na dva naina radijalno i paralelno. Kod radijalnog odreivanja, lokalne osi 3 svih odabranih entiteta bit e usmjerene prema zadanoj toki.
Radijalno odreivanje usmjerenja lokalnih osi Kod paralelnog odreivanja zadana toka odreuje usmjerenje lokalne osi 3 jednog (referentnog) tokastog leaja, dok su lokalne osi ostalih odabranih oslonaca paralelne sa njom i imaju isti smjer. Za referentni tokasti leaj program usvaja onaj koji je prvi odabran.
Paralelno odreivanje usmjerenja lokalnih osi Izabrani nain odreivanja ispisuje se na komandnoj liniji kao ime podopcije. Znai ako se na komandnoj liniji nalazi podopcija Radijalno to znai i da se usmjerenje lokalne osi 3 odreuje radijalno. Promjena na paralelno odreivanje vri se aktiviranjem ove podopcije.
62 Nakon izbora toke koja odreuje usmjerenje lokalne osi 3, program e sa komandne linije zahtijevati da zadate toku koja odreuje ravninu u kojoj se os 3 nalazi. Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 2-3 / <krAj>): Naziv podopcije Toka koja odreuje ravninu 2-3 ukazuje da e izabrana toka odrediti ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 2 i 3. Izborom ove podopcije komandna linija e dobiti novi izgled, odnosno toka koja se zadaje odredit e ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i 3. Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 1-3 / <krAj>): Naravno, da je na poetku ove procedure izabrana neka druga os, pomou ove podopcije bi se vrio izbor ravni koje njoj odgovaraju. Nakon izbora traene toke naredba se zavrava, a lokalni koordinatni sustavi svih odabranih leajeva dobivaju zadanu orijentaciju.
L.K.S. svih tokastih leajeva je promijenjen tako to su lokalne osi 2 usmjerene prema centru kruga, a lokalne osi 3 su normalne na prikazanu ravninu
3.3.3
Kontrola setova
U programu Tower 6, u naredbi Kontrola setova uvedeno je nekoliko znaajnih novina: omogueno je prikazivanje elemenata u prozoru 2D pogled sa bojama iz kontrole setova, kao i rad naredbe sa optereenjima. Nakon izbora ove naredbe komandna linija dobiva slijedei oblik: <Sve> Kontrola setova - Ploa/Zid (Promjena setova / Izbor / <krAj>): Ime trenutano aktivnog konstruktivnog elementa ili optereenja je ispisano na komandnoj liniji (Ploa/Zid), a program u prozorima 3D pogled i 2D pogled sve entitete sa istim numerikim podacima prikazuje istom bojom.
63
Program je istom bojom obojio sve ploe i zidove kojima je pridruen isti set numerikih podataka Aktiviranjem podopcije Izbor, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara kontrole setova Korisniku je sada omogueno da, osim za razliite tipove konstruktivnih elemenata, vri kontrolu unesenih podataka i za tri vrste optereenja - povrinsko, linijsko i tokasto. U lijevom dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih entiteta (konstruktivnih elemenata i optereenja) za koje se moe uraditi kontrola unesenih podataka. Svakako da e za izbor biti dostupni samo oni entiteti koji se nalaze u modelu. Za odabrani entitet, u desnom dijelu dijalog box-a, prikazuje se lista sa svim setovima podataka koji su do tada kreirani.
64
Odabrana je kontrola setova za grede U koloni Naziv je prikazan opis svakog seta, dok je u koloni Boja za svaki od setova postavljena boja kojom e elementi tog seta biti obojani u modelu. Boje program sam generira po kriteriju da one za svaki od setova budu to razliitije, ali je omogueno i da za svaki od setova sami odaberete boju po elji.
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a, otvorio je dijalog za izbor proizvoljne boje Ako se za kontrolu unesenih podataka izabere optereenje, obzirom da se optereenja grupiraju prema intenzitetu, u koloni Naziv e se umjesto opisa prikazivati intenzitet optereenja za svaki set.
65
Odabrana je kontrola unesenih podataka za povrinsko optereenje Generiranje palete boja Aktiviranjem komandnog polja Generiraj boje, otvara se novi dijalog box u kome imate mogunost da izborom poetne boje zadate programu iz koje e palete boje biti generirane.
Dijalog box za generiranje palete boja Nakon aktiviranja komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijaloga, a u listi e za sve setove biti izgenerirane nove boje iz zadane palete. U dijalogu se nalazi i check box Nijansiraj boje. Ukoliko je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, svim setovima e biti pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za poetnu.
Svim setovima su pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za poetnu

66 Opcije 2D prikaza Pomou check box-a Prikai indirektne elemente se definira nain prikazivanja indirektnih elemenata u prozoru 2D pogled. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, simboli indirektnih elemenata e se iscrtavati s bojama koje su zadane u ovom dijalog box-u, a ako je postavljen na iskljueno stanje iscrtavat e se s bojom koja je predviena za neaktivne elemente.
Simboli ploa u presjeku su prikazani sa bojama iz kontrole setova
3.4
Komande za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije

Pomone osi
3.4.1
U Tower-u 6 je omogueno definiranje stila obiljeavanja osi, kao i automatsko generiranje osi na osnovu geometrije modela. Takoer je promijenjen i izgled komandne linije da bi se to jasnije vidjelo sa kojim se pomonim osama trenutano radi. Izborom naredbe Osi, na oblasti crtea se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna os koje prolaze kroz koordinatni poetak (toka 0,0), a komandna linija dobiva slijedei oblik: Vertikalne osi (Oznake / Pomjeri / Brisanje / proMjena / Ref.os / Gen / <krAj>/ Drugi pravac): Kako se u jednom trenutku moe raditi samo sa horizontalnim ili vertikalnim osama, na poetku komandne linije se ispisuje koje su osi trenutano aktivne, odnosno na koje e se osi odnositi sve dalje operacije. Promjena aktivnih osi se vri klikom mia preko posljednje prikazane podopcije na komandnoj liniji Drugi pravac. Naime, svaki klik mia preko ove podopcije e naizmjenino postavljati za aktivne Horizontalne osi ili Vertikalne osi.
67
3.4.1.1 Automatsko generiranje osi

Pored poznatih naina postavljanja pomonih osi, omogueno je i automatsko generiranje osi na osnovu geometrije modela. Automatsko generiranje osi vri se izborom podopcije Gen sa komandne linije, i tada program u svim prijelomnim tokama kontura konstruktivnih elemenata modela postavlja pomone osi za trenutano aktivni pravac. Promjenom aktivnih osi, a zatim ponovnim izborom podopcije Gen, automatski e biti generirane osi u drugom pravcu. Automatsko generiranje se moe vriti u prozorima 2D pogled i Dispozicija.
3.4.1.2 Promjena naziva osi

Izborom podopcije Oznake sa komandne linije, moete promijeniti zadani naziv bilo koje od postavljenih osi na crteu: Oznaka vertikalne osi (Stil / <krAj>): Sada se oekuje da odaberete os kojoj elite promijeniti ime, ili da izaberete podopciju Stil. Nakon izbora osi na komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka: Oznaka vertikalne osi n: 1 Prikazana oznaka n oznaava redni broj odabrane osi, a 1 njezin stari naziv. Zadavanjem novog naziva za odabranu os i pritiskom na tipku Enter, novo ime e biti prihvaeno, a program e se vratiti na prethodni oblik komandne linije. Odabir osi i promjena njihovih naziva se moe vriti sve dok se izborom podopcije krAj sa komandne linije ne izae iz naredbe. Izborom podopcije Stil sa komandne linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box u kome se definira stil obiljeavanja osi U dijalog box-u se nalaze dvije zatvorene liste, od kojih se jedna odnosi na horizontalne, a druga na vertikalne osi. Izborom jednog od ponuenih stilova iz ovih listi moete promijeniti tekui stil obiljeavanja osi.
Sadraj liste za izbor stila oznaavanja osi
68 Izbor stila obiljeavanja za horizontalne osi je potpuno neovisan od stila oznaavanja vertikalnih osi, tako da jedan moe biti npr. numeriki, a drugi abecedni. Pomou check box-a Brisanje postojeih oznaka osi briu se sve runo zadane oznake, a umjesto njih se ispisuju default oznake osi. Ako je ovaj check box iskljuen, promjene stila oznaavanja u ovom dijalogu nee utjecati na runo zadane oznake osi.
3.4.2
Izbor layer-a za crtanje
Programom su predviena etiri nova layer-a, koji se koriste u okviru komandi za postavljanje pomonih linija, tekstova i kota, tako da ih sada ima ukupno osam.
Izgled dijaloga za izbor tekueg layer-a
3.4.3
Kotiranje crtea
Dodana su 3 nova tipa strelica. Takoer je omogueno da se za visinu teksta kote i veliinu strelica zadaju razliite vrijednosti. Ova podeavanja se vre u okviru naredbe Parametri.
3.5
Oznaka pozicije
Svim konstruktivnim elementima (ploa/zid, greda/stup i svi leajevi) moe se zadati tekstualno-numeriki identifikator - oznaka pozicije. Ovaj identifikator se ispisuje u svim tekstualnim izvjetajima. Takoer se moe zahtijevati i njegovo prikazivanje na zaslonu, a samim tim i u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu dokumentaciju. Oznaka pozicije predstavlja ime elementa kojem je pridruena i znatno olakava rad kako pri crtanju modela, tako i pri kreiranju projektne dokumentacije. Pri pozicioniranju, redoslijed entiteta program odreuje prema koordinatama njihovog teita. Prvo se porede Z, zatim Y i na kraju X koordinate. Recimo da se pozicioniraju sve grede jednog modela: prvo se pronau sve grede ije teite pripada ravnini sa najmanjom Z koordinatom, zatim se meu njima pronau sve grede ije teite pripada pravcu sa najmanjom Y koordinatom i izvri se njihovo pozicioniranje, poevi od grede ije teite ima najmanju X koordinatu. Vano je napomenuti da prednost imaju entiteti koji pripadaju zadanim nivoima modela i oni se pozicioniraju prvi, a zatim se prelazi na pozicioniranje ostalih entiteta.
69 Naredbe za rad sa oznakama pozicija nalaze se u padajuem meniju Pomoni nivo.
3.5.1
Plan pozicija
Pomou ove naredbe se oznake pozicija dodjeljuju entitetima koji su odabrani sa crtea, tako da nakon njenog aktiviranja komandna linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka): Napominjemo da se istovremeno mogu odabrati samo entiteti istog tipa, na pr. samo grede ili samo ploe. Po zavretku odabira otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za dodjeljivanje oznaka pozicija U edit box-u Opis pozicije se zadaje oznaka koja e biti dodijeljena svim odabranim entitetima. Pomou check box-a Numerirati pozicije definira se da li e program pored oznake, svakom entitetu pridruiti i redni broj. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, za promjenu postaju dostupni i ostali parametri u ovom dijelu dijalog box-a. U edit box-u Poetni broj se zadaje broj od koga kree numeriranje pozicija. Ako je zadani broj 0 numeriranje se nee izvriti, odnosno program se ponaa kao da je check box Numerirati pozicije iskljuen. Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Grupirati kolinearne od programa se zahtijeva da kolinearne entitete numerira sa istim brojem. Napominjemo i da program automatski, svim entitetima koji imaju istu oznaku pozicije i isti redni broj dodjeljuje indekse koji ih jednoznano odreuju. Ovi indeksi su od oznaka pozicija odvojeni crticom (*-n), a njihovo prikazivanje se definira u dijalog box-u naredbe Vidljivost. Komandno polje Brisanje oznake pozicije slui za uklanjanje oznaka pozicija koje su ranije dodijeljene odabranim entitetima.
70 Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a program svim odabranim entitetima pridruuje zadane oznake pozicija. Prikazivanje oznaka pozicija definira se u dijalog box-u naredbe Vidljivost, pojedinano za svaki entitet.
Pomou naredbe Plan pozicija svim odabranim gredama su dodijeljene oznake pozicija Pomou naredbe Plan pozicija mogu se promijeniti oznake pozicija koje su ranije dodijeljene konstruktivnim elementima. Ako su svi odabrani entiteti pozicionirani sa istim parametrima, program e ih prikazati u dijalog box-u:
Svi odabrani entiteti imaju iste parametre Parametri koji nisu isti za sve odabrane entitete bit e posebno oznaeni:
71
Parametri Opis pozicijei Numerirati pozicije nisu isti za sve odabrane entitete Poruka kojom se zahtijeva odabir entiteta e stajati na komandnoj liniji sve dok se izborom podopcije krAj naredba ne zavri. <0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka): Izborom podopcije osvjeavanje Indeksa sa komandne linije, vri se auriranje oznaka pozicija. Ovo je vrlo korisna opcija, s obzirom da se redoslijed rednih brojeva i indeksa moe lako naruiti (naprimjer brisanjem i dodavanjem novih entiteta, brisanjem zadanih oznaka pozicija itd.). Pomou podopcije Brisanje svih oznaka uklanjaju se oznake pozicija svih elemenata modela.
72
3.5.2
Generiranje plana pozicija
Pomou naredbe Generiranje plana pozicija se istovremeno mogu dodijeliti oznake pozicija svim konstruktivnim elementima modela. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za generiranje plana pozicija U gornjem dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih nivoa koji su definirani za dati model. U koloni Naziv nivoa ispisana su njihova imena, dok su u koloni Z ispisane njihove Z koordinate. Desni dio liste je podijeljen na dva dijela: Greda i Ploa. U kolonama Opis zadaju se oznake pozicija koje e biti pridruene svim ploama/gredama danog nivoa, a u kolonama Broj se za svaki nivo zadaje redni broj od koga poinje numeriranje. Desnim klikom mia preko zadane oznake pozicije otvara se padajui meni sa dvije ponuene opcije: Dodijeli svima - dana oznaka pozicije se dodjeljuje ploama/gredama na svim nivoima Ukloni svima - uklanjaju se oznake pozicija koje su zadane za ploe/grede na bilo kojem nivou
73
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko oznake pozicije Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Nast., moe se zahtijevati da numeriranje greda pone od prvog slobodnog broja koji je ostao poslije numeriranja ploa. Recimo da je zadani poetni broj za numeriranje ploa na nekom nivou 101 i da se na tom nivou nalaze 3 ploe. Ako je ukljuen check box u koloni Nast., numeriranje greda e poeti od broja 104. Kada su ovi check box-ovi ukljueni, odgovarajua polja za definiranje poetnog broja numeriranja greda bit e nedostupna za ureivanje. Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Poz., definira se da li se ploe/grede na tom nivou pozicioniraju. Desnim klikom mia preko bilo kog od ovih check box-ova otvara se meni sa dvije ponuene opcije: Ukljui sve - ukljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni Iskljui sve - iskljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni
74
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko bilo kog check box-a U donjem dijelu dijalog box-a nalaze se parametri za definiranje naina pozicioniranja ostalih entiteta.
Grupa parametara za definiranje naina pozicioniranja zidova Za svaki od ovih entiteta se u odgovarajuem edit box-u Opis zadaje oznaka pozicije, u edit box-u Broj poetni broj za numeriranje, dok se pomou check box-a Pozicionirati odreuje da li e se izvriti njihovo pozicioniranje. Kada je check box Grupirati kolinearne postavljen na ukljueno stanje, program e svim kolinearnim entitetima istog tipa (npr. svim gredama), koji imaju istu oznaku pozicije, dodijeliti
75 isti redni broj. Takoer, svim entitetima sa istom oznakom i istim rednim brojem dodjeljuju se indeksi koji ih jednoznano odreuju. Trenutano stanje parametara se moe snimiti u bazu konfiguracija pod eljenim imenom. Za , ijim se aktiviranjem otvara slijedei dijalog ovu namjenu je predvieno komandno polje box:
U edit box-u se zadaje ime konfiguracije, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri njeno snimanje u bazu. Ime konfiguracije se moe definirati i izborom iz liste neke od ranije snimljenih konfiguracija. U tom sluaju e prethodna konfiguracija biti prepisana, a program e pri izlasku iz dijaloga izbaciti odgovarajue upozorenje:
Sve snimljene konfiguracije se nalaze u zatvorenoj listi, i pomou nje se mogu u bilo kojem trenutku uitati. Komandno polje se koristi za brisanje tekue konfiguracije iz baze.
Dio dijalog box-a za rad sa konfiguracijama
76 Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i pozicionira sve elemente modela u skladu sa zadanim parametrima.
Svim entitetima u modelu su pridruene oznake pozicija pomou naredbe Generiranje plana pozicija
3.6
Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu (meni Setup)
Konfiguracijske datoteke programa Tower 6 ne nalaze se vie u istom direktoriju kao i izvrne datoteke, ve u direktoriju Documents And Settings\<ime korisnika>\Application Data\Radimpex\Tower6 - to je standardno mjesto za pohranu podataka podeavanja aplikacija.
3.6.1
Parametri
S obzirom da se u dijalog box-u ove naredbe zadaje veliki broj podataka, da bi se olakao rad sa njima i smanjila mogunost greke, u Tower-u 6 je omogueno istovremeno prikazivanje parametara za Zaslon i Papir.
77
Izgled dijalog box-a za podeavanje parametara Takoer, omogueno je preuzimanje parametara prikaza iz konfiguracijske datoteke drugog korisnika. Za ovu namjenu je predvieno komandno polje Uvoz, ijim se aktiviranjem otvara novi dijalog box:
Dijalog box za uvoz konfiguracija parametara Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$dis. Sada je potrebno eljenu datoteku pronai i pomou komandnog polja Uitaj izvriti preuzimanje konfiguracija. Sve konfiguracije, koje su se nalazile u izabranoj datoteci, bit e snimljene u istoimenu datoteku koju Tower koristi pri svom radu, i bit e dostupne za izbor iz zatvorene liste. Ako neke od preuzetih konfiguracija imaju isto ime kao ve postojee konfiguracije, dodat e im se simbol zvjezdice *.
78
3.6.2
Prilagodba
Osvjetljenje 3D scene
U okviru ove kartoteke imate mogunost da iz zatvorene liste izaberete jedan od 3 naina prikazivanja renderiranog modela: Svjetlija scena, Normalno osvijetljena i Tamnija scena. Ove konfiguracije se razlikuju u kontrastu, otrini i osvijetljenosti modela.
Automatsko snimanje
U okviru ove kartoteke imate mogunost podesiti automatsko snimanje datoteke sa ulaznim podacima (ekstenzija *.twp), kao i datoteke sa kreiranom projektnom dokumentacijom (ekstenzija *.twp_d). Program e automatski snimiti ove datoteke samo ako je check box Ukljueno automatsko snimanje postavljen na ukljueno stanje. U edit box-u Period snimanja se zadaje vremenski interval automatskog snimanja, dok se u edit box-u, koji se nalazi ispod njega, zadaje putanja do neke ve postojee mape, u kojoj e
79 se snimati ove datoteke. Izbor mape se moe izvriti i pomou dijalog box-a, koji se otvara aktiviranjem komandnog polja, koje se nalazi u produetku edit box-a.
Dijalog box za izbor mape Bilo koja od automatski snimljenih datoteka se moe u svakom trenutku oporaviti, odnosno snimiti na eljenom mjestu radi daljeg koritenja. Za oporavak datoteka sa ulaznim podacima je predvieno komandno polje Popravak datoteka. Nakon aktiviranja ovog komandnog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za oporavak automatski snimljenih datoteka U centralnom dijelu dijalog box-a se nalazi lista sa automatski snimljenim datotekama. Pamti se maksimalno 10 datoteka, a ista datoteka se moe pojaviti u listi proizvoljan broj puta sa razliitim vremenima snimanja. Program datoteku snima na prvoj praznoj poziciji u listi. Ako su svih 10 pozicija popunjene, traiti e one na kojima je ve snimljena tekua datoteka i presnimiti e najstariju kopiju. Ako u listi nema kopija tekue datoteke, presnimiti e generalno najstariju kopiju. U koloni Projekt su prikazana imena datoteka, dok su u koloni Vrijeme za svaku datoteku ispisani datum i vrijeme snimanja. Ako dati projekt prije automatskog snimanja nije bio snimljen dodijelit e mu se ime Noname. Trenutano odabrana datoteka je u listi obiljeena posebnom bojom, a samo odabir se vri klikom mia preko imena eljene datoteke. Da bi se izvrio oporavak odabrane datoteke potrebno je aktivirati komandno polje Popravi datoteku, nakon ega se otvara novi dijalog box:
80
Dijalog box za snimanje datoteka Ovo je standardni dijalog box za snimanje datoteka i pomou njega se oporavljena datoteka snima na eljeno mjesto na disku radi daljeg koritenja. Ako oporavljenu datoteku sa ulaznim podacima snimite preko datoteke od koje je kreirana, program e izbrisati sve datoteke sa rezultatima koje su istog imena (naravno, ako postoje). Pomou komandnog polja Brii se odabrana kopija datoteke uklanja iz liste. Za oporavak datoteka sa projektnom dokumentacijom je predvieno komandno polje Popravak izvjetaja. Nakon aktiviranja ovog komandnog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i sa dijalog box-om za oporavak datoteka sa ulaznim podacima. Vano je napomenuti da je neophodno da se oporavljena datoteka snimi preko datoteke od koje je kreirana, odnosno sa istim imenom i u istoj mapi u kojoj se nalaze sve ostale datoteke danog projekta, kako bi se mogla koristiti u daljnjem radu sa projektom.
81
Rezultati
U okviru ove kartoteke se mogu podesiti odreeni parametri koji utjeu na nain prikazivanja rezultata: Prikaz ekstrema povrinskih entiteta - pomou ovog check box-a se definira da li e se pri prikazivanju utjecaja u povrinskim entitetima, u tokama u kojima se nalaze ekstremi, ispisivati vrijednosti utjecaja i odgovarajui simboli Kotiranje linijskih u 3D - pomou ovog check box-a se definira da li e se u prozoru 3D pogled ispisivati numerike vrijednosti na dijagramima prikazanih utjecaja u linijskim entitetima Dvije boje za izolinije i legende - pomou ovog check box-a se moe zahtijevati prikazivanje svih rezultata sa samo dvije boje jedne za pozitivne, a druge za negativne vrijednosti Poetni broj podjela za povrinske - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za prikazivanje rezultata u povrinskim entitetima. To znai da e se neki utjecaj u povrinskim entitetima prikazivati sa ovim brojem podjela sve dok se u okviru naredbe za njegovo prikazivanje ne zada neka druga vrijednost Poetni broj podjela za beton - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za prikazivanje rezultata dimenzioniranja betonskih ploa
82
Proraun
U okviru ove kartoteke definira se nain prorauna modela. Detaljna objanjenja ponuenih opcija nalaze se u poglavlju 5.1 Proraun modela sa velikim brojem vorova.
Ponitavanje automatskih odgovora
Komandno polje za ponitavanje automatskih odgovora U dijalog box-ovima nekih upozorenja, koja program u toku rada prikazuje, se moe zahtijevati da se oni vie ne pojavljuju i da se posljednji dati odgovor koristi ubudue. Aktiviranjem ovog komandnog polja se takva podeavanja ponitavaju u svim dijalog boxovima u kojima su zadana.
83
3.6.3
Ikone
Pomou naredbe Ikone imate mogunost sami odrediti raspored ikona na zaslonu. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za odreivanje rasporeda ikona na zaslonu U ovom dijalog box-u se radi sa pojedinanim ikonama koje se grupiraju u logike cjeline, a zatim se ovim grupama zadaje poloaj unutar izabranog toolbara. Izbor toolbara se vri iz zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem lijevom uglu dijalog box-a.
Iz zatvorene liste je izabran toolbar koji se nalazi uz gornju ivicu zaslona Sve grupe ikona koje pripadaju izabranom toolbaru su prikazane u listi. Redoslijed grupa ikona u listi ujedno odreuje i njihov poloaj na zaslonu.
84
Grupe ikona koje pripadaju gornjem toolbaru Poloaj odabrane grupe ikona u listi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou (na gore) i (na dolje). Pored imena svake grupe u listi nalazi se check komandnih polja box, ije stanje odreuje da li e se data grupa ikona prikazivati na zaslonu. Dodaj se u listu ubacuje nova grupa, dok se pomou Pomou komandnog polja Brii odabrana grupa uklanja iz liste. S obzirom da se mogu brisati komandnog polja samo prazne grupe, program e pri pokuaju brisanja grupe koja nije prazna izbaciti odgovarajuu obavijest:
Sve ikone koje pripadaju odabranoj grupi se prikazuju u donjem lijevom dijelu dijalog box-a, istim redoslijedom kojim e se prikazivati na zaslonu:
85
Ikone koje pripadaju odabranoj grupi Datoteka Poloaj odabrane ikone u grupi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou (na gore) i (na dolje). komandnih polja , dok se pomou Odabrana ikona se moe ukloniti iz grupe aktiviranjem komandnog polja grupi moe pridruiti bilo koja nerasporeena ikona (nerasporeene ikone komandnog polja su prikazane u desnom dijelu dijalog box-a).
Komandna polja za ubacivanje i izbacivanje ikona Napominjemo da je u ovom dijalogu doputen viestruki odabir, tako da se istovremeno moe ubacivati/izbacivati vie ikona. Iz zatvorene liste, koja se nalazi iznad nerasporeenih ikona, se bira modul programa za koji se odreuje raspored ikona na zaslonu. Od izabranog modula zavisi koje e se ikone pojaviti u dijalogu, s obzirom da se neke naredbe ne pojavljuju u svim modulima.
86
Iz zatvorene liste je izabran modul Unos podataka Pri rasporeivanju grupa ikona na zaslonu, imate potpunu slobodu, s tim to se grupe Sluajevi optereenja, Faze graenja, Mjerilo, kao i grupa Izbor utjecaja (koja se pojavljuje u modulu za obradu podataka) mogu postaviti samo uz gornju ivicu zaslona, s obzirom da se u njima ne nalaze ikone, ve combo box-ovi, koji fiziki ne mogu stati uz desnu ivicu zaslona. Ove grupe se ne mogu izbrisati iz gornjeg toolbara, pa je komandno polje Brii onemogueno kad je neka od njih odabrana. Kad se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i na zaslonu prikazuje raspored ikona koji je u njemu definiran. Ako postoji neka prazna grupa ikona izlazak iz dijalog box-a nee biti doputen, a program e izdati odgovarajuu obavijest.
87
3.7
Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz)
Pomou ove naredbe moete izvesti geometriju cijelog modela u DXF format. Ovaj format je univerzalan i podrava ga veina crtakih programa (npr. AutoCAD). Naredba se nalazi u padajuem meniju Datoteka i njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izvoz u DXF format U edit box-u se zadaju ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara . aktiviranjem komandnog polja Iz zatvorene liste se vri izbor mjernih jedinica koje e se koristiti pri izvozu modela. Napominjemo da se izvoze samo konstruktivni elementi koji su trenutano vidljivi. Svaki tip elemenata se izvozi u poseban layer. Ploe se izvoze u layer PLATE, grede u BEAM, a povrinski, linijski i tokasti leajevi redom u layer-e AREASUPPORT, LINEARSUPPORT i POINTSUPPORT. Ploe i povrinski leajevi na krivim povrinama se izvoze u posebne layere, PLATEMESH i AREASUPPORTMESH, gdje je njihova zakrivljenost predstavljena pomou linija.
88
4. MODALNA ANALIZA
4.1 Proraun
Izgled dijalog box-a u kome se definiraju parametri prorauna modalne analize U listi koja se nalazi u gornjem dijelu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim e se mnoiti sva zadana optereenja u okviru danog osnovnog sluaja optereenja pri proraunu masa. Na ovaj nain imate mogunost prilagoditi se pojedinim seizmikim propisima koji tono definiraju koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta (naprimjer: 100% stalnog tereta, 100% optereenja od snijega i 50% od projektiranog korisnog optereenja). to se tie vlastite teine konstrukcije, ona e biti uzeta u obzir jedino ako je zadana u okviru nekog od osnovnih sluajeva optereenja. Pomou check box-ova Sprijeiti osciliranje u X, Y ili Z pravcu utjee se na stupnjeve slobode osciliranja konstrukcije, odnosno omoguava se filtriranje dobivenih formi osciliranja. Naprimjer, ukoliko se sprijei osciliranje u Z pravcu, forme osciliranja nee sadrati vertikalne oscilacije, a ukoliko se sprijee osciliranja u X i Y pravcu, forme osciliranja sadravat e samo vertikalne oscilacije. U edit box-u Broj tonova zadaje se eljeni broj tonova, koji ne moe biti vei od 128 (ogranienje programa). Komandno polje Napredne opcije seizmikog prorauna otvara dijalog box u kome se mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
89
Izgled dijalog box-a u kome se definiraju napredne opcije seizmikog prorauna Nain grupiranja masa u modelu moe biti: Realni raspored masa - masa se nalazi u svakom voru konstrukcije, a veliina svake mase je sraunata na osnovu vertikalne komponente optereenja koja djeluje u tom voru. Ovo je podrazumijevani nain grupiranja masa i ekvivalentan je grupiranju masa u programu Tower 5 Mase grupirane u nivoima izabranih ploa - kod ovog naina korisnik bira horizontalne nivoe (nivoe ploa) u kojima e koncentrirati mase.
Za grupiranje masa su izabrani svi nivoi osim nivoa 0.00
90 Ovim nainom grupiranja, mase iz vertikalnih elemenata konstrukcije (zidova, stupova) bit e dodijeljene ploama i to e program izvesti automatski. Izbor nivoa u kojima e se grupirati mase vri se ukljuivanjem check box-ova u listi ploa (nivoa). Ostale napredne opcije seizmikog prorauna slue za utjecanje na karakteristike modela koje se pri seizmikoj analizi (modalnoj analizi i proraunu utjecaja u seizmikim sluajevima optereenja) razlikuju od karakteristika modela za statiku analizu. Faktor krutosti horizontalnih ploa na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost horizontalnih ploa na savijanje pri seizmikom proraunu. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike ploa ostaju neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje se smanjuje 1000 puta. Ovo smanjivanje krutosti nee se primjenjivati na temeljne ploe ploe ispod kojih se nalazi povrinski leaj. Faktor krutosti greda u horizontalnim ploama na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost na savijanje greda u horizontalnim ploama. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike greda ostaju neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje oko pravaca 2 i 3, kao i torziona krutost se smanjuju 1000 puta. Ovo smanjenje krutosti greda nee se primjenjivati na gredama koje se nalaze u temeljnim ploama a to su ploe ispod kojih se nalazi povrinski leaj. Faktor krutosti vertikalnih zidova na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost na savijanje vertikalnih zidova pri seizmikom proraunu. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, a znaenje je isto kao i kod faktora za krutost ploa. Multiplikator krutosti leajeva pomou ovog parametra se moe poveati krutost svih oslonaca u seizmikom proraunu. Djelovanje zida sa zidom u okomitom pravcu omogueno je definiranje sudjelujue zone zida iz drugog pravca koji utie na poveanje krutosti zida. irina sudjelujue zone (sa jedne strane) zadaje se kao multiplikator (n) debljine promatranog zida (d).
Definiranje sudjelujue zone zida Zadane opcije seizmikog prorauna se ispisuju i u glavnom dijalog box-u naredbe.
91
Dio dijalog box-a u kome se prikazuju zadane napredne opcije seizmikog prorauna Za modele sa nelinearnim elementima proraun modalne analize izvrit e sa zanemarivanjem nelinearnosti, o emu e se i dobiti odgovarajua obavijest.
92
4.2
Kontrola postavljenih masa (Mase)
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima U ovom dijalogu se moe podesiti nain prikaza masa u modelu. Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa), umjesto prikazivanja mase u svakom voru modela prikazuje se simbol samo jedne jedine mase u teitu svakog nivoa. Mase elemenata koji ne lee u ravnini nivoa preraspodjeljuju se najbliim nivoima.
Prikazivanje mase u svakom voru modela
Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa)
Kada se ovaj dijalog pokrene u modulu za obradu podataka dostupne su i opcije za prikazivanje centara krutosti i kreiranje izvjetaja.
93
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima u modulu za obradu rezultata Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz krutosti nivoa, program prikazuje poloaj centra krutosti u svakom nivou. Centar krutosti se odreuje na osnovu rasporeda i krutosti indirektnih elemenata (stupova i zidova) za svaki nivo.
Prikaz centra krutosti u svakom nivou Aktiviranjem komandnog polja Parametri za centar krutosti otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
94
Dijalog box za definiranje parametara prorauna centra krutosti U edit box-u Postotak uea zidova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir uzima krutost zidova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese vrijednost 0, zidovi se nee uzeti u obzir. U edit box-u Postotak uea stupova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir uzima krutost stupova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese vrijednost 0, stupovi se nee uzeti u obzir. Check box Zanemariti krutost zidova na savijanje omoguava da se zanemari krutost zida na savijanje oko slabije osi. Pomou komandnih polja za kreiranje izvjetaja mogu se tabelarno prikazati podaci o veliini mase na svakom nivou, koordinate teita mase na svakom nivou, kao i koordinate centra krutosti na svakom nivou. - Komandno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju - Komandno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis
95
5. PRORAUN MODELA
5.1 Proraun modela sa velikim brojem vorova
Program Tower 6 raspolae sa dva proraunska modula (solvera). Prvi, takozvani standardni solver je isti solver koji se koristi i u programu Tower 5. To je direktni in-core solver, velike brzine prorauna. In-core oznaava da se cijeli sustav jednadbi rjeava odjednom, to dovodi do ogranienja kapaciteta. Drugi, takozvani solver velikog kapaciteta je novi solver. To je direktni, out-of-core solver. Out-of-core oznaava da se sustav jednadbi rjeava tako to se dijeli u niz manjih sustava jednadbi (blokova) koji se zasebno raunaju, a za pamenje rezultata faktorizacije i dekompozicije ovih blokova se koriste privremene datoteke na disku. Ovaj solver ima daleko vei kapacitet nego in-core solver, ali zbog sloenijeg postupka koji se uz to sastoji od vie faza, brzina vrenja prorauna je manja. Korisnik moe izabrati solver sa kojim eli vriti proraun modela u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u poglavlju Proraun.
Dio dijalog box-a Prilagodba u kome se definiraju parametri prorauna modela Ukoliko je izabran solver velikog kapaciteta, moe se ograniiti njegova upotreba samo na velike modele, odnosno na modele koji mogu biti preveliki za standardni solver. Izborom check box-a Koristi samo za modele sa vie od 40000 vorova, modeli sa manje od 40000 vorova rjeavat e se standardnim solverom. Rjeavanje sustava jednadbi veoma intenzivno koristi resurse raunala. Podeavanjem nivoa prioriteta prorauna odreuje se njegov prioritet pri koritenju procesora i ostalih resursa raunala u odnosu na druge procese koji su istovremeno aktivni. Predviena su tri nivoa: Normalan prioritet - proraun se provodi najveom moguom brzinom uz maksimalno mogue iskoritenje (zauzetost) procesora Manji prioritet - srednji nivo angairanja procesora Najmanji prioritet - najmanji nivo angairanja procesora
96 Pri normalnom prioritetu, vrijeme trajanja prorauna je najkrae, a kada je prioritet najmanji, u toku prorauna mogue je raunalo koristiti i za rad u nekim drugim programima. Tijekom rada, solver velikog kapaciteta snima velike koliine podataka na disk u obliku velikih datoteka, tako da mu je potrebno dosta slobodnog prostora na disku, reda veliine nekoliko gigabajta. Nakon prorauna, te datoteke se briu te ne zauzimaju prostor na disku. Program za pohranu privremenih datoteka koristi direktorij koji je operativni sustav (Windows) predvidio za tu namjenu. Taj direktorij se nalazi na istoj particiji (disku) na kome je instaliran Windows. U sluaju da na toj particiji nema dovoljno prostora, omogueno je da korisnik sam definira direktorij (a samim tim i particiju, odnosno disk) za smjetanje ovih velikih privremenih datoteka. Kada se check box Korisnik sam definira mapu gdje e se praviti velike privremene datoteke postavi na ukljueno stanje, u edit box-u ispod njega se moe unijeti putanja do nekog ve postojee mape.
5.2
Labilan model i otkrivanje uzroka labilnosti
Program moe konstatirati labilnost modela u dva sluaja: 1. Kada ne moe doi do reenja sustava jednadbi zbog toga to je matrica krutosti singularna U ovom sluaju program prekida proraun i izdaje odgovarajue upozorenje.
Na osnovu podatka o tome koja jednadba je uzrok singularnosti matrice, moe se dobiti informacija o poloaju vora i njegovom stupnju slobode koji je uzrok labilnosti. Program na modelu obiljeava labilan vor i ispisuje oznaku danog stupnja slobode (Xp, Yp, Zp, Xr, Yr i Zr).
Labilan je vor na desnom kraju grede, a uzrok labilnosti je stupanj slobode Xr
97 Simbol labilnog vora ostaje vidljiv i u modulu za unos podataka kako bi se lake mogao otkloniti uzrok labilnosti. Ovaj simbol e nestati sa modela pri ponovnom pokretanju prorauna ili aktiviranjem komande Reset u modulu za obradu rezultata. 2. Ako su deformacije prevelike U ovom sluaju, program je rijeio sustav jednadbi, ali u modelu su za pojedine sluajeve optereenja pronaeni vorovi sa prevelikom deformacijom, koja je oigledno posljedica greke. Kontrola postojanja prevelikih deformacija vri se nakon prorauna, prilikom inicijalizacije rezultata u modulu za obradu rezultata, i tom prilikom program izdaje odgovarajuu obavijest.
Mogue je da vie vorova ima velike deformacije, ali samo e prvih 5-6 biti navedeno i obiljeeno na crteu. Granica za prevelike deformacije je ono pomicanje vora koje je vee od gabarita modela ili ona rotacija vora koja je vea od 90 stupnjeva.
Velike deformacije imaju vorovi na poetku (Yr), sredini (Zp) i kraju (Yr) grede Simboli labilnih vorova e se ukloniti sa crtea aktiviranjem komande Reset u modulu za obradu rezultata.
98
5.3
Iskljuivanje torzije greda pri proraunu
Omogueno je iskljuivanje (redukcija) torzionih utjecaja u gredama koje se nalaze u horizontalnim ploama. Ukoliko se izabere ova opcija, program e automatski, u dovoljnom stupnju reducirati torzionu krutost to e dovesti do znaajnog smanjenja momenata torzije u tim gredama.
5.4
Proraun modela sa nelinearnim elementima
U sluaju da model sadri neki element sa nelinearnim ponaanjem (tap, leaj), aktiviranjem komande Proraun otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za proraun modela sa nelinearnim elementima Gornji dio dijaloga identian je dijalogu koji se otvara pri pokretanju prorauna modela bez nelinearnih elemenata. Omoguen je proraun po teoriji II reda za modele sa nelinearnim elementima i to tako to se iterativni nelinearni proraun vri po teoriji I reda dok se posljednja, konana iteracija vri po teoriji II reda. Omoguen je i seizmiki proraun za modele sa nelinearnim elementima. Svaki seizmiki sluaj optereenja e se proraunavati dva puta, za pozitivan i za negativan pravac djelovanja
99 seizmikih sila. Kao rezultat, dobit e se rezultati za dvostruko vei broj seizmikih sluajeva optereenja. U dijelu dijaloga Parametri nelinearnog prorauna mogu se zadati: Maksimalni broj iteracija moe utjecati na duinu prorauna, a ukoliko se unese nedovoljno veliki broj, moe se dogoditi da ne dobijete rjeenje Koeficijent redukcije za jednu iteraciju utjee na korak degradacije karakteristika elementa koji je u odreenoj iteraciji napregnut utjecajima koje ne moe primiti. Vrijednost 0.05 oznaava da e se karakteristike (krutost) elementa reducirati 20 puta (na 5% od vrijednosti u prethodnoj iteraciji). Utjee na potreban broj iteracija. Doputeno prekoraenje napona u tapovima zadaje se maksimalna vrijednost napona neodgovarajueg znaka (za tap koji moe primiti samo zatezanje, ovo je maksimalna vrijednost napona pritiska koji taj tap moe primiti, a dovoljno mali da se moe ignorirati). Veoma mala vrijednost utjecat e na duinu prorauna i ukupan broj iteracija. Doputeno prekoraenje napona u tlu zadaje se maksimalna vrijednost napona neodgovarajueg znaka (za povrinski leaj koji moe primiti samo reakciju pritiska, ovo je maksimalni napon zatezanja koji tlo moe primiti, a dovoljno mali se moe ignorirati.). Veoma mala vrijednost utjecat e na produenje trajanja prorauna i ukupan broj iteracija.
5.5
5.5.1
Seizmiki proraun
Multimodalna analiza
CQC metoda modalnog kombiniranja Ova metoda modalnog kombiniranja (Complete Quadratic Combination) je uopenija metoda od do sada primjenjivane SRSS (Square Root of the Sum of the Squares) Ekstremna vrijednost oekivanog utjecaja izraunava se na slijedei nain:
F=
f
n n m
nm m
gdje je f n modalna sila koja se odnosi na ton n Koeficijenti korelacije
nm
za CQC metod sa konstantnim priguenjem su:
nm =
8 2 (1 + r )r 3 / 2 (1 r 2 ) 2 + 4 2 r (1 + r ) 2
gdje je r = n / m i mora biti manje ili jednako 1.0, a U sluaju da nema priguenja
je priguenje.
= 0,
svi vandijagonalni koeficijenti
nm su
nula, a dijagonalni
su jednaki 1.0 pa se ova metoda modalnog kombiniranja transformira u SRSS metodu.
100
5.5.2
Napredne opcije seizmikog prorauna
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom multimodalne analize (EUROCODE, SNIP, SIA262, HRN multimodalna, proizvoljna spektralna krivulja) Za ove propise neophodno je izvriti modalnu analizu prije provoenja seizmikog prorauna. Napredne opcije seizmikog prorauna koje su izabrane pri modalnoj analizi, vait e i pri proraunu seizmikih sluajeva optereenja. Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom ekvivalentnog statikog optereenja (HRN, HRN-N, SIA) Za ove propise provedena modalna analiza nije neophodan uvjet za proraun, pa se napredne opcije seizmikog prorauna mogu zadavati i na ovom mjestu, neposredno pred seizmiki proraun.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po HRN-u (metoda ekvivalentnih statikih sila) Komandno polje Napredne opcije seizmikog prorauna aktivira dijalog u kojem se mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
101
Izgled dijalog box-a u kome se definiraju napredne opcije seizmikog prorauna Rad sa ovim dijalogom je detaljno objanjen u poglavlju 4. MODALNA ANALIZA. Ukoliko je modalna analiza ve provedena, u dijalogu e biti prikazani parametri koji su zadani za proraun modalne analize. Preporuljivo je, ali nije neophodno, da se modalna analiza i seizmiki proraun provode sa istim parametrima. Ako to nije sluaj, program e pri izlasku iz dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje.
102
5.5.3
Eurocode 8 (EN 1998)
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po EUROCODE-u Izvreno je usklaivanje sa aktualnim propisima EN 1998. Osim dva podrazumijevana tipa spektra (Tip 1 i Tip 2) za koje se automatski postavljaju vrijednosti parametara S, Tb(S), Tc(S) i Td(S) za sve kategorije tla (A,B,C,D,E), programom je omogueno definiranje novih elastinih spektara ubrzanja suglasnih sa Nacionalnim Aneksima.
103
6. OBRADA REZULTATA PRORAUNA

6.1 Prikazivanje utjecaja
Nain prikazivanja utjecaja je promijenjen za sve entitete. Utjecaji se sada prikazuju odmah nakon pokretanja odgovarajue naredbe. Ako su za dati entitet tijekom rada sa programom prikazivani utjecaji, program e prikazati onaj koji je izabran posljednji, u suprotnom e se prikazati default utjecaj za taj entitet (Mx za ploe, M3 za grede itd..). Utjecaji koji se prikau pri pokretanju naredbe mogu se naknadno mijenjati pomou liste za brzi izbor utjecaja ili pomou opcija sa komandne linije.
6.1.1
Prikaz rezultata u prozoru 3D pogled
U Tower-u 6 je omogueno ispisivanje numerikih vrijednosti utjecaja na dijagramima linijskih entiteta koji se prikazuju u prozoru 3D pogled. Prikazivanje ovih vrijednosti definira se pomou check box-a Kotiranje linijskih u 3D, koji se nalazi u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u kartoteci Rezultati (poglavlje 3.6.2 Prilagodba).
U prozoru 3D pogled prikazane su numerike vrijednosti utjecaja u gredi
6.1.2
Crtanje dijagrama linijskih entiteta bez rafure
Dijagrami utjecaja u linijskim entitetima mogu se prikazivati i bez rafure, odnosno bez unutranjih ordinata. Istovremenim pritiskom na tipku Ctrl i funkcijsku tipku F6 prikazivanje ordinata se iskljuuje, dok se ponovnim pritiskom na iste tipke ukljuuje.
104
6.1.3
Prikaz rezultata sa dvije boje
Kada su rezultati u bilo kojem entitetu prikazani putem izolinija, od programa se moe zahtijevati da podruje izmeu njih oboji sa samo dvije boje. Pri tome se za pozitivne vrijednosti koriste razliite nijanse jedne boje, dok se za negativne vrijednosti koriste razliite nijanse druge boje. Zasienost boje se poveava od najmanje do najvee vrijednosti izolinija. Odnosno, podruje izmeu izolinija sa najmanjim vrijednostima oboji se najbljeim nijansama, dok se podruje izmeu izolinija sa najveim vrijednostima oboji tamnijim nijansama zadane boje. Prikazivanje rezultata sa dvije boje bira se u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u datoteci Rezultati, tako to se check box Dvije boje za izolinije i legende postavi na ukljueno stanje.
Rezultati u ploi su prikazani sa dvije boje Izbor boja koje e se koristiti za prikazivanje pozitivnih i negativnih vrijednosti vri se u dijalog box-u naredbe Parametri, u grani Rezultati => Povrinski => Pune izolinije.
6.2
Anvelope utjecaja
Pored prikaza rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno kreiranu kombinaciju, od programa se moe zahtijevati i prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. U ovom sluaju treba check box Anvelope postaviti na ukljueno stanje, a zatim klikom mia na kolonu A u list box-u, oznaiti sve osnovne sluajeve optereenja i kombinacije koje e ui u obzir pri proraunu anvelopa ekstremnih utjecaja. Uzastopnim klikom mia preko polja u koloni A, pojavljivat e se i uklanjati simbol . Postojanje simbola oznaava da e taj sluaj optereenja, odnosno kombinacija, ui u proraun anvelopa.
105
Postavljeni simboli, u okviru kolone A, jasno ukazuju od kojih sluajeva optereenja i kombinacija je zahtijevana anvelopa utjecaja U edit box-u, koji se nalazi ispod check box-a Anvelope, su prikazani redni brojevi svih sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtijevana anvelopa utjecaja.
Redni brojevi svih sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtijevana anvelopa utjecaja Izbor sluajeva optereenja i kombinacija za proraun anvelope utjecaja se moe vriti i direktno u ovom edit box-u unoenjem njihovih rednih brojeva ili intervala koji obuhvaa eljene redne brojeve. Ako je npr. potrebno odabrati sluaj optereenja sa rednim brojem 1 u edit box treba unijeti string 1, a kada je potrebno izabrati sluajeve optereenja sa rednim
106 brojevima 1, 2 i 3, u edit box treba unijeti string 1-3. Uneseni redni brojevi/intervali se moraju razdvajati zarezima. Kreirani anvelopski sluaj optereenja se moe trajno zapamtiti u modelu. Za ovu namjenu je Snimi , ijim se izborom otvara dijalog box slijedeeg predvieno komandno polje izgleda:
U edit box-u se zadaje eljeni naziv, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri snimanje. Od tog trenutka, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv, a njegovim izborom se u bilo kojem trenutku mogu uitati svi podaci koji su mu pridrueni.
Zatvorena lista iz koje se vri izbor ranije snimljenih anvelopskih sluajeva optereenja Pomou komandnog polja Brii se tekui anvelopski sluaj optereenja uklanja iz liste.
Izborom komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja nalazit e se svi snimljeni anvelopski sluajevi optereenja, sa svojim nazivom i rednim brojevima sluajeva optereenja koji su odabrani za proraun anvelopa ekstremnih utjecaja. Ukoliko definirani anvelopski sluaj optereenja nije snimljen, nakon aktiviranja komandnog polja OK, u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja umjesto imena pojavit e se tekst Anv:.
107 Moe se desiti da se tijekom rada sa modelom izbriu neki sluajevi optereenja ili kombinacije, tako da ne postoje redni brojevi koji su zadani pri kreiranju anvelopa. U zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja e se ispred danih anvelopa ispisivati znak pitanja (?), a pri pokuaju njihovog izbora program e izbaciti odgovarajuu obavijest.
Ako se takva anvelopa izabere iz zatvorene liste u dijalogu Sluajevi optereenja, program e ponuditi mogunost njenog brisanja, kao i mogunost brisanja svih ostalih neregularnih anvelopa.
6.3
Brzi izbor utjecaja
U toolbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena utjecaja.
Lista za brzi izbor utjecaja Ova lista se moe koristiti tijekom prikazivanja svih vrsta utjecaja: statikih utjecaja u svim elementima konstrukcije, utjecaja u reduktoru, rezultata dimenzioniranja betonskih ploa i betonskih greda. Sadraj liste zavisi od utjecaja i entiteta za koji se on prikazuje. Ako je recimo prikazan moment savijanja Mx, iz liste se moe izabrati neki drugi statiki utjecaj u ploi.
108
Sadraj liste kada se prikazuju statiki utjecaji u ploi S obzirom da se za neke entitete moe prikazati veliki broj utjecaja, u samo oni koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati otvara izborom opcije Ostali. Naime, izborom ove opcije za svaki dijalog box koji bi se otvorio pomou naredbe za prikazivanje utjecaja zatvorenoj listi se nalaze iz dijalog box-a koji se entitet e se otvoriti isti u danom entitetu.
6.4
Utjecaji u ploi u zadanom LKS
Pomou ove naredbe moete definirati lokalni koordinatni sustav ploe u odnosu na koji e se prikazivati utjecaji. Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom LKS, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, ulazi se u proceduru odabira ploa. <0 odab.> Zadavanje LKS ploa - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj> / prIkaz): Istovremeno program za svaku plou iscrtava simbol koji pokazuje trenutanu orijentaciju njenog lokalnog koordinatnog sustava.
Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom LKS na svakoj ploi se prikazuje simbol njenog LKS
109 U bilo kojem trenutku rada sa ovom naredbom, pomou podopcije Prikaz moete izabrati utjecaj koji e se prikazivati u ploama. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u ploi Izbor utjecaja vri se u dijelu dijalog box-a Vrsta utjecaja, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su: M1 M2 M12 T3,1 moment savijanja u pravcu lokalne osi moment savijanja u pravcu lokalne osi torzioni moment poprena sila u pravcu lokalne osi 3 lokalnih osi 3 i 1 ) poprena sila u pravcu lokalne osi 3 lokalnih osi 3 i 2) normalna sila u pravcu lokalne osi 1 normalna sila u pravcu lokalne osi 2 posmina sila u ravnini ploe 1 2 (djeluje u ravni koja je definirana poloajem (djeluje u ravni koja je definirana poloajem
T3,2 N1 N2 N12 -
Pomou check box-a Crtanje simbola LKS odreuje se da li e se crtati simboli koji prikazuju orijentaciju LKS ploa. Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod obine naredbe za prikazivanje utjecaja u ploama, tako da ih ovdje neemo objanjavati. Aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje izabrani utjecaj.
110
Prikazan je moment savijanja M1 u LKS ploa Nakon odabira ploa kojima se mijenja orijentacija LKS, komandna linija dobija novi izgled: Prva toka osi 1 (Kut / Radijalno): Sada je potrebno zadati prvu toku vektora koji e odrediti novi pravac lokalne osi 1, ili da izaberete neku od ponuenih podopcija. Nakon izbora prve, potrebno je zadati i drugu toku vektora osi 1, ime e njena orijentacija biti potpuno odreena. Druga toka osi 1: Os 2 LKS imat e pravac koji sa pravcem osi 1 zatvara kut od 90. Pomou podopcije Kut, pravac lokalne osi 1 definira se unoenjem sa tastature kuta koji e ona u ravnini trenutanog pogleda zatvarati sa horizontalom. Kut <0>: Pomou podopcije Radijalno imate mogunost da izborom centralne toke, odabranim ploama zadate radijalni LKS: Centar radijalnog LKS: Bez obzira kojim ste od navedenih naina definirali LKS odabranih ploa, program e izabrane utjecaje prikazivati u odnosu na njega.
111
Gornjoj ploi je promijenjen LKS, tako da se pravac osi 1 poklapa sa pravcem due stranice ploe. Na ovaj nain su u danoj ploi dobiveni isti utjecaji kao i u donjoj ploi Na kraju emo jo napomenuti da se pomou ove naredbe ne mogu prikazivati utjecaji za anvelopske sluajeve optereenja.
6.5
Utjecaji u gredama pojedinani dijagrami
Moe se dogoditi da prikazani dijagrami nisu dovoljno jasni da bi bili ispisani. Naprimjer kada se preklapaju ispisane numerike vrijednosti susjednih dijagrama ili se prikazuju utjecaji u dugakim gredama, pa sve djeluje jako zbijeno. Da bi se izbjegle ovakve situacije omogueno je podeavanje razmaka izmeu dijagrama, kao i veliine samih dijagrama. Da bi bilo koja vrsta podeavanja uope bila mogua, neophodno je da se klikom mia preko povrine predviene za prikaz dijagrama postavi fokus. Nakon toga se na statusnoj liniji, koja je postavljena uz donju ivicu dijalog box-a, ispisuje kratak opis moguih podeavanja.
112
Nakon postavljanja fokusa na statusnoj liniji se prikazuje opis moguih podeavanja Podeavanje razmaka izmeu dijagrama vri se sa tastature pomou strelica: K - Pomou strelice koja je usmjerena na gore poveava se vertikalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na dolje smanjuje se vertikalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na desno poveava se horizontalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na lijevo smanjuje se horizontalno rastojanje izmeu dijagrama
Prije podeavanja dolazi do preklapanja numerikih vrijednosti
Poveano je vertikalno rastojanje, da bi se izbjeglo preklapanje numerikih vrijednosti
Podeavanje veliine dijagrama vri se sa tastature, istovremenim pritiskom na taster Ctrl i odgovarajuu strelicu: Ctrl+ K - Poveava se vertikalna dimenzija svih dijagrama Ctrl+ L - Smanjuje se vertikalna dimenzija svih dijagrama Ctrl+ J - Poveava se horizontalna dimenzija svih dijagrama
113
Ctrl+ I - Smanjuje se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Dijagrami prije podeavanja veliine
Poveana je horizontalna dimenzija dijagrama
Pritiskom na taster Home ponitavaju se sve zadane promjene, a razmak i veliina dijagrama se vraaju na default stanje.
6.6
Reduktor
Reduktor je linijski entitet koji omoguava da se utjecaji iz vie paralelnih konstruktivnih elemenata reduciraju u jednu os, radi daljeg zajednikog prikazivanja i analiziranja. Elementi iji se utjecaji reduciraju mogu biti i povrinski (ploe/zidovi) i linijski (grede/stupovi). Naredbe za kreiranje reduktora i prikazivanje utjecaja u reduktoru nalaze se u modulu za obradu rezultata, u padajuem meniju Utjecaji.
6.6.1
Kreiranje reduktora
Izborom naredbe Reduktor ulazi se u proceduru odabira ploa i greda koje e se pridruiti reduktoru. <0 odab.> Reduktor - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Napominjemo da se u prozoru 2D pogled, pored ploa i greda koje se u njemu nalaze, mogu odabrati i ploe i grede koje prodiru ravninu trenutanog prikaza, odnosno i indirektni elementi. Pri odabiru treba voditi rauna o tome da entiteti koji se pridruuju reduktoru moraju ispunjavati odreene geometrijske uvjete. Naime, pravolinijske grede moraju biti paralelne sa reduktorom, dok se lune grede moraju nalaziti u ravninama koje su paralelne sa ravninom u kojoj je reduktor, s tim da se njihovi centri nalaze na istoj normali na te ravnine (odnosno njihovi lukovi moraju biti koncentrini). to se ploa tie, one moraju biti ravninske i moraju biti paralelne sa ravninom u kojoj je reduktor. Nakon odabira eljenih entiteta, crtanjem proizvoljne poligonalne linije zadaje se geometrija reduktora.
114
Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj>): Ova procedura je identina sa crtanjem bilo koje poligonalne linije, tako da je ovdje neemo objanjavati. Kada se zavri definiranje geometrije reduktora, program za svaki odabrani entitet provjerava da li zadovoljava navedene geometrijske uvjete. Entiteti koji ne zadovoljavaju date uvjete izbacuju se iz selekcije uz odgovarajuu obavijest.
Ako se od svih odabranih entiteta moe kreirati reduktor, na komandnoj liniji e se nakon selekcije pojaviti i podopcije Teite i Centar krutosti. Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Teite / Centar krutosti): Ove opcije imaju smisla samo ako se u prozoru 2D pogled bar neki od izabranih entiteta vide u presjeku. U tom sluaju program e odrediti teite, odnosno centar krutosti svih njihovih presjeka sa tekuom ravninom, i na osnovu geometrija odabranih objekata odrediti geometriju reduktora, tako da sadri i navedenu toku. U sluaju da se kroz danu toku moe postaviti vie reduktora, program e izabrati onaj koji je normalan na tekuu ravninu u prozoru 2D pogled. Ako se u prozoru 2D pogled ni jedan od odabranih entiteta ne vidi u presjeku, nakon aktiviranja neke od ovih podopcija program e izdati odgovarajuu obavijest.
Bez obzira na koji nain ste odredili geometriju reduktora, kada se naredba zavri on e se prikazati na crteu.
115
Prikaz reduktora na crteu Napominjemo da se pomou naredbe Promjena setova reduktoru mogu pridruiti novi entiteti, kao i da se ve dodijeljeni entiteti mogu deselektirati.
6.6.2
Utjecaji u reduktoru
Aktiviranjem naredbe Utjecaji u reduktoru program sve utjecaje iz entiteta koji su pridrueni reduktoru reducira na zadanu os. Ako se naredba pokree prvi put prikazat e se dijagram default utjecaja (M3), a ako je ve pokretana prikazat e dijagram posljednjeg izabranog utjecaja.
U reduktoru je prikazan dijagram utjecaja M3 Istovremeno se na komandnoj liniji javlja slijedea poruka: Utjecaji (Prikaz / <Kraj>)
116
Aktiviranjem podopcije Prikaz otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u reduktoru Izbor utjecaja koji e se prikazivati u reduktoru vri se postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su: N1 T2 T3 M1 M2 M3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 2 reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 3 reduktora torzioni momenti oko lokalne osi 1 reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 2 reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 3 reduktora
Aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje dijagram izabranog utjecaja u reduktoru.
Za prikazivanje je izabran utjecaj T2 Utjecaji u reduktorima koji prodiru ravninu prikazanu u prozoru 2D pogled mogu se prikazati pomou naredbe Utjecaji u indirektnim elementima (vidi poglavlje 6.8). Napominjemo i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne mogu prikazivati utjecaji u reduktoru.
117
6.7
Reakcije leajeva
Kod tokastih leajeva omoguen je izbor reakcije za koju se prikazuje anvelopa, tako da se pored ekstremnih vrijednosti mogu dobiti i vrijednosti koje odgovaraju ekstremima izabrane reakcije. Takoer, omoguen je i skraeni prikaz reakcija.
Izgled dijalog box-a za izbor reakcija koje e se prikazati na zaslonu Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja za tekui sluaj optereenja postavljena anvelopa ekstremnih utjecaja, check box Max/min postat e dostupan za promjenu. Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je zadano pokretno optereenje.
Check box pomou kojeg se bira nain prikazivanja reakcija za anvelopske sluajeve optereenja Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, na crteu e se za svaku reakciju prikazivati po dvije vrijednosti, pri emu e jedna odgovarati maksimalnoj a druga minimalnoj vrijednosti date reakcije.
118
Prikaz reakcija tokastog leaja kada je check box Max/min postavljen na ukljueno stanje Kada je check box Max/min postavljen na iskljueno, za promjenu su dostupni i radio buttoni koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Anvelopa. Pomou ovih radio button-a vri se izbor reakcije za koju se prikazuje anvelopa. Znai, za izabranu reakciju prikazivat e se ekstremne vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim ekstremima.
Prikaz ekstremnih vrijednosti reakcija
Prikaz reakcija za izabrani utjecaj R3
Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Skraeni prikaz, imate mogunost da reakcije leajeva prikaete bez oznaka. Na taj nain se smanjuje guva na crteu i poveava se njegova preglednost.
119
Prikaz reakcija sa oznakama
Prikaz reakcija bez oznaka
Pravac simbola reakcija koje se nalaze u ravni trenutanog pogleda jasno ukazuje na to o kojim se reakcijama radi, dok se za reakcije koje nisu u ravnini trenutanog pogleda iza prikazane vrijednosti u zagradama ispisuje oznaka. Ukoliko se check-box Prikaz bez simbola postavi na ukljueno stanje dobit e se maksimalno kompaktan prikaz reakcija tokastih leajeva, bez iscrtavanja grafikih simbola. Sada se vrijednosti reakcija ispisuju sa znakom, tako da znak minus (-) ukazuje da je smjer date reakcije suprotan od smjera odgovarajue lokalne osi tokastog leaja.
Prikaz reakcija bez simbola
120
6.8
Utjecaji u indirektnim elementima
U Tower-u 6 omoguen je prikaz utjecaja u reduktorima koji se ne nalaze u tekuoj ravnini prikaza u prozoru 2D pogled, ve je prodiru indirektni reduktori. Izbor utjecaja koji e se prikazivati vri se u dijalog box-u naredbe Utjecaji u indirektnim elementima, u dijelu Reduktori.
Dio dijalog box-a u kome se biraju utjecaji koji e se prikazivati u indirektnim reduktorima Mogu se izabrati slijedei utjecaji: N1 T2 T3 M1 M2 M3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 indirektnog reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 2 indirektnog reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 3 indirektnog reduktora torzioni momenti oko lokalne osi 1 indirektnog reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 2 indirektnog reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 3 indirektnog reduktora
Na nivou 3.00 prikazani su utjecaji u indirektnom reduktoru U okviru naredbe za prikazivanje utjecaja u indirektnim elementima izvrene su jo neke izmjene:
121
- Pomou radio button-a Iznad/Ispred, Ispod/Iza i Razlika bira se mjesto djelovanja svih indirektnih elemenata. To znai da izabrana opcija sada pored stupova/greda utie i na prikaz utjecaja u reduktorima i zidovima/ploama. - Utjecaji u indirektnim povrinskim elementima za multimodalne seizmike sluajeve optereenja sada se izraunavaju statistikim kombiniranjem utjecaja od svih tonova (CQC shema). - Pri promjeni sluaja optereenja program ne uklanja ve prikazane rezultate nego ih zamjenjuje sa rezultatima od novog sluaja optereenja. - Podeen je ispis utjecaja u indirektnim linijskim elementima, tako da se ne preklapa sa linijom elementa
6.9
Utjecajna linija
Izborom naredbe Utjecajna linija, program na komandnoj liniji ispisuje poruku kojom zahtijeva izbor jedne ili vie greda po kojima se kree pokretno optereenje.
<0 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Shema opt / <krAj>): Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na komandnoj liniji e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti odabrane sve grede koje su kolinearne sa prvom odabranom. <1 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Kolinearne / Shema opt / Kritini poloaj / <krAj>): Nakon odabira svih greda sa pokretnim optereenjem, na zaslonu e biti prikazana utjecajna linija za odgovarajuu vrstu utjecaja.
Utjecajna linija za moment savijanja M3 Program prua mogunost definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, koja se sastoji od vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) i pjeake navale
122 (raspodijeljenog optereenja), koja opcijsko moe biti ispred i iza vozila, proizvoljne duine i proizvoljnog rasporeda. Izborom podopcije Shema opt sa komandne linije otvara se slijedei dijalog box:
Dijalog box za definiranje sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju Shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju definira se zadavanjem koncentriranih i linijskih sila i kontinuiranog optereenja. Koncentrirane sile Podaci o koncentriranim silama zadaju se u okviru prikazane liste u gornjem lijevom dijelu dijalog box-a, pri emu podaci u svakom od redova odgovaraju jednoj koncentriranoj sili.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje koncentriranih sila
123 Dodaj , dok se pomou Novi red se ubacuje u listu pomou komandnog polja Brii odabrani red uklanja iz liste. Poloaj i intenzitet koncentrirane komandnog polja sile se zadaju direktno u listi, unoenjem numerikih vrijednosti u odgovarajuim kolonama: X [m] - koordinata toke u kojoj djeluje koncentracijska sila
Pz [kN] - intenzitet sile Radi breg i lakeg unosa podataka, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, znak + oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. Linijske sile Podaci o linijskom optereenju se zadaju u listi, koja se nalazi u gornjem desnom dijelu dijalog box-a.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje linijskih sila Prikazane kolone imaju slijedee znaenje: X1 [m] X2 [m] - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje
P1[kN/m] - intenzitet linijskog optereenja na poetku P2 [kN/m] - intenzitet linijskog optereenja na kraju Kao i kod koncentriranih sila, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, tj. znak + oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. U najeim sluajevima u praksi, potrebno je zadati jednako podijeljeno optereenje. Iz tog razloga zadanu vrijednost u edit box-u P1 program automatski postavlja i u edit box-u P2. Naravno, kada je to potrebno u ovom edit box-u moete zadati vrijednost koja se razlikuje od one u edit box-u P1.
124 Dodaj i Brii je ista kao i pri unosu koncentrirane sile, tj. Uloga komandnih polja da se pomou njih dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutano odabrani. Kontinuirano optereenje - ispred i iza U dijelu dijalog box-a Kontinuirano optereenje - ispred i iza omogueno je definiranje pjeake navale, koja se moe nalaziti ispred i/ili iza vozila. U edit box-u Intenzitet zadaje se intenzitet pjeake navale, a njen poloaj je definiran slobodnim prostorom do vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) ija se duina unosi u edit box-u Slobodan prostor. Konvencija za znak sile je takoer obrnuta od uobiajene, tako da znak + oznaava djelovanje sile na dolje.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje kontinuiranog optereenja Sva zadana optereenja u tabelama i edit box-ovima grafiki se prikazuju u donjem desnom dijelu dijalog box-a. Zbog lake kontrole unesenih podataka u tabelama, optereenja iji su podaci sadrani u tekuim redovima danih tabela, na crteu se prikazuju posebnom bojom.
Dio dijalog box-a predvien za grafiku kontrolu zadane sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju
125 Biblioteka shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju U praksi se esto primjenjuju iste sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju. Da bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje definiranja istih ili slinih shema, omogueno je da se kreirane sheme snime u bazu i po potrebi naknadno uitaju.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bibliotekom shema pokretnog optereenja Nakon definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, ukoliko elite da istu trajno Snimi . zapamtite aktivirajte komandno polje
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi uneseni podaci e biti snimljeni u biblioteku shema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom e svi podaci koji su mu pridrueni biti Brii je predvieno za brisanje preuzeti i prikazani u dijalog box-u. Komandno polje odabrane sheme koja je ranije smjetena u bazu. Za snimljene sheme optereenja se moe kreirati i izvjetaj.
126
Komandna polja za kreiranje izvjetaja - Komandno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju - Komandno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis - Komandno polje pomou koga se izvjetaj generira i snima u tekstualnu datoteku Izvjetaj se sastoji od naziva sheme pokretnog optereenja, crtea (kao u dijalogu) i tablica sa numerikim podacima kojima su definirana zadana optereenja.
Izgled kreiranog izvjetaja Ukoliko shema optereenja nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a aktiviranjem komandnog polja OK, pojavit e se upozorenje Izabrana shema optereenja nije snimljena. Nastavljate dalje? i tu shemu ete moi koristiti samo dok ne izaete iz programa.
127
Napominjemo i da se za shemu koja nije snimljena ne moe kreirati izvjetaj. Pomou komandnog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve prethodno definirane podatke o tekuoj shemi optereenja. Kritini poloaj Nain prorauna kritinog poloaja optereenja se definira pomou zatvorenih listi, koje se nalaze lijevo od grafikog prikaza sheme pokretnog optereenja.
Zatvorene liste za definiranje prorauna kritinog poloaja optereenja Iz prve zatvorene liste se moe izabrati jedna od tri ponuene opcije: Analiza oba poretka analizira se kretanje optereenja u oba smjera Analiza samo I poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa lijeve na desnu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobiveni analizom prvog poretka postavlja simbol koji ukazuje na smjer kretanja optereenja: -->. Analiza samo II poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa desne na lijevu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobiveni analizom drugog poretka postavlja simbol koji ukazuje na smjer kretanja optereenja:<--. Napominjemo da izbor poretka ima smisla samo ako zadano optereenje nije simetrino, obzirom da su kod simetrinih optereenja rezultati za oba smjera kretanja identini. Pomou druge zatvorene liste se izborom jedne od ponuenih opcija (Maksimum i minimum, Samo maksimum i Samo minimum) definira za koje se ekstremne vrijednosti trai kritini poloaj.
128
Izborom podopcije Kritini poloaj sa komandne linije, na crteu e se prikazati ekstremne vrijednosti kao i njihov poloaj za tekuu shemu pokretnog optereenja.
Utjecajna linija sa prikazanim kritinim poloajem
6.10
Kontrola setova
Kada se naredba Kontrola setova pokrene u modulu za obradu rezultata na komandnoj liniji se pojavljuje i podopcija iZvjetaj. <Sve> Kontrola setova - Ploa/Zid (Izbor / <krAj> / iZvjetaj): Izborom ove podopcije otvara se dijalog box iz koga se vri generiranje izvjetaja kontrole setova.
Dijalog box za generiranje izvjetaja kontrole setova U dijelu dijalog box-a Prikaz smjetena su dva radio button-a: Izvjetaj za trenutani 2D pogled i Izvjetaj za 3D pogled, pomou kojih se vri izbor pogleda za koji se generira izvjetaj.
129
Komandna polja za izbor pogleda U sluaju da se projektna dokumentacija ispisuje na crno-bijelom pisau, izvoz grafikih blokova sa bojama ne bi imao smisla. Iz tog razloga se u dijelu dijalog box-a Prikaz nalazi i check box Samo sa crnom bojom, kojim se od programa moe zahtijevati da u grafikim blokovima sve setove prikazuje sa crnom bojom. U dijelu dijalog box-a Entiteti se, ukljuivanjem odgovarajuih check box-ova, vri izbor konstruktivnih elemenata i optereenja za koje se generira izvjetaj kontrole setova.
Dio dijalog box-a u kome se vri izbor entiteta za generiranje izvjetaja Check box-ovi entiteta koji se ne nalaze u tekuem modelu su onemogueni, tako da se oni ne mogu izabrati za generiranje izvjetaja. Dio dijalog box-a Sluajevi optereenja bit e nedostupan za promjenu sve dok se bar jedno optereenje ne odabere za kreiranje izvjetaja. U njemu se pomou ponuenih radio button-a definira da li e se grafiki blokovi generirati samo za tekui ili za sve osnovne sluajeve optereenja.
130
Dio dijalog box-a u kome se vri izbor optereenja , Aktiviranjem komandnog polja Generiraj cijeli izvjetaj, na kome se nalazi ikona grafiki blokovi se izvoze u projektnu dokumentaciju, dok se izborom istoimenog komandnog polja sa ikonom grafiki blokovi izvoze direktno na ispis.
Komandna polja za generiranje izvjetaja
131
Generirani grafiki blokovi sa setovima povrinskog optereenja Napominjemo da se grafiki blokovi sa setovima numerikih podataka konstruktivnih elemenata smjetaju u poglavlje Konstrukcija, dok se grafiki blokovi sa setovima numerikih podataka optereenja smjetaju u poglavlje Optereenje.
6.11
Dimenzioniranje betonskih presjeka
U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, elementi koji su dimenzionirani (grede, stupovi ploe i zidovi) nee izgubiti ulazne podatke kombiniranja, dimenzioniranja i odabira armature, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
6.11.1 Grede odabir armature

Na komandnoj liniji naredbe Odabir armature dodate su dvije nove podopcije Kopiranje iteracija i Ujednaavanje iteracija. <0 odab.> Izbor greda - Odabir (Prikaz / sakrivanje Utjecaja / Kopiranje iteracija / uJednaavanje iteracija / <krAj>): Opcija Kopiranje iteracija omoguava da se podaci o odabranoj armaturi (iteracije) iskopiraju sa jedne na vie drugih odabranih greda. Njenim aktiviranjem ulazi se u proceduru odabira grede ije e se iteracije kopirati: <0 odab.> Izvorina greda - Odabir (<krAj>) U ovoj proceduri moe se odabrati samo greda koja je dimenzionirana. Nakon odabira jedne izvorine grede program e zahtijevati odabir greda na koje e se iskopirati iteracije odabrane armature: <1 odab.> Odredina grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>):
132 Po zavretku selekcije, program e izvriti kopiranje iteracija. Duine iteracija bit e za svaku gredu automatski odreene. Uvjet za uspjeno kopiranje iteracija je da izvorina i odredine grede imaju isti popreni presjek. Opcija Ujednaavanje iteracija omoguava da se za vie greda, koje su istog poprenog presjeka i jednake po duini, dobije identino odabrana armatura. Kao rezultat ujednaavanja iteracija, dobit e se jedinstveni raspored iteracija koji obuhvata iteracije svih odabranih greda (unija iteracija). Na ovaj nain se znatno olakava i ubrzava izvoenje konstrukcije, ali na raun odreenog poveanja ukupne koliine upotrijebljene armature. Kada se aktivira ova opcija, program e zahtijevati odabir jedne grede (referentna greda): <0 odab.> Prva greda - Odabir (<krAj>): Nakon odabira prve grede bit e omoguen odabir ostalih greda za koje treba izvriti ujednaavanje iteracija: <1 odab.> Ostale grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): U ovoj proceduri mogue je odabrati proizvoljan broj greda razliitih poprenih presjeka i duina, ali samo za one grede koje imaju identian popreni presjek i duinu kao greda koja je prva odabrana bit e izvreno ujednaavanje iteracija.
Armatura u gredama prije ujednaavanja Promjena duine segmenata iteracije
Armatura u gredama poslije ujednaavanja
Pri odabiru armature program automatski odreuje mjesta poetka i zavretka iteracije na osnovu uvjeta o pokrivanju dijagrama potrebne armature. Sada je mogue utjecati na duinu bilo kog segmenta iteracije. Neophodno je da se prvo klikom mia odabere segment kojem se mijenja duina. Odabrani, odnosno tekui segment se iscrtava plavom bojom.
133
Odabrani segment iteracije U meniju koji se otvara desnim klikom mia unutar podruja predvienog za iscrtavanje dijagrama potrebne armature nalazi se opcija Promjena duine segmenta, pomou koje se moe promijeniti duina trenutano aktivnog segmenta iteracije.
Padajui meni sa naredbama za rad sa iteracijama Izborom ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
134
Dijalog box za promjenu duine tekueg segmenta U prvom i drugom edit box-u prikazane su udaljenosti lijevog i desnog tjemena segmenta od poetka grede, dok su u treem i etvrtom edit box-u prikazane udaljenosti lijevog i desnog tjemena segmenta od kraja grede. Unoenjem nove vrijednosti u bilo koji od ovih edit boxova, moete promijeniti duinu odabranog segmenta. Polje Duina segmenta slui za kontrolu unesenih izmjena i u njemu se ispisuje trenutana duina segmenta.
Unoenjem vrijednosti 130 u prvi edit box, promijenjena je udaljenost lijevog tjemena segmenta u odnosu na poetak grede, a samim tim i njegova duina
6.11.2 Grede kreiranje tekstualnog izvjetaja

U programu Tower 6 za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa rezultatima dimenzioniranja betonskih greda predviena je posebna naredba Izvjetaj, umjesto podopcija koje su se pojavljivale na komandnoj liniji kada se pokrenu naredbe Prikaz rezultata i Odabir armature. Izborom ove naredbe komandna linija dobiva slijedei izgled:
135
Toke za izvjetaj - potrebna armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz / Kompletna greda): Kako se izvjetaj moe kreirati i za potrebnu i za odabranu armaturu, na komandnoj liniji se ispisuje koja je vrsta izvjetaja trenutano aktivna, odnosno koji se izvjetaj kreira. Promjena izvjetaja, kao i promjena vrste dijagrama koji se prikazuje na crteu vri se pomou podopcije Prikaz. Njenim izborom sa komandne linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za podeavanje parametara pri kreiranju tekstualnih izvjetaja Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri se izbor dijagrama raunski potrebne armature koji e se prikazivati na crteu. Pomou check box-ova koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Armatura, odreuje se nain prikazivanja izabranog dijagrama: - Kada je ukljuen samo check box Potrebna prikazivat e se potrebna armatura - Kada je ukljuen samo check box Odabrana prikazivat e se odabrana armatura - Kada su ukljuena oba check box-a prikazivati e se i potrebna i odabrana armatura - Kada nije ukljuen ni jedan check box prikazivat e se dispozicija greda, odnosno svi krajevi greda bit e numerirani odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata Stanje check box-a Odabrana armatura odreuje da li e se kreirati izvjetaj za potrebnu ili za odabranu armaturu. Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a na crteu se prikazuje izabrani dijagram. Takoer, u sluaju promjene vrste izvjetaja komandna linija mijenja svoj izgled: Toke za izvjetaj - odabrana armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz / Kompletna greda): Prikazani tekst na komandnoj liniji oznaava da se izvjetaj kreira za odabranu armaturu. Izbor toaka sa greda, kao i ostale podopcija na komandnoj liniji nisu mijenjane, tako da ih neemo ponovo objanjavati
136
Obiljeavanje toaka za kreiranje izvjetaja

Svaku toku koja je izabrana za kreiranje izvjetaja program obiljeava simbolom presjeka i odgovarajuim rednim brojem.
Sve izabrane toke su obiljeene simbolima i brojevima Ovi redni brojevi se ispisuju i u tekstualnom izvjetaju u formatu Presjek n-n (gdje je n redni broj toke), ispred rastojanja toke od poetka grede.
Redni broj toke u tekstualnom izvjetaju Izvozom u projektnu dokumentaciju bloka u kome su prikazani ovi simboli (najbolje sa prikazom dispozicije greda) znatno e se olakati tumaenje izvjetaja, odnosno pronalaenje toaka na gredi za koje je izvjetaj kreiran.
137
Sadraj izvjetaja
- U izvjetajima dimenzioniranja za tekui sluaj optereenja navodi se sluaj optereenja za koji je izvreno dimenzioniranje
Ispisivanje sluaja optereenja u izvjetaju - U izvjetaju za propis PBAB 87 ispisuje se vrijednost stvarnog tau napona
Ispisivanje vrijednosti stvarnog tau napona
138 - U izvjetaju za odabranu armaturu ispisuje se postotak armiranja
Ispisivanje postotka armiranja
6.11.3 Ploe kreiranje tekstualnog izvjetaja

Obiljeavanje toaka za kreiranje izvjetaja
Svaku toku koja je izabrana za kreiranje izvjetaja program obiljeava simbolom kruga sa kriiem u sredini i odgovarajuim rednim brojem.
Sve izabrane toke su obiljeene simbolima i brojevima Ovi redni brojevi se ispisuju i u tekstualnom izvjetaju u formatu Toka n (gdje je n redni broj toke), ispred koordinata svake toke.
139
Redni broj toke u tekstualnom izvjetaju Izvozom u projektnu dokumentaciju bloka u kome su prikazani ovi simboli znatno e se olakati tumaenje izvjetaja, odnosno pronalaenje toaka na ploi za koje je izvjetaj kreiran.
Sadraj izvjetaja
- U izvjetajima dimenzioniranja za tekui sluaj optereenja navodi se sluaj optereenja za koji je izvreno dimenzioniranje
Ispisivanje sluaja optereenja u izvjetaju
140 - U izvjetaju za odabranu armaturu ispisuje se postotak armiranja
Ispisivanje postotka armiranja
6.11.4 Dimenzioniranje seizmikih zidova
Izgled dijalog box-a za dimenzioniranje seizmikih zidova Kod multimodalnih seizmikih sluajeva optereenja znakovi svih utjecaja (a samim time i znakovi M i N su uvijek pozitivni). Program ovakve sluajeve optereenja dimenzionira za sve etiri kombinacije znaka ova dva utjecaja M>0 i N>0, M>0 i N<0, M<0 i N>0, M<0 i N<0 i kao rezultat odabire armaturu iz najnepovoljnijeg sluaja. U skladu sa novim nainom modalnog kombiniranja (CQC umjesto SRSS) moi e se ukljuiti ili iskljuiti modalno kombiniranje utjecaja, ukljuivanjem ili iskljuivanjem check box-a CQC (Koef. priguenja) ili ukoliko je koeficijent priguenja jednak nuli, SRSS.
141
Chec box pomou koga se ukljuuje/iskljuuje modalno kombiniranje utjecaja Osim izvjetaja koji sadri rezultate dimenzioniranja (Izvjetaj sa armaturom) mogue je dobiti izvjetaj koji sadri samo tablicu utjecaja u izabranom presjeku zida po sluajevima optereenja (Izvjetaj sa silama) i izvjetaj koji sadri i jedno i drugo (Izvjetaj sa armaturom i silama).
Zatvorena lista iz koje se vri izbor izvjetaja koji e se generirati
142
6.12
Dimenzioniranje elinih presjeka
6.12.1 Mjerodavno optereenje

U Tower-u 6 omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je komandno polje Izvjetaj, koje se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
Komandno polje za kreiranje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama Izborom ovog komandnog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
143
6.12.2 Ulazni podaci (HRN)
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Koeficijenti duine izvijanja - Pored zadavanja duina izvijanja u relativnom smislu (zadavanjem koeficijenta duine izvijanja), omogueno je i zadavanje duine izvijanja tapa u naziv edit box-a se mijenja u Duina apsolutnom iznosu. Naime, aktiviranjem ikone izvijanja, a u njemu se ispisuje apsolutna vrijednost duina izvijanja Vrsta elika - U prikazanom edit box-u se zadaje vrstoe elika, tako da se sada mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika. Parametri oblika dijagrama - Omogueno je utjecanje na nain odreivanja parametara zavisnih od oblika dijagrama. Kada se check box Proizvoljni postavi na ukljueno stanje mogu se unijeti koeficijenti , i koji e se koristiti u kontroli stabilnosti. Kada je ovaj check box iskljuen, program e koeficijente odreivati automatski, za svaki sluaj optereenja prema njegovom obliku dijagrama momenata. Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi greku. U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, tapovi koji su ve dimenzionirani zadravaju svoje ulazne podatke za dimenzioniranje, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
144
6.12.3 Prikaz rezultata (HRN)
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja Ovaj dijalog box omoguava prikaz izvjetaja kontrole stabilnosti izabranog tapa, pregled i zadavanje ulaznih podataka. Omoguen je i naknadni proraun, na osnovu tekueg stanja ulaznih podataka. Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit boxu Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kome se trai izvjetaj dimenzioniranja, dok se aktiviranjem komandnog polja Generiranje izvjetaja, generira Proraun , ponovo e izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom komandnog polja se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli stap. i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu Izborom komandnih polja dokumentaciju ili poslati direktno na ispis. Sve novine koje su opisane u Ulaznim podacima odnose se i na ovaj dijalog.
145
6.12.4 Ulazni podaci (EUROCODE i SIA 263)
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Koeficijenti duine izvijanja - Pored zadavanja duina izvijanja u relativnom smislu (zadavanjem koeficijenta duine izvijanja), omogueno je i zadavanje duine izvijanja tapa u naziv edit box-a se mijenja u Duina apsolutnom iznosu. Naime, aktiviranjem ikone izvijanja, a u njemu se ispisuje apsolutna vrijednost duina izvijanja Vrsta elika Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika, tako da se sada mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika. Parametri oblika dijagrama - Omogueno je utjecanje na nain odreivanja parametara zavisnih od oblika dijagrama. Kada se check box Proizvoljni postavi na ukljueno stanje mogu se unijeti koeficijenti C1, C2, C3, i M.LT koji e se koristiti u kontroli stabilnosti. Kada je ovaj check box iskljuen, program e koeficijente odreivati automatski, za svaki sluaj optereenja prema njegovom obliku dijagrama momenata. Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi greku.
146
6.12.5 Prikaz rezultata (EUROCODE i SIA 263)
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja Ovaj dijalog box omoguava prikaz izvjetaja kontrole stabilnosti izabranog tapa, pregled i zadavanje ulaznih podataka. Omoguen je i naknadni proraun, na osnovu tekueg stanja ulaznih podataka. Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit boxu Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kome se trai izvjetaj dimenzioniranja, dok se aktiviranjem komandnog polja Generiranje izvjetaja, generira Proraun , ponovo e izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom komandnog polja se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli stap. i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu Izborom komandnih polja dokumentaciju ili poslati direktno na ispis. Sve novine koje su opisane u Ulaznim podacima odnose se i na ovaj dijalog.
147
6.12.6 Izvjetaj za jedan presjek

Ova naredba omoguava dobivanje izvjetaja na odreenom mjestu tapa za koji je ve provedena kontrola stabilnosti. Njenim izborom ulazi se u proceduru odabira tapa: <0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek - Odabir (<krAj>): Nakon izvrene selekcije, od korisnika se oekuje da izabere mjesto na odabranom tapu za koji eli dobiti izvjetaj kontrole stabilnosti: Toka na gredi: Nakon izbora toke sa grede, pojavit e se dijalog box sa izvjetajem:
148
6.12.7 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa

U programu je omoguena kontrola stabilnosti i izrada izvjetaja za proizvoljno definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove komande pojavit e se dijalog slian onome za prikaz rezultata. (Zbog analogije sa ostalim propisima, prikazat emo ovu naredbu samo za propis EUROCODE).
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji. Vrsta elika - Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika. Duina - U ovom edit box-u unosi se duina tapa. Utjecaji - U ovom dijelu dijalog box-a nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji djeluju du tapa. Parametri oblika dijagrama - Pretpostavljeno je da du cijelog tapa djeluju utjecaji konstantnog intenziteta a efekti razliitih oblika dijagrama momenata mogu se zadati preko koeficijenata C1, C2, C3 i M.LT. Komandno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na osnovu izabranog tapa iz konstrukcije. Aktiviranjem ovog komandnog polja, izlazi se na crte i komandna linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Pojadinani tap Odabir (<krAj>): Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti.
149
Komandno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka. Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U Aktiviranjem komandnog polja polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.
6.13
Dimenzioniranje drvenih konstrukcija
6.13.1 Mjerodavno optereenje

U Tower-u 6 omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je komandno polje Izvjetaj, koje se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
Komandno polje za kreiranje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama Izborom ovog komandnog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
150
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
6.13.2 Ulazni podaci (HRN)
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj. Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi greku.
151 U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, tapovi koji su ve dimenzionirani zadravaju svoje ulazne podatke za dimenzioniranje, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
6.13.3 Prikaz rezultata (HRN)
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja Ovaj dijalog box omoguava prikaz izvjetaja kontrole stabilnosti izabranog tapa, pregled i zadavanje ulaznih podataka. Omoguen je i naknadni proraun, na osnovu tekueg stanja ulaznih podataka. Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit boxu Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kome se trai izvjetaj dimenzioniranja, dok se aktiviranjem komandnog polja Generiranje izvjetaja, generira Proraun , ponovo e izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom komandnog polja se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli tap. i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu Izborom komandnih polja dokumentaciju ili poslati direktno na ispis. Sve novine koje su opisane u Ulaznim podacima odnose se i na ovaj dijalog.
152
6.13.4 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa

U programu je omoguena kontrola stabilnosti i pravljenje izvjetaja za proizvoljno definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove komande pojavit e se dijalog vrlo slian onom za prikaz rezultata.
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji. Grupa parametara Geometrija omoguava definiranje geometrije tapa. U edit box-u Duina unosi se duina tapa, a u sluaju da je potrebno dimenzionirati tap sa lunom geometrijom check box Luna geometrija postavi se na ukljueno stanje i u edit box-u Radijus unese se polumjer luka. U tom sluaju moe se podesiti i orijentacija lokalnog koordinatnog sustava tapa da li je os 2 tapa usmjerena ka centru ili od centra krivine. U dijelu dijalog box-a Utjecaji nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji djeluju du tapa. Komandno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na osnovu izabranog tapa iz konstrukcije. Aktiviranjem ovog komandnog polja, izlazi se na crte i komandna linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Pojedinani tap - Odabir (<krAj>): Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti. Komandno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka.
153 Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U Aktiviranjem komandnog polja polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.
6.14
Prikaz rezultata dimenzioniranja ploa
Legenda za armaturu
U Tower-u 6 je omogueno kreiranje i snimanje konfiguracija sa zadanim moguim vrijednostima izolinija raunski potrebne armature i opisom za svaku od njih.
Izgled dijalog box-a za ureivanje vrijednosti raunski potrebne armature Za ovu namjenu je predvieno komandno polje dijalog box slijedeeg izgleda: Biblioteka , ijim se izborom otvara
Izgled dijalog box-a za kreiranje konfiguracija legendi
154 Dijalog box je podijeljen na dva dijela. U lijevom se zadaju mogue vrijednosti izolinija raunski potrebne armature u donjoj zoni (pozitivne vrijednosti), dok se u desnom dijelu zadaju mogue vrijednosti izolinija u gornjoj zoni (negativne vrijednosti). . Novi red se ubacuje Dodavanje novog reda u listu vri se aktiviranjem komandnog polja neposredno iza trenutano aktivnog reda, a dodavanje je mogue sve dok se ne dostigne maksimalan broj od 20 podjela.
Pomou komandnog polja novi red
u listu je ubaen
Odabrani red se uklanja iz liste pomou komandnog polja
U koloni [cm2/m] se zadaje vrijednost izolinije raunski potrebne armature, dok se u koloni Opis unosi eljeni opis. S obzirom da vrijednosti izolinija moraju biti u rastuem slijedu, to e nakon svake promjene program automatski aurirati i njihov redoslijed u tabeli.
Zadane su vrijednosti izolinija i opisi koji odgovaraju Q mreama
155 U polju Opis omoguen je jednostavan nain unosa grkog slova , koje se esto koristi za oznaavanje presjeka armature. Da bi se u polju pojavio spomenuti simbol, potrebno je unijeti %f, a program e automatski ta dva znaka zamijeniti grkim slovom. U sluaju da je kreirana jedna tabela, a druga treba sadravati iste ili sline podatke, radi spreavanja nepotrebnog ponavljanja posla, programom je omogueno njihovo kopiranje iz i . jedne u drugu tabelu. Za ovu namjenu su predviena komandna polja
Pomou komandnog polja , podaci iz lijevog dijela iskopirani su u desni dio dijaloga S obzirom da e se u praksi esto koristiti iste vrijednosti izolinija, programom je predviena i Snimi mogunost njihovog snimanja u bazu. Naime, aktiviranjem komandnog polja otvara se dijalog box u kome se zadaje ime kreirane konfiguracije:
Izborom komandnog polja OK program zatvara dijalog box i snima danu konfiguraciju u bazu. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom se u svakom trenutku mogu uitati zadani podaci.
156
Zatvorena lista iz koje se vri izbor snimljenih konfiguracija Pomou komandnog polja Brii tekua konfiguracija se uklanja iz liste.
Aktiviranjem komandnog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box ove naredbe, uz prihvat svih zadanih podataka. Ukoliko konfiguracija nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a pojavit e se odgovarajue upozorenje, a konfiguracija e se moi koristiti samo dok se ne izae iz programa.
U zatvorenoj listi, u glavnom dijalog box-u naredbe, sada je prikazan naziv tekue konfiguracije, dok se u lijevom dijelu dijalog box-a prikazuju mogue vrijednosti za izolinije raunski potrebne armature. Ako je u odabranim ploama prikazana armatura iz donje zone ove vrijednosti se preuzimaju iz lijeve tabele, a ako je prikazana armatura u gornjoj zoni preuzimaju se iz desne tabele.
157
Prikazane su vrijednosti izolinija koje su snimljene u tekuoj konfiguraciji Napominjemo da se u listi nee prikazivati sve zadane vrijednosti za izolinije, ve samo one koje su manje od maksimalne vrijednosti raunski potrebne armature u odabranim ploama. Maksimalna vrijednost raunski potrebne armature prikazana je u posljednjem redu u listi kada se prikazuje armatura u donjoj zoni, odnosno u prvom redu ako se prikazuje armatura u gornjoj zoni odabranih ploa. Check box-ovi Prikaz vrijednosti i Prikaz opisa su dostupni za promjenu samo kada je iz liste izabrana neka snimljena konfiguracija i pomou njih se podeava prikaz tablice legende na zaslonu. Stanje check box-a Prikaz vrijednosti odreuje da li e se u tablici prikazivati vrijednosti raunski potrebne armature, dok stanje check box-a Prikaz opisa odreuje da li e se prikazivati zadani opisi. Vano je napomenuti da bar jedan od njih uvijek mora biti postavljen na ukljueno stanje.
Check box-ovi pomou kojih se definira prikaz tablice legende na zaslonu

158 Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a na zaslonu se prikazuje raunski potrebna armatura u skladu za zadanim parametrima.
Prikazana je armatura u donjoj zoni ploe za oba pravca
Izgled tablice legende na zaslonu Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija se nalazi i u dijalog box-u naredbe Prikaz rezultata, tako da se potrebna armatura moe prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija u dijalog box-u naredbe Prikaz rezultata
159
6.15
Koliine
Pomou naredbe Koliine moete automatski generirati tekstualni izvjetaj sa potrebnim koliinama materijala za odabrane grede i ploe modela. Naredba se nalazi u padajuem meniju Vrijednosti, a njenim aktiviranjem se ulazi u standardnu proceduru odabira: <0 odab.> Koliine - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno izabrane grede i ploe.
Izgled dijalog box-a za prikaz tekstualnog izvjetaja Ploe - koliine
Tabela sa koliinama za ploe Koliine za ploe se sastoji od tabele u kojoj su za svaki set ploa prikazani slijedei podaci: Set - redni broj seta
160 d [m]/Materijal - u prvom redu se ispisuje debljina ploa, dok se u drugom redu ispisuje materijal od koga su ploe danog seta kreirane [kN/m3] - specifina teina materijala P [m2] - povrina svih ploa danog seta V [m3] - volumen svih ploa danog seta m [T] - masa svih ploa danog seta U posljednjem redu tabele Ukupno prikazuje se povrina, volumen i masa svih odabranih ploa. Grede - koliine
Tabele sa koliinama za grede Za izvjetaj koliina greda predviene su dvije vrste tabela. Tabela Grede koliine po setovima se uvijek prikazuje i u njoj su odabrane grede grupirane po setovima. Tabela Grede koliine po poprenim presjecima se prikazuje u situacijama u kojima se meu odabranim gredama nalaze grede koje imaju isti popreni presjek i iste numerike podatke, a pripadaju razliitim setovima. U ovoj tabeli se grede grupiraju po poprenim presjecima i ona ne sadri kolonu Set. Ostale kolone su iste za obje tabele: Set redni broj seta Presjek/Materijal u prvom redu se ispisuje opis presjeka grede, dok se u drugom redu ispisuje materijal od koga su date grede kreirane [kN/m3] - specifina teina materijala L [m] duina svih greda danog seta/presjeka V [m3] volumen svih greda danog seta/presjeka m [T] masa svih greda danog seta/presjeka U posljednjem redu obje tabele Ukupno ispisuju se duina, zapremina i masa svih odabranih greda. Prikazani numeriki podaci u ovom redu moraju biti isti za obje tabele.
161 Rekapitulacija koliina materijala
Tabela rekapitulacije koliina materijala U ovoj tabeli prikazuje se rekapitulacija koliina svih materijala koji su koriteni za kreiranje odabranih ploa i greda. Za svaki materijal su prikazani slijedei podaci: Materijal - u ovoj koloni se prikazuje naziv materijala [kN/m3] - specifina teina materijala V [m3] - volumen svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala m [T] - masa svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, kreirani izvjetaj koliina se moe izvesti u projektnu dokumentaciju ( datoteku ( ). ), ispis ( ) ili tekstualnu
Komandna polja za izvoz izvjetaja
162
6.16
Tekstualni prikaz rezultata statikog prorauna
Tekstualni izvjetaj samo za odabrane entitete U Toweru 6 ova naredba je znaajno unaprijeena. Izmjene koje vae za sve entitete objasnit emo pomou dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u ploama i zidovima. Ploe
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u ploama i zidovima Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvjetaj vri se u donjem lijevom dijelu dijalog box-a (Optereenja). Prikazane opcije imaju slijedee znaenje: Tekui sluaj optereenja - Izvjetaj se generira za sluaj optereenja koji je izabran iz zatvorene liste, koja postaje dostupna tek kada se izabere ovaj prekida. U listi se nalaze svi osnovni sluajevi optereenja, sve kombinacije i sve anvelope koje su ranije kreirane za dati model. Bilo koji od ovih sluajeva optereenja moe se izabrati za kreiranje izvjetaja. Sva osnovna optereenja - Izvjetaj se generira za sve osnovne sluajeve optereenja Sve kombinacije optereenja - Izvjetaj se generira za sve kombinacije optereenja Sva optereenja - Izvjetaj se generira za sva optereenja
163
Dio dijalog box-a u kome se vri izbor optereenja Kada tekui model sadri faze graenja, za promjenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja se nalazi u donjem desnom dijelu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste odreuje se faza graenja za koju se generira izvjetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze. Njenim izborom izvjetaj se generira za sve faze graenja. Pomou check box-a Razdvojeno po setovima od programa se moe zahtijevati da rezultate u izvjetaju grupira po setovima. Ispred svake grupe rezultata ispisuje se redni broj i opis danog seta. Ova opcija je dostupna samo kada se kreira izvjetaj za zadani broj ekstremnih vrijednosti izabranih utjecaja, odnosno kada je check box Ekstremi postavljen na ukljueno stanje.
Izvjetaj za rezne sile Mx i My u ploama, u kojem su rezultati grupirani po setovima
164 Grede
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u gredama i stupovima Za stupove i grede moe se kreirati izvjetaj sa kljunim vrijednostima izabranih utjecaja. Pod kljunim vrijednostima se podrazumijevaju vrijednosti u svim karakteristinim tokama grede, odnosno tokama u kojima se javljaju lokalni ekstremi. Izborom jednog od prekidaa, koji postaju dostupni nakon postavljanja check box-a Ekstremi na iskljueno stanje, definira se sadraj izvjetaja: Kljune vrijednosti - U izvjetaju se prikazuju samo vrijednosti u kljunim tokama odabranih greda/stupova Kljune vrijednosti + dx - Pored kljunih vrijednosti u izvjetaju se prikazuju i vrijednosti u tokama koje su odreene zadanim intervalom u edit box-u dx
165
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja sa kljunim vrijednostima u odabranim gredama Tokasti leaj
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u tokastim leajevima Ako se meu izabranim sluajevima optereenja za kreiranje tekstualnog izvjetaja u tokastim leajevima nalazi i anvelopski sluaj, za promjenu postaju dostupni i parametri u dijelu dijalog box-a Anvelopa.
166
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja za anvelopske sluajeve optereenja Kada je check check box Max/min postavljen na ukljueno stanje u izvjetaju e se za svaku izabranu reakciju i anvelopski sluaj optereenja ispisivati dvije vrijednosti, maksimalna i minimalna. Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, pomou ostalih check box-ova vri se izbor reakcija za koje se trai anvelopa. Znai, za izabrane reakcije u izvjetaju e se prikazivati ekstremne vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim ekstremima. Napominjemo da sve to je ovdje navedeno vai i za naredbu pomou koje se generira izvjetaj sa rezultatima statikog prorauna za cijeli model. Ova naredba se nalazi u ureivanju papira, u meniju koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja Statiki proraun.
6.17
Izvoz grafikih blokova
Pored dosadanjeg izvoza bloka, u programu Tower 6 su predviene jo etiri nove vrste izvoza: Izvoz vidljivog dijela bloka, Izvoz bloka u clipboard, Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard i Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF.
6.17.1 Izvoz vidljivog dijela bloka

Izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka, iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia na ovu ikonu, u projektnu dokumentaciju se izvozi grafiki blok sa dijelom modela koji je trenutano vidljiv u prozoru na kome je postavljen fokus. Znai trenutano stanje zuma utjee na sadraj bloka, tako da na ovaj nain moete izvesti uveani dio modela. Kako je ova operacija relativno esta, to se ona moe postii i istovremenim pritiskom na tastere Shift i F2.
167
Kako je fokus na prozoru 2D pogled, to e izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka u projektnu dokumentaciju biti priloen zumirani dio modela iz ovog prozora
Sva pravila koja vae za izvoz kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Izvoz bloka, vae i za ovu naredbu.
168
6.17.2 Izvoz bloka u clipboard

Grafiki blok sa trenutanim sadrajem prozora na kome je postavljen fokus, moete prebaciti u clipboard radi kasnijeg koritenja u nekom drugom programu. Za ovu namjenu je predviena naredba Izvoz bloka u clipboard, koja se u modulu za obradu rezultata nalazi u padajuem meniju Pomone funkcije. Takoer, naredba se moe aktivirati pomou prikazane ikone, kao i istovremenim pritiskom na tastere Ctrl i F2. Napominjemo da trenutano stanje zuma nee utjecati na sadraj bloka, ve e se izvesti kompletan sadraj prozora. Blok se u clipboard-u pamti kao bitmap. Veliina i rezolucija bitmapa zadaju se u dijalog boxu koji se otvara desnim klikom mia preko ikone.
Izgled dijalog box-s koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Ovo je isti dijalog box kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka. Veliina bitmapa se zadaje unoenjem vrijednosti u edit box-ove Broj redova i Broj kolona ili zadavanjem eljenog mjerila u edit box-u Mjerilo bloka dok se rezolucija bitmapa zadaje unoenjem vrijednosti u edit box Rezolucija bitmapa. Primjena ove naredbe je velika. Recimo ako u Word-u vrite sreivanje projektne dokumentacije, preko clipboard-a u dokument moete ubaciti i eljeni grafiki blok. Izvoz bloka u clipboard moe se vriti i iz ureivaa papira, aktiviranjem prikazane ikone. Ova naredba radi na isti nain kao i naredba koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, s tim to se pomou nje umjesto sadraja prozora u clipboard izvozi odabrani grafiki blok.
169
6.17.3 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard

U clipboard se moe prebaciti i grafiki blok sa dijelom modela koji je trenutano prikazan u prozoru na kome je postavljen fokus. Izvoz u clipboard uveanog dijela modela obavlja se izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia na prikazanu ikonu. Ova naredba se moe aktivirati i istovremenim pritiskom na tipke Ctrl, Shift i F2. Sva pravila koja vae za izvoz u clipboard kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Izvoz bloka u clipboard , vae i za ovu naredbu.
6.17.4 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF

Pomou naredbe Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF imate mogunost da trenutni prikaz u prozoru na kome je postavljen fokus snimite u DXF formatu ili kao bitmap zadane rezolucije. Izvoz bloka e biti mogu u svakom trenutku rada sa programom, bez obzira da li su trenutano prikazani neki od rezultata prorauna, ili ulazni podaci. Nakon izbora ove naredbe iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia preko prikazane ikone, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izvoz bloka u .DXF format ili bitmap Pomou radio radio button-a Izvoz u BMP i Izvoz u DXF odreuje se vrsta izvoza. U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara . aktiviranjem komandnog polja Ukoliko je izabran radio button Izvoz u DXF, u donjem dijelu dijalog box-a nalazit e se zatvorena lista Duina ACU, iz koje se biraju mjerne jedinice koje e se koristiti pri izvozu bloka. Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se izvozi u poseban layer. Konstruktivni elementi se izvoze u layer CONSTRUCTION, mrea konanih elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS. Kada je izabran radio button Izvoz u BMP, donji dio dijalog box-a dobiva novi izgled:
170
Dijalog box za izvoz bloka u bitmap U edit box-ovima irina i Visina unose se redom irina i visina slike u pixel-ima. Ako su zadane dimenzije slike velike, moete je podijeliti na proizvoljan broj dijelova, unoenjem vrijednosti u edit box-ove Broj kolona i Broj redova. Svaki od ovih dijelova snima se u posebnu datoteku.
Slika podijeljena na etiri dijela (dvije kolone i dva reda), pri emu je svaki od njih smjeten u posebnu datoteku Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa zadanim imenom i ekstenzijom .bmp. Ukoliko je slika podijeljena, naziv svake datoteke formira se tako to se zadanom imenu dodaju broj reda i broj kolone u kojima se dati dio slike nalazi.
171
6.17.5 Prikaz grafikih blokova

Simboli ije se dimenzije zadaju u mm na papiru (simbol leaja, oslobaanje utjecaja u gredi, simbol indirektne grede, granini uvjeti...) u izvoenim blokovima uvijek se prikazuju sa zadanom veliinom, bez obzira na mjerilo u kojem je blok izvezen, kao i na naknadna skaliranja u editoru ureivanja papira.
6.18
Generiranja izvjetaja za grupe entiteta
Pomou ove naredbe moe se na jednostavan nain kreirati kompletan izvjetaj za izabrane grupe entiteta. Ovaj izvjetaj moe sadravati tekstualne i grafike blokove sa rezultatima statikog prorauna, kao i tekstualne i grafike blokove sa rezultatima dimenzioniranja i to za sve vrste konstruktivnih elemenata. Izborom naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta, koja se u modulu za obradu rezultata prorauna nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a koji se otvara aktiviranjem naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta Sam postupak rada sa ovim dijalog box-om moe se podijeliti na dva dijela. U prvom se pomou ponuenih parametara vri izbor tekstualnih i grafikih blokova koji e se nai u izvjetaju, kao i snimanje njihovog trenutanog stanja u bazu konfiguracija radi daljeg koritenja. U drugom dijelu se kreiraju grupe entiteta i za njih vri generiranje izvjetaja. Definiranje konfiguracija Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna vri se u dijelu dijalog box-a Statiki utjecaji.
172
Dio dijalog box-a za izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna Moe se definirati izgled izvjetaja za ploe, grede, povrinske leajeve, linijske leajeve i reakcije leajeva. Svakom entitetu su pridruena po dva check box-a i komandna polja. Oni koji se nalaze sa lijeve strane imena entiteta predvieni su za rad sa tekstualnim izvjetajima, dok su oni sa desne strane predvieni za rad sa grafikim blokovima. Postavljanjem na ukljueno stanje nekog od check box-ova sa lijeve strane, postaje dostupno i komandno polje koje se nalazi pored njega. Aktiviranjem danog komandnog polja program otvara dijalog box u kojem se vri izbor utjecaja koji e se nai u sastavu tekstualnog izvjetaja odgovarajueg entiteta.
Dijalog box za izbor utjecaja koji e se nai u sastavu tekstualnog izvjetaja ploa Rad sa dijalog box-ovima za tekstualne izvjetaje je isti kao kod naredbe Tekstualni izvjetaj, s tim to je dio za izbor sluaja optereenja i faze graenja nedostupan, s obzirom da se njihov izbor vri u osnovnom dijalog box-u naredbe.
173
Aktiviranjem komandnih polja sa desne strane imena entiteta, otvaraju se odgovarajui dijalog box-ovi u kojima se vri izbor utjecaja za generiranje grafikih blokova.
Dijalog box za izbor grafikih blokova u ploi koji e se nai u sastavu izvjetaja Rad sa ovim dijalog box-ovima je isti kao kod naredbi za prikazivanje statikih utjecaja u odgovarajuim entitetima. Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima dimenzioniranja vri se u dijalog box-ovima koji se otvaraju aktiviranjem odgovarajuih komandnih polja u dijelu Dimenzioniranje.
Dijalog box za izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima dimenzioniranja betonskih ploa Nakon izbora svih grafikih i tekstualnih blokova potrebno je snimiti tekue stanje parametara , ijim se u bazu konfiguracija. Za ovu namjenu je predvieno komandno polje aktiviranjem otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
174
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi zadani podaci bit e snimljeni, a zadani naziv e se pojaviti u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija. U zatvorenoj listi nalazi se i konfiguracija sa imenom Default, u kojoj su svi parametri postavljeni na iskljueno stanje, tako da se njenim izborom na najbri nain mogu ponititi unesene izmjene. Kreiranje grupa entiteta i generiranje izvjetaja Izborom komandnog polja Nivo, koji se nalazi u dijelu dijalog box-a Definiranje novih grupa, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Dijalog box za izbor nivoa U dijalog box-u su prikazani svi nivoi koji se nalaze u modelu. Sada je potrebno da izaberete nivoe za koje elite kreirati izvjetaj i da ih aktiviranjem komandnog polja OK ubacite u listu.
175
U listu su ubaeni izabrani nivoi Izborom komandnog polja Okvir, dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira okvira u prozoru Dispozicija, pri emu komandna linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Okviri - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo otvara, a svi odabrani okviri prikazuju u list. Pomou komandnog polja Pomoni pogled u listu se mogu ubaciti i pomoni pogledi.
Dijalog box za izbor pomonih pogleda Grupe za koje se generira izvjetaj, mogu se kreirati i odabirom linijskih entiteta (greda i linijskih leajeva) sa crtea. Naime, aktiviranjem komandnog polja Linijski entiteti dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira linijskih entiteta: <0 odab.> Linijski entiteti - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>):
176 Napominjemo da se ne mogu kreirati grupe u kojima se istovremeno nalaze i grede i linijski leajevi, tako da e entitet koji je prvi odabran odrediti koji e entiteti ui u selekciju. Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo otvara, a u listu se ubacuje grupa sa imenom Grupa greda ako su odabrane grede, odnosno Grupa linijskih leajeva ako su sa crtea odabrani linijski leajevi.
Odabirom greda sa crtea, u listu je ubaena grupa greda U koloni Naziv u listi, zadaje se ime poglavlja u koje se ubacuje izvjetaj za entitete koji pripadaju danoj grupi. Jednostavnim klikom mia preko naziva bilo koje grupe, on se odabire i moe se promijeniti unosom novog imena sa tipkovnice. Za svaku grupu entiteta, u koloni Konfiguracija nalazi se zatvorena lista iz koje se moe izabrati bilo koja ranije snimljena konfiguracija. Znai izvjetaj se ne generira za trenutano stanje parametara, ve za snimljenu konfiguraciju koja je pridruena danoj grupi entiteta. Ako se izvjetaj za sve grupe generira sa istom konfiguracijom, dovoljno je da se ona dodijeli jednoj grupi, a zatim da se iz padajueg menija, koji se otvara desnim klikom mia preko njenog imena, izabere naredba Dodijeli svima. Na ovaj nain svim grupama bit e pridruena izabrana konfiguracija
177
Naredba za dodjeljivanje iste konfiguracije svim grupama entiteta Stanje check box-a koji se nalazi na kraju svakog reda, odreuje da li e se za tu grupu entiteta generirati izvjetaj. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se padajui meni sa stavkama Odaberi sve i Deselektiraj sve. Njihovim izborom mogu se odabrati, odnosno deselektirati svi check box-ovi istovremeno. Grupe entiteta mogu se odabrati i unoenjem njihovih rednih brojeva u edit box-u Izbor, koji se nalazi ispod liste.
Ukljueni check box-ovi oznaavaju da e se za te grupe entiteta generirati izvjetaj Gore i Dolje omoguena je promjena redoslijeda grupa Pomou komandnih polja entiteta u listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne preko reda u kome se nalazi grupa kojoj je potrebno promijeniti poloaj u listi, a zatim aktivira odgovarajue dugme. Pomou komandnog polja Brii odabrane grupe se uklanjaju iz liste.
178
Napominjemo da se kreirane grupe snimaju u datoteku pri snimanju modela, tako ostaju trajno zapamene za kasnije koritenje. Ukoliko se u modelu nalaze faze graenja, izborom iz zatvorene liste Faze graenja odreuje se faza za koju se generira izvjetaj. Izborom opcije Sve faze, izvjetaj se generira za sve faze graenja. Zatvorena lista koja se nalazi u dijelu dijaloga Vidljivost, predviena je za izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti, sa kojim e se vriti generiranje grafikih blokova. Pored ove liste se nalaze i dvije ikone. Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost u kome moete regulirati nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Izabrano stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti sve dok ne izaete iz dijalog box-a Generiranje izvjetaja za grupe entiteta, kada e biti vraeno stanje vidljivosti koje je postavljeno u modulu za obradu rezultata. Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kome se mogu podeavati karakteristike blokova koji se generiraju. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve izmjene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe. U dijelu dijalog box-a Optereenja vri se izbor optereenja za koja se generiraju izvjetaji rezultata statikog prorauna. Pored pojedinanog sluaja optereenja koji se bira iz liste, izvjetaj se moe generirati i za: Sva osnovna optereenja, Sve kombinacije optereenja ili Sva optereenja.
Dio dijalog box-a u kome se vri izbor optereenja za koja se generira izvjetaj Napominjemo da se izabrano optereenje, faza graenja i vidljivost ne snimaju u konfiguraciju, ve se pri svakom generiranju izvjetaja ponovo definiraju Kada su zadani svi potrebni parametri pristupa se generiranju izvjetaja. Pri tome, treba provjeriti da li je za svaku od grupa u koloni Konfiguracija izabrana neka od ranije snimljenih
179 konfiguracija, jer e na osnovu nje biti generiran izvjetaj, kao i da li je grupama za koje se generira izvjetaj odgovarajui check box postavljen na ukljueno stanje Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog komandnog polja izvjetaj se generira i izvozi u projektnu dokumentaciju Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog komandnog polja izvjetaj se generira i alje na ispis
Pomou check box-a Grupirati po nazivu odreuje se poloaj generiranih blokova u projektnoj dokumentaciji. Kada je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje program automatski svaki blok smjeta u odgovarajue poglavlje. Tako e naprimjer blokove sa rezultatima dimenzioniranja elinih greda ubaciti u poglavlje Dimenzioniranje (elik). Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje program e za svaku grupu entiteta kreirati novo poglavlje sa imenom koje je zadano u koloni Naziv, i u njega e ubaciti sve blokove koji su generirani za entitete iz date grupe. Da bi se olakalo kreiranje konfiguracija i kontrola unesenih podataka, omogueno je generiranje izvjetaja i za trenutano stanje parametara. Naime, desnim klikom mia preko odabranih grupa u listi otvara se padajui meni, iz koga se moe izabrati neka od ponuenih opcija za generiranje izvjetaja.
Sadraj padajueg menija za generiranje izvjetaja sa trenutnim stanjem parametara Moe se generirati cijeli izvjetaj ili samo neki njegov dio, naprimjer tekstualni izvjetaj sa rezultatima statikog prorauna za ploe ili izvjetaj dimenzioniranja betonskih grede. Sadraj ovog menija nije uvijek isti, ve zavisi od toga koji su tekstualni i grafiki blokovi izabrani za generiranje. Tako da ukoliko npr. nisu ukljueni check box-ovi koji se odnose na dimenzioniranje, u meniju se nee nai opcije za generiranje izvjetaja dimenzioniranja. Izborom neke od stavki iz menija, izvjetaj se generira i prikazuje na zaslonu. Napominjemo da se izvjetaji koji su generirani za trenutano stanje parametara ne mogu ubacivati u projektnu dokumentaciju. Njihova prvenstvena namjena je kontrola unesenih podataka pri kreiranju konfiguracija.
180
6.19
Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa nastavkom *.txt
Sve tekstualne izvjetaje generirane u programu moete izvesti u posebnu datoteku koja ima nastavak *.txt. Izvjetaji se izvoze u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (na pr. u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format datoteke, prije svega u Excel. Izvoz u *.txt se moe izvesti iz svakog dijalog box-a u kome je omogueno kreiranje tekstualnih izvjetaja, odnosno u kome se nalazi komandno polje sa prikazanom ikonom. Aktiviranjem ovog komandnog polja otvara se standardni dijalog box za snimanje datoteka.
Dijalog box za snimanje datoteka Sada je potrebno zadati eljeno ime datoteke i aktiviranjem komandnog polja Snimi izvriti njegovo snimanje u izabranom direktoriju. Pored pojedinanog izvoza tekstualnih izvjetaja, omogueno je i snimanje u *.txt datoteku izvjetaja koji su ranije izvezeni u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je , koje je u editoru ureivanja papira postavljeno uz desnu ivicu zaslona. komandno polje Naime, neophodno je prvo odabrati tekstualni blok koji se izvozi, a zatim aktiviranjem ovog komandnog polja izvriti njegovo snimanje u *.txt datoteku.
181
6.20
Kreiranje projektne dokumentacije
6.20.1 Definiranje formata papira (Format papira)

Izbor boje pozadine odabranog izvjetaja Obzirom da projektna dokumentacija sadri veliki broj tekstualnih blokova, da bi se olakao rad sa njima omogueno je prikazivanje sadraja blokova koji su odabrani u stablu izvjetaja sa posebnom bojom pozadine.
Odabrani tekstualni izvjetaj je prikazan sa izabranom bojom pozadine Boja pozadine odabranih tekstualnih izvjetaja moe se promijeniti pomou color box-a, koje se nalazi u dijalog box-u naredbe Format papira, u istoimenoj datoteci.
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a, otvorio je dijalog za izbor boje
182
Definiranje margina U okviru kartoteke Margine ubaena su etiri edit box-a za unoenje proizvoljnog teksta, koji e se ispisivati u header-u, odnosno footer-u svake strane izvjetaja:
Kartoteka Margine sa etiri nova edit box-a za unos teksta u header i footer Gore - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored lijeve margine Gore - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored desne margine Dolje - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored lijeve margine Dolje - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored desne margine Izborom ove ikone, koja se nalazi sa desne strane svakog od prethodno opisanih edit box-ova, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definiranih tekstova. Na raspolaganju su slijedei tekstovi: #p #n #t #d Redni broj tekue strane Ukupan broj strana Trenutno vrijeme Tekui datum
Ubaeni programski definirani tekstovi, u edit box-u se oznaavaju simbolom # i odgovarajuim slovom. Preuzimanje snimljenih konfiguracija od drugog korisnika (Uvoz) Programom je omogueno i preuzimanje snimljenih konfiguracija sa podacima o papiru od drugog korisnika. Za ovu namjenu predvieno je komandno polje komandnog polja Uvoz:
183
Komandno polje Uvoz za preuzimanje konfiguracija od drugog korisnika Izborom ovog komandnog polja otvara se novi dijalog box:
Dijalog box za uvoz konfiguracija sa podacima o papiru Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$har. Kada je odabrana eljena datoteka, klikom miem na komandno polje Uitaj izvrit e se preuzimanje konfiguracija sa podacima o papiru. Od tog trenutka, sve uvezene konfiguracije prikazivat e se u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija, i bilo koja od njih moi e se postaviti za tekuu. Ako neke od uvezenih konfiguracija imaju isto ime kao i postojee konfiguracije u listi, dodati e im se simbol * na kraju imena.
184
6.20.2 Komande za rad sa blokovima u stablu

Premjetanje blokova Svaki novi ubaeni blok automatski se smjeta na kraj grupe blokova koji su vezani za dati naslov poglavlja. Da bi mogli izvriti rasporeivanje blokova po svojoj elji, omogueno je prebacivanje i kopiranje trenutano odabranog bloka iz jednog poglavlja u drugo. Izborom naredbe Premjetanje bloka pomou ove ikone, ili iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za premjetanje i kopiranje trenutano aktivnog bloka iz jednog poglavlja u drugo U zatvorenoj listi trenutano je prikazan naziv poglavlja kojem odabrani blok pripada. U sluaju da blok elite premjestiti ili kopirati u neko drugo poglavlje, potrebno je da iz zatvorene liste odaberete naziv tog poglavlja, a zatim aktivirate jednu od dvije ponuene opcije: premjetanje ili kopiranje bloka. Izborom radio button-a Premjetanje bloka, blok e biti premjeten iz poglavlja kojem je prvobitno pripadao, u poglavlje koje je izabrano iz liste, dok e u sluaju da je aktiviran radio button Kopiranje bloka, odabrani blok biti kopiran iz jednog poglavlja u drugo, tako da e se nai u oba poglavlja. Izlaskom iz dijalog box-a na komandno polje OK, u stablu e blok biti premjeten, odnosno kopiran u zahtijevano poglavlje. TXT blokovi u okviru projektne dokumentacije Obzirom da se pri kreiranju projektne dokumentacije, pored tabela i crtea, esto javlja potreba za dopisivanjem raznih tekstova (naslovi, komentari, analize optereenja, itd.) omogueno je ubacivanje praznih blokova koji bi se koristili za ovu namjenu. Blokovi se mogu ubacivati u projektnu dokumentaciju izborom odgovarajuih naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena poglavlja u stablu: Ubaci blok na poetak poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na poetak danog poglavlja Ubaci blok na kraj poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na kraj danog poglavlja
185
Naredbe za ubacivanje praznog bloka na poetak, odnosno kraj poglavlja Takoer, blokovi se mogu ubacivati i aktiviranjem odgovarajuih ikona ili izborom naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena bilo kog ve ubaenog bloka. aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok iznad blok se ubacuje neposredno iznad odabranog bloka aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok ispod blok se ubacuje neposredno ispod odabranog bloka
Naredbe za ubacivanje praznog bloka iznad, odnosno ispod trenutano odabranog bloka Nakon ubacivanja bloka u izvjetaj pomou neke od prethodno opisanih naredbi, program e automatski otvoriti dijalog box u koji se unosi sadraj bloka:
186
Izgled dijalog box-a u koji se unosi sadraj ubaenog bloka Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i u proceduri definiranja zaglavlja tipske strane projekta. Pored mogunosti definiranja proizvoljne veliine i sadraja kolona i redova, imate mogunost i da proizvoljno odabrani tekst iz Word-a, preko clip-board-a kopirate u sadraj ubaenog bloka.
U sadraj bloka je iz Word-a kopirana analiza optereenja Nakon aktiviranja komandnog polja OK, sadraj ubaenog bloka pojavit e se u sastavu projektne dokumentacije.
187
Sadraj ubaenog bloka Veliina ubaenih blokova je programski definirana, ali se ona moe naknadno promijeniti razvlaenjem graninika koji su postavljeni na njegovim stranama.
Razvlaenjem donje ivice blok je dobio potrebnu veliinu Ubaeni tekstualni blok je potpuno ravnopravan sa ostalim grafikim i tekstualnim blokovima, tako da se nad njim mogu vriti sve programom predviene operacije (promjena poloaja, brisanje, itd). U meniju koji se otvara desnim klikom preko imena ubaenog bloka u stablu nalazi se i naredba Ureivanje ubaenog bloka. Izborom ove naredbe otvara se potpuno isti dijalog kao i pri ubacivanju bloka, tako da na ovaj nain u svakom trenutku moete urediti njegov sadraj. Napominjemo da se ista naredba nalazi i u meniju koji se otvara desnim klikom preko sadraja ubaenog bloka.
188
Naredba za ureivanje ubaenog bloka
6.20.3 Generiranje izvjetaja

Generator ulaznih podataka o konstrukciji Izborom naredbe Generiranje izvjetaja iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko grane stabla Ulazni podaci -> Konstrukcija, otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za generiranje ulaznih podataka o konstrukciji U dijelu dijalog box-a koji se odnosi na generiranje grafikih blokova sa geometrijom modela dodate su nove opcije: 3D prikaz kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje za izbor su dostupni radio button-i koji se nalaze ispod njega:
189
iani
- kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa ianim trodimenzionalnim modelom.
Render - kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa renderiranim trodimenzionalnim modelom. Dispozicija okvira - kada je ovaj check box postavljen na ukljueno kreirat e se grafiki blok sa dispozicijom svih okvira modela.
Pored liste za izbor snimljenih konfiguracija vidljivosti nalaze se ikone pomou kojih se moe detaljno podeavati izgled grafikih blokova: Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost, u kojem moete regulirati nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije posebno. Izabrano stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti samo dok ne izaete iz dijalog box-a Generator ulaznih podataka o konstrukciji. Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kojem se mogu podeavati karakteristike blokova koji e biti kreirani. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve izmjene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe. Generator ulaznih podataka o optereenju Izborom naredbe Generiranje izvjetaja iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko grane stabla Ulazni podaci -> Optereenje, otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za generiranje ulaznih podataka o optereenju U dijelu dijalog boxa Sluajevi optereenja dodat je check box Zbroj vanjskih sila. Kada je on postavljen na ukljueno stanje u tablici e se pored imena svih osnovnih sluajeva optereenja ispisivati i sume zadanog optereenja u pravcu globalnih koordinatnih osi. Izuzetak predstavljaju sluajevi optereenja sa pokretnim optereenjem, seizmiki sluajevi optereenja proraunati metodom multimodalne analize i utjecajne linije. Isti podaci e se ispisivati i za sve kombinacije koje u svom sastavu nemaju pokretno optereenje ili seizmiko optereenje koje je proraunato metodom multimodalne analize.
190
Tabela sluajeva optereenja sa prikazanom sumom vanjskih sila U dijelu dijalog box-a Grafiki blokovi dodana je zatvorena lista za izbor ranije snimljenih konfiguracija vidljivosti, kao i ikone pomou kojih se moe detaljno podeavati izgled grafikih blokova. Rad sa ovim parametrima je isti kao i pri generiranju ulaznih podataka o konstrukciji. Opcijsko brisanje ve postojeih generiranih blokova pri ponovnom generiranju Prilikom generiranja izvjetaja program provjerava da li u projektnoj dokumentaciji postoje tekstualni ili grafiki blokovi koji su ranije generirani sa istom naredbom. Ako postoje pojavljuje se upozorenje koje korisniku prua mogunost brisanja ovih blokova iz izvjetaja.
Izborom potvrdnog odgovora briu se ranije generirani blokovi, dok se izborom negativnog odgovora oni zadravaju, uz dodavanje novih blokova u dokumentaciju. Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim generiranjima blokova, tako da se upozorenje vie nee pojavljivati. Ukoliko elite ponititi zapameni odgovor, odnosno omoguiti ponovno prikazivanje upozorenja, potrebno je da u dijalog box-u naredbe Prilagodba (Setup -> Prilagodba) aktivirate komandno polje Ponitavanje automatskih odgovora.
191
6.20.4 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata

Pomou naredbe Uvoz, imate mogunost da u sastav projektne dokumentacije ubacite grafike blokove i tekstualne izvjetaje iz drugih projekata. Izborom ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija, nalazi se ime tekueg direktorija. S obzirom da se kreirana projektna dokumentacija snima u datoteku koja ima isto ime kao i datoteka sa ulaznim podacima i nastavak *.twp_d, u centralnom dijelu dijalog box-a su prikazane samo datoteke sa ovim nastavkom, koji se nalaze u tekuem direktoriju. Sada je potrebno da klikom mia odaberete eljenu datoteku i aktivirate komandno polje Uitaj, nakon ega se otvara novi dijalog box:
Dijalog box u kome se biraju blokovi za uvoz
192 U listi su prikazani svi grafiki blokovi i tekstualni izvjetaji koji se nalaze u odabranoj datoteci. Za svaki od njih je ispisano ime, kao i naziv poglavlja kojem pripada. Izbor blokova za ubacivanje u projektnu dokumentaciju vri se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na ukljueno stanje. Komandna polja u donjem dijelu dijalog boxa imaju slijedeu namjenu: Sve Nita Inverzija odabira - aktiviranjem ovog komandnog polja odabiru se svi grafiki i tekstualni blokovi u listi - aktiviranjem ovog komandnog polja deselektiraju se svi ranije odabrani blokovi - aktiviranjem ovog komandnog polja odabrani deselektiraju, a neodabrani postaju odabrani. blokovi se
Blokovi se mogu odabrati i aktiviranjem naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja kome dati blok pripada:
Meni koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja Odaberi poglavlje - odabiru se svi blokovi koji pripadaju danom poglavlju
Deselektiraj poglavlje - iz selekcije se iskljuuju svi blokovi koji pripadaju danom poglavlju Izborom komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a svi odabrani blokovi se ubacuju u odgovarajuu granu projektne dokumentacije.
6.20.5 Dodavanje poglavlja

Da bi se olakalo organiziranje projektne dokumentacije, omogueno je dodavanje novih poglavlja u stablo izvjetaja. Kao posljednja grana u stablu izvjetaja sada se nalazi poglavlje Dodaci. Desnim klikom mia preko njega otvara se meni sa stavkom Nova mapa:
193
Desni klik mia preko naziva poglavlja Dodaci, otvara meni u kome se nalazi stavka Nova mapa Izborom ove stavke iz menija, otvara se dijalog u kome se zadaje ime novog poglavlja:
Aktiviranjem komandnog polja OK, u grani Dodaci bit e smjeteno novo poglavlje sa zadanim nazivom. Ukoliko elite promijeniti ime novododanog poglavlja ili ga obrisati iz stabla, potrebno je da iz padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko njegovog naziva izaberete odgovarajuu naredbu.
194
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko novog poglavlja Izborom naredbe Preimenuj ponovo se otvara dijalog u kojem se sada moe zadati novo ime poglavlja, dok se aktiviranjem naredbe Brii poglavlje uklanja iz dokumentacije. Ukoliko poglavlje sadri neke grafike ili tekstualne blokove, a aktivira se opcija Brii, pojavit e se odgovarajue upozorenje:
Dodana poglavlja su potpuno ravnopravna sa ve postojeim poglavljima, tako da i za njih vae sve programom predviene naredbe za ubacivanje blokova (ubacivanje praznog bloka, premjetanje i kopiranje blokova).
195
6.20.6 Prikaz tekstualnih izvjetaja u jednoj koloni

S obzirom da program po default-u uske tekstualne izvjetaje automatski prelama u vie kolona, u programu Tower 6 omogueno je izabrati njihov prikaz u jednoj koloni. Izborom ikone Karakteristike bloka ili istoimene naredbe iz padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko naziva bloka u stablu, odnosno desnim klikom mia preko sadraja izvjetaja, otvara se dijalog box u kome se nalazi ova opcija:
Check box Jedna kolona, pomou kojeg se regulira da li e tekstualni izvjetaj biti prikazan u jednoj koloni Ukoliko se check box Jedna kolona postavi na ukljueno stanje, tekstualni izvjetaj e biti prikazan u jednoj koloni, a ako je isti iskljuen program e tekstualni izvjetaj postaviti u vie kolona.
Dva ista tekstualna izvjetaja, s tim to je u dijalog box-u Karakteristike bloka prvog izvjetaja iskljuen check box Jedna kolona, a u drugom je isti ukljuen
196
6.20.7 Oporavak oteenih dokumenata

U sluaju da, iz nekog razloga, doe do kvarenja dokumenata, tako da vie ne mogu da se otvore, predviena je naredba za njihovo oporavljanje uz zadravanje blokova. Naime, istovremenim pritiskom na tastere Ctrl i D u modulu za obradu rezultata otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izborom potvrdnog odgovora izvrit e se defragmentacija, odnosno oporavak izvjetaja, dok e negativan odgovor oznaiti zatvaranje dijalog box-a bez prethodnog oporavka dokumenta. Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim pozivanjima ove naredbe, bez otvaranja dijalog box-a.

Tower 6

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tower 6

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tower 6

Upute za rad sa programom

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

3. UNOS PODATAKA ......................................................................................29 3.1

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

3.1.6 3.1.7 3.1.8

Promjena i kontrola ranije unesenih podataka ........................................ 59

Komande za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije .................. 66

Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu (meni Setup) 76

Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz) ........................................... 87

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

5. PRORAUN MODELA..................................................................................95 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5

6. OBRADA REZULTATA PRORAUNA ..........................................................103 6.1

Prikazivanje utjecaja ........................................................................ 103

6.2 6.3 6.4 6.5 6.6

6.7 6.8 6.9 6.10 6.11

Dimenzioniranje elinih presjeka ....................................................... 142

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

6.12.2 6.12.3 6.12.4 6.12.5 6.12.6 6.12.7

Dimenzioniranje drvenih konstrukcija.................................................. 149

6.13.1 6.13.2 6.13.3 6.13.4

6.14 6.15 6.16 6.17

Legenda za armaturu........................................................................................ 153

6.17.1 6.17.2 6.17.3 6.17.4 6.17.5

6.18 6.19 6.20

6.20.1 6.20.2 6.20.3 6.20.4 6.20.5 6.20.6 6.20.7

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Instalacija HASP License Manager-a

Aktiviranjem komandnog polja Next, otvara se slijedei dijalog box:

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

10 Za nastavak klijentske instalacije, aktivirajte komandno polje Next.

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Zadavanje segmenta polilinije sa koritenjem polarnog naina crtanja

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate

Unos slobodne toke kada je ukljuen OSNAP kriterij

Prekida Slobodna toka

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Crtanje poligonalne linije

Odabir elemenata crtea

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Opcija Set u meniju naredbe eXtras

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost)

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Entiteti koji pripadaju grupi Krov

Entiteti koji pripadaju grupi Stupovi

Istovremeni prikaz obje grupe

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Ureivanje nivoa (Edit)

Promjena imena okvira (Preimenuj)

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.co.yu * e-mail: info@radimpex.co.yu * Tel. 011 3809-158

Oznake okvira prije auriranja indeksa

Oznake okvira poslije auriranja indeksa