MT860 - To Brojilo

Mjerenje i upravljanje energije
MT860
Visokoprecizna
trofazna
viefunkcionalna
brojila
Tehniki opis
Verzija 2.2, 20. 04. 2006
Sadraj:
1. Namjena ............................................................. 4
1.1. Glavne znaajke brojila ................................... 5
1.2. 60 godina tradicije ........................................... 5
1.3. Koristi od novih rjeenja .................................. 6
2. Izgled brojila ....................................................... 7
2.1. Izgled brojila za nadgradnju ............................ 7
2.1.1. Kuite brojila za nadgadnju ........................ 7
2.1.2. Prikljunica brojila za nadgradnju................. 7
2.1.3. Natpisna ploa brojila za nadgradnju ........... 8
2.1.4. Sastavni dijelovi brojila za nadgradnju ......... 8
2.1.5. Izmjere brojila za nadgradnju ....................... 9
2.2. Izgled brojila za ugradnju ................................ 9
2.2.1. Kuite brojila za ugadnju ............................ 9
2.2.2. Prikljunica brojila za ugradnju..................... 9
2.2.3. Natpisna ploa brojila za nadgradnju ......... 10
2.2.4. Izmjere brojila za ugradnju ......................... 10
3. Konfiguracija brojila .......................................... 10
3.1. Mjerni sustav ................................................. 10
3.1.1. Analogno digitalni pretvornik ...................... 11
3.1.2. Procesor digitalnog signala ........................ 11
3.2. Nadzorni intgegrirani sklop ............................ 11
3.3. Stupanj za napajanje brojila .......................... 11
3.3.1. Unutarnje napajanje ....................................11

3.3.2. Vanjsko napajanje.......................................11
3.3.3. Unutarnje i vanjsko napajanje .....................11
3.3.4. Prioritet izvora napajaja...............................11
3.3.5. Pomono napajanje za oitavanje ..............12
brojila u beznaponskom stanju..............................12
3.4. Unutarnji sat realnog vremena .......................12
3.4.1. Kristal kvarca...............................................12
3.4.2. Vanjsko sinkroniziranje sata........................12
3.4.3. Priuvni izvor napajanja sata ......................12
3.4.4. Namjetanje vremena i datuma ..................12
3.4.5. Prelazak sa zimskog na ljetno vrijeme........13
3.5. Impulsne svjetlee diode................................13
3.6. Tipkala............................................................13
3.7. Komunikacijski kanali .....................................14
3.7.1. Optiko suelje............................................14
3.7.2. CS suelje ...................................................14
3.7.3. Suelje RS232 ............................................15
3.7.4. Suelje RS485 ............................................15
3.7.5. Komunikacijski modul..................................15
3.7.6. Komunikacijski modul s GSM modemom ...17
3.7.7. Namjetanje parametara telefonskog

modema...................................................... 17
3.8. Ulazi i izlazi .................................................... 17
3.8.1. Ulazi ............................................................ 18
3.8.2. Izlazi ............................................................ 18
3.8.3. Ulazno-izlazni modul................................... 19
3.8.4. Ulazi ............................................................ 20
3.8.5. Izlazi ............................................................ 20
3.9. Pokaznik od tekueg kristala ......................... 21
3.9.1. Reimi prikazivanja ..................................... 22
3.9.2. Statusni indikatori........................................ 22
3.9.3. Detektiranje faznih napona ......................... 22
4. Upravljanje pokaznikom.................................... 23
4.1. Prikazivanje poetnog logotipa ...................... 23
4.2. Reim automatskog prikazivanje ................... 23
podataka ............................................................... 23
4.3. Ispitivanje pokaznika...................................... 23
4.4. Prikazivanje podataka na poziv ..................... 24
4.5. Prikazivanje podataka krivulji......................... 24
optereenja ........................................................... 24
4.6. Prikaz parametara kvaliteta energije ............. 25
4.7. Prikaz gubitaka u transformatoru................... 25
4.8. Prikazivanje parametara GSM komunikacije . 25
4.9. Reim namjetanja parametara brojila na
terenu i runo namjetanje parametara brojila
.................................................................... 26
4.9.1. Namjetanje parametera na terenu ............ 26
4.9.2. Runo namjetanje parametera.................. 26
4.10. Reim prikazivanja podataka s .................... 26
poveanom rezolucijom ........................................ 26
4.11. Resetiranje alarma....................................... 27
4.12. Obraunsko resetiranje brojila ..................... 27
4.13. Dijagrami toka upravljanja pokaznika s
pomou tipkala............................................ 28
4.13.1. Listanje izbornika i podizbornika na
pokazniku.................................................... 28
4.13.2. Prikazivanje podataka na poziv ................ 29
4.13.3. Prikazivanje podataka registratora krivulje
optereenja ................................................. 30
4.13.4. Prikazivanje parametara kvaliteta energije31
4.13.5. Prikazivanje razine i parametara GSM
signala ........................................................ 32
4.13.6. Namjetanje parametera s pomou tipkala
Reset i Poziv............................................... 33
5. Komuniciranje ................................................... 34
5.1. Protokol IEC 62056-21................................... 34
5.1.1. Prijavljivanje za komuniciranje.................... 34
5.1.2. Namjetanje brzine prijenosa podataka...... 34
5.1.3. Naredbe R1 i W1 ........................................ 34
5.1.4. Naredba R5................................................. 35
5.1.5. Oitavanje podataka ................................... 35
5.1.6. Prekid komunikacije .................................... 35
5.1.7. Poruke o pogrekama................................. 35
5.2. Ostali protokoli u brojilima MT860 ................. 36
6. Mjerenje energije .............................................. 37
6.1. Mjerenje jalove energije ................................. 37
6.2. Prethodna obraunska razdoblja ................... 37
6.3. Kompenzacija pogreka naponskog.............. 37
transformatora....................................................... 37
6.4. Kompenziranje gubitaka u bakru i ................. 37

eljezu transformatora .......................................... 37
7. Mjerenje maksimalnih snaga ............................ 38
7.1. Maksimalne snage......................................... 38
7.2. Maksimalne snage po tarifama...................... 38
7.3. Kumulativna maksimalna snaga.................... 38
7.4. Vrste mjerenja maksimalnih snaga................ 38
7.4.1. Fiksni mjerni period za snagu..................... 38
7.4.2. Namjetanje tipa mjernog perioda za......... 38
snagu 38
7.4.3. Sinkroni nain okidanja poetka ................. 38
mjernog perioda za snagu .................................... 38
7.4.4. Okidanje poetka mjernog perioda............. 39
preko ulaza MPE .................................................. 39
7.5. Obraunsko resetiranje brojila i ..................... 39
prebacivanje tarife ................................................ 39
7.5.1. Obraunsko resetiranje brojila ne............... 39
prekine mjerni period za snagu ............................ 39
7.5.2. Zakanjenje obraunskog resetiranja......... 40
brojila 40
7.6. Prethodna obraunska razdoblja................... 40
8. Parametri kvaliteta energije .............................. 41
9. Vietarifno obraunsko mjerenje ...................... 41
9.1. Tarifna naprava.............................................. 41
9.1.1. Tarifni programi .......................................... 42
9.1.2. Sezone u godini.......................................... 42
9.1.3. Tjedni program ........................................... 42
9.1.4. Dnevni program .......................................... 42
9.1.5. Praznici i blagdani ...................................... 42
9.2. Vanjsko prebacivanje tarifa ........................... 42
10. Krivulje optereenja ........................................ 43
10.1. Broj kanala................................................... 43
10.2. Registrcijski period ...................................... 43
10.3. Veliine ........................................................ 43
10.4. Kapacitet registratora krivulji ....................... 43
optereenja ........................................................... 43
10.5. Format ......................................................... 43
11. Knjige dogaaja .............................................. 44
12. Obraunsko resetiranje brojila........................ 44
12.1. Tipovi obraunskih resetiranja..................... 44
12.1.1. Obraunsko resetiranje s unutarnjom ...... 44
tarifnom napravom................................................ 44
12.1.2. Runo obraunsko resetiranje brojila ....... 45
12.1.3. Obraunsko resetiranje brojila preko........ 45
komunikacijskog kanala........................................ 45
12.1.4. Obraunsko resetiranje brojila preko........ 45
ulaza MRa i MRb .................................................. 45
12.2. Onemoguavanje obraunskog................... 45
resetiranja brojila .................................................. 45
12.3. Izlazi MRAa i MRAb..................................... 45
12.4. Obraunski podaci....................................... 45
12.4.1. Indeks prethodnih vrijednosti.................... 45
13. Zatita protiv zloporabe brojila........................ 46
13.1. Mehanike zatite........................................ 46
13.1.1. Plombe...................................................... 46
13.1.2. Detektori otvaranja poklopca .................... 47
13.2. Sofverska zatita protiv zloporabe............... 47
13.2.1. Softverske brave....................................... 47
13.2.2. Zaporke..................................................... 47
13.2.3. Onemoguavanje komunikacije ............... 47

13.2.4. Broja obraunskih reseta brojila ............. 47
13.2.5. Knjiga dogaaja........................................ 47
13.2.6. Zatita obraunskih mjerenja ................... 47
14. Namjetanja parametara brojila ..................... 48
15. Pribor za opsluivanje brojila.......................... 48
15.1. Trofazni kruni vektorski dijagram............... 48
15.2. Analiza viih harmonika............................... 49
16. Postupak prikljuivanja brojila ........................ 49
16.1. Postupak demontae brojila ........................ 50
17. Konfiguriranje PC modema ............................ 50
18. Odravanje brojila........................................... 53
19. Prikljuivanje brojila.........................................53

20. Tehniki podaci ...............................................54
21. Tipno oznaavanje brojila ...............................55
22. Dodatak A: Oznaavanje tipova komunikacijskih
modula ........................................................56
22.1. Raspoloive izvedbe komunikacijskih modula
....................................................................56
23. Dodatak B: Oznaavanje tipova ulazno/izlaznih
modula ........................................................56
23.1. Raspoloive izvedbe ulazno-izlaznih modula
....................................................................56
24. Dodatak C: OBIS kodovi .................................57
MT860 Elektronika precizna

trofazna viefunkcijska brojila
1. Namjena
Elektronika visokoprecizna viefunkcijska trofazna
trosustavna transformatorska brojila MT860 su namjenjena za mjerenje i registriranje djelatne, jalove i
prividne energije i snage u trofaznim etvero- i troinim mreama kod industrijskih potroaa kao i kod
elektrodistribucija na razini generacije i prijenosa
energije. Brojila takoer omoguavaju mjerenje parametara kvaliteta elektrine energije.
Po svojim mjernim i tehnikim znaajkama brojila

odgovaraju slijedeim meunarodnim normama:
Brojila su konstruirana i proizvedena prema normi

ISO 9001.
4 od 68
IEC 62053-22 za brojila djelatne energije

klase tonosti 0,5S ili 0,2S,
IEC 62053-23 za brojila jalove energije klase

tonosti 3 ili 2, s time da se izbadare na tonost 1% odnosno 0,5%.
IEC 62054-21 za uklopne satove
IEC 62056-21 za optiko suelje

1.1. Glavne znaajke brojila

Brojila MT860 ispunjavaju potrebe po mjerenju elektrine energije kod velikih potroaa prema zahtjevima koji proizilaze iz dereguliranog trita elektrine
energije kao i zahtjeva po kvalitetnoj elektrinoj
energiji.
Funkcije:
Glavne znaajke brojila:

x
x
x
x
x
x
Visoka tonost i dugotrajna mjerna stabilnost,

Dug ivotni vijek i velika pouzdanost u eksploataciji
Modularna konstrukcija s komunikacijskim i/ili
ulazno/izlaznim modulom,
Prikljuenje preko strujnih ili strujnih i naponskih mjernih transformatora u etvero- i
troine trofazne mree,
Vienaponski opseg.
Prirodan ili umjetan spoj brojila jalove
energije
x
x
x
x
x
x
Kuita:
Mjerenje energije i snage:

x
x
x
x
Mjerenje djelatne energije u dva smjera

protoka (preuzeta, odaslana) prema normi
IEC 62053-22, klasa 0,2S ili 0,5S,
Mjerenje jalove energije (u etiri kvadranta
kao i u kombiniranim kvadrantima npr.
Q+=Q1 + Q2 i Q-=Q3 + Q4) prema normi IEC
62053-23, klasa 2 ili 3 (badareni na 0,5% ili
1%),
Mjerenje prividna energije u dva smjera
protoka badareni na 0,5%, ili 1%
Mjerenje trenutne prosjene, maksimalne i
kumulativne maksimalne snage.
x
x
x
x
x
x
Trenutne i efektivne vrijednosti faznih napona, struja i frekvencije,

Faktor totalnog harmonijskog izoblienja,
Analiza sadraja viih harmonika,
Faktor snage,
Fazni kutovi,
Nestanak napona (dugotrajni i kratkotrajni)
Smanjenje ili poveanje amplitude napona.
Platino kuita za nadgradnju prema normi

DIN 43857
Aluminijsko kuite za ugradnju u 19 ormare
(poluirine) prema DIN 43826.
Napredne funkcionalnosti:
x
x
x
x
Nadzor kvaliteta isporuene elektrine energije:

x
Vietarifno registriranje energije i snage, kao

i ukupne energije,
Dva neovisna registratora vremenskih profila
(krivulji optereenja),
Dvije knjige dogaaja,
Mogunost tri ulaza i osam izlaza,
Prikaz razliitih alarma i statusa brojila na
pokazniku
OBIS kod za identificiranje podataka prema
normi IEC 62056-61.
Mogunost kompenziranja pogreka mjernih

strujnih i naponskih transformatora
Mogunost kompenziranja gubitaka u bakru i
eljezu
Zatita od zloporabe brojila i zatita mjernih
podataka,
Prioritet unutarnjeg ili vanjskog napajanja
brojila.
1.2. 60 godina tradicije

Brojila su odobrena prema meunarodnim normama i
konstruirana prema stroim internim normama
Iskraemeco, koje su steevina 60 godinjih iskustava
u proizvodnji elektrinih brojila i 50 milijuna ugraenih
brojila diljem svijeta, te 30 godina tradicije u proizvodnji preciznih elektronikih brojila.
:Iskraemeco tradicija mjerenja elektrine energije od 1945
5 od 68

1.3. Koristi od novih rjeenja

Nova implementirana inovativna rjeenja poveavaju
tehnike mogunosti i proiruju funkcionalost brojila.
elektrodistribucije mogu imati samo jedan tip brojila

na skladitu za sva poluneizravna i neizravna mjerenja elektrine energije.
Zahvaljujui modularnoj konstrukciji brojila korisnicicima se nudi mogunost nadgradnje brojila prema
svojim sadnjim i buduim potrebama. Zahvaljujui
vienaponskom mjernom opsegu i stupnju napajanja
Osim toga, donose prednosti u sniavanju trokova

(vidi tabelu 1).
Znaajka
Vienaponski
opseg
Uporabna probitanost
Cjenovna probitanost
Isto brojilo prikljueno na bilo koji napon u opsegu faznog

napona od 57,7 V do 240 V
Isto brojilo se moe prikljuiti u trofazne etvero- ili troine
mree
Eliminirana mogunost oteenja brojila zbog pogrenog
prikljuenja ili prikljuenja na pogrean napon
SMANJENI
TROKOVI INVENTARA
Smanjen broj razliitih tipova
brojila koje elektrodistribucija
mora imati na skladitu.
Jednostavno prikljuivanje brojila
Modularnost
Omoguava kreiranje funkcionalnosti brojila prema vaim

sadanjim i buduim potrebama
Ulazno/izlazni i komunikacijski moduli se mogu naruiti
posebno ili naknadno
Ulazno/izlazni i komunikacijski moduli se mogu upotrebiti i
u Iskraemecovoj porodici brojila MT831
SMANJENI TROKOVI
KOMUNICIRANJA
Nema potrebe po dodatnim
vanjskim registratorima
podataka, komunikatorima, itd.
IEC norme jame lako integriranje brojila u AMR sustave

Optika sonda
s USB
prikljukom
i primarom
transformatora
za pomono
napajanje
brojila
Za oitavanje mjernih podataka na pokazniku nije potrebno

da je brojilo prikljueno na napon mree.
Brzo oitavanje i namjetanje parametara brojila preko
optikog suelja bez njegovog prethodnog prikljuivanja na
mreu
6 od 68
Nema trokova za baterije

priuvnog napajanja odnosno
utroka vremena za
prikljuivanje brojila na mreu.

2. Izgled brojila
2.1.1. Kuite brojila za nadgadnju
Brojila MT860 se proizvode u divje osnovne inaice:

x Za nadgradnju u plastinom kuitu prema normi
DIN 43857
x U aluminijiskom kuitu za ugradnju u 19 ormare; irina kuita je polovina 19, a prikljuuju
se sa stranje strane preko Esseilec konektora.
Ergonomski oblikovano kuite brojila za nadgradnju

sastoji se iz dna brojila s prikljunicom i 3 elemenata
za privrivanje brojila, poklopca brojila i poklopca
prikljunice. Izraeno je od samougasivog UV stabiliziranog polikarbonata, koji se moe reciklirati. Kuite
osigurava dvostruku izolaciju i stupanj zatite IP51
(IEC 60529) protiv prodora praine i vode.
Poklopac je brojila od prozirnog polikarbonata. Na
lijevoj je strani na sredini poklopca ponikljani eljezni
prsten (poz. 5) za privrivanje optike sonde na optiki suelje.
2.1. Izgled brojila za nadgradnju

7
10
9
6
5
1
2
Na desnoj se strani nalaze dva tipkala Poziv (crno

tipkalo) i Reset (crveno tipkalo). Tipkalo Reset ima
zasun za blokiranje, koji se moe plombirati. Poklopac se brojila privrava s pomou dva plombirna
vijka.
Gornji elemenat za privrivanje brojila za nadgradnju je klizni (slika 2), tako da se mogu namjestiti
visine privrivanja brojila od 160 do 230 mm iznad
linije koja spaja donje dvije toke za privrivanje.
12
12
11
Slika 2: Gornji elemenat za privrivanje brojila za

nadgradnju
Slika 1: Izgled i elementi brojila za nadgradnju

1. Dno brojila
8. Zasun tipkala Reset
2. Poklopac brojila
9. Svjetlea dioda brojila
3. Plombirni vijak
poklopca brojila
djelatne energije
4. Pokaznik
jalove energije
5. Optiko suelje
11. Poklopac prikljunice
6. Tipkalo Poziv
12. Plombirni vijak
7. Tipkalo Reset
2.1.2. Prikljunica brojila za nadgradnju

Prikljunica brojila za nadgradnju sadri prikljune i
pomone stezaljke kao i ulazno/izlazni i komunikacijski modul (ako su ugraeni), te detektor otvaranja
poklopca prikljunice (ako je bio zahtjevan).
poklopca prikljunice
Vijci za privrivanje poklopca brojila (poz. 3) se

plombiraju metrolokim plombama.
Vijci za privrivanje poklopca prikljunice (poz. 12)
se plombiraju plombama elektrodistribucije.
7 od 68

5
1
2
3
Slika 3: Izgled prikljunice brojila za nadgradnju
1. Strujne stezaljke
2. Naponske stezaljke
3. Pomone stezaljke
4. RJ11 utinica
5. Ulazno-izlazni modul
6. Komunikacijski modul
7. Detektor otvaranja
poklopca prikljunice
Prikljune su stezaljke od masivne mjedi, s provrtom

promjera 5 mm, koje su ponikljane kod tropskih
izvedbi brojila. Naponske grane brojila imaju svoje
prikljune stezaljke (2, 5, 8). Vodii su u prikljunim
stezaljkama privreni s pomou dva vijka, iji momenat pritezanja je 1 Nm.
Slika 4: Natpisna ploa brojila za nadgradnju
2.1.4. Sastavni dijelovi brojila za nadgradnju

Brojilo za nadgradnju imaju slijedee sastavne
dijelove:
1. Dno brojlo
7.Blok prikljunice
2. Gornje vjealo
8. Blok pomonih
3. Poklopac brojila
U prikljunicu je ugraeno 6
pomonih stezaljki, a ako se
ugradi i RJ-11 utinica onda
je na raspolaganje 12 pomonih stezaljki. Pomone
se stezaljke koriste za ulaze,
izlaze, komunikacijsko suelje i/ili prikljuak vanjskog napajanja.
Stezaljki
4. Pokopac prikljunice
9. Pregrada prikljunice
5. Natpisna ploa
10. Komunikacijski modul
6. Ploa s tiskanim
krugovima
11. Ulazno-izlazni modul
Broj se pomonih stezaljki moe dodatno poveati

ugradnjom ulazno-izlaznog modula,
.
Poklopac prikljunice je dugaak. Na unutarnjoj je
strani poklopca prikljunice naljepljena shema prikljuivanja brojila. Poklopac se prikljunice privruje s
pomou dva plombirna vijka.
2.1.3. Natpisna ploa brojila za nadgradnju

Natpisna je ploa plastina, a svi podaci o brojilu su
ugravirani laserom. Natpisna ploa sadri sve podatke brojila propisane normom IEC 62052-11, i znak
odobrenja tipa brojila, a prema zahtjevu i:
a. bar kod prema specifikaciji kupca
b. ime i/ili logo kupca
c. vlasniki broj kupca
8 od 68
10
4
11
Slika 5: Eksplozijski crte brojila za nadgradnju
1
2

2.1.5. Izmjere brojila za nadgradnju

Izmjere brojila za nadgradnju su sukladne s normom
DIN 43857, pri emu se gornja toka vjeanja moe
namjetati u opsegu od 160 mm do 230 mm iznad
linije koja spaja donje dvije toke privrivanja
brojila.
Brojila imaju etiri vijka za plombiranje s metrolokim

plombama. Dva vijka za plombiranje su na prednjoj
ploi (slika 7 poz. 3), a dva su na stranjoj ploi (slika
8 poz.2).
2.2.1. Kuite brojila za ugadnju

Kuite brojila za ugradnju u 19" ormare je iz
aluminija, a sastoji se iz kuita brojila (slika 7 poz. 1)
s rukama za noenje brojila (slika 7 poz. 11), prednje ploe brojila (slika 7 poz. 2) i zadnje ploe brojila
s Esseilec konektorom za prikljuivanje brojila (slika
8). Kuite brojila je polovne irine i sukladno s normom DIN 43826.
Na gornjem je dijelu prednje ploe brojila prozor od
pleksistakla kroz koji se moe vidjeti pokaznik (slika 7
poz. 4) te tehniki i ostali podaci natpisne ploe.
Na lijevoj se strani nalaze dva tipkala Poziv (slika 7
poz. 6) i Reset (slika 7 poz. 7). Tipkalolo Reset ima
proziran plastian poklopac (slika 7 poz. 8), koji se
moe plombirati, kako bi se onemoguio pristup do
tipkala Reset.
Optiko suelje (slika 7 poz. 5), svjetlea dioda za
badarenje brojila djelatne energije (slika 7 poz. 9) i
svjetlea dioda za badarenje brojila jalove energije
(slika 7 poz. 10) nalaze se iza prozoria od crvenog
pleksistakla.
Slika 6: Izmjere brojila za nadgradnju
Prednja je ploa privrena s pomou etiri vijka, od

kojih su dva predviena za plombiranje metrolokim
plombama (slika 7 poz. 3).
2.2. Izgled brojila za ugradnju

5
3
1
Stranja je ploa privrena s pomou 8 vijaka, od

kojih su dva predviena za plombiranje metrolokim
plombama (slika 8 poz.2). Na stranjoj se ploi nalazi
Essielec konektor za prikljuivanje brojila.
2.2.2. Prikljunica brojila za ugradnju
Esseilec se prikljunica brojila nalazi sa stranje strane brojila, a omoguava jednostavnu ugradnju brojila
u 19" ormare i automatsko kratko spajanje sekundarnih svitaka strujnih transformatora kada se brojila
izgrauju iz mree. Time se sprijeava eventualno
oteenje strujnih transformatora pri zamjeni brojila
zbog pogrene manipulacije djelatnika.
11
11
10
Slika 7: Izgled i elementi brojila za ugradnju

u 19" ormare
1. Kuite brojila
8. Poklopac tipkala Reset
2. Prednja ploa brojila
3. Plombirni vijak brojila

4. Pokaznik
djelatne energije
5. Optiko suelje
6. Tipkalo Poziv
7. Tipkalo Reset
jalove energije
2
Slika 8: Izgled stranje ploe brojila za ugradnju
11. Ruica za noenje
1. Essailec konektor
9 od 68
2. Plombirni vijak brojila

Ukoliko su brojila opremljana s ulazno-izlaznim i/ili

komunikacijskim modulom, isti se nalaze na gornjoj
ploi s tiskanim krugovima ispod gornje ploe kuita,
tako da su dostupni samo ako se slome metroloke
plombe.
3. Konfiguracija brojila
2.2.3. Natpisna ploa brojila za nadgradnju

Natpisna je ploa aluminijska, a nalazi se iza
prozora iod pleksistakla. Ona sadri sve podatke
brojila propisane normom IEC 62052-11, i znak
odobrenja tipa brojila, a prema zahtjevu i:
a. bar kod prema specifikaciji kupca
b. ime i/ili logo kupca
c. vlasniki broj kupca
Slika 9. Natpisna ploa brojila za ugradnju
2.2.4. Izmjere brojila za ugradnju

Izmjere brojila za ugradnju su sukladne s normom
DIN 43826, pri emu se mogu u jedan prorez u 19"
ormaru ugraditi dva brojila.
Slika 10: Izmjere brojila za ugradnju u 19" ormare
Slika 11: Blok shema brojila

Brojilo sainjavaju:
1. Tri mjerna sustava ADC / DSP
2. Stupanj za napajanje prekidakog tipa, a na
zahtjev i prikljuak za izvor vanjskog napajanja
3. Mikroraunalo s trajnom memorijom FRAM
4. Unutarnji sat realnog vremena
5. Pokaznik tokasta matrica s 4x20 znakova
6. Optiko suelje sa trafoom pomonog napajanja
preko USB prikljuka optike sonde
7. Suelje CS, RS232 ili RS485
8. Upravljaki i/li impulsni izlaz ili upravljaki
ulaz
9. Komunikacijski i / ili ulazno izlazni modul
10. Dvije svjetlee diode (za brojilo djelatne i jalove
energije)
11. Tri tipkala (Reset, Poziv i Param)
12. Detektori otvaranja poklopca brojila i prikljunice
13. Upravljaki izlazi za upravljanje potronje
(limitator)
3.1. Mjerni sustav

Mjerni sustav temelji na tri kompenzirana strujna transformatora s linearnom karakteristikom i tri naponska
otpornika djelitelja napona.
Strujni transformatori s visoko permeabilitetnom jezgrom su elektroniki kompenzirani, ime je postignuta linearnost u irokom mjernom opsegu.
10 od 68

Mjerni sustavi su zatieni od prenapona i visokofrekventnih magnetnih smetnji. Izabrana mjerna metoda i elektronike komponente, kao i proizvodni postupci jame visoku mjernu stabilnost i pouzdanost
brojila u eksploataciji, tako da ponovno badarenje
brojila tijekom njegovog ivotnog vijeka nije potrebno.
Integirani nadzorni sklop takoer nadzire napon mree i u sluaju nestanka napona u mrei, ponovnog
uspostavljanja napona u mrei kao i smanjenja
amplitude napona ispod odreene razine na izlazu
generira signal za reset.
3.3. Stupanj za napajanje brojila
3.1.1. Analogno digitalni pretvornik

Viekanalni analogno digitalni pretvornik ima tri para
A/D pretvornika. Svaki par A/D pretvornika mjeri po
jedan naponski i strujni signal. Frekvencija uzorkovanja A/D pretvornika je 4 kHz s 16-bitnom rezolucijom.
A/D pretvornici imaju ugraene filtre za glaenje.
U brojilo moe biti ugraen unutarnji trofazni izvor

napajanja (brojilo se napaja iz mrenih napona koje
dobija iz naponskih grana brojila), vanjskog izvora napajanja koji moe biti naizmjenian ili istosmjeran napon u opsegu od 50 V do 240 V, ili iz oba izvora.
Ukoliko su ugraena oba izvora napajanja brojila,
softverski se moe odabrati njihov prioritet.
Na zahtjev se u brojilo ugrauje i pomoni izvor napajanja za oitavanje podataka na pokazniku i preko
optikog suelja u beznaponskom stanju brojila.
3.3.1. Unutarnje napajanje

Unutarnji izvor napajanja je trofazni prekidakog tipa
(svier) koji moe biti prikljuen na bilo koji napon u
opsegu od 3x57,7/100 V do 3x240/415 V. Brojilo radi
pouzdano i mjeri energiju u granicama deklarirane
tonosti i ako je prisutan samo jedan fazni napon ija
amplituda je granicama od 0,8 Un do 1,2 Un.
3.3.2. Vanjsko napajanje

Vanjsko napajanje se prikljuuje preko pomonih stezaljki brojila. Stupanj vanjskog napajanja brojila je
prekidakog tipa, a prikljueni napon moe biti bilo
koji naizmjenini ili istosmjerni napon u opsegu od
50 V do 230 V. Izvor vanjskog napajanja je galvanski
odvojen od ostalih strujnih krugova brojila. Ukoliko je
brojilo napajano iz vansjkog izvora, to se indicira na
pokazniku prikazano je slovo E u donjem retku.
Slika 12: Blok shema mjernog sustava brojila
3.1.2. Procesor digitalnog signala

Digitalni podaci iz A/D pretvornika se vode preko SPI
sabirnice na procesor digitalnih podataka, koji izraunava energiju, maksimalnu snagu, frekvenciju, parametre kvaliteta energije, itd.
S jedne je strane DSP preko SPI sabirnice prikljuen
na A/D pretvornik, a s druge je strane prikljuen na
mikrokontroler tarifne naprave, koja dobija podatke
svaku sekundu. Modul procesora digitalnog signala
takoer upravlja impulsne svjetlee diode.
3.2. Nadzorni intgegrirani sklop

Poseban integrirani sklop nadzire napajanje, resetiranje i djelovanje mikrokontrolera..
Izvoenje programa u mikrokontroleru se nadzire na
ulazu nadzornog sklopa watchdog. U sluaju nepravilnog djelovanja izlaz iz nadzornog sklopa generira
signal koji resetira mikrokontroler.
Funkcija se nadzornog sklopa takoer koristi za nadzor upisivanja novih parametara u brojilo da se zapone uporaba novog skupa parametara.
3.3.3. Unutarnje i vanjsko napajanje

U ovom sluaju brojilo ima dva izvora napajanja:
unutarnji trofazni i vanjski jednofazni. Kupac moe pri
narudbi brojila zahtjevati koji od izvora napajanja
ima prioritet.
3.3.4. Prioritet izvora napajaja

Kod brojila s dva ugraena izvora napajanja moe se
njihov prioritet namjestiti s pomou Iskraemecovog
softvera MeterView. Brojilo se napaja iz izovra koji je
bio namjeten kao prioritetan, a u sluaju kvara na
njemu automatski prelazi na napajanje iz drugog izvora napajanja.
Ako se eli poveati tonost mjerenja, preporua se
da se kao prioriteno napajanje namjesti vanjsko napajanje, jer u tom sluaju struja napajanja ne optereuje naponske mjerne transformatore.
Ako je vanjsko napajanje iz akumulatora, koji slui
kao priuvno napajanje, tada treba kao prioritetno
napajanje namjestiti unutarnje napajanje.
11 od 68

3.3.5. Pomono napajanje za oitavanje

brojila u beznaponskom stanju
ostali dani u tjednu redom uzimaju slijedee vrijednosti do zakljuno 7)
Na zahtjev se kupca brojilo moe opremiti modulom

za lokalno oitavanje brojila u beznaponskom stanju
(dodatna ploica s tiskanim krugovima). U tom se sluaju moe brojilo lokalno oitavati preko optikog suelja u beznaponskom stanju, ako se pri tome koristi
Iskraemecova optika sonda 6 i osobno raunalo s
USB sueljem. Naime, u brojilo je u blizini optikog
suelja ugraen sekundar transformatora pomonog
napajanja, a primar transformatora je ugraen u optiku sondu 6, koja je preko USB prikljuka prikljuena na PC. Kada se optika sonda 6 privrsti na
optiko suelje brojila, USB suelje raunala slui kao
izvor pomonog napajanja, koji daje dovoljno energije
da se mogu oitati podaci iz brojila u beznaponskom
stanju preko optikog suelja i na pokazniku s pomou tipkala Poziv. U tom se sluju brojilo takoer moe
parametrirati u beznaponskom stanju.
Sat se realnog vremena moe upravljati s pomou 32

kHz titrajnog kruga ili se sinkronizira s pomou signala na ulazu MPE.
3.4. Unutarnji sat realnog vremena

Sat realnog vremena temelji na digitalno trimanom
kristalu kvarca s frekvencijom 32,768 kHz. Tonost
sata odgovara normi za uklopne satove IEC 6205421 (stara oznaka IEC 62038). Pored toga se vrijeme
sata moe izvana sinkronizirati s pomou impulsa na
ulazu MPE.
Sat realnog vremena sadri interni kalendar, koji vai
do 2080 godine, a obezbjeuje informacije o godini,
prestupnoj godini, mjesecu, danu, danu u tjednu,
satu, minutu i sekundi.
Sat realnog vremena obavlja slijedee funkcije:
x Generira mjerne periode za izraunavanje
snage i za registriranje krivulji optereenja.
x Omoguava izvoenje tarifnih programa, prebacivanje sezona, prelazak sa zimskog na
ljetno vrijeme i obrnuto.
x Automatsko izvoenje obraunskog reseta
brojila na eljeni dan u mjesecu i vrijeme.
x Vremenski znak (datum i vrijeme) za maksimalne snage i dogaaje).
Slijedei registri sadre podatke o vremenu i datumu:
Format podatka
Vrijeme
Hhmmss
Datum
YYMMDD
Datum i vrijeme YYMMDDhhmmss
Registar
1-0:0.9.1
1-0:0.9.2
1-0:0.9.4
3.4.1. Kristal kvarca

Kristal je kvarca digitalno triman u tvornici. Vrijednost
konstante digitalnog trimanja u ppm-ima je pohranjena u registru 1.0.96.50.1.
3.4.2. Vanjsko sinkroniziranje sata

Na zahtjev se u brojilo ugrauje ulaz MPE za vanjsko
sinkroniziranje unutarnjeg sata realnog vremena. Kad
je ugraen u brojilo i na njega doveden impuls za
sinkroniziranje, tada se vrijeme zaokrui na najblii
minut, a sekunde se namjeste na 00, npr.:
Tekue vrijeme
10:50:31
10:50:29
Nakon sinkroniziranja
preko MPE ulaza
10:51:00
10:50:00
3.4.3. Priuvni izvor napajanja sata

Kao priuvni izvor napajanja sata slui super kondenzator, a na poseban zahtjev u brojilo se pored njega
ugrauje i litijeva baterija. Na zahtjev moe Li-baterija
biti ugraena u prikljunici brojila, inae se nalazhi
ispod poklopca brojila. Super kondenzator s kapacitetom 1,5 F obezbjeuje satu priuvni hod 250 sati,
pri emu je potrebno da je brojilo prethodno bilo
prikljueno na mreni napon najmanje 60 minuta.
Litijeva baterija obezbjeuje priuvni hod sata 2 godine, pri emu je njezin vijek trajanja 20 godina.
Stanje Li-baterije je nadzirano, a parametri koji ga
opisuju su pohranjeni u dva registra:
Registar
Podatak
0-0:96.6.0
Proteklo vrijeme napajanja sata (h)
0-0:96.6.1
Preostali kapacitet Li-baterije (%)
Kad se Li-baterija izprazni na pokazniku se prikae

poruka Battery low, to znai da ju treba zamijeniti.
Na zahtjev se u brojilo moe ugraditi i alarmni izlaz za
daljinsko dojavljivanje da je Li-baterija prazna.
Tabela 2: Formati datuma i vremena

U gornjoj je tabeli: hh = sati (vrijednosti od
minuti (vrijednosti od 00-59), ss = sekunde
0-59), YY = godina (vrijednosti od 00-99),
(vrijednosti od 01-12), DD dan u mjesecu
01-31).
Priuvno napajanje sata realnog vremena je super

kondenzator, ili super kondenzator i Li-baterija.
00-23,) mm =
(vrijednosti od
MM = mjesec
(vrijednosti od
Dan u tjednu se namjesti automatski od 1 do 7 ovisno

o danu kada je u brojilo bio upisan datum. Svaki se
dan u tjednu moe definirati kao prvi (vrijednost 1), a
3.4.4. Namjetanje vremena i datuma

Vrijeme i datum se mogu namjestiti lokalno s pomou
tipkala Poziv i Reset ili preko optikog suelja ili
daljinski preko suelja odnosno modema.
.
U sluaju da se pojavi pogreka RTC error, u sat se
unesu pretpostavljeno vrijeme i datum Od tog trenutka dalje datum i vrijeme nisu vie toni.
12 od 68

3.4.5. Prelazak sa zimskog na ljetno vrijeme
3.6. Tipkala
Unutarnji sat omoguava automatski prelazak sa

zimskog na ljetno vrijeme i natrag.
Prelazak sa zimskog na ljetno vrijeme i natrag moe
se vriti s pomou:
x
algoritma, pri emu se prelazak vri svake

godine na posljednu nedjelju u izabranim
mjesecima i vrijeme koji su pohranjeni u
registru 0.0.128.7.3,
na fiksan datum, naveden u obliku tabele

pohranjene u registru 0.0.128.7.3.
Tip prelaska sa zimskog na ljetno vrijeme je pohranjen u registru 0.0.128.7.5.

U sluaju nestanka napona u mrei kada bi se morao
izvriti prelazak sa zimskog na ljetno vrijeme ili obrnuto, tada se pomjeranje vremena izvri u trenutku
ponovnog uspostavljanja napona u mrei.
Na poklopcu su brojila ugraena dva tipkala:

x
RESET tipkalo kod brojila za nadgradnju

ima zasun s mogunou plombiranja u blokiranom poloaju neovisno o poklopcu brojila
odnosno kod brojila za ugradnju ima poklopac koji se moe plombirati.
Primarna je funkcija ovog tipkala runo izvoenje obraunkog reseta brojila.
POZIV tipkalo je uvijek dostupno.

Primarna je funkcija ovog tipkala prikazivanje
podataka na zahtjev.
Zasun tipkala Reset
Tipkalo
Reset
Tipkalo
Poziv
3.5. Impulsne svjetlee diode

Za badarenje i provjeravanje tonosti brojila djelatne
i jalove energije slue dvije crvene svjetlee diode na
prednjoj strani brojila, koje emitiraju impulse s frekvencijom srazmjernom optereenu. Kod brojila za
ugradnju ove se impulsne diode nalaze iza prozoria
od crvenog pleksistakla. Frekvencija emitiranih impulsa takoer ovisi o konstanti brojila djelatne (imp/kWh)
i jalove energije (imp/kvarh). Ako je optereenje manje od zaletne struje brojila, ove diode svijetle trajno.
Un (V)
In (A)
LED
(imp/kWh,
imp/kvarh)
Multi-range
3x57,7/100
,,, 3x230/400
1(2)
5(6)
1(6)
500,000
100,000
100,000
Slika 13: Tipkala brojila za nadgradnju

Tipkalo
Reset
Tipkalo
Poziv
Poklopac
tipkala Reset
Tabela 3: Konstante brojila
Slika 14: Tipkala brojila za ugradnju
Na zahtjev mogu biti konstante brojila manje, pri emu se gornje konstante dijele, a po potrebi i mnoe s
cijelim brojevima. Mogu se izabrati samo takvi djelitelji i mnoitelji da se dobiju cjelobrojne konstante
brojila.
Ovisno o duini pritiska na tipkala i kombinacije pritiska tipkala omoguavaju:

x Biranje reima rada brojila (vidi toku 4.12),
x Osvjetljavanje i provjeravanje ispravnosti
pokaznika (vidi toku 4.3)
x Listanje mjernih rezultata i namjetenih
parametara brojila (vidi toku 4.4),
x Listanje podataka krivulje optereenja (vidi
toku 4.5)
x Izvoenje runog obraunskog reseta brojila
(vidi toku 4.11),
x Namjetanje parametara brojila (vidi toku 4.9)
x Resetiranje alarama
Isto vai i za impulsne konstante impulsnih davaa,

pri emu su cijelobrojni djelitelj i mnoitelj pohranjeni
u registru 0.0.128.11.4. Ovdje se takoer mogu izabrati samo oni djelitelji i mnoitelji da su impulsne
konstante cijeli brojevi.
Kod tipkala razlikujemo tri duine pritiska:

a. kratak - duina pritiska kraa od 1 s
b. dug pritisak od 1 s do 2 s
c. produeni duina pritiska dua od 3 s
13 od 68

Vrijeme
pritiska
Kratko
Poziv
Reset
Pomjeri se na Slijedea vrijednost,

slijedei izbor Poveaj vrijednost
J
Potvrdi izbor
Dugo
Potvrdi namjeteno,
Obraunski reset
JJ
Produeno
Slika 15: Optiko suelje i optiko suelje

s stupnjem pomonog napajanja za oitavanje
podataka u beznaponskom stanju brojila
kod brojila MT860 za nadgradnju
Poniti
JJJ
Tabela 4: Funkcije tipkala
Za ulazak u razliite reime djelovanja brojila s pomou tipkala vidi toku 4.12 Dijagram toka upravljanja
pokaznika s pomou tipki.
Pored gornja dva tipkala brojila imaju ugraeno i
tree tipkalo - Param, koja se nalazi ispod poklopca
brojila. Pritiskom na tipkalo Param moe se ui u
reim parametriranja brojila, a ujedno slui kao
hardverska brava za zatitu brojila od neovlatenih
intervencija. Naime, kao zatita za namjetanja odreenih parametara treba prethodno pritisnuti tipkalo
Param.
3.7. Komunikacijski kanali

Brojila mogu biti opremljena s razliitim komunikacijskim kanalima ili s vie njih. Brojila su uvijek opremljena s optikim sueljem za lokalno oitavanje podataka i programiranje brojila, a po pravilu i s bar jo
jednim sueljem ili modemom za daljinsko oitavanje
podataka i programiranje brojila.
Kod brojila za ugradnju se optiko suelje nalazi iza

prozora od crvenog pleksistakla (vidi slika 7 poz 5).
Optiku sondu treba tako privrstiti na optiko suelje
da je njezin prikljuni kabel okomit na donji rub brojila.
3.7.2. CS suelje
Suelje CS (20 mA strujna petlja prema normi DIN
66348) se ugrauje na zahtjev kupca, a namjenjeno
je za daljinsko oitavanje podataka i programiranje
brojila. Suelje se korisit za prikljuivanje nekog vanjskog modema. Nain komunikacije je serijski asinkron. Maksimalna brzina prijenosa podataka je
19.200 bit/s. U strujnu se petlju moe prikljuiti najvie 4 brojila, pri emu duina petlje moe biti najvie
1.500 m, a koristi se telefonska parica. Ako je duina
strujne petlje kraa, moe se prikljuiti najvie 6 brojila. Komunikator je u tom sluaju nadreena naprava, a brojila su podreene naprave, pri emu svako
brojilo mora imati upisanu adresu naprave u registru
0.0.0.
Na ploi s tiskanim krugovima samog brojila je predvieno jedno suelje RS232, RS485 ili CS, koje se
izvodi na pomone stezaljke u prikljunici brojila.
Ukoliko se zahtjeva neki telefonski modem ili vie
suelja, tada se u brojilo ugrauje komunikacijski
modul.
U brojilo se moe ugraditi najvie tri komunikacijska
kanala, koji su meusobno potpuno neovisni to se
tie koritenog protokola, brzine komuniciranja i podataka. Kod brojila s vie komunikacijskih kanala
prednost u komunikaciji ima onaj kanal na koji je
najprije stigao zahtjev za komunikaciju.
3.7.1. Optiko suelje

Na prednjoj se strani brojila nalazi optiko infracrveno
suelje za lokalno programiranje i oitavanje brojila.
Za komunikaciju se koristi protokol IEC 62056-21
mod C. Brzina prijenosa podataka moe biti 19,200
bit/s, ako to upotrebljena optika sonda omoguava.
U protivnom je najvea brzina prijenosa podataka
ona koju omoguava optika sonda.
Slika 16: Brojila za nadgradnju prikljuena na

vanjski modem preko CS suelja
Za CS suelje koriste dvije pomone stezaljke. Kod
brojiila MT860 za nadgradnju se pomone stezaljke
nalaze u prikljunici brojila odnosno na komunikacijskom modulu ako je isti ugraen. Oznake stezaljki
CS suelja su navedene o donjoj tabeli.
Stezaljka
Oznaka
stezaljke
23
CS+
Stezaljka CS+
24
CS-
Stezaljka CS-
Opis stezaljke
Kod brojila MT860 za ugradnju se stezaljke CS suelja izvode na konektor na lenoj strani brojila.
CS se suelje moe koristiti i za SCADA.
14 od 68

3.7.3. Suelje RS232

Suelje RS232 se ugrauje u brojilo na zahtjev kupca, a namjenjeno je za daljinsko oitavanje podataka
i programiranje brojila. Nain komunikacije je serijski
asinkron. Maksimalna brzina prijenosa podataka je
19.200 bit/s. Suelje RS232 po pravilu slui za prikljuivanje vanjskog modema, pri emu rastojanje do
brojila ne smije biti vee od 15 m.
Za suelje RS232 se koriste tri pomone stezaljke
koje kod brojila MT860 za nadgradnju mogu biti
uprikljunici brojila odnosno na komunikacijskom modulu ako je ugraen.
Stezaljka
Oznaka
stezaljke
27
RxD
Stezaljka Rx
28
GND
Stezaljka mase
29
TxD
Stezaljka Tx
Slika 18: Brojila MT860 za nadgradnju prikljuena

na vanjski modem preko suelja RS485
Rastojanje izmeu brojila i komunikatora ne smije biti
vee od 1.200 m. Kod veih rastojanja (vea od nekoliko stotina metera) treba strujnu petlju zakljuiti na
oba kraja sa zakljunim otporima 120 .
Opis stezaljke
Ukoliko je u prikljunicu brojila ugraen telefonski konektor RJ11, tada se suelje RS232 moe izvesti na
njega, pa su oznake prikljuaka kao na slici 17.
Kod brojiila MT860 se za suelje RS485 koriste dvije

pomone stezaljke u prikljunici brojila, odnosno na
komunikacijskom modulu ako je ugraen. Oznake
stezaljki suelja RS485 su navedene o donjoj tabeli.
Stezaljka
Oznaka
stezaljke
27
A stezaljka RS485
29
B stezaljka RS485
Objanjenje
Kod brojila MT860 za ugradnju se stezaljke CS suelja izvode na konektor na lenoj strani brojila.
Suelje RS485 se moe takoer koristiti za SCADA.
.
3.7.5. Komunikacijski modul
Slika 17: Prikljuci suelja RS232 izvedeni

preko telefonskog kenektora RJ11
Kod brojila MT860 za ugradnju se stezaljke suelja
RS232 izvode na konektor na lenoj strani brojila.
3.7.4. Suelje RS485
Na zahtjev se kupca u brojila MT860 moe ugraditi

komunikacijski modul (slika 19 i 20). Kod brojila za
nadgradnju se komunikacijski modul nalazi ispod
poklopca prikljunice (koja je plombirana), na desnoj
strani prikljunice (slika 19). Na zajtjev se komunikacijski modul moe dodatno igosati s pomou
neodstranljive naljepnice.
Suelje RS485 se ugrauje u brojilo na zahtjev kupca, a namjenjeno je za daljinsko oitavanje podataka
i programiranje brojila. Maksimalna brzina prijenosa
podataka je 19.200 bit/s. Suelje RS485 omoguava
prikljuivanja 31 brojila MT860 na jedan komunikator
s ugraenim RS485 sueljem (npr. Iskraemecov
komunikator P2CBT), pri emu se koristi arhitektura
nadreena-podreena naprava. Komunikator je u tom
sluaju nadreena naprava, a brojila su podreene
naprave, pri emu svako brojilo mora imati upisanu
adresu naprave u registru 0.0.0.
Slika 19: Komunikacijski modul u brojilu MT860

za nadgradnju (suelja CS i RS232 te
GSM modemom s antenskim prikljukom)
15 od 68

Svi komunikacijski moduli, s izuzetkom modula sa

sueljem RS232 koji ima 25-polni DB konektor, imaju
dva neovisna suelja koja omoguavaju istovremeno
komuniciranje s brojilom. Suelja su galvanski odvojena jedno od drugog. Osim dva suelja komunikacijski modul moe imati i telefonski modem (PSTN,
ISDN, GSM) ili Ethernet (za mogue varijante komunikacijskih modula vidi poglavlja 20. Oznaavanje
nikacijskih modula i 20.1. Raspoloive izvedbe komunikacijskih modula).
Ovisno da li su namjeteni parametri komunikacijskih
modula u njihovom EEPROM-u razlikujemo dvije
vrste komunikacijskih modula:
Slika 20 Izgled komunikacijskog modula

Kod brojila MT860 za ugradnju se komunikacijski
modul nalazi na gornjoj ploi s tiskanim krugovima
ispod gornje ploe kuita, tako da je zatien s metrolokim plombama (slika 21).
x Parametri komunikacijskog modula su

tvorniki namjeteni u njihovom EEPROM-u
Komunikacijski modul je pretprogramiran u tvornici (brzina prijenosa podataka, bit pariteta, stop
bit, neka posebna namjetanja modema). Nakon
to se komunikacijski modul umetne u brojilo,
brojilo automatski prihvati namjetene parametre
modula (plug & play).
x Parametri komunikacijskog modula nisu
U tvornici se ne upiu parametri komunikacijskog modula u njegov EEPROM, nego ih preuzme od brojila nakon to se umetne u brojilo.
Komunikacisjki modul se automatski inicijalizira
nakon odreenog vremena ili nakon prikljuenja
brojila na napon.
Kad se komunikacijski modul ugradi u brojilo, poalje
identifikacijski kod preko sabirnice. Mikroraunalo
brojila prepozna koji komunikacijski modul je ugraen
u brojilo i automatski pone korisititi njegovo suelje
i/ili modem, odnosno ETHERNET (plug & play).
Osim komunikacije prema centru, komunikacijski moduli omoguavaju i kaskadno povezivanje (suelja CS
i RS485).
Brojila MT860 se mogu isporuiti i bez komunikacijskog modula, a isti se moe ugraditi naknadno u
brojilo na terenu ili zamjeniti drugim modulom iz
porodice komunikacijskih modula Iskraemeco, a da
pritom brojilo za nadgradnju ne prekida svoje djelovanje. Kod brojila za ugradnju se brojilo mora izvui iz
ormara, skinuti njegove metroloke plombe i odstraniti gornju plou kuita pa tek onda zamjeniti komunikacijski modul.
Eventualni kvar na komunikacijskom modulu ne utjee na pravilno djelovanje brojila.
Ulazno-izlazni
modul
Komunikacijski
modul
Slika 21: Komunikacijski i ulazno-izlazni modul

kod brojila MT860 za ugradnju
16 od 68

3.7.6. Komunikacijski modul s GSM

modemom
Komunikacisjki moduli s GSM modemom imaju s
prednje strane prikljuak za antenu (slike 19 i 20), a
na lenoj strani je leite SIM kartice (slika 22).
Nakon toga treba s pomou tipkala Poziv i Reset ui

u reim dijagnosticiranja GSM komunikacije
Diagnostic (vidi toku 4.8) Prikazivanje parametara
GSM komuikacije) i provjeriti razinu GSM signala,
koja mora biti 17 da bi GSM komunikacija bila
pouzdana.
3.7.7. Namjetanje parametara telefonskog

modema
Ukoliko se zahtjeva posebno namjetanje parametara
telefonskog modema (n.pr. PSTN modema), to se
moe uraditi s pomou softvera MeterView 4 proizvodnje Iskraemeco (vidi takoer poglavlje 17 Konfiguriranje PC modema).
Slika 22: Leite SIM kartice na lenoj strani

komunikacijskog modula s GSM modemom
Slika 25: Prozor za namjetanje parametara

telefonskog modema u softveru MeterView
SIM kartica koja se koristi u GSM modemu mora biti

bez PIN koda. Da bi ugradili SIM karticu treba:
1. Izvui odnosno izvaditi komunikacijski modul
iz brojila.
2. Gurnuti zasun ulijevo da se moe otvoriti dra SIM kartice (slika 22)
3. Otvoriti dra SIM karticu (slika 23)
4. Umetnuti SIM karticu u njezino leite
5. Zatvoriti dra SIM kartice i gurnuti zasun
udesno (blokirani poloaj)
6. Umetniti komunikacijski modul natrag u
brojilo
7. Prikljuiti GSM antenu (slika 24)
a. Zasun SIM kartice u

zakljuanom poloaju
b. Zasun SIM kartice u

otkljuanom poloaju
Slika 23: Zasun SIM kartice
3.8. Ulazi i izlazi

Brojila MT860 mogu biti opremljena s razliitim ulazima i izlazima za potrebe upravljanja, indiciranja
statusa brojila, alarmiranja i/ili emitiranje impulsa.
Brojila za nadgradnju imaju za potrebe ulaza i izlaza
6 pomonih stezaljki te dodatno utinicom RJ-11,
koja omoguava jo 6 stezaljki. Ulazi i izlazi kod
brojila za ugradnju su izvedeni na konektore na njegovoj stranjoj strani. Svi su ulazi i izlazi programibilni. Za zahtjevnije se izvedbe u brojilo ugrauje
ulazno-izlazni modul. Ulazno-izlazni se modul kod
brojila za nadgradnju nalazi pod poklopcem prikljunice (vidi sliku 25), a kod brojila za ugradnju na
gornjoj ploi s tiskanim krugovima (vidi sliku 21)
Brojilo moe biti opremljeno s najvie 3 ulaza sa
zajednikom masom i 8 izlaza. Oni se mogu uporabiti
za:
x Vanjsko napajanje brojila (opcija)
x Upravljake ulaze (opcija)
x Upravljake ili impulsne izlaze (opcija)
x Prikljuke suelja (opcija)
x Izlaz za provjeru tonosti vremenske baze
brojila (opcija)
Bilo da su ulazi i izlazi na osnovnoj ploi brojila ili na
ulazno-izlaznom modulu, njihove stezaljke se numeriraju i oznauju prema VDEW preporukama.
Slika 24: Otvoren dra SIM kartice
17 od 68

3.8.1. Ulazi
3.8.2. Izlazi
Brojilo MT860 za nadgradnju moe imati dva upravljaka ulaza, ije funkcije se mogu programirati:
x
Tarifni ulaz za energiju ili snagu (opcija)
x
Ulaz za izvoenje obraunskog reseta (opcija)
x
Ulaz za sinkroniziranje unutarnjeg sata (opcija)
x
Ulaz za okidanje mjernog perioda za snagu
(opcija)
x
Ulaz za onemoguavanje mjerenja snage
(opcija)
x
Ulaz za vanjsko napajanje brojila (opcija)
x
Dva impulsna ulaza za vanjska brojila (opcija)
Kod brojila MT860 za nadgradnju se mogu etiri pomone stezaljke uporabiti za izlaze, a njihova funkcija
se moe programirati:
x Impulsni izlaz za djelatnu, jalovu ili prividnu
energiju (opcija)
x Tarifni izlaz za energiju ili snagu (opcija)
x Izlaz mjernog perioda za snagu (opcija)
x Izlaz da je onemogueno mjerenje snage
(opcija)
x Izlaz za indiciranje smjera protoka energije
(opcija)
x Alarmni izlaz (opcija)
x Izlaz za ograniavanje maksimalne snage
(opcija)b
x Statusni izlaz (opcija, npr. nestanak napona u
mrei, fazni napon vii ali nii od namjetene
granine vrijednosti, energija u odreenom
kvadrantu, itd.)
Trea se pomona stezaljka koristi kao zajednika

masa za oba ulaza. Upravljaki napon za ulaze moe
biti bilo koji napon u opsegu od 80 V do 230 V
istosmjerno ili naizmjenino.
Impulsni ulazi (za prikljuivanje impulsnih izlaza
vanjskih brojila) su aktivni, a oblik im-pulsa odgovara
IEC 62053-31 klasa B. To znai da je u brojilo MT860
ugraen 12 V jednosmjerni izvor napajanja impulsne
linije. Vanjska brojila mogu biti plinomjer, brojilo toplotne energije ili brojilo elektrine energije. Mjerni podaci vanjskih brojila, primljeni preko impulsnih ulaza,
mogu se registrirati u registratoru vremenskih profila.
Pritom se za vanjska brojila moe programirati razliit
registracijski period od onog za samo brojilo MT860.
U donjoj su tabeli navedeni mogui ulazi i oznake
njihovih
stezaljki:
Broj
Oznaka
stezalj. stezalj.
15
13, 33
14, 34
16
17
18
19
21
22
90
91
92
Izlazi su optomos releji s radnim beznaponskim kontaktom. Snaga prebacivanja releja je 25 W (100 mA,
250 V).
Na zahtjev se u brojilo ugrauje izlaz za provjeru
tonosti vremenske baze brojila, koji je aktivan samo
u ispitnom reimu rada brojila (vidi toku 2.4.3).
U donjoj su tabeli navedeni mogui izlazi i oznake
njihovih stezaljki:
Opis funkcije stezaljke
Stezaljka mase za upravljake

ulaze
TE1/2, Tarifni ulazi za energiju T1
TE3/4 T4
ME1/2, Tarifni ulazi za snagu M1
ME3/4 M4
Ulaz vanjske sinkronizacije
vremena unutarnjega sata /
MPE
okidanja mjernog perioda za
snagu
Ulaz onemuguavanja mjereMZE
nja maksimalne snage
Ulaz a vanjskog obraunskog
MREa
resetiranja brojila
Ulaz b vanjskog obraunskog
MREb
resetiranja brojila
MKE1 Alarmni ulaz 1
MKE2 Alarmni ulaz 2
Stezaljka mase za impulsne
COM
ulaze
IME1 Impulsni ulaz 1
IME2 Impulsni ulaz 2
COM
Tabela 4: Mogui ulazi u brojilima MT860

18 od 68

Broj
Oznaka
stezalj. stezalj.
35
36
37
38
39
Stezaljka mase za funkcionalCOM

ni skup stezaljki
MKA Alarmni izlaz
MPA Izlaz mjernog perioda snage
Izlaz smjera protoka djelatne
ERA+A
energije +A
Izlaz smjera protoka jalove
ERA+R
energije +R
40
COM
41
+AA
42
-AA
43
+RA
44
-RA
45
RA1
46
RA2
47
RA3
48
RA4
52
COM
54
COM
56
COM
58
COM
59
COM
65
61, 63
62, 64
67
68
69
75
71
72
3.8.3. Ulazno-izlazni modul

Opis funkcije stezaljke
Stezaljka mase impulsnih

izlaza
Impulsni izlaz djelatne energije u pozitivnom smjeru +A
Impulsni izlaz djelatne energije u negativnom smjeru A
Impulsni izlaz jalove energije
u pozitivnom smjeru +R
u negativnom smejru R
u prvom kvadrantu R1
u drugom kvadrantu R2
u treem kvadrantu R3
u etvrtom kvadrantu R4
izlaze A+ i AStezaljka mase za impulsne
izlaze R+ i RStezaljka mase za impulsne
izlaze R1 i R2
izlaze R3 i R4
izlaze R1, R2, R3 i R4
Stezaljka mase upravljakih

izlaza
TA1/2, Tarifni izlazi T1 T4 za
TA3/4 energiju
MA1/2, Tarifni izlazi M1 M4 za
MA3/4 snagu
Izlaz onemoguenog mjerenja
MZA
maksimalne snage
Izlaz a obraunskog resetiraMRAa
nja vanjskog brojila
Izlaz b obraunskog resetiraMRAb
nja vanjskog brojila
COM
COM
LA1
LA2
Stezaljka mase limitatora

Izlaz limitatora 1
Izlaz limitatora 2
Na zahtjev se kupca u brojila MT860 moe ugraditi

ulazno-izlazni modul (za mogue varijante ulaznoizlaznih modula vidi toku 21). Brojila MT860 se
mogu isporuiti i bez ulazno-izlaznog modula, a isti
se moe ugraditi naknadno u brojilo na terenu, ili
zamijeniti drugim modulom iz porodice ulaznoizlaznih modula Iskraemeco. Kad se ulazni-izlazni
modul ugradi u brojilo, mikroraunalo brojila prepozna
koji ulazno-izlazni modul je ugraen u brojilo i automatski pone korisititi njegove upravljake ulaze i/ili
izlaze (plug & play).
Ulazno-izlazni modul moe biti opremljen s najvie 11
pomonih stezaljki. Zajedno sa 6 pomonih stezaljki u
prikljunici brojila se na taj nain brojilo moe opremiti
sa:
x
6 ulaza i 8 izlaza
14 ulaza (bez izlaza)
Ulazi i izlazi koji su na raspolaganje su navdeni u

tabelama 4 i 5.
Slika 26: Ulazno-izlazni modul kod

brojila MT860 za nadgradnju
Svi ulazi i izlazi su programibilni, a njihova se funkcija
namjesti na osnovu zahtjeva kupca pri narudbi
brojila.
Moe se isprogramirati 6 ulaza ili svi ulazi (u tom
sluaju brojilo ne moe imati izlaza) koji su navedeni
u toki 3.8.1 (ulazi) i 3.8.2 (izlazi).
Moe se isprogramirati najvie 8 izlaza (impulsnih i
upravljakih) koji su navedeni u toki 3.8.2. Dodatno
brojilo moe imati i upravljaki izlaz limitatora snage.
Pritom kupac moe birati da limitator snage radi kao
sklopka ukljueno-iskljueno ili kao regulator u tri
toke.
Ovisno da li su namjeteni parametri ulazno-izlaznih
modula u njihovom EEPROM-u razlikujemo dvije
vrste ulazno-izlaznih modula:
Tabela 5: Mogui izlazi u brojilima MT860

19 od 68

x Parametri ulazno-izlaznog modula su
Komunikacijski modul je pretprogramiran u tvornici. Nakon to se ulazno-izlazni modul umetne u
brojilo, brojilo automatski prihvati namjetene parametre modula (plug & play).
x Parametri ulazno-izlaznog modula nisu
U tvornici se ne upiu parametri ulazno-izlaznog
modula u njegov EEPROM, nego ih kupac sam
namjesti s pomou softvera MeterView, pri emu
mora izabrati grupu parametara Inpu/output
pins. U njoj su stezaljke oznaene:
Cx za stezaljke mase
Tx za izlazne stezaljke
TEx za ulazne stezaljke
gde je x = 1, 2 n broj stezaljki.
Ulazno-izlazni moduli se mogu preprogramirati samo
u tvornici.
Postoje dvije standardne izvedbe ulazno-izlaznih
modula:
x
MIO-V12L51 1 ulaz + 4 izlaza + 1 izlaz
x MIO-V42L61 4 ulaza + 3 izlaza + 3 izlaza

(dvije grupe izlaza znai da su galvanski odvojene, s
vlastitim masama)
Eventualni kvar na ulazno-izlaznom modulu ne utjee
na djelovanje samog brojila.
3.8.4. Ulazi
Ulazi su otpornikog tipa.
3.8.4.1. Tarifni ulazi

Tarifni se ulazi koriste za vanjsko prebacivanje tarifa.
Mogu biti izvedeni odvojeno za prebacivanje tarifa za
vietarifno registriranje energije (TE1, TE2, TE3) i
snage (ME1, ME2, ME3), ako se njihovi tarifni pravilnici razlikuju. Kod tarifnih ulaza postoje dvije mogunosti :
x Svaki ulaz predstavlja jednu tarifu. U tom je
sluaju mogue prebacivati najvie 3 tarife, s
time da je mogua istovremena kombinacija vie
tarifa.
x Tarife se prebacuju u ovisnosti od kombinacije
tarifnih ulaza na kojima je prisutan odnosno odsutan upravljaki napon. Time se postie mogunost prebacivanja najvie 23 = 8 tarifa. U
ovom sluaju moe biti aktivna samo jedna tarifa
u svakom trenutku.
Broj tarifnih ulaza
1
2
3
Najvei broj tarifa

2
4
8
Ako mora istovremeno vaiti vie tarifa, to se postie

odgovarajuom kombinacijm napona na ulazima.
Status na tarifnom ulazu
TE1
TE2
0
0
0
1
1
1
0
1
Aktivne tarife
1, 5
2, 6
3, 7
4, 8
Tabela 7: Istovremeno prebacivanje vie tarifa

s pomou tarifnih ulaza
3.8.4.2. Ulaz za obraunkso resetiranje brojila

Ulazi MRa i MRb omoguavaju vanjsko obraunsko
resetiranje brojila na kraju obraunskog razdoblja
(mjeseca). Vidi poglavlje 4.11. Obraunsko resetiranje brojila.
3.8.4.3. Ulaz onemoguavanja mjerenja snage

Ulaz MZE omoguava da se izvana aktivira razdoblje
u kome se ne mjeri snaga. Sve dok je na ulazu MZE
prisutan napon, snaga se ne mjeri.
3.8.4.4. Ulaz za sinkroniziranje sata i okidanje

mjernog perioda za snagu
Ulaz MPE se koristi za:
x
vanjsko okidanje mjernog perioda za snagu,
sinkroniziranje unutarnjeg sata u brojilu.
Ulaz MPE ima vii prioritet od unutarnjeg sata. On

zapoinje novi mjerni period za snagu bez obzira na
mjerni period snage koji tee u samom brojilu, a
upravlja ga unutarnji sat.
Kada se MPE signal koristi za sinkroniziranje unutarnjeg sata, tada se sekunde vrate na 00, a minut se
zaokrui na najblii minut navie ili nadolje.
3.8.5. Izlazi
Izlazi su optomos releji s radnim kontaktom, a mogu
prebacivati 25 W (100 mA, 250 V).
3.8.5.1. Impulsni davai

Brojila mogu biti opremljena s najvie est impulsna
izlaza za emitiranje impulsa:
x
za aktivnu energiju u dvjema smjerovima

protoka energije
za jalovu energiju u etiri kvadranta ili kombiniranim kvadrantima.
Izlazne impulsne konstante (imp./kWh ili imp./kvarh)

su srazmjerne konstantama brojila, koje ovise o nazivnoj struji brojila. Izlazne se konstante mogu namjestiti prema eljama kupca, s time da se moe
namjestiti samo cjelobrojna vrijednost koja je manja
od konstante brojila.
Tabela 6: Broj tarifnih ulaza i tarifa
20 od 68

3.8.5.2. Izlaz smjera protoka energije

Izlaz ERA+A indicira smjer protoka aktivne energije,
a izlaz ERA+R indicira smjer protoka jalove energije.
Kada je kontakt optomos releja zatvoren indiciran je
pozitivni smjer protoka energije (preuzeta energija).
3.8.5.3. Izlaz za prebacivanje tarife

Ovisno o broju tarifa za energiju ili snagu brojilo moe
biti opremljeno s najvie 3 tarifna izlaza za energiju
(TA1, TA2, TA3) i s najvie 3 tarifna izlaza za snagu
(MA1, MA2, MA3).
Zatvoreni kontakt optomos releja indicira trenutno
vaeu tarifu.
3.8.5.4. Izlaz za obraunsko resetiranje

Izlazi MRAa i MRAb indiciraju obraunsko restiranje
brojla na kraju obraunskog razdoblja. U trenutku
obraunskog resetiranja brojila kontakt prvog izlaza
se zatvori, a kontakt drugog izlaza se otvori. Samo
istovremena promjena poloaja kontakata na oba
izlaza MRAa i MRAb indicira da je obraunski reset
brojila bio izvren.
U sluaju nestanka napona u mrei kontakti optomos
releja na oba ulaza se otvore. Kada se u mrei ponovno pojavi napon, tada se kontakti optomos releja
na prvom ulazu zatvore, a na drugom ulazu ostanu
otvoreni. Slijedea istovremena promjena poloaja
kontakata na oba ulaza indicira obraunsko resetiranje brojila.
RPonovno
estart of the
meter
uspostavljanje
napona
MRAb
MRAa
1stPrvi
Billing reset
Vrijeme inicijaliziranja
Initialisation
time
obraunski
reset
Slika 27: Izlazi MRAa MRAb pri ponovnom

uspostavljanju napona u mrei i prvi
obraunski reset brojila nakon toga
Indiciranje obraunskog reseta brojla se moe izvriti
s pomou jednog signala, koji je u stvari kombinacija
signala MRAa i MRAb. Duina impulsa se moe
namjestiti u opsegu od 30 ms do 100 ms.
Vrijednost upisana u registar 0.0.128.11.3 definira

duinu vremena zatvorenog kontakta optomos releja
izlaza MPA. Ako je u njemu upisana vrijednost 0, to
znai da je kontakt zatvoren u trajanju 0,01xTm; ako
je u njemu upisana vrijednost od 1 do 60, za toliko e
sekundi biti kontakt zatvoren na poetku mjernog perioda za snagu.
3.8.5.7. Izlaz alarma

Brojilo moe biti opremljeno s najvie 8 statusnih
izlaza za daljinsko alarmiranje. Mogu se uporabiti
pojedini statusi brojila, kao to su fatalna pogreka
brojila, nestanak faznog napona, struja tee kroz
brojilo iako nema napona, itd. Ili njihova kombinacija
za aktiviranje alarmnog izlaza.
3.8.5.8. Limitator maksimalne snage

Ukoliko je u brojilo ugraen upravljaki izlaz za limitator maksimalne snage isti moe raditi kao sklopka ili
trotokovni regulator snage. Sam upravljaki izlaz je
optomos relej s radnim kontaktom i snagom prekidanja 25 W (100 mA, 230 V), a izvrni organ limitatora je vanjski.
Upravljaki izlaz u obliku sklopke da signal za kompletno iskljuenje svih troila u trenutku kada je dostignuta ugovorna snaga u mjernom periodu, tako da
do kraja mjernog perioda potroa ostaje bez struje.
Na poetku novog mjernog perioda taj signal se automatski brie, tako da vanjski izvrni organ ponovno
ukljui sva troila.
Upravljaki izlaz u obliku trotokovnog regulatora izraunava trend snage u mjernom periodu i kada
mikroraunalo brojila izrauna da postoji opasnost
prekoraenja ugovorne snage, da signal za iskljuenje dijela troila, kako bi se smanjila potronja i time
sprijeilo prekoraenje ugovorne snage. Mikroraunalo i dalje izraunava trend potronje u mjernom periodu, pa ako izrauna da se moe ponovno prikljuiti
troila koja su u cilju limitiranja bila iskljuena, izbrie
signal na upravljakom izlazu, tako da vanjski izvrni
organ ponovno ukljui ta troila. Ovaj se postupak
ponavlja tijekom mjernog periooda za snagu.
3.8.5.5. Izlaz oprotenog mjerenja snage
Bez obzira da li je limitator snage izveden kao sklopka ili kao trotokovni regulator, na samom poetku
mjernog pe-rioda za snagu je limitator onemuguen
za izvjesno vrijeme (namjestiv parametar), kako zbog
malog broja impulsa ne bi dolo do nepotrebnih
iskapanja troila.
Izlaz MZA indicira da je aktivirano razdoblje oprotenog mjerenja snage u kome se ne mjeri snaga.
3.9. Pokaznik od tekueg kristala
3.8.5.6. Izlaz mjernog perioda za snagu

Izlaz MPA indicira poetak novog mjernog perioda za
snagu. Na poetku se svakog mjernog perioda radni
kontakt optomos releja zatvori za kratko vrijeme.
Standardno vrijeme zatvorenog kontakta na poetku
mjernog perioda za snagu je 0,01xTm (gdje je Tm
mjerni period za snagu), ali se na zahtjev moe namjestiti i neko drugo vrijeme u opsegu od 1 do 60 s.
U brojilo je ugraen pokaznik od tekueg kristala s

tokastom matricom. Alfanumeriki pokaznik s 4x20
znakova omoguava jasan prikaz kompleksnih podataka, poruka i dogaaja. Pokaznik je montiran na
posebnu ploicu s tiskanim krugovima koja se utakne
u odgovarajui konektor, tako da se u sluaju potrebe
moe jednostavno zamjeniti.
21 od 68

x nain prikazivanja registara: runa sekvenicja,
x nain namjetanja: sekvencija namjetanja.
Svaka sekvencija ima definirani spisak podataka koji
se prikazuju ili namjetaju. Prikazivanje sekvencija se
moe definirati u reimu parametriranja brojila.
Slika 28: Pokaznik od tekueg kristala 4x20 znakova
Pokaznik ima osvjetljenje koje se ukljuuje pritiskom
na bilo koje tipkalo (Poziv ili Reset), tako da se podaci mogu oitati i na mjernim mjestima gdje je slaba
vidljivost. Osvjetljenje pokaznika se ugasi automatski
ako nijedno tipkalo nije bila ponovno pritisnuta 3
minute.
Ovisno o reimu rada brojila mogu je prikaz razliitih informacija. Prikazani se podaci identificiraju s
pomou OBIS koda prema normi IEC 62056-61.
Prikaz se podataka na pokazniku upravlja izbornicima
s pomou dva tipkala na prednjoj strani brojila. Mjerni
se podaci prikazuju u dva reima prikazivanja:
x automatskom
x na poziv
Pri automatskom se reimu prikazivanja podaci s liste
Auto scroll sequence prikazuju u krug, pri emu je
svaki podatak prikazan 10 s (na zahtjev se u tvornici
moe namjestiti drugo vrijeme prikazivanja podataka).
Za prikazivanje podataka na poziv treba svaki put pritisnuti tipkalo Poziv da bi se prikazao slijedei podatak s liste Manual scroll sequence, koji ostane prikazan do slijedeeg pritiska na tipkalo Poziv, odnosno
dok ne istjee vrijeme automatskog vraanja brojila u
automatsku sekvenciju prikazivanja podataka.
3.9.1. Reimi prikazivanja
3.9.2. Statusni indikatori

U nainu su automatskog prikazivanja prikazana slijedea etiri redaka:
1. redak: status fatalne pogreke, datum i vrijeme,
2. redak: OBIS identifikacijski kod,
3. redak: vrijednost i fizikalna jedinica,
4. redak: indikator statusa brojila.
Standardni indikatori statusa brojiila su:
x L123 Prisustvo faznih napona. Titra u sluaju
nepravilnog redoslijeda faznih napona
x A+, A- Smjer ukupne djelatne energije. Titra
ako je barem u jednoj fazi protok u supprotnom smjeru.
x R+, R- Smjer jalove energije. Titra ako je
blokirano mjerenje jalove energije.
x poetni logotip (pri prikljuivanju napona na

brojilo),
x sekvencija automatskog prikazivanja podataka,
x sekvencija runog prikazivanja podataka
o registri (podataka rune sekvencije),
o krivulje optereenja,
o parametara kvaliteta energije,
x M
Otvoren poklopac brojila
x T
Otvoren poklopac prikljunice
x C
Komunikacija
x P
Reim parametriranje brojila
x E
Vanjsko napajanje
Pogreka brojila
BadIO
Neispravan ulazno-izlazni modul
BadCM
Neispravan komunikacijski modul
Kada se ulazi u posebne reime rada takoer se promjeni prvi redak. Prikazuje se upozoravajua poruka,
koja ne titra, zajedno s datumom i vremenom.
3.9.3. Detektiranje faznih napona

Brojilo omoguava detektiranje prisustva faznih napona i alarmiranje ako neki od faznih napona nije prisutan. Prisustvo faznih napona i njihov redoslijed je
oznaen sa znacima L123 u najdonjem retku pokaznika.
x namjetanja,
o namjetanje parametera
(sekvencija namjetanja parametara),
o ispitivanje brojila,
o obraunsko resetiranje brojila,
x Prikazana su sve tri znamenke L123 to znai

da su prisutna sva tri fazna napona.
x namjetanje parametara.
U svakom se nainu prikazivanja na pokazniku prikau razliiti podaci. Postoje tri naina prikazivanja s
programibilnim sekvencijama prikazivanja podataka:
x nain automatskog prikazivanja: sekvencija
automatskog prikazivanja,
Vaea tarifa za energiju
U nenormalnom je reimu rada prvi redak promjenjen

tako da se titrajue prikazuje poruka skupa s datumom i vremenom. Mogue poruke o pogreci su:
Pokaznik omoguava slijedee reime prikazivanja:
x test pokaznika,
x Tx
x Znaci L123 titraju to znai da nije pravilan

redoslijed faznih napona. U tom je sluaju potrebno promijeniti redoslijed vodia prikljuenih u
prikljunici odnosno nai mjesto gdje je obrnut
redoslijed faznih napona. U sluaju pogrenog
faznog redoslijeda se jalova energija registrira u
pogrenom kvadrantu. Redoslijed faznih napona
22 od 68

nema utjecaja na mjerenje i registriranje djelatne

energije.
x Svaka neprikazana znamenka iza slova L (1, 2 ili
3) znai da taj napon ili nije prikljuen ili je manji
od 0,75 Un.
x Ako neka od znamenki (1, 2, 3) iza slova L titra,
znai da je napon te faze u opsegu od 0,75 Un
do 0,9 Un.
4.1. Prikazivanje poetnog logotipa

Kada se brojilo prikljui na napon na pokazniku se za
5 sekundi prikae poetni logotip, dok brojilo nije
spremno za mjerenje, nakon ega se automatski pree u nain automatskog prikazivanja podataka.
x Ako neka od znamenki (1, 2, 3) iza slova L titra

na inventiranoj pozadini, znai da je napon te
faze vii od 1,1 Un .
Granice za detekitranje podnapona, prenapona i nestanka napona se mogu namjestiti.
4. Upravljanje pokaznikom
Prikazivanje podataka na pokazniku se upravlja s
pomou izbornika tipkala Poziv i Reset te njihovih
podizbornika. Nakon to se brojilo prikljui na napon,
za kratko se prikae poetni logotip, a zatim ulazi u
reim automatskog prikazivanja u krug podataka koje
je kupac definirao pri narubi brojila da se u tom
reimu moraju prikazivati.
Slika 29: Ime proizvoaa Iskrameco se automatski

prikae nakon prikljuivanja napona
4.2. Reim automatskog prikazivanje

podataka
Automatsko je prikazivanja podataka standardni nain prikazivanja, u kome se u krug prikazuju podaci
definirani u sekvenciji automatskog prikazivanja. Vrijeme je prikazivanja svakog podatka je tvorniki namjeteno na 10 sekundi, izuzev ako kupac nije zahtjevao drugu vrijednost.
U izborniku se tipkala Poziv nalaze slijedee funkcije

odnosno podizbornici:
x
Ispitivanje pokaznika (funkcija)
Prikazivanje podataka na poziv (podizbornik

Registers)
Prikazivanje podataka registratora krivulji optereenja (podizbornik Profile)
Prikazivanje parametara kvaliteta energije

(podizbornik Grid)
Prikazivanje podataka gubitaka u bakru i

eljezu (podizbornik Losses)
Kod brojila s ugraenim GSM modemom se

nalazi i podizbornik za ispitivanje razine GSM
signala (podizbornik Diagnostic)
U izborniku se tipkala Reset nalaze slijedee funkcije:

x
Namjetanje parametera brojila (funkcija

Settings)
Prikazivanje podataka energije s poveanom

rezolucijom (funkcija Test)
Izvoenje obraunskog reseta (funkcija

Billing)
Slika 30: Prikaz u sekvenciji automatskog

prikazivanja podataka i u sekvenciji
prikazivanja podataka na poziv
Da bi se brojilo vratilo u sekvenciju automatskog prikazivanja podataka treba tipkalo Poziv pritisnuti produeno (tp > 3 sec). Ako nijedno tipkalo nije bilo
pritisnuto due od dvije mjerne periode za snagu,
brojilo e se automatski vratiti iz bilo kog reima pri+kazivanja u reim automatskog prikazivanja podataka.
4.3. Ispitivanje pokaznika
Oba se izbornika zavravaju porukom End, koja je

informacija posluitelju da u izborniku nema vie
funkcija odnosno podizbornika, te da e si pri slijedeem kratkom pritisku na tipkalo Poziv ponovno
prikazati prvi naslov u izborniku.
Ispitivanja pokaznika se koristi da se provjeri da li se

prikazuju sve toke pokaznika. Kada se u reimu
automatskog prikazivanja podataka kratko pritisne
tipkalo Poziv, pokaznik se osvjetli, a sve toke ponu
titrati. Vrijeme je osvjetljenosti pokaznika pohranjeno
u registru 0.0.128.0.5.
Slika 31: Reim ispitivanje pokaznika,

prikazane su sve toke pokaznika
23 od 68

4.4. Prikazivanje podataka na poziv

U reimu prikazivanja podataka na poziv se mogu
pritiskanjem na tipkalo Poziv prelistati svi registri koji
sadre podatke iz ovog skupa.
Nakon to se ulo u reimu ispitivanja pokaznika (vidi
toku 4.3) treba jo jednom kratko pritisnuti tipkalo
Poziv, da se na pokazniku prikae naslov Registers
(sl. 31), pa dugo pritisnuti tipkalo Poziv, da se prikae
prvi podatak iz skupa podataka prikazivanja na poziv.
To je obino identifikacijski kod i podatak pogreke
djelovanja brojila.
Slika 34: Izboru vremena slijedi izbor podataka pri

prikazivanju podataka krivulji optereenja
Ako se eli vidjeti podatke krivulje optereenja za taj
datum i vrijeme treba dugo pritisnuti tipkalo Poziv (1 s
< tp < 2 s), a da bi se poveao datum za jedan dan,
treba kratko prtisnuti (tp < 1 s) tipkalo Poziv. Nakon
to je prikazan datum i vrijeme za koje se eli vidjeti
podaci krivulje optereenja, treba crnu tipku pritisuti
dugo, nakon ega se prikae vrijednost statusa (sl. 21).
Slika 32: Naslov izbornika za

prikazivanje podataka na poziv
S dugim se pritiskom na tipkalo Poziv preskoi prikazivanje podatka iz ovog skupa za prola obraunska razdoblja (mjesece), tako da se prikazuju samo podaci za tekue obraunsko razdoblje. Ukoliko
se ele vidjeti i podaci proteklih obraunskih razdoblja
(mjeseca), tada treba tipkalo Poziv pritiskati kratko
nakon to je bio prikazan prvi podataka iz ovog
skupa.
4.5. Prikazivanje podataka krivulji

optereenja
U reimu prikazivanja podataka krivulji optereenja
se mogu pritiskanjem na tipkalo Poziv prikazati svi
podaci krivulji optereenja, pri emu treba najprije
izabrati datum i vrijeme za koje se eli vidjeti ti
podaci.
Nakon to se ulo u reim ispitivanja pokaznika (vidi
toku 4.3) treba dva puta kratko pritisnuti tipkalo
Poziv (tp < 1 s), da se na pokazniku prikae naslov
Profile, pa dugo (1 s < tp < 2 s) pritisnuti tipkalo
Poziv da se izabere prikazivanje podataka vremenskih profila (krivulji optereenja).
Slika 35: Vrijednost statusa podatka

krivulje optereenja
Istovremeno moe biti aktivno vie statusnih bitova
koji indiciraju dogaaje u izabranom periodu registratora krivulje optereenja. Statusni bitovi su prikazani
kao heksadecimalne znamenke.
Bit
4
3
2
1
Hex znamenka 1
Nestanak napona
Uspostavljanje napona
Namjeteno vrijeme
Obraunski reset brojila
Hex znamenka 2
Promjena sezone
Tabela 8: Znaenje statusnih bitova

Primjer:
Na slici 21 u krivulji optereenja prikazani status
C0 (hex) = 1100 0000 (bin)
indicira da su se u izabranom mjernom periodu dogodili nestanak napona i ponovno uspostavljanje napona u mrei.
Ponovnim kratkim pritskanjem na tipkalo Poziv redom
se prikazuju svi podaci krivulji optereenja za izabrani
datum i vrijeme:
x Kumulativna vrijednost energije x.8,
x Delta vrijednost energije x.9,
x Maksimalna snaga x.5,
Slika 33: Naslov podizbornika

vremenskih profila (krivulji optereenja)
gdje je x = 1, 2, ... 8,
pri emu je redom 1 = A+, 2 = A-, 3 = R+, 4 = R-,
5 = R1, 6 = R2, 7 = R3 i 8 = R4.
Na pokazniku se prikae Profile Time (sl. 34), nakon

ega treba dugo (1 s < tp < 2 s) pritisnuti tipkalo
Poziv, da se prikae datum prvoga dana za koji registrator krivulji optereenja ima pohranjene podatke.
24 od 68

Iz reima prikazivanja podataka registratora krivulji

optereenja izlazi se produenim (Tp > 3 s) pritiskom
na tipkalo Poziv.
4.7. Prikaz gubitaka u transformatoru

Slika 36: Vrijednost veliine (kumulativna djelatna
energija) registrirane u krivulji optereenja
Ako se eli vratiti natrag na poetni prikaz izbornika
prikazivanja krivulji optereenja kako bi se izabrao
neki drugi datum i vrijeme za koji se eli vidjeti podatak u krivulji optereenja treba vie puta uzastopce
dugo (tp> 2 s) pritisnuti tipkalo Poziv.
4.6. Prikaz parametara kvaliteta energije
U reimu prikazivanja gubitka u transformatoru se

mogu pritiskanjem na tipkalo Poziv prikazati gubici u
bakru svitka transformatora (Ri2) i gubici u eljezu
transformatorske jezgre (Cu2).
Nakon to se ulo u reim ispitivanja pokaznika (vidi
toku 4.3) treba etiri puta uzastopce kratko (tp < 1 s)
pritisnuti tipkalo Reset da se na pokazniku prikae
naslov Losses (gubici), pa dugo pritisnuti tipkalo
Reset da se prikae prvi podatak iz skupa gubitaka u
mrei.
U reimu prikazivanja parametara kvaliteta energije

se mogu pritiskanjem na tipku Poziv prikazati svi parametri kvaliteta energije: fazne struje, fazni naponi,
fazni kutevi i frekvencija.
Nakon to se ulo u reimu ispitivanja pokaznika (vidi
toku 4.3) treba tri puta uzastopce kratko (tp < 1 s)
pritisnuti crnu tipku, da se na pokazniku prikae naslov Grid (mrea), pa dugo pritisnuti crnu tipku, da se
prikae prvi podatak iz skupa glavnih parametara
kvalitete energije.

gubitaka u mrei
4.8. Prikazivanje parametara GSM

komunikacije

parametara kvaliteta energije
Da bi se ulo u izbornik prikazivanja parametara kakvoe energije, treba dugo (1 s < Tp < 2 s) pritisnuti
tipkalo Reset, nakon ega se na pokazniku prikae
prvi parametar kakvoe energije prosjena efektivna vrijednost napona u fazi L1 (R). Pri svakom se
narednom kratkom pritisku na tipkalo Poziv redom
prikau parametri kakvoe energije iz donje tabele.
OBIS kod
Prikazana veliina
32.7.0
52.7.0
72.7.0
31.7.0
51.7.0
71.7.0
34.7.0
81.7.1
81.7.1
81.7.40
81.7.51
81.7.62
Efektiv. vrijednost napona u fazi L1

Efektivna vrijednost struje u fazi L1
Frekvencija u fazi L1
Kut izmeu faznih napona u L1 i L2
Kut izmeu faznih napona u L1 i L3
Kut izmeu napona i struje u fazi L1
Prikazivanje parametara GSM komunikacije je mogue samo kod brojila MT860 s ugraenim GSM modemom. Kada je brojilo u reimu ispitivanja pokaznika
(vidi poglavlje 4.3 Prikaz podataka na zahtjev) treba
pet puta kratko (Tp <1 s) pritisnuti tipkalo Poziv da se
prikae naslov izbornika parametara GSM komunikacije Diagnostics.
Slika 39: Naslov podizbornika za

dijagnostisticiranje razine GSM signala
Da bi se ulo u izbornik prikazivanja parametara
GSM komunikacije, treba dugo (1 s < Tp < 2 s) pritisnuti tipkalo Poziv, nakon ega se na pokazniku prikae prvi parametar GSM komunikacije razina
GSM signala. Pri svakom narednom kratkom pritisku
na tipkalo Poziv redom se prikau parametri GSM
komunikacije iz donje tabele.
25 od 68

OBIS kod
C.C.3
Vrijednost
XX (01, 02, 03...) Razina GSM signala
C.C.4
C.C.5
Prikazana veliina
Domai operater
Roaming
(0, 1, 2)
ovom reimu, parametri se mogu namjetati bilo runo bilo preko optikog suelja, a ne mogu se namjetati preko ostalih komunikacijskih kanala.
Ako se tipkalp Poziv pritisne kratko kada je na pokazniku prikazano Settings, tada e se na pokazniku
prikazati naslov Test reima za prikazivanje vrijednosti registara energija s poveanom rezolucijom.
Kod stanja modema
Iz reima programiranja brojila na terenu izlazi se

produenim (Tp > 3 s) pritiskom na tipkalo Poziv.
Tabela 9: Parametri GSM signala

Za pouzdano djelovanje GSM komunikacije mora biti
u registru C.C.3 upisana vrijednost 17. Ako to nije
sluaj, treba:
x premjestiti antenu na povoljniju lokaciju
x izabrati antenu s veim pojaanjem GSM signala
Ako se ni nakon ovih mjera ne postigne razina GSN
signala 17, GSM komunikakcija nee biti pouzdana,
pa treba uporabiti neku drugu komunikaciju.
U registru C.C.5 mora u normalnim uvjetima djelovanja GSM modema biti upisana vrijednost 0.
4.9. Reim namjetanja parametara

brojila na terenu i runo namjetanje
parametara brojila
Sekvencija runo namjetanje parametara broijla sadri parametre brojila koji se mogu namjetati na terenu preko optikog suelja odnosno runo namjeatanje parametera s pomou tipkala Poziv i Reset
na prednjoj strani brojila.
Za ulazak u reim namjetanju parametara brojila na
terenu odnosno s pomou tipkala, koristi se i tipkalo
Reset, pa ga treba najprije otplombirati i kod brojila
za nadgradnju izvui zasun ulijevo da se tipkalo oslobodi odnosno kod brojila za ugradnju otvoriti poklopac tipkala nadolje.
U reimu automatskog prikazivanja podataka na pokazniku treba kratko pritisnuti tipkalo Poziv da otpone ispitivanje pokaznika, a zatim tipkalo Reset
nakon ega se na pokazniku prikae naslov izbornika
Settings.
Slika 40: Naslov podizbornika za runo

namjetanje parametara brojila odnosno za reim
namjetanja parameteara brojila na terenu
4.9.1. Namjetanje parametera na terenu

Kada se izabere podizbornik Settings dugim pritiskom (1 s < tp < 2 s) na tipkalo Poziv mogu se preko
optikog suelja namjetati oni parametri koji su
definirani da se mogu namjetati u ovom reimu. Prije
nego to se brojilu poalju nove vrijednosti parametara treba mu poslati odgovarajuu zaporku inae
brojilo nee prihvatiti novu vrijednost parametara..
4.9.2. Runo namjetanje parametera

Kada se izabere podizbornik Settings dugim pritiskom (1 s < tp < 2 s) na tipkalo Poziv, treba kratko
pritisnuti tipkalo Reset da bi se ulo u reim runog
namjetanja parametara (vidi toku 4.13.6), pri emu
se u drugom retku na pokazniku prikae poruka Set
time (namjetanje vremena). Ako se ne eli namjetati vrijeme treba kratko pritisnuti tipkalo Poziv (1 s <
tp) da se prikae slijedei parametar (datum) koji se
moe runo namjetati, pa pritisnuti tipku Reset, pri
emu se u drugom retku na pokazniku prikae Set
date (namjetanje datuma).
Kada je izabran parametar brojila za namjetanje,
njegova prva znamenka titra. Kratkim pritiskanjem na
tipkalo Poziv se ta vrijednost poveava za jedan, s
time da se nakokn 9 pri slijedeem pritisku na tipkalo
Poziv prikae 0. Kada je prikazana eljena vrijednost
znamenke, treba ju potvrditi pritiskom na tipkalo
Reset, nakon ega poinje titrati slijedea desna
znamenka, pa se itav postupak ponavlja. Ako se eli
vrijednost znamenke ostaviti nepromjenjenu, tada
treba kratko (1 s < tp) pritisnuti tipku Poziv, ime se
preskoi na namjetanje naredne znamenke. Nakon
to se pritiskom na tipkalo Reset potvrdi vrijednost
zadnje znamenke (krajnja desna znamenka), poinju
sve znamenke parametra titrati. Da bi se u registru
pohranila nova vrijednost parametra treba pritisnuti
tipkalo Reset, a u protivnom treba kratko pritisnuti
tipkalo Poziv, tako da se u registru sauva postojea
vrijednost parametra. Na jednak se nain moe namjestiti i vrijednost novog datuma.
4.10. Reim prikazivanja podataka s

poveanom rezolucijom
Tipkalo Poziv treba dugo (1 s < tp < 2 s) pritisnuti da

se ue u reim namjetanja parametera brojila na
terenu, odnosno u reim runog namjetanja parametara brojila, pri emu se na pokaziku prikae tekue vrijeme (registar 0.9.1). Za vrijeme dok je brojilo u
Za potrebe ispitivanja tonosti brojila pri malim optereenjima, kako bi ispitivanje trajalo krae, mogu se
podaci o energiji prikazati na pokazniku s poveanom
rezolucijom.
26 od 68

Da bi se ulo u reim prikazivanja podataka energije

s poveanom rezolucijom treba pritisnuti tipkalo
Reset kada je brojilo prikae Setting, pa kratko
tipkalo Poziv, nakon ega se na pokazniku prikae
naslov izbornika Test. Sada treba dugo pritisnuti
tipkalo Poziv da bi se ulo u reim prikazivanje podataka energije s poveanom rezolucijom. Redoslijed
prikazivanja podataka na pokazniku je jednak kao u
reimu automatskog prikazivanja podataka.
4.12. Obraunsko resetiranje brojila

Obraunsko se resetiranje brojila moe izvriti na
vie naina (vidi poglavlje 12. Obraunsko resetiranje
i ostale toke iz ovog poglavlja). Po pravilu se obraunska resetiranja izvode unutarnjim satom ili lokalno
pritiskom na tipkalo Reset.
Osim na gornji nain obraunsko restiranje brojila se
moe izvriti i pritiskom na tipkalo Poziv u obraunskom reimu rada brojila Billing. U reimu ispitivanja
pokaznika se kratko (1 s < tp) pritisne tipkalo Reset,
pa zatim se dva puta kratko pritisne tipkalo Poziv,
nakon ega se na pokazniku prikae naredba Billing.
Slika 41: Naslov reima prikazivanja podataka

energije s poveanom rezolucijom
4.11. Resetiranje alarma

U reim resetiranje prikaza statusa brojila i alarma
otvaranja poklopca prikljunice i/ili brojila na pokazniku ulazi se na slijedei nain. Brojilo se dovede u
izbornik Reset tipkala (vidi toku 4.9) pa kad je na
pokazniku prikazan naslov izbornika Settings, dva
puta kratko pritisne tipkalo Poziv da se na pokazniku
prikae naslov Intrusion.
Slika 44: Naslov naredbe za

obraunsko resetiranje brojiila
Sada treba dugo (1 s < tp < 2 s) pritisnuti tipkalo
Poziv, da se izvri obraunko resetiranje brojila.
Bez obzira na nain obraunskog restiranja brojila, na
pokazniku se prikae poruka Billing reset, koja obavjetava da je obraunski reset brojila bilo izvren.
Slika 42: Naslov reima za brisanje alarma

Da bi se izbrisao alarm odnosno prikazani status na
pokazniku treba dugo (1 s < Tp < 2 s) pritisnuti tipkalo
Poziv, nakon ega se na pokazniku prikae poruka
Intrusion Reset da je alarm resetiran.
Slika 45: Poruka da je bio izvren

obraunski reset brojila
Ako se obraunsko resetiranje brojila pokua ponovno izvriti u vremenu kraem nego to je namjeteno
vrijeme sprijeavanja ponovnog obraunskog resetiranja brojila, tada se na pokazniku prikae poruka
Billing reset locked, koja obavjetava da je brojilo
ve bilo resetirano i da zato ponovno resetiranje brojila nije bilo izvreno.
Slika 43: Poruka da je alarm bio izbrisan

Sada je brojilo spremno da ponovno alarmira ukoliko
doe do nekog nenormalnog stanja, a kod brojila
MT860 za nadgradnju i otvaranja poklopca brojila i/ili
prikljunice.
Iz podizbornika resetiranja alarma se izlazi produenim (Tp > 3 s) pritiskom na tipkalo Poziv.
27 od 68
Slika 46: Poruka da je bio pokuan

obraunski reset brojila unutar
vremenske blokade za ponovni reset

4.13. Dijagrami toka upravljanja pokaznika s pomou tipkala

Svi su reimi rada brojila organizirani u dva izbornika izbornik tipkala Poziv i izbornik tipkala Reset, nazvana
tako jer su dostupni s pomou tipkala Poziv i Reset kad je brojilo u reimu ispitivanja pokaznika.
4.13.1. Listanje izbornika i podizbornika na pokazniku
Slika 47: Dijagram toka biranja reima rada brojila

(za znaenje duine pritisaka tipkala vidi tabelu 4na str. 14)
28 od 68

4.13.2. Prikazivanje podataka na poziv

Da bi se prikazali svi podaci iz skupa prikazivanja podataka na poziv, kao i njihove prethodne vrijendosti (ako se
to eli), treba dugo (1s < tp < 2 s) pritisnuti tipkalo Poziv, kada je na pokazniku ispisano Registers. Za
prikazivanje svakog narednog mjernog podatka iz ovog skupa treba kratko (1 s < tp) pritisnuti tipkalo Poziv.
Nakon mjerne vrijednosti za tekui mjesec prikau se, pri narednim kratkim pritiscima na tipkalo Poziv, za taj
podatak njegove prethodne vrijednosti za onoliko proteklih obraunskih razdoblja (mjeseci) koliko je to u brojilu
namjeteno. Prikazivanje prethodnih vrijednosti za svaki od podataka iz ovog skupa se moe preskoiti dugim
(1 s < tp < 2) pritiskom na tipkalo Poziv kada je prikazana ta vijednost za tekue obraunsko razdoblje (mjesec).
Slika 48: Dijagram toka prikazivanja podataka na poziv

(za znaenje duine pritisaka tipkala vidi tabelu 4 na str. 14)
29 od 68

4.13.3. Prikazivanje podataka registratora krivulje optereenja
Slika 49: Dijagram toka prikazivanja podataka krivulji optereenja:

biranje datuma, biranje vremena prikazivanje podatka iz dijagrama
(za znaenje duine pritisaka tipki vidi tabelu 4 na str. 14)
30 od 68

4.13.4. Prikazivanje parametara kvaliteta energije
Slika 50: Dijagram toka prikazivanja parametara kvaliteta energije

31 od 68

4.13.5. Prikazivanje razine i parametara GSM signala

Ovaj je reim prikazivanja podataka u izborniku tipkala Poziv na raspolaganje samo ako je u brojilo ugraen
GSM modem.
Slika 51: Dijagram toka prikazivanja razine signala i parametara GSM komunikacije
32 od 68

4.13.6. Namjetanje parametera s pomou tipkala Reset i Poziv

Kada se dugim (1 s < tp < 2 s) pritiskom na tipkalo Poziv izabere izbornik za namjetanje parametera na terenu
Settings, treba pritisnuti tipkalo Reset da bi se ulo u reim runog namjetanja parametara, pri emu se na
pokazniku prikae registar 0.9.1 i tekue vrijeme. Ako se eli promjeniti prikazano tekue vrijeme, treba pritisnuti
tipkalo Reset, nakon ega se u drugom retku prikae naslov podizbornika Set time, a prva znamenka tekueg
vremena pone titrati. Kada je izabran parametar brojila za namjetanje, njegova prva znamenka titra. Kratkim
pritiskanjem na tipkalo Poziv se ta vrijednost poveava za jedan, s time da se nakokn 9 pri slijedeem pritisku
na tipkalo Poziv prikae 0. Kada je prikazana eljena vrijednost znamenke, treba ju potvrditi pritiskom na tipkalo
Reset, nakon ega poinje titrati slijedea desna znamenka, pa se itav postupak ponovi. Ako se eli vrijednost
znamenke ostaviti nepromjenjenu, tada treba kratko (1 s < tp) pritisnuti tipku Poziv, ime se preskoi na
namjetanje naredne znamenke. Nakon to se pritiskom na tipkalo Reset potvrdi vrijednost zadnje znamenke
(krajnja desna znamenka), poinju sve znamenke parametra titrati. Da bi se u registru pohranila nova vrijednost
parametra treba pritisnuti tipkalo Reset, a u protivnom treba kratko pritisnuti tipkalo Poziv, tako da se u registru
sauva postojea vrijednost parametra.
Na jednak se nain moe namjestiti i vrijednost novog datuma, s time da se nakon to je prikazana vrijednost
tekueg vremena naprije kratko pritsne tipkalo Poziv, tako da se na pokazniku prikae registar 0.9.2 tekueg
datuma.
Namjesti vrijeme
Slijedea
znamenka
Sauvaj staro vrijeme
Potvrdi novo vrijeme
Slika 52: Dijagram toka namjetanja datuma i vremena s pomou tipkala Poziv (crno) i Reset (crveno)
33 od 68

5.1.1. Prijavljivanje za komuniciranje
5. Komuniciranje
Brojila su uvijek opremljena s optikim sueljem, a
mogu biti opremljena s najvie tri komunikacijska
kanala. Na tiskanoj se ploi brojila nalazi suelje
RS232 ili RS485 za daljinsko oitavanje i programiranje brojila, pri emu se koristi protokol prema
normi IEC 62056-21.
Mogunosti se komuniciranja s brojilom mogu proiriti
ugradnjom komunikacijskog modula, na kome mogu
biti jedno suelje i/ili telefonski modem (PSTN, ISDN
ili GSM) odnosno umjesto modema Ethernet.
Komuniciranje s brojilom ne utjee na njegovu osnovnu funkciju mjerenja elektrine energije. Ako stigne
vie zahtjeva za upisivanje podataka u brojilo preko
komunikacijskih kanala, prednost se daje onome na
kojem se najprije pojavio zahtjev za komuniciranje.
Slijedei registri imaju pohranjene parametre brzine
prijenosa podataka preko pojedinih komunikacijskih
kanala:
x
x
x
C.57.0, COM 0, infracrveno optiko suelje,

C.57.1, COM 1,
C.57.2, COM 2.
Pohranjeni parametar Z u
registru C.57.0, C.57.1, C.57.2
0
1
2
3
4
5
6
7
Brzina prijenosa
podataka (Baud)
Onemogueno
300
600
1.200
2.400
4.800
9.600
19.200
Adresa naprave
CR
LF
Svako brojilo ima unikatnu adresu naprave koja ga

definira u mrei. Adresa se sastoji iz 32 znakova, a
pohranjena je u registru 0.0.0 brojila.
Ako je na serijskom suelju samo jedno brojilo, tada
se prijavljivanje brojilu moe izvriti i bez toga da se
mu poalje njegova adresa.
Brojilo odgovri s porukom
/
XXXZ
Ident
CR
LF
gdje ujedno predloi brzinu prijenosa podataka (parametar Z) s kojom e se vriti komunikacija.
5.1.2. Namjetanje brzine prijenosa podataka

Prema normi IEC 62056-21 je poetna brzina prijenosa podataka 300 Baud, a zatim se promjeni na
vrijednost za koju se naprave dogovore. Parametar Z
(tabela 10) u poruci predstavlja upravo tu brzinu prijenosa podataka nakon poetne brzine prijenosa podataka 300 Baud. Pritom naprava takoer porui da li
eli podatke iz brojila oitavati (naredbe R1 i R5)
ACK
CR
LF
odnosno upisivati u brojilo tj, da se brojilo eli programirati (naredba W1)

ACK
Tabela 10: Parametar Z i brzine prijenosa podataka
5.1. Protokol IEC 62056-21

Protokol IEC 62056-21 temelji na serijskoj asinkronoj
polu-dupleks komunikaciji prema normi ISO 1177, pri
emu se sastoji iz:
Startnog bita
Bitova podataka
Paritet
Stop bita
Vrijeme za odgovor (ms)
U ovom se koraku poalje poruka za prijavljivanje

brojilu s kojim se eli komunicirati.
1
7
Parni
1
1500
CR
LF
Poto zahtjev norme IEC 62056-21 da se komunikacija zapone s brzinom prijenosa podataka 300
Bauda i zatim promjeni nije povoljan, brojila Iskraemeco omoguavaju i nestandardnu mogunst komuniciranja sa samo specificiranom brzinom prijenosa
podataka Z (fiksna brzina prijenosa podataka).
5.1.3. Naredbe R1 i W1
Nakon to se naprave sporazumeju o brzini komuniciranja mogu se oitati mjerni podaci odnosno u brojilo
upisati nove vrijednosti parametara. Oitavanje podataka iz brojila i upisivanje novih vrijednosti u brojilo
mogu biti zatieni s pomou lozinke.
Naredba R1 omoguava oitavanje podataka iz registara brojila:
Tabela 11: IEC 62056-21 parametri komunikacije

Dijagram toka protokola je prikazan na slici 33, pri
emu su prikazani slijedei koraci pri komuniciranju:
x prijavljivanje,
x namjetanje brzine prijenosa podataka,
x oitavanje / unoenje podataka,
x prekid.
SOH R1 STX Adresa
Data
ETX
BCC
Naredba W1 omoguava upisivanje podataka u registre brojila:

SOH W1 STX
34 od 68
Adresa
Data
ETX BCC

Adresu definira vrsta podatka u registru:

x adresa; dostup do pojedinog registra,
x adresa, offset; dostup do registra s indeksom
(offset) od adrese,
x adresa (broj elemenata); dostup do broja od
elemeneta od adrese dalje,
x adresa, offset (broj elemenata); dostup do
broja elemenata od adresa s indeksom dalje.
gdje je P.01 (krivulja optereenja), P.98 (knjiga dogaaja), 0.9.1 (vrijeme) i 0.9.2 (datum). Svi su podaci
navedeni u bloku podataka.
5.1.5. Oitavanje podataka

Kod oitavanja podataka iz brojila (naredbe R1) brojilo prijenosi sve podatke koji su definirani u sekvenciji
DRO (oitavanje podataka) zajedno s njihovim prethodnim vrijednostima, ako su iste odabrane.
Moe biti samo jedan podatak ili niz od nekoliko

podataka:
(data1)
( data 2)
...
(data N)
ACK
vrijednost (* fizikalna jedinica)

Svaki podatak ima svoj vlastiti tip i zato se sam formatira. Zato se uvijek moe pozivati samo na ime podatka i dobiti vrijednost u pravom formatu.
Na primljenu poruku brojilo odgovara:
x ACK, naredba je bila pravilno izvedena,
x NACK, naredba nije bila pravilno izvedena,
x poruka je bila poslana natrag sa zahtjevanim
podacima,
x poruka o pogreci je bila poslana natrag.
ETX
Pogreka
ETX
SOH
ERxy
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
11
BCC
BCC
Za oitavanje podataka knjige dogaaja ili krivulji optereenja te datuma i vremena iz brojila koristi se naredba R5:
Adresa
ETX
B0
ETX
BCC
Donja tabela prikazuje spisak kodova i opis pogreaka pri komuniciranju.
5.1.4. Naredba R5
R5 STX
LF
5.1.7. Poruke o pogrekama
Cijela poruka ne smije biti dua od 256 znakova.
SOH
CR
Ako odreeno vrijeme nema poruke, komunikacija se

automatski prekine nakon vremena od 60 sekundi
rezerviranog za prijem poruke. Komunikacije se takoer moe prekinuti s pomou poruke:
Poruka brojila koja sadri informaciju o pogreci:

STX
5.1.6. Prekid komunikacije
Poruka brojila koja sadri zahtjevani podatak:

Podatak
Ovdje je Z parametar brzine prijenosa podataka.
Podatak se moa sastojati od vrijednosti i od fizikalne

jedinice:
STX
Opis pogreke
OBIS kod nije bio naen
OBIS kod nije uporabljen
Nepoznati parametar
Nepoznati indeks
Nepoznata vrijednost
Nepoznata naredba
Uskraen pristup
Nema podataka
Nema resursa
Pogreka naprave
Nepoznata adresa
Tabela 12: Spisak poruka o pogreci pri komunikaciji
BCC
35 od 68

Slika 53: Dijagram toka protokola mod C prema normi IEC 62056-21 (IEC 61107 )
5.2. Ostali protokoli u brojilima MT860

Osim gore opisanog protokola prema IEC 62056-21
brojila MT860 podupiru jo i slijedee protokole
x
Protokol je DLMS definiran sa slijedeim normama:

x
IEC 62056-46: Data link layer using HDLC

protocol
IEC 62056-47
IEC 62056-53: COSEM application layer
IEC 62056-61: OBIS kod za identificiranje

objekata
IEC 870-5-102
x DLMS
Kupac pri narudbi brojila definira koje od navedenih
protokola eli imati implementirane u brojilu.
36 od 68

6. Mjerenje energije
Brojila MT860 mjere slijedee vrste energije:
Djelatnu energiju prema normi IEC 62053-22, klasa
0,2S ili 0,5S:
x preuzeta +A,
x predana -A.
Jalovu energiju prema normi IEC 62053-23, klasa 2 ili
3, badareno sve do 0,2% u:
x etiri kvadranta: R1, R2 , R3 i R4,
x kombiniranim kvadrantima npr. +R = R1 + R4
i -R = R2 + R3.
Prividna energija prema normi IEC 62053-22, badaren do 0,5%:
x preuzeta +S,
x predana -S.
Sve se energije mjere po svakoj fazi posebno i trofazno.
Brojila su na mreu prikljuena bilo preko strujnih
transformatora ili strujnih i naponskih transformatora,
a izmjereni se podaci mogu prikazati kao primarne,
polu-primarne ili sekundarne vrijednosti.
6.1. Mjerenje jalove energije

Brojilo jalove energije moe mjeriti energiju u vjetakom ili prirodnom spoju.
U sluaju vjetakog spoja se fazne struje mnoe s meufaznim naponom drugih dviju faza. Zato pri tom spoju
treba voditi rauna o pravilnom redoslijedu prikljuivanja
faznih vodia, jer se u protivnom jalova energija ne mjeri pravilno i registrira se u pogrenom kvadrantu. Prekid
jednog faznog vodia takoer prouzrokuje da se jalova
energija u druge dvije faze pogreno registrira. Ukoliko
brojilo mjeri tono djelatnu energiju, a za jalovu se energiju sumnja da se mjeri pogreno, treba najprije provjeriti pravilan redoslijed prikljuivanja faznih vodia na
brojilu, kao i pravilan redoslijed i polaritet prikljuivanja
na mjernim transformatorima.
Kod priridnog se spoja meusobno mnoe fazne struje i naponi iste faze, pri emu se u brojilu izvri pomjeranje faznih kutova izmeu njih za 90. U ovom
sluaju otpadaju svi problemi koji postoje kod vjetakog spoja brojila jalove energije, pa se jalova
energija moe mjeriti i jednofazno.
Kupac brojila moe pri narudbi zahtjevati kakav spoj
brojila jaolve energije eli: vjetaki ili prirodni.
Redoslijed faznih napona ne utjee na tonost mjerenja djelatne energije.
hranjene u odgovarjuim registrima za prethodna obraunska razdoblja (mjesece) se zovu prethodne mjerne
vrijednosti. Brojila mogu pohraniti prethodne mjerne vrijednosti za najvie 50 prethodnih obraunskih razdoblja, ali je standardno za najvie 15 prethodnih obraunskih razdoblja (mjeseci). Podaci prethodnih mjernih vrijednosti se mogu prikazati na pokazniku i oitati preko
svih komunikacijskih kanala kojim je opremljeno brojilo.
Energija moe biti registrirana kao:
x Kumulativna vrijednost, tj. kumulativna vrijednost of poetka mjerenja energije.
x Delta vrijednost, razlika kumulativnih vrijednosti za dva uzastopna obraunska razdoblja.
6.3. Kompenzacija pogreka naponskog

transformatora
Svi su mjerni podaci pohranjeni u obliku sirovih binarnih podataka u mikroprocesoru. Da bi se dobili mjerni
podaci neophodno je sirove binarne podatke pomnoiti s mjernom izlaznom konstantom kout.
Brojila prikljuena na mreu preko mjernih naponskih
transformatora omoguavaju kompenziranje njegovog pogreka. Da se dobiju podaci o energije treba
sirovi binarni podatak pomnoiti s konstantom kmc:
k mc
k out
(k ct * k vt * Tcorr )
gdje je :
kct prijenosni omjer strujnog transformatora,
kvt prijenosni omjer naponskog transformatora,
Tcorr - faktor kompenzacije pogreka naponskog
transformatora izraen u ppm, a koji je
pohranjen u registru (0.0.128.0.12)
Prijenosni omjer strujnog transformatora kct je cijeli
broj u opsegu od 1 do 30,000, a pohranjen je u registru 0.0.128.0.10. Umnoak prijenosnog omjera naponskog transformatora i faktora kompenzacije pogreka naponskog transformatora kvt * Tcorr je broj s
plivajuim decimalnim zarezom, a pohranjen je u registru 0.0.128.0.11. Ukoliko se ne zahtjeva korekcija
pogreka naponskog transformatora, tada je u registru 0.0.128.0.11 pohranjen samo prijenosni omjer naponskog transformatora kvt.
6.4. Kompenziranje gubitaka u bakru i

eljezu transformatora
Mjereni se podaci energije registriraju u odgovarajuim

registrima za tekue obraunsko razdoblje (mjesec).
Na zahtjev mogu brojila MT860 kompenzirati gubitke

u eljezu transformatorskog jezgra i gubitke u bakru
svitaka transformatora:
W kompenzacije = A * I2 + B * U2
var kompenzacija = C * I2 + D * U4
Pri izvoenju obraunskog reseta se mjerni podaci iz

registara za tekue obraunsko razdoblje (mjesec)
prenesu u odgovarajue registre za prolo obraunsko razdoblje (mjesec), a registri za tekue obraunsko razdoblje (mjesec) se izbriu i tako pripreme za
registriranje u novom mjesecu. Mjerne vrijednosti po-
gdje je :
A wattna konstanta transformatora zbog gubitaka u bakru,
B - wattna konst. transformatora zbog gubitaka u eljezu,
C var-na konstanta transformatora zbog gubitaka u bakru,
D var-na konst. transformatora zbog gubitaka u eljezu.
6.2. Prethodna obraunska razdoblja
37 od 68

7. Mjerenje maksimalnih snaga
7.3. Kumulativna maksimalna snaga
Snage se izraunavaju kao kolinik iz energije integrirane na vremenskom periodu i vremenskog perioda.
To je prosjena vrijednost snage. Period integriranja
energije se zove mjerni period za snagu. Brojila
MT860 izraunavaju:
Kumulativne maksimalne snage su kontrolne vrijednosti, a predstavljaju zbir svih maksimalnih snaga za
sva zavrena obraunska razdoblja od poetka mjerenja. Pri svakom se obraunskom resetiranju brojila
vrijednosti maksimalnih snaga dodaju vrijednostima u
registrima x.2.y odgovarajuih kumulativnih maksimalnih snaga. Za kumulativne maksimalne snage ne
postoje prethodne vrijednosti.
kumulativne maksimalne snage (to su kontrolni podaci pohranjeni u registrima x.2.y),
prosjene snage u tekuem mjernom periodu

za snagu (pohranjene u registrima x.4.y),
snage registrirane u upravo zavenom mjernom periodu za snagu (pohranjene u registrima x.5.y),
7.4. Vrste mjerenja maksimalnih snaga

Brojila omoguavaju mjerenje maksimalnih snaga na
razliite naine ovisno o::
maksimalne snage u obraunskom razdoblju

(pohranjene u registrima x.6.y).
7.1. Maksimalne snage
vrsti mjernog perioda za snagu,
okidanja poetka mjernog perioda za snagu.
7.4.1. Fiksni mjerni period za snagu
Maksimalne snage su najvee snage za odgovarajue energije u obraunskom razdoblju (mjesecu).

Maksimalne snage se mogu izraunati za sve vrste
mjerenih ili izraunatih energija:
x maksimalna snaga preuzete (+P) i odaslane
(-P) djelatne energije,
x maksimalna snaga preuzete (+S) i odaslane
(-S) prividne energije,
x maksimalne snage jalove energije u svakom
od etiri kvadranta Q1, Q2, Q3 i Q4,
x maksimalne snage jalove energije u kombiniranim kvadrantima, npr.: +Q=Q1+Q2 i
-Q=Q3+Q4,
Pri fiksnom se mjernom periodu za snagu novi mjerni

period startuje tek nakon to se prethodni mjerni period zavri.
P d1
Pd2
Td1
Td2
Slika 54: Grafiki prikaz mjerenje snage

s fiksnim mjernim periodom
Maksimalne se snage mogu registrirati:

x po tarifama (x.4.y; x.5.y, x.6.y),
x kumulativna (x.2.y).
Za svaku se maksimalnu snagu takoer registrira njezin vremenski znak (datum i vrijeme zavretka mjernog perioda za snagu u kojem je bila postignuta).
Pri obraunskom se resetu brojila maksimalne snage
iz registara x.6.y za tekue obraunsko razdoblje
(mjesec) prenesu u odgovarajue registre za proteklo
obraunsko razdoblje (mjesec) i ujedno saberu s
vrijednou odgovarajuih kumulativnih maksimalnih
snaga u registrima x.2.y. Pritom se vrijednosti maksimalnih snaga u registrima x.6.y za tekue obraunsko razdoblje izbriu, kako bi se isti pripremili za
registriranje u novom obraunskom razdoblju.
7.2. Maksimalne snage po tarifama

Broj maksimalnih snaga registriranih po tarifama je
jednak broju tarifa za svaku vrstu energije koju mjeri
brojilo. Pritom se, na zahtjev, mogu vremenski pravilnici za prebacivanje tarifa za snagu razlikovati od
onih za energiju.
7.4.2. Namjetanje tipa mjernog perioda za

snagu
Tip se mjernog perioda za snagu namjesti definiranjem njegove duine u registru 0.0.128.0.23, pri emu se moe namjestiti vrijednost u opsegu od 1 do
60 minuta, s korakom od 1 minute.
7.4.3. Sinkroni nain okidanja poetka

mjernog perioda za snagu
Sinkroni nainu okidanja poetka mjernog perioda za
snagu dozvoljava uporabu samo fiksnog mjernog
perioda.
Ako se ne registriraju krivulje optereenja, tada se
poetak mjernog perioda za snagu sinkronizira s poetkom dana, to znai da mjerni period za snagu
poinje u 00:00 sati i da e tijekom dana biti zavren
cio broj mjernih perioda za snagu.
Ako se registriraju krivulje optereenja, tada je registracijski period krivulji opereenja viekratnik mjernog perioda za snagu. Oba perioda su sinkronizirana
s danom, tj. zapoinju u 00:00.
38 od 68

U sinkronom se reimu mjerenja moe zapoeti s
mjerenjem snage i registriranja krivulji optereenja u
bilo kom trenutku dana, ali e se zavriti u tono
sinkrono vrijme (ako je mjerni period za snagu 15
minuta, tada su sinkrona vremena 00, 15, 30 i 45
minuta), tako da prvi period moda nee biti kompletan. Isto vai i u sluaju ponovnog uspostavljanja
napona u mrei nakon nestanka napona.
Primjer:
Mjerni period za snagu je 15 minuta, registracijski
period krivulji optereenja je 30 minuta; nakon nestanka napona u mrei isti je ponovno uspostavljen u
16:34 sati. Nakon uspostavljanja napona se prvi
mjerni period za snagu zavri u 16:45 (mjerni period
je trajao samo 11 minuta), a registracijski period krivulji optereenja u 17:00 (registracijski period je trajao 26 minuta).
Ukoliko u sinkronom nainu mjerenja snage za kratko
vrijeme nestane napon u mrei i ponovno se uspostavi u tom istom mjernom periodu, tada se mjerenje
snage normalno nastavlja unutar tog mjernog perioda.
7.4.4. Okidanje poetka mjernog perioda

preko ulaza MPE
MPE
period snage
demand period
Kada se mjerno period za snagu okida preko ulaza

MPE, tada se snaga izraunava tako to se integrirana energija izmeu dva uzastopna okidna impulsa na
ulazu MPE dijeli s mjernim periodom za snagu koji je
namjeten u registru 0.8.0 (ak i u sluaju da je
vrijeme izmeu dva okidna impulsa krae od mjernog
perioda za snagu).
period snage
tolerancija
tolerance
demand period
external
vanjsko
internal
unutarnje
Slika 55: Snaga se ne mjeri za vrijeme toleranicje
7.5. Obraunsko resetiranje brojila i

prebacivanje tarife
Niti obraunsko resetiranje brojila i mjerni period snage niti prebacivanje tarife i mjerni period snage nisu
sinkronizirani. To znai da se u veini sluajeva obraunsko resetiranje brojila i/ili prebacivanje tarifa izvodi
za vrijeme tekueg mjernog perioda snage a ne na
njegovom kraju.
S druge strane, i obraunsko resetiranje brojila i prebacivanje tarifa zapoinje mjerenje snage u novom
mjernom periodu. Zbog te su injenice mogui slijedei naini mjerenja snage s obzirom na obraunsko
restiranje brojila i prebacivanja tarifa:
Vanjsko okidanje mjernog perioda za snagu preko

ulaza MPE je omogueno kada parametar pohranjen
u registru C.59.2 ima vrijednost 3, 4 ili 5., a ako ima
vrijednost 0, 1 ili 2, tada se ulaz MPE koristi samo za
sinkroniziranje sata realnog vremena. Okidanje mjernog perioda za snagu se vri na elnu ivicu upravljakog signala na ulazu MPE.
Osim mjrenog perioda za snagu, podinterval i reima
mjerenja mjernog perioda za snagu preko ulaza
MPE, treba u registru C.55.11 definirati i toleranciju
(vremenski razmak u sekundama) unutar koje se na
ulazu MPE mora pojaviti upravljaki impuls nakon
zavretka prethodnog mjernog perioda za snagu.
MPE
obraunsko restiranje brojila ne prekine mjerni period za snagu,
prebacivanje tarife ne prekine mjerni period

za snagu,
obraunsko se resetiranje brojila zakasni do

zavretka tekueg mjernog perioda za snagu.
7.5.1. Obraunsko resetiranje brojila ne

prekine mjerni period za snagu
Obraunsko resetiranje brojila na kraju obraunskog
razdoblja se izvri za vrijeme tekueg mjernog perioda za snagu, ali ga ne prekine. Snaga registrirana u
mjernom periodu u kome je bilo izvrno obraunsko
resetiranje brojila se smatra da je registrirana u novom obraunskom razdoblju, iako je dio energije bio
integriran u upravo zavrenom obraunskom razdoblju. Ako se ispostavi da je to najvea snaga u novom obraunskom razdoblju, tada e ona biti registrirana i kao njegova maksimalna snaga.
Ako se slijedei okidni impuls ne pojavi na ulazu MPE

unutar tolerancije definirane u registru C.55.11 nakon
zavretka prethodnog mjernog perioda za snagu, to
mikroraunalo smatra da je vanjsko okidanje izostalo
i brojilo automatski prelazi u odgovarajui reim mjerenja snage s unutarnjim okidanjem mjernih perioda.
Kada je vrijeme izmeu dva uzastopna okidna impulsa na ulazu MPE due od vremenskog perioda
pohranjenog u registru 0.8.0, tada se energija integrira samo za vrijeme tog perioda, to znai da se
snaga ne mjeri za vrijeme tolerancije.
39 od 68
ObraunskoBilling
resetiranje
brojila
reset
Demand period
period
snage
Slika 56: Obraunsko resetiranje brojila

ne prekine tekui mjerni period za snagu

7.5.2. Zakanjenje obraunskog resetiranja
brojila
7.6. Prethodna obraunska razdoblja
U ovom reim mikroprocesor ne izvri odmah naredbu za obraunsko resetiranje brojila, nego ju zakasni
do kraja mjernog perioda za snagu koji je u tijeku. Na
taj nain tekui mjerni period nije prekinut, a obraunsko razdoblje se produi do zavretka mjernog
perioda za snagu koji je bio u tijeku. Snaga izmjerena
u mjernom periodu u kojemu je stigla naredba za
obraunsko resetiranje brojila se registrira u tom
obraunskom razdoblju, a ako se ispostavi da je to
bila najvea snaga u netom zavrenom obraunskom
razdoblju, onda se registrira i kao njegova maksimalna snaga.
Brojila MT860 omoguavaju registriranje maksimalnih

snaga za sve energije u svakom obraunskom razdoblju (mjesecu), a pohranjuju ih i za protekla obraunska razdoblja, to znai za najvie 50, odnosno
standardno 15 proteklih obraunskih razdoblja osim
kumulativnih maksimalnih snaga. Maksimalne snage
za protekla obraunska razdoblja (mjesece) se mogu
prikazati na pokazniku i oitati preko svih komunikacijskih kanala.
Vremenski znak izvrenja obraunskog resetiranja

brojila sadri datum i vrijeme kada je obraunsko
resetiranje brojila bilo stvarno izvreno.
40 od 68

8. Parametri kvaliteta energije
9. Vietarifno obraunsko mjerenje
Brojila MT860 nadziru i prikazuju parametre kvaliteta

energije:
x trenutne vrijednosti faznih napona i struja te
frekvenciju,
x izraunavanje struje koja tee kroz nul-vodi i
faznu simetriju,
x efektivne vrijednosti faznih napona i struja,
x faktor snage i fazne kutove po fazama,
x harmonijsku analizu do 30 harmonika,
x kratkotrajne prekide napona (opcija),
x smanjenja amplitude napona (opcija).
Brojila MT860 omoguavaju vietarifno obraunsko

mjerenje, pri emu tarifni programi za energiju i snagu mogu biti razliiti. Brojne tarife (pri emu je standardan broj tarifa 4) i 64 tarifnih registara omoguavaju namjetanja kompleksnih tarifnih pravilnika.
Vrijeme prebacivanje pojedinih tarifa se namjeta satom i minutom, s rezolucijom 1 minut.
Broj vremenskih razdoblja tijekom dana u kojem vai
odreena tarifa, ili vie njih, se upie u brojilo u tvornici pri njegovom konfiguriranju. Isto vai za razliite
dnevne tarifne programe. Moe se definirati najvie 8
razliitih tipova dana (za svaki dan u tjednu + praznik
odnosno blagdan).
Broj se sezona u godini takoer definira u tvornici pri
konfiguriranju brojila. Osim trenutno vaeeg tarifnog
programa u brojilo se mogu upisati i tzv. spavajui
tarifni programi, tj. tarifni programi koji se aktiviraju na
odreeni datum, koji je takoer upisan u brojilo.
Takoer se moe upisati proizvoljan broja praznika i
blagdana najvie 200, pri emu se mogu definirati i
oni koji su vezani na mjeseev kalendar. Za tu namjenu unutarnji sat ima stogodinji kalendar.
Slika 57: Izgled oblika napona

Uestalost uzorkovanja A/D pretvornika je 4 kHz, a
rezolucija je 16-bitna.
Prebacivanje se tarifa moe vriti:

x s pomou unutarnjeg uklopnog sata
x izvana, preko tarifnih ulaza
Parametri kvaliteta energije, kao to su kratkotrajni

prekidi napona, titranje amplitude napona se registriraju u posebnu knjigu dogaaja, pri emu se registrira vrijednost parametara zajedno s vremenskim
znakom (datum i vrijeme) dogaaja.
Brojila mogu istovremeno imati ugraenu tarifnu napravu i tarifne ulaze za vanjsko prebacivanje tarifa,
pri emu se moe odrediti i njihov prioritet djelovanja.
Pritom prebacivanje tarifa vri onaj tko ima vii
prioritet.
Na zahtjev se moe generirati izlazni alarmni signal u

sluaju prekida napona.
9.1. Tarifna naprava
Veliina
Struja
(efektivna)
Struja harm.
(efektivno)
Napon
(efektivno)
Napon harm.
(efektivno)
Faktor snage
(cos M)
Frekvencija
Fazni kut
Prosjek
13.7.0
31.7.0
51.7.0
71.7.0
31.7.h
51.7.h
71.7.h
32.7.0
52.7.0
72.7.0
32.7.h
52.7.h
72.7.h
33.7.0
53.7.0
73.7.0
Snana memorija i programibilna tarifna naprva omoguavaju izvoenje razliitih tarifnih programa. Broj
tarifnih registara, tarifa, tarifnih programa, sezona u
godini, dnevnih i tjednih tarifnih programa se moe
prilagoditi posebnim potrebama korisnika.
14.7.0
81.7.40 81.7.51 81.7.62
Tabela 13: Registri parametara kvaliteta energije

(h=1, 2, 30, h-ti harmonik).
41 od 68
Tarifni parametar
Tarifni programi
Sezna u godini
Tjedni programi
Dnevni programi
Dnevni rasporedi
Praznici i blagdani
Najvei broj
10
30
64
30
96
200
Tabela 14: Mogunosti tarifne naprave

9.1.1. Tarifni programi
9.1.4. Dnevni program
Programi za prebacivanje tarife za energiju i snagu

su neovisni te se odvojeno programiraju. Programi za
prebacivanje tarifa se definiraju sa:
Dnevni program definira dnevni raspored prebacivanja tarifa, pri emu je tarifni program za prebacivanje
tarifa za snagu neovisan od onog za prebacivanje tarifa za energiju. Dnevni se program sastoji iz razdoblja u kojima vai odreena tarifa ili kombinacija tarifa.
Svako je razdoblje definirano s vremenom njegovog
poetka. Prvo razdoblje uvijek zapoinje u pono, tj. u
00:00 sati.
x
x
x
sezonama u godii,
tjednim programima,
dnevnim programima.
Za svaku sezonu u godini se definira tjedni program,

a dnevni programi se definiraju za sve tjedne programe. Dnevni programi imaju vie razdoblja u kojima
vai odreena tarifa ili vie njih. Vrijeme prebacivanja tarifa u dnevnim programima se definira sa
satom i minutom.
Vrijeme
00:00
06:00
09:15
11:30
15:45
18:30
21:00
9.1.2. Sezone u godini

Godina se moe podijeliti na vie sezona u kojima je
aktivan jedan od tjednih programa. Sezona je definirana s tjednim programom koji je aktivan u njoj i
datumom (format za datum: MM.DD - mjesec, dan) i
vremenom (format za vrijeme: ss:mm sat, minut)
njezinog zavretka.
Sezona
1
2
3
4
5
Zavretak sezone
03.01.
05.15.
10.01.
11.20.
12.31.
Tabela 17: Dnevni program
9.1.5. Praznici i blagdani

Praznici i blagdani mogu biti uvijek na isti datum ili
vezani na mjeseev kalendar (npr. Uskrs) ili neki drugi algoritam:
x jednokratni praznik,
x svake godine na isti datum (MM.DD
mjesec, dan.),
x praznici vezani na mjeseev kalendar.
Tjedni program
12:00
00:00
00:00
02:30
24:00
2
4
3
1
2
9.2. Vanjsko prebacivanje tarifa
Tabela 15: Raspored godinjih sezona

Prva sezona zapoinje 1. sijenja u pono, a traje do
prvog definiranog zavretka sezone, kad zapoinje
druga sezona. Posljednja sezona traje do kraja
godine, tj. do 31.prosinca u 24:00 sati.
U brojila se na zahtjev mogu ugraditi tri tarifna ulaza

za prebacivanje tarife za energiju i tri tarifna ulaza za
prebacivanje tarife za snagu. S po tri tarifna ulaza se
moe prebacivati najvie 8 tarifa (vidi takoer toku
3.8.2.1 Tarifni ulazi).
9.1.3. Tjedni program

Tjedni program definira koji dnevni program je
definiran za svaki dan u tjednu. U tjednom programu
se moe definirati najvie 8 razliitih dnevnih programa 7 za dane u tjednu i 1 za praznike odnosno
blagdane.
Dan u tjednu
Nedjelja
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Subota
Praznik / blagdan
Tarife
1
2, 7
3
5, 7
3
6, 7
1
Dnevni program
7
2
2
2
2
2
5
19
Tabela 16: Tjedni program
42 od 68

x
x
x
10. Krivulje optereenja

U brojila MT860 su ugraena dva neovisna registratora krivulji optereenja. Svaka je krivulja optereenja
odnosno vremenski profil definiran s:
x brojem kanala (npr. 10),
x registracijskim periodom (npr. 15 minuta),
x veliinom koja se registrira (npr. A+),
x kapacitetom izraenim u danima za koje se podaci pohranjuju (npr. 60 dana)
Svaki registrator krivulji optereenja moe imati najvie 8 kanala, a registracijski period se moe namjestiti
u opsegu od 1 do 60 minuta, pri emu svaki registrator moe imati svoj registracijski period. Registratori krivulji optereenja odnosno vremenskih profila
mogu registrirati slijedee veliine:
x djelatnu i prividnu snagu ili energiju (kumulativne ili delta vrijednosti), po fazama i/ili trofazno u
oba smjera protoka energije,
x jalovu snagu ili energiju (kumulativne ili delta vrijednosti) u etiri kvadranta ili u kombiniranim
kvadrantima (npr. Q1+Q2 i Q3+Q4),
x efektivne vrijednosti faznih napona i struja,
x prosjene vrijednosti faznih napona i struja za
vrijeme zadnjeg mjernog perioda,
x parametre kvaliteta energije (harmonici, faktori
snaga, frekvencija, itd.),
x pojedini statusi brojila (prekid napona, alarmi, itd.).
x na zahtejv se u registrator krivulji optereenja moe unijeti i mjerena veliina vanjskog brojila prikljuenog preko impulsnih ulaza brojila MT860.
mjerene veliine,
brojai dogaaja i proteklog vremena,
statuse brojila i mjerne statuse.
Mjerene veliine su ukupna energija ili snaga djelatne

ili jalove energije ili prosjena vrijednost parametara
kvaliteta energije.
Uobiajeni statusi brojila koji se registriraju su: prekid/
uspostavljanje napona, namjetanje vremena u satu,
promjena sezone, fatalna pogreka brojila, itd. Statusni bitovi su po osam udrueni u byte-ove. U krivulji
optereenja su na raspolaganje statusni nizovi s 0, 8,
16, 24, 32 statusnih bitova.
10.4. Kapacitet registratora krivulji

optereenja
Kapacitet oba registratora krivulji optereenja je ogranien na 20,000 biljeki. Ovu koliinu biljeki dijele
dva registratora krivulji optereenja.
Kapacitet svakog registratora krivulji optereenja, izraen u danima za koje ima pohranjene podatke,
ovisi o:
x broju kanala,
x registracijskog perioda.
Svaki podatak ima pridruen datum i vrijeme kraja registracijskog perioda u kojemu je taj podatak nastupio.
U reimu prikazivanja podataka registratora krivulji
optereenja na pokazniku se prikazuju samo podaci
prve krivulje otereenja (tj. P.01).
Period
Minuti
LP1
LP2
LP1
LP2
LP1
LP2
1
15
1
15
1
15
Br. kanala Kapacitet (dan)

1
1
4
4
8
8
10
156
5
74
3
43
Tabela 18: Primjeri kapaciteta registratora

krivulji optereenja
Kapacitet registratora krivulji opereenja ako se koristi samo jedan registrator je prikazan u tabeli 19.
10.1. Broj kanala

Svaki registrator krivulji optereenja odnosno vremenskih profila ima najvie 8 kanala i 8 statusnih
bitova. Kanal predstavlja jednu mjerenu veliinu.
Period (min.)
15
15
30
30
10.2. Registrcijski period

Registracijski se period moe namjestiti u opsegu od
1 minute do 60 minuta s rezolucijom 1 minute. Pritom
treba namjestiti takvu vrijednost da se registracijski
periodi zakljue tijekom dana bez ostatka. Preporuuju se registracijski periodi koji su viekratnici mjernog
perioda za snagu.
Prednamjetena vrijednost za registracijski period prvog registratora krivulji optereenja je 15 minuta, a za
drugi registrator krivulji optereenja je 1 minut.
10.3. Veliine
Registrator krivulje optereenja moe registrirati tri
osnovna tipa veliina:
Broj kanala
4
8
4
8
Kapacitet (dan)
208
104
417
208
Tabela 19: Najvei kapacitet jednog registratora

krivulji optereenja
10.5. Format
Format krivulji optereenja kakav se alje preko komunikacijskih kanala i takoer prikazuju na pokazniku
moe biti:
x energija kumulativna vrijednost x.8,
x energija delta vrijednost x.9,
x snaga x.5,
x parametar kvaliteta energije,
gdje je x= : 1 (+A), 2 (-A), 3 (+R), 4 (-R), 5 (R1),
6 (R2), 7 (R3), 8 (R4), 9 (+S) ili 10 (-S) respektivno.
43 od 68

11. Knjige dogaaja
12. Obraunsko resetiranje brojila
U brojila su MT860 ugraene dvije knjige dogaaja,

koje su organizirane kao FIFO memorija. U njima se
pohranjuju podaci o vanim dogaajima koji su se
dogodili tijekom djelovanja brojila.
Obraunsko razdoblje je razdoblje izmeu dva resetiranja brojila, u kjeomu se integrira energija i izraunava maksimalna snaga s namjenom da se potroau obrauna utroena energija. Pri resetiranju se
brojila izvri slijedee:
x maksimalna snaga upravo zavrenog tekueg
obraunskog razdoblja se sabere s kumulativnom maksimalnom snagom
x mjerni podaci iz registara za tekue obraunsko
razdoblje (mjesec) se prenesu u odgovarajue registre za proteklo obraunsko razdoblje (mjesec),
x prenesu mjerni podaci iz registara za proteklo
obraunsko razdoblje (mjesec) u odgovarajue
registre za jedno obraunsko razdoblje (mjesec)
unatrag,
x izbriu registri tekueg obraunskog razdoblja
(mjeseca), kako bi se pripremili za registriranje
mjernih podataka u novom obraunskom razdoblju (mjesecu),
Svaki dogaaj ima vremenski znak TST12 u formatu:

YYMMDDhhmmss
gdje je YY - godina, MM - mjesec, DD - dan u mjesecu, hh sat , mm - minut, ss - sekund.
Knjige dogaaja su:
x Uobiajena knjiga dogaaja u koju se registriraju
dogaaji kao to je obraunsko resetiranje brojila,
glavno resetiranje brojila, namjetanje vremena u
satu, namjetanje parametara, inicijaliziranje registratora krivulji optereenja i knjige dogaaja, itd.
x Posebna knjiga dogaaja za registriranje prekida i
uspostavljanje napona, kratkotrajnih prekida napona, itd.
Iz bezbjednosnih se razloga podaci registrirani u knjigama dogaaja ne mogu izbrisati, a da se prethodno
ne otvori brojilo.
Exy
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
22
23
24
25
26
27
29
31
32
33
Dogaaj
Prekid napona
Uspostavljanje napona
Prekid napona u fazi R
Prekid napona u fazi S
Prekid napona u fazi T
Nizak napon u fazi R
Nizak napon u fazi S
Nizak napon u fazi T
Normalan napon u fazi R
Normalan napon u fazi S
Normalan napon u fazi T
Visok napon u fazi R
Visok napon u fazi S
Visok napon u fazi T
Izvren obraunski reset brojila RR
Poetak sinkroniziranja unutarnjeg sata
Zavretak sinkroniziranja unutarnjeg sata
RTC start setting
RTC end setting
Promjena zimsko/ljetno vrijeme ili obrnuto
Fatalna pogreka brojila
Runa promjena parametara / modul ugraen
Reset nadzornog sklopa Watchdog
Poetak zloporabe brojila
Zavretak zloporabe brojila
Otvoren poklopac prikljunice
Otvoren poklopac brojla
Glavni reset brojila
Promjena parametara preko komunik. kanala
Planirana promjena parametara
Brojilo je opremljeno s dva brojaa za prethodna

obraunska razdoblja:
x broja u registru 0.1.0 broji koliko obraun-skih
resetiranja brojila je bilo izvreno. Ovaj se broja
za jedan povea pri svakom obra-unsko
resetiranju brojila.
x broja u registru 0.1.1 koji pokazuje broj obraunskih razdoblja (mjeseci) za koje su obraunski podaci na raspolaganje u brojilu.
12.1. Tipovi obraunskih resetiranja

Obraunsko se resetiranje brojila moe izvrit,i osim
ulaskom u reim obraunskog resetiranja (vidi toku
4.12), i na slijedee naine:
x automatski s pomou unutarnje tarifne naprave,
x posredstvom komunikacijskih suelja,
x preko upravljakih ulaza,
x runo pritiskom na tipkalo Reset.
12.1.1. Obraunsko resetiranje s unutarnjom

tarifnom napravom
Obraunsko resetiranje se automatski izvede s pomou unutarnjeg uklopnog sata. S pomou softvera
MeterView mogu se isprogramirati razliiti tipovi obraunskih resetiranja brojila. U brojilu se moe pohraniti
do 20 datuma na koje e se izvriti obraunsko resetiranje, a na poseban zahtjev taj broj moe biti i vei.
S unutarnjom tarifnom napravom su mogui slijedei
naini obraunskih restiranja brojila:
Tip
Tabela 20: Identifikacija dogaaja u knjizi dogaaja

44 od 68
0
1
10
Opis tipa reseta
Datum
YY-MM-DD
hh:mm
Svake godine na isti mjesec i dan u MM-DD
mjesecu
hh:mm
Jednom mjeseno na dan u mjesecu DD hh:mm
Jednokratni datum
Tabela 21: Tipovi obraunskih resetiranja brojila

s pomou unutarnje tarifne naprave

12.1.2. Runo obraunsko resetiranje brojila
12.3. Izlazi MRAa i MRAb
Runo se obraunsko resetiranje brojila moe izvriti

pritiskom na tipkalo Reset u bilo kom trenutku kada je
brojilo u reimu automatskog prikazivanja podataka
na pokazniku. Izvoenje runog obraunskog resetiranja brojila je onemogueno za vrijeme dok je u tijeku komunikacija preko nekog od komunikacijskih kanala.
Na zahtjev mogu biti brojila opremljena s izlazima

MRAa i MRAb za obraunsko resetiranje nekog vanjskog brojila.
12.1.3. Obraunsko resetiranje brojila preko

komunikacijskog kanala
Obraunsko se resetiranja brojila moe izvriti lokalno preko optikog suelja ili daljinski preko nekog
drugog ugraenog suelja odnosno modema.
12.1.4. Obraunsko resetiranje brojila preko

ulaza MRa i MRb
Na zahtjev se u brojilo ugrauju dva upravljaka ulaza MRa i MRb za vanjsko obraunsko resetiranje
brojila.
Pri normalnom je stanju npr. signal na prvom ulazu
visok, a na drugom je nizak. Da bi se izveo vanjski
obraunski reset brojila moraju oba signala istovremeno promjeniti svoje stanje: prvi s visokog na nizak i
drugi s niskog na visok unutar odreenog vremenskog intervala. Samo se u tom sluaju izvri vanjsko
obraunsko restiranje brojila.
MR a
MR b
12.4. Obraunski podaci

Pri obraunskom se resetiranju brojila pohranjuju slijedei podaci:
x podaci o mjerenim veliinima,
x podaci o zavretku obraunskog razdoblja.
Svako obraunsko razdoblje sadri podatke:
x kumulativne vrijednosti ukupne energije,
x kumulativne vrijednosti energije po tarifama,
x maksimalne snage po tarifama,
x ukupne maksimalne snage.
Svi su obraunski podaci proteklih obraunskih razdoblja dodatno oznaeni s indeksom prethodnih vrijednosti. Izuzetak su kumulativne maksimalne snage
(vidi toku 7.3) koje ionako nisu obraunski podaci, te
se zato ne pohranjuju za protekla obraunska razdoblja (mjesece).
Obraunski se podaci izmjerenih energija pohranjuju i
pregledavaju kao:
x kumulativne vrijednosti kumulativne vrijednosti pojedinih ukupnih energija se pohranjuju
na kraju obraunskih razdoblja.
x delta vrijednosti - pohranjuju se razlike kumulativnih energija za dva uzastopna obraunska
razdoblja za pojedine energije.
Svako obraunsko razdoblje sadri i vremenski znak
(datum i vrijeme) kada je bilo izvreno obraunsko
resetiranje brojila.
Billing reset
Obraunski
reset brojila
Slika 58: Istovremene promjene signala na ulazima

MRa i MRb izvre vanjski obraunki reset brojila
12.2. Onemoguavanje obraunskog

resetiranja brojila
12.4.1. Indeks prethodnih vrijednosti

Kupac moe izabrati jedan od dva naina indeksiranja registara proteklih obraunskih razdoblja:
x linearno indeksiranje
x cirkularno indeksiranje
U cilju spreavanja zloporabe funkcije obraunskog

resetiranja brojila ta je funkcija nakon resetiranja
brojila onemoguena za izvjesno vrijeme s pomou
istog sredstva. Vrijeme onemoguenog ponovnog resetiranja brojila se moe namjestiti u opsegu od 0 do
65535 minuta (45 dana) u registru 0.0.128.0.18 za
obraunsko resetiranje s pomou Reset tipkala, a za
resetiranje putem komunikacijskog kanala u registru
0.0.128.0.19. Kada ovo vrijeme istee, obraunsko
resetiranje brojila se moe izvriti ponovno s pomou
istog sredstva. Ako se obraunski reset brojila pokua ponovno izvesti s pomou istog sredstva prije isteka ovog vremena, isti nee biti izvren.
U sluaju linearnog indeksiranja prethodnih vrijednosti, podaci prolog obraunskog razdoblja uvijek imaju
dodatni indeks 01, podaci pretprolog obraunskog
razdoblja imaju dodatni indeks 02, itd.
Obraunsko se restiranje brojila ne moe privremeno

onemoguiti za vanjsko resetiranje brojila preko ulaza
MRa i MRb, te s pomou unutarnje tarifne naprave.
Primjer 1: Linearno indeksiranje

proteklih obraunsih razdoblja
podatak tekueg
obraunskog razdoblja
podatak prolog
1.8.2*01(008105.93*kWh)
podatak pretprolog
1.8.2*02(007133.18*kWh)
podatak 3 obraunska
1.8.2*03(006249.75*kWh)
razdoblja unatrag itd.
1.8.2(009234.28*kWh)
45 od 68

Kod cirkularnog je indeksiranja indeks proteklih vrijednosti vezan na broj obraunskih reseta brojila RR,
koji je pohranjen u registru 0.1.0. Indeks je proteklih
vrijednosti prolog obraunskog razdoblja jednak RR,
pretprolog obraunskog razdoblja RR-1, tri obraunska razdoblja unatrag RR-2 itd. Pritom RR moe
uzimati sve vrijednosti od 00 do 99, s time da je nakon 99 slijedea njegova vrijednost ponovno 00. Na
taj nain indeksi prethodnih obraunskih razdoblja
stalno krue (cirkuliraju).
Podatak tekueg
Podatak prolog
1.8.2*01(078315.68*kWh)
Podatak pretprolog
1.8.2*00(077263.72*kWh)
Podatak 3 obraunska
1.8.2*99(076231.96*kWh)
razdoblja unatrag itd.
x knjiga dogaaja u kojoj su registrirane sve promjene parametara brojila,

x registriranje statusa brojila,
x izraunavanje struje koja tee kroz nul-vodi i
fazne simetrije.
13.1. Mehanike zatite

Mjesta igosanja kod brojila MT860 ovise o vrsti kuita - da li je brojilo za ugradnju ili nadgradnju.
Na donjoj su slici prikazana mjesta za plombiranje brojila za ugradnju.
1.8.2(079284.12*kWh)
Primjer 2: Cirkularno indeksiranje

proteklih obraunsih razdoblja
Prednja ploa
Napomena: U gornjem je primjeru broj obraunskih

reseta brojila 101 (ili 201, 301, )
Bez obzira koji nain indeksiranja proteklih vrijednosti
se koristi, u registru 0.1.2. se uvijek se moe vidjeti
vremenski znak (datum i vrijeme) izvoenja obraunskog resetiranja brojila.
Stranja ploa
Slika 59: Mjesta plombiranja brojila za ugradnju

1 prednje ploe(metroloke plombe),
2 stranje ploe (metroloke plombe),
3 - tipkala Reset
Na donjoj su slici prikazana mjesta plombiranja brojila
za nadgradnju.
13. Zatita protiv zloporabe brojila

Brojila MT860 su dobro zatiena protiv pokuaja
zloporabe mjernih rezultata i neovlatenog pristupa
do registara koji sadre parametre koji utjeu na rezultate mjerenja. Zatite brojila su:
x mehanike zatite,
x softverske zatite.
Mehanika zatita obuhvata plombiranja, a kod brojila
za nadgradnju i detektiranje otvaranja poklopaca:
x plombiranje poklopca brojila i posljedino tipkala
Param,
x plombiranje tipkala Reset,
x plombiranje poklopca prikljunice
x detektiranje otvaranja poklopca brojila (opcija
kod brojila za nadgradnju),
x detektiranje otvaranja poklopca prikljunice
(opcija kod brojila za nadgradnju).
Softverska zatita obuhvata:
x softerske brave za registre i zaporke,
x privremeno onemoguavanje programiranja brojila u sluaju da je u njega vie puta unesena pogrena zaporka,
x brojanje izvrenih obraunskih reseta brojila te
datum i vrijeme kada je bilo izvreno,
Slika 60: Mjesta plombiranja brojila za nadgradnju

1 - poklopca brojila (metroloke plombe),
2 - poklopca prikljunice,
3 - tipkala Reset
Na zahtjev se u brojila za nadgradnju ugrauju i
detektori otvaranja poklopca:
4 - brojila, 5 - prikljunice.
13.1.1. Plombe
Tipkalo Reset ne moe biti pritisnuto a da se prethodno ne slomi plomba. Znai da se ne moe brojilo
resetirati ili ui u reim namjetanja parametara s
46 od 68

pomou tipkala (datum i vrijeme u unutarnjem satu),
a da se prethodno ne slomi plomba.
Register
0.0.128.4.8.255
0.0.128.4.9.255
0.0.128.4.10.255
0.0.128.4.11.255
Dostup do tipkala Param nije mogu a da se prethodno ne slome dvije plombe poklopca brojila kod
brojila za nadgradnjui odnosno etiri plombe kod
brojila za ugradnju. Time je zatieno parametriranje
brojila tj. promjena onih parametara brojila koji zahtjevaju da se prethodno pritisne tipkalo Param.
Funkcija
Oitavanje (READ)
Namjetanje parametara (SET)
Parametriranje (PARAM)
Za naredbu W5 (SET)
Tabela 22: Spisak zaporki
13.2.3. Onemoguavanje komunikacije

Dostup do stezaljki kod brojila za nadgradnju je
mogu samo ako se prethodno slome dvije polombe
poklopca prikljunice i isti odstrani. Kod brojila za
ugradnju nije mogu drukiji raspored vodia od onog
u konektoru ormara.
13.1.2. Detektori otvaranja poklopca

Na zahtjev se u brojila za nadgradnju ugrauju i
detektor otvaranja poklopca brojila i/ili prikljunice
(slika 3, poz. 7). U tom se sluaju svako otvaranje
brojila odnosno prikljunice registrira u knjizi dogaaja zajedno s datumom i vremenom kada je to bilo
izvreno.
Pored toga se dogaaj otvaranja poklopca brojila
alarmira na pokazniku statusom M, a dogaaj otvaranja poklopca prikljunice se alarmira na pokazniku
statusom T. Oba ova alarma ostanu prikazana 10
minuta, a mogu se izbrisati dugim pritiskom na tipkalo
Reset (tp > 2s).
13.2. Sofverska zatita protiv zloporabe

Softverska se zatita brojila izvodi na vie naina:
x softverskim bravama
x zaporkama
x broja pogrenih zaporki
x broja obraunskih reseta brojila
x registriranjem promjena parametara brojila u
knjizi dogaaja
x onemoguavanjem komunikacije s brojilom
13.2.1. Softverske brave

Svi registri koji sadre parametre koji utjeu na rezultate mjerenja ili same rezultate mjerenja, statuse brojila ili razliite brojae dogaaja su zatieni sa najvie 4 softverske brave. Ove brave treba najprije otkljuati ako se eli promjeniti sadraj tih registara.
13.2.2. Zaporke
Brojila MT860 mogu imati najvie etiri zaporke koje
treba upotrijebiti ako se eli promjeniti ili oitati sadraj registara koje one tite. Zaporke, ukjuujui zaporke s algoritmom, su smjetene u registrima od
0.0.128.4.8 do 0.0.128.4.11. Ovi registri su zatieni i
protiv itanja i protiv mjenjanja njihovog sadraja.
Brojilo je zatieno od pokuaja da se otkriju zaporke

koje ga tite, tako to bi mu netko slao zaporke sve
dok ne bi naao pravu. Ukoliko se brojilu preko komunikacijskog kanala tri puta poalju pogrene zaporke,
programiranje preko komunikacijskog kanala se onemogui za izvjesno vrijeme. Pored toga se svaka poslana pogrena zaporka brojilu registrira kao dogaaj
u knjizi dogaaja, zajedno sa vremenskim znakom
(datumom i vremenom).
13.2.4. Broja obraunskih reseta brojila

Svaki put kad se izvri obraunski reset brojila se za
jedan povea broja obraunskih reseta. Pored toga
se to registrira u knjizi dogaaja zajedno s vremenskim znakom (datum i vrijeme) te nain na koji je
reset bio izvren. Na taj su nain registrirani neovlateni obraunski reseti brojila.
13.2.5. Knjiga dogaaja

Svi vani dogaaji, kao to su: promjene parametara
brojila, resetiranje brojila, prijem pogrenih lozinki, na
zahtjev i otvaranja brojila itd, su registrirani u knjizi
dogaaja i opremljeni s vremenskim znakom. Knjiga
dogaaja se ne moe izbrisati, izuzev ako se brojilo
potpuno ne rekonfigurira. Na taj nain svaki pokuaj
zloporabe ostaje trajno dokumentiran.
13.2.6. Zatita obraunskih mjerenja

Razliiti statusi brojila i brojai dogaaja se registriraju u registratoru vremenskih profila (krivulji optereenja):
x obrnut redoslijed faznih napona
x odsustvo faznih napona
x prekidi napona
x detektiranje razliitih nepravilnih djelovanja
brojila
Sve to omoguava registriranje nenormalne uvjete
djelovanja brojila, koji su moda bili prouzroeni s neovlatenom intervencijom u brojilo odnosno prikljuivanje brojila.
47 od 68

14. Namjetanja parametara brojila
15. Pribor za opsluivanje brojila
Korisnik brojila moe namjetati parametre brojila i

tako utjecati na njegovo djelovanje. Poto neke promjene namjetenih parametera mogu bitno utjecati
na rezultate mjerenja, to su namjetanja parametara
brojila grupirana u odgovarajue razine ovlatenosti s
odgovarajuim stupnjem zatite:
x zaporka,
x tipkalo Reset,
x tipkalo Param.
Za opsluivanje se brojila koristi slijedei pribor:

x Za servisno programiranje i oitavanje brojila:
MeterView (softver Iskraemeco)
optika sonda,
osobno raunalo: stolno ili prijenosno (PC
desk-top, PC lap-top).
Najnia razine zatite je zaporka. U korisnikom softveru MeterView je za promjenu parametara potebno
samo prethodno upisati lozinku te ju poslati brojilu
preko jednog od komunikacijskih kanala (suelje ili
modem) pa da se nakon toga mogu mijenjati svi oni
parametri brojila koji su zatieni tom zaporkom.
Ukoliko se pri radu s brojilom koristi optika sonda 6

proizvodnje Iskraemeco koja ima USB konektor, a
brojilo je opremljeno sa stupnjem za oitavanje brojila
kada isti nije pod naponom (ovu opciju treba posebno
zahtjevati pri narudbi brojila MT860) tada se moe:
x oitati podatke brojila preko pokaznika
x oitati podatke brojila preko optikog suelja
x namjestiti parametre brojila preko optikog
suelja
iako brojilo nije prikljueno na napon.
Pri zatiti s tipkalom Reset treba najprije otplombirati

tipkalo Reset, te ju pritisnuti. Nakon toga se mogu mijenjati namjeteni parameteri brojila koji su zatieni
tipkalom Reset. Odreeni parametri se mogu mijenjati s pomou tipkala Reset i Poziv (datum i vrijeme),
a ostali preko suelja odnosno modema s pomou
softvera MeterView.
Najvii stupanj zatite je s tipkalom Param, koje se
nalazi ispod poklopca brojila. Da bi se mogli mijenjati
namjeteni parametri koje titi tipkalo Param, treba
kod brojila za nadgradnju najprije otplombirati i skinuti
poklopac brojila, a kod brojila za ugradnju skinuti gornju plou kuita. Kada se pritisne tipkalo Param, na
pokazniku se prikae indikator P, koji pokazuje da je
brojilo u reim parametriranja brojila, u kojemu se
preko suelja ili modema mogu namjetati parametri
brojila koji su zatieni ovim tipkalom. Za namjetanje
parametara se koristi softver MeterView. Iz reima
parametriranja brojila se moe izai:
x na kraju komunikacije,
x nakon isteka vremena predvienog za komunikaciju a da komunikacija nije bila uspostavljena,
x nakon prekida napajanja.
Pribor je namjenjen posluiteljima koji servisiraju i

preprogramiraju brojila u laboratoriju i na terenu.
x Za obraunsko oitavanje i programiranje

brojila na terenu:
MeterRead (softver Iskraemeco) za sve vrste
runih raunala (Palm-top PC), koji koriste
operacijski sustav Windows CE,
optika sonda,
depno raunalo (palm-top) s Windows CE
operacijskim sustavom.
15.1. Trofazni kruni vektorski dijagram

Iskraemecov softver MeterView omoguava da se
prikae trofazni kruni vektorski dijagram mjernog
mjesta na kojemu je prikljueno brojilo MT860.
Za prikazivanje trofaznog krunog vremenskog dijagrama su potrebni PC (lap-top) s instaliranim softverom MeterView i optika sonda koja se privrsti na
optiko suelje brojila i prikljui na COM odnosno
USB suelje PC-ja.
Slika 61. Trofazni kruni vektorski dijagram

48 od 68

Trofazni kruni vijektorski dijagaram omoguava provjeru pravilnosti prikljuivanja brojila i/ili pravilnost prikljuivanja mjernih transformatora.
16. Postupak prikljuivanja brojila

1. Brojilo za nadgradnju treba privrstiti s pomou tri
zavrtnja na mjerno mjesto.
15.2. Analiza viih harmonika

Iskraemecov softver MeterView omoguava da se
prikae dijagram sadraja viih harmonika u naponu i
struji do 15-tog harmonika.
Za prikazivanje dijagrama prisustva viih harmonika u
faznim naponima i strujama potrebni su PC (lap-top)
s instaliranim softverom MeterView i optika sonda
koja se privrsti na optiko suelje brojila i prikljui na
COM odnosno USB suelje PC-ja.
Slika 62. Dijagram prisustva

viih harmonika u faznim naponima
Brojila za ugradnju treba samo do kraja gurnuti u

predvieni otvor 19" ormara.
2. Brojila za nadgradnju treba prikljuiti prema shemi
prikljuivanja na poklopcu prikljunice. Momenat
je pritezanja vijaka strujnih i naponskih stezaljki
1,0 Nm.
Brojila za ugradnju se automatski prikljue preko
Essailec i ostalih konektora na lenoj strani brojila
kada se gurnu u predvieni otvor 19" ormara.
3. Provjeriti indikaciju djelovanja brojila:
Svjetlea dioda svijetli (struja optereenja je
manja od zaletne struje brojila)
Svjetlea dioda titra s frekvencijom srazmjernom mjerenoj snazi (brojilo mjeri i registrira
energiju)
Svjetlea dioda ne svijetli (brojilo nije pod naponom). U tom sluaju treba kod brojila za
nadgradnju provjeriti da li su:
a. prikljueni strujni provodnici na brojilo (ako
nisu, treba ih prikljuiti)
b. kod izravno prikljuenih brojila treba provjeriti da li su naponski mostovi u donjem
poloaju (ako nisu, treba klizae naponskih mostova pomjeriti u donji poloaj)
c. Ako su ispunjena oba gornja uvjeta, znai
da nije prisutan napon u mrei.
4. Prevjeriti indikaciju L1 L2 L3 na pokazniku pravilnosti prikljuivanja strujnih vodia:
Indikatori L1, L2 i L3 su prikazani prisutna su
sva tri fazna napona
Neki od indikatora L1, L2 i L3 nisu prikazani
napon u toj (tim) fazama nije prisutan. Treba
provjeriti da li su strujni provodnici prikljueni
na brojilo odnosno nai uzrok odsustva faznih
napona i otkloniti ga.
Indikatori L1, L2 i L3 titraju pogrean
redoslijed prikljuenih faznih napona. Indikator titra samo ako ima za posljedicu da se
obrtno magnetno polje vrti u suprotnom smjeru. U tom sluaju treba provjeriti pravilnost
redoslijeda prikljuivanja strujnih vodia u
brojilu, odnosno nai mjesto obrnutog redoslijeda faznih napona i prikljuiti ih pravilno.
Napomena:
Obrnut redoslijed faznih napona ne utjee na
tonost mjerenja niti djelatne niti jalove energije.
Slika 63. Dijagram prisustva

viih harmonika u faznim strujama
5. Ako je u brojilo ugraen GSM modem, treba ugraditi SIM karticu (vidi toke 1 do 6 u poglavlju 3.7.6
Komunikacijski modul s GSM modemom kod
brojila za nadgradnju se preporua da se to uradi
prije odlaska na teren), a kod brojila za ugradnju
to treba ureaditi prije plombioranja brojila. Na
mjernom se mjestu na brojilo prikljui GSM antena
49 od 68

(vidi toku 7 u poglavlju 3.7.6) te provjeri razina
GSM signala s pomou dijagnostikog re-ima
brojila Diagnostics (vidi poglavlje 4.8). Prikazivanje parametara GSM komunikacije i toku
4.13.5). U sluaju preniske razine GSM signala
(manja od 17) treba potraiti pogodnije mjesto za
antenu ili uporabiti antenu s veim pojaanjem.
17. Konfiguriranje PC modema
Kod brojila za ugradnju komunikacijski modul i/ili

ulazno/izlazni modul moraju biti ugraeni prije
nego to se provjeri tonost brojila i stave metroloke plombe.
Najuinkovitiji nain uporabe modema sa softverom

MeterView je da ga najprije pravilno instaliramo u
Windowsima. Da bi to uradili u Windowsima treba
pokrenuti Control Panel (kliknuti Windows Start
(start) dugme, kliknuti Settings (namjeteni parametri) ako se vidi ta opciju, pa zatim kliknuti Control
Panel (upravljaka ploa)) i pokrenuti Phone and
Modem Settings (namjeteni parametri telefona i
modema). Kliknuti tabulator Modems (modemi),
nakon ega se otvori donji prozor.
6. Provjeriti datum i vrijeme unutarnjeg sata i u sluaju potrebe namjestiti ih (bilo runo s pomou
tipkala ili preko optikog suelja. Kod brojila koja
su ukljuena u sustav daljinskog oitavanja brojila,
pri emu se im pri svakoj komunikaciji s centrom
alje tono vrijeme i datum iz centra ova toka se
moe ispustiti.)
Telefonske modeme treba konfigurirati prije nego to

se ugrade u sustav daljinskog oitavanja brojila. Ovdje je opisan opi nain instaliranja modema. Pritom
treba slijediti upute proizvoaa modema, ako se isti
razlikuju od ovdje navedenih naputaka.
7. Izvriti obraunski reset brojila pritiskom na tipkalo

Reset (vidi toku 12.1.2 Runo obraunsko resetiranje brojila). Kod brojila koja su ukljuena u sustav daljinskog oitavanja brojila, pri emu se im pri
prvoj komunikaciji s centrom poalje naredba za
obraunski reset ova se toka moe ispustiti.)
8. Kod brojila za nadgradnju treba plombirati poklopac prikljunice i zasun tipkala Reset, a kod brojila
za ugradnju samo poklopac tipkala Reset.
Napomena:
Kod brojila koja imaju ugraen telefonski modem
koji zahtjeva posebno namjetanje komunikacijskih parametara (vidi poglavlja 3.7.7. Namjetaanje parametara telefonskog modema i 17. Konfiguriranje PC modema) treba to uraditi prije odlaska na teren.
Slika 64: Prozor Opcija telefona i modema u
upravljakoj ploi (Control Panel)
16.1. Postupak demontae brojila

Pri demontai brojila za ugradnju se jednostavno izvuku iz 19" ormara, pri emu Essailec konektor automatski kratko spoji sekundarne svitke strujnih transformatora, tako da ne moe doi do njihovog oteenja.
Pri demontai brojila za nadgradnju treba najprije
kratko spojiti sekundarne svitke strujnih transformatora kako ne bi dolo do njihovog oteenja, pa tek
nakon toga demontirati brojilo.
Sadraj spiska modema ovisi o trenutnim konfiguracijama vaeg sustava.Da bi dodali modem kliknite
dugme Add... (dodaj) kako bi se pojavio arobnjak za
dodavanje modema Add Hardware Wizard pa slijedite naputcima na ekranu raunala.
Ako je modem prikljuen na raunalo, preporua se
da se izvri dijagnostika provjera kada se vratite u
prozor Phone and Modem Options (opcije telefona i
modema). Da bi to uradili treba izabrati novu dodanu
napravu pa kliknuti dugme Properties (znaajke), nakon ega se otvori novi prozor. Treba kliknuti tabulator Diagnostics (dijagnostika) u prozoru koji se otvorio, nakon ega se otvori prozor Modem information
(podaci o modemu) sa znaajkma modema, koji je
slian prozoru prikazanom na slici 64. Manje razlike u
detaljima otvorenog prozora ovise o proizvoau i
tipu modema.
50 od 68

Komunikacija s porodicama brojila MT8xx se vri
prema normi IEC 62056-21 (stara oznaka IEC 61107)
s protokolom Mod C.
Tip komunikacije: Serijski asinkroni polu-dupleks
prema ISO 1177
1 start bit
7 bitova podataka
1 bit pariteta - parni
1 stop bit
Brzine prijenosa podataka: 300, 600, 1.200, 2.400,
4.800, 9.600 or 19.200 bit/s
Odgovoarajue namjeteni parametri modema:
Slika 64: Prozor Dijagnostika modema

Ovdje treba kliknuti dugme Query Modem (ispitaj
modem) nakon ega se prikau spiskovi Command
(naredba) i Response (odziv) i da nije prikazana
poruka o pogreci.
Ako modem zahtjeva dodatne naredbe da se izabere
pravilan reim rada, treba kliknuti tabulator
Advanced (napredno) da se prikae prozor prikazan
na slici 65.
Slika 64: Prozor Advanced (Napredno)

U dokumentaciji modema treba provjeriti koje su
naredbe na raspolaganje.
Slika 65 a, b: Opi komunikacisjki parametri modema
(brzina prijenosa podataka)
51 od 68

Slika 68: Znaajke komunikacijskog suelja COM1

(brzina prijenosa podataka i tip protokola)
Slika 66: Napredni komunikacisjki parametri modema

(tip protokola)
Takoer treba provjeriti kako je namjetena FIFO
privremena memorija (posebice jo kod XP Windowsa). U prozoru Devic manager (upravnik naprava)
traba izabrati opciju Communications Port (COM1),
Treba kliknuti na dugme Advanced (napredno), nakon ega se prikau i ostali podaci o suelju COM1.
ili
Slika 67: Prozor Device Manage (upravnik naprava)

u Windows-u
pa u komunikacijskoj kutiji koja se otvori izabraiti
opciju Properties (znaajke). Otvorie se novi prozor
Properties (znaajke) prikazan na slici 68.
ili
Slika 69: Ostale znaajke komunikacijskog suelja

COM1 (kako je namjetena FIFO memorija)
52 od 68

18. Odravanje brojila
Brojila su konstruirana tako da nije potrebno nikakvo
odravanje tijekom njihovog vijeka uporabe. Izabrana
mjerna metoda, ugraene komponente i proizvodni
postupci jame visoku mjernu stabilnost brojila, tako
da ih nije potrebno ponovno badariti tijekom vijeka
uporabe.
U sluaju troine mree koristi se Arronov spoj, pri

emu treba voditi rauna koji prikljuci strujnih transformatora su uzemljeni, kako bi se energija pravilno
mjerila.
.
Litijeva baterija (ako je ugraena) ima dovoljan kapacitet da tijekom vremena trajanja brojila podupire sve
funkcije za koje je predviena. Zato ju nije potrebno
mijenjati.
19. Prikljuivanje brojila

Brojila mogu biti prikljuena preko strujnih ili strujnih i
naponskih transformatora u trofaznu etvero- ili troinu mreu.
Slika 71: MT860 u trofaznoj troinoj mrei
(poluneizravno mjerenje i uzemljenim k-prikljucima )
Slika 70: MT860 u trofaznoj etveroinoj mrei

(neizravno mjerenje)
53 od 68

20. Tehniki podaci
Klasa tonosti
Djelatna energija
Komunikacije
Optika
0,5S (IEC 62053-22)

0,2S (IEC 62053-22)
Jalova energija
klasa 2 badaren na 1%
klasa 2 badaren na 0,5%
(klasa 2: IEC 62053-23)
Prividna energija
0,5S (IEC 62053-22)

1 (IEC 62053-21)
3 x 57,7/100 ... 3 x 240/415
3 x 57,7/100
3 x 100
3 x 63/110
3 x 110
3 x 115/200
3 x 200
3 x 127/220
3 x 220
3 x 220/380
3 x 380
3 x 230/400
3 x 400
3 x 240/415
3 x 415
0,8 Un 1,15 Un
Napon (V)
Naponski opseg
45-65 Hz
Nazivna frekvencija
Struja (A)
Nazivna (Maksimalna)
1(1,2), 1(2), 1(6), 5(6), 5(10)
Struja kratkog spoja
30 Imax
Zaletna struja
Izlazi
Tip
Kontakt
0,001 In
Prekidna snaga
25 VA (100 mA, 275 V ~)
Impulsni izlaz
irina impulsa
Rastojanje prijenosa
Ulazi
Upravljaki napon
Vlastita potronja
optomos relej, beznaponski

Radni ili mirni kontakt
od 10 ms do 2.500 ms
(namjest. s korakom 10 ms)
do 1 km
50 240 V naizmjenino
ON: U t 50 V
OFF: U 20 V
< 2 mA pri 50 V
< 10 mA pri 240 V
Svjetlea dioda
Frekvencija impulsa
d 40 imp/s
irina impulsa
priblino 14 ms ili 30 ms
Vlastita potronja
Strujnih grana
< 0,1 VA / fazi
Naponskih grana
Izvor vanjskog
napajanja
< 3 W / 10 VA
50 V do 240 V ~ ili =
max. 9.600 bit/s

IEC62056-21 (IEC 61107)
CS
max. 9.600 bit/s, pasivna,

20 mA strujna petlja prema
DIN 66348, dio 1.
RS232
max. 19.200 bit/s
RS485
max. 9.600 bit/s
Protokoli
IEC62056-21 (IEC 61107),

mod C s ili bez lozinke
IEC 60870-102-5
Sat realnog vremena

Tonost (pri +25qC)
Priuvno napajanje
superkondenzator
Li-baterija
Registrator
vremenskih profila
Broj kanala
dr6 ppm = dr3 min./god.

- kapacitet:
1F
- priuvni hod: 250 sati
- ivotni vijek: 20 godina
- priuvni hod: 2 godine
max. 12
Kapacitet pri 4 kanala

i 15-min. periodom
EMC
Elektrostatino
pranjenje
186 dana
VF magnetno polje
10 V/m (IEC 61000-4-3)
Brzi tranzijenti (burst)
4 kV
Dielektrina vrstoa
4 kVrms, 50 Hz, 1 min
Udarni napon
6 kV, 1,2/50 Ps
Temperaturni opsezi
Radni
-20qC ... +60qC
15 kV
(IEC 61000-4-2)
(IEC 61000-4-4)
Skladitenja
Momenat pritezanja
vijaka u stezaljkama
Kuite
Brojila za nadgradnju
Stupanj zatite
Gorivost
Izmjere (v x x d)
DIN 43857, plastino

IP 53 (IEC 60529)
UL94 (94V0) samougasiv
327 x 177 x 90 mm
Brojila za ugradnju
Izmjere (v x x d)
Izmjere prednje ploe
DIN 43826, aluminijsko

112 x 200 x 249 mm
(v x ) 132,5 x 202,8 mm
Masa
Brojila za nadgradnju
Brojila za ugradnju
priblino 1,4 kg
priblino 4,5 kg
54 od 68
-30qC ... +70qC

1,0 Nm

21. Tipno oznaavanje brojila
MT860S-AnmRnmSnm- EIVn2Ln1-MnK0m
MT860
MD860
S
A
n=2
n=3
m=1
m=2
R
n=3
n=4
n=5
n=6
m=1
m=6
S
n=3
n=4
n=5
m=2
m=3
E
I
V
n = 1...3
2
L
n = 1...8
1
M
n=2
n=3
K
n=0
m=2
m=3
55 od 68
3-fazno 3-sustavno brojilo

3-fazno 2-sustavno brojilo
Kuite za montau na plou
(brojila za ugradnju u 19" ormare nemaju
dodatne oznake)
Djelatna energija
Klasa 0,2S (IEC 62053-22)
Klasa 0,5S (IEC 62053-22)
Mjerenje energije u jednom smjeru
Mjerenje energije u dva smjera
Jalova energija
Tonost 0,5 % (ostalo IEC 62053-23)
Tonost 1 % (ostalo IEC 62053-23)
Klasa 2 (IEC 62053-23)
Klasa 3 (IEC 62053-23)
Mjerenje energije u jednom smjeru (Q+)
4-kvadrantno mjerenje (Q+,Q-,Q1,Q2,Q3,Q4)
Prividna energija
Tonost 0,5 % (ostalo IEC 62053-22)
S = Uef x Ief
S= P2+Q2
Vanjsko napajanje
Unutarnje napajanje
Ulazi
Broj ulaza
Ulazi otpornikog tipa
Izlazi optomos releji
Broj izlaza
Radni kontakt
Unutarnji sat
Priuvno napajanje super-kondenzator
Priuvno napajanje Li-baterija + sup.konden.
Komunikacijski kanal
Infracrveno optiko suelje
drugo suelje: RS-232
drugo suelje: RS-485

22. Dodatak A: Oznaavanje tipova komunikacijskih modula

MK-13n-3
MK
1*
3*
n = 7, 8, 9, a, e
n=7
n=8
n=9
n=a
n=e
Komunikacijski modul
CS suelje (20 mA strujna petlja)
Suelje RS485
modem / Ethernet
PSTN modem
GSM modem
ISDN modem
GSM/GPRS modem
Etherent
* Samo u izvedbi s jednim modemom
22.1. Raspoloive izvedbe komunikacijskih modula

MK-2
MK-3
MK-2-3
MK-1-3
MK-137-3
MK-138-3
MK-139-3
MK-8-3
MK-a-3
MK-13a-3
MK-3e-3
suelje RS232 (25-polni DB konektor)

suelje RS485
suelja RS232 + RS485
suelja CS (20-mA strujna petlja) + RS485
suelja CS + RS485 + PSTN modem + suelje RS485
suelja CS + RS485 + GSM modem + suelje RS485
suelja CS + RS485 + ISDN modem + suelje RS485
GSM modem + suelje RS485
GSM/GPRS modem + suelje RS485
suelja CS + RS485 + GSM/GPRS modem + suelje RS485
suelje RS485 + Ethernet + suelje RS485
23. Dodatak B: Oznaavanje tipova ulazno/izlaznih modula

MIO Vn2 Wnm Ln1
MIO
V
Ulazno-izlazni modul
Upravljaki ulazi
n = 1..4
broj ulaza
2
upravljaki napon je fazni napon
W
Impulsni ulazi
n = 1..2
broj impulsnih ulaza
m=1
pasivan impulsni ulaz
m=2
aktivan impulsni ulaz
L
OptoMOS relejni izlazi
n = 1..8
broj izlaza
1
radni kontakt
23.1. Raspoloive izvedbe ulazno-izlaznih modula

MIOV12l51
MIOV42L81
jedan ulaz, 5 izlaza s optomos relejima s radnim kontaktom

etiri ulaza, 8 izlaza s optomos relejima s radnim kontaktom
56 od 68

24. Dodatak C: OBIS kodovi
OBIS kod
Ime podatka
Trofazni energetski registri, t = tarifni registri (t=1,..n)
1-0:1.8.0
1-0:1.8.t
1-0:1.9.0
1-0:1.9.t
1-0:2.8.0
1-0:2.8.t
1-0:2.9.0
1-0:2.9.t
1-0:3.8.0
1-0:3.8.t
1-0:3.9.0
1-0:3.9.t
1-0:4.8.0
1-0:4.8.t
1-0:4.9.0
1-0:4.9.t
1-0:5.8.0
1-0:5.8.t
1-0:5.9.0
1-0:5.9.t
1-0:6.8.0
1-0:6.8.t
1-0:6.9.0
1-0:6.9.t
1-0:7.8.0
1-0:7.8.t
1-0:7.9.0
1-0:7.9.t
1-0:8.8.0
1-0:8.8.t
1-0:8.9.0
1-0:8.9.t
1-0:9.8.0
1-0:9.8.t
1-0:9.9.0
1-0:9.9.t
1-0:10.8.0
1-0:10.8.t
1-0:10.9.0
1-0:10.9.t
A+, Preuzeta djelatna energija, ukupna energija

A+, Preuzeta djelatna energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
A+, Preuzeta djelatna energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
A+, Preuzeta djelatna energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
A-, Predana djelatna energija, ukupna energija
A-, Predana djelatna energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
A-, Predana djelatna energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
A-, Predana djelatna energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija, ukupna energija
R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R+=R1+ R, Preuzeta jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R-=R3+ R4, Predana jalova energija, ukupna energija
R-=R3+ R4, Predana jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R-=R3+ R4, Predana jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R-=R3+ R4, Predana jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R1, Preuzeta induktivna jalova energija, ukupna energija
R1, Preuzeta induktivna jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R1, Preuzeta induktivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R1, Preuzeta induktivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija, ukupna energija
R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R3, Predana induktivna jalova energija, ukupna energija
R3, Predana induktivna jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R3, Predana induktivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R3, Predana induktivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R4, Predana kapacitivna jalova energija, ukupna energija
R4, Predana kapacitivna jalova energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
R4, Predana kapacitivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
R4, Predana kapacitivna jalova energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
S+, Preuzeta prividna energija, ukupna energija
S+, Preuzeta prividna energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
S+, Preuzeta prividna energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
S+, Preuzeta prividna energija u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
S-, Predana prividna energija, ukupna energija
S-, Predana prividna energija, u tarifi t (t=1, 2,...n)
S-, Predana prividna energija u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
S-, Predana prividna energija u tekuem obraunskom razdoblju,u tarifi t (t=1, 2,n)
57 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Registri kumulativnih maksimalnih trofaznih snaga, t = tarifni registri (t=1, 2, ...n)
1-0:1.2.0 P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:1.2.t P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:2.2.0 P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:2.2.t P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:3.2.0 Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:3.2.t Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:4.2.0 Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:4.2.t Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:5.2.0 Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:5.2.t Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:6.2.0 Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:6.2.t Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:7.2.0 Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:7.2.t Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:8.2.0 Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:8.2.t Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:9.2.0 S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:9.2.t S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:10.2.0 S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:10.2.t S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Registri trofaznih vrijednosti snaga u tekuem mjernom periodu
1-0:1.4.0 P+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju
1-0:2.4.0 P- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu djelatnu energiju
1-0:3.4.0 Q+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju
1-0:4.4.0 Q- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu jalovu energiju
1-0:5.4.0 Q1 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu energiju
1-0:6.4.0 Q2 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju
1-0:7.4.0 Q3 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu energiju
1-0:8.4.0 Q4 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu energiju
1-0:9.4.0 S+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju
1-0:10.4.0 S- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu prividnu energiju
Registri trofaznih vrijednosti snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu
1-0:1.5.0 P+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju
1-0:2.5.0 P- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu djelatnu energiju
1-0:3.5.0 Q+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju
1-0:4.5.0 Q- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu jalovu energiju
1-0:5.5.0 Q1 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu energiju
1-0:6.5.0 Q2 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju
1-0:7.5.0 Q3 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu energiju
1-0:8.5.0 Q4 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu energiju
1-0:9.5.0 S+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju
1-0:10.5.0 S- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu prividnu energiju
58 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Registri maksimalnih trofaznih snaga, t = tarifni registri (t=1, 2, ,..n)
P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:1.6.0
P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:1.6.t
P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:2.6.0
P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:2.6.t
Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:3.6.0
Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:3.6.t
Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:4.6.0
Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:4.6.t
Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:5.6.0
Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:5.6.t
Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:6.6.0
Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:6.6.t
Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:7.6.0
Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:7.6.t
Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju, za ukupnu energiju
1-0:8.6.0
Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:8.6.t
S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:9.6.0
S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:9.6.t
1-0:10.6.0 S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju, za ukupnu energiju
1-0:10.6.t S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Registri trenutnih trofaznih parametara kvaliteta energije
1-0:11.7.0 Prosjena efektivna vrijednost struja
1-0:12.7.0 Prosjena efektivna vrijednost napona
1-0:13.7.0 Prosjean faktor snage
1-0:14.7.0 Prosjena frekvencija
1-0:11.7.h Prosjean procentualan sadraj harmonika u struji, h red harmonika (h=1, 2, ..,8)
1-0:12.7.h Prosjean procentualan sadraj harmonika u naponu, h red harmonika (h=1, 2,..,8)
Faza R energetski registri, t = tarifni registri (t=1,..n)
1-0:21.8.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi R, ukupna energija
1-0:21.8.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:21.9.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:21.9.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi R u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:22.8.0 A-, Predana djelatna energija u fazi R, ukupna energija
1-0:22.8.t A-, Predana djelatna energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:22.9.0 A-, Predana djelatna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:22.9.t A-, Predana djelatna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:23.8.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:23.8.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:23.9.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:23.9.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:24.8.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:24.8.t R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:24.9.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:24.9.t R-=R3+ R4, Predana jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:25.8.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:25.8.t R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:25.9.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energ. u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:25.9.t R1, Preuzeta induktivna jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:26.8.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:26.8.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:26.9.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energ. u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
OBIS kod
Ime podatka
59 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza R energetski registri, t = tarifni registri (t=1,..n)
1-0:26.9.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razdob, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:27.8.0 R3, Predana induktivna jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:27.8.t R3, Predana induktivna jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:27.9.0 R3, Predana induktivna jalova energ. u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:27.9.t R3, Predana induktivna jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:28.8.0 R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi R, ukupna energija
1-0:28.8.t R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:28.9.0 R4, Predana kapacitivna jalova energ. u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:28.9.t R4, Predana kapacitivna jalova energ. u fazi R u tekuem obra. razd., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:29.8.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi R, ukupna energija
1-0:29.8.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:29.9.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:29.9.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi R u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:30.8.0 S-, Predana prividna energija u fazi R, ukupna energija
1-0:30.8.t S-, Predana prividna energija u fazi R, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:30.9.0 S-, Predana prividna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:30.9.t S-, Predana prividna energija u fazi R u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,n)
Faza R registri kumulativnih maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:21.2.0 P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:21.2.t P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:22.2.0 P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:22.2.t P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:23.2.0 Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:23.2.t Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:24.2.0 Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:24.2.t Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:25.2.0 Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:25.2.t Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energ. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:26.2.0 Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energ. u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:26.2.t Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu ener. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:27.2.0 Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:27.2.t Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energ. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:28.2.0 Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:28.2.t Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu ener. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:29.2.0 S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:29.2.t S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:30.2.0 S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:30.2.t S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza R registri snaga u tekuem mjernom periodu
1-0:21.4.0 P+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi R
1-0:22.4.0 P- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi R
1-0:23.4.0 Q+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi R
1-0:24.4.0 Q- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi R
1-0:25.4.0 Q1 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi R
1-0:26.4.0 Q2 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi R
1-0:27.4.0 Q3 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi R
1-0:28.4.0 Q4 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi R
1-0:29.4.0 S+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi R
1-0:30.4.0 S- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi R
60 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza R registri vrijednosti snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu
1-0:21.5.0 P+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi R
1-0:22.5.0 P- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi R
1-0:23.5.0 Q+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi R
1-0:24.5.0 Q- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi R
1-0:25.5.0 Q1 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu en. u fazi R
1-0:26.5.0 Q2 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu en. u fazi R
1-0:27.5.0 Q3 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu en. u fazi R
1-0:28.5.0 Q4 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu en. u fazi R
1-0:29.5.0 S+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi R
1-0:30.5.0 S- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi R
Faza R registri maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t=1, 2, ,..n)
1-0:21.6.0 P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:21.6.t P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:22.6.0 P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:22.6.t P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:23.6.0 Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:23.6.t Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:24.6.0 Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:24.6.t Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:25.6.0 Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:25.6.t Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energ. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:26.6.0 Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:26.6.t Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu ener. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:27.6.0 Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:27.6.t Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energ.u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:28.6.0 Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:28.6.t Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu ener. u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:29.6.0 S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:29.6.t S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:30.6.0 S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi R, za ukupnu energiju
1-0:30.6.t S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi R, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza R registri trenutnih parametara kvaliteta energije
1-0:31.7.0 Efektivna vrijednost struje u fazi R
1-0:32.7.0 Efektivna vrijednost napona u fazi R
1-0:33.7.0 Faktor snage u fazi R
1-0:34.7.0 Frekvencija napona u fazi R
1-0:31.7.h Procentualan sadaj harmonika u struji, h red harmonika (h=1, 2, ..,8) u fazi R
1-0:32.7.h Procentualan sadaj harmonika u naponu, h red harmonika (h=1, 2,..,8) u fazi R
1-0:81.7.40 Fazni kut u fazi R
61 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza S energetski registri, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:41.8.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi S, ukupna energija
1-0:41.8.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:41.9.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:41.9.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi S u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:42.8.0 A-, Predana djelatna energija u fazi S, ukupna energija
1-0:42.8.t A-, Predana djelatna energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:42.9.0 A-, Predana djelatna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:42.9.t A-, Predana djelatna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:43.8.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:43.8.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:43.9.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:43.9.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:44.8.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:44.8.t R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:44.9.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:44.9.t R-=R3+ R4, Predana jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:45.8.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:45.8.t R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:45.9.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:45.9.t R1, Preuzeta induktivna jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:46.8.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:46.8.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:46.9.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:46.9.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:47.8.0 R3, Predana induktivna jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:47.8.t R3, Predana induktivna jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:47.9.0 R3, Predana induktivna jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:47.9.t R3, Predana induktivna jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:48.8.0 R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi S, ukupna energija
1-0:48.8.t R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:48.9.0 R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:48.9.t R4, Predana kapacitivna jalova energ. u fazi S u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:49.8.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi S, ukupna energija
1-0:49.8.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:49.9.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:49.9.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi S u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:50.8.0 S-, Predana prividna energija u fazi S, ukupna energija
1-0:50.8.t S-, Predana prividna energija u fazi S, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:50.9.0 S-, Predana prividna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:50.9.t S-, Predana prividna energija u fazi S u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,n)
62 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza S registri kumulativnih maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:41.2.0 P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:41.2.t P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:42.2.0 P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:42.2.t P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:43.2.0 Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:43.2.t Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:44.2.0 Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:44.2.t Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:45.2.0 Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:45.2.t Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu en. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:46.2.0 Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energ. u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:46.2.t Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu reaktiv. en. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:47.2.0 Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:47.2.t Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu en. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:48.2.0 Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energ. u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:48.2.t Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu reaktiv. en. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:49.2.0 S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:49.2.t S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:50.2.0 S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:50.2.t S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza S registri snaga u tekuem mjernom periodu
1-0:41.4.0 P+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi S
1-0:42.4.0 P- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi S
1-0:43.4.0 Q+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi S
1-0:44.4.0 Q- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi S
1-0:45.4.0 Q1 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi S
1-0:46.4.0 Q2 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi S
1-0:47.4.0 Q3 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi S
1-0:48.4.0 Q4 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi S
1-0:49.4.0 S+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi S
1-0:50.4.0 S- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi S
Faza S registri vrijednosti snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu
1-0:41.5.0 P+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi S
1-0:42.5.0 P- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi S
1-0:43.5.0 Q+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi S
1-0:44.5.0 Q- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi S
1-0:45.5.0 Q1 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu en. u fazi S
1-0:46.5.0 Q2 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu kapacitiv. jalovu en. u fazi S
1-0:47.5.0 Q3 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu en. u fazi S
1-0:48.5.0 Q4 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu kapacitiv. jalovu en. u fazi S
1-0:49.5.0 S+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi S
1-0:50.5.0 S- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi S
63 od 68

OBIS kod
Naziv podatka
Faza S registri maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t=1, 2, ,..n)
1-0:41.6.0 P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:41.6.t P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:42.6.0 P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:42.6.t P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:43.6.0 Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:43.6.t Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:44.6.0 Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:44.6.t Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:45.6.0 Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:45.6.t Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energ. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:46.6.0 Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:46.6.t Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu ener. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:47.6.0 Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:47.6.t Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energ. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:48.6.0 Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:48.6.t Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu ener. u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:49.6.0 S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:49.6.t S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:50.6.0 S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi S, za ukupnu energiju
1-0:50.6.t S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi S, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza S registri trenutnih parametara kvaliteta energije
1-0:51.7.0 Efektivna vrijednost struje u fazi S
1-0:52.7.0 Efektivna vrijednost napona u fazi S
1-0:53.7.0 Faktor snage u fazi S
1-0:54.7.0 Frekvencija napona u fazi S
1-0:51.7.h Procentualan sadraj harmonika u struji, h red harmonika (h=1, 2, ..,8) u fazi S
1-0:52.7.h Procentualan sadraj harmonika u naponu, h red harmonika (h=1, 2,..,8) u fazi S
1-0:81.7.51 Fazni kut u fazi S
Faza T energetski registri, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:61.8.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi T, ukupna energija
1-0:61.8.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:61.9.0 A+, Preuzeta djelatna energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:61.9.t A+, Preuzeta djelatna energija u fazi T u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:62.8.0 A-, Predana djelatna energija u fazi T, ukupna energija
1-0:62.8.t A-, Predana djelatna energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:62.9.0 A-, Predana djelatna energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:62.9.t A-, Predana djelatna energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:63.8.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:63.8.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:63.9.0 R+=R1+ R2, Preuzeta jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:63.9.t R+=R1+ R2, Preuzeta jalova en. u fazi T u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:64.8.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:64.8.t R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:64.9.0 R-=R3+ R4, Predana jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:64.9.t R-=R3+ R4, Predana jalova en. u fazi T u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:65.8.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:65.8.t R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:65.9.0 R1, Preuzeta induktivna jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:65.9.t R1, Preuzeta induktivna jalova energ. u fazi T u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:66.8.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:66.8.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
64 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza T energetski registri, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:66.9.0 R2, Preuzeta kapacitivna jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:66.9.t R2, Preuzeta kapacitivna jalova ener. u fazi T u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:67.8.0 R3, Predana induktivna jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:67.8.t R3, Predana induktivna jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:67.9.0 R3, Predana induktivna jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:67.9.t R3, Predana induktivna jalova ener. u fazi T u tekuem obra. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:68.8.0 R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi T, ukupna energija
1-0:68.8.t R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:68.9.0 R4, Predana kapacitivna jalova energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna
1-0:68.9.t R4, Predana kapacitivna jalova en. u fazi T u tekuem obra. razdob., u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:69.8.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi T, ukupna energija
1-0:69.8.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:69.9.0 S+, Preuzeta prividna energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:69.9.t S+, Preuzeta prividna energija u fazi T u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:70.8.0 S-, Predana prividna energija u fazi T, ukupna energija
1-0:70.8.t S-, Predana prividna energija u fazi T, u tarifi t (t=1, 2,...n)
1-0:70.9.0 S-, Predana prividna energija u fazi T u tekuem obraunskom razdoblju, ukupna energija
1-0:70.9.t S-, Predana prividna energija u fazi T u tekuem obraun. razdoblju, u tarifi t (t=1, 2,n)
Faza T registri kumulativnih maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t= 1, 2, ...n)
1-0:61.2.0 P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:61.2.t P+ Kumulativna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:62.2.0 P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:62.2.t P- Kumulativna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:63.2.0 Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:63.2.t Q+ Kumulativna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:64.2.0 Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:64.2.t Q- Kumulativna snaga za predanu jalovu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:65.2.0 Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:65.2.t Q1 Kumulativna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energ. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:66.2.0 Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:66.2.t Q2 Kumulativna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu ener. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:67.2.0 Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:67.2.t Q3 Kumulativna snaga za predanu induktivnu jalovu energ. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:68.2.0 Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:68.2.t Q4 Kumulativna snaga za predanu kapacitivnu jalovu en. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:69.2.0 S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:69.2.t S+ Kumulativna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:70.2.0 S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:70.2.t S- Kumulativna snaga za predanu prividnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza T registri snaga u tekuem mjernom periodu
1-0:61.4.0 P+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi T
1-0:62.4.0 P- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi T
1-0:63.4.0 Q+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi T
1-0:64.4.0 Q- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi T
1-0:65.4.0 Q1 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi T
1-0:66.4.0 Q2 Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T
1-0:67.4.0 Q3 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi T
1-0:68.4.0 Q4 Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T
1-0:69.4.0 S+ Snaga u tekuem mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi T
1-0:70.4.0 S- Snaga u tekuem mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi T
65 od 68

OBIS kod
Ime podatka
Faza T registri vrijednosti snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu
1-0:61.5.0 P+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu djelatnu energiju u fazi T
1-0:62.5.0 P- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu djelatnu energiju u fazi T
1-0:63.5.0 Q+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu jalovu energiju u fazi T
1-0:64.5.0 Q- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu jalovu energiju u fazi T
1-0:65.5.0 Q1 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu induktivnu jalovu en. u fazi T
1-0:66.5.0 Q2 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu kapacitiv. jalovu en. u fazi T
1-0:67.5.0 Q3 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu induktivnu jalovu en. u fazi T
1-0:68.5.0 Q4 Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu kapacitiv. jalovu en. u fazi T
1-0:69.5.0 S+ Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za preuzetu prividnu energiju u fazi T
1-0:70.5.0 S- Snaga u zadnjem zavrenom mjernom periodu za predanu prividnu energiju u fazi T
Faza T registri maksimalnih snaga, t = tarifni registri (t=1, 2, ,..n)
1-0:61.6.0 P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:61.6.t P+ Maksimalna snaga za preuzetu djelatnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:62.6.0 P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:62.6.t P- Maksimalna snaga za predanu djelatnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:63.6.0 Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:63.6.t Q+ Maksimalna snaga za preuzetu jalovu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:64.6.0 Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:64.6.t Q- Maksimalna snaga za predanu jalovu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:65.6.0 Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:65.6.t Q1 Maksimalna snaga za preuzetu induktivnu jalovu energ. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:66.6.0 Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:66.6.t Q2 Maksimalna snaga za preuzetu kapacitivnu jalovu ener. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:67.6.0 Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:67.6.t Q3 Maksimalna snaga za predanu induktivnu jalovu en.u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:68.6.0 Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:68.6.t Q4 Maksimalna snaga za predanu kapacitivnu jalovu ener. u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:69.6.0 S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:69.6.t S+ Maksimalna snaga za preuzetu prividnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
1-0:70.6.0 S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi T, za ukupnu energiju
1-0:70.6.t S- Maksimalna snaga za predanu prividnu energiju u fazi T, po tarifama t (t=1, 2,...n)
Faza T registri trenutnih parametara kvaliteta energije
1-0:71.7.0 Efektivna vrijednost struje u fazi T
1-0:72.7.0 Efektivna vrijednost napona u fazi T
1-0:73.7.0 Faktor snage u fazi T
1-0:74.7.0 Frekvencija napona u fazi T
1-0:71.7.h Procentualan sadraj harmonika u struji, h red harmonika (h=1, 2, ..,8) u fazi T
1-0:72.7.h
1-0:81.7.62
Procentualan sadraj harmonika u naponu, h red harmonika (h=1, 2,..,8) u fazi T

Fazni kut u fazi T
66 od 68

67 od 68

Zbog stalnih usavravanja moe se stvarno isporueni proizvod razlikovati

u pojedinim detaljima od podataka koji su navedeni u tehnikom opisu.
Iskraemeco d.d., Merjenje in upravljanje energije
4000 Kranj, Savska loka 4, Slovenija
Telefon (+386 4) 206 40 00, Fax: (+386 4) 206 43 76
http://www.iskraemeco.si, E-pota: info@iskraemeco.si
Izdava: Iskraemeco, Marketing
Pridrano pravo na promjene bez prethodnog upozorenja.
MT860_tehopis_v4_hrv.doc
68 od 68

MT860 - To Brojilo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MT860 - To Brojilo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mjerenje i upravljanje energije

3.3.1. Unutarnje napajanje ....................................11

Mjerenje i upravljanje energije

3.7.7. Namjetanje parametara telefonskog

6.4. Kompenziranje gubitaka u bakru i ................. 37

Mjerenje i upravljanje energije

13.2.3. Onemoguavanje komunikacije ............... 47

19. Prikljuivanje brojila.........................................53

MT860  Elektronika precizna

Po svojim mjernim i tehnikim znaajkama brojila

Brojila su konstruirana i proizvedena prema normi

IEC 62053-22 za brojila djelatne energije

IEC 62053-23 za brojila jalove energije klase

IEC 62054-21 za uklopne satove

IEC 62056-21 za optiko suelje

MT860  Elektronika precizna

1.1. Glavne znaajke brojila

Glavne znaajke brojila:

Visoka tonost i dugotrajna mjerna stabilnost,

Mjerenje energije i snage:

Mjerenje djelatne energije u dva smjera

Trenutne i efektivne vrijednosti faznih napona, struja i frekvencije,

Platino kuita za nadgradnju prema normi

Nadzor kvaliteta isporuene elektrine energije:

Vietarifno registriranje energije i snage, kao

Mogunost kompenziranja pogreka mjernih

1.2. 60 godina tradicije

:Iskraemeco tradicija mjerenja elektrine energije od 1945

MT860  Elektronika precizna

1.3. Koristi od novih rjeenja

elektrodistribucije mogu imati samo jedan tip brojila

Osim toga, donose prednosti u sniavanju trokova

Isto brojilo prikljueno na bilo koji napon u opsegu faznog

Jednostavno prikljuivanje brojila

Omoguava kreiranje funkcionalnosti brojila prema vaim

IEC norme jame lako integriranje brojila u AMR sustave

Za oitavanje mjernih podataka na pokazniku nije potrebno

Nema trokova za baterije

MT860  Elektronika precizna

2.1.1. Kuite brojila za nadgadnju

Brojila MT860 se proizvode u divje osnovne inaice:

Ergonomski oblikovano kuite brojila za nadgradnju

2.1. Izgled brojila za nadgradnju

Na desnoj se strani nalaze dva tipkala Poziv (crno

Slika 2: Gornji elemenat za privrivanje brojila za

Slika 1: Izgled i elementi brojila za nadgradnju

8. Zasun tipkala Reset

9. Svjetlea dioda brojila

11. Poklopac prikljunice

12. Plombirni vijak

2.1.2. Prikljunica brojila za nadgradnju

Vijci za privrivanje poklopca brojila (poz. 3) se

MT860  Elektronika precizna

Prikljune su stezaljke od masivne mjedi, s provrtom

Slika 4: Natpisna ploa brojila za nadgradnju

2.1.4. Sastavni dijelovi brojila za nadgradnju

10. Komunikacijski modul

11. Ulazno-izlazni modul

Broj se pomonih stezaljki moe dodatno poveati

2.1.3. Natpisna ploa brojila za nadgradnju

Slika 5: Eksplozijski crte brojila za nadgradnju

MT860  Elektronika precizna

2.1.5. Izmjere brojila za nadgradnju

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna

MT860 Elektronika precizna