Tt

[Type text]

[Type text] [Type text]

VVG Veleuilite
Velika Gorica

Fizika
Skripta za studente VVG-a studij Ona optika

Prof. dr. Mladen Mart inis

2010/11
1
[Type text]
"222

Zagreb

NASTAVNE JEDINICE

UVOD U FIZIKU
to je fizika
Fizikalne veliine
SI sustav jedinica

KLASINA MEHANIKA
Newtonova mehanika
Mehanika fluida
Valno gibanje (mehaniki valovi)
Zvuni valovi

TERMODINAMIKA
ELEKTROMAGNETIZAM (EM)
EM VALOVI
OPTIKA
fizikalna optika
geometrijska optika
kvantna optika

OSNOVE KVANTNE FIZIKE

LITERATURA
Redovito pohaanje PREDAVANJA !
Domaa literatura
o M. Pai: GIBANJA, SILE, VALOVI, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
o M. Pai: TOPLINA I TERMODINAMIKA, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
o P. Kulii, V. Lopac: ELEKTROMAGNETSKE POJAVE I STRUKTURA
TVARI, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
o Babi E., Krsnik R., Oko M.,: ZBIRKA RIJEENIH ZADATAKA IZ FIZIKE,
kolska knjiga, Zagreb, 1988.

Engleska literatura
o T. Duncan: Advanced PHYSICS, ISBN 0-7195-7669-5, John Murray
Pub.Ltd.,London, 2000.
o Bill W. Tillery: PHYSICAL SCIENCE, ISBN 0-697-35803-8, McGraw-Hill
Com. Inc., London, 1999.
o F. W. Sears, M. W. Zemansky, H. D. Young: UNIVERSITY PHYSICS, ISBN
0-201-06683, Addison-Weley, Reading 1987.
o Douglas C. Giancoli : PHYSICS FOR SCIENTISTS AND ENGINEERES
with modern physics, (ISBN 0130215171) Prentice Hall, 2000.

UVOD U FIZIKU

to je fizika
Fizikalne veliine
Mjerenje fiz. veliina
SI sustav jedinica

TO JE FIZIKA

Fizika je temeljna znanst o strukturi ponaanju materije na mikro i makro

razini.
Istraivanja unutar fizike mogu biti teorijska, eksperimentalna i numerika
(simulacije).

Organizacijom materije na mikro razini bavi se kvantna fizika koja ukljuuje:

fiziku elementarnih estica (FE)

nuklearnu fiziku (NF)
atomsku fiziku (AF)
molekuilarnu fiziku (MF)

FE prouava dinamiku kvarkova, leptona, gluona i njihovih vezanih stanjaprotona , neutrona,piona, kaona,
NF prouava dinamiku atomske jezgra koja je vezano stanje protone i neutrona.
AF prouava dinamiku atoma kao vezanog stanja elektrona i atomske jezgre
MF prouava dinamiku molekula kao vezanih stanja atoma.

Organizacijom materije na makro razini bavi se klasina fizika koja ukljuuje:

klasinu mehaniku (KM) i mehaniku fluida
klasinu elektrodinamiku (KEM)
5

 klasinu termodinamiku (KT) i statistiku fiziku (SF)

astrofizika (AsF) i fizika svemira (FS) ili kozmologija

Fizikalna slika

svijeta polazi od predpostavke da je priroda organizirana

stupnjevito, pri emu strukture nie razine postaju strukturni elementi vie razine
(" bottom up" naelo). Komunikacija meu strukturnim elementima odvija se
putem polja sila kao to su elektomagnetsko i gravitaciono polje sila te putem
sudara ili materijalnim kontaktom.

Fiziku tako djelimo na:

klasinu fiziku ( ili fiziku makrosvijeta) i
kvantnu fiziku (ili fiziku mikro svijeta )
Obje fizike mogu biti obzirom na brzine procesa:

nerelativistike (ako su brzine, v << c)

i relativistike (ako su brzine v c ),
gdje je c = 3x108 ms-1 brzina svjetlosti.

Fizikalni zakoni i

spoznje su baza za razumijevanje procesa u drugim

znanstvenim disciplinama kao sto su kemija, biologija, medicina, ekologija,

astronomija, tehnike znanosti a u novije vrijeme i drutvene i ekonomske
znanosti.

FIZIKALNE VELIINE
Fizikalna veliina =
brojana vrijednost [mjerna jedinica]

Temeljne jedinice SI sustava:

fizikalna veliina

naziv

simbol

duljina

metar

masa

kilogram

kg

vrijeme

sekunda

el. struja

amper

temperatura

kelvin

koliina tvari

mol

mol

jakost svjetla

svijea

cd

KLASINA MEHANIKA

Gibanje (Panta rei)

Opis gibanja kinematika
Uzrok promjeni gibanja dinamika
Newtonovi zakoni gibanja
Statika (ravnotea sila)

Koliina gibanja
Energija
Zakoni sauvanja
mase, energije, koliine gibanja I zakretnog momenta

Gibanja u polju sila vjebe

1. Gibanje = promjena poloaja vremenu

1.1 Opis gibanja kinematika

Poloaj u praznom prostoru je relativan

koordinatni sustav

r = (x, y, z)

vrijeme dogaanja mjerimo urom t

Referentni sustav Poloaj u vremenu: r(t)

Brzina (promjena poloaja u vremenu):
srednja brzina: vs = r/ t = (r(t+t) r(t))/t,
trenutna brzina: v = vs(t > 0)
Ubrzanje (promjena brzine u vremanu)
srednje ubrzanje: as = v/ t = (v(t+t) v(t))/t,
trenutno ubrzanje: a = as(t > 0)
Fazni proctor: (r(t), v(t))
r(t, v(t) i a(t) su kinematike varijable
Dinamika je funkcionalna veza: a = f(r, v)
Grafiki prikaz gibanja u (r, t), (v, t) i (r, v) dijagramu
Kruno gibanje : r(t) = R = konst. , v = R,
Kruna frekvencija: = 2 /T = 2f, f = 1/T
2
2
Centripetalno ubrzanje: a = R = v /R

1.2

Newtonovi zakoni gibanja dinamika

sila je

uzrok promjene stanja gibanja

I.

I. a = 0, (tijelo miruje ili se giba jednoliko)

II. F = ma, (na tijelo djeluje sila F)
III. FAB = - FBA (jednakost akcije i reakcije)

I.
II.

koliina gibanja:

Ft = p

Moment sile:

p = mv,

- impuls sile

M = r x F = (r x p)/t = L/t,
M = F r sin = Fb, b= rsin = krak sile

L = r x p, L = Mt
L = rp sin, = kut izmeu r i p

kutna koliina gibanja:

Newtonov zakon opde gravitacije:

F = - GMm/r2
Fg = G = mg, g = GMz/Rz2

teina tijela:

Mz masa Zemlje, Rz-radijus Zemlje

G = 6.674 28(67) x 10-11 m3 kg-1 s-2
troma ( inercijalna) teka ( gravitaciona masa):

mi = mt
10

jedinice: [r] = m, [v] = ms-1, [a] = ms-2,

[m] = kg , [F] = kg m s-2 = 1N

1.3 Statika
Ravnotea sila i njihovih momenata:

F = 0, M = 0
2. Energija

rad : W = F s = F s cos
kinetika energija: Ek = mv2/2 , Ek = W
potencijalna energija: Fr = - Ep = W
snaga: P = Fv = W/t
jedinice: [W] = Nm = 1J, [Ek] = [Ep] = 1J,
[P] = Js-1 = W,

1W s = 1J, 1kW = 1000W

11

3.

Zakoni sauvanja

ukupne mehanike energije: E = Ek + Ep

(E1 + E2 + )prije = (E1 + E2 + )poslije

koliine gibanja:

(p1 + p2 + )prije = (p1 + p2 + )poslije

kutne koliine gibanja i momenta sile:

(L1 + L2 + )prije = (L1 + L2 + )poslije

(M1 + M2 + )prije = (M1 + M2 + )poslije

4. Gibanja u polju sila vjebe I primjene

gibanje u polju sile tee:

a = g,

( kosi hitac )

r (t) = r0 + v0t + gt2/2

v(t) = v0 + gt

harmonijsko gibanje:

a = - 2r,
r(t) = A cos(t + )
12

sila trenja:

Ftr = - Nv/v,
N- sila rekcije podloge na teinu tijela
statiki koeficijent trenja

Ftr = - v,

trenje kod fluida

Poluga
Moment sile (M)
F

M = bF = rFsin

M = moment sile
b = krak sile

r
b
Os vrtnje

G1

G2

d1

d2
poluga

d1G1 = d2G2

Jednadba poluge
G = mg = teina tijela
d1,2 = krak poluge
d = d1 + d2 = duina poluge

13

MEHANIKA FLUIDA
Statika svojstva:
Pascalov zakon
hidrostatski tlak

Fluidi: plinovi i tekuine

Plinovi: volumen i oblik ovise o posudi
Tekuine: volumen stalan , oblik ovisi o posude
Gustoa fluida: = m/V, [] =kg/m3
tk = konst
pl ~ 1/ V

Tlak:

p = sila(F)/povrina(S), [p] = N/m2 = 1 Pa

Gtk

Hidrostatski tlak: ph = Gtk/S = tkgh

Gtk = mtkg = tk Vg = tkghS

h
FU

Sila uzgona: FU = tkVg

V = volumen tijela uronjen u tekuinu

14

TOPLINA
Rad idealnog plina pri adijabatskom procesu

Adijabatski proces se odvija bez izmjene topline sa okolinom, Q =0.

Iz prvog zakona termodinamike, U = Q - W slijedi U = - W.
Za idealni plin, pV = nRT vrijedi:
U = N<Ek > = N 3kT/2 = 3nRT/2
U = (3/2)nR T = (3/2) (pV) = - W = - p V
(pV) = p V + V p = - (2/3)p V
p/p = -(5/3) V/ V ili

ln(pV 5/3) = 0 to daje jednadbu adijabate:

pV = konst. ili p1V1 = p2V2

gdje je

= 5/3 >1

Openito je = cp/cv , gdje su cp i cv toplinski kapaciteti plina kod stalnog tlaka

odnosno stalnog volumena za koje vrijedi povezna relacija

cp cv = nR
Kod plina ije molekule imaju f stupnjeva slobode vrijedi,
cv = (f/2)nR
cp = (f+2)/2 nR

15

pa je = (f+2)/f.

Rad plina pri adijabatskom procesu je prema tome:

W 1 2 (adijabatski) = (3/2)nR (T1 T2)

16