Samopotovanje je odraz slike o sebi

Podijeli
Autori:
Iva Prvi, prof. psiholog
Mihaela Rister, prof. psiholog

objavljeno u broju 40 (2/05)

Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje

potencijale koje e moi razviti tek ako se osjea
prihvaeno i voljeno takvo kakvo jest
Stranica: [1] 2
Sliku o sebi stvaramo cijelog ivota. Izmeu ranog djetinjstva i
adolescencije djeca poinju postavljati pitanja kakva su ona
zapravo i razmiljati o sebi, to ine i kako to ine. Postavljajui
ta i druga pitanja te traei odgovore na njih, djeca nastoje
bolje razumjeti sama sebe. Stvarajui sliku o sebi stvaraju okvir
za nain doivljavanja svijeta oko njih i nain komuniciranja s
njim.
Ulaskom u srednje djetinjstvo (od 6. do 12. godine) mijenjaju
se osjeaji djece prema njima samima. Slika o sebi postaje sve
sloenija i rafiniranija. Poinju shvaati da imaju jedinstvene
kvalitete.
Kako bi se dobio uvid u razvojne promjene slike o sebi,
istraivai najee trae od djece da odgovore na pitanje: "Tko
sam ja". Dok se djeca predkolske dobi opisuju u terminima
tjelesnih osobina i situacije u kojoj se nalaze, u kolskoj dobi
djeca u opis poinju ukljuivati i neke manje vidljive
karakteristike, poput osjeaja, osobina, onoga to vole,
razliitih sposobnosti i ponaanja. U toj se dobi poinju
doivljavati i u terminima grupa kojima pripadaju (npr. razred,
sportski klub, grupa izvankolskih aktivnosti). U samoopisima

se poinju javljati i elementi usporedbe s drugom djecom, pa

esto svoje vjetine i talente opisuju u odnosu na prijatelje ili
vrnjake.
Ulaskom u adolescenciju sve ee koriste apstraktne pojmove
kada govore o sebi. Slika o sebi sve se vie temelji na
osobinama linosti, stavovima, vjerovanjima, uvjerenjima i
odnosima s drugim ljudima. Pojam o sebi vie nije iskljuiv
nego obuhvaa nekoliko razliitih uloga. Naime, samoopis
adolescenata razlikuje se s obzirom na razliite situacije i
okruenja. Adolescenti se drukije opisuju i doivljavaju u koli,
kod kue i s prijateljima. U toj dobi pojam o sebi poinje
objedinjavati i razliite suprotne elemente ili karakteristike.
Tako, primjerice, adolescent moe opisati sebe kao tihog i
povuenog u drutvu starijih osoba, ali otvorenog i
komunikativnog s prijateljima.
Djeca kolske dobi imaju bolje i dublje razumijevanje ne samo
toga to jesu nego i svojih vrijednosti i sposobnosti. Ukljuenost
u socijalnu okolinu poput kole ili sportskog kluba potie ih da
se usporeuju s drugom djecom i sa slikom onoga to bi eljeli
biti. Takvo vrednovanje sebe u odnosu na idealnu sliku moe im
donijeti i pozitivne i negativne informacije o njima samima,
budui da poinju prepoznavati svoje jake strane i slabosti.
Kroz takvo se vrednovanje poinje razvijati samopotovanje.
Samopotovanje kao odraz vlastitih i tuih procjena...
Samopotovanje se razvija cijelog ivota, ali je srednje
djetinjstvo razdoblje u kojem djeca prvi put stvaraju sloene
procjene o tome koliko vrijede u odnosu na to tko su i to su.
Samopotovanje se temelji na procjeni stupnja u kojem dijete
zadovoljava razvojne zadatke, na procjeni kolskog usjeha i
uspjeha u rjeavanju razliitih socijalnih problema. Vano je
znati da samopotovanje nije odraz samo vlastitih procjena
nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje
volimo i koje su nam vane. Ako su djeca prihvaena,
potovana i pohvaljivana za to to jesu i kakva jesu, poet e
podjednako prihvaati svoje pozitivne i negativne strane te e
se kod njih razviti odgovarajue samopotovanje. Meutim, ako
ih roditelji i druge osobe koje su im vane omalovaavaju,
vrijeaju, okrivljuju i odbacuju, djeca e razviti negativne
stavove prema sebi te nisko samopotovanje. Taj proces

poinje ve u ranoj kolskoj dobi, a povratne informacije o

vlastitoj vrijednosti i prihvaanju drugih, osobito vrnjaka,
postaju sve vanije pribliavanjem adolescenciji.

Teko se mijenja
Jednom kada se formira, samopotovanje se teko mijenja.
Djeca s niskim samopotovanjem osjeaju se neprilagoeno i
boje se da e biti odbaena od njima vanih osoba. Uz to, zbog
straha od daljnjeg neuspjeha esto poinju izbjegavati
aktivnosti koje su zahtjevne ili u kojima moda nee uspjeti.
Nisko samopotovanje snano utjee i na stvaranje
prijateljstava i odnosa s vrnjacima. Naime, djeca koja ne misle
dobro o sebi teko prilaze drugima, ponovno iz straha da e biti
odbaena ili ismijana, tumae znakove i poruke iz okoline kao
neprijateljske pa ponekad na njih reagiraju i agresijom, to
ponovno dovodi do odbacivanja i izolacije iz skupine vrnjaka.
Mogui ozbiljni psiholoki problemi
Izrazito nisko samopotovanje esto je praeno ozbiljnim
psiholokim problemima. Negativno vienje sebe, strah od
odbacivanja i vjerovanje da je teko promijeniti takav poredak
stvari otvara put za depresivnost. Zbog takvih osjeaja djeca
poinju obraati panju upravo na informacije koje potvruju
takvo vienje sebe i svijeta, to im oteava percepciju poruka
koje su pozitivne i govore dobro o njima. Takav zatvoreni krug
moe dovesti do ozbiljnije depresije, autodestruktivnog
ponaanja, koje se u adolescenciji moe oitovati kroz
pretjerano pijenje, uzimanje droga, ukljuivanje u opasne
aktivnosti (primjerice, pretjerano brza vonja na motoru) pa
ak i do pokuaja samoubojstva.
Nisko samopotovanje snano se odraava i na akademski
uspjeh. Djeca koja nemaju povjerenja u svoje sposobnosti ili ih
procjenjuju loima ee oekuju neuspjeh ili lo uspjeh pa

manje ue. Takvo ponaanje predstavlja obranu jer kada bi

takva djeca vie uila, a doivjela neuspjeh, to bi ponovno
negativno utjecalo na njihovu ionako lou sliku o sebi. U
ekstremnim sluajevima izostaje iz kole, ne sudjeluje u bilo
kakvom obliku nastave ili kolskim aktivnostima. Djeca koja
vide sebe uspjenima u koli motiviranija su, upornija i
spremnija traiti nove izazovne zadatke i probleme.
Samopotovanje je odraz slike o sebi
Podijeli
Autori:
Iva Prvi, prof. psiholog
Mihaela Rister, prof. psiholog

objavljeno u broju 40 (2/05)

Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje

potencijale koje e moi razviti tek ako se osjea
prihvaeno i voljeno takvo kakvo jest
Stranica: 1 [2]
Prepoznajmo nisko samopotovanje
Djeca na najrazliitije naine pokazuju da imaju nisko
samopotovanje. Vrlo esto nisu ni svjesna da o sebi ne misle
ba najbolje, iako osjeaju da neto nije u redu.
Uobiajeni znakovi koji nas mogu uputiti na to da dijete ima
problema sa samopotovanjem su:
potreba da neprestano pobjeuje u igrama
varanje u igrama
perfekcionizam
pretjerana samokritinost

 pretjerano hvalisanje
davanje slatkia, novca ili igraaka drugoj djeci, kako bi se
"potkupila" prijateljstva
privlaenje panje neodgovarajuim ponaanjem
(glupiranje, zadirkivanje, agresivnost)
plaljivost
povuenost ili srameljivost
pretjerano ispriavanje za sve to kae ili napravi
strah od toga da pokua neto novo
stalno traenje isprika
prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge
antisocijalno ponaanje
nepovjerenje prema ljudima
stalna potreba da se ugodi drugima
nesposobnost donoenja vlastitih odluka ili izbora
nesposobnost da kae "neu" ili odbije neto to ne eli.

Roditelji i odrasli mogu i moraju pomoi

Djeca s niskim samopotovanjem esto imaju tekoa i kod
kue i u koli. Vrlo esto imaju toliko nisko miljenje o sebi da
odustaju od aktivnosti bez da uope pokuaju jer oekuju da
ponovno nee uspjeti. Moe im se, meutim, pomoi da
promijene svoje vienje sebe i tako im omoguiti daljnji rast i
razvoj u atmosferi prihvaanja samih sebe.
Djetetov osjeaj samopotovanja i slike o sebi moe se ojaati
na nekoliko naina, a pritom veliku vanost imaju roditelji,

prijatelji i osobe koje su mu vane i koje cijeni. Ponekad se to

moe ostvariti kroz ukljuivanje djeteta u neku aktivnost za
koju ima talent ili sposobnosti, kroz konzistentno poticanje i
pohvaljivanje i za male uspjehe, primjeivanje i ohrabrivanje
njegova truda, ak i ako nije uspjelo, te kroz poticanje da samo
opaa svoje pozitivne aspekte i napore te se samo pohvaljuje
za to.
Ne zaboravite da je svako dijete vrijedno i jedinstveno te da
ima svoje potencijale koje e moi razviti tek ako se osjea
prihvaeno i voljeno takvo kakvo jest.
Korisni savjeti za poticanje pozitivna samopotovanja djece:
Sluajte dijete, pokaite mu da ste ga uli i prihvatite
njegove osjeaje.
Ponaajte se prema djetetu s potovanjem. Prihvatite ga
takvo kakvo jest. Svi imamo pozitivne i negativne strane.
Njegujte pozitivne.
Kada ga hvalite, budite specifini, tono odreeni. Budite
iskreni s njim.
Kada kritizirate, takoer budite specifini. Kritika se treba
odnositi na ponaanje, a ne na linost djeteta.
Primjerice:"Nije u redu da udari brata ako ti ne da
igraku" umjesto "Ti si zloesta.".
Izbjegavajte reenice koje poinju s "Ti nikada..." ili "Ti
uvijek...".
Upotrebljavajte "ja-poruke" umjesto "ti-poruka" kada
elite izrei da neto ne valja. Primjerice: "Ja zaista teko
podnosim glasnu muziku" umjesto "Ti stvara takvu
buku.".
Iako su svakom djetetu potrebni dosljednost, pravila i
kontrola, jo mu je potrebniji prostor kako bi moglo nauiti
upravljati svojim ivotom. Dajte mu odgovornost,
neovisnost i slobodu u izborima koje radi.

 Ukljuite dijete u rjeavanje problema i donoenje odluka

u stvarima koje se odnose na njegov ivot. Potujte
osjeaje, potrebe, elje, sugestije i pamet djeteta.
Dopustite mu da slijedi svoje interese i da eksperimentira.
Dopustite mu da bude kreativno ili da ne bude kreativno.
Zapamtite: vae je dijete sjajno i zadivljujue u svojoj
jedinstvenosti, iako se njegova jedinstvenost uvelike
razlikuje od vae.
Budite dobar uzor - imajte dobro miljenje o sebi. Radite
stvari za sebe.
Poruite djetetu da je dobro cijeniti sebe. U redu je
osjeati zadovoljstvo zbog svojih postignua. Dobro je
ugoditi sebi i priutiti si uitak.
Izbjegavajte stalno prosuivanje, esto ponavljanje
"trebao/la bi", "mora" i nepotrebne savjete.
Shvatite dijete ozbiljno. Prihvatite njegovo miljenje.