You are on page 1of 138

SYMPOSIUM 'NO GOD?

'

Simpozijum

I M A

L I

B O G A ?

STVARANJE NASUPROT EVOLUCIJI


Prevod sa engleskog: Pavle Simovi
Maj jun 2000.

Ovaj materijal, dostupan na Internet sajtu www.biblerevelations.org, po dozvoli


autora, moe se dalje distribuirati i publikovati.

Simpozijum Ima li Boga

Sadraj

Uvod u ovaj simpozijum ...............................................................................................................

Prvo predavanje: Roe Morno i Sotonin koncil iz 1700-tih .........................................................

10

Drugo predavanje: Svjedoanstvo antropologije ..........................................................................

14

Tree predavanje: Razmotrite dokaze ...........................................................................................

28

etvrto predavanje: Izlaganje Rona Vajata Svjedoanstvo arheologije ....................................

34

Peto predavanje: Izlaganje Roberta Dentrija Svjedoanstvo geologije ...................................

44

esto predavanje: Svjedoanstvo kosmosa ...................................................................................

49

Sedmo predavanje: Svjedoanstvo prirode ...................................................................................

56

Osmo predavanje: Svjedoanstvo matematike .............................................................................

67

Deveto predavanje: Svjedoanstvo istorije Izraela .......................................................................

72

Deseto predavanje: Svjedoanstvo evolucije ................................................................................

81

Jedanaesto predavanje: Svjedoanstvo prorotva .........................................................................

97

Dvanaesto predavanje: Svjedoanstvo Bojeg provienja ...........................................................

112

Simpozijum Ima li Boga

UVOD U OVAJ SIMPOZIJUM IMA LI BOGA

DA LI ZAISTA NEMA BOGA KAO TO GOVORE EVOLUCIONISTI?


Dobro vee prijatelji, vama koji ste sa svojim porodicama, drutvima, i posjetiocima.
Za one koji me ne znaju, moje ime je Devon Grej (Devon Grey). Drim vjersku nastavu u
obje kole. Biu vam domain svake od sledeih nekoliko sedmica poto poinjemo sa
drugim dijelom ovog simpozijuma. Za one koji su prvi put ovdje, poslednjih est subotnih
veeri, dr.Bavald (Buchwald), jedan od mojih kolega i lini prijatelj, koji ui evoluciju i
antropologiju, vodio je prvi dio ovog simpozijuma, izlaui ono zata vjeruje da su dokazi
koji podupiru evoluciju. Predavanja i diskusije su bili vrlo podsticajni i dobro posjeeni.
Sada je dolo vrijeme na mene da skrenem panju na podatke za koje vjerujem da
podupiru est doslovnih dana stvaranja od strane Boga koji nije mrtav, ve koji jeste, koji je
bio, i koji e biti zauvijek. Nadam se da u do kraja ove serije uspjeti da vam dokaem da
evolucija nije nita drugo do umiljena lana teorija, i da Bog nije mrtav ve vjeni,
svemogui, sveznajui, i sveprisutni, a ipak Bog koji i dalje brine i koji gaji neshvatljivu i
univerzalnu ljubav prema svemu to je stvorio.
Ono to emo vam izloiti bie velika koliina dokaza koji podupiru ideju da postoji
Bog, i da je On ono to kae da jeste Stvoritelj ovoga svijeta, i da ga je stvorio za sedam
doslovnih dana.
Poto smo uli i vidjeli jednu stranu, sada je vrijeme da ujemo ta mi kreacionisti
imamo da kaemo, i razmotrimo dokaze. Kad zavrimo sa izlaganjem naeg sluaja, imaete
sve neophodne informacije da napravite inteligentan izbor, kakav god on bio. Naravno, nadam
se da ete uvidjeti da naa strana ima najjau argumentaciju i najbolje dokaze. Ali na kraju,
izbor pripada vama.
Ono to smo uli od evolucionista bilo je izazovno i pokrenulo pitanja u umovima
mnogih. Mislimo da e ono to mi budemo iznosili biti jednako podsticajno, u stvari
izloiemo neke nove i zapanjujue stvari koji do sada nijesu bile poznate izvan posebnih
krugova. Neke od njih e izgledati gotovo nemogue, ali drevni zapisi su tu za sve da vide.
Ima jedan osnovni problem s kojim se svi moramo suoiti. Godine uslovljavanja uma
od strane opozicije, naglaavam opozicije, oteavaju pokretanje mentalnih strojeva i
sagledavanje stvari u novoj i razliitoj svjetlosti. Hotimini i smiljeni napori ulagani su
mnogo godina da se pokrije obilje otkrivenih dokaza koji podupiru kreacionistike poglede i
stvaraju rupe u teoriji evolucije.
Razlog za ovu prezentaciju je putanje ovih informacija, podataka i injenica u javnost
to bi potpuno razotkrilo briljivo smiljene teorije evolucionista. Sa ove vremenske distance,
premda najpriznatiji autoriteti u Evoluciji znaju istinu, prekasno je da je priznaju, jer su
odavno dosegli kritinu masu odakle vie ne mogu povui svoje stanovite. Premda s vremena
na vrijeme iskrsnu neki poteni pojedinci koji su voljni i dovoljno hrabri da stanu za istinu,
bie masovni izlazak.

Simpozijum Ima li Boga

Da bi poduprli na sluaj, pozvaemo se na priznate autoritete iz njihovih odnosnih


disciplina koji e iznijeti svjedoanstvo i pokazati gomilu dokaza koji su prikupljeni do sada a
koji podravaju boansko stvaranje. Takoe emo kao svjedoke koristiti samu Bibliju (koja
sadri svoj tajni numeriki kod), boansko proroko otkrivenje, prirodu, nauku, matematiku, i
nevjerovatne odgovore na molitvu.
Sledee sedmice, 7 juna, na prvi govornik bie ovjek koji je direktno doao iz
Satanistike crkve. Ono to je nauio kao njen lan je najjai, najupeatljiviji mogui dokaz
protiv evolucije, dokaz koji iznosi na vidjelo sam kamen temeljac ove teorije.
Ovo svjedoanstvo e vam otkriti stvarnog autora evolucije (nije Darvin). Ono e vas
povesti unazad skoro 200 godina, mnogo prije nego je Darvin i bio roen, i pokazati vam
kako je ona zaista zaela. Evolucija je doslovno zaela u paklenoj jami, godinama prije nego
se pojavila.
Naredne sedmice, 14. juna, sluaete Donatana Greja (Jonathan Gray) koji e iznijeti
snane dokaze arheologije i antropologije koji pokazuju da ovjek nije evoluirao ka viim
nivoima egzistencije, ve se degenerisao narataj za naratajem od vremena kad su Adam i
Eva pali na sotonske smicalice.
Porediemo dokaze sa teorijom evolucije i vidjeti koje je jaa argumentacija.
Pospjeiu ove dokaze itajui vam boansko otkrivenje (viziju), postavljajui na taj nain
temelj za svaku narednu sedmicu.
Prezentacija e se svake sedmice nadograivati na vrstom temelju istine, rastui
kamen po kamen. Na kraju graevina e opravdati Boga i Njegovo stvaranje, i nadamo se da
emo vas uvjeriti u injenicu da postoji samo jedan istinski poetak zemlje i ovjeanstva.
Na narednom seminaru sluaemo dokaze iz polja arheologije, antropologije,
geologije, kosmosa ili univerzuma, prirode, matematike, same Rijei Boje, istorijske
prolosti Izraela, i svjedoanstvo uslienih molitvi, sve u prilog istine i autentinosti Boje
Rijei.
Uz ovaj uvod, htio bih podijeliti sa vama neke od svojih misli i ideja. Moda e one
biti odraz vaeg naina razmiljanja, a moda i ne. Slijedei svoju perspektivu po ovom
pitanju, iznijeu ono za ta vjerujem da je nebeska vizija stvaranja svijeta i Adama i Eve to
se slae sa biblijskim izvjetajem. Sagledavanje istine u ovom otkrivenju bie brana protiv
prevara neprijateljevih izmiljotina o tome kako su svijet i ovjek uli u postojanje.
(1) NEMA BOGA, BOG JE MRTAV!
Milioni ljudi proklamuju NEMA BOGA, ili ak ako ga je nekad i bilo, BOG JE
MRTAV! Postoje dvije linije razmiljanja o Bogu. Jedna naroito odrie postojanje Svetog
Trojstva (Boga Oca, Njegovog Sina Isusa i Svetog Duha). Druga kae da ako On uopte
postoji, to je neka dobroudna sila, nezainteresovani uticaj, eterina sutina, bezlina sila, ili
neobjanjivo prisustvo koje djeluje negdje u prostoru.
Kao to ete vidjeti, ovo su smiljene obmane Sotone, neprijatelja cijelog
ovjeanstva, da uhvati svijet u zamku opozicije planu iskupljenja. Ovo se savreno uklapa sa
nehrianskim stilom ivota, ciljevima i aspiracijama. Odricanje od nadmonog bia doputa
ivotni stil koji je slobodan od krivice. Bez Boga, ili Sotone, nema dobra ili zla. Tako nema ni

Simpozijum Ima li Boga

moralnog zakona, koji je odraz Bojeg karaktera, a bez zakona ne moe biti grijeha, krivice i
suda s kojim se treba suoiti. Ako nema grijeha, nema ni potrebe za planom otkupljenja da
nas spase od kazne za grijeh, koje je smrt. Zakon je standard po kojemu se ljudima sudi, ali
ako nema zakona, onda nema ni sudije (Boga), nema suda, nema posrednika (Hrista), nema
kazne, nema kraja svijeta, nema Neba da se zadobije, nema pakla da se izbjegne.
Ovo savreno opisuje egzistencijalno iskustvo 'jedinstven i izolovan ljudski rod u
neprijateljskom ili indiferentnom univerzumu. Ljudsko postojanje smatra se neobjanjivim, i
svodi slobodu izbora i odgovornost za konsekvence neijih djela.' (Webster's II New
Riverside University Dictionary). Ovo uenje tvrdi da je ljudsko postojanje jednostavno
postojanje. Njegove pristalice vjeruju da su podreeni samo zakonima prirode i njenih udi.
Postoji samo ovaj ivot da se ivi, bez nade izvan groba. ivot se svodi na sadanjicu, i
ohrabruje ljude da jedu, piju i vesele se, jer sjutra e umrijeti. (1 Korinanima 15:32) To je
opstanak najboljeg mentalnog sklopa - ini ono to mora da bi opstao, jer sam si
odgovoran za kontrolisanje svoje okoline i vlastite sudbine. U ramiljanju ovakve osobe nema
mjesta za gigantsku borbu izmeu natprirodnih sila dobra i zla nad ljudskim duama.
Vjerovati u Bibliju znai vjerovati da ima Boga, i da je ovo bie neograniene moi
uvelo u postojanje bezbrojne galaksije, naseljene planete, kvasare, zvijezde, rojeve zvijezda, i
nebrojiva ostrva univerzume, beskrajno se irei u neogranieni prostor. Sve je stvoreno iz
beskonanosti prolo, sadanje i budue.
Vjerovati u Bibliju znai vjerovati da postoje natprirodne sile, i dobre i zle, koje
djeluju na ovom svijetu, i da natprirodna bia kontroliu ove sile. Biblija ui da je Bog iza
svega dobra, a Sotona iza svega zla. Ovo je opisano kao velika borba izmeu Hrista (koji je
Stvoritelj, inkarnirani Bog) i Sotone, uzurpatora koji bi htio da bude kao Bog.
Biblija opisuje kako je Sotona, koji je jednom bio Lucifer, najmoniji nebeski aneo,
pao sa svog visokog i svetog poloaja kroz ponos i ljubomoru, u elji da bude kao Bog. Bio je
sposoban da ubijedi treinu anela da stanu na njegovu stranu. Bila je to pobuna na nebu, i
izbio je rat u kojem su Sotona i njegovi aneli zbaeni dolje na ovu zemlju, koja je bila nova
tvorevina Isusa Stvoritelja. Uz ovakav obrt dogaaja, bilo je neophodno da Bog uvede plan
spasenja, koji je prije tog vremena bio samo u Bojem umu, da se iznese sukob pred
univerzumom.
Tako je Sotona od vremena svog pada, zbog ljubomore, pokuavao da ospori Boga, da
unizi Njegove beskonane moi i rasturi Njegovu silu, karakter i djelo. Koristei se svojim
vjetinama i velikim lukavstvom, ovaj uzurpator je od poetka mogao da zadobije ovjeka da
se pobuni protiv Boga, navede ga na nevjerovanje u boansko djelovanje, i da ogranii
neshvatljivu silu beskonanog Stvoritelja! Ovaj Stvoritelj ne samo da je imao silu da svojom
rijeju odmah uvede u postojanje sve stvari ve je stvorio i Lucifera, sve anele, i ovjeka, za
kojega Biblija kae da je stvoren po Njegovom obliju.
Sotonin plan je od poetka je bio da usmjeri panju na sebe, da navede druge da ga
gledaju kao boga kojeg treba oboavati, a da Boga nebesa i univerzuma naini ne-entitetom.
On je elio da bude poput Boga najviega, da uzurpira Njegov autoritet, da se uzdigne na
Boje nivo, ak i da ga poniti. Tako je Sotona osmislio ovu obmanu da nema Boga, da ga
detronizuje u oima ovjeanstva. Bliska i tijesno vezana sa ovim su i sledea tri vjerovanja.

Simpozijum Ima li Boga

(2) BOG, IAKO NIJE OSOBA, JE NEKI ENTITET, KOSMIKA SNAGA, ILI SILA
u univerzumu koja vri kontrolu. Ovaj entitet, ili sila, ako uopte misli, nije zainteresovana za
poslove ljudi, u stvari izgleda kao da radi protiv nas. Ova sila se opaa u voenu i
kontrolisanju sila prirode, impulsivno djelujui na njenim udima. Ona je nepredvidljiva,
nemislea, i nesaosjeajna u odnosu na probleme ljudskih bia. Ovaj koncept takoe prihvata
egzistencijalnu filozofiju jedenja, pijenja, i veseljenja. U ovom vjerovanju nema mjesta za
Nebeskog Oca punog ljubavi koji se brine i uva sve svoje stvorenje, koji zna kad vrabac
padne, ak i broj vlasi na naoj glavi, kako nas obavjetava Sveto Pismo. Isto tako u ovom
vjerovanju nema mjesta za linog Spasitelja u kome ivimo, miemo se i jesmo (Djela
17:28). Ovog Boga, ako ga ima, Sotona je naslikao kao osvetoljubivo bie koje samo eka da
se ustremi na svoje potinjene, pripisujui mu upravo one atribute i karakter koji sam ima.
(3) BOG JE SAMA PRIRODA: Ovo drevno vjerovanje, zvano panteizam, tvrdi da je
STVORENO STVORITELJ. Ovo vjerovanje, kojeg se dre pripadnici pokreta Novo doba
(New Age Movement) i daleko-istone religije, tvrdi: Mi smo bogovi, mi smo stvoritelj. Mi
imamo silu unutar svojih umova da stvaramo i kontroliemo svijet u kojem ivimo. Oni to
nazivaju Hristova svijest (Christ Consciousness). To za njih znai da u sebi imamo mo da
se spasimo i evoluiramo iz jednog stanja svijesti u drugo. Nazivajui stvoreno stvoriteljem,
oni odriu linost i postojanje najvieg Boga. Odgodiemo odgovor na ovu obmanu za kasnije
u ovoj knjizi, jer konci New Age razmiljanja se ire, i usko su povezani sa nekoliko drugih
obmana koje atakuju na ostale duhovne istine odricanje od Boga, grijeha, suda, itd.
Svaka obmana ima zajedniku nit mijeanje istine i zablude. Svaka se nadograuje
na zabludi druge, i podrava i daje autentinost drugoj. Njihov autor je otac lai. Zbog ove
zajednike niti, preklapanje predmetne materije je neizbjeno, ali to ide nama u prilog, jer
biblijske izvjesnosti protiv jedne obmane takoe stoje kao dokaz protiv drugih.
(4) UNIVERZUM JE EVOLUIRAO BEZ BOANSKE INTERVENCIJE (DEKRET)
Evolucija nasuprot univerzumu dovedenom u postojanje boanskom rijeju je
odricanje postojanja ili potrebe za nebeskim Stvoriteljem (Isusom), ili Nebeskim Ocem.
Evolucija je uhvatila u zamku ne samo one koji nemaju duhovne ili hrianske korjene, ve i
mnoge koji se izjaanjavaju kao hriani ili sledbenici tog puta. Iznenaujue je koliko
iskrenih hriana vjeruje u ovu nebiblijski nadahnutu la.
Oba koncepta, 3 i 4, su suptilne zamke koje su prevarile mnoge hriane i uvukle ih u
vjerovanje u izopaenu Boju prirodu i Njegovu ulogu u kosmosu. Kroz ove obmane Bog se
ograniava nesvetim shvatanjima o tome ko je On i kako djeluje. Na taj nain, Bogu se
osporava Njegovo pravo mjesto u procesu stvaranja, Njegova uloga kao Stvoritelja
univerzuma se dovodi u pitanje i svodi na nii nivo. ak je sama Njegova Rije koja je
stvorila univerzum dovedena u pitanje. Teistika evolucija je termin koji se koristi da opie
jedno od tih nesvetih shvatanja prihvaenih kao mogui odgovor od strane nekih
konzervativaca i avangardnih pojedinaca, koji objanjava evoluciju u kontekstu biblijskog
izvjetaja o stvaranju. Teistika evolucija doputa da je Bog stvorio svijet, ali ona uzima eone
umjesto est doslovnih dana od 24 asa. Ali za jednog hrianina je nemogue da napravi

Simpozijum Ima li Boga

ovakav kompromis a da ne napadne autentinost i validnost Boje Rijei. Na taj nain se


unosi sumnja i negira Bog i Njegova Rije, aludirajui u stvari da Bog nije mislio to to je
rekao, ili rekao to je mislio, da mu se ne moe vjerovati da je kazao istinu, da se izvjetaj o
postanju ponitava. Ako je teistika evolucija istina, onda Bog nije ono to kae da jeste, a
dovodi se u pitanje i samo Njegovo postojanje i unitava vjera u Boju Rije (Sveto Pismo).
POVUENA BORBENA LINIJA
Bez obzira kako se Postanje, prvo poglavlje u Bibliji, objanjava da bi se prilagodilo
teoriji evolucije vezano za to kako je ova planeta evoluirala ili ula u postojanje, Sveto Pismo
je jasno o onome ta se dogodilo. Ali neprijatelj je tu da uniti Boju reputaciju i da ga unizi u
oima ovjeanstva. On je zamraio ovjeiji um, punei ga laima osmiljenim da prevare i
unite duu.
(5) BOG PROTIVRJEI EVOLUCIJI
Otprilike u isto vrijeme kad je teorija evolucije stupila na scenu sredinom 1800-ih,
Bog je nainio kontrapokret. Nadahnuti naunici su godinama navoeni na mnoge nesporne
fizike dokaze potrebne da se diskredituje evolucija. Ne mali broj ovih ljudi su se, kao rezultat
svojih otkria, obratili iz ateizma i agnosticizma u hrianstvo, a neki ak uspostavili intiman,
lini odnos sa Gospodom Isusom Hristom.
Ovi dokazi su se gomilali vie godina. Svaki njihov dio se suproti teoriji evolucije.
Izvjesno je da Bog nije mrtav, i da je obezbijedio da istinu pronau svi koji ele tragati za
njom. Istina se moe nai na mnogim mjestima: u univerzumu ili kosmosu, u atomu,
arheologiji, geolokim zapisima, prirodi, matematici, i napokon ali od podjednake vanosti, u
Bibliji. Iz sedmice u sedmicu istraivaemo svaku od ovih oblasti a i ire.
Kao to ete uti i vidjeti, postoji obilje dokaza koji podupiru hrianski pogled na
stvaranje ivota na planeti zemlji, dovedenoj u postojanje iskljuivo Bojom Rijeju za samo
est doslovnih dana od 24 sata. Za sve koji ele vjerovati, dokaza ima napretek. Priznajemo da
za one koji ele vjerovati, nikakvo objanjenje nije potrebno, dok za one koji ne ele
vjerovati, nikakvo objanjenje nije mogue.
Godine 1870. objavljene su vizije i snovi Elene Vajt (Ellen White) u etiri knjige
nazvane Duh prorotva. U prvoj knjizi, 2 glava, u podnaslovu Stvaranje, ona opisuje
svoju viziju o stvaranju svijeta i Adama i Eve. Ova vizija koja se slae sa Svetim Pismom e
vas snabdjeti vrstom podlogom za razumijevanje svakog uesnika dok budu iznosili svoje
dokaze u sedmicama koje dolaze.
(6) VIZIJA STVARANJA
Otac i Sin su se ukljuili u taj moni udesni zadatk koji su zamislili, stvaranju svijeta.
Zemlja je izala iz ruku Stvoritelja neizmjerno lijepa. Bilo je planina, brda i ravnica,
proaranih rijekama i vodenim tijelima. Zemlja nije bila jedna prostrana ravnica, ve su
monotoniju predjela prekidala brda i planine, ne visoke i naborane kao to su sada, ve

Simpozijum Ima li Boga

pravilnog i divnog oblika. Goleti i visoke stijene se nigdje nijesu vidjele na njima, nego su
leale ispod povrine, sluei kao kostur zemlje. Vode su bile pravilno raporeene. Brda,
planine i vrlo lijepe nizije, su bile zaodjenute biljkama i cvijeem, i visokim, velianstvenim
drveem svake vrste, koje je bilo mnogo puta due i puno ljpe od sadanjeg drvea. Zrak je
bio ist i zdrav, a zemlja je izgledala kao plemiki dvorac. Aneli su posmatrali i radovali se
udesnim i divnim Bojim djelima.
Nakon to je zemlja bila stvorena, i zvijeri na njoj, Otac i Sin su sproveli svoju
namjeru koja je bila osmiljena prije Sotoninog pada, da stvore ovjeka po svome obliju.
Oni su zajedno radili na stvaranju zemlje i svakog ivog bia na njoj. I sada Bog govori
svome Sinu: Hajde da nainimo ovjeka po svome obliju. Kad je Adam izaao iz ruku
Stvoritelja, bio je plemenitog rasta, i divnih proporcija. Bio je vie nego dvostruko vei od
ljudi koji sada ive na zemlji, i skladno graen. Njegove crte bile su savrene i divne. Boja
njegovog lica nije bila ni bijela, ni uta, ve rumena, zraei puninom zdravlja. Eva nije bila
visoka koliko Adam. Glava joj je dopirala malo iznad njegovih ramena. I ona je bila
plemenita, savreno simetrina, i vrlo lijepa.
Ovaj bezgreni par nije nosio umjetnu odjeu. Bili su zaodjeveni pokrivalom od
svjetlosti i slave, kao to nose aneli. Dok su ivjeli u poslunosti Bogu, okruivao ih je ovaj
oreol od svjetlosti. Premda je sve to je Bog stvorio bilo savrene ljepote, i izgledalo da nita
ne manjka na zemlji to je Bog stvorio da usrei Adama i Evu, ipak je On pokazao svoju
veliku ljubav k njima zasadivi vrt posebno za njih. Dio svog vremena imali su provoditi u
radosnom uposlenju ureivanja vrta, a dio u primanju posjeta anela, sluajui njihove
upute, i u srenom razmiljanju. Njihov rad nije bio zamoran, ve ugodan i osvjeavajui.
Ovaj divni vrt je imao da im bude dom, njihova posebna rezidencija.
U ovom vrtu Gospod je postavio drveta svih vrsta na korist i ljepotu. Bilo je drvea
natovarenih raskonim plodovima, prijatnog mirisa, divnih na oima, i ugodnog ukusa, koje
je Bog namijenio za hranu svetom paru. Bilo je ljupkih loza koje su rasle u visinu,
natovarenih bremenom svojih plodova, koje su se razlikovale od svega to je ovjek vidio od
pada. Plodovi su bili vrlo veliki, i razliitih boja; neki skoro crni, neki purpurni, crveni,
ruiasti ili svijetlo zeleni. Ovi divni i raskoni plodovi na granama vinove loze nazvani su
groem. One su nijesu vukle po zemlji, premda nijesu bile poduprte naslonima, ve ih je
povijala teina plodova. Radostan zadatak Adama i Eve je bio da oblikuju divne mladice sa
grana loze, i usmjeravaju ih, gradei tako stanita od prirodnih ljepota, ivog drvea i lia,
natovarenog mirisnim plodovima.
Zemlja je bila zaodjevena divnim zelenilom, dok su bezbrojni mirisni cvjetovi svih
vrsta i boja rasli u izdanom obilju oko njih. Sve je bilo ukusno i slavno osmiljeno. Usred
vrta stajalo je drvo ivota, ija je slava nadmaivala sva ostala drvea. Njegovi plodovi
izgledali su poput jabuka od zlata i srebra, namijenjeni za vjeitu besmrtnost. Lie je
sadravalo ljekovita svojstva.
Sveti par je bio vrlo srean u Edemu. Bila im je data neograniena kontrola nad
svakom ivom tvari. Lav i jagnje su se zajedno mirno i bezazleno igarli oko njih, ili drijemali
kraj njihovih nogu. Ptice svakojakih boja i perja leprale su izmeu drvea i cvijea, i oko
Adama i Eve, dok je njihov milozvuni cvrkut odzvanjao meu drveem u slatkom akordu u
slavu svom Stvoritelju.

Simpozijum Ima li Boga

Adam i Eva su bili opinjeni ljepotama svog Edemskog doma. Uivali su sa svojim
malim pjavaima oko njih, koji su nosili svijetlo a ipak ljupko perje i cvrkutali svoju srenu,
veselu melodiju. Sveti par se sjedinio s njima i podigao svoje glasove u skaldnim pjesmama
ljubavi, hvale i priznanja Ocu i njegovom dragom Sinu, za znake ljubavi koji su ih okruivali.
Oni su prepoznali red i sklad tvorevine, to je govorilo o mudrosti i znanju koji su bili
beskonani. Neprekidno su otkrivali neke nove ljepote i dodatnu slavu njihovog Edemskog
doma, to im je ispunjalo srca dubljom ljubavlju, i izazivalo sa njihovih usana izraze hvale i
potovanja prema Stvoritelju. (Spirit of Prophecy, Vol.1, pp.24-27)
NEKE ZAKLJUNE PRIMJEDBE
Ovo je dragi prijatelji Bogom dato vizuelno svjedoanstvo izvjetaja o sedmici
stvaranja i nedugo poslije, koje se dogodilo prije nekih 6000 godina. Izmeu ovog izvjetaja i
evolucionistikih pogleda nema nikakve meusobne slinosti. U narednim sedmicama
nadogradiemo se na ovaj Bogom dati model pokazan u viziji, i prikazati kako se svaki detalj
savreno uklapa jedan sa drugim.
Meutim, moramo biti svjesni prokletstva grijeha, i silazne spirale cijele Boje
tvorevine od vremena kad su Adam i Eva sagrijeili. U vrijeme potopa, 2000 godina kasnije,
degeneracija svega ivog ukljuujui ovjeka, je kulminirala do take kad je Bog vidio da su
'sve misli srca ovjejega samo zle' i morao unititi ovjeanstvo i poeti iznova. No tada su
ipak ovjekove mentalne sposobnosti bile daleko superiornije od naih tako da se ne mogu
porediti sa dananjim. Kako se serija bude nastavljala, stei ete kratak uvid u domen
ljudskog znanja i sposobnosti. Vidjeete da nije bilo evoluirajueg ovjekolikog majmuna kao
to evolucija ui.
Sledee sedmice na prvi gost govornik bie Roe Morno (Roger Morneau). On e
podijeliti sa vama svoje lino iskustvo dok se obuavao za prijem u visoku slubu u
Satanistikoj crkvi. Ono to ima da kae je veoma vano i direktno se odnosi na ovaj seminar.
Ovim se svima zahvaljujemo na dolasku i elimo laku no. Nadamo se da smo
probudili vae interesovanje, i da ete pozvati i dovesti svoje prijatelje sledee nedjelje. Neka
vam Bog pomogne. LAKU NO!

Simpozijum Ima li Boga

Prvo predavanje (7. jun 1997.)


ROE MORNO I SOTONIN KONCIL IZ 1700-tih
Vrlo mi je drago to vidim da ste se vratili u tolikom broju i doveli goste sa sobom. Vi
koji ste moji studenti, paljivo zapisujte, poto ete sledeeg utorka biti ispitivani na asu. Do
sada nije tajna za one u publici na kojoj strani ovog sukoba ja lino stojim. U nastavku,
vidjeete zato vjerujem u ovo to radim.
Veeras vam elim predstaviti ovjeka s kojim sam se upoznao kroz knjigu koju je
napisao, Nevjerovatni odgovori na molitvu. Roe Morno je imao jedinstveno iskustvo kao
mladi kada je bio odabran da se obuava za visok poloaj u Satanistikoj crkvi. Na tim
asovima obuke reene su mu bile mnoge stvari o neprijateljevom nainu rada i buduim
planovima, od kojih se neki vrlo tiu ovog simpozijuma. Zato sam uredio da Roe bude prvi
koji e govoriti.
Uili su ga porijeklu teorije evolucije i razlozima za njeno postojanje. Ovo saznanje je
krucijalno u razmatranju velikog sukoba izmeu evolucije i stvaranja, i pokazuje ta se
dogaalo iza scene. Ovo je ostatak prie koja je do sada bila namjerno sakrivena od
neprijatelja cijelog ovjeanstva.
Roe, drago nam je to ste doli da podijelite sa nama neka od vaih iskustava. Hvala
vam to ste pristali da doete, vrijeme je vae. Narode! Veliko mi je zadovoljstvo da vam
predstavim Roea Mornoa.
Hvala vam Devon to ste me pozvali da doem i podijelim svoje iskustvo sa vama.
Zaista je zadovoljstvo biti ovdje.
Bilo je to prije 52 godine kad sam se 1945. kao mladi naao u vrlo udnoj situaciji. Ja
sam francuski kanaanin po roenju i doao sam iz velike porodice. Podignut sam kao
hrianin i vjerovao u Boga, ali kao to se to mnogim mladima deava, odvuen sam od tih
vjerovanja i ak se pitao da li su od Boga.
Nakon slube u vojsci, pokuavao sam da odredim ta da radim sa svojim ivotom i
kakvom vrstom posla bih se bavio. Jednog dana dok sam bio u gradu, sreo sam jednog druga
iz vojske, i otpoeli smo razgovor. Priao mi je o nekim sastancima na koje je iao i pozvao
me da idemo zajedno. Pitao me je da li bih volio da vidim i razgovaram sa svojom mrtvom
majkom. Ispriao mi je da svetenik tih skupova moe prizvati njen duh tako da mogu s njom
razgovarati. Nijesam puno razmiljao o toj ideji, ve oduio da mu se pridruim i vidim ta se
to deava.
Nastavio sam sa dolascima i postajao sve ukljueniji u grupu, zaintrigiran onim to
sam sluao i gledao. Posle odreenog vremena reeno mi je da gospodar (Lucifer) eli da me
obui za visoku slubu u njegovoj organizaciji, za svetenika u Satanistikoj crkvi.
Reeno mi je da ako prihvatim, postao bih bogat i uspjean i ne bih niuemu
oskudijevao to ovaj svijet ima da ponudi. Nijesam bio siguran da tako trebam postupiti, jer
otac mi je kao mladiu govorio da u situacijama poput ove postoji cijena koju treba platiti, i
morao sam se uvjeriti da sam voljan platiti tu cijenu prije postizanja dogovora.

10

Simpozijum Ima li Boga

Nijesam odgovorio potvrdno ve nastavio da odlazim na sastanke. Sve dokle se nije


desila serija okolnosti koje je pripremilo provienje nijesam prekinuo veze sa tom grupom.
Znam da me je Gospod Isus Hristos izbavio iz same grobne jame.
Dok me je veliki svetenik obuavao i pripremao, reene su mi bile mnoge stvari o
Sotoninoj organizaciji i njegovim planovima za budunost svijeta. Zaklet sam na tajnost pod
prijetnjom trenutne smrti ako ikad otkrijem ono to mi je reeno. To su bile tajne informacije
namijenjene iskljuivo za ui onih koji se obuavaju za zadatak u slubi njegovog sotonskog
velianstva.
Ono to u sada podijeliti sa vama gotovo niko nije uo. Samo Bojim provienjem
koji me je titio, ne dopustivi neprijatelju da me ukloni, mogu podijeliti ovu informaciju s
vama. Gospod eli da ljudi budu svjesni Sotoninog djelovanja na unitenju ovjeanstva kako
ih ne bi prevario.
Kad sam prvi put uo ono to u podijeliti sa vama bio sam zapanjen. Podsjeam vas,
bilo je to prije 52 godine kad mi je saoptena ova informacija. Jo uvijek se udim dok
gledam kako se sve ispunjava danas pred mojim oima. Gospod me je zatitio od gnjeva
neprijatelja i Bojom milou veeras stojim pred vas da podijelimo ovu vitalnu informaciju o
neprijateljevim planovima formulisanim jo dalekih 1700-tih. Njegov plan se, kao to ete
vidjeti, upravo ostvaruje, i naalost, do sada se pokazao vrlo uspjenim. Evo ta mi je reeno:
VELIKI GENERALNI KONCIL
1700-tih, Sotona je sazvao veliki svjetski koncil svih svojih anela i demona da izloi
majstorski plan za obraenje svijeta na svoju stranu. Namjera je bila pripremiti svoje snage
upravo pred veliki poslednji sukob izmeu njega samog i Hrista. Kazao im je da njegov
posebni cilj mora biti Amerika (jedina nacija koja priznaje da vjeruje u Boga).
Ovaj koncil je imao da pripremi i obui njegove anele i demone kako da djeluju,
kako da pripreme svjetske ljude za veliko industrijsko doba i vee doba koje slijedi, doba
velikih naunih otkria koja e izmijeniti put svemu ivom, i napraviti uvod u poslednju
veliku borbu izmeu dobra i zla.
Sotona je rekao da e osmisliti naine putem kojih e ljudi diskvalifikovati sebe da ne
budu lanovi Hristovog carstva. Ovo se imalo postii pomou: a) uvoenja velikog
industrijskog doba; b) uvoenja hrianske idolatrije; i c) obmanjivanja ljudi o dolasku
slavnog Novog doba.
Plan je ukljuivao sledee:
1. Zavarati ljude o postojanju Sotone i njegovih anela, tako da ne vjeruju da oni
uopte postoje.
2. Zadobiti potpunu kontrolu nad ljudskim umovima preko hipnotizma.
3. Unititi Bibliju ne spaljujui je, kroz teoriju evolucije.
4. Hriansku idolatriju.

11

Simpozijum Ima li Boga

Hipnotizam
Da bi stavio svoj plan u pokret, Sotona je otpoeo preuzimanjem kontrole nad
ljudskim umovima preko hipnoze. U vrijeme odravanja ovog koncila u XVIII vijeku hipnoza
se samo koristila u okultnim slubama. Sotona je rekao da e je iznijeti na otvoreno i uiniti je
naukom, napravivi je naizgled na dobrobit ovjeanstva, nauno prihvatljivom. On je
objasnio kako e zadobiti povjerenje ljudi iscjeljujui bolesti, uvodei hipnozu u medicinsku
praksu za lijeenje bolesti, ublaavanje mentalnih problema, i korienje iste za anesteziju
pacijenata koji se podvrgavaju hirurkim zahvatima i u rjeavanju kriminalnih problema.
Kako se plan razvijao, on je uveo psiholoke principe kao to je hipnotika regresija koja
navodno vraa osobu u preanji ivot kao nekog drugog, ili u prola iskustva u ovom ivotu.
Ovo je naravno pospjeilo predstave o ivotu posle smrti i reinkarnaciji, koje su oboje
nebiblijska vjerovanja.
Kazao je saboru da e kroz ovu aveniju misticizma dehristijanizovati zapadni svijet.
Ovo se, kao to ete uskoro vidjeti, veoma tie poetaka teorije evolucije.
Da bi zapoeo ovaj pokret, Sotona je odabrao jednog ljekara po imenu Franc Mesmer
(Franz Mesmer) da uvede hipnozu na velika vrata i da se ona prihvati kao legitimna koristei
je u svojoj medicinskoj praksi. Najprije je nazvana 'ivotinjski magnetizam' a potom poznata
kao 'mesmerizam.' Od 1815. godine kada je Mesmer umro, mnogi evropski lijenici koristili
su hipnozu kao anesteziju za svoje pacijente prilikom hirurkih zahvata.
arls Darvin Sotonin emisar?
Jedan od tih pacijenata bio je arls Darvin (Charles Darwin) preko kojeg je Sotona
naumio da uvede teoriju evolucije. Kroz hipnozu neprijatelj je zadobio kontrolu Darvinovog
uma. On je dobro znao da Darvin ima plodonosan um i da e vjerovatno preuzeti njegove
mentalne sugestije i razviti ih u efikasno oruje protiv Boje rijei.
To je ono to je Sotona mislio kad je rekao saboru da e unititi Bibliju ne spaljujui
je. On im je izloio kako e upravo iskoristiti evoluciju i unititi vjerovanje ljudi u 1) sedmicu
stvaranja, 2) pad ovjeka, i 3) plan otkupljenja.
Rekao je da e svako ko bude uio ovu teoriju biti blagosloven od njega pred cijelom
galaksijom i veoma cijenjen. Dae im se pet anela koji im imaju sluiti tokom itavog ivota.
Smatrae se poslanicima ovog velikog vjerskog sistema, i dae im se velika mo da 1)
podstiu duhovno sljepilo, 2) ubjeuju, i 3) obraaju.
Kao to se moe vidjeti, neprijatelj je bio vrlo uspjean. Od poetaka evolutivnog
modela arlsa Darvina sredinom 1800-tih, nesveti evolucionistiki umovi su neprekidno bili
usmjereni ka diskreditaciji biblijskog izvjetaja o doslovnoj sedmici stvaranja u trajanju od
sedam dana. Sada znamo ta se dogaalo iza scene, i zato je izvjetaj o stvaranju iz knjige
Postanja bio stalno na udaru neprijatelja, da se podrije vjera ljudi i njihovo sluenje
svemoguem, sveznajuem i sveprisutnom Stvoritelju. Iza scene, Sotona i njegove kohorte su
bili tajni inspiratori, vodei svoje vjerne sledbenike u obmanjivanju i varanju itavog svijeta.
Darvinova teorija, kad je prvi put izloena, bila je vatreno prihvaena od agnostika i
nevjernika podjednako, kao nain da se objasni porijeklo kosmosa i zemlje, eliminiui
potrebu za Stvoriteljem. Jedino to je evoluiralo bila je njihova teorija, koja suprostavlja

12

Simpozijum Ima li Boga

stvaranje od strane svemogueg Boga laganoj evoluciji kosmosa to ukljuuje milione i


bilione godina.
ivot se opisuje kao poetak iz neke primordijalne supe koja je nekako otpoela sa
oblikovanjem jednostavne elije, evoluirajui kroz proces prirodne selekcije do sadanjeg
stanja razvoja. Tako univerzum i ovjek zauvijek evoluiraju prema nekom uzvienijem stanju
egzistencije. Meutim, oni koji vjeruju u ovu teoriju o svijetu koji evoluira nikad nijesu mogli
proizvesti neke 'veze' izmeu razliitih identiteta, poto se jo uvijek svi razmnoavaju 'po
svojim vrstama' (Postanje 1:21), izuzev u sluajevima umjetnih intervencija ovjeka i Sotone.
Ovo je vrlo zgodan nain da se porekne ono to je za 6000 godina grijeh uinio planeti
zemlji i njenim stanovnicima. Biblija kae da se blii vrijeme nevolje kakvo ovaj svijet nikad
nije vidio. Uskoro e Bog doi, u stvari On je i sada spreman da izlije svoj gnjev na ovaj zli
svijet. Ova planeta ne evoluira ka nekom boljem utopijskom drutvu, ve prije ka
SAMOUNITENJU upravo suprotno onome to bi Sotona htio da ljudi vjeruju. On je
veoma uspjeno koristio ovu obmanu da skrene panju ljudi sa traginih posledica 6000
godina grijeha, i sa onoga ta je on uradio na planeti zemlji.
Sada kada ste, Bojim provienjem, obavijeteni o neprijateljevim tajnim planovima,
ne morate biti pravareni ovim njegovim izmiljotinama. Unaprijed upozoren znai unaprijed
naoruan. Neka vas Bog sve blagoslovi dok tragate za istinom i svjetlou u ovom mranom
asu zemaljske istorije. Unaprijed se radujem mojoj sledeoj posjeti k vama. Hvala vam za
vae vrijeme.
Hvala vam Roe Morno za vae svjedoanstvo. Sledee sedmice imaemo kao gosta
govornika Donatana Greja (nema veze to nam se prezimena razliito speluju). On je dobro
poznat kao arheolog i hrianski vjernik koji nam dolazi iz svoje domovine u Australiji. Znam
da ete biti fascinirani njegovom priom kao to sam i ja bio. Proitao sam njegovu knjigu
Prie mrtvih ljudi (Dead Men's Tales), i kaem vam da je to jedna od najzanimljivijih i
najinformativnijih knjiga koju sam ikad proitao. To je bio podstrek da ga pozovemo da doe
i podijeli sa nama neke osnovne misli iz svojih otkria.
Donatan je napisao i nekoliko drugih knjiga i mnoge lanke. Pojavljivao se na
televiziji i proputovao svijet, istraujui i iskopavajui ruevine, drao predavanja i pokazivao
ta je otkrio.
Vjerujem se da neete propustiti priliku da vidite ovog vrlo interesantnog ovjeka i
ujete njegovu poruku. Nadam se da emo se druiti i narednih sedmica. Hvala vam za
veeranji dolazak, neka Bog bude sa vama, i LAKU NO!

13

Simpozijum Ima li Boga

Drugo predavanje (14. jun 1997.)


SVJEDOANSTVO ANTROPOLOGIJE
Dobro doli natrag veeras na drugo iz serije predavanja gdje poredimo evoluciju i
stvaranje. Vrlo nam je drago to vidimo da se posjeta znatno uveala. Veeras neete biti
razoarani jer ete uti ono to nijeste nikad ranije, stvari koje su tako zapanjujue da ete,
kao i ja, teko vjerovati da su istinite. No ti dokazi su itekako ubjedljivi.
Veeras imamo posebnu privilegiju da za gosta imamo Donatana Greja (Jonathan
Gray), zapaenog i potovanog arheologa i antropologa, koji nam dolazi iz Australije. On e
podijeliti s nama svoja otkria i prouavanja. Kao to ete vidjeti, oni snano podravaju
biblijski izvjetaj o porijeklu ovjeka. To je svjedoanstvo da je biblijski izvjetaj o
Stvoritelju koji stvara ovaj svijet i ovjeka po svom obliju jedini logian izvjetaj o naem
porijeklu.
Kao i u drugim disciplinama, ponekad je teko, ako ne i nemogue, razdvojiti
arheologiju i antropologiju, pa se tako i Donatanov rad kao arheologa preklapa i mijea u
obje discipline. To je osobita prednost kad doemo do pitanja o Nojevom potopu i istoriji
rasipanja ljudi i ponovnog naseljavanja zemlje.
Donatan Grej je proputovao svijet u prikupljanju podataka o drevnim misterijama.
Kao ozbiljan prouavalac praistorije, on je istraio brojna arheoloka nalazita, i probio neka
uveliko neistraena podruja, ukljuujui djelove Amazona.
Pored niza odranih predavanja u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji, autor je
brojnih novinskih lanaka i priloga raznim asopisima. Ako se ne varam, podijelie sa vama i
djelove svoje knjige Tajne mrtvih ljudi.
U ovoj veoma zanimljivoj knjizi, Donatan istrauje dubine arheolokih otkria da bi
iznio na svjetlost dana obilje dokaza o pravom porijeklu ovjeka. On pokazuje kako su ovi
dokazi bili hotimino skrivani i drani dalje od oiju javnosti jer su toliko opasni da se
evolucionisti ne usuuju da ih objelodane, jer bi razbili i unitili njihove paljivo izraene
satanistike teorije, bacivi ih u zalee, prikazavi evoluciju kao la to ona i jeste.
Ova knjiga, djelimino napisana u formi prie, izlae dokaze tako neodoljive i
fascinantne da e poten traga za istinom nai ono to trai. Ova knjiga sadri
najfascinantniju kompilaciju od vie od hiljadu rukotvorina, pisanih, verbalnih i fotografskih
dokaza koji podravaju injenicu da ovjek nije evoluirao iz niih oblika ivota, ve da se
postepeno degenirisao, nauno, mentalno, fiziki i duhovno.
Sada bez ikakvog daljeg oklijevanja, dobro nam doli Donatane u Ameriku i Fermont
(Fairmont)! Cijenimo vau spremnost da posjetite na mali grad i podijelite sa nama to to ste
otkrili. Sa najveim zadovoljstvom predstavljam vam Donatana Greja.
Hvala vam Devon na pozivu da doem. elim da znate da zadovoljstvo nije samo
vae, jer veoma uivam u iznoenju istine za koju osjeam da mi je Gospod skrenuo panju.
esto se pitam zato sam izabran za ovaj zadatak koji sam uinio svojom ivotnim
zanimanjem. Velika mi je elja da ove informacije dopru do svih koji e sluati. Interesovanje
publike za stvari koje su drage mom srcu ini sve ove godine napora i potekoa vrijednim
truda.

14

Simpozijum Ima li Boga

ISTINSKO PORIJEKLO OVJEKA


17. novembra 3398. god. prije Hrista, dva biliona ljudi, sa svojom zauujuom
tehnologijom, nestalo je sa lica zemlje. Ova izgubljena super rasa bila je prevazila na put na
mjesec, komjutere, nuklearni rat. Dogodila se jedna kosmika katastrofa koja je zbrisala ovu
super civilizaciju i proizvela talase plime od oko 2000 metara katastrofa koja je ranim
svjetskim civilizacijama poznata kao veliki potop (koji se pominje u biblijskoj knjizi Postanja,
kada je Noje konstruisao barku da spase ostatak ovjeanstva).
Potomci ove super rase su se razili sa Ararata (Jermenija) i stvorili tehnoloki manje
napredne civilizacije, ali koje su jo uvijek posjedovale neka znanja svoje prvobitne
civilizacije. Teorija evolucije, koja se zasniva na vjerovanju u ovjekov postepeni progres, ne
moe stajati pred dokazima voenim zakonima termodinamike. Dokazi o potpuno razvijenim
gradovima i naprednoj tehnologiji superiornog ovjeka, ije drutvo se vremenom kvarilo su
neoborivi.
U drugom dijelu knjige, iznosim dokaze prikupljene irom svijeta koji pokazuju da su
izgubljena super rasa i njihovi potomci jednom ivjeli na zemlji. Geografija, astronomija,
matematika, metalurgija, staklarstvo, megalitike konstrukcije, tehnike gradnje, mehaniki
pronalasci, odjea, umjetnost, zdravlje, elektricitet, letovi, izgubljene tajne, i naoruanje
nalaze se na katalokom spisku od preko 1000 jedinica koje nedvojbeno dokazuju postojanje
jedne ranije tehnologije koja je bila superiornija od dananje.
Da li ste znali da postoji dokaz o ljudskim kolonijama koje su postojale na Mjesecu i
Marsu? Da su rani 'peinski ljudi' nosili odjeu poput nae? Da je ovjek znao tajnu letenja
prije XX vijeka? Da su rane civilizacije vrile operacije otvaranja srca i fluoroskopiju? Da je
nekad bilo blistavih gradova osvijetljenih pomou energije koja nam je danas nepoznata?
Ovaj spisak dokaza koji ukazuju na jednu super civilizaciju je beskrajan i fascinantan i ne
moe se vie ignorisati.
Godinama sam prikupljao arheoloke i antropoloke dokaze da se neto vrlo veliko
desilo na ovoj planeti u prolosti neto toliko veliko to je utrlo tragove svega sa lica zemlje.
Po cijelom svijetu mogu se nai drevni nemogui izumi, a neki od njih su tehnoloki
napredni kao nai.
Gotovo svi spisi drevnih naroda na svijetu kazuju istu priu, o propadanju iz
prvobitnog 'Zlatnog doba,' kada je jedna kataklizmatina katastrofa zbrisala taj napredni
svijet. Dananja iskopavanja irom svijeta pokazuju da se ta tradicionalna kazivanja slau sa
injenicama. Ogromne gomile metalnih fragmenata su tu; to se ne moe osporiti.
Vjerujem da je ovaj prvobitni napredni svijet dao poetni zamah svim narednim
civilizacijama, kao i unutar ustrojstva naunog miljenja. tavie, vjerujem da je ovo toliko
mogua realnost da je vie ne moemo izbjegavati.
Tehnologija ove civilizacije daleko prevazilazi nae snove, civilizacije koja je
rascjepkana u atome globalnim potopom. Uinjeni su kasniji napori da se oivi izgubljena
slava, ali postoji jak dokaz da se umijeao vatreni holokaust i uzrokovao da najvei broj
preivjelih postanu divljaci, to je porijeklo onoga to danas zovemo peinski ovjek.
Vjerujem da postoji istorijska paralela koja pokazuje kako smo se, krajem dvadesetog
vijeka, probudili naavi se u 'super-kulturnoj areni, skoivi u nove, nezamislive visine,' i
sada se iznenada susreemo oi u oi sa svojom prolou, dolazei do spoznaje da smo ovdje

15

Simpozijum Ima li Boga

bili i prije. Proli put, kao i sada, svjetska scena je bila prekrivena nasiljem i iskvarenou, to
se zavrilo gotovo potpunim unitenjem. Moe li se neto tako opet dogoditi? Moe li
holokaust biti takvih razmjera da bude paralelan sa prvim 'brisanjem?'
Htio bih vam skrenuti panju da su legende obino zasnovane na injeninoj podlozi.
Folklor je fosil istorije koji je uva pod maskom arolikih pria. Davno prije nego je postao
kolekcija bajki, bio je to recital aktuelnih prolih dogaaja, iako su iz generacije u generaciju
neke injenice iskrivljene ili zaboravljene.
NAE NASLIJEENO PAMENJE ZLATNOG DOBA
Ukoliko damo za pravo kolektivnom svjedoanstvu svih drevnih naroda, rana
ovjekova istorija je bila zaista nevjerovatna. Bilo je to Zlatno doba napredne civilizacije,
prvobitnih divova koji su imali superiornu inteligenciju i tehnologiju. Izgleda da je ovo bila
sveopta istina, poznata svakome u drevnim vremenima.
FIZIKI OSTACI
Nedavno su otkrivene rukotvorine koje se ne mogu prenebregnuti, naime, naeni su
objekti od metala u muzejima, nesumnjivo nainjeni u antikom svijetu, to je zahtijevalo vrlo
naprednu proizvodnu tehnologiju kakva se nije mogla ponoviti do naeg vremena.
Teina dokaza svakodnevno raste dokaza da su sve velike tajne moderne tehnologije
bile poznate, i davno zaboravljene; dokaza da je rani ovjek bio stvorio drutvo koje je
pravazilazilo nae u svim aspektima razvoja.
Cijeli svijet je zaista 'grob mrtvog ovjeka,' prava riznica za tragae. Dok radoznalo
otvaramo taj mrtvaki sanduk, neizvjesnost raste. Lagano podiemo poklopac izgubljene
tehnologije koja gotovo podsjea na naunu fantastiku. Nalazimo se licem u lice sa takvim
apsurdima kao to je transplantacija mozga, kolonije na Marsu, i nevidljivi ljudi. I pitamo se:
ta je sledee?
POTOP
Katastrofa globalnog potopa je jedna od kljunih injenica cijele istorije. Ne samo to
postoji obilje geolokih dokaza, ve je ostao neizbrisiv utisak na pamenje itavog ljudskog
roda. Analiza od oko 600 pojedinanih predanja o potopu otkriva velike podudarnosti u
bitnim takama: prvobitna pokvarenost ovjeanstva, upozorenje o potopu koje je veina
ignorisala, brod spasa, opstanak osam ljudi zajedno sa predstavnicima ivotinjskog svijeta,
odailjanje ptice da se odredi pogodnost tla koje je ponovo iznicalo, znaenje duge, silazak sa
planine, i ponovno naseljavanje cijele zemlje iz jedne grupe preivjelih.
Osobito je upeatljivo opstajanje tog biblijskog imena Noje, naroito kad razmatrate
konane jezike razlike meu ljudima i lokalne izvitoperenosti koje su se razvile u legende o
potopu. Ipak ime je ostalo sutinski nepromijenjeno i na tako izolovanim mjestima kao to su
Havaji (gdje se zvao Nu-u), Sudan (Nuh), Kina (Nu-Wah), podruje Amazona (Noa), Frigija
(Noe) i meu Hotenotima (Noh i Hiagnoh).

16

Simpozijum Ima li Boga

Tablica naroda u knjizi Postanja 10 glava biljei postepeno raseljavanje Nojevih


potomaka i spisak imena, nudei tako odgonetku njihove istorije i mjesta. To ukazuje da su
sve nacije na zemlji potekle od Nojeve porodice. Ukratko, postoje dobri razlozi za vjerovanje
da se ovjeanstvo, posle potopa, razvilo iz jedne grupe ljudi.
IZNENADNA POJAVA
Da li ste svjesni da su SVE KULTURE POELE IZNENADA i bile potpuno
razvijene? Arheologija ne podrava dugi preliminarni period. Prije gradova na zemlji nije bilo
niega. Nije bilo nikakvog prelaza izmeu drevnih civilizacija i nekih primitivnih predaka.
One su bile na vrhuncu od samog svog poetka.
Iznenada se nedugo iza potopa pojavilo pet kompletnih civilizacija irom svijeta na pet
razliitih kontinenata, sve sa gotovo identinim znanjem, na primjer Egipat.
Oko 3000 god.p.n.e. Egipat je iznenada otpoeo svoje postojanje, potpuno razvijen tj
bez prelaza iz primitivnog stanja, sa fantastinim drutvenim ureenjem.
Veliki gradovi, ogromni hramovi, piramide enormne veliine, kolosalne statue velike
izraajne moi, luksuzni tuneli i grobovi, raskone ulice okruene velikim skulpturama,
savren drenani sistem, decimlni sistem na samom poetku, gotovo pismo ve usavreno,
dobro ustanovljeni sistem imena (u kojem je svaki faraon imao do pet imena), drutvo ve
podijeljeno u posebne klase, vojska, graanske slube i precizno organizovana hijerarhija,
sudstvo koje je ispoljava sve indikacije na dobro osmiljenu oranizaciju i formu. Egipat je
potekao iz jasno ustanovljene civilizacije.
I ne samo Egipat. Isto tako iznenadna bila je pojava Sumerske civilizacije oko 3000
god.p.n.e., neoekivano i niotkuda. Zatim postoje iskopine u Harapi i Mohenjo-Darou u
Indiji. To su bili kljuni centri civilizacije Induske doline. Ona je takoe iznenada iznikla bez
ikakvih smjernica koje bi ukazivale na evoluciju iz primitivnih poetaka.
Tu su i Maje iz Srednje Amerike. Njihov kalendar see do priblino istog vremena
(3000 p.n.e.). Od poetka njihovo pismo je bilo ve savreno.
Peta kultura koja se razvila bili su graditelji megalita sjeverozapadne Evrope koji su se
pojavili u isto vrijeme. Dostignua koja su demonstrirali bila su identina, odnosno imamo
istovremeno otkrie Pitagorinih trouglova, precizni kalendar, pravi kompas koji je pokazivao
sjever, znanje o kretanju nebeskih tijela (ukljuujui i mogue saznanje da je svijet okrugao) i
veoma precizni mjerni sistem.
Doao sam do osam inilaca proisteklih iz ovih otkria koji ukazuju na moguu vezu
izmeu tih pet instant svjetskih civilizacija.
1. Simboli i hijeroglifi svugdje po svijetu su bili identini, nosei obiljeja
zajednikog naslea. Svastika (kukasti krst), kombinacije zmije i sunca, kao i brojni posebni
zamreni hijeroglifi svugdje su se ponavljali bez ikakvih izgleda da se radi o koincidenciji.
2. Sistemi pisanja - koji su bili u upotrebi, opet svuda po svijetu, ak i na izlovanim
ostrvima.
3. Jezici to su stariji to su sliniji jedan drugom. Praktino svi jezici imaju veze
kako kroz vokabular tako i konstrukciju. U skoro svim jezicima ima mnogo rijei koje sadre

17

Simpozijum Ima li Boga

sline korijene ili kombinacije tako da ne moe biti sluajnosti. Na primjer, imena
konstelacija su sutinski ista bilo u Meksiku, Africi ili Polineziji.
4. Kalendari egipatski i oni iz dalekog Perua su imali osamnaest mjeseci od dvadeset
dana, sa petodnevnim praznikom na kraju godine.
5. Graevine postoje velike slinosti u graevinama, ne samo u konstrukciji vei i u
astronomskom ravnanju. Sfinge u Egiptu i na Jukatanu, piramide na svim kontinentima i
udaljenim ostrvima, monoliti i ovalne stijene koje su esto iskopavane svugdje po svijetu.
Takoe se zapaa slinost to se tie originalne namjere. Prema Jozefusu (Josephus),
jevrejskom istoriaru iz prvog vijeka, Vavilonska kula je sagraena da obezbijedi zaklon
ukoliko bi jo jedan potop unitio zemlju. to se tie Toltekovih piramida, jedan drevni
meksiki hroniar je rekao: Nakon to su se ljudi namnoili, podigli su vrlo visok 'zacuali,'
koje je danas kula velike visine, kako bi u njoj imali pribjeite ako bi drugi svijet bio
uniten. Postavljam pitanje: Bez zajednikog izvora, zato bi namjera bila identina u
Vavilonu i Meksiku?
6. Obiaji sahranjivanje, mumifikacija, obrezivanje, i povezivanje djejih glava kako
bi se napravila produena lobanja - praktikovale su Maje, Inke, Kelti, Egipani i Baskijci.
7. Oblici vjerskih obiaja nosili su upadljive meusobne slinosti.
8. Predanja o ranoj istoriji irom svijeta predanje o Vrtu uivanja, Zlatnom dobu,
globalnom potopu, jednom prvobitnom jeziku, kuli gdje je izenadna pometnja jezika
rezultirala raseljavanjem sve to jasno ukazuje na obiljeja zajednikog izvora.
Porijeklo kultura koje su bile tako razliite i tako iroko rasprostranjene ne moe se u
cjelosti objasniti pozajmljivanjem i imitiranjem.
IZVOR TRAGOVA
ak i posle 5000 godina, tragovi su jo uvijek dovoljno vidljivi za itanje. To su:
jezik, antropoloki i arheoloki nalazi, to ukljuuje agrikulturu, botanika i genetika
prouavanja. U svakoj pojedinoj biljci, grmu ili drvetu koje nosi plodove osnova za opstanak i
napredovanje dola je prvo sa Srednjeg Istoka. Ovi nalazi ne ostavljaju sumnje da su nai
poeci bili na uzvisinama Srednjeg Istoka.
Arheoloka nalazita od Amerike na zapadu do Tajlanda na istoku pokazuju da je od
3000 godine p.n.e. bilo ljudskih naseobina. Povrh toga, imamo dokazani obrazac visokih
kultura od panije do Pakistana. Jermenija, taka raseljavanja, lei gotovo tano u sredini.
Jedini zakljuak koji se moe izvui iz ovih dokaza je: 1) svaka od prvih civilizacija se
pojavila iznenada i ve potpuno razvijena; 2) postojala je veza meu njima; 3) njihovi tragovi
vode unazad do planina Srednjeg Istoka gdje su Noje i njegova porodica napustili barku.
Ti narodi u osnovi vuku svoje naslee iz svijeta koji je bio zbrisan u Potopu. Oni su
nastavili tamo gdje su stale generacije biblijskog Noja! Preivjeli od Potopa su morali iznijeti
dovoljno znanja iz pretpotopnog doba kako bi dali rapidan poetak novim kulturama koje su
ubrzo nakon toga iznikle 'niotkuda.' etiri stotine godina je sve to je bilo potrebno. Najstarije
civilizacije se pojavljuju posle potopa upravo koliko je bilo dovoljno da gustina naseljenosti
podri odreenu kulturu.

18

Simpozijum Ima li Boga

Iznenadna pojava civilizacije je sama po sebi spomenik jedne velike istorijske


katastrofe. to je jo vanije, potop ima ogromnu vanost kao istorijsko svjedoanstvo za
modernog ovjeka.
Kao u Nojevo vrijeme, svijet je dostigao besprimjeran stupanj materijalnog i
tehnikog progresa. Tada je, kao i sada, prevladavao skepticizam, pokvarenost i nasilje.
Stara poroanstva tretiraju Noja i potop kao prototip dolazeeg iznenadnog i stranog
kraja sadanjeg svijeta. Na primjer: Kao to je bilo u vrijeme Nojevo, takav e biti i dolazak
Sina ovjeijega. Jer kao to pred potopom jedoe i pie, enie se i udavae do onog dana kad
Noje ue u koveg, i ne osjetie dok ne doe potop i odnese sve; tako e biti i dolazak Sina
ovjeijega. (Matej 24:37-39)
Druga prorotva to projektuju kao prvi svijet koji je pogubljen vodom, kako bi
sadanji svijet bio uniten vatrom (2 Petrova 3:3-7). I kao to je ovaj drugi svijet iznikao iz
potopa lien svoje prvobitne slave, tako e se iz konanog ognja pojaviti novi svijet, oien
od zla, bijede i smrti i obnovljen do savrenstva koje e ak nadmaiti njegovu prvobitnu
slavu.
SVJETSKI POREDAK IZ RUEVINA
Nepotrebno je kazati da je mala grupa zbunjenih ljudi preivjelih od potopa teko
mogla reprodukovati sve aspekte pretpotopne tehnologije. No i pored toga oni su morali
zavjetati svojim potomcima koji su migrirali neke informacije od kojih su ovi imali lino ili
zabiljeeno znanje.
Znamo da najranija ita pokazuju genetike dokaze vjetih manipulacija, odnosno bila
su ve ujednaena i veoma usavrena neposredno posle potopa.
U pokuaju rekonstrukcije pretpotopne tehnologije, pojavile su se sline ili jedna
integrisana globalna civilizacija u raznim krajevima svijeta. Njena dostignua bila su
zapanjujua; u nekim sferama, premauju saznanja koja je naa nauka jedva poela doticati.
Drevne mape
U 3 glavi svoje knjige, prezentirao sam snane dokaze koji pokazuju da su drevna
saznanja planete zemlje, koja se mogu vidjeti njihovim kartografskim oima, bila daleko
suptilnija nego to smo isprva pretpostavljali. Njihove mape su iznenaujue precizne i
otkrivaju poznavanje djelova zemlje koji su donedavno bili nepoznati. One takoe pokazuju
dalekosene promjene koje su se dogodile za ovjekova ivota od potopa, posebno na
polovima, kao to ete uskoro vidjeti.
Mape koje su crtane od XI do XVII vijeka su oito bile kopije mapa koje su vjerovatno bile nacrtane hiljadama godina ranije. Neke mape prikazuju Grenland i Antarktik bez leda.
Tih mapa ima etrnaest, i sve su iz Srednjeg vijeka ili perioda Renesanse. Ako bi
pogasili svijetla mogli bi vam ih prikazati na ekranu. Hvala.
Prva mapa koju vidite zove se 'Zeno mapa' i nacrtana je 1380. godine. Smatra se
najtanijom. Ona prikazuje obale Norveke, vedske, Danske, Njemake, kotske, kao i tanu
geografsku irinu i duinu odreenog broja ostrva. Ironija u svemu ovom je to hronometar,
potreban da se odredi geografska duina, nije bio pronaen sve do 1765. godine.

19

Simpozijum Ima li Boga

Topografija Grenlanda na ovoj mapi pokazuje da nema gleera, kako je bilo prije
Ledenog doba. Jo vie zauuje da ova Zeno mapa prikazuje nepoznate rijeke i planine koje
su tek locirane u istraivanjima francuske polarne ekpedicije od 1947-1949 godine.
Sledea mapa je kineska mapa ugravirana na kamenu iz 1137. godine. Ono to je
zanimljivo za ovu mapu je da oblikuje sferinu koordinatnu mreu koju kartografi nijesu
koristili do pojave 'Kamerio mape' 1502. godine.
Ima neto vrlo zanimljivo vezano za ovu mapu koja je sada na ekranu. Ona se zove
'Zauche mapa' i napravljena je 1737. godine. Vidite kako je Antarktik potpuno slobodan od
leda. Osim toga, on se ne pojavljuje kao jedan kontinent, ve kao dva ostrva odvojena
prolazom od Rosova do Vedelovog mora (injenica koja nije bila ustanovljena do Geofizike
godine, 1968. Takoe su prikazana ostrva Srednje-atlantskog grebena, za koja se nije znalo da
lee na dnu okeana.
Ovu sledeu mapu koju vidite na ekranu nacrtao je Orontius Fineus 1531. godine, i
ona pokazuje dimenzije antarktike kopnene mase koje vrlo korespondiraju onima na
najmodernijim mapama. Ova mapa nagovjetava da se centar Antarktika poinjao puniti
ledom kad su crtane prve izvorne mape. Ona pokazuje rijeke i fjordove na Antarktiku gdje
danas plove gleeri debljine jedne milje.
MORALE SU BITI KOPIJE
Oigledno je da su ove mape koje sam vam upravo pokazao morale biti prekopirane iz
ranijih izvora. One pokazuju nauna dostignua koja daleko prevazilaze sposobnosti
moreplovaca i kartografa iz perioda Renesanse, Srednjeg vijeka, arapskog svijeta ili nekih
drevnih geografa. ONE SU MORALE BITI PROIZVOD NEPOZNATOG NARODA KOJI
ANTIDATIRA POZNATOJ ISTORIJI. Mnogi srednjovjekovni i renesansni kartografi su
priznali da su se sluili kopijama sa izvora ije porijeklo je bilo nepoznato.
Evo jo nekih. Ovo je 'Hadi Ahmedova mapa' precrtana 1559. godine koja prikazuje
Antarktik i pacifiku obalu SAD sa krajnjom preciznou. Ona takoe prikazuje kopneni most
koji je nekad postojao izmeu Sibira i Aljaske.
Molim pokaite sledei slajd. Hvala. Ova mapa, mapa Andree Beninkaza (1508.),
nagovjetava da je Sjeverna Evropa bila prekrivena ledom na vrhuncu Ledenog doba.
Sledea je 'Jehudi Ibn ben Zarova mapa' iz 1487. godine koja pokazuje ostatke gleera
u Britaniji. Pogledajte detaljne profile ostrva u Sredozemnom i Egejskom moru koji su jo
uvijek tu, vjerovatno pod vodom.
Ovo je mapa kralja Hamija iz 1502. Ona pokazuje rijeke sjevernog Sibira koje se
ulivaju u Arktiki okean, to je sada sve pod ledom. Takoe ete primijetiti da su prikazane
gleerske aktivnosti u baltikim zemljama. Ono to su danas velika ostrva u jugoistonoj
Aziji, na ovoj mapi je spojeno sa kopnom (koje je nekad postojalo). Ako pogledate izblie
gdje pokazujem, vidjeete da ona ak prikazuje drevni Suecki kanal!
Sledea je 'Ptolomejeva mapa' Sjevera koja prikazuje napredovanje gleera preko
junog centralnog Grenlanda, i u isto vrijeme njihovo povlaenje iz sjeverne Njemake i
june vedske.

20

Simpozijum Ima li Boga

Sve ove mape koje pokazuju gleere i led mogle su proistei samo kao rezultat
topografskih ispitiva-nja koja su ranije obiljeila ta podruja, za vrijeme i poslije Ledenog
doba, u kom vremenu su, prema teoriji evolucije, ljudska bia bila divljaci koji mumlaju.
Ova mapa se zove 'Gloreanusova mapa' (1510). Kao to moete vidjeti, ona pokazuje
ne samo tanu liniju amerike obale od Kanade do Tijera del Fuega (Tierra del Fuego), ve i
cijelu duinu pacifike obale.
'Karta svijeta kralja Dejmsa' (1502.) prikazuje pustinju Saharu kao plodonosnu
zemlju sa velikim jezerima, rijekama i gradovima (to je bilo vrlo davno), dok ova 'Dulcet
mapa' iz 1339. godine prikazuje Irsku sve do rijeke Don u istonoj Evropi sa nepojmljivom
preciznou.
Ova poslednja karta koju u vam pokazati mi je neto vrlo posebno. To je 'Piri
Rajsova karta' iz 1513. Nakon njenog otkria, kapetan Arlington H.Maleri (Mallery), ameriki
autoritet po pitanju kartografije, zamolio je Ameriki hidrografski biro (US Hydrographic
Office) da je istrai. Mornarica SAD je potom, preko komandanta Larsena, izdala sledee
saoptenje:
Mornariki hidrografski biro je potvrdio da jedna drevna karta koja se zove Piri
Rajsova mapa, see unazad vie od 5000 godina. Ona je tako precizna da je moe objasniti
samo jedna stvar topografsko snimanje svijeta. Isprva, Hidrografski biro nije mogao
vjerovati, ali se pokazalo da ova mapa ne samo to je prava, ve je i iskoriena da se isprave
greke na nekim savremenim kartama.
Ona nam kazuje priu o drevnim obalama, kao i o iznenaujuim pronalascima naih
predaka prije pet hiljada godina. Piri Rajs (Reis) je izjavio da je njegova kopija bila mjeavina
od dvadeset drevnih mapa. Iz ove zapanjujue mape moemo izvui est specifinosti:
1. Juna Amerika i Afrika u korektnim odnosnim geografskim irinama i duinama.
Ne samo da su Karibi, panija, afrika i juno-amerika obala u pravilnim meusobnim
poloajima nego ak i izolovana kopnena podruja, poput ostrva Kapo Verde, Azora,
Kanarskih ostrva, kao i topografija unutranjosti planinski masivi, uzvisine, rijeke,
visoravni. Sve je precizno smjeteno po geografskoj irini i duini.
2. Obala Kvin Maudlenda (Queen Maud Land) na Antarktiku. Ostrva i zalivi
prikazane obale su ista kao to izgledaju prema mjerenjima seizmikim eho sondama koja su
skoro vrena. Detaljno su prikazani i regioni koji su danas jedva istraeni, ukljuujui
planinski masiv koji je ostao neotkriven sve do 1952. godine. Zanimljivo je da ova mapa
prikazuje dva zaliva gdje je savremena seizmika mapa pokazala ostrva. Meutim, kad je od
strunjaka zatraeno da provjere svoje instrumente, otkrili su da je drevna mapa na kraju bila
tana. Ili je neko napravio kartu Antarktika prije nego to je led prekrio kontinent, ili je karta
ovog kontinenta prekrivenog ledom napravljena pomou vrlo usavrenih instrumenata.
3. Ostrvo borova (Isle of Pines), Andros ostrvo, San Salvador, Jamajka, ue Amazona
i ostrvo Moraho, svi je precizno oblikovano i savreno locirano po irini i duini.
4. Kao glavna greka pojavljuje se Grenland, prikazan kao tri ostrva. Ali tokom
Meunarodne geofizike godine (International Geophysical Year) dokazano je da ona
pravilno predstavlja stanje stvari oko 3000 god.p.n.e.

21

Simpozijum Ima li Boga

5. Na ovoj drevnoj mapi ubiljeen je svaki planinski masiv u sjevernoj Kanadi i na


Aljasci, ukljuujui i neke koje 'US Army Map' slube nijesu imale na svojim kartama. Ali
US Army ih je pronala!
6. Drevne izvorne mape su crtane pomou cirkularne koordinatne mree zasnovane na
sferinoj trigonometriji, sa fokusnom takom smjetenom u Egiptu. Na najvjernijoj Piri
Rajsovoj kopiji (koja nije bliska cirkularnoj projekciji) originalna koordinatna mrea je
pomjerena i spojena radi kompenzacije zakrivljenja. Bilo koja sferoidna projekcija na ravnoj
povrini uzrokovala bi istu nepravilnost.
Zakljuak je oigledan ova mapa je proizvod napredne drevne tehnologije i njen
koordinatni sistem je slian kartama za vazdunu navigaciju. To je dokaz naunih dotignua u
ranoj epohi za koju se smatra da nije imala nita. Ovo su fiziki fragmenti zapanjujueg
znanja jedne davno isezle super kulture. injenice vezano za ove rane istraivae su sledee:
Oni su posjedovali znanje iz kartografije koje se moe porediti sa naim
saznanjima.
Oni su poznavali pravilan oblik i veliinu zemlje.
Koristili su sferinu trigonometriju u svojim matematikim proraunima.
Koristili su ultrasavremene metode projekcije (tane koordinate). Morali su imati
na raspolaganju napredne geodetske instrumente (i uvjebane strunjake koji su ih
koristili) za mjerenje geografske irine i duine (potpuno izgubljene i nerazvijene u
savremenom svijetu do kraja XVIII vijeka).
Morali su biti organizovani i usmjeravani na globalnom nivou.
Dragi prijatelji, to znai da je neko prije otprilike 5000 godina preduzeo premjeravanje
cijele planete. Tehnologija koju su imali na raspolaganju bila je vrlo usavrena. injenica je
da drevni ljudi nijesu mogli poznavati zemlju ukoliko je nijesu proputovali i premjerili njenu
povrinu. Povrh toga, neke od ovih mapa nagovjetavaju da su bile raene sa povoljne take u
prostoru.
Najraniji Egipani su bili upueni u mjerenja zemlje i koristili usavrene tehnike
premjeravanja. Njihova shvatanja su bila dovoljno opsena da utiu na mnoge druge nacije u
lociranju vanih gradova i hramova po meridijanima, a sve na osnovu jednostavnih frakcija
dimenzija zemlje.
U etvrtoj knjizi kralja an Haja (Shan Hai King) naslovljenoj Klasika istonih
planina (Classic of Eastern Mountains), napisanoj 2250 p.n.e., postoje etiri odjeljka koji
opisuju planine locirane iznad Istonog mora - na drugoj strani Tihog okeana. Svaki odsijek
poinje opisom geografskih karakteristika pojedine planine: njene visine, oblika, rudnih
nalazita, okolnih rijeka i tipova flore. Zatim ukazuje na smjer i udaljenost do sledee planine,
i tako dalje.
To je neto kao putna karta. Slijedei glavne niti, otkrili smo da ovi odjeljci detaljno
opisuju topografiju zapadne i centalne Sjeverne Amerike. Moe se identifikovati svaka
planina a takoe i rijeka.
...Ovaj dokumenat je geografsko premjeravanje.... Tu se ak iznose iskustva geodeta
od sakupljanja crnih opala i grumenja zlata u Nevadi do posmatranja igre tuljana na stijeni u
zalivu San Franciska. Oni su zabiljeili svoje divljenje nepoznatoj ivotinji koja je izbjegla

22

Simpozijum Ima li Boga

opasnost pretvarajui se da je mrtva (oito domai oposum). Moete itati o njihovom


uenju nad Velikim Kanjonom (Grand Canyon), 'rijeci koja tee u klanac bez dna,' i
tamonjem izlasku sunca (to stoji u devetoj i etrnaestoj knjizi).
Od III vijeka p.n.e. kad su mnogi kineski zapisi reevaluirani i saeti, otkriveno je da
geografska uenja koja sadre ne odgovaraju nijednoj tada poznatoj zemlji. Tako su ih
reklasifikovali kao mitove. Mi sada znamo bolje. Tako imamo detaljna kineska ispitivanja
Sjeverne Amerike prije 4500 godina.
NEPOSREDNO POSLE POTOPA
Godine 1799. istraiva Hambold (Humboldt), dok je tumarao Bajanom (Buiana) i
gornjim Orinokom (Orinoco), naiao je na crtee na stijeni i hijeroglifske znake visoko u
planinama.
Uroenici su mu ispriali da su njihovi preci, u vrijeme velikih voda, ili do vrhova
ovih planina u kanuima, i da su stijene bile jo uvijek tako mekane da je ovjek mogao pisati
po njima golim prstima.... Ovo se savreno uklapa sa uslovima koji su prevladavali nakon
globalnog potopa. Velika unutranja mora ostala su na svim kontinentima, esto izdubljena na
velikim visinama, a koja nijesu otekla natrag u okean vjekovima.
Potop je, dok je preoblikovao kontinente, natiskao sedimentno kamenje na planinama.
Ono je moralo ostati mekano i podlono izmjenama dugo vremena.
Od kolumbijskih uzvisina do klanca Zingu, na istonoj strani brazilskog Mato Grosoa,
svi imaju jednu zajedniku crtu: urezani su na visokim stijenama, u mranim kanjonima, gdje
se nemogue penjati. Neke su visoije od 20 metara. Isto je sa meksikim planinskim
masivima; u Sibiru takoe. Ti znakovi se nalaze na nemoguim liticama.
to se tie mapi i mjerenja, da li ste znali da Biblija na tri mjesta govori o mjerenjima i
podjelama? Prvo je u Postanju 10:25 gdje se govori o Faleku (Peleg) i tvrdi da se u njegovo
vrijeme podijelila zemlja. Taniji prevod bi bio da je zemlja bila premjerena i ispitana.
Zatim imamo Mesraima, koji je, prema hronologiji, bio Nojev unuk, i kome se
pripisuje osnivanje Egipta. Njegovo ime znai 'skicirati,' 'nacrtati plan,' 'napraviti
reprezentaciju' (naroito u vezi sa mjerenjem udaljenosti). A pouzdano se zna da su najmanje
dvije stare mape, povezane sa drevnom prolou (Piri Rajsova i Reinal), bile zasnovane na
cirkularnoj projekciji sa sredinom takom u Egiptu.
Moda nije sluajno to Velika piramida prenosi u svojim dimenzijama veliinu
zemlje u razmjeri od 1:43200. I zemljin obim (ukljuujui ekvatorijalno ispupenje) i polarni
prenik (sa ulegnuem na polovima) su bili poznati sa tanou koja je porediva sa snimcima
satelitskih ispitivanja iz svemira.
Biblija takoe pominje Elmodada 'mjeraa,' izumitelja geometrije, koji je premjerio
zemlju do njenih krajeva. Prema hronologiji, Elmodad je praotac junih Arabljana. Mnoge od
ovih mapa koje sam vam pokazao otkrivaju geografske osobenosti koje su prvo zapazili
Arapi. Uzmite u obzir da je Elmodad umro oko 2350 p.n.e.
Zar ne moete uvidjeti kako se sve savreno uklapa zajedno? Mape, tradicionalni
izvjetaji, metodi premjeravanja, znakovi u stijenama i hronologija, sve tako razliito, a ipak
nam kazuje istu priu.

23

Simpozijum Ima li Boga

NASELJAVANJE ZEMLJE
Nije bilo potrebno mnogo godina nakon to su Noje i njegova porodica izali iz barke
da se zemlja ponovo naseli. Rast populacije je bio takav da im je zemlja bila dovoljno suva,
odailjali su istraivake ekspedicije da vide kakve tete je potop priinio zemlji i koliko se
ona izmijenila. Ubrzo je svaki kutak na svijetu bio posjeen grupama ljudi koji su doli da
obave svoje posebne zadatke.
Ono to u sa vama sada podijeliti je moda najzapanjujui dokaz prikupljen do ovog
momenta, jer on pokazuje da je tehnologija drevnih ljudi daleko prevazilazila ono to mi
danas znamo.
Prema drevnim izvjetajima, prije potopa, zemlja je bila pokrivena urednom energijom
i izvornim centralama koje su ih snabdijevale sa neogranienom slobodnom elektrinom i
magnetskom snagom da konstruiu i grade, i obezbjeuju osvjetljenje. Oni su poznavali tajnu
oslobaanja te sile, neto to mi danas ne znamo kako da uradimo. Cilj njihovog tadanjeg
istraivanja bio je da ponovo otkriju ove linije energetskih i magnetnih sila kako bi jo
jednom ukrotili tu mo.
Ova sveobuhvatna operacija na svjetskom nivou ukljuivala je timove kartografa i
mjeraa koji su prekrili zemljinu kuglu i ponovo locirali te energetske vorove i njihove linije
presijecanja. Da bi olakali posao, primijenili su mjerne jedinice zasnovane na jednostavnim
frakcijama zemljinih dimenzija. Oni su, kao i mi, mjerili udaljenosti u stepenima, minutama i
sekundama geografske irine i duine, upravo kao to mi danas inimo.
Uskoro se pojavila 'praistorijska' mrea nekadanjeg poretka. Izgleda kao da je
svugdje iznikla odjedanput. Planiranje se dogodilo na gotovo nezamislivo velikom opsegu.
Du ovih linija (smjetenih na terestrikim energetskim vorovima) nikli su hramovi,
stubovi, labilni kamenovi, krugovi, krstovi, humke, piramide, tuneli i platforme. Njihovi
tragovi se jo uvijek raspoznaju svuda po svijetu. Moete ih vidjeti na svim kontinentima a
ak i na udaljenim ostrvima.
Gradovi su imali taan meusobni geometrijski odnos unutar velikog svjetskog
obrasca. Na primjer, svi drevni hramovi u Grkoj su podizani u meusobnoj relaciji. Oni u
Grkoj su bili meusobno povezani sa hramovima u Egiptu, itd.
Na planetarnom nivou, ovaj sistem je sainjavao JEDAN DINOVSKI NAUNI
INSTRUMENT.
Danas ivimo na ruevinama ove kolosalne drevne strukture, ija ukupan opseg je do
sada inio nevidljivom. Po rijeima Dona Miela (John Mitchell), 'jedan veliki nauni
instrument se protee preko cijele povrine zemljine kugle.' On je oznaen ovim megalitima
svih vrsta koji su svi poreani u jedan geometrijski obrazac ostacima drevne energetske
mree.
Da bi funkcionisala, mnoga mjesta su su bila rasporeena tako da idu na ruku
izvjesnim astronomskim fenomenima. Planeri su bili dobro upueni u uvoenje solarne ili
atmosferske energije u terestrika energetska strujanja. Oni su razvili tehnologiju za detekciju
zemaljskih struja, a zatim kako da manipuliu istima do predvidivog rezultata.

24

Simpozijum Ima li Boga

Tako je svuda po svijetu podignuto na hiljade i hiljade stubova zvanih 'Menhiri' u


simetrinim formacijama koji su imali za svrhu da ponovo ustroje zemljin magnetizam sa
njegovih krivudavih staza na ravne umjetne linije.
Svaki stub privlaio je elektrinu struju iz atmosfere da u kombinaciji sa zemaljskom
energijom proizvede fuziju sile. (Tajna koju mi jo nijesmo iskoristili.) Interesantno je da su
sve te stijene bile bogate kvarcom, kristalom slinim onome koje se koristio sa majim
brkovima u ranim radio prijemnicima.
Pretpostavlja se da su megaliti bili povezani ispod zemlje metalnim trakama, premda
nema valjanog dokaza za takav stav. Zato to su ti stajai kamenovi radili kao katode, korozija
je zasigurno rastvorila metal, ostavljajui brazde u kojima je bio postavljen. Takve brazde su
pronaene ispod nivoa zemlje, na primjer bretonski menhiri u Francuskoj. Da su ove brazde
imale neku takvu funkcionalnu svrhu nesumnjiva je mogunost.
I jo neto. Istraivai su detektovali rast energije u spiralnom obliku iz stajaih
kamenova i skupljanje magnetne sile prema vrhu stijene. Zanimljivo je da su fotografi ovih
stijena bili ponekad ometani svjetlosnom izmaglicom koja je okruivala njihove donje
ektremitete.
Krucijalni faktor je da su iz prirodnih izvora energije u zemlji struje konano
usmjeravane u humke koje su spajale energetska polja.
Postoji silan dokaz za realnost ovih sila, koji je u savremeno doba ponovo otkrio
Vilhelm Rajh (Wilhelm Reich). On je opisao kako se ova energija moe uhvatiti ili
akumulirati konstruisanjem jedne komore povezane neorganskim materijalom i pokrivene
spolja sa alternativnim naslagama organske i neorganske materije.
Tako ne iznenauje otkrie da skoro svako drevno mjesto ima najmanje jednu tako
zakopanu komoru prekrivenu tim istim alternativnim slojevima! esto su koriene
nepoznate stijene i glina, odabrane za razna magnetska svojstva. Ove ukopane komore bile su
energetski akumulatori. Konano, iz ovih humki, energija se razvodila po okolini.
Ali nijesu samo stajae stijene, humke i piramide fokusirale energetska polja. Po
itavom svijetu te strukture su formirale jednu dinovsku mreu moi. Ona je stanovnitvo
snabdijevala sa izvorom energije i poticajem prema kojem je cijela njihova civilizacija
usklaivana.
VAVILONSKA VEZA
PO SVOJOJ SAMOJ PRIRODI, OVA MREA JE ZAHTIJEVALA DA SE
UKLJUE SVE TERESTRIKE POVRINSKE STRUJE, KAKO BI RADILA DO SVOG
PUNOG POTENCIJALA.
Tako su ovi kameni spomenici bili razasuti po svijetu, locirani na raskrima 'smjernica.' Piramide nijesu bile grobovi za njihove kraljeve, ve prije stanice za prikupljanje sile.
Postavlja se pitanje, zato su drevni ljudi eljeli ili trebali ovu silu i ta je ona inila za
njih? Moje kolege i ja smo identifikovali etiri osnovna razloga: 1) POVEANJE
PLODNOSTI ZEMLJITA I RAST BILJAKA; 2) ZA POGONSKI TRANSPORT; 3)MO
PROIZVODNJE I KOMUNIKACIJE; 4) LIJEENJE.

25

Simpozijum Ima li Boga

Ako su prvi poslepotopni ljudi bili sposobni da proizvedu i koriste silu, ta je onda
uzrokovalo raspad te energetske mree? Vjerujem da odgovor ima veze sa Vavilonskom
kulom. Ova kula je moda bila sredina taka ka kojoj su svi sistemi po zemlji odailjali svoju
energiju. Kad je Bog unitio Vavilonsku kulu, itava ta mona struktura je propala.
Takoe se ini da je u to vrijeme bio nuklearni holokaust na svijetu to se vidi iz
mnogih ruevina koje su bile zatrpane sa intenzivnom toplotom i ije okosnice i rukotvorine
su jo uvijek vrlo radioaktivne. Ovaj predmet sada neemo moi pokriti. Ali kad se to
dogodilo, oni koji su preivjeli bili su primorani ivjeti na vrlo primitivan nain, to je takoe
praeno kulturnom degeneracijom. Zatim slijedi period tzv ovjekolikog majmuna. Zato to
su njihova drutva bila vrlo mala to je uzrokovano neraanjem, moda zbog radijacije, desila
se mutacija gena tako da ono malo pronaenih ostataka od ovih ljudi ne predstavlja
neposrednu poslepotopnu generaciju ili njihovo napredno drutvo.
Danas sam ovdje da vas uvjerim da ovjek nije evoluirao od inferiornog ka
superiornom stanju. Svaki djeli arheolokih i antropolokih dokaza govori da je upravo
suprotno. ARHEOLOZI KOJI SU IZALI DA OTKRIJU INJENICE NE ZNAJU NITA O
NECIVILIZOVANIM PEINSKIM LJUDIMA.
Mnoge od dananih tzv. starina nijesu ostaci Kamenog doba, ve prije krhotine visoko
razvijenih drutava koja su pod raznim okolnostima, kao to su prirodne katastrofe, bila
prinuena da vode mnogo jednostavniji, manje razvijeni nain ivota.
to se tie vremena, koliko daleko moemo ii unazad, na osnovu svih tih otkria?
Odgovor je, do OKO 3000 GOD.P.N.E. Najstarije kulture na zemlji seu unatrag do otprilike
istog vremena 3000 p.n.e.
Sve to je do danas pronaeno u arheologiji i antropologiji bez ijednog izuzetka
podrava biblijski izvjetaj. Veeras sam vam prezentirao samo nekoliko vanih dokaza koji
postoje. Vjerujem da Gospod doputa da se ovaj materijal obznani kako bi se suprostavio
djelu naeg arhineprijatelja.
U mojoj knjizi, TAJNE MRTVIH LJUDI, otkriveno je mnogo vie to mi sada
vrijeme nije dopustilo da podijelim sa publikom. Hvala vam za strpljenje i vrijeme. Veoma
cijenim va poziv da doem. Zavriu itanjem epiloga knjige, poto on vrlo dobro sumira
moje misli.
Mudrost i tehniko umjee pretpotopne civilizacije bili su tako zapanjujui da se
nikad nijesu ponovili. ak i nakon Potopa, ponovo ustanovljeni svjetski sistem zaeo je rod sa
dalekom superiornijom inteligencijom od nae; postoje dokazi koji o tome ubjedljivo govore.
Na vie naina, njihova civilizacija je bila porediva sa naom. Imali su zrana
putovanja i podvodne ureaje. Bili su vrlo 'savremeni.'
Ne mislim da moete rekonstruisati tu super civilizaciju i nai neke druge Sjedinjene
Drave. Oni su imali drugaiju orjentaciju. No bilo to u osvjetljenju ili transportu, postigli su
iste rezultate ali pomou razliitih metoda.
Zbog iscjepkane i nepotpune prirode naeg znanja o njima, svaki pokuaj rekonstrukcije je nuno nesavren.
Meutim, dokazi upuuju na nauno znanje koje je postojalo svuda u svijetu u isto
vrijeme. Izgleda da je to djelo zaustavljeno na globalnom opsegu, manje ili vie preko noi.

26

Simpozijum Ima li Boga

Genij izopaen materijalistikom filozofijom kulminirao je pokvarenou i nasiljem.


Posledice znate.
Postoje uoljive paralele izmeu tog vremena i ovog naeg.
tavie, postoje neka drevna biblijska proroanstva koja unaprijed govore o pojavi
vatre i stubova dima u obliku peurke na nebu crvenom od krvi, to se dogaa u zavrnom
dobu kad ovjek stie sposobnost da uniti zemlju. Jasno se tvrdi da e svjetski gradovi biti
opustoeni, da e se 'rastapati elementi u vatrenoj stihiji.'
Prema tome, pribliavamo se danu kad se sve zaustavlja ka trenutku kad e Zemljino
klatno zadrhtati i stanuti usred otkucaja!
Ima neto jedinstveno vezano za biblijsko prorotvo. Zaista, ova Knjiga hrabro govori
za sebe, upuujui u stvari izazov svijetu da dokae da li je ona boanska poruka za nas,
provjeravanjem njenih proroanstava. Da li ste bili svjesni da jedna treina Biblije sadri
proroanstva? I jo neto. Ona nas obavjetava da je jedan nevidljivi Gospodar nad
Gospodarima tiho oblikovao istoriju; i da On otkriva svoje namjere prije nego se odreeni
dogaaji zbiju. Hajde da razmislimo o tome, ta proroanstva su do danas bila strano precizna.
Dogaaji koji su nas uveli u XX vijek su bili korak po korak naznaeni u pravilnom
redosledu. Zatim imamo sadanji scenario eksploziju znanja, snaenje slabih azijskih nacija,
vojno agresivnu Rusiju, povratak Izraela u Jerusalim 1967. godine, nastupajuu ekonomskopolitiku uniju deset nacija, ili grupa naroda u Evropi. Spisak se nastavlja. Sve ovo se deava
nasuprot pozadini rastueg broja zemljotresa, gladi, ratova i nezapamenog socijalnog kraha.
Zatim dolaze predvianja koja zauuju vie od fantastike! Uskoro nekontrolisana
panika zahvata narode; oni ne vide izlaza. Jedan harizmatini voa (skoro jasno identifikovan)
se pojavljuje sa 'rjeenjem.' Prvi put od drevnog Vavilona, sve nacije se uvlae u jednu jedinu
svjetsku vladu. (Elektronska mrea koja ve postoji ini ovo lako izvodljivim). Taj svjetski
lider ponitava postojea strujanja i ustanovljava numeriki sistem irom planete. Od svake
osobe na zemlji se zahtijeva da primi znak. Oni koji su drugaijeg miljenja se ne toleriu. Za
kratko vrijeme, planeta je 'u miru.' Svjetski diktator je popularan.
Krajnja zloa ovoga ovjeka ne pokazuje se svijetu dok ne bude prekasno. Iznenada se
oslobaaju sve sile pakla. Raspada se svjetska ekonomija, vjerski ekstremizam narasta, i
ulazimo u 'vrijeme nevolje kakvog nije bilo otkako je naroda niti e biti.' Biblija predvia da
e pustoenje biti tako veliko da ukoliko se sukob ne zaustavi, nee ostati traga ivota na
zemlji. Ono e biti zaustavljeno, upravo na vrijeme, ali samo zbog natprirodne intervencije
Stvoritelja.
Nesumnjivo, istorija ovjeanstva se kree prema nekoj zastraujuoj katastrofi.
Dobra vijest je to je Biblija jasno predvidjela te dogaaje. Ona nudi dokaz da
Stvoritelj idalje vlada i da e uiniti ono to ovjek nije u stanju odluno djelovati da spasi
ljudski rod od potpunog unitenja.
Dakle, koga da krivimo? Ljudska izopaenost je glavni razlog za zbrku u svijetu. Ali,
moda se pitate da li je mogue da jedan svemoni Stvoritelj dopusti da ijedno od Njegovih
stvorenja ode pogrenim putem? Odgovor je, naravno! ako je odluio da ovjeku da
slobodnu volju. Kaite mi, da li bi svijet bio bolji da nam nije dao slobodnu volju, i da
umjesto toga kontrolie svaki na pokret, gdje bismo bili puki roboti? Razmislite o tome.

27

Simpozijum Ima li Boga

Kao to se vidi, mi imamo slobodu izbora. Moemo pokazivati mrnju ili ljubav, ve
kako elimo. Suoimo se s time, kad ne bi imali slobodnu volju, onda bi ljubav, velikodunost
i drugi kvaliteti bili nezadovoljavajui, ak besmisleni, i ivot ne bi bio vrijedan.
Kao to je ranije kazano, ovjek je stvoren plemenit. On je izopaio vlastiti karakter
zloupotrebom slobodne volje koju mu je Bog dao. Ne, vi nijeste u procesu evolucije koja e
vas osposobiti da stvorite svoj vlastiti raj ovdje na zemlji. Takva filozofija je opasna; ona e
milione uljuljkati u lanu sigurnost da se ne pripreme za kulminirajue dogaaje koji slijede.
Dok nas proroanstva nepogreivo vode tranicama prema Armagedonu, Nojev potop
objavljuje upozorenje. Informacije koje smo iskopali vezano za nau prolost iznenada
postaju relevantne, kao tempirana bomba spremna da eksplodira.
Ali posle dana D ta onda? Za one koji to odaberu i kvalifikuju se, ima novi svijet...
svijet u kojem su vjena mladost, ljubazno staranje i sigurnost norme; gdje su preobraeni
pojedinci sposobni da ive u harmoniji.
Ako je sve ovo istina, onda pretpostavljam da e mnogi propustiti priliku. A neki od
njih bi tako voljeli da su tamo! Razmislite o tome itava vjenost izgubljena!
Hvala vam Donatane na vaoj prezentaciji koja pokree na razmiljanje i nadahnjuje.
Izvjesno smo bili blagosloveni. Prije nego se raziemo, elim neto da kaem o programu koji
slijedi u narednih nekoliko sedmica da znate ta vas oekuje.
Da se kratko osvrnemo na ono to smo pokrili. Sjeate se da smo na prvom sastanku
predstavili Roea Mornoa koji je sa nama podijelio ono to je uo o neprijateljevim
planovima dok se obuavao u Satanistikoj crkvi. uli ste kako je 1700-ih neprijatelj bio
planirao da uvede evoluciju u svijetu kako bi osporio Bibliju. Namjerno sam planirao
Roeovu prezentaciju prvu da pokae istinsko porijeklo teorije evolucije. To je postavilo
osnov za preostali dio ovih skupova, da se izloe svi dokazi u perspektivi.
Veeras smo sluali Donatana koji je dodao sledei komad ovoj zagonetki. U
narednim sedmicama nadograivaemo se na ovaj temelj izlaui sve vie i vie informacija u
svom traganju za pozanjem istine o Bogu i Njegovom stvaranju.
Jedne od narednih sedmica prezentirau vam informacije od jednog istinskog Bojeg proroka
(Ellen G.White), pobone ene prema kojoj gajim najvee potovanje. Ona je ivjela u 1800im i zapisivala ono to joj je pokazivano preko 60 godina. Umrla je 1915. godine.
Razmotriemo njen izvjetaj o onom to je vidjela u viziji stvaranja zemlje i Adama i Eve, uz
podrku Svetog Pisma i antropologije. Ne propustite ovaj odista natprirodni izvjetaj.
Povedite i prijatelje. Do tada, elim vam svima laku no. Zahvaljujem vam se i u ime
Privredne komore, koja sponzorie ove skupove, hvala svima na dolasku i pomoi svojoj
zajednici.
*****
Za one koji su zainteresovani za kupovinu TAJNE MRTVIH LJUDI, ili za neku drugu knjigu
Donatana Greja, njegovih video kaseta i drugog materijala, mogu to uraditi pismeno se obrativi ili pozvavi
SHM Productions, POB 623, Thorsby, AL 35171, Tel. (205) 646-3290.

28

Simpozijum Ima li Boga

Tree predavanje (21. jun 1997.)


RAZMOTRITE DOKAZE
Devon je obrisao elo i podesio svoje naoare. Bio je topao ljetni dan i kako se
vrijeme sastanka bliilo, jo jedanput je pregledao svoje biljeke da sredi misli o onome to je
imao kazati. Nadao se da vruina nee sprijeiti posjetioce da dou. Tano u 19:00 iziao je
za govornicu.
Hol je opet bio pun, i vladala je atmosfera isekivanja dok su se ljudi spremali za ono
to e uti veeras. Sa prve dvije prezentacije probueno je veliko interesovanje u okrugu i
meu studentima. Znao je da nee privui takvu panju kao kad su govorili Donatan ili Roe,
ali bile su neophodne informacije koje e pomoi da se zajedno povee itava serija
predavanja.
Jo jednom, dobro vee svima. elimo dobrodolicu svim posjetiocima ove serije i
cijenimo vae zanimanje za ovo vitalno pitanje i sukob. Takoe cijenimo vau podrku i
odvajanje vremena u podupiranju ovog napora zajednice. Znamo da veina od vas ima i druge
obaveze na dnevnom redu i stvari koje bi trebali raditi.
Veeras u prezentirati informacije koje e pomoi da premostite ono to ste ve uli
sa onim to ete sluati u narednim sedmicama. Ovi podaci su mislim vani u sklapanju
ukupne slike o razlikama izmeu dvije strane, teorije evolucije i stvaranja.
Moji veeranji komentari nee biti tako dugi kao prethodni sastanci. To e
obezbijediti vrijeme da se odgovori na najmanje jedno ili moda dva pitanja koja su mi
proslijeena.
KONCEPT VREMENA
SREDINJI DIO PITANJA STVARANJA NASUPROT EVOLUCIJI JE KONCEPT
VREMENA koliko je trebalo da univerzum i planeta Zemlja uu u postojanje? Vezano za
stvaranje zemlje, Biblija je krajnje jasna.
TA JE DAN U STVARANJU?
U poetku stvori Bog nebo i zemlju. A zemlja bjee bez oblija i pusta, i bjee tama
nad bezdanom; i Duh Boji dizae se nad vodom. I ree Bog: neka bude svjetlost. I bi
svjetlost. I vidje Bog svjetlost da je dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. I svjetlost nazva
Bog DAN, a tamu nazva NO. I BI VEE I BI JUTRO, DAN PRVI. (Postanje 1:1-5)
Biblija kae da je zemlja stvorena za est dana, i opisuje svaki od ovih dana kao OBILJEEN
VEERI I JUTROM, koji vremenski periodi i dalje postoje. To ograniava vrijeme koje je
Bogu bilo potrebno da stvori zemlju na periode od 12 sati dana i 12 sati noi. Biblija kae da
je Bog sedmog dana poinuo (zavrio stvaranje) i stvorio subotni dan kao dan odmora za
ovjeka.

29

Simpozijum Ima li Boga

ovjek koji neprekidno radi sedam dana sedmino, na kraju biva fiziki slomljen od
preoptereenosti, ba kao maina koja je stalno u upotrebi. Stvaranje subotnog dana od
odmora, dana obnove, zajednice sa nebom, bilo je najvanije za dobrobit ovjeanstva.
Od stvaranja, OVAJ SEDMINI CIKLUS NIKAD SE NIJE POREMETIO. Povrh
toga, nema nijednog drugog zadovoljavajueg objanjenja za sedmini ciklus osim sedmice
stvaranja. TO JE JEDINI VREMENSKI CIKLUS KOJI SE NE ZASNIVA NA KRETANJIMA NEKIH NEBESKIH TIJELA (SUNCA, MJESECA, PLANETA ILI ZVIJEZDA).
Svakodnevni VEERNJI I JUTARNJI ciklus i sedmodnevna nedelja je moda najvei dokaz
protiv evolucionarnog vremena.
PRIKRIVANJE DOKAZA
Od samog poetka, evolucionisti su pokuavali ukloniti dokaze koji tete njihovom
djelu, dokaze koji pokazuju da ova teorija nije zasnovana na injenicama, ve na nagaanju i
pretpostavci.
Jo sredinom XIX vijeka, iskopana su jedan ili dva ljudska kostura koja dokazuju da
su ljudi prije potopa bili vie nego dvostruko vei od dananjih (visoiji od 4,5 metra).
Nedavno su u Turskoj pronaeni ostaci skeleta jedne ene i prikazani kao kosti Nojeve
supruge. Lobanja je tako velika da se glava ljudskog bia moe smjestiti unutar eljusti.
Otkriveni su, i jo uvijek se otkrivaju, i drugi geoloki dokazi koji dalje osporavaju evoluciju,
dokazi koji se namjerno dre van vidokruga.
Ova nenauna praksa se godinama nije promijenila. Naunici evolucionisti i dalje
nastoje da zadre informacije, koje tete njihovoj stvari, izvan domaaja javnosti. Njihova
revnost u nametanju lanih teorija i ideja o porijeklu univrezuma i svijeta javnosti koja nita
ne sluti je zaprepaujua. Zaodjevene u naune ekspertize i definicije, ove ideje se naizgled
ine da zvue razumno i dopadljivo.
Osim toga, nekoliko dobro poznatih naunika evolucionista priznaje da ima vie
dokaza koji podupiru izvjetaj o stvaranju to se tie porijekla zemlje nego onih koji
podravaju evoluciju. Oni su svjesni da njihove teorije ne poivaju na teini dokaza, i da su
ranjive na ispitivanje. Oni vrlo dobro znaju da ima velikih neobjanjivih pukotina u njihovim
teorijama za koje nemaju odgovore. Ali najvei broj naunika evolucionista se zanima samo
za dokaze koji podupiru njihovu stvar, i protivi se da prihvati bilo kakav kontradiktorni
geoloki dokaz koji bi pokazao da su njihove zamisli i teorije lane. Veina ne eli da se
uzdie iznad svojih odabranih grupa.
Jedan od razloga za ovakav pristup je to su dosegli do take bez povratka u guranju
svog scenarija. Vratiti se natrag istini znailo bi priznanje da su bili u krivu, i to nepopravljivo
otetilo njihovu stvar. Oni su bolno svjesni da bi reperkusija (povratno djelovanje) takvog
priznanja bila ogromna za svijet koji je sada potpuno predat vjerovanju da je evolucija
dokazana injenica.
Bavljenje mnogim finesama ovog sukoba prevazilazi domen ove serije predavanja.
Najbolje to moemo uiniti je istai najznaajnije take ovog predmeta. Odatle moete, ako
elite, nai vie informacija iz mnogih dobrih knjiga koje su dostupne. One su potkrijepljene
obiljem dokaza koji podupiru biblijski izvjetaj o stvaranju i potop, i opovrgavaju

30

Simpozijum Ima li Boga

prevlaujue evolucionistike ideje koje plasiraju dananji mediji i tampa. Imamo spisak
knjiga za svakog ko se zanima za dublje prouavanje. Samo me podsjetite na kraju sastanka.
Sada bih vam htio skrenuti panju na tri osnovna naela koja moemo upotrijebiti u
odreivanu da li je teorija evolucije validna. Prvo je naelo za koje evoucionisti vjeruju da
podrava njihovu teoriju. Druga dva se bave fizikim zakonima koji opovrgavaju prvi
evolucionarni princip.
KAMEN TEMELJAC EVOLUCIJE
Prvi princip koji emo razmatrati je UNIFORMISTIKI PRINCIP. On je temelj ili
osnova na kojoj evolucija stoji ili pada. To je lijepak koji dri sve komade u evolucionom
mozaiku zajedno. Ovo naelo podrazumijeva stalnu stopu raspadanja radioaktivnog
materijala, i integralni je dio evolucionistike pretpostavke da su svi fiziki zakoni ostali
nepromijenjeni kroz istoriju univerzuma.
U prvoj polovini ovog simpozijuma sluali ste o korienju ugljenik-14 metode
datiranja. Ova metoda podrava uniformistiki princip. Pretpostavlja se da su trebali milioni
godina za ivot da se razvije iz jednostavne elije koja je evoluirala iz primordijalne supe.
Pukotina u ovom metodu datiranja je uvijek ista stopa raspadanja ugljenika-14. U umovima
naunika evolucionista nema mjesta prihvatanju injenice da stopa raspadanja nije statina
ve se promijenila. Za ovo postoje dva razloga: 1) Potop i njegovi post-efekti na zemlji; 2)
Atmosferski uslovi koji su postojali na zemlji prije potopa.
ZAKONI TERMODINAMIKE
Dva principa koji se protive evoluciji su dio zakona termodinamike. Citirau iz
informacija koje se nalaze u knjizi Donatana Greja, Tajne mrtvih ljudi. Usput, on vam
alje svoje pozdrave. Proputovao je SAD i kae da svugdje nailazi na dobar prijem, dok dijeli
svoja otkria.
Jedan od najjaih dokaza protiv evolucije se nalazi u samoj fizici. Ovo se odnosi na
prva dva zakona termodinamike. To su dva najosnovnija i najizvjesnija od svih zakona
savremene fizike nauke.
Prvi je zakon odravanja energije. Vidite, premda se energija moe transformisati iz
jednog oblika u drugi, ukupna koliina ostaje nepromijenjena tj energija se sada niti stvara
niti unitava.
Drugi je zakon raspadanja. On potvruje da iako ukupna koliina ostaje
nepromijenjena, postoji tendencija da ona postane manje raspoloiva za koristan posao.
Harvardski fiziar, P.V.Bridman (P.W.Bridgeman), istakao je vanost i univerzalnost ovih
zakona: 'Ova dva zakona termodinamike...fiziari prihvataju kao moda najsigurnije
generalizacije iz iskustva koje imamo.' On je rekao: 'Fiziar nee oklijevati da primijeni ova
dva zakona na svaku konkretnu fiziku situaciju u uvjerenju da ga priroda nee osporiti.'
(Znaajno je da se ovi zakoni ne primjenjuju samo u fizici i hemiji ve i u biologiji i
geologiji. Oni su se uvijek pokazivali validnim gdje god da se isprobavaju.)
Drugi zakon termodinamike potvruje da postoji sveopta tendencija ka kvarenju;
prelazu iz sreenijeg stanja na manje sreeno stanje, na deenergizaciju. Preputene sebi

31

Simpozijum Ima li Boga

samima, stvari tee da se raspadnu i dostignu stanje haosa. Shodno tome, gdje se pojave
mutacije hromozoma ili gena, one su gotovo uvijek kodljive, a ne korisne.
Dopada mi se nain na koji to postavlja Isak Asimov (Isaac Asimov): 'Koliko mi
znamo, sve promjene su u smjeru poveanja entropije, porasta nereda, poveanja
besciljnosti i nazadovanja.'
Evolucija koja ui da se stvari uvijek razvijaju ka veem stanju prkosi ovom zakonu.
Poevi od samog vrha kulturno, intelektualno, i fiziki, ljudski rod se degenerisao, to je u
sukobu sa Evolucijom.
Evolucija podrazumijeva da u univerzumu mora postojati rastua organizacija i
sloenost i to je zapravo doktrina o stalnom stvaranju. Meutim, prvi zakon termodinamike
potvruje da se stvaranje vie ne dogaa, dok drugi zakon konstatuje da prvobitno stvaranje
opada u organizaciji i sloenosti. Dakle, EVOLUCIJA JE APSOLUTNO PORICANJE
DRUGOG ZAKONA TERMODINAMIKE, jer ona zahtijeva univerzalno naelo promjene na
bolje, dok je drugi zakon univerzalno naelo promjene na gore. EVOLUCIJA I DRUGI
ZAKON TERMODINAMIKE NE MOGU BITI OBOJE ISTINA. to se tie drugog zakona
termodinamike, on je potvren brojnim i razliitim naunim opitima, dok je evolucija i
uvijek je to bila jedan teoretski model koji se ak i ne moe nauno ispitati.
Evolucija se nikako ne moe univerzalno prihvatiti od strane naunika. Ipak ona se
esto pogreno predstavlja kao nauka. Biete iznenaeni, na primjer, koliko ljudi je prihvatilo
mit da je nauka pokazala kako nema Boga. Evolucija je u stvari glavni vor modernog
ateizma i svjetskog komunizma.
Ali Evolucija je u velikoj neprilici. Bez obzira s koliko entuzijazma pokuavala
prodati svoje pekulacije, neto u prirodi se podie govorei Ne! Dva velika sveopta naela
termodinamike odravanje energije i deterioracija nose svjedoanstvo o naunoj nunosti
prvobitnog stvaranja.
Ova dva principa podravaju biblijske iskaze vezano za sudbinu ovjeka. Na primjer,
tvrdnja u Postanju da je Bog 'zavrio' stvaranje i 'poinuo' (tj prestao) od svih svojih djela
stvaranja, je jednostavna konstatacija da se stvaralaki procesi vie ne odvijaju, injenica koju
potpuno potvruju dva sveopta zakona termodinamike.
Ukratko, biblijski izvjetaj, nekad odbaen u korist evolucije, sada se pokazuje da
poiva na naunim temeljima.
Napokon, od vremena Isaka Njutna (Isaac Newton), saznali smo da svemir nazaduje.
Britanski istraiva i naunik dr. Alen Hejvard (Alan Hayward), u svojoj knjizi Bog je,
postavlja to ovako:
Tako je univerzum vie kao brod nasred okeana, sa svojim dopola punim tankovima
za gorivo i svojim dopola potroenim zalihama. U sluaju broda znamo da ga je neko morao
napuniti gorivom i opskrbiti zalihama prije polaska na putovanje. Ali ko je prvobitno napunio
'tankove' univerzuma sa hidrogenskim gorivom, i obezbijedio sve neophodne uslove da se to
gorivo moe obratiti u toplotu u odgovarajuoj razmjeri? Jo uvijek ima veoma mnogo
naunika koji odgovaraju na to pitanje na isti nain na koji je to inio Njutn: STVORITELJ!
Pitanja: To je sve to u vam veeras prezentirati, to nam ostavlja neto vremena da
odgovorimo na pitanja. Vjerovatno emo moi odgovoriti samo na jedno postavljeno pitanje.

32

Simpozijum Ima li Boga

Meutim, zato to je ovo najee postavljano pitanje, mislio sam da je prikladno da prvo na
njega odgovorim. Ono je postavljeno nakon Donatanovog izlaganja: Ako su pretpotopni
ljudi bili tako veliki kao to kae Donatan (visoki od 4 do 5 m i teki oko 500 kg), zato
nema ostataka njihovih kostiju? Druga osoba je to ovako postavila: Ako je tako kao to vi
kaete, da je ovjek tada bio dva puta visoiji od dananjeg, gdje su dokazi koji podupiru tu
konstataciju? Ne vidim da se ita moe dokazati. Moete li poduprijeti ovu tvrdnju?
Odgovor: Pitanje koje se krije iza ovog pitanja je da li se ovjek fiziki degenerisao
ili evoluira ka superiornijoj rasi. Evolucija tvrdi da napredujemo. Odgovoriu na vae pitanje
opet se pozivajui na Donatanovu knjigu, Tajne mrtvih ljudi, str. 45 i 46.
FIZIKA DEGENERACIJA
Evolucija konstatuje da ovjek stalno napreduje i evoulira u uzvienije stanje
postojanja, ali to se ne pokazuje kao nauni fakat. U stvari istina je upravo suprotna.
Kapacitet lobanje (ukljuujui i veliinu mozga) kromanjonca bila je u najmanju
ruku jednaka, a ponekad i superiorinija u odnosu na nau. Neandertalac (Kameno doba) je
imao znatno veu lobanju (1.600 cm3) od dananjeg savremenog ovjeka.
Kapacitet lobanje drevnog ovjeka u Morokou (Morocco), kojega su antropolozi
nazvali 'Mouillans,' zauzima prosjeno 2.000 cm3, u poreenju sa veliinom lobanje
savremenog ovjeka od oko 1.400 cm3. Ovo nagovjetava da je silazna spirala intelektualnog
kapaciteta zapoela ubrzo posle Potopa.
ovjeanstvo danas nije inteligentnije nego je to bilo hiljadama godina ranije, ali smo
akumulirali vie tehnologije. Mi imamo akumulirano znanje iz prolosti , na koje se moemo
pozivati i nadograivati.
Najvei broj ljudi bi se okirao kad bi znao da je opti nazadak tako evidentan na
mnogim vrstama, kako u biljnom tako i u ivotinjskom carstvu.
Agasiz (Agassiz) je bio jedan od prvih koji je primijetio da su u mnogo sluajeva ribe
izumrlih vrsta bile bolje razvijene i izgledale od 'naprednijih' kasnijih vrsta. Agasiz je slovio
za autoritet u svom polju. Tako su i mnogi bolje razvijeni sisari izumrli. Slina zapaanja se
uoavaju kod praktino svih dananjih oblika ivota.
Dok fosilni zapis prezentuje bolje razvijene izdanke od ovih koje danas ive, ujedno je
primijeena i druga karakteristika vea veliina. Kopov (Cope) zakon pretpostavlja da
evolutivne serije pokazuju porast u napretku i veliini kako vrijeme odmie.
Darvin nije bio u stanju da objasni kako to da 'sada nalazimo puke pigmeje u
poreenju sa prethodnim srodnim rasama.' Dananje ivotinje su nekad bile vee, poput
ovaca, koje su nekad bile velike kao konji.
U Najrobiju, direktor muzeja, Riard Liki (Richard Leakey) je izloio drevni skelet
jednog dvanaestogodinjeg djeaka. Komentariui iroko rasprostranjena vjerovanja u
naunim krugovima da su ovjekovi preci bili manji od savremenog ovjeka, Liki je rekao:
'Ovaj primjerak potvruje preanje postavke da je ovjek po rastu bio sasvim kao dananji
ljudi. Sada se moemo zapitati da li su mnoge savremene populacije manje od svojih predaka
i ako je tako zato?'

33

Simpozijum Ima li Boga

Dr. Luis Burkhater (Louis Burkhatter) je rekao da se 'postojanje dinovskih ljudskih


bia (u prolosti) mora smatrati nauno sigurnom injenicom.' Na svim kontinentima
otkrivene su ne samo rukotvorine,ve i tragovi, lobanje i skeleti ljudi koji su nas daleko
prevazilazili rastom.
Ovo je sve dobro dokumentovano. U stvari, najnovije posmatranje fosila navelo je
Videnrajha (Weidenreich) iz Menhetenkog amerikog muzeja prirodne istorije na vjerovanje
da je 'gigantizam i masivnost bila moda opta ili u najmanju ruku iroko rasprostranjena
karakteristika ranog ovjeanstva.' Ovo podupire navod iz Postanja da je 'u to vrijeme bilo
divova.'
Neki pokuavaju dokazati da je veliina nezadovoljavajua zbog gravitacionih faktora,
ali to nije istina. Osnovne karakteristike gravitacije jo uvijek izmiu analizama modernih
fiziara. Sada izvjestan broj naunika vjeruje da elektromagnetska energija prethodi
otrodoksnim zakonima gravitacije.
Vea veliina je moda bila ovjekovo najvee preimustvo. Postoje nauni razlozi za
vjerovanje da dinovska veliina i dug ivot idu zajedno. Tjelesne elije postaju lake, krv
slobodnije cirkulie, zamor je manji i tijelo se sporije troi.
Zamisao o dobu kad je ovjeanstvo due ivjelo istrajava u pamenju mnogih rasa. I
nauno istraivanje u nekoliko zemalja nagovjetava da je mogu ivot koji se protezao
nekoliko stolea pod izvjesnim uslovima, kombinaciji faktora kakvi su oito bili steeni prije
Potopa. OVJEK JE NEKAD BIO VIE, SUPERIORNIJE BIE - IZVJESNO NE PRIMJERAK IZ PORODICE MAJMUNA. Mi smo samo sjenka provobitnog ovjeka.
Mi danas ivimo u zooloki doraenom svijetu. Fosilni ostaci pokazuju da su u
prolosti kako biljke tako i ivotinje bile: 1) mnogo ire razdijeljene; 2) veeg varijeteta; i 3)
vee kako po veliini tako i kvalitativno. Isto tako i ljudska bia su bila superiornija, ak i
ivjela due. Fizika degeneracija, a ne evolutivni napredak je ivotna pria na ovoj planeti.
Moe se kazati, poput sata ije klatno je nekad pokrenuto, ali koji sada kasni.
Donatanove primjedbe se slau sa onim to su drugi otkrili. Karl Bo (Carl Baugh),
direktor Muzeja dokaza stvaranja (Creation Evidences Museum) u Glenrouzu (Glenrose),
Teksas, naao je arheoloke dokaze koji odbacuju evolucionistike teorije, kao to su ogromni
otisci ovjeijih stopala umetnutih u trag dinosaurusa, koji su oito bili napravljeni u isto
vrijeme. Oni su mnogo uinili na naunom zadatku otkrivanja dokaza koji podravaju teoriju
sveopteg potopa. Bili su u stanju pokazati kako su atmosferski uslovi prije potopa bili takvi
da je, sudei prema dananjim standardima, sve bilo dinovskih proporcija kao to se moe
vidjeti u istim fosilnim ostacima.
Dok su istraivali podruje gdje se nalazi Nojeva barka i njegov dom, Donatan i
jedan njegov prijatelj, Ron Vajat (Ron Whyatt) koji e biti na gost govornik sledee
sedmice otkrili su neke zauujue stvari. On je otkrio da su mjesta grobova Noja i njegove
ene bili opljakani od strane lokalnih seljana nakon to ih je Ron identifikovao. Kovezi su
bili od mramora i dugi 5,5 m, to upuuje na veliinu tih ljudi. Jedna vilina kost za koju oni
vjeruju da je bila Evina je tako velika da cijela lobanja savremenog ovjeka lako moe stati
unutra.

34

Simpozijum Ima li Boga

Sva Donatanova otkria ukazuju na degeneraciju ovjeka a ne na njegovu evoluciju


iz niih oblika ivota. Pretpotopni ljudi i oni neposredno posle potopa su bili daleko
inteligentniji nego to smo ikad zamiljali. Oni su znali sve o metalurgiji, i izgleda imali
napredno znanje o elektricitetu.
Hvala vam na pitanjima. Podstiem svakog od vas da, ako imate nekih pitanja,
jednostavno ih napiete na ceduljici i dodate mi ih na kraju sastanka. Pokuaemo odgovoriti
na njih sledei put, a bie i prilike nakon naeg poslednjeg sastanka.
Sada da kaem neto o sastancima u narednim sedmicama. Kao to sam upravo
pomenuo, na gost govornik bie Ron Vajat, koji je prvi otkrio i verifikovao mjesto Nojeve
barke. On e prezentirati ova saznanja, plus nekoliko drugih fascinantnih otkria, i donijeti sa
sobom video trake. Hvala vam i laku no.

etvrto predavanje (5. jul 1997.)


Izlaganje Rona Vajata: SVJEDOANSTVO ARHEOLOGIJE
Dobro vee svima. Veeras ete uti najfascinantniju prezentaciju. Na gost govornik
je jedan moj lini prijatelj koji je puno putovao i govorio u mnogim mjestima irom svijeta.
Premda nije profesionalni arheolog taka koju istiu njegovi kritiari imao je
jedinstveno iskustvo voenja do svojih otkria vie nego ljudskom dovitljivou i naporima.
Nakon to ujete ono to on ima da kae, mislim da ete se sloiti da dokazi ukazuju na neto
vie od pukog ljudskog poduzetnitva koje ga je odvelo do svakog njegovog otkria.
Nedavno otkrivanje Nojeve barke je privuklo panju mnogih ljudi irom svijeta.
Nauni podaci prikupljeni sa ovog mjesta i okamenjeni ostaci se ne mogu osporiti.
Televizijski program 20/20 ima cjelokupan snimak ovog dogaaja, koji se zbio u Turskoj,
zemlji u kojoj se nalaze planine Ararata. Nedavno je turska vlada proglasila ovo mjesto
nacionalnim parkom i izgradila put i centar za posjetioce.
Imam osobito zadovoljstvo da vam predstavim Rona Vajata (Ron Whyatt), sticajem
prilika biblijskog arheologa i istraivaa. Sa najveim zadovoljstvom najavljujem vam svog
linog prijatelja, skromnog ovjeka kojega veoma potujem, Rona Vajata. Rone, veoma nam
je drago to si odvojio vrijeme iz svog prebukiranog rasporeda da nam prezentuje svoja
otkria.
Hvala Devon. Zaista mi je zadovoljstvo biti ovdje veeras. Ono to elim podijeliti sa
vama predstavlja goruu strast moga ivota za koju vjerujem da mi je postala ivotni poziv.
Ne pripisujem sebi zasluge za ono to sam otkrio, ve zahvaljujem Bogu za vostvo do svega
to u vam veeras iznijeti.
Ne znam zato me je Gospod izabrao za ovaj zadatak, ali uz svu poniznost ast mi je
to sam imao priliku da otkrijem ove dragocjene istine. U ovim otkriima rukovodio sam se
Biblijom i jednom knjigom za koju vjerujem da je nadahnuta, Patrijarsi i proroci, koju je

35

Simpozijum Ima li Boga

napisala ena koja je oito bila inspirisana odozgo, po imenu Elen Vajt, koja je ivjela u
prolom vijeku.
elio bih vam prvo izloiti ono to sam, uz Boju pomo, otkrio. Nakon govora o
ovim otkriima, pustiu vam video trake. Poeu sa Nojevom barkom poto je to prvi projekat
do kojeg me je Gospod odveo. Prije svega, barka nije tamo gdje veina ljudi misli da jeste.
Godinama su mnogi ljudi vjerovali da je Barka smjetena u ledniku, visoko na
uzvisinama Mont Ararata. Objavljeni su mnogi izvjetaji o navodnom vienju barke ali nikad
nijesu potkrijepljeni snanim dokazima. Ova zamisao o tome gdje se nalazi Nojeva barka se
nedavno pokazala lanom otkrivanjem ostataka Barke.
Biblija je jasna to se tie mjesta gdje je Barka nala poinak. Te se ustavi koveg
sedmoga mjeseca dana sedamnaestoga na PLANINAMA Ararata. (Postanje 8:4) Biblija
konstatuje da se Barka ustavila na PLANINAMA (mnoina) Ararata, a ne na najviem vrhu
tih planina koji se zove Mont Ararat.
Strunjaci su pretpostavljali i vjerovali da je planina zvana Ararat jedino mjesto gdje
se Barka mogla smjestiti jer bila je to najvisoija planina u regionu i stoga prvo mjesto gdje se
pokazala suha zemlja kad su se vode povukle. Biblija kae da nakon to su vode poele
uzmicati, Noje je poslao gavrana i goluba da vidi da li e nai tlo.
Nakon 47 dana, golub se vratio sa granicom masline u kljunu. Znamo da maslina ne
raste na velikim nadmorskim visinama; dakle Barka se morala ustaviti mnogo nie od vrha
Mont Ararata.
Sledea injenica upuuje da se Barka zaustavila na Mont Araratu, i da je bilo
vulkanskih erupcija koje su se dogodile na planini i koje su drastino izmijenile njenu
povrinu. Jedna od takvih erupcija bila je na Mt. Sveta Helena u dravi Vaington, gdje je
cijela jedna strana planine zbrisana. Barka nije mogla preivjeti ovu vrstu aktivnosti. Morala
bi biti rasparana na komade i unitena.
Poput evolucije, ova teorija je jo jedan primjer kako unaprijed stvorene ideje i uenja
vode do lanih zakljuaka. Dr. Bil ej (Bill Shea), doktor medicine i arheolog sa Biblijskog
istraivakog instituta u Silver Springu, Merilend, izjavio je da, po njegovom miljenju, ako
je objekat oblika Barke naen na Mont Araratu, sigurno je da je ona bila najavljivana
daleko i iroko od mjesta gdje se morala ustaviti.
Ostaci Barke su locirani na oko 1520 metara visine, 'na planinama Ararata,' na taci na
kojoj se desilo teenje lave niz naplavljenu ravnicu, u koju je Barka bila uvuena i preneena
na svoju sadanju lokaciju na niem nivou. Nalazi upuuju da se dio brodskog dna od 36,5 x
12 m raspuknuo proboden velikom krenjakom stijenom koja je isplivala na povrinu dok se
ostatak broda spustio do svog sadanjeg boravita. Njegova duina od 157 m je dosledna
biblijskom izvjetaju koji je Mojsije napisao (pod nadahnuem). Poto je odgajan u Egiptu, on
je koristio egipatski lakat od 52 cm.
PRETPOTOPNA PROIZVODNJA METALA
Moje veliko zanimanje probudila je velika koliina stijene udnog izgleda koja se
nalazila u ovom odjeljku brodskog dna. Bila je vrlo slina stijeni koju sam naao ispod
polomljenog odjeljka. Vjerujem da je ova stijena bila balasni materijal smjeten u utrobi

36

Simpozijum Ima li Boga

Barke, i kad se dio dna odvalio, velika koliina balasta je ispala vani. Uzorci su odnijeti
jednom hemiaru u Rejnolds Aluminijum (Reynolds Aluminium) i ispitani. On je bez zadrke
kazao da se radi o proizvedenim ostacima metala ili okamenjenoj lavi koja je isplivala iz
rastopine metala. Jedan uzorak je sadrao preko 84% mangana. Drugi je sadrao visoku
koncentraciju aluminijuma a ostali pak moduli vie od 70% titana, metala koji je najvri i
najlaki od svih metala, koji se danas veoma koristi u zanatstvu i svemirskom hardveru. Ovo
je vrlo zanimljivo, jer proces putem kojeg se titan mogao proizvesti kao metal bio je poznat
tek 1936. godine. Bibilja u Postanju 4:22 kae: A i Sela rodi Tovela, koji bjee vjet kovati
svata od mjedi i od gvoa; a sestra Tovelu bjee Noema.
DREVNA NADGROBNA PLOA
Iznad podruja gdje je ovaj odjeljak broda pronaen bila je jedna drevna 'nadgrobna
ploa.' Ova ploa je sadrala brojne gravure u kojima se inilo da postoje tri razliita oblika
pisanja. Jedan njen segment je bio osobito itak. Bila je to scena koja slika jedinstven greben
upravo iznad mjesta nadgrobne ploe, i planinu u pozadini. U krupnom planu je bio brod sa
osam lica na njemu, i dva gavrana (jedan koji leti iznad broda i drugi iznad planine). Ostatak
gravure je slikao nekoliko ivotinja. Ali vanost ove ploe je bila u tome to je oblik broda
bio gotovo istovjetan sa fotografija objekta nalik brodu snimljenim iz vazduha. Ovih osam
lica unutar broda zahtijevaju malo pojanjenje. Ali najvanije mi je bilo to to je ova
nadgrobna ploa bila upravo ispod mjesta gdje sam pronaao odjeljak od 36,5 x 12 m za koji
vjerujem da je bio dio brodskog dna. Izgledalo je da je ploa oznaavala lokaciju prvobitnog
prizemljivanja Barke.
KAMENA SIDRA IZ BARKE
Takoe je zanimljivo ono to sam pronaao u okolini. Svuda okolo bila su razbacana
ogromna kamena sidra sa rupama na vrhu kroz koja se provlaio konop, koja su vjerovatno
koritena za stabilnost broda za vrijeme oluje. Na nekima od njih su krstovi i slike osam ljudi.
Premda se zna da ih Noje vjerovatno nije urezao, nesumnjivo je da su mnogi ljudi u prolim
vjekovima prepoznali ovo mjesto kao poivalite Barke.
Pronaeni Nojeva kua, vinograd i oltar?
Pronaene su i druge fascinantne stvari, kao to su zidovi kue od kamena, za koju
sam ubijeen da je pripadala Noju i njegovoj porodici. Njen kameni pod je postavljen oko
etiri stope u zemlji a krov je nestao. Iza kue nalazi se ograda. Biblija kae da je Noje bio
ratar, to znai osoba koja gaji vinovu lozu. On se ak bio i napio od vina (Postanje
9:20,21). Iznad kue u planinskoj udolini naen je oltar napravljen od stijene koji ima
stepenicu visoku 90 cm do svog vrha. Ovo je bilo logino za ljude prije potopa koji su bili
dinovskih proporcija. Postoji mjesto gdje su rtvovane ivotinje i korito urezano u stijeni
gdje je oticala krv. Veliki oblutci bili su smjeteni kao mogua stanka za ivotinje koje su
trebale biti rtvovane.

37

Simpozijum Ima li Boga


Radi boljeg razumijevanja, evo jedne neophodne napomene: Gospod je ustanovio sistem rtava sa
Adamom i Evom nakon to su oni prvo sagrijeili. Kazao im je da je kazna za grijeh smrt. ivot rtvovanih
ivotinja trebao je biti stalno podsjeanje na to. Ali to je daleko vanije, ovaj rtveni sistem je ukazivao na
vrijeme kada e Isus, Jagnje Boje, biti rtvovan na krstu, da spase od grijeha ne samo Adama i Evu ve svakog
ko e se ikad roditi od njihovog vremena do kraja svijeta.
Bog je kazao Adamu i Evi da slijedei Njegove upute o rtvama, i traei oprotaj kad sagrijee, nee
morati da snose konsekvence ili strahotu druge smrti. Biblija jasno konstatuje da e dua koja zgrijei umrijeti.
Jer svi sagrijeie i izgubili su slavu Boju. Ovaj sistem ustanovljen u Edemu imao se praktikovati do Isusove
smrti na krstu kad je tip zamijenio antitip. Ove slube su od tada prikovane na krst ili prestale vaiti. Spasenje se
dakle moglo imati jedino prihvatanjem Isusove rtve.

Jedna od najzanimljivijih karakteristika ovog mjesta bila je ono to se nalazilo u


dvoritu ispred kue. Tamo su bilije velike stijene, jedna uspravljena a druga poloena na
zemlju. Naao sam dvije oaravajue slike ugravirane na ovim kamenovima. Preko vrha
svake je bio ctre oblika barke; ispod je bila krivulja koja je izgledala kao talas na okeanu, a
iznad vrlo jednostavan obris broda; iz broda je izlazilo osam ljudi. Prvi i najvei bio je
mukarac, zatim druga po veliini ena; sledee troje ljudi bili su svi iste veliine a svi manji
od najvee ene i mukarci. Poslednje i najmanje figure bile su tri ene. Izgleda mi sasvim
jasno da su ovo bile ikonografske reprezentacije osmoro preivjelih od potopa, kako svi silaze
s broda sa dugom iznad svojih glava.
Tada sam se pitao ta sve ovo znai. Kad sam paljivije prouio ova dva spomenika,
zapazio sam na onom koji je leao na zemlji da najvea ena (koja je morala predstavljati
Nojevu suprugu) ima zatvorene oi i pognutu glavu. Na veoj stijeni koja je jo uvijek bila
uspravljena, moglo se primjetiti da OBOJE, prva ena i prvi ovjek (Noje) imaju zatvorene
oi i oborene glave. Poto su bili ispred kue, zakljuio sam da bi to morali u stvari biti grobni
kamenovi Noja i njegove supruge. Ikonografija je pokazivala da je PRVO umrla njegova
ena, jer su na njenom kamenu samo NJENE oi bile sklopljene. Kad je Noje umro, OBOJE
su predstavljeni kao mrtvi.
Kako sam napredovao sa svojim istraivanjem, neki dobro poznati naunici i ljudi su
se eljeli ukljuiti u rad. Jedan je bio Don Bomgardner (John Baumgardner), fiziar u Los
Alamos nacionalnoj laboratoriji, vladinoj ustanovi visokog profila u Novom Meksiku. Drugi
je bio Dejvid Fesold (David Fasold), svjetski poznati strunjak za ispitivanje podmorja i
ruevina. Takoe Dejms Irvin (James Irwin), bivi astronaut, koji je bio od velike pomoi ali
je sada mrtav. Zajedno smo koristili najsavremenije sonarne i druge ureaje za snimanje, kao i
super senzitivne detektore za metal sa kojima smo bili u stanju da skiciramo nadgrae i
konturu broda.
Najzanimljivije otkrie vezano za brod bila je iroka upotreba elinih nosaa i
zakivaka, to je i bilo logino za dranje broda ove veliine zajedno. Don Bomgardner je u
Los Alamosu ispitao ovaj elik za koji se pokazalo da sadri vrlo visok stepen gvoa kao i
tragove aluminijuma. Iz tih otkria moglo se sakupiti dovoljno informacija da se konstruie
model kako je brod izgledao. Imao je velike sidrene kamenove koji su bili razbacani svuda po
tom podruju. Na mnogima su bili uklesani krstovi koje su napravili posjetioci ovog podruja
prije vie stotina godina.

38

Simpozijum Ima li Boga

OKAMENJENO DRVO BEZ GODOVA


Mogli smo da vidimo izblijedjela okamenjena drvena rebra i brodske pregrade. Ponio
sam uzorke okamenjenog drveta u Galbrajt laboratoriju u Noksvilu, Tenesi. Analiza je
pokazala ukupni sadraj organskog karbona u uzorku upuuje da se zasta radilo o drvetu. Ali
zbunjivao nas je nedostatak godova dok nijesmo shvatili prije potopa nije bilo kie. Biblija
kae da je zemlja bila natapana rosom. Godovi se javljaju samo kad sezonske kie dolaze i
odlaze.
Tako me je Gospod doveo do ovog najvanijeg od svih arheolokih otkria
savremenog doba. Nema nikakve sumnje da je On pripremio ovo otkrie kao dokaz protiv
ideja da je Biblija zbirka bajki, ukljuujui i izvjetaj o potopu.
Potvrda da se potop zaista dogodio i da su pronaeni ostaci Barke, to su verifikovali
mnogi uvaeni izvori, dodaje jo jedan udarac posmrtnom zvonu teoriji evolucije, koja je
istrajno odricala da se dogodio globalni potop, izjavljujui da je pria o Noju i potopu bila
samo folklor. ak iako sav folklor ima priu o potopu, to se nije moglo dokazati. Kako je Bog
nastavio da vodi ljude do sve vie i vie dokaza, podloga za evoluciju je postajala sve slabija i
slabija kao to ete otkriti u ovom simpozijumu. Ubijeen sam da na kraju evolucionisti i
ateisti nee imati drugog izlaza do da priznaju istinu. Svako ko eli da sazna vie Barci i
mojim otkriima moe mi se javiti poslije veeranjeg sastanka. Imam dodatni materijal o
Barci i mojim drugim otkriima u foajeu. Sve ono to taj materijal sadri bilo mi je od
pomoi u mom istraivanju.

OTKRIA DONATANA GREJA


Prije dvije sedmice imali ste prednost da sluate izlaganje mojega dobrog prijatelja i
kolege, dr. Donatana Greja. On i ja smo zajedno radili na mnogim projektima u stvari, bio
mi je od velike pomoi sa svojim arheolokim obrazovanjem. Imao je TV seriju na kojoj je
prezentirao svoja otkria i iskustva, od kojih su neka bila plod naeg zajednikog rada. On je
iznio na svjetlost dana, kao to ste uli prole nedelje, brojna otkria koja imaju velike
implikacije. Oprostite mi ako neto previdim, ali elim vam pokazati kako smo povezali sve
konce zajedno. Ono to u podijeliti sa vama moe se nai u njegovoj knjizi Tajne mrtvih
ljudi.
Drevni crtei i spisi sa podruja Mesopotamije nagovjetavaju da su oni bili upoznati,
i imali kontakt sa vanzemaljcima i svemirskim putovanjima. Naene su brojne slike leteih
tanjira i ljudi u svemirskim odijelima. Poznato je da su Egipani praktikovali galvaniziranje,
jer pronaene su kuglice veliine zrna pijeska ugravirane i presvuene zlatom. Slike pokazuju
neto to lii na svjetlosne kugle sa icima i brojnim icama koje izlaze iz njih.
Sumerski narod koji je ivio neposredno posle potopa a prije Egipana, bio je
vjerovatno najnaprednija civilizacija antikih vremena. Zaharija Siin (Zecharia Sitchin) je
napisao jedan lanak u oktobarsko-novembarskom izdanju magazina 'Nexus.' U tom lanku
on je opisao sposobnosti Sumera.
Sumerska civilizacija nas vraa gotovo est hiljada godina unazad. Brojne aspekte
ove zadivljujue civilizacije opisao sam u svojoj knjizi 12-a planeta. Bez najave, niotkuda,

39

Simpozijum Ima li Boga

iznikla je civilizacija koja je imala velike gradove, visoke hramove, palate, sudove pravde,
trgovinu, brodarstvo, navodnjavanje, metalurgiju, matematiku, medicinu; njen narod imao je
kraljeve i svetenike, sudije i doktore, plesae i muziare. I povrh svega, pismo, zapise, kole,
literaturu, epske prie i poeme. Svaki aspekt visoke civilizacije koji moemo zamisliti imao je
svoj poetak, svoju prvinu u Sumeriji.
Ali od svega najvie zauuje sumersko znanje na polju astronomije. Zapanjujua je
injenica da sve principe sferine astronomije, koja je osnov savremene astronomije, koje smo
naslijedili dolaze od Sumera. Koncept nebeske sfere, ose, orbitalne ravni, kruga od 360
stepeni, grupisanja zvijezda u konstelacije, podjela neba na dvanaest kua zodijaka - ak i
slikovni prikaz zodijaka i njihovih imena sve to moete zamisliti, nalazimo na sumerskim
astronomskim ploama.
U koli su nas uili da je prvi koji je zapazio da Sunce ili zemlja nijesu u sreditu
naeg planetarnog sistema bio Kopernik, 1543. godine. Ali nije tako! Otkriveni su sumerski
slikoviti prikazi koji ne samo to pokazuju da ni Sunce ni Zemlja nijesu u centru, ve i sve
planete za koje mi danas znamo (plus jo jednu, to emo objasniti kasnije). U mnogim
astronomskim tekstovima gdje su ove planete nabrojane, imenovane i opisane, i nazvane
lanovima Suneve porodice, one ine, zajedno sa Suncem i Mjesecom, jednu dvanaestolanu
porodicu.
Upoznatost Sumera, hiljadama godina ranije, sa svim ovim lanovima sunevog
sistema je zadivljujua. Do nedavno ni sami nijesmo znali da ima jo planeta iza Saturna.
Uran je otkriven 1781. godine. Ovo nam moda neto govori o naem neznanju kad shvatimo
da, kad su Bota (Botta) i Lejard (Layard) otkrivali u Mesopotamiji ploe sa svim ovim
astronomskim podacima, ak nijesmo nita znali ni o postojanju Neptuna; jer Neptun je
otkriven tek 1846. godine. I Pluton, tzv najkrajnja planeta, je otkriven ne vizuelno ve
matematiki tek 1930. godine prije nepunih sedamdeset godina. Ipak, dok se planetarni
spisak ustanovljavao jedan za drugim, Sumeri su sve to znali.
Zaista, kad je NASA-in svemirski brod Vojader-2 (Voyager-2) doao do Urana 1986.
godine i odaslao prve snimke te udaljene planete u gro planu, bukvalno sam skoio sa svoje
stolice i uzviknuo: 'Ali ovo u potpunosti odgovara opisu koji su Sumeri nainili prije 6000
godina!' Zatim, poto je Vojader-2 morao da ide na jo udaljeniji Neptun 1989. godine,
napisao sam lanke predviajui da e se otkriti plavo-zelena vodenkasta planeta, sa mrljama
na svojoj povrini. Znao sam to unaprijed jer Sumeri su tako opisali Neptun...
Siin se dalje vrlo trudi da pokae kako su drevni ljudi posjedovali znanje o
svemirskim putovanjima i da su Sumeri identifikovali vanzemaljce kao Anunakije.
U svom traganju za Vavilonskom kulom, pokuao sam da izvuem neku ideju iz
onoga to Biblija govori i iz dokaza oko tog podruja, kako se zemlja ponovo naselila posle
potopa od Noja i njegove porodice. Donatanova istraivanja su mi puno pomogla. Otkria
upuuju na jednu vrlo naprednu civilizaciju koja je iznenada iznikla i egzistirala u isto vrijeme
kad i rana Sumerska civilizacija, koja je bitisala odmah posle potopa i bila rezultat
raseljavanja naroda iz Vavilona. U svojoj poslednjoj monografiji o Vavilonu, on kae:
Ova napredna civilizacija ivjela je u Induskoj dolini u Pakistanu. Rana Induska
civilizacija bila je potpuno nepoznata do poetka ovog vijeka kad je graena eljeznika
pruga i radnici otkrili ruevine od opeka. U iskopinama su otkriveni gradovi koji su bili

40

Simpozijum Ima li Boga

tehnoloki napredni do mjere koja moe konkurisati nekim dananjim. Vil Durant (Will
Durant) u knjizi Pria o civilizaciji (The Story of Civilization) je rekao: 'Ova otkria
potvruju postojanje... tokom etvrtog i treeg milenijuma prije Hrista visoko razvijenog
gradskog ivota; i prisustvo, u mnogim domovima, bunara i kupatila kao i razraenog
drenanog sistema, to upuuje na socijalno stanje graana koje je u najmanju ruku bilo ravno
onom to je otkriveno kod Sumera, i supreiornije od onog koje je prevladavalo u savremenom
Vavilonu i Egiptu... ak i u Uru kue ni u kom sluaju nijesu bile ravne u pogledu
konstrukcije onima u Mohenjo-Darou.' (str. 394, 395)
Ruevine Mohenjo-Daroa su nevjerovatno dobro ouvane. One nijesu zidane samo od
opeke, ve i od peene i suene cigle. One su ostale netaknute usled kia, blata ili drugih
nepogoda, to nije svojstveno opekama suenim na suncu. Ali to je moda bio razlog to je
njihova civilizacija nestala. Hiljadama godina pei su gorele, a drvee je bre raslo. uma
die, isputajui vodenu paru, koja se skuplja u atmosferi i vraa u obliku kie. Ukloniti
drvee znai prekinuti ciklus. U svojoj pohlepi za peenim ciglama, Harapani (ime koje
arheolozi koriste za ovaj narod) mogli su lako obratiti svoju dolinu u pustinju.... Nekad je u
toj dolini bila jedna mona civilizacija. Danas je ona pustinja. (Empires in the Desert,
page.99, Robert Silvenberg, Chilton Books, Philadelphia, NY, 1963)
Iskoristio sam ove informacije da odredim vjerovatnu migraciju Nojeve porodice od
stanita barke na Araratu u Turskoj do Vavilona a zatim u ostali dio svijeta. Slijede neke od
mojih ideja. Koristiu se i navodima iz Donatanovih i drugih knjiga.
NAJRANIJI ISPLANIRANI GRAD
Kad su se ljudi razili iz Vavilona, bili su opremljeni velikim znanjem. Od Noja i
njegovih sinova nauili su o gradovima i tehnologiji. Kad su osnovali sopstvene civilizacije,
koristili su to znanje u planiranju svojih gradova: '...Mohenjo-Daro... je najraniji isplanirani
grad koji se ikad naao negdje u svijetu. Sastoji se, poput veine induskih gradova, od jedne
velike rezidentalne povrine na svom najniem nivou na koju sa zapada gleda visoka citadela,
na utvrenom i mnogo manjem prostoru. Ispod citadele, nalazio se briljivo osmiljen grad za
oko 40.000 ljudi po obrascu reetke ispresijecan sa 12 glavnih kaldrmisanih ulica, svaka irine
od oko 9-13 m. Ova ulina mrea je opasavala gotovo jednake blokove, a svaki blok se
sastojao od stotinak kua koje su bile vrlo blizu jedna uz drugu i otvarale se u uske prolaze. Ti
prolazi variraju u irini od oko 1,2 do 3 m, i pravljeni su sa estim krivinama za desnom
rukom to je vjerovatno sluilo kao prelom protiv vjetrova. Najvei broj iskopanih kua je
bilo vrlo prostrano, sa nekoliko prostorija oko centralnog dvorita, bunar i stepenite do
gornjeg sprata.' (Lost Worlds, by Alistair Service, Collins/London, 1981)
Mnogi izvjetaji o ovim gradovima pominju injenicu da nije bilo vrata ili prozora na
glavnim ulicama, to se pripisuje nekoj vrsti 'kontrole vjetra' ili slinom objanjenju. Ali ja
pretpostavljam da je ovo bilo zamiljeno kao zatita od divljih ivotinja koje su se znatno bre
mnoile od ljudske populacije.

41

Simpozijum Ima li Boga

NAPREDNI DRENANI SISTEMI, VODOVODI, KUPATILA


Ali ono to najvie zapanjuje je napredan dizajn i konstrukcija ovih gradova: 'Neke
domovi su tako dobro ouvani da bi se i danas moglo ivjeti u njima, a koristili su i kupatila
kao i sisteme za navodnjavanje i drenau.... U stvari, za jedan primitivni grad, taj induski grad
nije oskudijevao ni grandioznou ni komforom. Glavne avenije su bile u nekim sluajevima
iroke i preko 10 m, a neke su presijecale grad sa jednog kraja na drugi.... Njihov drenani
sistem je udesno ouvan, i prema arheolozima, to je najgenijalniji i napotpuniji sistem za koji
se u antici zna. Kanali od opeka, koji su bili smjeteni ispod ulica, primali su otpadne vode iz
cijevi koje su bile smjetene u svakoj kui, i povezane sa kanalizacijom od kamena. Ovi
kanali su periodino bili snabdjeveni septikim jamama koje su se mogle lako istiti, dok je
bilo neophodno samo pomai nekoliko opeka da se oiste mali odvodi na ulicama u sluaju da
se zapue.... Oni su bili konstruisali itav vodovodni sistem koji je prikupljao vodu od kinih
padavina izvan grada i distribuirali je preko dovitljivih vodova od opeke koji su je sprovodili
u bunare svake kue.... Ovi dovodi su napajali kupatila. Svaka kua je imala svoje kupatilo i
ona su bila umnogome slina onima koja se i danas koriste u Indiji....' (The World of
Archeology, Vol.1, page 97-98, by Marcel Brion, Mac Millian Co., 1959)
Karakteristike vrijedne panje i koje se iznova nameu, pie Mortimer Viler
(Mortimer Wheeler), su insistiranje na snabdijevanju vodom, kupatilima i drenai.... U
nekim kuama su bile postavljene WC olje zapadnog tipa u prizemlju ili na prvom spratu, sa
slivnicima a ponekad i stepenastim kanalom kroz zid do septike jame ili vanjskog odvoda od
opeka. Ovi kanali od opeka su bili vrlo dobro napravljeni i pametno osmiljeni. Nigdje drugo
u antikom svijetu, osim u palati kralja Minosa od Krita, ne postoji tako savremen pristup
odlaganju otpada. (Empires in the Desert, page 108, Robert Silvenberg, Chilton Books,
Philadelphia, NY, 1963).
Pretpostavljam da je ovo napredno znanje o odlaganju otpada, itd. dolo od onoga koji
je imao struno znanje o tom predmetu nakon suivota sa sedam drugih ljudi preko godinu
dana na brodu ispunjenom ivotinjama svih vrsta.
U dobro utvrenoj citadeli Mohenjo-Daroa nalazi se nevjerovatno veliko spremite za
ito. Ovo je veoma velika graevina, 45 m duga, 23 m iroka, sa zidovima visine 6 m. Ova
itnica je imala 27 blokova sa izdubenom istovarnom rupom za kola koja su dopremala ito.
Ambar u Harapi, drugom gradu Induske doline iz istog vremena, bio je izgraen u dva reda
koja su bila izdijeljena sa est prolaza. Trouglasti ventilacione ahte pokrivale su stranji dio
itnica. Spolja se nalazilo 17 okruglih platformi za radnike koji su procesovali ili mljeli ito u
brano.
Ljudi ove induske civilizacije su poznavali ne samo planiranje i konstrukciju gradova,
ve su gajili i penicu, tikve, jeam, datule i pamuk. Lovili su rijenu ribu mreama. Gajili su
stoku, ovce, svinje i perad. Njihove zanatlije pravili su statue i figure takvog kvaliteta da bi
ovjek mogao pomisliti da su dole iz Grke, preko 1000 godina kasnije. Oni su takoe
pravili moderan nakit od zlata, srebra, bakra, koljki ili kamena. Imali su svrdla, kao i 'kuno
posue i toalet pribor; obojanu i ravnu grnariju, runo raenu ili obraenu na kotau; kocke i
ahovske figure; kovanice starije od svakih koje su prethodno bile poznate...poluporculan
odlinog kvaliteta; rezbarenje u kamenu superiornije od sumerskog; bakarno oruje i opremu,

42

Simpozijum Ima li Boga

i bakarni model dvokolica, koje je jedan od najstarijih primjera prevoza na tokovima; zlatne i
srebrne narukvice, naunice, ogrlice, i drugi nakit tako dobro izraen i glatko ispoliran,
kae Maral (Marshall), 'da bi se moglo uiniti da dolaze iz juvelirnice na Bond Stritu a ne iz
jedne praistorijske kue od prije 5000 godina.' (Our Oriental Heritage, Vol.1, page 395, of
The Story of Civilization, by Will Durant, Simon&Schuster, 1954).
Oni su imali mast za usne, minku za oi koja se i danas koristi (kohl) i parfeme!
'Blizu ovoga, pronaena je prva mast za usne poznata u antici je pronaena u jednom
pravougaonom komadu od crvenog okera, koju su elegantne dame koristile u dalekoj prolosti
da poprave prirodnu boju svojih usana i obraza. Ovaj stik, iji jedan kraj je bio potroen na
ije li se usne stavljao prije pet hiljada godina? leao je na malom niskom stolu iza vaza od
kohla, boica parfema, ukosnica i bronzanih britvi.' (The World of Archeology, Vol.1, page
113, by Marcel Brion, Mac Millian Co., 1959)
Oni su ak imali pse i make unutar svojih gradova to upuuje da su one bile vrlo
pitome. Dokaz za ovo dolazi iz opeke pronaene u gradu anhu-Daro, koja nosi tragove
majih stopa koji se lagano ukrtaju sa pseim. Dok se ova opeka suila prije odlaska u pe,
maka je morala pretrati preko opeka velikom brzinom, praena psom koji je jurio, to se
vidi iz dubokog otiska njihovih apa.
Sve ovo daje potpuno novo znaenje onoj uzreici 'nema nita novo pod suncem....'
Ovo se takoe moe primijeniti na soiva i naoare koji su pronaeni u Egiptu,
Nineviji, Nimrodu i Vavilonu. Plini (23 god.n.e.), Pitagora, Plutarh i Arhimed, svi oni
pominju naoari i uveliavajua soiva. Ono to su drevni ljudi znali i zapisali o astronomiji
nagovjetava da su morali imati neku vrstu teleskopa.
Jednako zapanjujua su umjetnika ostvarenja drevnih graditelja. Na rubu libanonskih
planina, na preko 700 m nadmorske visine nalazi se Baalbek. O ovom mjestu nita se nije
znalo do vremena kada su Rimljani doli i izgradili ogromna zdanja na postojeim
ruevinama. Ali te postojee ruevine su neto najzapanjujue to je ikad pronaeno. Tu je
naena najvea klesana stijena na zemlji. Ona je promjera 20,7 sa 4,3 m. Danas, sa naim
usavrenim ininjerskim metodama, pitanje je da li bismo mogli pomijerati stijene takve
veliine.
Ali ovi rani graditelji ne samo da su klesali ove ogromne blokove, ve ih i premjetali!
Na Baalbeku, to vam je Donatan moda spomenuo, nalaze se ruevine na kojima su
Rimljani mnogo kasnije gradili. Tri velike stijene na ovom prostoru su razmjera 19 x 4 x 3 m,
a bile su smjetene iznad postolja koje je visoko 7 m od tla. Ko god da je sagradio ovu
strukturu posjedovao je ininjerske sposobnosti koje prevazilaze nae nalue snove. Ovo je
primjer kako je pretpotopno znanje preneeno sa Noja i njegovih sinova na njihove potomke
nakon potopa. I kako je vrijeme prolazilo, ovjek je IZGUBIO mnogo od ovog znanja i
sposobnosti.
OBELISCI DREVNOG EGIPTA
Iako su konstruisane nekoliko stotina godina kasnije, velike kamene kule koje su
podizali drevni Egipani su umjetnika ostvarenja koja su dugo zbunjivala dananje ininjere.
Jedna se nalazi u zemlji visine 42 m a teine od oko 1.170 tona, koja nije zavrena zbog

43

Simpozijum Ima li Boga

drobljenja granita blizu njenog sredita. Lanisirane su mnoge teorije o tome kako je ovaj
primitivni narod mogao izvoditi takva zadivljujuja umjetnika djela u ininjeringu, kao to
je konstruisanje i podizanje ovih obeliska i piramida, ali injenica je da su oni to radili.
STROJEVI
Da se poznavanje ovih zagonetnih otkria koja se ne mogu objasniti jednostavno
skloni u stranu i zaboravi, sigurno bi se ona smatrala neobinim i mogla nai jedino u
senzacionalistikim knjigama koje odgovaraju tabloid asopisima i utoj tampi. Ozbiljni
naunici ostaju nijemi nad njima, nemoni da objasne njihovu egzistenciju.
Jedan takav primjer vam je moda pomenuo Donatan preprole sedmice. Ovo je
otkrie iz 1900. godine. Te godine jedan ronilac je otkrio olupine grkog broda iz III vijeka
prije Hrista, natovaren statuama i drugim predmetima. Ali naao se i jedan udni objekat,
bronzani instrument obavijen vapnenim naslagama. Kad je osuen i otvorena drvena kutija,
razdvojio se u 4 ravna fragmenta koji su otkrili djelove pogonskih kotaa. Dok se ne moe
tano ustanoviti zata se ovaj ureaj koristio, x-zraci su otkrili vie od 30 kotaa raznih
veliina koji su se preplijetali u paralelnim ravnima.
Ima jedan ureaj koji se pominje u drevnim zapisima koji je moda slian ovome.
Cicero i Ovid su pisali o jednom genijalnom planetarijumu koji je izumio Arhimed a koji je
simulirao kretanje sunca, mjeseca i pet planeta. Vjerovatno nikad neemo znati kakav je taj
ureaj bio ili ko ga je napravio. Ali ponavljam, zapaamo da je znanje, za koje smo mislili da
pripada naem vremenu, samo dio onoga to je ve davno zaboravljeno. (Mysteries of the
Past, p.157, by L.Casson, R.Claiborne, B.Fagan, W.Karp, Am. Heritage Pub, 1977)
DREVNE BATERIJE
Postoje brojna otkria predmeta koja su po izgledu opisana kao dry-cell baterije. Jedan
primjer je ono to je pronaao njemaki arheolog Vilhelm Konig (Wilhelm Konig). Dok je
istraivao jedno drevno nalazite u dananjem Iraku, otkrio je zemljanu vazu koja je
sadravala gvozdeni tapi postavljen unutar bakarnog cilindra. Ideja da ovo lii na bateriju
potkrijepljena je otkrivanjem tapia koji su vjerovatno korozirali od kisjeline (mogue
siretne ili vinske). Ipak, mi mislimo da je baterija izumljena oko 1800. godine nae ere.
(Into the Unknown, The Readers Digest Association, Inc.)
Vajatovi zakljuni paragrafi dobro sumiraju njegove misli:
Postoje mnoga otkria predmeta koje je nainila neka napredna tehnologija a koja se
nijesu mogla objasniti pa su stoga zaboravljena. Ona nas samo dovode u nedoumicu i
zbunjuju. Danas, briljantni naunici i kolarci mogu govoriti svijetu da su pronali crne
rupe i druga otkria koja se ne mogu dokazati, ali trebalo bi da ute dok ne objasne
jednostavne dokaze koji pokazuju da su prvi ljudi posjedovali golemo znanje i sposobnosti
koje smo mi tek skoro ponovo otkrili. Dokazi o ljudskoj istoriji su jasni onima koji hoe da
vide.
Otkrie ovih naprednih civilizacija toliko glasno vie protiv ideje o evoluciji ovjeka
iz niih oblika ivota, da evolucionistima ne ostavlja nijedno logino pribjeite. ovjek nije
evoluirao ve se prije degenerisao sa svakom sledeom generacijom.

44

Simpozijum Ima li Boga

NIJEDNA OD BROJNIH VRLO DREVNIH CIVILIZACIJA NE POKAZUJE


NIKAKVE ZNAKE INTELEKTUALNE INFERIORNOSTI U ODNOSU NA NAS DANAS.
Ovo pokree pitanje o tzv humanoidima i primitivnim plemenima koja se vide u dananjem
svijetu. Odakle su dola? Ovo je napotvrdniji dokaz koji se moe nai o degeneraciji ljudskog
roda koje su potomci Noja i njegove porodice. Ovo je svakako evolucija, ALI SA
SILAZNOM TENDENCIJOM.
Na kraju, veoma vam preporuujem, ukoliko to ve nijeste uradili, da nabavite knjigu
Donatana Greja, Tajne mrtvih ljudi. Nalazim da je to vrlo uticajna knjiga koja zarobljava
matu i iznosi na svjetlost dana zapanjujue i snano potkrijepljene dokaze koji podravaju
stvaranje zemlje boanskom intervencijom, i njeno naseljavanje biima super inteligencije i
znanja.
Podijelio sam sa vama ono zata vjerujem da me je Gospod vodio da otkrijem. Znam
da je kasno, ali za one koji ele ostati kad se raziemo, prikazaemo video trake sa dokazima
mojih istraivakih projekata. Zahvaljujem svima na dolasku i strpljivom sluanju. Neka vas
Bog blagoslovi. Laku no!
Hvala vam Rone na vaoj nadahnutoj i fascinantnoj prezentaciji. elim sve da vas
podsjetim prije nego se raziemo, sledee sedmice imaemo gosta govornika Dr.Roberta
Dentrija (Robert Gentry) kojega e najaviti na lini prijatelj i autor Dord Vandeman
(George Vandeman), voditelj TV programa Pisano je (It is Written) u penziji. Dr. Dentri
e iznijeti svoje uzbuujue otkrie kako stijene objavljuju da je zemlja trenutno ula u
postojanje. Svoja otkria je pretoio u knjigu pod naslovom 'Zemljina mala misterija' (Earth's
tiny mistery). Njegove dokaze vodei svjetski naunici nijesu mogli pobiti. Nemojte
propustiti ono to on ima da kae.

45

Simpozijum Ima li Boga

Peto predavanje (12. jul 1997.)


Izlaganje Boba Dentrija: SVJEDOANSTVO GEOLOGIJE
Veeras imamo osobito zadovoljstvo da vam predstavimo dva ovjeka koja su mi vrlo
posebna. Dr. Dord Vandeman, zapaeni TV predava i propovjednik e najaviti Dr.Boba
Dentrija, dobro poznatog fiziara koji radi za NASA-u i svemirsku agenciju. Razlog za ovo
je to je starjeina Vanderman osoba koja je vodila Boba u prouavanju o Bogu i Njegovoj
ljubavi.
Veliko mi je zadovoljstvo da vam najavim mog linog prijatelja, pastora Dorda
Vandemana.
Hvala vam Devon. Nestrpljivo sam isekivao dolazak ovdje otkako ste me pozvali vi i
Dr. Bob. Ono to u s vama podijeliti usput vam najavljujui Boba sam uzeo iz mog malog
pamfleta, Vjerujem u ono to vidim (Seeing is Believing), etvrta glava pod naslovom
Tragovi u stijeni. Ovo se tie direktnog geolokog dokaza koji podupire trenutno stvaranje.
Ako elite vie detalja, Bob je napisao iscrpan izvjetaj u knjizi pod naslovom Mala
misterija stvaranja.
OTISCI STVORITELJEVIH PRSTIJU
1968. godina je bila gorka pilula za progutati. Januar je otpoeo zarobljavanjem
amerikog broda Pueblo od strane Sjeverne Koreje i okantnom Tet ofanzivom u Vijetnamu.
Proljee nas je doekalo ubistvima Martina Lutera Kinga i Roberta Kenedija. Ni ljeto nije
donijelo olakanje poto su vijetnamski mirovni pregovori razvueni a antiratni protesti
intenzivirani!
Nema sumnje, 1968. je bila godina koju bismo eljeli to prije zaboraviti, osim one
veeri uoi Boia kad nam je doao zraak nade. Uzbuenje je bilo na vrhuncu jer su ljudi
po prvi put u istoriji lansirani na mjesec. A oni su bili Amerikanci! Jedva da smo mogli
vjerovati sopstvenim oima dok je televizija prenosila dramatinu lunarnu perspektivu ispod
Apola 8. Astronauti Frenk Borman, Dejms Lovel i Vilijam Anders su poslali svoje boine
pozdrave sa udaljenosti od etvrt miliona milja. Zatim su nam proitali prvu glavu jedne stare
Knjige. Utjene rijei, nekako bliske a ipak skoro zaboravljene: 'U poetku stvori Bog nebo i
zemlju.'
New York Times, u komentaru na to itanje Svetog Pisma iz mjeseeve orbite, je
zapazio: 'Na neki nain to je bilo ba ono pravo.' Da, jer ta bi bilo prikladnije za nae
astronaute od priznanja da plava sfera koju su promatrali u pozadini ne postoji sluajno, ve
zato to je Bog tamo postavio?
Nekoliko mjeseci posle misije Apola 8, uo sam za jedan neobian dogaaj koji se
zbio te Badnje veeri. Prirodno, brojni izvjetai su bili prisutni u Svemirskom centru u
Hjustonu, neki i iz stranih zemalja. Meu njima bila su i dvojica iz zemlje koja nema
hriansku podlogu. Ovi ljudi su bili duboko impresionirani dok su astronauti itali iz
Postanja. Zraci ovih velikih rijei dotakli su njihove umove i srca.

46

Simpozijum Ima li Boga

Ne shvatajui da sluaju Sveto Pismo, upitali su nekoga iz NASA-e da li se moe dobiti


spis iz kojeg su astronauti itali. Ameriki zvaninik je odgovorio sa sa osmjehom punim
znaenja: 'Oh, da, kad se vratite u svoju hotelsku sobu, samo otvorite ladicu svog nonog
ormaria. Nai ete knjigu u crnom povezu. Spis iz kojeg su astronauti itali je upravo na
prvoj stranici.'
U poetku stvori Bog. Izgleda udno, ali mnogi hriani u Americi nijesu pokrenuti
ovim besmrtnim rijeima kao to su bili oni novinari ateisti. ak i mnogi naunici i vaspitai
koji idu u crkvu tragaju za porijeklom ivota, otkrivajui se nesposobnim da prihvate neki
odgovor koji ukazuje na Stvoritelja. Oni bi rado potroili milione dolara u istraivanju
spoljnjeg svemira da otkriju nae korjene. Oni sa dobrodolicom doekuju neku drevnu
legendu ili prigrle kakvu pranjavu rukotvorinu, ali ne i biblijski izvjetaj o Stvaranju!
Izgleda kao da uivaju u besciljnom plutanju po moru neizvjesnosti. Kad bi neto
pouzdano znali, ne bi mogli vie pekulisati. A sve ovo da se izbjegne Stvoritelj! Sve da se
izbjegne moralna odgovornost?
Ubijeen sam da sumnja u Boju Rije nije samo problem logike. To je vie problem
stanovita. Ljudska priroda eli da radi to joj se svia, iako to moda ne elimo priznati.
Tako skrivamo svoje sumnje usred intelektualnih ispraznosti.
Aldos Haksli (Aldous Huxley) je rekao: Filozof koji ne nalazi znaenja u svijetu nije
primarno zabrinut za problem iste metafizike, ve se brine da dokae da nema valjanog
razloga zato on lino ne bi radio ono to eli da ini (Ends and Means, p.315).
Vidite, ako postoji Stvoritelj, onda stojimo odgovorni pred Onim koji nam je dao
ivot. Ali ako smo samo sofisticirane ivotinje koje su sluajno ovdje, onda nemamo
odgovornosti. Moemo initi ta nam se svidi, ili u najmanju ruku sve ono s ime se moemo
izboriti.
Nema sumnje, jedan Bog koji je dovoljno moan da stvara je nepopularan u naunim
krugovima. Ali u poslednje vrijeme sluamo rijei nespokoja meu naunicima. Ne mali broj
poinje da shvata da je isuvie sloen da bi nenajavljen iznikao iz smjese hemikalija
aktivirane sluajnim svjetlosnim bljeskovima. Tu i tamo nalazimo izvjesno kretanje prema
izvjetaju o Postanju, to je jedan pisac nazvao pribjegavanjem ovaca ka ideji o Stvoritelju.
Neki naunici sada slobodno objavljuju svoju vjeru u biblijski izvjetaj o stvaranju. Jedan od
njih, Robert Dentri, uzrokovao je veliko komeanje meu svojim drugovima otkrivanjem
onoga to bi jedan evolucionist nazvao malom misterijom.
Sada je vrijeme da izae Bob i ispria svoju priu. Doite doktore Bob da podijelite
svoje iskustvo sa ovim dobrim ljudima.
Hvala starjeini Vandemanu. Veliko mi je zadovoljstvo to dijelim sa vama ono to je
Gospod uinio u mom ivotu i nain na koji me je vodio. Odrastao sam u hrianskom domu
sa vjerovanjem u biblijski izvjetaj o porijeklu ivota. Ali dok sam pohaao kurs biologije za
brucoe na univerzitetu u Floridi, poeo sam sumnjati u Sveto Pismo. Od vremena kad sam
zavrio svoje studije, postao sam teistiki evolucionist dakle ovjek koji ne vjeruje u
izvjetaj o stvaranju iz Postanja ali jo uvijek vjeruje da Bog postoji.
Jednog dana jedan prijatelj agnostik mi je preporuio da gledam TV program koji se
zove Pisano je. Nijesam imao pojma da je tu bila ukljuena religija dok nijesam sledee

47

Simpozijum Ima li Boga

nedelje okrenuo tu stanicu. Ali posledica je bila da sam postao redovan gledalac. Kad je
starjeina Vandeman prolea 1959 bio u posjeti Orlandu da vodi neka predavanja, moja ena i
ja smo ga pozvali u goste.
Raspravljali smo o stvaranju i evoluciji. Izrazio mije svoje ubjeenje da oni koji
odbacuju izvjetaj o Postanju takoe diskredituju itavu Bibliju. Na primjer, Deset Zapovijesti
izvan svake sumnje ue da da je Bog stvorio svijet za est doslovnih dana. Zajedno smo
razmotrili etvrtu zapovijest:
Sjeaj se dana subotnoga da ga svetkuje. est dana radi, i svruj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni
sin tvoj, ni ki tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni ivine tvoje, ni stranac koji je meu
vratima tvojim. Jer je za est dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i to je god u njima;
a u sedmi dan poinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga. (Izlazak
20:8-11)
Ova subotna zapovijest je direktno uzdrmala moje povjerenje u evoluciju. Pokuavao
sam odrati vjeru u Bibliju izjednaavajui est dana stvaranja sa est dugih geolokih razdoblja, ali sada sam shvatio da bi u tom sluaju etvrta zapovijest morala glasiti nekako ovako:
est biliona godina radi i svravaj sve poslove svoje, a sedmi bilion godina je subota
Gospoda Boga tvojega. Tada nemoj raditi nijednog posla...jer za est biliona godina je
Gospod nainio nebo i zemlju... i poinio u sedmom bilionu godina; zato je Gospod
blagoslovio sedmi bilion godina i posvetio ga.
Ovo je malo smijeno, zar ne? I ja sam tako mislio. Tako sam dobio zagonetku koju je
trebalo rijeiti. Subotna zapovijest dokazuje da se u Postanju prva glava radi o est dana od
dvadeset etiri sata u sedmici stvaranja. Ali inilo se da nauka upuuje na drugu stvar
radiometrijsko datiranje je izgleda dokazivalo da zemlja mora biti stara bilione godina. Ovaj
konflikt izmeu Svetog Pisma i nauke doveo me je u veliku dilemu. Isprva mislio sam da
moram odbaciti pouzdanost Biblije i pokoriti se svom vjerovanju u nauku. Ipak sam se
odluio na istraivanje naunih dokaza da za sebe ustanovim da li ona moe pomiriti sa
izvjetajem o stvaranju u Gospodnjoj Rijei.
Poeo sam da shvatam osnova za evoluciju poiva na klizavom terenu. Sve je zavisilo
o sumnjivoj pretpostavci poznatoj kao UNIFORMISTIKI PRINCIP. Ova teorija pretpostavlja
da je univerzum evoluirao kroz vjekove pomou fizikih zakona koji se nikada nijesu
mijenjali. Ako bi se naao dokaz koji bi osporio postavku o uniformnosti, teorija evolucije bi
otpala. Geolozi ne bi imali osnova za pretpostavku da je radioaktivno raspadanje bilo
konstantno kroz istoriju, niti osnovu za vjerovanje da je zemlja postojala bilione godina.
Sa ovim mislima koje su mi se motale u glavi, preselio sam se sa porodicom na
podruje Atlante. Tamo sam predavao fiziku a ujedno nastavio postdiplomske studije na
Dordijskom tehnolokom insitutu. Traganje za istinom me je povelo u istraivanje
radioaktivnih oreola (to su otisci radioaktivnosti u stijenama koji otkrivaju prisustvo radijacije
mnogo prije nego je zemlja ula u postojanje). Ali direktor instituta nije dijelio ovaj
entuzijazam za prouavanje u tom novom podruju. Godinu dana je pokuavao da me
obeshrabri.
Na kraju mi je rekao: Dakle, dolo je vrijeme da vam neto otvoreno kaem. Ako
elite da poduzmete ovo istraivanje, u redu, ali ne moete na ovom tehnolokom insititutu.

48

Simpozijum Ima li Boga

Ne mislim da ete neto otkriti. Ali ta ako otkrijete? Ako bi objavili dokaze koji potkopavaju
evolutivnu vremensku skalu, ta bi se dogodilo na Dordija institutu? Bili biste prepreka za
sve. Uz ovo saznanje nijesam vie mogao nastaviti na Dordija tehnolokom institutu. Pod
tim okolnostima morao sam zaboraviti na svoje snove o doktoratu.
U ljeto 1964. naao sam se bez osnovnih sredstava za ivot, bez redovnih prihoda. Bili
smo iscrpili svoju uteevinu kao i pozajmice od roaka i prijatelja u lansiranju novog
istraivanja u ovim obeavajuim radioaktivnim prstenovima. Rijeili smo da nastavimo ovo
traganje za istinom, bez obzira na posledice.
Za sledeih nekoliko mjeseci situacija je ostala vrlo tuna po nas. Nita znaajno se
nije dogodilo u mom istraivanju. Ali onda sam poeo da opaam pod mikroskopom da su
neke stijene imale neobine prstenaste obrasce. Ovi misteriozni radiooreoli pruali su dokaz o
radioaktivnosti sa prolaznim postojanjem, koja je trajala samo kratko vrijeme i onda nestala.
Dopustite mi da objasnim kako biste razumjeli o emu govorim. Pretpostavimo da
imam au vode i stavim u nju jednu 'Alka Seltzer' tabletu. Mjehurii ponu da isplivavaju i
onda nestanu za samo nekoliko sekundi. Ako odmah ne zamrznem tu vodu i uhvatim
mjehurie u prolazu, oni e zauvijek nestali.
To je upravo ono to sam posmatrao pod mikroskopom. Radioaktivnost je u rapidnoj
tranziciji, poput onih mjehuria, brzo uhvaena prilikom osnivanja zemljinih stijena. Ako su
tim stijenama bile potrebne stotine hiljada godina da se ohlade i stvrdnu, kao to vjeruju
evolucionisti, ovi radiooreoli se nikad ne bi mogli formirati. Neto sa tako kratkotrajnom
egzistencijom se moralo uhvatiti na brzinu. Ali kako, pitao sam se.
Napokon jednog prolenog popodneva 1965. godine dobio sam odgovor. Bio sam sam
kod kue sa svoje troje djece. U kui je vladao mir, bio je to na as tiine, i moji nestani
maliani su spavali. Premjestio sam svoj pozajmljeni mikroskop iz stranje prostorije ispred
kue da presispitam ove fascinantne oreole.
Iznenada, dok sam zurio u mikroskop, dva stiha iz Svetog Pisma su mi sinula kroz
glavu: Rijeju Gospodnjom stvorie se nebesa, i sva vojska njihova dahom usta Njegovih....
Jer On ree, i postade; On zapovijedi, i pokaza se (Psalam 33:6, 9).
Dok sam zabezeknut tu sjedio, rjeenje se samo nametnulo. Ovi radiooreoli u
stijanama otkrivali su radijaciju koja je nekad davno bila aktivna i onda prestala sa tom
aktivnou. Tako se ono zata je najvei broj geologa mislio da se dogaalo vjekovima moglo
dogoditi veoma brzo. Da li je ovo mogao biti nauni dokaz trenutnog stvaranja? Da li su ovi
radiooreoli mogli, u izvjesnom smislu, biti otisci Bojih prstiju? Dok su mi se te misli motale
po glavi, shvatio sam da je ovo neto zaista veliko! Ako je to bila istina, implikacije ovog
otkria su ogromne.
Odluio sam da testiram svoja otkria podreujui ih inspekciji svojih kolega u
naunim urnalima sa najveom reputacijom. Ali znao sam da prije nego se ita moglo
publikovati, morala su preivjeti paljivu i kritiku analizu. A kad bi se jednom pojavo u
tampi, ovaj lanak bi svugdje bio pomno ispitivan od strane evolucionista. Bilo kakva greka
u mojoj metodologiji brzo bi bila eksponirana. Posle izvjesnog vremena objavio sam vie od
dvadeset izvjetaja u zapaenim naunim asopisima. Jedina kritika koja se pojavila bila je:
Ovo ne moe biti istina zato to je evolucija istina. Ali moji zakljuci su ostali netaknuti,
niko nije mogao pronai nijednu greku u njima.

49

Simpozijum Ima li Boga

Napomena: Na kraju je Bob Dentri priznat kao najistaknutiji svjetski autoritet u svojoj osobenoj
specijalnosti. Amerika komisija za atomsku energiju (US Atomic Energy Commision) ga je pozvala da obavi
istraivanja kao gost naunik u Nacionalnoj laboratoriji na Ouk Ridu.

Bilo je to 27. oktobra 1981. godine. Radio sam u svom uredu na Ouk Ridu (Oak
Ridge) kad je telefon zazvonio. Bio je to poziv iz ureda dravnog pravobranioca Arkanzasa.
Bio sam im potreban za svjedoenje na predstojeem sporu po pitanju stvaranja kao ovjek od
nauke za tu dravu. Uenje o stvaranju u javnim kolama osporavala je Amerika unija za
graanske slobode (American Civil Liberties Union) kao nenauno. Zamoljen sam da
odgovorim na ovaj izazov izlaganjem svojih naunih dokaza u prilog stvaranja.
Moje istraivanje je jo jednom bilo podvrgnuto intenzivnom preispitivanju od strane
nekih od najistaknutijih svjetskih evolucionista. Onda je dolo vrijeme za unakrsno ispitivanje
ACLU-ovog geologa. Na odreeno pitanje o prolaznom postojanju radioaktivnih prstenova,
priznao je da evolucija nema zadovoljavajueg objanjenja za njih. Sudnica je u
strahopotovanju sluala, poto je on samo mogao kazati: Dentri je otkrio malu misteriju
koju e naunici jednog dana rijeiti.
Prijatelji moji, svjedoanstvo o oreolima u zemljinim granitnim stijenama je mala
misterija stvaranja. Znam da je naunici nikad nee rijeiti jer Stvoritelj univerzuma je u tim
oreolima umetnuo vjeni trag svojih prstiju. To je dokaz kojem se ne moe protivrjeiti.
Mnogi poteni umovi se ovih dana osvjedoavaju u stvaranje zbog otkria do kojeg me je
Gospod doveo. Prihvatili ili ne ove ubjedljive podatke, jedna injenica ostaje evidentna sama
po sebi: vano je ta vjerujemo o svojim poecima, jer ono to vjerujemo kako smo ovdje
dospjeli odreuje ta vjerujemo o Bogu. Ako nas je On obmanuo u Bibliji to se tie
stvaranja, kako On moe biti Bog vrijedan da mu se slui? I ono to vjerujemo o svojim
poecima odreuje ta vjerujemo o budunosti. Jer ako odbacujemo knjigu o Postanju kao mit
ili legendu, zato bi onda ozbiljno uzimali i proroanstva iz Otkrivenja?
Hvala vam na panji i vremenu. Neka vas Bog sve blagoslovi.
Hvala Bobu na nadahnutom svjedoantsvu. Hvala i svima vama na veeranjem
dolasku. Znam da kao i ja osjeate da je ovo bilo vrijedno naeg vremena i napora. Postepeno
svaki komadi ove zagonetke o stvaranju dolazi na svoje mjesto. Kad zavrimo, slika e biti
neoboriv dokaz o Bogu i Njegovom stvaranju tako da evolucionisti i nosioci ideje da nema
Boga nee imati odgovora. Imaemo dokaz koji e pokazati da su sve njihove tvrdnje jedna
neutemeljena izmiljotina. Sada smo negdje na pola puta kroz ovu seriju predavanja a ve
smo prezentirali dovoljno dokaza da ubijedimo svakoga ko hoe vjerovati.
Sledee sedmice imaemo jo jednog posebnog gosta, istaknutog kosmologa Dana
Smuta (Dan Smoot). Njegovo sedamnaestogodinje traganje za odgovorima o kosmosu i
teoriji velikog praska (Big Bang theory), dodaje jo jedan komadi mozaiku koji treba
odgonetnuti za dobijanje slike o beskonanom Stvoritelju koji je dovrio univerzum za est
dana. Ne propustite ovo zanimljivo vee. Do naredne sedmice, hvala vam svima na dolasku.
elim vam svim laku no i neka vas Bog uva.

50

Simpozijum Ima li Boga

esto predavanje (19. jul 1997.)


SVJEDOANSTVO KOSMOSA
elim vam svima dobrodolicu ove tople veeri. Zamolili smo uvare da ukljue
klima ureaje i trebalo bi da uskoro ovdje bude ugodno.
Kao to sam pomenuo na kraju prethodnog predavanja, Dr. Smut, istaknuti kosmolog
je veeras ovdje sa nama da podijeli ono to je otkrio i prezentovao na konvenciji
Meunarodne akademije nauka (International Academy of Science) 1996. godine. ast nam je
i privilegija to je prihvatio nau molbu da doe i bude nam gost. Doktore Smut, dobrodoli u
nau zajednicu, nestrpljivo oekujemo da ujemo va doprinos naem simpozijumu. Vrijeme
pripada vama.
Hvala vam doktore Grej to ste me pozvali da doem i podijelim sa vama ono to je
ljubav moje supruge, Boji udesni kosmos. Dau vam kratak uvid u ovaj predmet i kako sam
se obreo u ovom polju.
Od kraja 1920-tih i poetkom 1930-tih, nametnula se snana zamisao o porijeklu
univerzuma koja je pretendovala, ako se pokae istinita, da zauvijek promijeni ovjekov
koncept svemira. Takoe bi, ako bi bila tana, podrala ideju da kosmos ima porijeklo i nije
statian univerzum ve je imao kataklizmatian poetak i oduvijek ekspandirao kako u
vremenu tako i u prostoru. Posledica je bila da su se kosmolozi (naunici koji prouavaju
kosmos, svemir ili Univerzum) podijelili u dvije grupe koje su imale razliita gledita.
Statiki pogled: Od vremena kad je ovjek prvobitno poeo da prouava i osmatra
Univerzum i vidljiva nebeska tijela, kada se nebo moglo posmatrati samo golim okom,
Univerzum je izgledao STATIAN. Zvijezde i planete su se uvijek pojavljivale na istim
takama na nebu u isto vrijeme zemaljske godine. Od najranijih vremena podizani su kameni
planetarijumi za posmatranje zvijezda dok prelaze preko stijena smjetenih na tlu. Piramide su
graene slijedei samo jedan smjer orjentaciju prema odreenoj zvijezdi.
Ekspandirajui pogled: Od Galilejevog vremena, kad je izumljen i upotrijebljen prvi
teleskop, ljudsko shvatanje o Univerzumu se poelo postepeno mijenjati. ovjek nije mogao
vidjeti da postoje kretanja u svemiru, dinamika dogaanja, koja obuhvataju udesne stvari.
Pronalaskom gigantskih optikih i radio teleskopa, satelita za istraivanje svemira i
osavremenjenih mjernih ureaja, ovjek je proirio svoje koncepte i zamisli o svemiru,
umnoavajui svoje znanje i razumijevanje Univerzuma i zakona kojim se on rukovodi.
Novi dinovski Hablov teleskop smjeten u svemiru otkriva novi iznenaujui imid
jednog dinamikog svemira koji se uvijek iri. Otkriveni su novi objekti u univerzumu koji
nikad ranije nijesu vieni na zaprepaenje svih. Svako novo otkrie podupire zapaanja da
na beskonano prostrani univerzum stalno ekspandira. Sadanja linija shvatanja Univerzuma
je 1) ON JE KONAAN, to jest, IMAO JE PORIJEKLO, poetak, ili bio je STVOREN. Taj dogaaj se
etiketira kao Veliki prasak (Big Bang, i 2) TO JE UNIVERZUM KOJI SE UVIJEK IRI KAKO U
VREMENU TAKO I U PROSTORU. Izgleda da se neprekidno oblikuju nove galaksije i zvjezdani
rojevi, a sada se moe osmatrati i nain na koji se ovo dogaa.

51

Simpozijum Ima li Boga

TRAGANJE ZA POECIMA
Prije osamnaest godina stupio sam u polje kosmologije sa goruom eljom da
dokaem da je teorija 'velikog praska' istinita. Nakon godina boli, razoarenja, probi i
pogreaka, napokon sam uspio postii svoj cilj i napisao knjigu u kojoj sam iznio svoja
iskustva i otkria. vrst nauni dokaz, koji podupire pretpostavku da je univerzum dinamian
i uvijek ekspandira, sada je bio tu za sve da vide.
Ali jo vanija mi je bila zamisao o stvaranju od strane jednog super uma sa
neshvatljivom moi definisanom kao Bog, koji je stvorio materiju, vrijeme i prostor iz niega.
Povrh toga, ova otkria su jasno ukazivala na METOD koji je Bog koristio u stvaranju
kosmosa, KAKO je On oblikovao zvijezde i nebeska tijela, i KAD je otpoeo taj proces u
vremenu. Dalje, ovaj stvaralaki proces ima svoj red i vremensku usklaenost koja iskljuuje
ideju da se univerzum desio pukim sluajem, kako to vole da vjeruju ateistiki umovi. Poto
sam se vrlo ukljuio u ovaj projekat, koji mi je postao ivotni zadatak, shvatio sam da me je
vodila i usmjeravala Boja ruka; da moram dati doprinos koji e ga proslaviti i pruiti
neoboriv dokaz protiv onih koji ne vjeruju u jedno beskonano bie, ili ako vjeruju, sumnjaju
u Njegovu metodologiju.
Vjerujem da je moja potraga za istinom odlian primjer kako Bog vodi kad traimo
znanje i razumijevanje o Njemu i Njegovom Univerzumu. Smatram prednou to sam imao
priliku da to radim. Svaki ovjek (naunik) koji je iskren i traga za odgovorima o Bogu, bie
doveden do istine to se tie Bojeg postojanja i opravdanosti Njegove Rijei.
Sledee informacije su uzete iz Danove knjige, Nepravilnosti u vremenu (Wrinkles in Time).

PORIJEKLO KOSMOSA
Kosmologija se definie kao 'nauka o univerzumu.' ...Nijedno izuavanje nije izazvalo
vie interesovanja i nagaanja od ovog o univerzumu, kosmosu, ili spoljanjem svemiru.
Poevi prije dvadeset pet vjekova, drevni Grci su organizovali svoja osmatranja svijeta u
kosmoloke modele. Egipatski astronom Ptolomej je to svojevremeno promijenio u poraune
za nebeska osmatranja i to je ostao standardni kosmoloki model za sledeih petnaest vjekova.
(str. 2, 3)
Tokom protekla etiri vijeka, serija astronomskih osmatranja i eksperimenata je
radikalno izmijenila nae poglede o Univerzumu. Ba kao to je Aristotelov geocentrini
univerzum bio zamijenjen Kopernikovim heliocentrinim, tako se ovaj poslednji ubrzo
zamijenio sa Njutnovim, i napokon Njutnov sa Ajntajnovim univerzumom. Mi sada ivimo u
Ajntajnovom univerzumu, ali jednog dana i ovaj opte prihvaeni pogled moe postati
neadekvatan. Jedna od tema moje knjige, i istorije nauke, je da nijedna teorija nije
neprikosnovena. Kako se nae moi posmatranja uveavaju kroz tehnologiju i
eksperimentalnu dovitljivost, primorani smo da modifikujemo svoje teorije kako bi ih
uskladili sa onim to zapaamo.
Kad sam se 1970. godine latio kosmologije, u nauci se dogaala promjena. U
prolosti, astronomija i atomska fizika su nezavisno istraivale fundamentalna pitanja o
prirodi. Ali od 1970, poelo se javljati jedinstvo ove dvije discipline. Ovo sjedinjavanje u
prouavanju neshvatljivo velikog (astronomije) i nevjerovatno malog deavalo se kad sam se

52

Simpozijum Ima li Boga

1970. prihvatio kosmologije. U prolosti je atomska fizika obeavala da e pribliiti ljudskoj


znatielji odgovore na konana pitanja. Zaista, ona ve ispunjava to obeanje, dok nam
eksperimenti i teorije doputaju osvrt na najmajunije margine vremena koje se mogu
zamisliti, od nekih 1042 sekunde (to jest, jednog milionitog triliona triliona triliona sekunde)
posle ega vjerujemo da je porijeklo univerzuma.
Domen kosmologije poinje u tom trenutku i obuhvata kasniju evoluciju naeg
kosmosa, koji je izrastao od najsiunije frakcije veliine protona (jedan od elementarnih
atoma od kojih je nainjena sva materija) do sutinski beskrajnog prostranstva. Ova teorija o
ekspandirajuem kosmosu popularno se naziva VELIKI PRASAK (BIG BANG). Za
kosmologe, 'veliki prasak' je mona teorija koja je dominirala naukom za protekle tri dekade.
Kao to se da naslutiti iz naziva, ova teorija sugerie poetak univerzuma iz jedne snane
erupcije. Meutim, za razliku od uobiajene eksplozije, veliki prasak se nije razvio u postojei
prostor; ON JE STVORIO PROSTOR KOJI SE IRI (I NASTAVLJA SA TIM IRENJEM).
Veliki prasak je bio kataklizmatino stvaranje materije i prostora. Da bi razumjeli uslove koji
doputaju pojavu velikog praska, moramo napustiti svoje zdravorazumske pojmove o materiji
i energiji i vremenu i prostoru. Univerzum je u trenutku stvaranja postojao pod vrlo razliitim
uslovima i vjerovatno funkcionisao prema zakonima koji se se razlikuju od dananjih.
Realnost u kosmologiji ponekad izmie naem shvatanju.
Kosmologija velikog praska dri da univerzum ekspandira i evoluira. Gledano unatrag
u vremenu, Univerzum je bio gui i topliji a njegova sadrina mlaa. Na samom poetku,
postojalo je samo sjeme.
U svom postanku kosmologija velikog praska see unazad do ideje koju je izmeu
1927. i 1933. godine razvio Dord-Henri Lemetr (Georges-Henri Lemaitre), belgijski
svetenik. Ali ova teorija se tek 1964. godine pojavila kao dominantno objanjenje kako je
univerzum postao to to jeste. (str. 8, 9)
itava nauka se pokrenula iz etiri grka osnovna elementa do savremenog pogleda na
svijet nainjen od atoma. Pri niskim temperaturama ovi atomi se sjedinjuju u oblikovanju vrlo
sloenih i komplikovanih struktura. Kako temperatura raste, vea nasumina toplotna energija
razbija povezane atome u jednostavnije i simetrinije komade. Na primjer, vrsta snijena
pahuljica se topi u vodu, tenost, koja se pretvara u paru gas sastavljen od pojedinanih
molekula H2O. Pri viim temperaturama, ti molekuli se dijele u zasebne atome kiseonika i
vodonika. Pri jo veim temperaturama, iz atoma se razlau elektroni. Naunici su otkrili da
su atomi u stvari jednostavniji nego to izgledaju sainjeni od elektrona u oblaku oko
majunog zbijenog nukleusa a taj nukleus se sastoji samo od protona i neutrona. Broj protona
odreuje broj elektrona u atomskom oblaku a time i hemijska svojstva atoma. Elektroni koji
se nalaze na spoljnjem dijelu oblaka su poluge pomou kojih se se atomi udruuju u
stvaranju supstanci. Elektroni su vrlo jednostavni to su izuzetno lagane estice nalik
takicama, sve identine, i nose jednu jedinicu elektrinog naboja. Ovo stvara jednu udesno
jednostavnu sliku: sva materija se pravi spajanjem na razliite naine samo tri proste estice,
elektrona, protona i neutrona. Ovi sastavi se redovito sjedinjuju u stvaranju jo sloenijih
struktura. Na nesreu, nuklearni fiziari su otkrili da protoni i neutroni nijesu jednostavni
poput elektrona.

53

Simpozijum Ima li Boga

U visokoenergetskim sudarima, pored postojeih otkrivene su i nove estice. Sila koja


dri neutrone i protone u nukleusu (snana nuklearna sila) se nije pokazala tako urednom i
jednostavnom kao elektrina sila koja dri elektrone u atomima, ili gravitacija koja nas dri na
zemlji. Pri visokim energijama, fizika se izgleda pretvara u nered. Ta snana sila je bila vrlo
komplikovana. To je bilo preinaenje obrasca koji fiziku ini tako divnom i fundamentalnom.
Idealno, fizika bi trebala smanjiti broj stvari koje su zasebne i koje se moraju pamtiti i
objasniti. Umjesto toga, interakcije su se sada jo iskomplikovale i pojavilo se obilje estica
sa nepoznatom svrhom.
Ovo me je takoe pokolebalo oko modela velikog praska. Ako je elementarni nukleus
tako teak za shvatiti, kako se iko moe nadati da e razumjeti Lemetrov primordijalni atom
sa nukleusom velikim kao Sunev sistem? Sa stanovita nuklearnih gustina univerzum bi bio
vrlo komplikovan. Kako da otkrijemo njegove poetke? (str. 14-15)
Ovaj problem koji sam zapazio dao je podstreka mojoj elji da naem odgovor. Na
sreu ili provienjem, upoznao sam profesora Dejvida Fria (David Frisch), koji me je
regrutovao u svoju grupu na projektu za njegovu doktorsku disertaciju. Oni su postavili jedan
detektor na velikom akseleratoru u Brukheven nacionalnoj laboratoriji (Brookhaven National
Laboratory) na Long Ajlendu (Long Island) i prikupljali rizme podataka koji su pokazivali
krhotine proistekle iz sudara visokoenergetskih protona akseleratora ukljuujui deuterijum
nukleusa u detektoru. U ovim krhotinama bilo je tragova brojnih nestabilnih estica koje su
putovale skoro brzinom svjetlosti. Rezultati ovih podataka su pokazali da su sve zasebne
estice koje su naunici pronali bile jednostavno nestabilne kombinacije kvarkova koji se
brzo dijele u stabilnije kombinacije. (str. 16)
Pokazalo se da pri veim energijama, stvari postaju manje komplikovane i
simetrinije. Ovo je uinilo da veliki prasak izgleda prilagodljiviji. Stvari postaju
jednostavnije i lake to se ovjek vie pribliava poetku Univerzuma. Sada mi je bilo lake
da zamislim sve u Univerzumu sabijeno u region manji od protona. Kad doete do
Lemetrovog primordijalnog nukleusa, samo nastavite dalje. Protoni i neutroni se razdjeljuju u
supu od kvarkova. Ako su ti kvarkovi zaista kao takice, ili napokon vrlo, vrlo majuni, onda
nema problema da se gurnu u region veliine protona. Sa veoma mnogo zajedno upakovanih
kvarkova, oni se manje opiru nego kad ih ima samo tri u masi jednog protona. Meutim, ovo
sabijanje zahtijeva nezamislivo visoku temperaturu. (str. 16, 17)
Ne postajui suvie tehnian, shvatio sam da je ovaj koncept obezbijedio proboj koji
mi je trebao. Na toj taci shvatio sam da je prvobitni kosmos bio vjerovatno Boja tvorevina,
a ne stanje pukog postojanja, i da su vrijeme i prostor isprepleteni, to znai da je morala
postojati polazna taka.
Godine 1993. odran je godinji sastanak Amerikog udruenja za unapreivanje
nauke (American Association for the Advancement of Science) u Bostonu. Na sjednici
nazvanoj Teoloko znaenje kosmologije velikog praska, naunici i teolozi su traili veze
izmeu fundamentalne nauke o velikom prasku, kako je opisuje sadanja teorija, i hrianske
prie o stvaranju. (str. 17)
Usaglaeno je da postoji paralela izmeu velikog praska kao dogaaja i hrianskog
gledanja o stvaranju iz niega. Kao nauka, veliki prasak je mona teorija za objanjavanje
porijekla i evolucije univerzuma. (str. 17, 18)

54

Simpozijum Ima li Boga

Godine 1938., istraiva Karl Fridrih fon Vizaker (Carl Friedrich von Weizsaker),
nakon zakljuka da unutranjost Sunca i drugih zvijezda nije bila dovoljno topla da izazove
fuziju lakih elemenata u mnotvo teih elemenata, sugerisao je da je super-topla primordijalna
vatrena lopta morala biti ukljuena u stvaranju Univerzuma. On je zamiljao vatrenu loptu
veliku kao Mlijeni put moda ak toliko veliku koliko cijeli kosmos.
Vatrena lopta ove veliine bi, pretpostavljao je on, u nezavisnom letu, izbacivala
materiju u prostor koju sada vidimo kao galaksije. Po njegovoj teoriji ta materija bi
ukljuivala teke elemente peene na intenzivnoj toploti (4 miliona stepeni), elemente koje
se na kraju kondenzuju u nebeske objekte kao to je zemlja, sunce, i mjesec. Zamisao je bila
da bi ova intenzivna toplota stvorene zvijezde rastalila lake elemente kao to je hidrogen u
obilje teih elemenata. Ali ovo je pobijeno razlogom da takva toplota nije bila dostupna u
svemiru. Edington (Eddington) je pisao u svojoj knjizi Zvijezde i atomi (Stars and Atoms):
Svjestan sam da mnogi kritiari smatraju da uslovi u zvijezdama nijesu dovoljno ekstremni
da izazovu transmutaciju zvijezde nijesu dovoljno tople. Kritika se izlae jednoj oitoj
zamjerci, rei emo im da idu i nau toplije mjesto. (str. 60-64)
Te godine, dva amerika radio astronoma otkrilo su neto to je izgledalo kao nejasno
rumenilo na zalasku sunca drevnog kataklizmatinog dogaaja. To rumenilo, sveproimajua
zuka radijacije sa temperaturom ekvivalentnom tek neto vie od tri stepena Kelvinova (tri
stepena iznad apsolutne nule), je poznato kao kosmika pozadinska radijacija, i ono nas
snabdijeva sa izblijedjelim snimkom univerzuma kakav je bio nekih tri hiljade godina posle
velikog praska. Moje kolege i ja smo se nadali da emo ba unutar te pozadinske radijacije
otkriti nae nepravilnosti u vremenu, Sveti Gral kosmologije.
Jedan od najveih izazova za teoriju velikog praska bio je da objasni kako se materija
distribuira kroz kosmiki prostor koji se uvijek iri. Mogue je zamisliti da je sva materija bila
ravnomjerno razbacana kroz prostor, inei Univerzum homogenim oblakom od gasa, sa
prosjenom gustinom od oko jednog hidrogenskog atoma na svakih deset kubnih metara.... Da
je Univerzum danas, nekih 15 biliona godina nakon to je formiran, zapravo beskrajni oblak
gasa, nono nebo bi bilo neumoljivo crno, a mi ne bi bili ovdje da ga posmatramo. Meutim,
znamo iz samog svog postojanja da je neto (BOG) u evoluciji Univerzuma uzrokovalo da se
materija kondenzuje u zvijezde i planete i, konano, IVOT (meutim, ne samo ivot na
zemlji, sa vjerovatnoom blizu 100 procenata, ve i na milionima drugih planeta, ukljuujui
neke u naem Mlijenom putu). Ponavljam, mogue je zamisliti da su se zvijezde, poput
naeg Sunca, sa planetama u svojoj orbiti, mogle ravnomjerno distribuirati kroz Univerzum,
jednoobrazan oblak bezbrojnih biliona svjetlosnih taaka na nonom nebu. Ali, naglaavam,
iz sopstvenog iskustva znamo da to nije sluaj.
Napominjem, mogue je da su se sve galaksije, jednom kad su se oformile iz
kondenzacije materije u zajednicu zvijezda, mogle ravnomjerno distribuirati kroz Univerzum,
jednoliki oblak zamagljenih spirala na nonom nebu. Glavno otkrie skoranje kosmologije je
da ni ovo nije sluaj. Galaksije su esto sabrane zajedno, ne samo kao rojevi hiljada galaksija,
ve ak i kao vei entiteti poznati kao super-rojevi, i strukture vee i po vie miliona
svjetlosnih godina po opsegu. Drugim rijeima, materija u univerzumu je vrlo ustrojena.
Koristan prikaz univerzuma je pjena sastavljena od mjehuria od sapuna, u kojoj zidovi

55

Simpozijum Ima li Boga

mjehuria predstavljaju koncentracije galaksija a njihova unutranjost predstavlja ogromne


prazne zapremine svemira.
Ali struktura i oblikovanje vidljive materije je samo dio zagonetke za savremenog
kosmologa. Izaite veeras, i ako budete imali sree da nebo bude bistro i sa malo vanjske
svjetlosti, zagledajte se duboko u nebesa. Ako koristite binokulare ili teleskop vidjeete
blistavilo nonog neba, kao to je vidio Galilej prije etiri vijeka, sa milionima zvijezda i
galaksija, puninu stvaranja. Ovo je ono o emu obino mislimo kad govorimo o Univerzumu.
Meutim, ono to vi ne vidite je od vee vanosti za teoretiare.
Ako je moderna kosmologija u pravu, sjajne zvijezde u tamnoj noi predstavljaju
manje od jednog procenta punine stvaranja (naglasak umetnut). Najvei dio materije
stvorene za vrijeme velikog praska moe nam biti potpuno stran: nevidljiv za nae oi i
sasvim izvan naeg fizikog iskustva. (str. 8-12)
KOSMOLOKA ZAGONETKA KAKO?
Ovo je dinovska kosmoloka zagonetka koja se vee za sredino kosmoloko
istraivanje u protekle tri decenije. Otkrivanje kosmike pozadinske radijacije iz 1964.,
izgledalo je da potvruje realnost velikog praska. Ali kljuno pitanje ostaje bez odgovora:
kako je veliki prasak doveo do formiranja zvijezda, galaksija, galaktikih rojeva, itd, putem
kondenzacije punine stvaranja? Ako se veliki prasak dogodio, kljuevi za oblikovanje
struktura koje vidimo u dananjem univerzumu trebali bi biti evidentni u najranijim ostacima
tog furioznog stvaranja.
Te niti bi trebale biti evidentne u kosmikoj pozadinskoj radijaciji.
Pozadinska radijacija iz svih podruja univerzuma je izgledala jednolina, slika koja
prikazuje ravnu tkaninu prostora i energije. Ali DA BI SE STRUKTURE KONDENZOVALE
IZ PROIZVODA VELIKOG PRASKA, TA RAVNA TKANINA JE MORALA NOSITI
MALE NEPRAVILNOSTI, NESTALNOSTI U TEMPERATURI UZROKOVANE
PODRUJIMA VEE GUSTINE.
Prema teoriji velikog praska, tvar (poznata i nepoznata) se mogla kondenzovati i zatim
oblikovati galaktike strukture u takvim podrujima kroz gravitaciju. Ove nepravilnosti
moemo ih takoe zvati kosmiko sjeme iz kojeg su galaksije izrasle morale su biti prisutne,
u protivnom moderna kosmologija, a naroito teorija velikog praska, bi bili u velikoj nevolji.
(Isto, str. 12-14)
Zbog ove zagonetke, bio sam podstaknut da traim ova zakrivljenja ili varijacije na
tkanini prostora to bi dokazalo teoriju velikog praska, koja opisuje trenutno stvaranje
univerzuma. Ovo nastojanje mi je uzelo 17 godina, nakon ega smo moje kolege i ja na kraju,
koristei satelit, nali ova zakrivljenja, dokazujui na taj nain da su hipoteze velikog
praska bile tane.
ENORMNE IMPLIKACIJE
Za kreacioniste implikacije su enormne, jer kad se jednom dokazalo zakonima
nuklearne fizike (Boji prirodni zakoni reguliu materiju i prostor) da je univerzum imao
poetak, kosmolozi su bili primorani da odgovore na pitanje KO JE ILI TA JE

56

Simpozijum Ima li Boga

POKRENULO OVAJ VELIKI PRASAK. Njutn (Newton) je shvatio i priznao da je morala


biti neophodna boanska sila koja osigurava da zvijezde nastave u tom poretku (prostorno na
podjednakim udaljenostima) bez kretanja zauvijek (zakon gravitacije i privaenja jednog tijela
prema drugom). Ovo je naravno bila veoma nepopularna ideja meu naunicima njegovog
vremena.
Kad su se podaci iz svemira zdruili, osjeali smo da postoji samo jedno mogue
objanjenje za poetak ili porijeklo univerzuma: SAMO JE JEDAN INTELIGENTNI,
MOAN UM MOGAO STVORITI OVAJ UNIVERZUM. Nae nauno istraivanje i
ispitivanje nedvojbeno potvruje ove hipoteze. Nema nijednog drugog mogueg odgovora
koji moe adekvatno objasniti poredak i strukturu kosmosa. Univerzum stvoren pukim
sluajem se nikad nije mogao dogoditi bez najvanije inteligente kontrolne sile, koja naravno
moe biti jedino Bog Stvoritelj.
GDJE BOG NASTAVA?
Ako prihvatimo da je Univerzum imao svoje poetke prije 15 biliona godina, stvoren
Rijeju Bojom, i da se on uvijek iri od svog poetnog stvaranja, onda bi nuno nebo ili
mjesto gdje Bog nastava moralo biti negdje drugo, moda u drugom Univerzumu. Ako je
tako, zar ne bi mogli postojati i DRUGI ROJEVI VASIONA, SISTEM SVJETOVA?
Napokon, nemogue je za ljudski um da poima ili shvati koncepte ove veliine i
prostranstva. Ali nije ni neophodno da to inimo, jer jedino mjesto na koje bi Bog htio da se
usredsredimo svoje umove je da je On LJUBAV, da je On na Stvoritelj, i da nema granica
Njegovoj stvaralakoj moi i sposobnostima, koje ukljuuju i Njegovu silu da nas spase od
neprijatelja Sotone.
Najvanije od svega je to je On, IZ LJUBAVI, poslao svog jednog Sina, Stvoritelja,
na zemlju da umre za nae grijehe kako bi mi mogli jednog dana, ako se pokaemo vjerni,
vjeno ivjeti u Bojem vjenom univerzumu u slavi Njegovog prisustva. Kakva je to
neshvatljiva i nedokuiva ljubav koja dolazi od bia sa tako ogromnim moima da odrava ne
samo na svijet ve i bezbrojne zvijezde, planete, galaksije, i mogue nebrojene univerzume?
Hvala vam to ste mi omoguili da doem i iznesem svoja otkria. Ukoliko su moja
zapaanja bila neto to prevazilazi vaa shvatanja, izvinjavam se zbog toga. Bilo je
neophodno da izloim ovaj puki minimum da prikaem naela atomske fizike i kako ona
dokazuju teoriju velikog praska.
Hvala vam doktore Smut na vaem sjajnom doprinosu, i hvala publici na veeranjem
dolasku. Sledee sedmice tema simpozijuma je Svjedoanstvo prirode.

57

Simpozijum Ima li Boga

Sedmo predavanje (26. jul 1997.)


SVJEDOANSTVO PRIRODE
Dobro vee svima, radujemo se to ste opet doli na ovo sedmo predavanje u naoj
seriji o Stvaranju. Kao to je najavljeno prole nedjelje, imamo prednost da po drugi put na
gost bude pastor Dord Vandeman, inicijator TV programa Pisano je. Upravo prije dvije
sedmice on je na moj zahtjev doao da najavi Boba Dentrija. Premda nije naunik u najuem
smislu te rijei, on je naunik na polju religije. Mnogo je prouavao i itao i veoma je
obrazovan. Opirno je pisao o mnogim stvarima. Zamolio sam brata Vandemana da podijeli
sa nama vie informacija iz svoje knjige Vidjeti znai vjerovati. Pastore Vandeman,
dobrodoli natrag. Nestrpljivo oekujemo da ujemo to to ete podijeliti sa nama.
Hvala vam Devon to ste me opet pozvali. Zadovoljstvo mi je doi i podijeliti sa vama
ono to je Bog otkrio o sebi preko prirode. Veeras bih vam prvo elio skrenuti panju na
dokaze o Bogu koji se nalaze u svjetlosti, boji, kretanju, obliku i perspektivi.
Puno se toga ima vie vidjeti od onoga to je na oima. Svaki put kad otvorimo oi, mi
moramo prevesti nevjerovatno komplikovanu gomilu informacija u likove koji ine smisao.
Mi gledamo svojim mozgom. A ono to vidimo moe pomoi naim umovima da vjeruju.
Zar nije zanimljivo da nam sve ovo konkretno, fiziki objekti, postaje realno samo
zbog neeg nematerijalnog kao to je svjetlost, neeg duhovnog kao moda svjetlost? Biljke
dobijaju svoj konaan oblik na svjetlosti. Drvo pokazuje svoju kakvou i oblik na svjetlosti.
Zidovi definiu veliinu prostorije na svjetlosti.
Kad upalimo sva svijetla, sve izgleda stvarno. Sada moemo vjerovati. Bez svjetlosti,
ne moemo vidjeti da bi vjerovali. Da li ste ikad zastali da se upitate zato? I da li ste ikad
zapitali kako ljudsko oko moe gledati? Da li je ono je foto-aparat koji kljoca i odailje slike
u mozak? Da li ono biljei prizore elektriki? Hajde da pogledamo kako svjetlost i nae oi
zajedno rade.
Kad nam je svjetlost uperena u oi, ona prvo pogaa prozirnu ronjau. Iris, koji se
nalazi iza ronjae, kontrolie koliinu svjetlosti koja ulazi u oko promjenom veliine zenice,
rupe u centru koja izgleda crna.
Jednom kad se odgovarajuoj koliini svjetlosti dozvoli ulazak u oko, ona se mora
saviti da bi se skupila u sreditu. Ronjaa, zbog svoje izboene povrine, savija svjetlost
tano prema centru oka. Svjetlost zatim dolazi do malih lea, koje su otprilike veliine i
oblika malog zrnca. Lee se sastoje od preko 2000 neizmjerno finih slojeva prozirnog vlakna.
Ove lee, za razliku od soiva u foto-aparatu, su savitljive i mogu se lagano izboiti ili
ulegnuti. Ovo mijenja smjer svjetlosti i tako pomae oku da fokusira vrlo otro. ovjeija
vizija je izvanredno fleksibilna. Mi se moemo usredsrediti na objekte koji su nam na
nekoliko santimetara ispred nosa a zatim smjesta prebaciti na jasan, otar pogled na udaljenu
zvijezdu.
Nakon to se fokusira pomou lea, svjetlost prolazi kroz supstancu nalik na ele koja
ispunja najvei dio unutranjosti vaih oiju. Ova staklasta tvar je povezana sa leama na
takav nain da dri svjetlost na putu po istoj fokusiranoj stazi.

58

Simpozijum Ima li Boga

Konano svjetlost pogaa mrenjau, ruiastu presvlaku koja pokriva pozadinu oka.
Mrenjaa grubo odgovara filmu u foto-aparatu. Zapakovano u mrenjai nalazi se ono to se
naziva tapiima i duicama. Ovi fotoprijemnici sadre pigmente osjetljive na svjetlost.
tapii i duice su malo nalik na dvije vrste filma u foto-aparatu. Otvorene duice su
najaktivnije na jakoj svjetlosti. One nam daju potpuno obojanu, jasnu viziju. Tanke duice su
za zatamnjenu svjetlost. Poput vrlo osjetljivog crno-bijelog filma, one stvaraju monohromu
(jednobojnu) sliku kad je dostupno malo svjetlosti. Zato se ini da svjetlost nestaje u noi i mi
u osnovi vidimo razliite sive sjenke.
Oko 130 miliona ovih duica i tapia su zajedno pomijeani kroz mrenjau,
zauzimajui povrinu veliine potanskog iga. Ovo nam omoguuje da relativno lako
preemo sa vizije pri sjajnoj sunevoj svjetlosti na viziju u vrlo zatamnjenoj svjetlosti.
Nai fotoreceptori, tapii i duice, takoe obavljaju jo jednu vitalnu funkciju. Oni
transformiu svjetlost koju primaju u signale, dijelom elektrine a dijelom hemijske. Ti
kodirani signali je ono to dolazi u mozak.
Da bi se ovi signali prenijeli, neophodna su nervna vlakna mrenjae. Ova vlakna
stvaraju sloenu meusobno povezanu mreu koja se iri preko mrenjae. Ovaj sistem za
prikupljanje podataka okuplja zajedno sve signale na jednoj taki. Nervna vlakna su zajedno
povezana kao kabal i prolaze pozadinu oka kao optiki nerv. Ali stvari se tek sada
komplikuju. Optiki nervi iz svakog oka prelaze uzdu i poprijeko u mozak. Oni nekako
izmjenjuju informacije tako da se likovi iz oba oka mogu koordinirati u jedno stereoskopsko
polje vizije. Zatim novi grupa specijalizovanih nervnih vlakana preuzima signale i sprovodi ih
do vizuelnog korteksa u stranjem dijelu mozga. U ovoj maloj masi sive tvari, dogaa se
stvarni fenomen 'gledanja.'
U naem vizuelnom korteksu svrstani su bilioni elija u odreenom broju slojeva. Sve
te elije imaju visoko specijalizovane funkcije. Neke alju projekcije u druga podruja mozga
gdje se javlja memorija i asocijacije. Uopte, one dodaju, kombinuju, razmjenjuju, i
organizuju vizuelne podatke na neki zagonetan nain koji jo nije dokuen. Rezultat je
percepcija (opaanje), slika u umu.
Jasno je da gledanje nije jednostavna stvar. Organi koji proizvode vid su udesni.
Naunici nam kau delikatni ininjering one ronjae i soiva ini da najsavreniji fotoaparat u poreenju s njime izgleda poput djeje igrake. Mali tapii i duice u mrenjai
transformiu svjetlost u elektricitet kroz hemijske procese koje ni najsavremenije laboratorije
ne mogu reprodukovati. I konano, modane elije u naem vizuelnom korteksu sintetizuju
bezbrojne djelie podataka u udo percepcije, neto emu se nijedan kompjuter ne moe ni
pribliiti. Ininjering, hemija, procesovanje informacija, sve to je ukljueno svaki put kad
otvorimo oi. Sve upuuje da su nae oi udesno osmiljene. U stvari, to vie saznajemo o
viziji, to je tee pripisati sav ovaj genij sluaju.
Oko svakako zahtijeva Stvoritelja. Moramo se zapitati: da li je ljudsko oko moglo
evoluirati iz neeg jednostavnog do svoje sadanje sloenosti? I arls Darvin je neto kazao o
tome. Sjeate se, Darvin je ovjek koji je prvi predloio teoriju evolucije. Ali na jednom
mjestu je konstatovao da ga misao o mogunosti da se oko produkuje prirodnom selekcijom
ini bolesnim.

59

Simpozijum Ima li Boga

Postoji vrlo dobar razlog zato ljudsko oko priinjava tolike neprilike evolucionistima
i zato ono predstavlja kamen spoticanja za razvijanje konzistentnog modela prirodne
selekcije. To znai, na primjer, jake, zdrave ivotinje se prirodno selektuju da preive nad
slabijima jer su bolje prilagoene na okolinu. Tako se one lagano sve bolje i bolje adaptiraju.
Promjene na bolje se zadravaju, dok one tetne isezavaju. Sve ovo se, meutim, mora
dogaati milionima godina kao rezultat miliona malih genetskih promjena. Te mutacije, kako
se vjeruje, postepeno se akumuliraju i rezultiraju u sloenije oblike ivota.
Ali evo jednog problema. Ljudsko oko je apsolutno beskorisno ako nije kompletno.
Ono jednostavno ne moe postepeno evoluirati. Nema naina da dio oka moe biti od koristi
nekoj ivotinji. Prirodna selekcija bi eliminisala, a ne ouvala, bilo kakav djelimino razvijen
oni organ.
Soiva, koja fokusiraju svjetlost, bi bila beskorisna bez mrenjae, koja je ulo za
svjetlost. Sva svjetlost koja se prima ne bi imala nikakve svrhe bez nervnih vlakana koja
prenose signale u mozak. A ovi signali bili bi beskorisni bez vizuelnog korteksa, koji ih
interpretira.
Vizija ukljuuje sloene interakcije nerava, miia, tekuina, lijezda i modanih
elija. Sve mora biti savreno integrisano i izbalansirano da bi mogli vidjeti. Sve mora
funkcionisati ili nita nee raditi. Dakle, vidite, vrlo je teko zamisliti kako se neto kao oko
moglo postepeno razviti.
Razmiljanje o tome muilo je Darvina. Ali ne mora i nas. Oko nije nikakva
zbunjujua misterija. Ono je divno umjetniko djelo ako ga shvatimo kao rad Svemonog
Stvoritelja.
Kad bi samo otvorili oi na udo vizije, gledanje bi nam pomoglo da vidimo Boga
Stvoritelja.
Moemo zapaziti kako vizija i oko ukazuju na Dizajnera ili Stvoritelja. Biblija nam
takoe kazuje da sama svjetlost moe uputiti na Njega. Bog je svjetlost. On prosvjetljuje. On
grije. On stvari ini realnim. Simbol je sasvim jasan. Ali, znate, nauna otkria o svjetlosti su
pokazala vie zato je to naroito prikladan simbol.
ini se da svjetlost izgleda vrlo jednostavno. Ako pogledate u neki izvor svjetlosti
vidjeete samo poplavu bjeline. Ali ako propustite zrak svjetlosti kroz prizmu, zapaziete
neto sasvim razliito. Staklo prizme prelama ili zakrivljuje svjetlost i rasipa zrak u razliite
talasne duine, uzrokujui pojavu itavog spektra boja.
Upravo kroz ovakve eksperimente naunici su davno otkrili da svjetlost u stvari sadri
sve boje. Svjetlost koju nazivamo bijelom kombinuje sve boje u dugi. U stvari, sama boja
postoji samo kroz svjetlost.
Obino razmiljamo o nekom boji nekog predmeta kao o neemu to on posjeduje,
ime je obojen. Rumenilo na jabuci izgleda kao njen sastavni dio. Boja narande se ini
njenom neodvojivom svojinom. Ali, u stvari, svjetlost koja pada na njih je ono to im daje
boju. Kad boje u bijeloj svjetlosti dopru do jabuke, one se reflektuju do naih oiju samo kao
dio spektra, kao crvena svjetlost. Povrina pomorande refelektuje do naih oiju samo
narandastu svjetlost.

60

Simpozijum Ima li Boga

UDA BILJNOG SVIJETA


Ako istraujemo lokalni park ili umu, veina nas e vidjeti samo gomilu zelenila,
asortiman teko opisivog lia i grana koje se prostiru pred nama. Moda i ne sanjamo,
prilikom svojih nedeljnih etnji, da smo nepisani svjedoci arhitektonskih vjetina, hemijskih
uda, letakih novotarija, i sloenog procesovanja podataka. Sve to je upravo tu, samo ako
priemo dovoljno blizu i posmatramo.
Veina od nas koristi biljke da ukrasi dnevni boravak, osvjei kancelariju, ili doda
boju svom poreu. Naravno, lijepo je imati ih oko sebe ili u pozadini. Ali ipak ih mnogo ne
primjeujemo. Ne zapaamo, na primjer, koliko toga je ukljueno u neto to izgleda
jednostavno, u jednu obinu stvar: okretanje biljke prema svjetlosti. Mi prosto oekujemo od
njih takvo ponaanje. One se prirodno okreu prema svjetlosti; ona ih privlai. Biljkama je
potrebna svjetlost da bi bile zdrave, da rastu. Ali kako one to ine? I kako izvode tu
tehnoloku vjetinu pretvaranja svjetlosti direktno u energiju?
Najvei dio informacija koje se iznose u ovom poglavlju zasnivaju se na prouavanju
biljaka naunika i pisca Feliksa Paturija (Felix Paturi). On je svoju knjigu naslovio Priroda,
majka domiljatosti (Nature, Mother of Invention). U ovom poglavlju vidjeemo kako je
Majka Priroda nevjerovatno dovitljiva posmatranjem uda flore.
Biljke su majstori onoga to ze zove 'fototropizam,' kretanja biljaka kad su stimulisane
svjetlou. One imaju svu neophodnu mehaniku sredstva za mjerenje, interpretaciju i
kretanje u jednoj kompaktnoj jedinici. A ona je nevjerovatno osjetljiva. Biljka koja se drala
jedan dan u mranoj prostoriji e reagovati na bljesak svjetlosti dug jedan dvijehiljaditi dio
sekunde. Na drvetu ili grmu, svaki pojedini list se savija i okree kako bi ih to je mogue
manje bilo osjenjeno i svaki prima adekvatnu energiju. Biljke su rijeile energetski problem
koji i dalje mui industrijalizovani svijet, i to su uradile na velikom opsegu. One efikasno
koriste energiju, bez opasnih otpadaka. Razmislite o tome. Biljke su proizvodile otpad
hiljadama godina, due od fabrika. Ali one odlau svoje smee bez zagaivanja. Njihovi
otpaci se razlau u zemljite da bi opet postali hrana. Proizvodnja i razlaganje se meusobno
ponitavaju. Sve se reciklira. Tako dobro izbalansiran sistem moe nastaviti da funkcionie u
nedogled.
Suneva energija ini rue crvenim, ljubiice plavim i paprat zelenom. Da li je onda
ikakvo udo to je psalmista bio pokrenut da napie hvalu Jehovi: Daje te raste trava stoci,
i bilje na korist ovjeku, da bi izvodio hljeb iz zemlje (Psalam 104:14)!
Psalmista je vidio mudrog Stvoritelja u udesima flore. Koliko bi vie trebalo da ga mi
vidimo sada. Suneva svjetlost je vitalni dio tog uda, a tako i voda. Hajde da pogledamo
kako je biljke absorbuju.
Recimo da ivite u stanu na estom spratu, oko 20 m od tla. I recimo da vi i vaa
porodica koristite 150 litara vode dnevno. To zahtijeva jedan veliki sistem cijevi i pojaan
pritisak da ispumpa tih 150 l na 20 m visine u zraku. To je jedan od razloga zato dobijate one
divne male raune svakog mjeseca.
Ali da li shvatate da jedna odrasla breza radi taj teak posao preko toplog ljetnjeg
dana? Ona svakog dana iznosi 150 litara do svojih grana i listova, bez elektrciteta, goriva ili

61

Simpozijum Ima li Boga

snane pumpe. U stvari, samom drvetu nije potrebna nikakva energija u ovom poslu. Sve se
odvija automatski.
Kad voda isparava iz listova, ona stvara stalno kompezaciono upijanje vode ispod.
Usisavanje se nastavlja kroz mladice, grane i stablo do korjena.
Ovo se deava zato to su 'cijevi za vodu' kod drvea u stvari brojne mikroskopske
cjevice. Nijedna usisna puma koju je ovjek izmislio ne moe povui vodu vie od trideset
stopa. Mlazevi vode koji se vuku preko ove visine u obinim cijevima neminovno se vrau.
Ali najvisoije drvee moe upijati vodu do svojih najkrajnjih grana zato to su im male
'kapilarne' cijevi nekoliko hiljaditih djelova milimetra u preniku.
Kako istinito zvue ove rijei iz Psalma 104:16: Drveta Gospodnja su dobro
zalivena, kedri libanonski koje je posadio.
Zaista, drveta koja je On posadio se genijalno napajaju vodom. Ali ima jo puno toga
u tehnologiji i ininjeringu biljaka. Da li ste znali da su biljke takoe izvanredne arhitekte?
Godine 1850., arhitekta Ser Dozef Pakston (Sir Joseph Paxton) se ukljuio u
takmienje u dizajniranju zgrade koja se trebala postaviti kao londonska svjetski izlobeni
centar. eznuo je da nadmai svoje rivale dizajnom stolea. Pakston je doarao jedno zdanje
ogromnih dimenzija, koje nema nita teko ili nezgrapno oko sebe; osmislio je strukturu koja
e proizvesti svjetlosni efekat, a ipak laganu. Ali problem je bio to tada nije postojao nain
za konstruisanje takve graevine. Velike strukture su zahtijevale masivne potporne zidove.
Izledalo je da nema naina da se napravi ovo divno, prozrano zdanje koje je Pakston imao na
umu.
Ali onda se sjetio izvjesne biljke koju je obraivao kao batovan u svojoj mladosti:
kraljevskog vodenog ljiljana. Plovei listovi ovog ljiljana su ogromni, do 180 cm u preniku, i
vrlo tanki. Ali uprkos tome, sasvim su stabilni. Oni tu stabilnost postiu pomou
komplikovanih potpora sa donje strane. Od sredine lista rasprostiru se rebra, dijelei se u vie
ogranaka.
Kraljevski vodeni ljiljan dao je Pakstonu ideju kako da spovede svoj arhitektonski san
u stvarnost. U svom dizajnu iskoristio je nekoliko glavnih potpornih stubova povezanih sa
vie malih rebara. I osvojio je takmienje. Rezultat? Kristal palas (Crystal Palace) svjetske
izlobe, fantastian uspjeh. To se pokazalo kao taka velikog zaokreta u arhitekturi. Visoki
oblakoderi od elika i stakla koje danas gledamo svuda oko sebe u stvari datiraju unazad do te
divne, prozrane Kristalne palate, i, da, jo dalje do jedinstvenog dizajna kraljevskog vodenog
ljiljana.
Biljke su takoe usavrile vjetinu i nauku vazduhoplovstva. I uradile su to mnogo
prije nego su se Orvil i Vilbur Rajt (Orville&Wilbur Wright) vinuli svojim krhkim plovilom u
zrak. Najee ovo imamo priliku da vidimo u nainu na koji se sjeme usmjerava to pogodnog
tla. Ako bi drvo isputalo svoje sjeme ravno dolje, sjemenke e pokuati da izrastu u sjenci
matinog drveta i uskoro se meusobno uguiti. Sjeme se mora prenijeti dalje od matinog
drveta ili biljke, a to se postie na razne naine.
Obini maslaak alje svoje sjeme visoko u zrak pomou malih padobrana. On u stvari
prvo izmjeri relativnu vlanost, temperaturu i brzinu. On e osloboditi svoje sjeme tek kad
su uslovi sasvim dobri. Mora duvati postojan vjetar, a ne u kratkim naletima; vazduh mora
biti topao i suv to upuuje da e prevladati strujanja vjetra koja imaju uzlaznu putanju. Tek

62

Simpozijum Ima li Boga

tada se letee sjeme puta i polazi na svoje vano putovanje. Ovo sjeme maslaka, koje visi
ispod svojih padobrana poput mnotva padobranaca, moe putovati do velikih udaljenosti.
Neke druge biljke takoe prenose sjeme pomou padobrana. I ono to je vrlo
zanimljivo je da one dolaze iz veoma razliitih botanikih porodica. One nijesu ograniene na
jednu vrstu ili skupinu; nijesu jedan tip biljaka. Dakle ovo predstavlja stvaran problem za
teoriju evolucije. Jedno je pretpostaviti da se samo jedna grupa biljki rukovodila u evoluciji
ovog genijalnog padobranskog rjeenja problema prenosa sjemena. To samo po sebi zahtijeva
mnogo vjere. Ali vjerovati da je itav asortiman razliitih tipova biljaka razvio ovu istu
zapanjujuu soluciju do opte prepoznatljivosti, iziskuje puno vie vjere nego se ikad moe
prikupiti.
Nadam se da poinjete uviati da pozadina sve te vjetine biljaka u rjeavanju
tehnikih problema lei u jednom optem imenitelju, jednom zajednikom izvoru: genijalnom
Stvoritelju.
Sa padobrana prelazimo na jedrilice. Najzanimljiviji primjer je vjerovatno krilato
sjeme tropske lijane. Ono raste visoko na granama svog matinog drveta usred divnog,
blistavo zelenog lia. Sjeme lijane razvija dva krivudava krila, koja su prozirna, svjetlucava i
vrlo elastina. Kad se sjeme oslobodi od drveta, ono odjedri na povjetarcu.
Hladno objektivni naunici postaju vrlo elokventni kad iznose zapaanja o ovom
dijelu biljne aeronautike. Jedan profesor je opisao jedrilicu lijane na ovaj nain: 'U irokom
luku, graciozno se njiui tamo-amo, sjeme se lagano sputa, gotovo bezvoljno, ka zemlji.
Potreban je samo daak vjetra da ga naini rivalom leptirima u letu.'
Pioniri vazduhoplovstva su takoe bili impresionirani savrenim letom sjemena lijane.
U letilicama dovoljno lakim da lebde na vjetru, kljuni inilac je bila stabilnost. Prve letee
maine su padale. Ali prozirna jedra sjemena lijane su bila veoma stabilna. I tako su pioniri
letenja, Itri (Etrich) i Vels (Wels) iskoristili sjeme lijane u dizajniranju letilice bez repa.
Polovilo koje se pojavilo 1904. godine se pokazalo kao pretea u istoriji avijacije. Letjelo je
oko 900 metara. Jo jedno tehnoloko udo upuuje na prirodu kao majku domiljatosti.
Dakle, vidjeli smo padobrane i jedrilice u biljnom svijetu; ali ta je sa helikopterima?
Sjeme norvekog javora je jedan primjer. Ono je opremljeno sa malim vijugavim krilima. Kad
sjeme pada sa drveta, vazduno trenje uzrokuje brzu rotaciju. Ono se vrti po spiralnoj stazi
oko glavice na svojoj osnovi. Efekat je potpuno isti kao onaj koji proizvodi okretanje
propelera na helikopteru. Rotacija stvara kompletnu cirkularnu povrinu, koju vjetar moe
uhvatiti. I, naravno, sjeme tako pada mnogo sporije, a najmanji daak vjetra ga moe odnijeti
vie od 100 metara. Aeronautika! Ko bi mogao pomisliti da drvo radi na takav nain? Ko
moe dokuiti stvaralaki Um iza svega toga?
Razmislite za trenutak o 'meinfrejm' kompjuteru, jednom od onih zaista velikih
inovacija moderne tehnologije. Njegova sposobnost da memorie i ponovo nalazi podatke,
rauna, sortira i popisuje je zadivljujua. Kompjuteri obavljaju funkcije za pola sekunde za
koje bi matematiarima trebale sedmice ili ak mjeseci. Ove maine su pravi rjeavai
problema.
Elektronski kompjuteri postaju sve manji i sve bri iz dana u dan. Mikro-elektronika
nastavlja da razvija manje i efikasnije ipove i kola. Ali koliko je impresivno kompjutersko
razlaganje brojeva, postoji neto jo impresivnije to moe stati na dlan ovjeije ake, jedno

63

Simpozijum Ima li Boga

malo udo koje konkurie sveukupnom procesovanju informacija koje prostorija puna
kompjutera moe obavljati. ta je to? Obino sjeme.
Sada e neki od vas moda kazati: Saekaj trenutak. Znam da sjeme raste na cvijeu i
drveu, ali da obavlja posao kompjutera? Zar to nije otilo malo daleko?
Ali hajde da razmiljamo o tome. Jedno sjeme biljke mora sadrati sve specifikacije te
biljke; sve informacije o njenom izgledu i ponaanju moraju se memorisati upravo u jednoj
sjemenki. Veliina, oblik i boja biljke, njene reakcije na toplotu i hladnou, svjetlost i tamu,
suu ili pljusak, sve se mora unaprijed odrediti u sjemenu. Dakle koliko megabajta bi trebalo
kompjuteru samo da programira boju cvijeta neke biljke? Ili, recimo, da matematiki ukodira
samo spoljanji oblik drveta? Razmislite o programiranju tanog geometrijskog oblika listova,
pupoljaka, cvjetova, ploda, kore, grana. Dolazimo do miliona i miliona digitalnih notacija.
Razmislite o pokuaju da se programiraju hemijska svojstva biljnog soka, ili raspored raliitih
tipova tkiva. Zatim pokuajte da odredite kako uputiti biljku u tehnike preivljavanja u
razliitom okruenju. Kako bi uprogramirali iroki sprektar prilagoavanja o kojemu smo
danas govorili?
Pisac i naunik, Feliks Paturi, je kao prvo zakljuio da bi kapacitet memorije jednog
velikog savremenog raunara jedva bio dovoljan za sve ove podatke. Ali sve te informacije i
ne samo one se memoriu u svakoj maloj sjemenki.
Nevjerovatni kompjuter. elite li da posmatrate taj daleki horizont visoke tehnologije?
Ne morate ii u Silikonsku dolinu (Silicon Valley). Ne morate ii u MIT (Tehnoloki institut
u Masausetsu). Samo iskopajte sjemenku koja lei u zemlji. Tu se deava zaprepaujue
procesovanje informacija.
Evo vrstog dokaza o beskonano mudrom Stvoritelju. Ne mogu vjerovati da je sjeme
proizvod prirodne selekcije ili genetske mutacije. Slabe ivotinje bi bile zbrisane prirodnom
selekcijom. Genetska mutacija moe tu i tamo proizvesti koju nakazu. Ali ti slijepi procesi ne
pronalaze kompjutere ove veliine. ao mi je, ali to se nije dogodilo.
Ukoliko ne moemo uoiti nevjerovatni Boji genij iza biljne aeronautike, arhitekture
i hemije i komjutera sjemenke, onda sa naim vidom neto nije u redu. Na Stvoritelj je rijeio
irok spektar tehnikih problema. On je stvorio solucije koje su inspirisale nae najvee
izume.
KO JE KAZAO PELI?
Kompjuteri, rakete, enciklopedije i avioni su produkt genija i napornog rada. Ali ljudi
koji su ih osmislili su proizvod sluaja. Tako nas napokon ue.
Ali da li ste znali da obina pela, ak i ne pokuavajui, moe omesti te zakljuke
briljantnih umova?
Ali koliko zapravo elite pripisati toj nevjerovatnoj magiji vjekova? Ako se evolucija
dogodila, kako se dogodila? Da li bi bilo nerazumno postaviti neka specifina pitanja na
jednom malom podruju?
Pridruite mi se u posmatranju fascinantnih aktivnosti obine pele. Obeavam da e
biti nekih iznenaenja i velikih dilema za one koji svo stvaranje pripisuju pretpostavljenoj sili
vremena koje je u prolosti radilo ono to ne moe sada!

64

Simpozijum Ima li Boga

Da li ste ikad zapazili da su pele nevjerovatne arhitekte? Pelinjak, remek-djelo


ininjeringa, sa redovima i redovima estostraninih komora i zidovima od voska. Tu
mermernu palatu koju zovemo sae grade pele mlae od sedamnaest dana. Ipak svaka mala
komora je iste veliine, estostrana, sa svaka tri para zidova licem prema drugom. Zidovi
komora su debeli samo 0,07 mm, a ipak tako jaki da pola kilograma sai moe drati
najmanje 10 kg meda.
Kako ove mlade pele znaju da heksagon ima najmanji obujam, i zato mu treba
najmanja koliina graevinskog materijala? Kako znaju da su elije heksagona najbolji i
najekonominiji plan? Ko im je kazao? Ipak one sve to rade bez nacrta ili eme ili uglomjera.
I svaka elija je taman toliko velika da odgovara peli!
Kako one to rade? One se vjeaju poput vijenca od krova saa. Ili to moe biti u
upljini nekog drveta. Jedna pela se kai za krov, a druga za njene noice i tako redom. Ovi
pelinji lanci postaju sve dui i dui, i dok se njiu naprijed nazad, kae se za pele desno i
lijevo dok ne formiraju ivu zavjesu.
One se ovako vjeaju da proizvedu vosak. Vidite, postoje etiri depa za vosak na
pelinjem trbuhu. I nakon otrpilike dvadeset etiri sata visenja, vosak poinje da se pojavljuje
iz ovih depova. Kad pela osjeti da je njen vosak spreman, on se penje preko drugih pela,
vadi vosak iz depova, vae ga i polae u sae. Ispoetka one samo gomilaju vosak. Zatim
oblikuju grube gomilice, penju se na njih i guraju. Oito da sve ovo guranje uspostavlja
vibracije koje pelama omoguuju da ocijene elastinost i debljinu zidova. Rezultat je savren
oblik i nevjerovatna tananost zidova. To je nain na koji se pravi sae. Pele izvravaju svoje
zadatke u savrenoj kooperaciji, kao da su im zadae izloene na oglasnoj tabli!
Mora da se radi o udesnoj organizaciji, rei ete. Da. Ali ko je usmjerava? Istina je
da nijedna pela ne ivi za sebe. Sve one ive za pelinjak. U jednom pelinjaku moe biti od
etrdeset do sedamdeset pet hiljada pela, ili vie, i sve djeluju u savrenom skladu, kao
cjelina.
Ali ko je voa? Da li je to matica? Moda ete kazati da ona upranjava liderstvo u
vrijeme rojenja. Ali ak i tada pele radilice igraju kljunu ulogu u lociranju novog gnijezda.
Matica je naravno maina za polaganje jaja. U jednom danu ona moe izlei dvije hiljade jaja.
I evidentno je da ona proizvodi hemijske signale koje na neki nain osposobljavaju koloniju
da glatko funkcionie. Kau da je potrebno manje od stotinu pela radilica da sagrade sae
ako je prisutna matica, a na hiljade njih kad matice nema. Ali da li je ona voa pelinjaka?
Svakako ne.
Ni trutovi nijesu lideri. Ove muke pele su potpuno indolentne. Oni provode ivot u
ekanju, u isekivanju prilike da jure maticu na njenom parnjakom letu. Radilice su
nesumnjivo pravo udo pelinjaka. Ali one nemaju vou. Ipak sve one odlino rade!
Pelama su potrebne dvije stvari, polen i nektar. Obje se nalaze u cvjetovima. I dok
lete u cvjetna polja, one polaze udesno opremljene. Na prvom mjestu, pela je fantastino
sagraena letea maina. Transportni avioni koje je napravio ovjek mogu nositi teret od oko
25 procenata sopstvene teine. Ali pele mogu ponijeti skoro 100 posto svoje teine. Peli
nije potreban propeler ili det. Njena kratka iroka krila je i podiu i vuku. Ona se moe
kretati ravno gore ili dolje, ili moe lebdjeti u zraku. Njena kratka krila se savijaju za pola

65

Simpozijum Ima li Boga

sekunde kad se uvlai u cvijet. Ona svoja krila moe koristiti i kao ventilator za rashlaivane
pelinajka.
Pela ima tri mjesta za skladitenje tereta. Jedno je tank unutar njenog tijela u kojem
uva nektar. Zatim, na svojim stranjim nogama, ona ima dvije korpice za noenje polena.
Zamislite teretni avion sa teretom koji se njie ispod njega!
Da li su ove korpe za polen neto to je evoluiralo zbog potrebe? Dakle, prvi zapis koji
je ovjek napravio o peli datira oko 3000 god.p.n.e. Ona je tada imala korpice za polen. I
otada se one nijesu mijenjale!
Pela moe isisati tovar nektara za minut. Tri minuta su joj potrebna da napravi dva
ispupena tovara polena u korpicama na svojim stranjim nogama.
Kako ona to radi? Dakle, pela se uvlai u cvijet i njeno tijelo sakuplja polen
struganjem odjeljaka za polen. Ona se mekolji po cvijetu, a uti prah prijenja za dlaice na
njenom tijelu.
Ali to nije tako jednostavno. Kako ona ubaca polen u korpe? I kako ga odrava da se
ne prospe u letu? Teret se mora nakvasiti, zajedno presovati, sabiti, i jednako izbalansirati na
svakoj nozi. Ali vjerovali ili ne, pela sve to radi dok lebdi u vazduhu ili visei samo na
jednoj noici!
I sada je mala pelica, djelujui kao skaut, otkrila cvjetno polje i spremna je za
povratak u pelinjak sa uzorkom nektara i polena. Kako e nai put natrag? Imajte na umu da
moe biti daleko po nekoliko milja, i da je njeno traganje moglo odvesti u nekoliko pravaca
prije ovog otkria. Ipak ona sada leti pravo natrag u pelinjak!
Ko joj je rekao kako da postupi? Kakvu opremu za navigaciju ona posjeduje? I kad se
jednom vrati u pelinjak, kako e obavijestiti svoje drugarice o lokaciji blaga koje je
pronala?
Tano je da pele mogu razlikovati mirise sa velikom vjetinom. Kad se jedna pela
vrati u pelinjak sa nektarom sa nektarom iz oblinjeg cvijea, druge pele naputaju pelinjak i lete direktno na izvor. I one djeluju kao da imaju neki unutranji asovnik. Ako otkriju
da je hrana dostupna u odreeno vrijeme dana, one se vrau u isto vrijeme sledeeg dana.
Ali ta ako je cvijee udaljeno nekoliko milja? Sigurno da mora postojati neko
ogranienje za ulo mirisa ovih majunih stvorenja. ta onda? Kako moe mala pela prenijeti
svojoj drugarici lokaciju izvora koji je pronala? Dakle, jo nita nijeste uli. Ispriau vam
neto o trbunom plesu!
Ponekad pela vraajui se sa nektarom i polenom izvodi posebne prikaze za koje
mnogi naunici vjeruju da su nain saoptavanja lokacije izvora nektara. Ona predaje uzorke
nektara ostalim pelama i skree njihovu panju. Zatim, dok one posmatraju, izvodi zabavnu
igru pred njima zvanu trbuni ples zbog naina na koji mrda trbuhom. Ona pravi osmicu
preko nalija sai. Zauujue je to to ugao plesanja dolje vertikalno na sae predstavlja
horizontalni smjer izvora hrane s obzirom na smjer sunca.
I ne samo to. Broj plesova u minutu ukazuje na udaljenost do polja. Ali iznenauje to
to je taj broj obrnuto srazmjeran u odnosu na udaljenost. Znai, to je polje udaljenije, broj je
manji. Drugim rijeima, ako pela opie deset krugova za petnaest sekundi, cvjetno polje je
daleko 100 metara. Ali ako se pela usporeno kree, recimo dva kruga za petnaest sekundi,

66

Simpozijum Ima li Boga

cvijee je udaljeno gotovo 7 kilometara. A sad sluajte ovo. Mali proraun e pokazati da ova
relacija sa udaljenou nije prosto aritmetika ve logaritamska! ta mislite o tome?
Kakav mozak ima ova mala pelica? Ko bi mogao pomisliti da ona sve ovo radi?
Kako je ovo majuno stvorenje nauilo da dovodi u vezu uglove sunca i udaljenosti
uvjebavanjem plesnih koraka? I kako to da milioni pela razumiju taj jezik?
Svjestan sam da neki naunici nijesu ubijeeni da pele razumiju taj jezik. Oni ne
vjeruju da ovaj udni ples prenosi ostalim pelama lokaciju cvjetnog polja. Svjestan sam
kontraverzi po ovom pitanju.
Ali ako ste kojim sluajem skloni sumnji, onda razmotrite sledee. Pela, pomou
ovog plesa, moe penijeti lokaciju ljudskim biima. Ljudi to mogu razumjeti. Ljudi mogu
posmatrati ovaj ples i otkriti cvjetno polje. Da li je ovo ita manje nevjerovatno? Da li je ita
manje udo prenijeti ovu informaciju ljudskim biima, u logaritamskim terminima, nego je
saoptiti drugim pelama? Mislim da nije!
Ponavljam, kakav to mozak ima mala pela? Da li je to sluajno? Jedan pisac sugerie
da ako bi eljeli da napravite duplikat unutranjeg kola pele, ako biste htjeli da spojite njen
navigacioni sistem i sistem za navoenje, evo sa ime bi trebali da ponete: 'unutranjim
satom. Senzorom polarizovanja svjetlosti. Kompjuterom za azimut ugla zunca. Instrumentom
za mjerenje prave vertikale. Opremom za priblian raun prevaljenog puta. Pokazivaem za
brzinu i pravac vjetra. Trigonometrijskim kalkulatorom i tabelama. Indikatorom za zranu i
povrinsku brzinu.'
Zvui malo ekstravagantno. Ali tano je, nakon svega to smo vidjeli o dostignuima
pele.
Pitam se da li ste shvatili koliko je pela neophodna za sam ivot. Pele, naravno, ne
mogu egzistirati bez biljaka i cvijea, sa njihovim polenom i nektarom. Ali to vai u oba
pravca. Mnoge vrste biljaka i cvijea nebi mogle egzistirati bez pela koje ih oprauju. U
stvari, mnoge divne i plodonosne biljke bi nestale. I kakav bi to bio gubitak!
Hajde da jo jednom razmislimo. Da li se pela, sa svom svojom fantastinom
opremom za rad, tek tako dogodila? Tokom dugih vjekova? Za krai vremenski period?
ta bi bilo da je pela otpoela bez korpica za polen na svojim stranjim nogama? ta
bi bilo da je imala korpice za polen, ali ne i zglavke na nogama da sabije polen u korpama, ili
osjeaj kako da to uradi? ta da nije imala dlaice na tijelu da sakuplja polen ili dlaice ali bez
naina da oelja polen? ta da nije imala razvijen tank za nektar? ta da nije imala opremu
za pravljenje voska ili da nije znala da je potrebno kaiti se u lancu dvadeset etiri asa da bi
se stvorio vosak? ta da vosak nije mogao izdrati visoke temperature pelinjaka, to moe
malo koji? ta da pele nijesu znale kako da prave kraljevski ele za hranjenje matice i da je
ova uginula? ta da pela nije mogla da pronae put natrag u pelinjak ili nazad do polja ili
cvijea?
Pitanja se niu u nedogled. Nadam se da uviate da bi ma koji komad pelinje fizike
opreme bio beskorisan bez ostalih. Da bi bila od koristi, pelinja oprema i 'know-how' su se
morali razviti simultano, a ne malo po malo! Ili ako se dogodila evolucija zamislite prvu
pelu kako, tamo daleko u prolosti, poiva na grani drveta. Kakva je to pela bila? Da li je
bila matica? Ali matica se ne moe reprodukovati bez truta sa kojim se pari.
Da li je bio trut? Trutovi se ne mogu reprodukovati sami bez matice. Onda radilica?
Teko, jer radilice su stvorenja koja nemaju mogunost reprodukcije.

67

Simpozijum Ima li Boga

Teko je izbjei zakljuak da je itava kolonija morala evoluirati odjednom, simultano


sa potpuno razvijenom fizikom i know-how opremom kod svake pojedine pele, spremnom
za rad!
I naravno, kod pela kao ni kod ptica, evolucije uopte nije bilo. Bilo je stvaranje!
Zar nije lake vjerovati u onu jednostavnu, nekomplikovanu, jasnu tvrdnju koja se
nalazi na prvoj strani vae Biblije: u poetku stvori Bog nebo i zemlju?
Ono to vjerujemo o svom porijeklu utie na ono to vjerujemo o nama samima; tie
se naeg osjeaja sopstvene vrijednosti. Jer ako smo samo evoluirali iz neke jednostavne
elije u moru, ne moemo imati dostojanstvo bia stvorenih po Bojem obliju. I ako ljudski
rod nije pao sa svog visokog poloaja, ako Adam nije sagrijeio, zato bi nam onda bio
potreban Spasitelj za ljudski rod? Isusova misija postaje nevana, a krst samo jedna
beznaajna drama!
Mogli bismo ovako koliko hoete. Mislim da moete uvidjeti da ono to vjerujemo o
svojim poecima uveLiko odreuje nau vjenu sudbinu. Da li je ikakvo udo to avo, borei
se protiv naih dua, usmjerava svoje najotrije strijele na prvih sedam glava Postanja? Zato
ovaj narataj, opsjednut nagaanjem o svojim poecima, traga svugdje osim u Bojoj Rijei?
Moe postojati samo jedan odgovor. On eli da otkrije Adama, ali ne u Postanju! Ipak
ovaj jednostavni iskaz u Svetom Pismu vrsto stoji, tiho pozivajui nau vjeru: U poetku
stvori Bog. Nije li mogue da je sve one dokaze koje je prikupio Bob Dentri i mnogi drugi
ostavio Stvoritelj kako bi pospjeio nau vjeru u izvjetaj iz Postanja? Napokon, sama Biblija
govori: Vjera je tvrdo ekanje onoga emu se nadamo, i dokazivanje onoga to ne vidimo
(Jevrejima 11:1). Premda se izvjetaj iz 1 Mojsijeve nikad nee dokazati izvan svake sumnje,
Bog nam je dao sve dokaze koji su nam potrebni za vrsto povjerenje u Njegovo stvaranje.
Sumnja je u zraku. Ali tako i ptice, koje lete iznad bolje opremljene za navigaciju od
najmodernijih borbenih aviona vazduhoplovnih snaga, sposobne da preu okeane sa svojim
ugraenim instrumentima.
Sukob se mota oko nas. Ali tako i slijepi mievi, koji bez napora koriste svoje
ultrasonine radare, opominjui nas da ni tehnologija niti mudrost nijesu ekskluzivna svojina
ljudskog uma.
Skepticizam okruuje zemlju. Ali tako i zvijezde, kreui se po svojim nepogreivim
orbitama, obavljaju svoju zadau sa preciznou koja zadivljuje um. Knjiga za knjigom
autoritativno insistira da je ova zemlja evoluirala milionima godina. Evolucionisti uvjerljivo
govore o magiji vjekova, o srenom sticaju okolnosti koji nas uvijek izbacuje naprijed bez
ikakve potrebe za inteligentnim usmjeravanjem, bez potrebe za Bogom. Ali svo vrijeme ptice,
slijepi mievi i zvijezde reito izazivaju njihova uanena vjerovanja. Jo davno David je
objavio: Nebesa kazuju slavu Boju, i djela ruku Njegovih glasi svod nebeski. Dan danu
dokazuje, i no noi javlja. Nema jezika, niti ima govora, gdje se ne bi uo glas njihov.
(Psalam 19:1-3)
Niko ne moe izmai tom velikom skladu dok se sva priroda sjedinjuje u jasnom horu:
postoji Stvoritelj! Ali Onaj koji je stvorio ovaj svijet takoe je dozvolio svojim stvorenjima da
ga prikuju za grubi, hrapavi krst izvan Jerusalima kako bi izgubljeni grenici mogli nai
vjeni ivot u Njemu. I premda nas dokazi o pticama i slijepim mievima, suncu i

68

Simpozijum Ima li Boga

konstelacijama koje krue, osvjedoavaju o onom to jeste, sve to blijedi pred monim
dokazom Golgote.
Nadam se da sam vam dao dovoljno hrane za razmiljanje dok razmatrate naeg
blagoslovenog Stvoritelja i djela Njegovih ruku. Neka vas Bog blagoslovi dok tragate za
istinom.
Hvala vam pastore Vandeman. Cijenimo to ste izdvojili vrijeme iz vaeg
prebukiranog rasporeda da podijelite sa nama neke misli o djelima Bojih ruku. Moda e biti
jo prilike da nam doete i podijelite vie sa nama.
Sledee nedjelje na predmet e biti Svjedoanstvo matematike. Govoriu ja. Bog je
Bog reda i zakonitosti. Ono to u izlagati bie zapanjujue kad uvidite matematiku
preciznost otkrivenu u Bojoj tvorevini. Hvala vam svima na dolasku i laku no.

Osmo predavanje (2. avgust 1997.)


SVJEDOANSTVO MATEMATIKE
Veeras nastavljamo sa naim dokazima o Bojem postojanju i Njegovom boanstvu
razmatranjem onoga ta nam otkriva matematika u prirodi i Bibliji. Ovi argumenti su tako
obimni da moemo izloiti samo mali dio dostupnih dokaza. Ako je neko meu publikom
zainteresovan za dalje prouavanje, postoje itave knjige napisane o ovom predmetu. Bie mi
drago da vam dostavim spisak posle sastanka.
BROJ SEDAM U PRIRODI
Broj 7 (simbol savrenstva) Bog je odredio kao svoj broj od vremena stvaranja, dok je
6 (simbol nesavrenosti i ovjekov broj, jer ovjek je stvoren estog dana) broj Sotone od
vremena kad je sagrijeio. Veeras emo istraivati broj sedam kao to se vidi u prirodi i
Bibliji, jer on je Boji peat ili dokaz autentinosti Njegovih djela u univerzumu. Ali prisutni
su i ostali brojevi. Nekad je dominantan jedan obrazac brojeva, a nekad drugi. Prikupio sam
ove informacije iz jedne male knjige pod naslovom Matematika potvruje Sveto Pismo, od
Karla Sebirsa (Karl Sabiers), za koju mislim da vie nee biti dostupna.
Boji sistem brojeva je utisnut na svim Njegovim djelima. Svako podruje prirode se
zasniva na sistemu matematike velikim matematikim zakonima koji upravljaju
aktivnostima itavog univerzuma.

69

Simpozijum Ima li Boga

Na primjer, u svjetlosnoj sferi ima tano sedam boja. Tih sedam boja integrisanih u
jednu cjelinu oblikuju svjetlost. U muzikoj sferi ima tano sedam cijelih tonova na ljestvici,
dok svaka osma nota zapoinje novi oktat i i prosto je ponavljanje prve note. Sedam boja
korespondira sa sedam nota u muzici, i zvuci koji harmoniziraju korespondiraju sa bojama
koje harmoniziraju, dok nesklad u boji korespondira sa disonantama u muzici.
Ljudsko tijelo se potpuno renovira ili mijenja svakih sedam godina. Svaki dio tijela
neprekidno odbacuje stare istroene tvari, i konstantno prima zaloge nove i ive materije. Za
sedam godina cijela struktura se smjenjuje do najmanjeg djelia i postaje sutinski novo tijelo.
Kod izvjesnih bolesti, sedmi, etrnaesti i dvadeset prvi dan su kritini dani. ovjeji puls
slabije udara svakog sedmog dana bilo da je on bolestan ili zdrav. Kod bolesti nastalih usled
fizike iscrpljenosti, puls se takoe mijenja svakog sedmog dana. Kod ljudskih bia period
trudnoe je 280 dana (7 x 40). Zaista, sedmica je utisnuta na fiziologiju. Nema li znaaja to
to je Bog odredio svaki sedmi dan da bude dan od odmora, i to je objavio da ovjekov vijek
bude sedamdeset godina (7 x 10)?
Kod ivotinja, period bremenitosti mia je 21 (7 x 3) dan; zeca i pacova 28 (7 x 4)
dana; make 56 (7 x 8) dana; psa 63 (7 x 9) dana; lava 98 (7 x 14) dana; ovce 147 (7 x 21)
dana. Kod ptica inkubacija obine kokoke je 21 (7 x 3) dan, patke 28 (7 x 4) dana.
Broj 11 je, poput sedmice, utisnut u muziku. Broj vibracija u sekundi za svaku notu je
mnoina od jedanaest, a razlika u broju vibracija izmeu svake note je takoe mnoina od
jedanaest. Na primjer, razlika izmeu Do i Re je 33, izmeu Fa i Sol 44, uvijek mnoina od
jedanaest.
Botanika otkriva da se razliite vrste cvijea araniraju prema posebnim brojevima i
njihovim mnoinama. Na primjer, osnovni broj ljutia je pet. Postoji 5 listaka u aici, 5 latica
u vjeniu, 5 zametaka u tuku, 15, 20, 25 ili neki drugi broj koji je tano toliko petica
pranika u mukim organima. Slino tome, osnovni broj blijedo-utog narcisa je 3, rezede 4,
divlje rue 5, itd. Tako Bog peati svoju tvorevinu sa matematikim obrascem.
U hemiji ne postoje dvije tvari koje se mogu sjediniti bez opaanja odreenih
matematikih proporcija. Nebeske planete se rukovode prema matematikim zakonima.
Zaista, priroda ne funkcionie sluajno, ve po dizajnu. Boji numeriki sistem se nalazi
svugdje kroz univerzum mnogo vie nego se obino pretpostavlja. Veliine koje se mogu
odrediti pokazuju dizajn u prirodi. Bog je Veliki Brojitelj i Matematiar svega stvaranja.
Svaki odjeljak prirode nosi Njegov matematiki potpis.
I stvori zvijezde... i postavi ih Bog na svodu nebeskom. Postanje 1:16, 17
On izbraja mnotvo zvijezda. Psalam 147:4
On izvodi vojsku svega toga na broj. Isaija 40:26
On je izmjerio vode grstima svojim, i premjerio nebesa pedljom, i izmjerio prah zemaljski
mjerom, i gore izmjerio na mjerila i bregove na poteg. Isaija 40:12
Ako je Bog postavio zvijezde u odgovarajuem poretku, i numerisao ih, i premjerio
vode i izvagao planine, da li je iznenaujue ili nevjerovatno to je postavio rijei i slova
svoje Knjige po tanom redu, numerisao ih i usmjerio u kombinacije brojeva?

70

Simpozijum Ima li Boga

Isti Bog koji je stvorio univerzum i paljivo utkao dizajne i zamrene obrasce u
najmanje detalje tvorevine, poveo je istu brigu o svojoj Rijei. On je u oboje stavio istu
osobenost.
A vama je i kosa na glavi sva izbrojena. Matej 10:30.
Rije izbrojena na grkom je aritmeo, ona ista rije od koje je nastao naziv
aritmetika. Ako Bog broji svaku dlaku na naoj glavi, da li je udno to je izbrojio rijei i
slova Svetog Pisma? (Mathematics Prove Holy Scripture, Karl Sabiers, pp.105-108)
NUMERIKI DOKAZ SVETOG PISMA
Svjedoanstvo matematike zalazi daleko dublje od onog to se vidi u prirodi. Samo
Sveto Pismo sadri tako fantastino sloenu organizaciju broja sedam i mnoinu tog broja, da
je to potpuno neshvatljivo za ovjeji um. Njegova kompleksnost je tako iroka da je potpuno
neobjanjiva, osim kao neto to je moglo doi samo iz uma beskonanog Boga.
Poto evolucionistima nedostaje snaan dokaz za njihove teorije, da bi pobili izvjetaj
o stvaranju oni su napali na kredibilitet Svetog Pisma. Ali to je bilo kontraproduktivno, jer
Bog je obezbijedio nauni, matematiki dokaz iz samog Svetog Pisma da je ono Rije Boja,
dokaz protiv koga nema valjane kontra-argumentacije.
Bog je osmislio u starozavjetnom originalu pisanom na hebrejskom, i u Novom
Zavjetu pisanom na grkom, matematiki obrazac za koji nikako nije mogue da je nastao kao
proizvod ljudskog genija ili dizajna. Bog je u Bibliji obezbijedio nepobitan dokaz da je Onaj
koji kae da jeste, i da je Biblija Njegova Rije ovjeanstvu. Shodno tome, izvjetaj o
stvaranju, kako je zabiljeen u knjizi Postanja, ne moe se osporiti ili negirati.
Ovo zapanjujue otkrie vezano za Sveto Pismo dogodilo se 1882. godine i djelo je
ruskog emigranta po imenu Ivan Panin. Ono to je pronaao bilo je tako sloeno i zauujue
da kritiarima Biblije, poto su ispitali dokaze, nije preostalo nita drugo do da priznaju da
Biblija moe biti samo nadahnuta Boja Rije, i da je izvjetaj o stvaranju u Postanju
doslovno taan. U svojoj mladosti, Ivan se obratio i iskusio spasonosnu silu Isusa Hrista,
nakon godina ateizma. Izvjesno vrijeme posle svoga obraenja, otkrio je (voen Bojim
provienjem) u Svetom Pismu matematiki obrazac koji je promijenio smjer njegovog
kasnijeg ivota. Od vremena tog otkria, vie od 60 godina, Ivan je koristio svaki raspoloivi
trenutak za pomno ispisivanje vie od 43.000 stranica podataka (u to vrijeme nije bilo
kompjutera), dokazui svoje otkrie zamrene matrice koja se vrti oko broja 7 i primarnih
faktora sedmice.
Ove informacije koje veeras dijelim sa vama o Ivanu Paninu prikupio sam iz druge
male knjige Karla Sebirsa, Matematika dokazuje Sveto Pismo, koju je Pratni pretoio u
traktat, Biblija je potpuno istinita. (Pratney, Last Days Ministry, Box 40, Lindale, Texas)
Panin je postao jedan od deset vodeih matematiara u Sjedinjenim Dravama,
univerzitetski obrazovan, a teno je itao sedam jezika (znao ih je etrnaest). Panin je poeo
da prouava Sveto Pismo kao hrianin, ali poto je znao hebrejski, aramejski i grki, poeo
ga je itati na originalnim jezicima. Dakle, i hebrejski i grki su jedinstveni jezici. To su
jedina dva jezika u istoriji koji nemaju numeriki sistem. Drugim rijeima, oni ne koriste
posebne simbole za svoje brojeve (poput naih arapskih, 1, 2, 3 itd.) ve slova svoje azbuke
da predstave brojeve (svako slovo se u stvari koristilo kao broj).

71

Simpozijum Ima li Boga

Svjestan brojanih vrijednosti grke i hebrejske azbuke, Panin je jednom prilikom


eksperimentisao zamjenjujui slova sa odgovarajuim brojevima u Svetom Pismu. Tako se
Panin, matematiki genije, strunjak za hebrejski i grki, volio igrati sa brojevima. Iznenada,
njegov uvjebani um je zapazio matematiki obrazac! Uz intenzivnije prouavanje, njegovo
uzbuenje je raslo. Nekoliko kratkih sati rada i bio je veoma zapanjen. Stihovi koje je prouio
nosili su nepogreiv dokaz razraenog matematikog obrasca, daleko iznad mogunosti pukog
sluaja ili ljudske sposobnosti konstrukcije. Ovo je otkrie oznailo je prekretnicu u njegovoj
karijeri, i od tada pa sve do smrti 1942. godine, itav svoj ivot posvetio je prouavanju
biblijskog numerikog sistema.
On je, prije svega, pokazao da je Biblija, na svom originalnom jeziku, vjeto
osmiljeni produkt matematikog genija daleko iznad svake ljudske mogunosti hotiminog
struktuiranja. Kasnije je on opskrbio predstavnitvo Nobelove istraivake fondacije sa preko
43.000 stranica svojih studija zajedno sa konstatacijom da je ovo njegov dokaz da je Biblija
Rije Boja. Njihov odgovor je bio: Kako nae istraivanje napreduje...nalazimo obilje
dokaza u prilog takve tvrdnje. On je onda uputio izazov svim vodeim svjetskim listovima
da ponude prirodno objanjenje ili pobiju te injenice, ali niko nije bio sposoban za tako
to.
TA JE PANIN OTKRIO?
Rijei Gospodnje su rijei iste; kao srebro u vatri oieno od zemlje, pretopljeno
SEDAM PUTA. (Psalam 12:6) Panin je otkrio da se obrasci primarnih brojeva, kao to su 11,
13, 17 i 23, ali POSEBNO 7, nalaze u velikim rojevima. On je zbrajao sume svih numerikih
vrijednosti za razliite rijei, reenice, paragrafe, pasuse i itave knjige, i otkrio je iste obrasce
u svakom od ovih formi! Otkrio je da se broj rijei u vokabularu dijeli sa 7. Broj vlastitih
imena, kako mukih tako i enskih, dijeli se sa 7. Broj rijei koje poinju sa vokalom dijeli se
sa 7, isto tako i broj rijei koje poinju suglasnikom. Broj slova u vokabularu djeljiv je sa
sedam, a ta slova, ona koja su samoglasnici i koja su suglasnici, takoe se dijeli sa 7. Rijei
koje se pojavljuju vie od jedanput dijele se sa 7, a takoe i rijei koje se javljaju samo
jednom! Broj imenica je djeljiv sa 7, a tako i rijei koje to nijesu. ak i broj rijei poinje sa
svakim slovom azbuke! I tako redom.... Panin se zadravao na pojedinom pasusu samo
onoliko dugo koliko je bilo dovoljno da potvrdi izvan svake razumske sumnje statistike
dokaze za natprirodni dizajn. Ali izjavio je da to se due zadravate na njemu, to nastavlja da
donosi nove i nove dokaze obrazaca dok vam se ne zavrti u glavi!
Evo nekih primjera. Prvo jedan primjer iz Starog Zavjeta, upravo prva reenica u
Bibliji: 'U poetku stvori Bog nebo i zemlju.' Postanje 1:1. Tako ona glasi na naem jeziku; na
hebrejskom, meutim, ima tano 7 rijei i 28 (4 x 7) slova. Imamo tri imenice (Bog, nebo, i
zemlja). Ako uzmemo njihova slova, zamijenimo ih numerikim ekvivalentima i saberemo,
dobijamo kombinovani zbir od 777 (111 x 7)! Ukupna brojana vrijednost hebrejskog glagola
stvori je 203 (29 x 7). Prve tri rijei sadre subjekat sa tano 14 (2 x 7) slova, dok su
preostale etiri objekat sa tano 14 slova. Svaka jevrejska rije za dva objekta (nebo i zemlja)
ima po 7 slova. Vrijednost za prva, srednja i poslednja slova u reenici je 133 (19 x 7).
Numerika vrijednost za prve i poslednje rijei u reenici je 1393 (199 x 7); vrijednost prvih i

72

Simpozijum Ima li Boga

poslednjih slova stiha je 497 (71 x 7). Vrijednost prvih i poslednjih slova svake rijei izmeu
je 896 (128 x 7). I tako dalje.... U samom ovom stihu ima 30 razliitih vidova broja 7. Naveo
sam tek njih 11! Mogunost da se ovo dogaa sluajno je 1 naprema 33.000.000.000.000 (33
triliona).
A sada jedan primjer iz Novog Zavjeta: Matej 1:1-11. Vokabular ima 49 rijei (7 x 7).
28 rijei poinju samoglasnikom (4 x 7), presotalih 21 sa suglasnikom (3 x 7). 7 zavrava sa
vokalom, 42 sa suglasnikom (6 x 7). Tih 49 rijei imaju 266 slova (38 x 7). Od njih, 140 su
vokali (20 x 7), a 126 suglasnici (18 x 7). Takoe, od tih 49 rijei, 14 se javlja samo jednom
(2 x 7), 35 vie od jedanput (5 x 7), 42 (6 x 7) su imenice, njih 7 to nijesu. Ove preostale
zajednike imenice imaju tano 49 slova (7 x 7). Muka imena se ukupno javljaju 56 puta (8 x
7). Imena jedine tri ene koje se pojavljuju u ovom pasusu na grkom broje tano po 14 slova.
Panin je rekao da bi Mateju trebalo nekoliko mjeseci rada po osam sati na dan da
konstruie takvu genealogiju, ak i kad bi to bilo mogue. Ali ta imena su bila izabrana PRIJE
nego je Matej roen!
Jedan (boanski) Autor; cijela Biblija je ovakva. Izvukao sam tek jedan mali djeli i
detaljno ga obradio. Za svaki paragraf, pasus i knjigu u Bibliji moe se dokazati da je
konstruisan na ovaj isti udesan nain. Kakva bi fantastina kolaboracija izmeu uenika
mogla proizvesti ovu strukturu bez kompjutera? Kako bi neuki ribari i poreznici mogli
proizvesti tako nevjerovatnu strukturu i dizajn? to je jo udnije, Marko je bio Rimljanin,
Luka Grk, a Matej Jevrejin, ali svi su pisali po istom obrascu. Svaki je pisao po svom
jedinstvenom ukusu. Markov ukus je razliit, ali obrazac je svugdje isti! Ko je onda pisac?
Jedan Um, jedan autor jedan Bog vie razliitih pisaca, ali jedan Pisac. Moete li zamisliti
kakav Um bi ovo radio a da mu nije stalo da li ete to ikad otkriti!
Ono to elim da vidite je kako je Bog dosjetljiv! Ovo nijesu samo rijei, ve jedan
nevjerovatni matematiki obrazac. On se poigrava sa svojom poezijom u matematici.
Kompjuter bi se ovim oduevio! To je poput graevine gdje se svaki dio savreno meusobno
uklapa. I to je jo udnije, ne moete izvui jedan komad a da ne otetite itav obrazac.
Biblija nosi u sebi samoprovjeravajui, samopotvrujui zatitni faktor. Ako bi neko doao i
kazao, ne svia mi se ovo ili ono, cijeli obrazac otpada. Tako to se ne moe nai ni u jednoj
drugoj vjerskoj knjizi na svijetu!
Dakle, dragi prijatelji, evo jo jednog monog svjedoka, jo nepobitnijeg dokaza da je
Biblija Rije Boja i svaka rije nadahnuta. U nekoliko narednih sedmica preostalih u ovoj
seriji predavanja, staviemo, i ve jesmo, poklopac na sanduk evolucionistikih teorija i izjava
da nema Boga. Bog je ve izbio svaku potporu ispod njih, i jo vie e u bliskoj budunosti.
On je obezbijedio obilje dokaza za svakog ko eli vjerovati. Sjeate se da smo na poetku ove
serije konstatovali da ZA ONE KOJI ELE VJEROVATI NIKAKAV DOKAZ NIJE
NEOPHODAN, DOK ZA ONE KOJI TO NEE, NIKAKAV DOKAZ NIJE MOGU.
Lopta je, kako oni kau, na vaem terenu. Sami morate odluiti ta je istina.
Mi ivimo u poslednjim danima zemaljske istrorije, koju injenicu emo razmotriti
prije zavretka ove serije, i niko nee moi optuiti Boga za nepribavljanje dokaza
neophodnih za vjerovanje u Njega. Svako e biti odgovoran za prilike koje su mu se nudile da
upozna istinu. Svima e se suditi prema prilikama koje su bile prihvaene ili odbijene.

73

Simpozijum Ima li Boga

Imamo jo tri predavanja prije nego zakljuimo na sluaj. Za dvije sedmice


razmatraemo jo neke zapanjujue dokaze nedavno otkrivene u hebrejskoj i grkoj Bibliji
pomou kompjutera. Vidjeemo ta je otkriveno pomou obrazaca sa rijeima i slovima.
Principi su vrlo slini Paninovim. Da je imao kompjuter, ono za ta mu je bilo potrebno 60
godina moglo se uraditi za nekoliko nedelja, moda i dana.
Ali prije tog predavanja, sledee sedmice smo zamolili Rona Vajata da se vrati i
podijeli sa nama svoja jednako dalekosena i udesna otkria, za koja on sve zasluge pripisuje
Gospodu, vezano za istoriju Izraela. Svi vi koji ste ranije sluali Rona svakako neete
poeljeti da propustite njegovo naredno izlaganje. Jo jednom hvala vam svima na dolasku i
laku no!

Deveto predavanje (9. avgust 1997.)


SVJEDOANSTVO ISTORIJE IZRAELA
Jo jedanput dobro vee svima. Veeras ponovo imamo osobito zadovoljstvo da
poelimo dobrodolicu arheologu amateru, Ronu Vajatu. Oni koji su bili prisutni kad je Ron
proli put govorio, sluali su priu o otkrivanju Nojeve barke, Vavilonskoj kuli i drevnim
civilizacijama. uli ste da je kazao kako nije elio ita sebi pripisati od ovih otkria, jer
vjeruje da ga je Bog provienjem doveo do svakog njegovog otkria. Govorio je o boanskim
udima vezano za svako otkrie. U svakoj prilici koristio je Rije Boju, Bibliju kao svog
vodia da potvrdi ono to je bilo otkriveno, prije, u datom trenutku, i poslije.
Veeras, Ron e podijeliti sa nama druga svoja otkria koja uvjerljivo podupiru i
dokazuju biblijski izvjetaj o Sodomu i Gomoru, istoriji Izraela i najvanijem dogaaju ikad
posvjedoenom na svijetu, raspeu naeg Gospoda i Spasitelja Isusa Hrista.
Bez ikakvih daljih komentara s moje strane, ponovo imam osobito zadovoljstvo da
vam po drugi put najavim svog prijatelja i brata u vjeri, Rona Vajata. Hvala ti prijatelju to si
opet doao.
Hvala Devon. Uvijek sam zahvalan na prilici da podijelim ono to je Gospod namjerio
da otkrije u ovim poslednjim danima i godinama tekue zemaljske istorije. Veeras u poeti
prikazujui vam kako smo otkrili ono za ta vjerujemo da je mjesto Sodoma i Gomora.
Ako bi pogasili svijetla i ukljuili projektor, moemo poeti.
SODOM I GOMOR
Godinama su ljudi pretpostavljali da se Sodom i Gomor nalaze ispod Mrtvog mora.
Kroz niz okolnosti za koje vjerujem da su bile boanske, doveden sam u podruje junog
dijela Mrtvog mora, iza planinskog masiva kojim sam mnogo puta prolazio na svojim
arheolokim putovanjima.

74

Simpozijum Ima li Boga

Ove posebne prilike, bio sam pod utiskom prelaska preko one osobene strmine koju
vidite na ekranu i njenog istraivanja. Moja ena, ja i jo jedan par skrenuli smo s puta i vozili
se svojim autima dokle smo mogli. Nadalje smo morali pjeaiti prema tim okomitim
padinama i to je uzelo dosta vremena. Bilo je veoma toplo i rizikovali smo da dehidriramo od
vruine. Osim toga, to smo prilazili blie strmini, to je tlo postajalo sve meke, tako da je
bilo vrlo teko hodati. U stvari, bilo je tako meko da je vie liilo na prainu od talca nego na
zemljite. Ono to me je u poetku privuklo ovim padinama bilo je to to mi se dok sam ih
posmatrao inilo da se mogu nazrijeti konture i oblici zida i graevina iznad zida. Izgledalo je
da se definitivno radi o nekoj rukotvorini.
Kad smo se pribliili tim strminama, bio sam siguran da se radi o neemu to je nekad
bilo grad. Njegova lokacija je bila vrlo blizu mjesta na koje je Biblija ukazivala kao na
lokaciju Sodoma i Gomora. Nastavili smo sa istraivanjem tog podruja koje gledate na slici,
i moete zapaziti kako djelovi tih ruevina lie na straarske kule i izdignute sekcije na
vrhovima zidova iza kojih su se vojnici mogli kriti prilikom napada.
Sledea scena prikazuje ono za ta vjerujemo da je bio glavni ulaz. Ispred njega se vidi
grumen zemlje koji veoma lii na konture sfinge. Takoe na ovoj slici moete zapaziti neto
to izgleda kao 'zigurat' hram ili oltar u obliku stepenaste piramide. Na sledeoj slici moete
nazrijeti krajeve greda koje su koriene u njihovoj konstrukciji, to izvjesno dokazuje da je to
zaista bio drevni hram. Kasnije ete vidjeti da smo pronali jo sfingi i 'zigurata.'
Sada gledate neto to se moe identifikovati kao ulice i uglovi, i cijeli obrisi
graevina, ak i privremenih potpornih stubova. Poto je ova lokacija tano ispod Masade,
odluili smo da uzmemo ova rudarska kolica koja vidite na ovoj slici i popnemo se na vrh
odakle se prua panorama ovog podruja. Sada definitivno moete vidjeti da je itavo ovo
podruje nekada bilo veliki grad. Pogledajte lokacije hramova, ulaze u grad, mjesto gdje je
rijeka proticala kroz grad. Sada se vraamo na ruevine gdje se vide prostorije u koje smo
mogli ui ali smo se plaili da e pasti jer sve u cijelom tom gradu je nita drugo do stvrdnuti
pepeo.
Ova injenica je znaajna jer da bi se itav jedan grad pretvorio u pepeo fin kao prah,
to znai da je morao izgoreti na vie od 2000 farenhajtovih stepeni. Ali i sada sam kao i onda
uvjeren da se u stvari radi o lokaciji drevnog Sodoma, mada nijesam imao vrstih dokaza da
dokaem da su naa zapaanja tana.
Otili smo i molili se da ako je bila Boja volja da nam da dokaz, da se otvori put.
Sledei put kad sam dobio priliku da se vratim tamo, no ranije pravim udom padala je kia.
Kaem udom, jer tamo koliina padavina jedva da prelazi 1 cm godinje. Ovo se pokazalo
kao Boji odgovor na nae molitve, jer, kao to moete vidjeti, kia je sprala povrinski pepeo
otkrivajui milione i milione prekrivenih kamenih lopti ili pepela kako sad izgleda. Zapazite
da su neke od njih bile otvorene. Moe se vidjeti da se unutra nalaze male loptice od sumpora,
kojima je prema biblijskom izvjetaju Bog zasuo Sodom.
Ponijeli smo nae slike i uzorke na analizu. Laboratorijski nalazi su potvrdili da se radi
o sumporu a u kori koja ga je okruivala nije bilo nita sem pepela. Kao to moete vidjeti na
naem malom kunom testu, ovaj sumpor je gorio plaviastim plamenom to ukazuje na
ekstremne temperature koje su spalile Sodom.

75

Simpozijum Ima li Boga

Zamolio sam laboratoriju da uradi BTU test da se vidi na kojoj temperaturi je spaljen,
ali odbili su kazavi da bi to prelo kapacitet njihovog ureaja za testiranje i upropastilo ga.
Sumpor koji smo ispitali kod kue u ovoj kaiki postao je tako topal da je nijesmo mogli
drati rukom. Na ovoj slici se vidi da je taj sumpor potpuno izgorio i na mjestu gdje se nalazio
postoji mala rupa pri dnu kaike. Sledea slika prikazuje pokuaj da se spali neka od ovih kora
od pepela koja se nalazila oko loptice od sumpora, ali bila je tako temeljito izgorela da nije
preostalo nita za paljenje, ak nije promijenila ni boju.
Danas znamo da su ovi gradovi izgoreli u takvoj vruini da se sve jonizovalo, to
znai da nita nije preostalo od prvobitnog konstrukcionog materijala, ljudskih ostataka, ili
rukotvorina. Biblija kae da e u poslednjim danima zemaljske istorije biti kao u vrijeme
Sodoma i Gomora, i da e On opet spaliti zle ognjem. Koliko je vano da svako od nas
osigura svoj izbor i poziv i bude na Bojoj strani.
JOSIF I GLAD
Sledee to bih elio podijeliti sa vama je neto to sam otkrio u Egiptu a to vrlo
podupire biblijske izvjetaje. Da li ste znali da se pria o Josifu i njegovim aktivnostima u
Egiptu nalazi samo u Bibliji? Kritiari su godinama ukazivali na ovu injenicu kao dokaz da
je to samo bio jevrejski folklor, jer ako je Josif stvarno postojao, pitali su oni, zato nema
arheolokih dokaza u nekom od rukopisa ili piktografa drevnog Egipta?
Vjerujem da mi je sada Bog dopustio da otkrijem dokaz za svakoga da vidi. Sledee
scene koje ete vidjeti na ekranu prikazuju pravi kompleks spremita za ito u Sukotu
(Succoth) koji je sagradio Josif. Tu je ito skladiteno tokom onih sedam godina izobilja, u
pripremanju za sedam godina gladi koje su imale doi, kao to je bilo otkriveno u dva
faraonova sna koja mu je Josif protumaio (Postanje 41 glava). Prema biblijskom zapisu,
faraon je Josifa uinio drugim do sebe po strajeinstvu.
U svom istraivanju i prouavanju, otkrio sam da je ime tog faraona bilo Djoser.
Kad je nastupila glad nakon sedam godina izobilja, ljudi iz okolnih zemalja su dolazili u
Egipat da pribave hranu, ukljuujui i njegovu brau koji su doli iz Hanana. Biblija kae da
je Josif bio upravitelj nad svom zemljom. Takoe sam otkrio da je Josifovo egipatsko ime bilo
Imhotep.
Ova ogromna skladita za ito koja se ovdje vide locirana su u Sakarou (Saqarrro),
Egipat. Kao to moete vidjeti bili su napravljena ispod zemlje tako da je vrh bio na nivou tla,
koji bio pokrivan stijenama. Ima ih 11, a svako je duboko 30 m. Oblikovana su kvadratno i
pravougaono, a veliina varira u duini i irini od 12 sa 12 do 18 sa 12 metara. Da bi se
dolazilo do ita, iskopali su 40 m dugu prevojnicu sluei se nizom zavoja, kao to moete da
vidite, tako da se ito moglo izvlaiti sa dna kroz otvore, to je sve veoma nalik na
mehanizam za dovod koji se i danas koristi. Na ulazu u prevojnicu imali su kabinu za
naplaivanje gdje se sakupljao novac. Ovaj zdanje pripada istom kompleksu na kojem se
nalazi stepenasta piramida, prva koja se izgradila u Egiptu, za koju drevni rukopisi kau da je
sagradio Imhotep ili Josif. U blizini se takoe nalaze grobovi gdje su sahranjivani plemii. To
mi nagovjetava da je Josif bio prvobitni graditelj egipatskih piramida koje su se na kraju
pretvorile u strukture sa ravnim povrinama.

76

Simpozijum Ima li Boga

MOJSIJE I IZRAEL U PUSTINJI


Sada da pogledamo neke fascinantne stvari koje su otkrivene vezano za Mojsija. Kao
to je zapisano u Bibliji, Mojsija je kao malu bebu nala faraonova ki u korpi koja je plutala
meu rogozima. Podignut je kao kraljevi i vaspitavan na nain na koji se obuavaju faraoni,
sa namjerom da to jednog dana i postane. (Izlazak 1, 2 glava)
Ali Gospod je imao druge planove za Mojsija. Biblija biljei da jednog dana kad je
Mojsije spazio Egipanina kako tue jednog Jevrejina, ubio ga je i zakopao u pijesku. Kad je
otkriven, pobjegao je u Miansku zemlju gdje je proveo sledeih 40 godina kao pastir.
(Izlazak 2:11-15)
Egipatski grob za Mojsija?
Vjerujem da je ovo to vidite na ekranu mogao biti grob koji je pripreman za Mojsija
kad umre. Pogledajte kako hijeroglifi u ovom mjestu predvienom za grob idu samo dovde a
onda prestaju. Vidite kako su oznaavali ono to su namjeravali uklesati sa crnim ugljem, i da
iznenada prestaje potreba na radovima uklesivanja.
Nakon 40 Godina u pustinji, Biblija biljei kako je Gospod vratio Mojsija u Egipat da
odatle izvede svoj narod u Obeanu zemlju. Nakon zala koja su ubijedila faraona da ih pusti,
dok su bili na putu, faraon je promijenio miljenje i poeo goniti Izraelce koji su brojili
nekoliko miliona ljudi.
Pronaeno mjesto prelaska Crvenog mora
Sledea saga u istoriji Izraela, za koju smo otkrili nove dokaze, je kad su ih Egipani
sustigli kod Crvenog mora gdje nije bilo mogunosti da umaknu. Sa planinama sa svih strana,
i malom dolinom izmeu koja je obezbjeivala prolaz, i samo sa Crvenim morem ispred
sebe, bili su u zamci. Gospod je uinio udo, i Biblija kae da se Crveno more otvorilo pred
njima i oni preli po suhoj zemlji u zemlju Arabiju. (Izlazak 14:21, 22)
Kroz ozbiljno prouavanje biblijskog izvjetaja i molitvu, vjerujem da me je Gospod
odveo na mjesto gdje se desio pelazak. Do sada niko nije znao gdje su tano preli. Veina je
mislila da se to zbilo na nekom mjestu na zapadu ili lijevoj strani Crvenog mora koja granii
sa Izraelom. Ali znao sam da to ne moe biti istina jer Biblija ih opisuje kako prelaze u
pustinju Sin i na kraju dolaze do Sinajske gore, za koju u Galatima 4:25 stoji da je u Arabiji.
Rekonstruisao sam sve mogue pravce kojima su se mogli uputiti. Poznavajui glavni put tog
vremena od Egipta do Jerusalima, naao sam da je to moralo biti, ne sa lijeve ve prije s desne
strane koja granii sa Arabijom, kao to se vidi na ilustraciji. Na video projekciji gladate rutu i
prolaz kroz planine koji su odabrali. Sada vidite plau koja je bila dovoljno velika da primi
nekoliko miliona ljudi.
Prilikom kasnijih posjeta istraili smo i zaranjali u zaliv Akaba (Aquaba) i mogli tano
vidjeti kako je Bog obezbijedio prolazak. Na ilustraciji na ekranu moete vidjeti kako je
Crveno more 1500 m duboko du ovog uporita i pada pod uglom od 45 stepeni tako okomito
da je Izraelcima bilo nemogue da tu preu. osim jednog podruja. Hiljadama godina voda je

77

Simpozijum Ima li Boga

spirala pijesak i mulj u vodi na podruju plae, gradei prirodni nasip u zalivu. U isto vrijeme
sa arapske strane dogaalo se isto. Od vremena kad je Izrael preao preko Crvenog mora, taj
nasip se proirio po Crvenom moru na ovoj plai i nigdje drugo. Dubina jedva da dosee
maksimum od 300 m nasuprot 1500 m sa svake strane.
Dok smo moji sinovi i ja ronili i istraivali opremljeni bocama sa kiseonikom, pronali
smo ovo to vidite ispred sebe. Ovdje moete vidjeti egipatska bojna kola, osovine, djelove od
kola, ljudske skelete, i konjska kopita razbane u duini od pola milje, jer toliko su mogli
napredovati zbog dubine. Vano je zapaziti da su, osim nekoliko izuzetaka, tokovi bili
razdvojeni od osovina ba kao to je to opisano u Bibliji. (Izlazak 14:25)
Takoe smo nali dva drevna stupca, po jedan sa svake strane prelaza. Ovdje smo
slikali samo jedan. Pogledajte gravure. To stoji da je ih napravio Solomun i postavio da
obiljeavaju tano mjesto gdje je Bog razdvojio vodu za Izraelce i unitio Egipane.
Do nedavno nijesmo znali kako je Bog zapravo razdvojio vode Crvenog mora i uinio
da stoje kao zid visok 300 m. Ali moj prijatelj i kolega, Donatan Grej, za kojeg sam uo da je
dolazio da vam govori, otkrio je u biblijskom izvjetaju kako se to dogodilo. U Mojsijevoj
pjesmi hvale Bogu za njihovo osloboenje nakon prelaska i unitenja Egipana, u knjizi
Izlaska 15:8 stoji da su se dubine Crvenog mora bile stinule. Jedno znaenje ove jevrejske
rijei qapha je zalediti. Donatan je poeo da razmatra kako su ove vode mogle postati
kao zid od leda. U svojim arheolokim istraivanjima zapamtio je da postoje mjesta gdje se
vodena isparavanja na vjetru pretvaraju u led.
Znajui da Biblija kae da je Gospod upotrijebio vjetar da razdvoji vode, nametnula
se logina misao da je Bog iskoristio vjetar da obrati vode Crvenog mora u zidove od leda.
Nakon to su sva djeca Izraelova stigla na drugu stranu, Donatan vjeruje da je Bog dopustio
da se led istopi poevi sa ledom koji se prvo formirao na mjestu gdje su bili uli u vodu.
Jednom kad se voda poela otapati, Egipani su bili osueni da nau smrt pod istopljenim
ledenim talasom visokim 300 metara. Biblija kae da je Bog uinio da tokovi njihovih kola
otpadaju a osovine se polome, onemoguujui im da izmaknu. Zapanjilo me je kako ova
otkria potvruju biblijski izvjetaj. Hvala Bogu to je otkrio sve ovo i to brani svoju Rije.
Pronaena udarena stijena
Ponovo sam ponizno i sa strahopotovanjem traio od Gopoda da me vodi i skrene mi
panju na ono to je elio da otkrijem. Uzmimo na primjer pravu lokaciju gore Sinaj, za koju
sam znao da nije mogla biti u Izraelu gdje se pretpostavljalo, ve je morala biti, kao to
Biblija to opisuje, negdje u Arabiji, polazei od mjesta prelaska.
Slijedei jedini kanjon koji vodi od pomenute plae, pratio sam gdje ide. Plaa je na
obje strane bila dovoljno velika da primi dva miliona Izraelaca u tom drutvu. Biblija kae da
su tri dana pjeaili dok nijesu stigli do Mere gdje je bila gorka voda tako da nijesu mogli piti.
(Izalazak 15:22) Tu im je Gospod obeao da e ih iscjeljivati od svih njihovih bolesti i uvati
ih od svake nedae ili fizikog problema, AKO ga uzasluaju i uzdre Njegove zapovijesti.
Odatle su nastavili i za kratko vrijeme stigli u Elim gdje su nali dvanaest vodenih
izvora i sedamdeset palmi, i tu su se ulogorili. (Izlazak 15:27) Ono to gladate je upravo ta
oaza sa svojim izvorima a ak su jo uvijek tu i neke od tih palmi.

78

Simpozijum Ima li Boga

Nastavili smo sa traganjem dok nijesmo doli do podruja koje se u Biliji zove
pustinja Sin, koja se nalazi izmeu Elima i Sinajske gore. (Izlazak 16:1) To je, prema Bibliji,
bilo 75 dana nakon to su napustili Egipat. Znai da su sasvim dobro napredovali kad uzmete
u obzir broj ljudi koji je bio ukljuen. Ovdje vidite pustinju u kojoj je narod imao provesti
sledeih etrdeset godina. Ovdje su gunali protiv boravka u pustinji, a tu je i Bog uinio da
pada mana ili hrana sa neba u obliku malog slatkog peciva svakog dana osim subotom.
(Izlazak 16 glava)
Nakon naputanja pustinje Sin, Biblija kae da su doli i ulogorili se u Rafidinu, ali
nije bilo vode. (Izlazak 17:1) Ovo je mjesto gdje se Mojsije razljutio zbog njihovih stalnih
albi, i pitao Gospoda ta da radi. Gospod mu je rekao da udari u stijenu i voda e potei.
Upravo ovaj in ga je kotao ivota tako da nije mogao sa Izraelcima nastaviti u Obeanu
zemlju. (Izlazak 17:5-7)
Ono to vidite je upravo ta stijena iz koje je iknuo velik mlaz vode. Vidite li tragove i
kanale koje je ona napravila u kamenu na putu u dolinu ispod stijene? Ovi kanali potvruju
injenicu da su za etrdeset godina logorovanja Izraelaca u pustinji hektolitri vode itekli iz te
stijene! Danas je ona suva, ali dokaz je i dalje tu za sve da vide. Koliko je samo Bog bio dobar
i milostiv zadovoljavajui potrebe ovog buntovnog naroda. Cijepanje stijene po sredini se
dogodilo kad je Mojsije tapom udario po kamenu. Velike koliine vode koje su iknule iz
rasjeline na obje strane stijene trebaju biti utjeha za dananji Boji narod koji e u ovim
poslednjim danima zemaljske istorije Bog opet zbrinuti kao nekad Izraelce.
Pronaena Sinajska gora
Biblija biljei da tri mjeseca nakon izlaska iz Egipta, doli su u pustinju Sinaj i
razapeli svoje atore ispred planine zvane Sinaj. (Izlazak 19:12) To je bila planina na koju se
Mojsije peo, i gdje mu je Bog govorio i dao mu ploe Zakona. Tu se spustila Boja slava u
ognju koji je gutao goru. Takoe je to mjesto gdje su djeca Izraelova nainila zlatno tele od
nakita koji su im bili dali Egipani.
Narod se plaio Boga zbog buke od grmljavine i planine koja je gorela. Molili su
Mojsija da im Bog ne govori direktno. Bog je postavio granice dokle mogu da prilaze gori.
On je kazao Mojsiju da podigne dvanaest stubova od kamena u podnoju planine, koji
predstavljaju dvanaest plemena, kao graninike koji e obiljeavati liniju iza koje su stajali.
(Izlazak 24:4)
Gospod je takoe kazao Mojsiju da naini oltar u gori iznad stubova, gdje su trebali
prinositi rtve Gospodu za svoje grijehe. (Izlazak 24:4-8) Tada su nainili zavjet sa
Gospodom da e tvoriti sve to je On zapovijedio. Ali uskoro su zaboravili na obeanje.
Nakon podizanja ovog oltara, Bog je zapovijedio Mojsiju i Isusu Navinu da se popnu na goru.
Kazali su narodu da eka na njihov povratak. Rekli su im da e Aron i Or biti sa narodom u
sluaju da im neto zatreba. (Izlazak 24:12-14)
Mojsije je iziao na goru koju je pokrivao oblak, i slava Gospodnja je ostala tu sedam
dana. Sedmog dana, Bog je pozvao Mojsija iz oblaka koji je izgledao kao vatra razgorjela
koja obuhvata itavu planinu. Mojsije je uao u oblak i ostao tamo etrdeset dana i etrdeset
noi. (Izlazak 24:16-18) Ovdje je Gospod kazao Mojsiju da e mu dati kamene ploe na

79

Simpozijum Ima li Boga

kojima su ispisane Deset zapovijesti. Takoe mu je naredio da naini Svetinju za Gospoda i


dao mu plan izgradnje za istu. To je ukljuivalo i plan za gradnju Kovega zavjeta od zlata.
(Izlazak 25:10-22)
Gospod me je doveo na ovu planinu, koja je u Arabiji i danas se zove Jabel El Lawz.
Ovdje vidite snimljene dokaze koji potkrepljuju sve to Biblija kae da se dogodilo. Vidite li
onih dvanaest graninih stupova od kamena? Svaki je prenika 5,5 m, sazidan od kamenja
postavljenog na nain na koji se prave blok zidovi, iznutra napunjen sa jo kamenja i blata.
Sada vidite oltar gdje su prinosili prve rtve. Blizu i povezane sa ovim oltarom vide se
kamenovi temeljci graevine oblika slova L. Pogledajte planinu na koju se Gospod spustio.
Vrh je crn kao da spaljen intenzivnom toplotom.
Biblija kae da kad su Mojsije i Isus Navin sili sa gore posle etrdeset dana, sa
kamenim ploama, doekao ih je straan prizor. Izraelci su bili nainili oltar i zlatno tele
(Vala) i igrali i pjevali oko njega razgolieni. Vidjevi to, Mojsijev gnjev je planuo, i on je
bacio kamene ploe slomivi ih. Ovdje vidite da je isti oltar jo uvijek tu. Pogledajte slike
egipatske teladi ugravirane u stijenama. Ovako neto nemate nigdje drugo u Arabiji. Sve se
savreno uklapa sa biblijskim opisom ovog podruja i onim to se tu dogodilo.
Koveg zavjeta
U zakljuku veeranje prezentacije, sauvao sam ono za ta vjerujem da je najbolje
za kraj. Nije tajna da je Koveg bio najvaniji dio izraelske slube Bogu. On im je ukazivao
na vrijeme kada e Sin Boji doi na zemlju kao ovjek i spasti ovjeanstvo od posledica
grijeha, koje je smrt.
Koveg se sastojao od sanduka prekrivenog zlatom, sa dva anela, po jednim s obje
strane, nagnutih iznad vrha koji se zvao Presto milosti. Dva njihova krila su se savijala u luku
i doticala na sredini. Gospod je kazao Mojsiju da se ovaj Koveg, kao i cijela Svetinja, naini
prema nebeskom uzoru. (Izlazak 25:9) Jedanput godinje prvosvetenik je stajao ispred
Kovega i kropio krvlju pred njim, pozivajui se na Boju milost da oprosti i uzme narodne
grijehe. itav ovaj rtveni sistem je uspostavljen odmah poto su Adam i Eva sagrijeili,
ukazui na Jagnje Boje koje e doi i uzeti grijehe svijeta, i svojom smru ispuniti zahtjeve
zakona koji je traio smrt onoga koji bi prekrio Bojih Deset zapovijesti. Zato su deset
zapovijesti bile u Kovegu ispod prestola milosti ili vstog zlatnog pokrova.
Da bi vam bilo malo jasnije, prije nego je Isus doao, za poinjene grijehe traile su se
ivotinjske rtve. Ovom krvi se kropilo ispred teke zavjese koja je odvajala Svetinju od
Svetinje nad svetinjama, gdje se nalazio Koveg. Jednom godinje Svetinja se morala oistiti
a krv unijeti i pokropiti pred Prestolom milosti, to je znailo da su grijesi bili zauvijek
oproteni i izbrisani.
Pronalaenje skrivenog mjesta Kovega zavjeta je jedino otkrie za koje ak nikad
nijesam ni gajio neku elju da ga naem. Kako je do toga uopte dolo bilo je u potpunosti
Boje udo od poetka do kraja.
Do tada niko nije znao gdje se Koveg nalazi. Bio je sakriven u vrijeme Izraelskog
zarobljenitva u Vavilonu. Apokrifi kau da ga je Jeremija sklonio u jednu peinu, ali niko

80

Simpozijum Ima li Boga

nije znao gdje, dok mi Gospod nije dao boansko natprirodno otkrivenje. Evo kako se to
dogodilo.
Godine 1978. etao sam sa direktorom muzeja antikviteta izvan Jerusalima podnoje
sjevernog gradskog zida. Razgovarali smo o arheolokim pitanjima. Iznenada mi se ruka
ispruila pod pravim uglom u odnosu na tijelo i rijei su potekle sa mojih usana koje nijesam
svjesno izgovarao ili imao kontrolu nad njima. Tijelo mi je obuzeo osjeaj topline, koji sam
ranije povezivao sa prisustvom natprirodnog. Izgovarao sam rijei: Jeremijina peina, dok
mi je ruka pokazivala na jednu strminu ili breuljak ispod zida. Zatim sam rekao: Koveg
zavjeta je tamo. Odgovor ovjeka koji je bio vlasnik te zemlje bio je neobian gotovo koliko
i ono to mi se dogodilo, jer je rekao: To je zanimljivo. Ako je tako, dau vam hranu i mjesto
da stojite dok tragate za njim.
Sledee dvije godine, poevi sa 1979., zajedno sa svoja dva sina iskopavao sam to
podruje. Ne znajui gdje tano da kopamo ili ta da traimo, prvo smo kopali do 8 ili vie
metara dubine u kamenoj podlozi, sve runo.
Vidite prvu stvar koju smo nali. Ono to posmatrate je mjesto raspea Isusa Hrista sa
tri rupe izdubene u kamenu za postavljanje tri krsta. Vidjeete da preko rupe srednjeg krsta
koja je vea od druge dvije ima velika pukotina koji zalazi nie u kamenu. Ovo je bilo vrlo
vano otkrie.
Biblija kae da kad je Isus umro bio je zemljotres. Odmah sam se zapitao da li bi ovaj
prelom mogao imati neko znaenje. Sledea scena koju gledate su tri ploice na kamenu iza
krstova. Na njima su se nalazili znaci koji opisuju zloine rtava.
Sledee to smo otkrili bio je Josifov grob u koji je prema Bibliji Isus poloen. Takoe
smo pronali kamen koji je navaljivan na ulazu.
Ali bez obzira na znaaj ovoga, izgledalo je da nijesmo bili blii otkrivanju Kovega
za koji sam mislio da Gospod eli da naem.
Ipak jedne srijede, 6. januara 1982., u dva sata posle podne, nakon uklanjanja tona
kamenja i blata i prokopavanja stjenovitog grebena vie stopa u dubinu, uperio sam svoju
baterijsku lampu preko ogromne gomile velikih stijena, i oko mi je uhvatilo odsjaj neeg
svjetlucavog.
Poeo sam polako uklanjati kamenje i otkrio istrulo drvo upravo pod stijenama, a
zatim i istrule ostatke ivotinjskih koa koje su se pretvorile u prah prilikom micanja. Te koe
su pokrivale zlatom presvuen sto sa izdignutim ukrasnim reljefom na strani koja se sastojala
od alternativnog uzorka zvonaste krunice i ipkovine. Trebao mi je samo jedan trenutak da
shvatim da je ovo u najmanju ruku BIO predmet iz prvog hrama! Ali nalazio sam se u tako
ogranienom prostoru da nijesam mogao nai itavi sto. Kasnije smo zakljuili, nakon
podrobnijeg ispitivanja, da je to bio Sto za hlebove za pokazivanje, koji je bio dio namjetaja
u prvom dijelu zemaljske Svetinje.
Moete zamisliti moje uzbuenje i isekivanje. Sa adrenalinom koji je tekao mojim
venama, razgledao sam naokolo neu li jo neto uoiti, ali prostor je bio skuen. Osvijetlio
sam otvoreni prostor a zatim strop. Tamo sam primijetio neto to mi je privuklo panju bila
je to pukotina u stropu unutar koje se vidjela neka crna supstanca. Lagano i sa mukom puzei
preko kamenja do stranje strane upljine, ugledao sam jedan kameno kuite koji se irilo
kroz stijene. Imalo je ravnu kamenu nadstrenicu koja se bila potpuno raspukla napola tako da

81

Simpozijum Ima li Boga

je manji dio bio pomjeren u stranu, pravei otvor u kuitu. Ali vrh je bio toliko blizu stropa
da mi je onemoguavao pogled unutra. Ipak instinktivno sam znao ta je bilo unutra
pukotina na stropu bila je pravo iznad naprslog dijela poklopca, gdje se otvorio, i ona crna
supstanca je pala iz pukotine na kuite jer se jedan njen dio bio razlio po poklopcu. U tom
trenutku sam iznenada shvatio ta se ovdje dododilo prije skoro 2000 godina i izgubio svijest
probudivi se 45 minuta kasnije.
Pukotina u stropu bila je u stvari kraj pukotine koju sam pronaao u pomenutoj rupi za
krst nekih 6 metara izvie sebe. Shvatio sam da je ONA CRNA SUPSTANCA BILA KRV, KOJA JE
UPALA KROZ PUKOTINU u kameno kuite. Sada sam bez dvojbe ZNAO da je Koveg bio u
tom kamenom kuitu. Ali najsilnija spoznaja je bila da je HRISTOVA KRV STVARNO PALA NA
PRESTO MILOSTI.

Kad sam se osvijestio bilo je 2 sata i 45 minuta. Prolo je samo 45 minuta od mog
ulaska u otvor, pa ipak za to kratko vrijeme postao sam prvi svjedok doslovnog ispunjenja
tipa kojeg su predstavljale sve one rtve koje je prinosio Boji narod od Adama i Eve, i one
kasnije koje je posebno propisao sam Bog, preko zakona o rtvenom sistemu.
Sada sam znao zato smo momci i ja kopali protekle tri godine, iako se ponekad inilo
da je beskorisno. Da prvo nijesmo pronali ona urezana udubljenja, a zatim izdignute rupe za
krst sa pukotinom od zemljotresa, ne bih shvatio ta se ovdje dogodilo. Nikad u cijelom svom
ivotu nijesam uo nekog da kae da je stvarna Isusova krv pala na presto milosti Kovega
zavjeta. Tako se obeanje koje mi je Gospod dao ostvarilo. Ono se ISPUNILO NAAO sam
Koveg zavjeta na tom putovanju, iako ga nijesam vidio oima. To je bilo razoarenje za
mene, i tiho sam se jadao Gospodu. Odmah sam primio vrlo snaan utisak koji je vjerujem
doao od Gospoda: Obeao sam ti samo da e ga NAI, ne vidjeti. Pokazae se kad bude
pravo vrijeme.
Na jednom narednom putovanju, na kraju sam ga vidio i pokuao fotografisati, ali
nijedna slika nije izala. Ono to mi je Gospod dopustio da uradim bilo je da uzmem uzorke
sasuene krvi. Odnio sam ih na hidriranje i ispitivanje pod mikroskopom. Nosio sam ih u pet
razliitih laboratorija da neko ne bi kazao da sam montirao rezultate.
Uradili su analizu hromozoma, i ono to je svaka laboratorija izvijestila bilo je
ZAPANJUJUE. NIKAD RANIJE NIJE ISPITIVANA OVAKVA LJUDSKA KRV.
Dozvolite da objasnim. ovjeija krv obino ima 46 hromozoma, 23 X hromozoma od
majke, i 23 od oca od kojih su jedan ili vie Y hromozomi. Ova krv, meutim, imala je
ukupno samo 24 hromozoma. To su bili X hromozomi od majke, ali umjesto 23 od Oca,
BIO JE SAMO JEDAN Y HROMOZOM. Bio je to neodoljiv dokaz da je ISUS IMAO
ZEMALJSKU MAJKU, ALI NE I ZEMALJSKOG OCA. Tako je Gospod obezbijedio dokaz
da je Isus bio onaj koji je govorio da jeste, SIN BOJI!
Ovo je, prijatelji moji, bio vrhunac svih mojih godina rada. Nikad se nijesam osjeao
poniznije i bezvrednije nego kad sam otkrio Koveg i shvatio da je krv koju sam prikupio
pripadala mom Gospodu i Spasitelju. Pitao sam se, zato ja, Gospode, kad nijesam nita do
bezvrijedni grenik, pun mana i nedostojan takvog otkria. Imao sam samo jednu stvar sebi u
prilog htjenje!
Prijatelji moji, elim da znate da je ta dragocjena krv prolivena za vas i za mene, kako
bi nam se mogli oprostiti nai grijesi. Isus je dao svoj ivot za vas. On vas voli ljubavlju koja

82

Simpozijum Ima li Boga

prevazilazi nau sposobnost poimanja. On, Stvoritelj univerzuma, je siao ovdje da postane
jedno sa nama kako se ne bi morali suoiti sa vjenom smru zbog svojih grijeha.
Ako iz ove serije predavanja o Bogu nijeste nita drugo primili, nadam se e ono to
sam podijelio sa vama biti povod da preispitate svoj odnos sa Gospodom, i da neete dozvoliti
da Njegova rtva za vas bude uzaludna. Hvala vam na dolasku i to ste mi omoguili da
iznesem ono to mi najblie srcu. Moja je molitva da vas Bog sve blagoslovi i uva.
Hvala ti Rone to si opet doao da nas nadahne svojim svjedoanstvom. Sledee
sedmice nastaviemo sa naim istaraivanjem najnovijih kompjuterskih pronalazaka o Bibliji,
i ispitati fenomen imena dananjih ljudi ukodiranih u Svetom Pismu. Ovo poslednje otkrie je
najfascinantnije prouavanje. Na gost govornik bie Majkl Drosnin (Michael Drosnin),
izvjeta i pisac. Njegova knjiga je veoma publikovana i itana. Pojavljivao se na Oprah
Winfrey ouu, i bio vie puta intervjuisan. Do sledeeg puta, elim vam svima ugodnu
sedmicu.

83

Simpozijum Ima li Boga

Deseto predavanje (16. avgust 1997.)


SVJEDOANSTVO EVOLUCIJE
Dragi prijatelji, veeras imam iznenaenje za vas. Prvobitno smo bili planirali da ovo
bude naa poslednja prezentacija. Ali otkako je ova serija poela, jedan relativno mlad
umjetnik i pisac, moj prijatelj, Dim Pinkoski (Jim Pinkoski), je upravo publikovao
jedinstvenu knjiicu uraenu u karikaturnom stilu o stvaranju nasuprot evoluciji pod
naslovom Kreacionistiki pogled o dinosaurusima i teorija evolucije (A Creacionist's View
of Dinosaurs and the Theory of Evolution). Dobrim dijelom ona se bavi onim to
prezentujemo ovdje ali i vie od toga. Ona povezuje itav predmet u jedno lako razumljivo
pakovanje.
Upoznao sam se sa Dimom preko svog prijatelja Rona Vajata. Dim radi neka
umjetnika djela za Rona, i vrlo mu je pomogao oko njegovog muzejskog projekta.
Nakon itanja Dimove knjige, osjeao sam da ne mogu dopustiti da se ova serija
zavri a da prvo ne provjerim da li bi on mogao doi i lino izloiti svoj materijal. Bilo mi je
veoma drago kad je ljubazno pristao da doe, brzo rezervisao avionsku kartu i evo veeras je
tu sa nama.
Zamolio sam ga da prezentuje materijal upravo kao to je u njegovoj knjizi, koji nije
samo informativane, ve i zabavne prirode. Mislim da e vam ovaj sastanak biti jedan od
najznaajnijih u ovoj seriji.
Sastanak koji je ranije planiran za veeras odraemo sledee sedmice, na kojem emo
posebno razmatrati biblijsko prorotvo. Proroanstva su hiljadama godina bila najpozitivniji
dokaz boanskog porijekla Svetog Pisma, i to e biti prikladan zakljuak ove serije.
Prijatelju Dime, vrlo nam je drago to si mogao doi, i dobrodoli veeras u na
forum. Sreni smo to si za tako kratko vrijeme uspio izmijeniti svoj raspored aktivnosti i
rezrvisao let iz Nevila. Vrijeme je tvoje.
Hvala vam Devon na pozivu. Kad god je to mogue, nikad ne odbijam ponudu da
izloim ono to mi je stavljeno u srce da podijelim sa svima koji hoe sluati. Ukoliko je neko
u auditorijumu zainteresovan za kupovinu moje knjige, donio sam izvjesnu koliinu i
prodavau ih uz 10% popusta posle sastanka. Bie u foajeu. Sav prihod bie upuen Ronu kao
pomo u njegovom istraivanju i muzejskom projektu.
Moja knjiga, Kreacionistiki pogled o dinosaurusima i teorija evolucije, je
ovogodinja publikacija izdavake kue 'Amazing Facts Publications,' koja takoe nudi
besplatan kurs Dopisne biblijske kole (adresa je na kraju ovog poglavlja). Ona je uveliko
nastala kao odgovor na knjige i filmove kue Durasik park Majkla Kritona (Michael
Crichton's Jurassic Park). ini mi se sasvim prikladnim da veeranje predavanje ponem
diskusijom o Kritonovom pogledu na sukob evolucija nasuprot stvaranju.
Na stranama 205-210 i 309-312 njegove druge knjige u tvrdom povezu, Majkl Kriton
poteno istie da sa evolucijom ima VELIKIH PROBLEMA. Niko ne razumije kako ona
djeluje, pie on.
On priznaje sloenost amino kisjelina, hromozoma, molekula hemoglobina, 2000
enzima u jednoj bakteriji, injenicu da jedno oploeno jaje ima 100.000 gena, i da nae tijelo

84

Simpozijum Ima li Boga

ima 250 vrsta elija! Ali na pitanje da li se evolucija usmjerava, Majkl Kriton dogmatski
pie: Ne.... To je kreacionizam i njegove zablude. ista zabluda.
Majkl Kriton i drugi sekularni naunici esto se smatraju velikim sanjarima i
vizionarima, pa ipak ne mogu da vide Boja djela svuda oko nas! Kako to da pisci naune
fantastike mogu lako doarati viziju super-genijalnih vanzemaljaca koji se sputaju na
planetu neupuenog peinskog ovjeka, i da ti posjetioci izgledaju kao bogovi
neobrazovanim primitivcima? Zato? Jer nauka izgleda kao magija za neobrazovane ljude.
Kako to da Majkl Kriton i njemu slini odbijaju da proire ovaj scenario i stave se
u poloaj tih primitivaca?
Sva Boja tvorevina objavljuje taj briljantni dizajn svuda oko nas, koji dokazuje
postojanje planera! Zaista je zagonetno kako ljudi mogu biti tako inteligentni pa ipak tako
bezumni. Moda e jednog dana promijeniti miljenje.
Jo jednom je Majkl je sve uzbudio dinosaurusima i T-reksima i onim krajnje
bijednim i gadnim grabljivicama! Briljantni i vrlo skupi kompjuterizovani specijalni efekti
dinosaurusa pridobili su panju i divljenje bukvano miliona ljudi.
Ali na nesreu, rame uz rame sa filmovima Durasik parka ide prodajni tand za
evoluciju. Mnogi dananji naunici vjeruju da postoje ubjedljivi dokazi koji potvruju
istinitost evolucije ali stvarne injenice govore drugaije.
ivot je isuvie komplikovan da se dogodi sluajno ili da se razvije tokom miliona
godina u ivotinje i ive organizme koje vidimo svuda oko nas. Istina je da je Majstor Dizajner Stvoritelj svega Bog koji je stvorio ovaj svijet, na Univerzum, i sav ivot unutar njega.
Biblija kae da smo divno sazdani (Psalam 139:14). Nadam se da e vas moja
veeranja prezentacija iznova uvjeriti u ono to ste sluali svake sedmice, da je pria o
stvaranju iz 1 Mojsijeve 100% pouzdana i istinita.
NAUKA KAO NOVA IGRAKA
Nauka je poput nove igrake za ovjeanstvo. Ne tako davno rijeili smo izazov
gradnje unutranjeg toaleta, prelaska sa osvjetljenja na gorivo na struju, razvili prevoz bez
konjskih zaprega, i ak nauili da pravimo friidere! Jao kako smo samo dovitljivi!
Nauka je nae novo uzbuenje, i mi smo tako zadovoljni sobom. Mnogi se osvru
na prole vjekove naunog neznanja, i ne ele da imaju ita sa vjerom u Boga. Kritiari
religije ukazuju na Galileja i kako ga je crkva mranog srednjeg vijeka loe tretirala, pa ta
ete onda? Cijelo ovjeanstvo je bilo u naunom neznanju! Istini treba vremena da se proui,
istrai i dokae. Caka je bila u tome da se izbalansira nae razumijevanje nauke i religije.
PITANJE: KOLIKO JE OVJEANSTVO PAMETNO?
Reeno je da ovjek koristi samo 10% svog mozga. Jednog dana posmatrao sam jednu
od onih udnih stirofomskih glava koje dame koriste da namjeste svoje perike, i palo mi je
neto na pamet vezano za ovih 10% naeg mozga. Znate, moe biti malo oiglednije da
koristimo samo 10% naeg ukupnog kapaciteta mozga kad ljudi etaju sa samo 10% svojih
glava! Ha!! Ali da se za trenutak ovdje uozbiljimo. Niko na ovoj planeti ne koristi puni
kapacitet svog mozga. NIKO od nas ne zna sve!

85

Simpozijum Ima li Boga

Polovinom prolog vijeka Darvin je posmatrao razliite kljunove kod zeba na ostrvima
Galapagosa, i jo poneto, i doao do najboljeg zakljuka do kojeg je mogao u cijeloj toj
nesavrenoj stvari kakva je bila.
Isti je sluaj bio sa primitivnom crkvom u vjekovima mraka. Oni su inili sve to
mogu da dobiju pravu stvar, ali sa nesavrenim podacima doli su do nesavrenih i
nepravilnih zakljuaka.
MENTALNI NEDOSTACI
Svi mi se moramo baviti svojim mentalnim nedostacima. Niko nema mozak koji moe
koristiti 40, 60 ili 80% svog kapaciteta. Ni Darvin, ni predsjednik, ni Ajntajn, ni papa, ni
Karl Sagan, ni va profesor prirodnih nauka, ni va pastor u crkvi, ni vaa majka ili otac, niti
bilo koji od ovogodinjih dobitnika Nobelove nagrade, pa ni vi!
Prema tome, ovjeanstvo daje sve od sebe da shvati univerzum oko sebe, ali hej!
moemo li zaista vjerovati da e nai mozgovi od 10% to razjasniti?
IZVITOPERENA JEDNAINA
Nesavreno prouavanje Biblije (ljudi koji koriste samo 10% svojih mozgova) +
nesavrene naune pekulacije (ljudi koji koriste samo 10% svojih mozgova) = GREKA.
Dakle, moda ste zapazili da sam rekao da ovo bezumno stanje ukljuuje svakog od
nas, pa tako i mene. Moda se pitate: Dobro, zato onda misli da ti napokon ima prave
odgovore? To je dobro pitanje i odgovoriu citirajui prvo ovaj biblijski stih: A put je
pravedniki kao svijetlo vidjelo, koje sve vema svijetli dok ne bude pravi dan. (Prie
Solomunove 4:18)
Prema tome, to due istraujemo sukob evolucija stvaranje, vie svjetlosti e pasti
na njega, i biemo sve blie i blie istini. A ta istina je da je Majstor Dizajner stvorio sve.
Jedno od osnovnih naela nauke je ovo: to vie uimo, to vie priznajemo da ne znamo. Ipak
dananji naunici evolucionisti arogantno izabiraju da ignoriu ovu istinu. Umjesto toga, oni
preferiraju miljenje da sve znaju.
KREACIONISTI PROTIV EVOLUCIONISTA
Da li je zaista vano ko je u pravu? DA, jeste! To je pitanje ivota ili smrti vjenog
ivota ili smrti. Zato? Zato to jedan od ovih sistema vjerovanja prihvata Boga i spasenje u
Isusu Hristu, a drugi sistem vjerovanja vodi u sumnju, prazninu, i univezum bez Boga.
Poeemo sa diskusijom o ivotinjama i Nojevoj barci.
Nasledno tipoloko odvajanje
Pitanje: Koliko je pari ivotinja ulo u Nojevu barku? Procjenjuje se (ne raunamo
izumrle ivotinje, samo one koje sada ive) ne vie od 290 onih iznad veliine ovce. Onih
veliine od ovce do pacova, 760. Manjih od pacova, oko 1360. Prosjek njihove veliine bila
bi maka. Ukupan broj ivotinja koje su ule u Nojevu barku bio bi 2410 razliitih vrsta.
Da li je trebalo da 30 razliitih vrsta pasa i maaka uu u brod? Ne! Sve to nam je
potrebno su dva psa i dvije make, a svaki od ovih parova ivotinja bi prenio sav genetski kod

86

Simpozijum Ima li Boga

za reprodukciju svakojakih pasa i maaka, vukova i tigrova. Bog je to lako mogao izvesti, jer
On je Bog.
Evo ta evolucionisti ignoriu, a ta su kreacionisti propustili da prenesu:
POSLEPOTOPNI SVIJET SE VRLO RAZLIKOVAO OD PRETPOTOPNOG SVIJETA.
Kad su ivotinje sile iz barke, Bog je u njima razvio promjene kako bi mogle preivjeti u
ovom novom svijetu.
Darvinova glavna zabluda
Darvin je pogreno shvatio znaenje rijei vrsta (Postanje 1:24, itd). Za 300 godina
prije Darvina, bilo je popularno vjerovanje da Biblija ui o potpunoj postojanosti vrsta, to
znai da su sve naredne generacije svih ivotinja bile uvijek iste. Teolozi tog vremena su u
stvari govorili da je to uenje Biblije, i bili su u krivu!
Kad je Darvin krenuo na putovanje sa svojim Uhodom na ostrva Galapagosa,
njegovo otro oko je zapazilo injenicu naslednog tipolokog odvajanja, ali onda je mata
preuzela kontrolu i poeo je vjerovati da su ove varijacije beskrajno odvijaju. Tako je Darvin
progurao pogreno uenje o beskrajnoj progresiji (totalnoj evoluciji) na svijetu.
Biblija nam kazuje da su sva iva bia bila stvorena po zasebnim vrstama ili
grupama, i jasno je da je Bog dopustio da se odvija nasledno tipoloko odvajanje meu
ivotinjskim vrstama. Porodica maaka se proirila na lavove, tigrove, pume, jaguare,
ozelote, leoparde, divlje make i domae make. Porodica pasa ukljuuje njemake ovare,
kotske ovare, vukove, kojote, dingoe, akale itd. Ali bio je potreban samo po jedan par ovih
ivotinjskih vrsta na barci da obezbijedi gene za sve te pse i make.
Darvinova zabluda je bila u miljenju da jedna vrsta ivotinja moe prei u drugu
vrstu. Make nikad ne mogu evoluirati od pasa, riba, ili neke druge vrste ivota.
Darvinova greka bila je posledica nepravilnog shvatanja onoga to je izgledalo da ui Biblija
u njegovo vrijeme.
Napomena: Kljunovi Darvinovih zeba su evoluirali pod Bojim vostvom. Tako je
evolucija djelimino tana. Ali beskrajna progresija nije istina. Tako u u preostalom dijelu
svog izlaganja koristiti termin evolucija da predstavim beskrajnu progresiju. Mikroevolucija je savreno u redu! Makro-evolucija je zabluda!
SLOENOST IVOTA
Evolucija se zasniva na potpuno pogrenom vjerovanju da su mali jednostavni
oblici ivota evoluirali u vee, sloenije oblike ivota. Ovo moe zvuati sasvim logino, jer
je nauka dokazala da su ljudska bia i sve ivotinje poele ivot kao jednostavne oploenje
elije, i mi izrasli u potpuno razvijene sloene organizme. Ali ima jedan problem: AK JE I
NAJMANJI IVI ORGANIZAM KRAJNJE SLOEN.
Problem
Evolucionisti kau da su ti rani majuni oblici ivota nekako privoljeli sebe da
evoluiraju, to znai da mikrobima dugujemo to to smo pametniji od Alberta Ajntajna.

87

Simpozijum Ima li Boga

Dakle evo kako se sve to izdeavalo. Milionima godina su ove male jednostavne ovjeije
elije plutale okolo smiljajui velike planove za sebe i svoje potomstvo. Stegomeba je
zamiljala da postane stegosaurs. ovjee, kakve velike planove imam za sebe! Uveau se
8 triliona puta. Da! Moda za 10 ili 15 miliona godina porastem zaista, zaista velika, i biu
oko, ta god to bilo. KAKAV POTPUNI APSURD! Ali to je u osnovi ono to evolucionisti
vjeruju.
NEVOLJE SA OKOM
Potpuno je nemogue za oko da evoluira milonima godina. (Devon mi kae da ste
imali Dorda Vandermana kao jednog od svojih govornika. On je oznaio taj problem u
svojoj knjizi, i vjerovatno ga je pomenuo kad je bio ovdje.) Oko je beskorisno ukoliko nije
ugraen SVAKI njegov dio. ak je i Darvin priznao da krajnja sloenost oka izgleda da
potpuno oprovrgava njegovu teoriju evolucije. Citiram: Pretpostavka da se oko, sa svim
svojim jedinstvenim ureajima za podeavanje fokusa razliitih udaljenosti, za proputanje
razliitih koliina svjetlosti, i za ispravljanje sferine i hromatine aberacije (zakrivljenja),
moglo formirati prirodnom selekcijom izgleda, slobodno priznajem, apsurdna u najveem
moguem stepenu....Vjerovanje da se jedan organ savren kao oko mogao formirati
prirodnom selekcijom je vie nego dovoljno da svakoga pokoleba. (Porijeklo vrsta, izdanje
iz 1902., prvi dio, str. 250)
Ali u preostalom dijelu svog eseja Darvin pokuava istai da su jednostavniji oblici
ivota imali jednostavnije oi, tako da je po njegovom miljenju i oko evoluiralo. Ali ak
i te jednostavne oi su krajnje sloene. One ne rade ukoliko nijesu potpuno razvijene. Nema
naina da pojedinani djelovi oka evoluiraju. Ljudsko oko, na primjer, sastoji se od
mrenjae, soiva, duice, ronjae, optikog nerva, miia oka, krvnih sudova, 137 miliona
prijemnih elija osjetljivih na svjetlost, 130 miliona tapia za crno-bijelu viziju, i 7
miliona stoaca za viziju u boji. Biblija kae o oku: Svijea je tijelu oko. Ako dakle bude
oko tvoje zdravo, sve e tijelo tvoje svijetlo biti. Ako li oko tvoje kvarno bude, sve e tijelo
tvoje tamno biti. Ako je dakle vidjelo to je tebi tama, a kamoli tama? (Matej 6:22, 23)
Oko trilobita
Hajde da vidimo ako starije znai jednostavnije, kako to da oi trilobita (koje se
sastoje od neorganskog kalcita) imaju od 100 do 15.000 soiva u svakom oku? ovjeije oi
imaju po jedno soivo. Mnotvo soiva garantuje savrenu podvodnu viziju bez krivljenja, to
pokazuje da je ove oi dizajnirao jedan vrlo upuen fiziar Bog!
Sjeate li se stegomebe koja je eljela oko? (ak i kad bi jedna ameba znala ta je to
oko!) Ako je evolucija istina, onda bi svaki osnovni oblik ivota morao razvijati vlastite oi,
kao i svaki drugi glavni organ svog tijela. Zdrav razum nam govori da je evolucija svakog
pojedinanog dijela oka nemogua. Ali htio bih ukazati na jedan aspekt koji se uglavnom
previa. AKO JE OKO ZAISTA EVOLUIRALO, KAD SU SVE TE IVOTINJE
ODLUILE DA SU DVA OKA BOLJA OD SAMO JEDNOG OKA? Evolucija uveliko
zavisi od mutacija. Ona ima smisla samo ako je oko iznenada mutiralo u postojanje, ALI
ONDA BI TA IVOTINJA RAZVILA SAMO JEDNO OKO. Gdje su dakle svi jednooki T-

88

Simpozijum Ima li Boga

reksi, jednooki alosaursi, jednooki stegosaursi, jednooki velosiraptorsi, itd.? GDJE? Moete li
ih zamisliti kako govore: Jao! Ovo sa okom sjajno funkcionie. Mislim da u razviti jo
jedno sa druge strane glave!
Bilateralna simetrija
Da li je iko od vas u publici ikad uo za bilateralnu simetriju? Hiljade ivih
stvorova na ovoj planeti su bilateralno simetrini. To znai da ako biste povukli liniju po
sredini njihovih tijela, svaka strana bi bila ista kao suprotna strana.
Vjerovali ili ne, bilateralno simetrini oblici ivota dokazuju koliko je nemogua
evolucija. Ba kao to sam upravo konstatovao o evoluciji oka, isto se moe primijeniti na
ruke, ake, stopala, ui, peraja i krila itd.
Evolucija kae da je svaki od ovih organa evoluirao mutacijom, i ako je to tano, ta
mutacija je mogla iznijeti samo jedan od ovih tjelesnih organa u vremenu. Dakle, gdje su
kornjae sa jednom stranom oklopa, ptice sa jednim krilom, pliskavice sa jednim perajem, i
jednoruki, jednonogi i jednouhi ovjekoliki majmuni?
Jo jedna velika pukotina
Zato bi neki evolutivni ivotni oblik ikad izabrao da se podijeli u dva odvojena roda?
To bi bilo ravno poinjavanju evolutivnog samoubistva!
Ako su svi ivi organizmi zaista evoluirali od jednoelijskih mikroogranizama koji se
reprodukuju mitozom (dijeljenjem na dvoje), samo bi idiotski organizam sa smrtnom
eljom izabrao da se razvije u odvojene muke i enske ivotinje. One bi onda morale
provoditi ostatak svog ivota u meusobnom pronalaenju u pravo vrijeme radi svog
reproduktivnog kruga da nastave egzistenciju.
Moete li zamisliti praistorijsku amebu dufosotisa kako govori: Hej, ovaj ivot je
tako jednostavan. Da, svakog trenutka bi me mogao pojesti neki prolazni paramecijum, ali
mislim da u nainiti svoju egzistenciju pravim izazovom. Mogunost da se svaki put sama
reprodukujem je previe dosadna. Mislim da u se podijeliti u dva razliita pola, da vidim ta
e se dogoditi. Postojanje mukog i enskog roda je jedino mogue kao razultat Bojeg
stvaranja. ODVOJENI RODOVI NIKAD NE EVOLUIRAJU.
TA JE VJEROVATNIJE?
Hajde da se uvjerimo da shvatamo ta je uopte evolucija. Ona kae da Bog ne postoji,
da je Biblija la, i da su SVI oblici ivota evoluirali iz bazinih mikroskopskih hemikalija
ivota u vremenskom periodu od vie miliona godina.
injenice
Najjednostavniji tip proteinskog molekula se sastoji od najmanje 400 povezanih amino
kisjelina, a svaka amino kisjelina od specijalnog ureanja od 4 ili 5 hemijskih elemenata.
Svaki hemijski element se sastoji od jedinstvene kombinacije neutorna, protona i elektrona.

89

Simpozijum Ima li Boga

Kakvi su izgledi da se ovo sluajno dogaa? Neto kao 1 naprema 10250. Mogunost
formiranja DNK proteina je gigantska: 1:10167.625. MATEMATIKA POKAZUJE DA JE VJEROVATNOA EVOLUCIJE MUTACIJOM I PRIRODNOM SELEKCIJOM NEMOGUA.
Ljudski mozak sadri preko 10 biliona elija, a svaka je podeena na trenutnu
funkciju. A koliko je elija se nalazi u probavnom sistemu? Koliko biliona elija putuje kroz
ovjekov nervni sistem, i koliko elija formira kosti i miie na naim nogama i rukama,
vratu, licu, trupu, akama i stopalima i sve se to dogodilo sluajno?
Izgledi da se sloi jedan sistem ili samo 250 integrativnih djelova su samo 1:10 375.
Matematiari obino smatraju svaki dogaaj sa mogunou manjom od 1:1050 kao neto sa
nula mogunou, to znai da je to nemogue. ovjeije tijelo ima 11 krajnje sloenih
sistema koji savreno rade kao jedan. Preko 600 skeletnih miia na naem tijelu lagano i
skladno pokree 206 kostiju. U tijelu odraslog ovjeka ima 60 triliona elija. Mogunost da se
ovo dogodi je 1:102 biliona (brojka iza koje slijedi 2 biliona nula).
Evo donje granice sukoba stvaranje evolucija. POTREBNO JE VIE VJERE ZA
VJEROVANJE U APSURDNOST EVOLUCIJE NEGO ZA VJEROVANJE U BOGA!!
O tome je Karl Sagan jednom rekao da jednostavna elija u stvari nije tako
jednostavna, i trebalo bi 100 miliona strana enciklopedije Britanika da objasni sve
komplikovane djelove elije i kako ona funkcionie.
Da sada pogledamo kako radi SETI (Sciences Search for Extra Terrestrial Intelligence
- Nauno traganje za vanzemaljskom inteligencijom). Ako bi uhvatili 3-5 znakova u jednom
redu to bi smatrali dokazom da su konano otkrili inteligentan ivot negdje u svemiru. Samo
3-5 jednostavnih znakova. Ali oni hotimice ignoriu 100 miliona stranica koje govore o
majstoru dizajneru i stvoritelju. Neki ljudi ne koriste svoj zdrav razum!
Sunce opovrgava evoluciju
Naunici su uspjeli da izmjere prenik sunca, i ono sagorijeva i skuplja se u razmjeri
od oko 1,5 metar na sat. Ako je sunce zaista tamo bilo bilionima godina ranije, ono je moralo
biti GIGANTSKO. Zemlja bi se sprila kao ljuspica. Jo jednom prava nauka potvruje da je
evolucija la.
MUTACIJE
Teoriju o evoluciji mutacijom je zaeo Hugo de Vries 1901. godine, a zasnivala se na
genetikim radovima Gregora Mendela 1866. godine. Ali injenica je da su skoro sve mutacije tetne za ivot. Mutacije pripadaju kominim knjigama i filmovima naune fantastike.
ENTROPIJA
Drugi zakon termodinamike je poznat kao zakon o raspadanju energije. On konstatuje
injenicu da se univerzum kree ka silaznom degenerativnom stanju smanjenja
organizacije. Dakle SILAZNOM A NE UZLAZNOM PUTANJOM. Ipak evolucija trai da
vjerujemo kako su u milionima sluajeva, bilionima godina, mali organizmi uspjeno prerasli
u vee, krajnje sloene oblike ivota. Kakva glupost!

90

Simpozijum Ima li Boga

Mi ivimo na planeti gdje se ljudi hapse i novano kanjavaju zbog krenja


saobraajnih propisa i slino. Ali kad nai naunici i profesori idu i kre zakone na kojima
poiva univerzum, ta radimo? Postavljamo ih u svoje najvee obrazovne ustanove. To je ono
pravo narode! Juhu! Nema nieg kao to je taj divni osjeaj miljenja da ste se probudili u
zoni sumraka i meu putnicima koji su sada na dunosti!
Nedostatak prelaznih oblika
Evolucija kae da je ovjeanstvo evoluiralo na ovaj nain: od neive materije, preko
protozoa, zatim metazoinih beskimenjaka, riba kimenjaka, amfibija, reptila, ptica,
etvoronoaca sa krznom, ovjekolikog majmuna, do ovjeka.
Ako je sve to istina, onda bi trebalo da ima mnogo prelaznih oblika koji povezuju ove
glavne grupe, ALI TE VEZE NEDOSTAJU! Evolucionisti su doekali ovu injenicu
osmiljavanjem koncepta isprekidane ravnotee, to e rei da se evolucija dogaa preko
iznenadnih dinovskih skokova umjesto malih, postepenih promjena.
Ono to ti ljudi govore je da je jednog dana, prije vie miliona godina, neki reptil
poloio jaje i iz njega se izlegla ptica. Evolucionisti su oni koji poloili to jaje!
Geoloki stub
Potop se dogodio oko 2350 p.n.e., i cijeli svijet je bio prekriven vodom. Vodeni
omota nad zemljom se obruio i izbili svi podzemni izvori. Zemljina povrina se pocijepala.
Vodene struje koje su se kretale u vie pravaca stvorile su razliite slojeve sedimenata, a u tim
slojevima (koji su doli iz svih moguih pravaca) nala su se tijela raznih pretpotopnih
ivotinja.
4000 godina kasnije, naili su ljudi i poeli sa iskopavanjem svih tih fosila u
kamenitim slojevima. Oni su poeli uiti da se silni vjekovi nalaze izmeu ovih slojeva
sedimenata i stijena, i uinili da sve to zvui vrlo logino. alosna istina je da ti ljudi preziru
Boga i preziru Bibliju. A evo ta Bog kae da ini sa takvim ljudima: Zato e im Bog poslati
silu obmane, da vjeruju lai... jer ne primie ljubavi istine. (2 Solunjanima 2:10, 11)
ta ako se morski fosili nau u geolokom stubu na 2000 metara nadmorske visine? I
ta ako su ovi pretopstavljeni slojevi u neredu tu i tamo po svijetu? U nacionalnom parku
Gleer postoji blok od prekambrijumskog krenjaka star bilion godina na vrhu kredaste
formacije kriljaka za koju se pretpostavlja da je stara svega 100 miliona godina. Ovaj blok
koji se naao na pogrenom mjestu je 563 kilometra dug, 56 km irok, i debeo 9,6 km.
JEDINO MJESTO NA KOJEM GEOLOKI STUB POSTOJI JE U EVOLUCIONISTIKIM
UDBENICIMA! Istina je da se Veliki kanjon, itd., formirao usled biblijskog potopa. Izgibe
moj narod, jer je bez znanja; kad si ti odbacio znanje, i jau tebe odbaciti. (Osija 4:6)
Komparativna anatomija
Evolucionisti vide slinosti raznih kotanih struktura, i njihovi umovi dolaze do
zakljuka da je to dokaz da smo svi mi evoluirali od jednog zajednikog pretka. Ali to samo
znai da je Bog prosto uvijek iznova koristio isti obrazac kod svojih raznih stvorenja (ba kao

91

Simpozijum Ima li Boga

to svi automobili dijele iste osnovne komponente). Ovaj osnovni unutranji dizajn obrasca
funkcionie i Bog ga je iroko upotrijebio. Moemo kazati da konstrukcija zgrade odraava
svog dizajnera. Bog, veliki Dizajner univerzuma, koristi iste komponente kad stvara,
pokazujui da je On taj koji je sve osmislio.
Razlikovanje istine
Oito, poto niko od nas nije bio iv prije 5 ili 6 hiljada godina, niko nije ni bio
svjedok ovih dogaaja. Kako onda dolazimo do odluke po ovom pitanju? Kako moemo
pouzdano tvrditi da su kreacionizam i Biblija 100% istiniti? Evo kako:
1. Provjerite injenice kad su praistorijske ivotinje postojale, bile su POTPUNO
RAZVIJENE. Fosilni zapis pokazuje da nema nikakvih polurazvijenih trilobita ili
poluoblikovanih T-reksa. Svaka fosilizovana ivotinja koja je ikad pronaena bila
je potpuno funkcionalna ivotinja, to pokazuje i dokazuje da su se sve te
praistorijske ivotinje pojavile POTPUNO OFORMLJENE. One nijesu evoluirale
milionima godina.
2. Nemogue je za sloene amino kisjeline ili DNK lance da se sluajno oblikuju, i
nemogue je za pojedinane ivotinjske vrste da lagano razvijaju organe kao to su
eludac, oi, nervni sistem, itd., milionima godina. ONE ILI IMAJU OVE
POTPUNO FUNKCIONALNE ORGANE, ILI SU MRTVE!
3. Evolucija sa Bogom je TOTALNA NEMOGUNOST stoga je smislenije
vjerovati Bibliji i priznati da postoji Bog Stvoritelj.
Hajde da za trenutak pogledamo ta bi se zaista dogodilo da je evolucija istinita.
Evolucionisti posmatraju svijet oko nas i vide hiljade i hiljade razliitih tipova potpuno
razvijenih riba i ptica i kopnenih ivotinja, i prihvataju kao gotovu injenicu da sve to
funkcionie, i sve te ivotinje postoje.
Ali na ta bi ivot na ovoj planeti liio da je on zaista evoluirao na zemlji? Proporcije
jasno pokazuju da se ovaj spektakularni dogaaj teko mogao ikad i desiti u vremenu! Dakle,
ako je ivot zaista evoluirao iz niega, onda bi svi mi koji ivimo na ovoj planeti bili samo
jedna vrsta koja se moe odrati u ivotu i gorivo za odravanje ivota. I to je sve! Ali u
stvarnosti ak i onaj oblik ivota koji bi nekad i evoluirao nikad to ne bi mogao postii bez
Boje pomoi.
Adam, Noje, itd.
Dozvolite mi da pojasnim neto oko onih 10% mozga. Ne drim da je to doslovan,
fiksan broj. Koristim ga samo kao primjer injenice da nae mentalne sposobnosti nijesu
nigdje ni blizu savrenstva, zato mi dopustite da ovdje za vas definiem savrenstvo. Biblija
kae: Bijae dinova na zemlji u te dane. Adam je ivio 930 godina i bio oko 4,5 m visok.
Zatim se ovjeanstvo izrodilo Noje je imao 3,5 metra a mi sada polovinu od toga. Ako
sumnjate da je ovo mogue, kako to da postoje pigmeji i patuljci?
Fosilni zapis pokazuje da je prije potopa sve raslo vie. Sve biljke bile su vee, sve
ivotinje, a to takoe vai i za ljude. Zajedno sa veliinom, Adamov mozak je takoe bio
savren kad ga je Bog nainio. To znai da su Adam i Eva imali savrenu fotografsku

92

Simpozijum Ima li Boga

memoriju, a njihove mentalne sposobnosti mogle skladititi i primati informacije koji bi


prikupili kroz svu vjenost. Zato kaem da je ak i Ajntajn bio na tih 10%. Moda smo se
mi ostali spustili na nekih 2 ili 3%.
Peinski ljudi
Ako su Adam i mnogi ljudi koji su ivjeli prije potopa bili dinovi, zato nijesmo nali
puno njihovih fosila? Odgovor je jednostavan. Bog je svijet unitio potopom zbog zala koje je
inilo palo i iskvareno ovjeanstvo. Boji gnjev je bukvalno satro ovjeka u prainu.
Bog nije bio gnjevan na ivotinje. On je bio sit palog ovjeka, tako da je svako
podruje na kojem su bili glavni gradovi primilo Boju posebnu panju. Bog je osigurao
potpuno unitenje tih gradova. Teko da e se ikad nai neki ostaci, poto se ova mjesta
vjerovatno nalaze ispod naslaga uglja koje su nekad bile pretpotopne ume.
Dakle ta je sa tim fosilima praistorijskih peinskih ljudi, neandertalaca, java i
lusija, kostima majke naeg roda naenim u Etiopiji 1974. godine?
Peinski ljudi nijesu veza izmeu ovjekolikog majmuna i ovjeanstva, oni su
DEGENERISANA LJUDSKA BIA. To su retrogradna nesavrena ljudska bia koja su bila
genetski oteena usled prokletstva grijeha i posledinih efekata elijske entropije.
Savremeni dinovi
Robert Vedlou (Robert Wadlow) je bio teak 3 kg i 800 gr kad se rodio 1918. godine.
Njegov abnormalni rast otpoeo je kad je imao dvije godine posle dvostruke operacije bruha.
Proporcije su se iz godine u godinu uveavale, i u svojoj 22 godini dostigao je svoj
maksimum od 2 m i 44 cm visine.
Umro je 15. jula 1940. godine od posledica septinog plika na desnom lanku,
prouzrokovanog uljanjem. Vedlouova rekordna teina bila je 222 kg na njegov 21 roendan.
Sahranjen je na Oukvudskom groblju u Altonu, Ilinois, u kovegu dugakom 3 m.
Robertov glavni problem je bio to je uvijek bio umoran i vrlo letargian.
Metabolizam mu jednostavno nije pravilno funkcionisao zbog njegove veliine.
Biblija kae da je Golijat bio visok 6 lakata, ili 2 m i 70 cm.
Vodeni omota
U vrijeme prije potopa, zemlja je imala deblju zatitnu atmosferu oko sebe. Ovaj
vodeni omota je vrio vei pritisak na atmosferu nae planete i to je uticalo na ivotne
funkcije ljudi i ivotinja. Kako?
Dodatni pritisak na atmosferu je uzrokovao da krvni sudovi kod svih ivotinja
dinova i ljudi dinova funkcioniu mnogo efikasnije! Na taj nain gigantizam je
mogao bujati.
Da li ste uli za hiperbarine komore? To su maine za poveanje vazdunog
pritiska, i ako bi nekoga zatvorili unutar ove maine, deava se neto zanimljivo. elije
poinju da obavljaju odlian posao prenoenja kiseonika i uklanjanja tetnih tvari iz tijela, to
znai da na elijskom nivou tijelo funkcionie zdravije i bolje.

93

Simpozijum Ima li Boga

Da je naa planeta jo uvijek imala vodeni omota, Robert Vedlou nikad ne bi imao
sve one probleme sa umaranjem.
Metabolizam svih onih ogromnih dinosaurusa i dinovskih ljudi odlino je radio zbog
veeg pritiska nae atmosfere i boljeg kvaliteta hrane koju su jeli. Ali posle potopa, omota je
nestao. Od tog vremena skoro svi ljudi i ivotinje su se smanjivali u proporcijama i rastu,
dokle se nijesu spustili do veliine koju je mogao podnijeti njihov oslabljeni metabolizam.
Neobine ivotinje
Na ovoj planeti postoje neke ivotinje koje su ivi dokaz Bojeg stvaralatva.
Kukac artiljerac: Ovaj kukac ima zapanjujui odbrambeni sistem. U sluaju da je
napadnut, on izbaca veoma tople nadraujue gasove iz uparenih cijevi za sagorijevanje na
svom repu. Hemikalije se lue iz skladinih lijezda, mijeaju u jednoj komori, a zatim pale
pomou enzima. Izlazni gasovi su 212 stepeni farehajtovih.
Nema naina da ovaj tip kukca evoluira jer da je bilo tako, generacija za generacijom
ovih kukaca bi raznijela same sebe.
Detli: Ova ptica je minijaturna maina za buenje. Kako uspijeva preivjeti udarajui
glavom u drvo hiljadu puta u minuti? Bog joj je umetnuo u mozak specijalne elastine
jastuie.
irafa: Ljudi uzimaju zdravo za gotovo irafin dugi vrat, a uopte ne znaju kako sve to
funkcionie kad se ova ivotinja saginje da pije ili guta.
Riba strijelac: Ova riba izbacuje mlazove vode na bube i lie, i zauujue je kako
njene oi mogu vidjeti kroz refrakciju svjetlosti pod vodom da pogodi te bube.
RAZNE IVOTINJE SU APSOLUTNI DOKAZ DA SE IVOT DOGAA SAMO PO DIZAJNU!

C14 metoda datiranja


Odreivanje starosti materije sa C14 je veoma nepouzdana i nesavrena nauka!
Ugljenik-14 metoda je razvijena ranih 1950-ih i koristila se u pokuaju utvrivanja starosti
biljaka i ivotinja.
iva bia uzimaju ugljenik, kako obini (C12) tako i radioaktivni ugljenik (C14). Poluivot C14 je 5.700 godina, i naunici pretpostavljaju da mogu tano izmjeriti ostatke ovog
C14 i odrediti starost dinosaurusa, itd. Ali ima jedan problem. Prvo, itav sistem pretpostavlja
da su iznosi C12 i C14 uvijek bili konstantni, to nije sluaj.
Drugo, ivi puevi, prema rezultatima testiranja, su stari 2.300 godina. Uzorak uzet iz
ivog drvea ispada 10.000 godina star. Oklop ive kornjae se pokazuje hiljadama godina
stariji nego to u stvari jeste. Dakle, C14 METODA DATIRANJA NIJE POUZDANA.

94

Simpozijum Ima li Boga

STAROST ZEMLJE
Evolucionistiki pogled:
Oni kau da je zemlja stara na bilione godina (nema veze to je sunce moralo biti tako
veliko da bi iscrpilo sav ivot na planeti). Za evolucioniste, vrijeme je magini faktor koji
abe pretvara u prineve. Samo uzmete abu i dodate 3,5 biliona godina, i gle! princ.
Kreacionistiki pogled:
Biblija kae da je sedmica stvaranja bila prije oko 6.000 godina. Do ovog broja se
dolazi zbrajanjem ivotnog vijeka ljudi u Starom Zavjetu, pri emu se posebna panja obraa
na to koliko su imali godina kad su dobili djecu.
Postoje dva razliita pogleda o ovom vremenskom periodu od 6.000 godina. 1) Bog je
stvorio zemlju i cijeli univerzum prije 6.000 godina sa ugraenim starosnim faktorom. 2) Bog
je u poetku stvorio itavi univerzum bilionima godina ranije, a zatim prije 6.000 godina
doao i nainio na svijet sposoban za odravanje ivota u periodu od sedam doslovnih dana
stvaralake sedmice. Bog je ukljuen u oba ova pogleda, i svako moe da izabere onaj koji
mu se vie dopada. Ali u scenariju aba-princ nema Boga!

TUMAENJA TEORIJE VREMENSKE PRAZNINE


Pogreni scenario:
Ova teorija vremenske praznine se zaela poetkom XIX vijeka kada su hriani koji
vjeruju u evoluciju eljeli reintepretirati 7 dana stvaranja kao 7 dugih perioda koji su trajali
milionima godina. Oni su umetnuli dinovske vremensku pukotinu izmeu Postanja 1:1 i 1:2,
stvarajui tako prostor za milione godina potrebne za pretpostavljenu evoluciju ivota iz
hemikalija u mulju u dinosauruse, itd.
Mogui scenario sa pukotinom:
Bog je stvorio cijeli univerzum prije vie biliona godina, i zemlju bez konanog
oblija. Kad je Bog govorio, zemlja se oformila (polonijumski oreoli su se zamrzli na mjestu
koje u vam ukratko pojasniti). Vrijeme je prolazilo. Bog je imao na hiljade galaksija koje su
zaokupljale Njegovu panju.
Na solarni sistem nije imao sunca. On je osnovao (Jevrejima 1:10) na svijet i druge
planete koje su plovile svemirom, hladne, smrznute, beivotne.
Zatim je dolo vrijeme za odmrzavanje nae planete i polaganja ivota na njoj prije
6.000 godina. Duh Boji se dizao nad zamrznutim vodama i grijao ih (5 Mojsijeva 4:24), i
zemlja je poela rotirati. Vodena para je oblikovala atmosferu, a tene vode su formirale mala
mora i gurnute u podzemne basene. Pojavila se suha zemlja. Bog je (ne zavisei od
prapostojee materije) stvorio biljke i drvee. etvrtog dana Bog je postavio nae sunce, a
mjesec je reflektovao njegovu svjetlost. Zatim je Bog stvorio morski ivot, ptice, kopnene
ivotinje (i neke dinosauruse), estog dana Adama i Evu, i blagoslovio sedmi dan.

95

Simpozijum Ima li Boga

KREACIONIZAM
to se tie dinosaurusa, svi kreacionisti ne vjeruju na isti nain. Moda su neki
dinosaurusi uli na Nojevu barku (bilo je nekih izvjetaja o malim brontosaurusima koji ive u
Africi). Drugi kreacionisti vjeruju da su dinosaurusi bili amalgamacije (proizvodi
sjedinjavanja) pretpotopnih ljudi koji su vrili genetske mutacije Bojih prvobitnih ivotinja,
zbog ega ih je Bog sve unitio u potopu.
Bilo bi divno kad bi se svi kreacionisti sloili oko jednog scenarija, ali to se vjerovatno
nee dogoditi. Moda je sve to moemo uiniti da se usredsredimo na osnovnim takama,
poput one kako evolucija prkosi svakoj logici i kako postoje gomile i gomile dokaza koji
podravaju priu o stvaranju koja se nalazi u Knjizi Postanja.
Devon mi je ispriao da ste nedavno imali prezentaciju Boba Dentrija, koji je izloio
svoje dokaze o polonijumskih oreolima, pa u se samo kratko osvrnuti na njegova otkria.
Lino sam upoznao g-dina Dentrija 1989. godine, i tada smo razgovarali o mogunosti da mu pomaem na ilustrovanju njegovog materijala, ali taj projekat se nije realizovao.
Ne znam da li ste ovo znali, ali naunik Bob Dentri je vodei svjetski autoritet na
radiooreolima, i on je jedan vrlo ljubazni, tihi, hrianski dentlemen.
Dentrijev dokaz za stvaranje
Polonijum 218 je element nastao prirodnim raspadanjem uranijuma, a polonijumski
oreoli su otkriveni u liskunu i fluoritu. Ali ovi prstenovi ne bi trebali postojati zbog svog
ekstremno kratkog polu-ivota. POLONIJUM IMA POLUIVOT OD SAMO 3 MINUTA.
Ako su evolucionisti bili u pravu, i zemljine stjenovite formacije se postepeno hladile
milionima godina, polonijumski oreoli su trebali odavno nestati i raspasti se u druge elemente.
Ovi radiooreoli su vrst nauni dokaz trenutnog stvaranja o kojem se govori u Bibliji.
Rijeju Gospodnjom stvorie se nebesa. Jer On ree i postade; On zapovijedi i pokaza se.
(Psalam 33:6-9)
Rad Boba Dentrija je relevantan i pouzdan, bez obzira u koje tumaenje prie o
stvaranju sada vjerovali sa pukotinom ili bez nje. Bog je doveo u postojanje itav
univerzum svojom Rijeju, a ovi oreoli to dokazuju.
DINOSAURUSI U BIBLIJI
Da, dinosaurusi se pominju u Bibliji. Gle, neman koju sam s tobom stvorio.... (Jov
40:10) Bog opisuje dinosaurusa poznatog kao sauropod, ije ogromne kosti su pronaene.
Gigantizam je bujao u pretpotopnom svijetu. Najvei sauropod koji je ikad pronaen
bio je dugaak 50 m, i morao teiti 100 tona. Ovo stvorenje je bilo najvee i najjae ivo bie
koje je ikad hodilo po zemlji. Die rep svoj kao kedar... (Jov 40:12) Neki biblijski
komentatori misle da je ta neman bila slon ili hipopotamus, ali nijedna od ovih ivotinja
nema rep kao kedar. Ali sauropodi imaju!
Drugi dinosaurus koji se pominje u Bibliji je levijatan. Jov 41:1-34 opisuje
najzlobniju, najjau, najokrutniju ivotinju koju je Bog ikad stvorio. Neki biblijski komen-

96

Simpozijum Ima li Boga

tatori vjeruju da je levijatan bio dinovski pretpotopni krokodil. Moda i jeste, ali kad pogledamo sva fosilizovana stvorenja koja su ikad iskopana, kralj dinosaurusa je bio T-reks.
Biblija kae da je levijatan imao strane zube, eljusti, i izbacao je dim i vatru.
Kako je to bilo mogue? Sjeate li se kukca atriljerca kojeg sam maloprije pominjao, i kako
on izbacuje vatrene gasove? Moda je T-reks mogao initi isto. Tiranosaurus je dobio
nadimak dinosaurus sa vazdunom glavom zbog svih onih upljih komora u svojoj lobanji,
koje su moda sadrale eksplozivne hemikalije. Istorija je puna pria o zmajevima koji bljuju
vatru.
RUGAI
Bog je znao kako e stvari odvijati blizu kraja vremena: U poslednje dane doi e
rugai koji e ivjeti po svojim eljama. (2 Petrova 3:3-9) Sledei stihovi nam kazuju da su
ti ljudi hotimino neupueni u tri stvari: 1) Da se Rijeju Bojom nebesa i zemlja stvorie.
Oni ignoriu kreacionizam i preferiraju evoluciju. 2) Da je svijet bio potopljen vodom,
potop. 3) Da su nebesa i zemlja zadrani te se uvaju za dan stranoga suda i pogibli
bezakonijeh ljudi. Rugai takoe odbacuju Drugi dolazak i Boji sud. Zavrni stihovi u 2
Petrovoj govore da nas Bog dugo trpi, i da ne eli da iko od nas pogine. Bog elja je da se
SVI pokaju i spasu.
BROJANJE HROMOZOMA
Da li ste znali da evolucionistiki udbenici izostavljaju broj hromozoma kao dokaz za
evoluciju? Evolucija uporno ui da jednostavni ivot evoluira u sloeniji ivot. Hajde da
brojimo hromozome kod raznih ivih bia. Idui od najveeg ka najmanjem, na vrhu liste je
paprat sa 480, zatim bijeli jasen 138, slijedi aran sa 100, zlatasta riba sa 94, slatki krompir sa
90, urka 82, kokoka, pas i patka po 78, konj 64, krava 60, ameba 50, impanza 48, duvan
48, LJUDI 46, slijepi mi 44, penica 42, soja 40, maka 38, morska zvijezda 36, jabuka 34,
aligator 32, luk 32, oposum 22, sekvoja 22, niski grah 22, mrkva 20, salata 18, pela 16,
batenski graak 14, kuna muva 12, rajica 12, vona muica 8, dlakavica 2.
Ako su evolucionisti bili u pravu, paprat bi sa 480 hromozoma trebala biti konaan cilj
evolucije. Kako paprat sa 434 hromozoma vie od ljudskih bia (koja imaju 46) moe biti
razvijeniji oblik ivota? Ameba ima vie hromozoma (50) od ovjeka (46). Ako je evolucija
tana, niski grah, sekvoja i oposum, svi sa po 22 hromozoma, su se razvili od mrkve. Vidite
kako hromozomi potpuno opovrgavaju evoluciju.
Dr. Kent Hovind kae da je pronaao samo jedan evolucionistiki udbenik na
srednjokolskom nivou koji se osvre na ovu nezgodnu injenicu: Broj hromozoma izgleda
da ne prati evolucionistiki obrazac. Stoga mislimo da su ove informacije nerelevantne.
HRIANI KOJI VJERUJU U EVOLUCIJU
Da li ste znali da ima mnogo hriana koji zaista vjeruju fantazijama koje plasiraju
dananji paleontolozi da su ljudi nastali od ovjekolikog majmuna i jednoelijskih
organizama u primordijalnim barutinama? Za mene to uopte nema smisla.

97

Simpozijum Ima li Boga

Problem:
Evo ta ne valja sa tim vjerovanjem: ako smo evoluirali od ovjekolikog majmuna,
onda je Biblija la. Ako je Biblija la, onda je Bog laov, Boji aneli su laovi, biblijski
proroci su laovi, a to bi takoe i Isusa napravilo laovom.
Isus je ivio u jevrejskoj kulturi, a svaka jevrejska sinagoga na svijetu ui zakonu,
prvih pet knjiga Mojsijevih. Niko, ama ba niko ne raspravlja o prii o postanju i pisanom
izvjetaju o 7 doslovnih dana stvaranja. Svaki Jevrej zna da je Bog stvorio Adama i Evu
estog dana, a to znai da je i Isus znao.
Ako je ta jasna pria la, onda bi Bog morao biti laov to je dopustio da se ona uvrsti
u Sveto Pismo i vjekovima prosleuje milionima vjernika.
Dakle, ako hoete vjerovati u Isusa, onda to znai da morate takoe prihvatiti
injenicu da nam Boja Rije kazuje da je On stvorio Adama i Evu za jedan dan.
Mnogi hriani su bili iznenaeni kad je papa nedavno istupio sa izjavom da je
ljudski rod evoluirao od ovjekolikog majmuna. Dananji sekularni naunici evolucionisti
uspjeli su nasamariti mnoge hriane govorei da imaju nadmone dokaze za evoluciju. Ali
to je zabluda.
Stvaralaka sedmica bila je 7 doslovnih dana, u kojoj je Bog blagoslovio sedmi dan.
Adam i Eva su bili savrena ljudska bia od onog istog dana kad im je Bog udahnuo dah
ivota. ovjekoliki i drugi majmuni su samo jedan od ivotinjskih oblika ivota nalik
ovjeku. TAKA!
SKOPSOV PROCES
Skopsov proces odran je u Dejtonu, Tenesi, 1925. godine. Skops je bio optuen za
uenje evolucije u javnoj koli. On je prekrio zakon drave Tenesi koji je nalagao da uitelji
u javnim kolama mogu uiti samo biblijski izvjetaj o postanju ovjeka. Skops je novano
kanjen sa 100,00 $, ali presuda je kasnije preinaena zbog jedne male pravne greke. Taj
zakon je ostao na snazi do 1967 godine, kad ga je dravno zakonodavstvo ukinulo.
Vilijam Denings Brajan (Wiliam Jennings Bryan), uveni pjesnik, bio je hrianin
fundamentalista koji je tri puta iao u predsjednitvo nudei pomo u progonstvu. Ali kad je
prihvatio Darouov (Darow) poziv, koji je bio vrlo rjeit pravnik, Brajan je bio ponien i
nadmudren njegovim unakrsnim ispitivanjem. Tako su kreacionizam i Biblija ispali glupi.
Zato se ovo dogodilo? Zato to Brajan ipak nije imao dovoljno naunog znanja da
odbrani svoju stvar. Ali mi sada imamo. Ako bi se sada ponovio ovaj sluaj na otvorenom
javnom forumu, i istupili svi ti bivi naunici evolucionisti, vidjeli bi da nauka potvruje da je
kreacionizam 100% taan.
VRIJEME ZA MALO ZABAVE
Godine 1991., prije izlaska filmova Durasik parka, nacrtao sam svoju verziju T-reks
sekvence iz prve njihove knjige. Pitao sam se kako bi to izgledalo ako bi ovi zli dinosaurusi
pokuali napasti Nojevu barku. Naslikao sam haotinu scenu gdje krdo T-reksova juri prema
barci sa palim zlim anelima iznad njih koji ih nagone prema barci nadajui se da e je

98

Simpozijum Ima li Boga

unititi. Sledea slika pokazuje kako je aneo Gospodnji zaustavio i odbio zle anele i
dinosauruse. Bog je osigurao zatitu barke a T-reksovima nije bilo doputeno da je otete.
Zamiljao sam kako bi bilo odgledati ovu scenu na Imax ekranu sa THX dolby stereo
ozvuenjem. Jao!!
POTOP JE BIO STVARAN
Vode potopa su odvukle i unitile dinosauruse. Ovaj dogaaj nije mit ili bajka. To je
nauna injenica koja se moe potvrditi. Postanje 6-9 kae da su svi ljudi i sve ivotinje koje
nijesu ule na Nojevu barku izginule, i da su vode potopa bile prekrile itavi svijet.
Pronaeni su fosilizovani ostaci brojnih dinosaurusa sa podignutim glavama i
vratovima. Ovo se moglo dogoditi dok su u smrtnoj agoniji nastojali da dre glavu iznad
vode.
Danas naunici vjeruju da je dinovski asteroid pogodio zemlju prije 65 miliona
godina i uzrokovao izumiranje dinosaurusa. Asteroidi raznih veliina pogaaju zemlju, ali
potop je taj koji je pobio dinosauruse.
ZAKLJUAK
Zakljuujui svoje veeranje izlaganje, htio bih podijeliti sa vama jednu informaciju
preuzetu iz knjige Otkie Postanja (The Discovery of Genesis), C.H. Kanga i Etel Nelson,
objavljene 1979. god., sa 12 strane.
Pria o potopu iz Postanja je prepriana u mitovima i legendama u preko 250 razliitih
kultura. Jasno, pojedini detalji u tim priama se razlikuju, ali to je neto sasvim oekivano.
Sve ove prie potvruju biblijsko kazivanje. Kinesko pismo datira oko 2.200 god.p.n.e. Taj
datum se priblino poklapa sa raseljavanjem naroda iz Vavilonske kule. Uzmimo na primjer
kinesko slovo za brod. Tri simbola koja ine tu rije su sud, osam, (broj ljudi na
Nojevoj barci) i ue koje takoe moe znaiti osoba.
Ovo pokazuje da je 2.200 godina prije hrianstva, i prije osnivanja Jevrejske nacije u
Izraelu, kineski narod znao za Noja i barku. A zato su znali? Zato to je to bio stvaran
dogaaj. Samo jedan stvaran dogaaj na globalnom nivou mogao je ostaviti traga u 250
kultura. I to je istina o Potopu.
DVA POTPUNO SUKOBLJENA SCENARIJA
Kreacionizam kae da je Bog stvorio ljude i ivotinje, i da su oni bili savreni.
ovjeanstvo se srozalo iz savrenosti u degradaciju i smrt, od savrenstva do nitavila.
Evolucionizam kae da je ivot nekako otpoeo sam po sebi i uzdizao se iz nitavila
ka sve veoj i veoj tenji za savrenstvom.
Postoje samo dvije mogunosti, kreacionizam ili evolucija dva potpuno suprotna i
sukobljena sistema vjerovanja. Evolucionisti sugeriu da je ivot moda vodi porijeklo
odnekuda iz svemira, i da je zatim prenijet na nau planetu. Ali problem sa ovom zamisli je
to je ivot ipak morao evoluirati i razviti se iz niega negdje drugo. Tako otpada i ova ideja.

99

Simpozijum Ima li Boga

OSTAJE DAKLE INJENICA DA NEMA NAINA ZA POSTOJANJE IVOTA A DA


BOG NIJE UKLJUEN!
Nadam se da nalazite ovo to sam s podijelio sa vama informativnim i vrijednim. U
foajeu imam broure na prodaju ukoliko elite jednu. Na poslednjoj strani tih knjiica nalazi
se spisak svih kreacionistikih naunih organizacija.
Podijelite ih sa svojim susjedima i prijateljima. Milioni ljudi su vidjeli filmove
Durasik parka, i milioni ljudi posjeuju i obilaze nae prirodnjake muzeje. U njima su
eksponirane divne stvari iz svijeta prirode, ali ove muzeje takoe finansiraju i vode ljudi koji
na svom dnevnom redu imaju utemeljivanje teorije evolucije, teorije koja otpada kad se
podvrgne podrobnijem ispitivanju. Neka vas Bog sve blagoslovi u traganju za istinom.
Hvala ti Dime na veeranjoj prezentaciji. Izvjesno je potvreno ono to smo sluali
proteklih sedmica, a dobili smo ak i vie dokaza nego smo traili. Dakle, prijatelji, naredna
sedmica e zasigurno biti na poslednji sastanak, kada emo razmatrati ono zata vjerujemo
da je konani dokaz o Bogu i Njegovoj Rijei, ispunjenje biblijskog prorotva. Jo jednom
hvala na veeranjem dolasku. Nestrpljivo oekujem da se vidimo sledee nedjelje koje e biti
zavrni skup ovog naeg seminara simpozijuma.

*****

Kreacionistiki pogled na dinosauruse i teoriju evolucije, od Dima Pinkoskog, moete nabaviti kod:
Amazing Facts, Inc, POB 1058, Roseville, CA 95678.

100

Simpozijum Ima li Boga

Jedanaesto predavanje (23. avgust 1997.)


SVJEDOANSTVO PROROTVA
Dragi prijatelji, dobrodoli na nae poslednje predavanje. Kao to znate, ovo je kraj
nae serije, i lino mi je ao to se primie taj trenutak. Tokom proteklih nekoliko sedmica
pokrili smo puno prostora i uli neke zapanjujue i divne stvari o Bogu i Bibliji. Izloili smo
vam ono zata vjerujemo da je silan dokaz da su Rije Boja i Njegovo postojanje realnost.
ta ete uraditi sa ovim informacijama naravno va je izbor. to se tie mojih
studenata, imaete tri sedmice da kompletirate vae radove a onda ete mi ih predati na
pregled i ocjenjivanje. Mislim da ete se sloiti sa mnom da je ovo bio plodonosno ljetnje
polugoe.
elim se zahvaliti svima vama koji nijeste moji uenici, koji ste vjerno dolazili i
potpomogli ovaj seminar. Bez vaeg prisustva i finansijske podrke bilo bi nemogue dovoditi
goste govornike svake sedmice. Moda emo, ako to elite, jednom u budunosti ponovo
organizovati slina predavanja.
Veeras, zavravajui ovu seriju, smatrao sam da bi bilo prikladno da vam prezentiram
ono to je hiljadama godina bio konani fiziki test Boje Rijei. Biblijsko proricanje
nastupajuih dogaaja u istoriji uvijek je bilo konani test, vidljivi i najoigledniji dokaz
boanskog porijekla Svetog Pisma. Prorotvo je otvoreno svjedoanstvo svijetu o
autentinosti Boje Rijei.
Ali ima dva problema koja moramo razumjeti. Poto je biblijsko prorotvo uveliko
simbolino, ima gotovo onoliko tumaenja koliko i crkava ili propovjednika. Mnogi ovi
propovjednici su nosili paklenu baklju ili lanu proroku svjetlost to je milione odvelo u
obmanu i vjenu smrt.
Drugi problem je to neprijatelj danas grozniavo radi na falsifikovanju Bojeg djela.
Od samog poetka Sotona uporno radi na varanju i zbunjivanju ovjeanstva. Preko ljudskih
orua i palih anela, zaogrnutih u nebesku svjetlost, on daje lana proroanstva o budunosti
upliui milione u svoju pauinu straha i obmane. Osobe kao Nostradamus, Edgar Kejsi
(Edgar Casey), Dini Dikson (Jeanne Dixon) su primjeri. ovjekolike pojave Marije i
vanzemaljaca koji se pokazuju svuda po svijetu u dosada nevienom broju, ine da mnogi
vjeruju, i to s pravom, da je to predznak neeg velikog to e se dogoditi.
ovjek je uvijek bio radoznao, poevi od Eve, da sazna ta nosi budunost. Dok
samo Bog zaista poznaje budunost, Sotona je preko gatanja i vraanja, magova i lanih
proroka i spiritistikih manifestacija hiljadama godina zadovoljavao ljudsku znatielju za
poznavanjem budunosti predviajui dogaaje koji su katkad pokazivali istiniti. Zato to se
ono to on predvia ponekad ostvari, dri ljude uvijek u ushienju da znaju vie. A on moe
uiniti da se neke stvari dogode kako je predvidio jer ima mo da manipulie okolnostima i
dogaajima, posebno kad neko stupi na njegovo tlo i padne pod njegov uticaj.
Sotona odvodi ljude ljude iz jedne obmane u drugu, vodei ih kako eli. Milioni
postaju nesvjesni robovi, i poput marioneta bivaju odvedeni u propast i vjenu smrt. Ponekad
njegova krivotvorina moe biti tako bliska istini da ovjek ne moe uvijek znati izvor
proreenog dogaa dokle se on ne zbije.

101

Simpozijum Ima li Boga

Jedno od omiljenih sredstava kojim se neprijatelj koristi da navede ljude na sumnju u


svako prorotvo i Bibliju, je preko sna, vizije, ili poruke da e se neto dogoditi u odreenom
trenutku i na odreenom mjestu. Ovo se esto deava u snu, kad ovjek nita ne sluti, makar
on bio i hrianin. Ali Bog ne radi na ovaj nain. Kad se desi ovakav sluaj, moete biti
sigurni da nije nebeskog porijekla. To nije nita drugo do nain na koji neprijatelj navodi
ljude da gube povjerenje u istinske dogaaje poslednjeg vremena koji su proreeni u Bibliji.
Koliko ja znam, lino se ne mogu sjetiti nijednog primjera kad je Bog dao odreen datum ili
vrijeme kad e se neko proroanstvo ostvariti. Bog uvijek ograniava vrijeme optim
terminima kao to su skoro, pred nama, jo malo, itd.
Biblijsko prorotvo i njegovo ispunjenje uvijek je bilo predmet mog interesovanja. U
stvari, zato sam ga i izabrao kao polje svog prouavanja i ekspertize. Uz ovaj uvod, veeras u
podijeliti sa vama neke stvari koje sam otkrio za proteklih 50 godina.
Poeemo sa prvim prorokim kazivanjem u Bibliji koje je Bog dao Adamu i Evi.
Zatim emo se kratko osvrnuti na nekoliko drugih starozavjetnih proroanstava i pokazati
kako su se ispunila. Razmotriemo prvo proroanstvo o podizanju nacija do uspostavljanja
Hristovog carstva. Zatim emo pogledati najdugoronije proroanstvo u Bibliji koje pokriva
2300 godina, sve do kraja vremena, koje je vrijeme sada. Mi ivimo u vremenu kad se ostala
samo nekolika glavna proroanstva da se ispune. Zatim emo razmotriti proroanstva o
Isusovom dolasku, ivotu i smrti. Konano, obratiemo panju na jedan novi fenomen, tajni
biblijski kod.
Proroanstva su poput znakova postavljenih na putu vremena, koji nam kazuju ta
dalje dolazi i ponekad koliko otprilike ima do tog dogaaja. Konano odredite ovog puta je
kraj tekue istorije ovoga svijeta, koja e zavriti kad se Isus vrati da povede one koji ele da
se s Njim vrate nebeskom domu.
Proroki znaci nam kazuju da smo meu prorokim sekundantima koji gledaju ta se
deava. Izgleda da e dolazak naeg Gospoda biti oko est hiljada godina od roenja planete
zemlje, ili oko dvije hiljade godina od Njegovog prvog dolaska. Kako je sedmini ciklus
sedam dana, to je zemaljska zaostavtina iz sedmice stvaranja, i kao to je Bog dao ovjeku
sedmi dan kao dan od odmora, tako se upravo ini i da je slian odnos navrenja este hiljade
godina ove planete i njenog ulaska u sedmu hiljadu koja e predstavljati hiljadu godina
odmora kako za Boji narod tako i za Sotonu i njegove horde zla. Otkrivenje 20 glava opisuje
Boje svece koji provode to vrijeme sa Njim na nebu, dok Sotona ostaje na ovoj zemlji vezan
lancima okolnosti na mrtvoj planeti koja pokazuje rezultate njegove vladavine i terora.
Vjerujem da e se onih nekoliko biblijskih proroanstava koja su ostala jo
neispunjena smijeniti u brzom slijedu dogaaja. Mnogi od vas e gledati kako se oni razvijaju.
U stvari, neka zbivanja koja su prorekli Danilo i Jovan se svakodnevno razvijaju. Ali samo
oni koji trae Boga svim svojim srcem, imaju dar duhovne razboritosti da raspoznaju ove
znake, ta oni zaista jesu i ta znae. Samo e oni koji ljube Boga i dre Njegove zapovijesti
moi podnijeti ono to skoro dolazi. Svi ostali (zli) bie po sopstvenom izboru osueni na
propast, ako ne od Bojeg gnjeva usled izlivanja sedam poslednjih zala, onda svjetlou
Hristovog dolaska.
Dragi prijatelji i susjedi, priznajem da sam imao skriveni raspored u araniranju ovog
simpozijuma. Moja jedina namjera je bila da vas upozorim na ono to skoro dolazi kako bi

102

Simpozijum Ima li Boga

mogli, ako tako izaberete, da se pripremite da doekate Boga i budete na Njegovoj strani kad
doe poslednja velika proba na svakog ovjeka, enu i dijete. Svako od vas e morati odluiti
na iju stranu e stati, Hristovu ili Sotoninu. Nee biti neutralnog terena. Bie jedna ili druga
strana. Poslednja velika proba za sve koji ivimo danas zasnivae se na dranju Bojih
zapovijesti. Ova proba je upravo nad nama. Ona e doi kao silno iznenaenje. Ako elite da
saznate neto vie o ovoj probi, biu vie nego srean da podijelim ovu informaciju sa vama
nakon zavretka sastanka.
Sada poto znate kuda je usmjerena ova diskusija, hajde da ponemo.
Proroanstvo iz Knjige Postanja
Prvo proroanstvo u Svetom Pismu nalazi se u knjizi Postanja. Adam i Eva su upravo
bili prevareni od Sotone u obliku zmije, i sagrijeili uzevi plod drveta od poznanja dobra i
zla. Bog ih je pitao ta su uinili. Zatim ih je upoznao sa svojim planom da ih spase i borbom
izmeu njih i Sotone. Obraajui se Sotoni zmiji, On je rekao: I jo meem neprijateljstvo
izmeu tebe i ene i izmeu sjemena tvojega i sjemena njezinoga; ono e ti na glavu stajati a
ti e ga u petu ujedati. (1 Mojsijeva 3:15)
U ovom proroanstvu Boge je unaprijed objavio borbu koja e se voditi izmeu
Sotone i onih koji ljube Boga od tog trenutka pa ubudue. U biblijskom prorotvu, ena
predstavlja Boju crkvu na zemlji. On je kazao Sotoni: Od sada e biti borba izmeu tebe i
mog naroda, i izmeu roenih sa tvojim duhom (njegovo sjeme), i roenih od Boga (koji su
njeno sjeme). Boje sjeme e raniti ili udariti Sotonino sjeme u glavu (potencijalna smrtna
rana), a njegovo sjeme e raniti Boje sjeme u petu (rana koja nije smrtna). Peta se odnosi
na Isusa kad doe na zemlju da iskupi ovjeantsvo.
Ovo je prvo proroanstvo u Bibliji o Bojem planu spasenja i velikoj borbi izmeu
Njega i Sotone, izraeno simbolikim jezikom. Tako je Bog postavio standard za prorotvo i
kako On koristi simboliku u predvianju buduih dogaaja.
Nedugo nakon ovog razgovora izmeu Boga, Sotone, Adama i Eve, sveti par je izgnat
iz Edemskog vrta, i Bog je uveo rtveni sistem. Taj sistem je nagovjetavao kako e Boji Sin
Isus jednog dana biti rtvovan i prolivena Njegova krv za iskup grijeha itavog ovjeanstva.
Enoh pretpotopni prorok
Proroki dar je zatim davan odabranim pojedincima poto Bog vie nije mogao, zbog
grijeha, da komunicira sa Adamom i Evom licem k licu. Jedina osoba za koju znamo da je
prije potopa imala taj dar bio je Enoh. Njemu je pokazana cijela istorija svijeta sve do Drugog
Hristovog dolaska. Zadralo se samo neto od njegovog prorotva. Hristos i apostoli su to vrlo
dobro znali i esto citirali Enoha. Na nesreu, danas postoje lani spisi za koje se pretpostavlja
do dolaze od Enoha i drugih starozavjetnih proroka koje su nadahnuti od Sotone i sraunati da
obmanu.
Poslepotopno prorotvo
Sledee veliko proroanstvo iz Svetog Pisma dato je Avraamu kad mu je Bog kazao
da e njegovo sjeme biti kao pijesak morski. Ovo proroanstvo se ispunilo posle vie

103

Simpozijum Ima li Boga

stotinama godina od njegovog objavljivanja. Kasnije je Bog prorekao ta e se dalje dogaati,


kao to da e Isav sluiti svom mlaem bratu, i da e se Josifova braa klanjati pred njim.
Tir: Ima bukvalno na stotine proroanstava u Bibliji. Najistaknutija su ona koja se
bave podizanjem i padovima nacija. Bog je unparijed objavio da e grad Sodom biti uniten
vatrom, a da Tira, velike drevne luke metropole, vie nee biti. On je kazao kako e grad
razvaliti u prah i pretvoriti u go kamen, mjesto na kojem e ribari iriti svoje mree da ih sue.
Upravo to se i dogodilo. Proroanstvo se ispunilo kad je Aleksandar Veliki raskopao njegove
graevine i oborio ih u more da napravi nasip do obale.
Drevni Vavilon: je sledei primjer. Bog je kazao da nikad vie nee biti sazidan, i da
e ga nastanjivati samo divlje ivotinje. Hiljadama godina Arapi su odbijali da podiu svoje
atore igdje blizu Vavilonskih ruevina ili da tu prenoe. Mogli bismo jo dugo govoriti o
ovakvim proroanstvima, ali vrijeme nam ne doputa da ih sva pregledamo.
Ono na ta zaista elim da vam usmjerim panju veeras su neka glavna proroanstva
data hiljadama godina ranije o dolasku svjetskih carstava koja su se podizala i padala, i
nekima koja tek dolaze. Ona, vjerovatno vie nego ikakav drugi dokaz, objavljuju autentinost
Boje Rijei.
Danilov lik
Knjiga proroka Danila, druga glava, kazuje priu o caru Navuhodonosoru, gospodaru
Vavilona i Danilovom gospodaru. U toj prii, car je sasnio san koji ga je vrlo uznemirio. Bio
je vrlo uzrujan jer se nije mogao sjetiti samog sna, ali je osjeao da je to neto veoma vano.
im se probudio, pozvao je mudrace da mu kau ta je usnio i protumae ta to znai za
njega. Ovo je bio veoma neobian zahtjev, neto to nijedan car nikad nije traio od svojih
savjetnika. Pokuali su da se ubjeuju s njime, ali su ga jo vie iritirali. Saoptio im je da ako
ne kau ta je bio njegov san, svi e biti predati na smrt. Zapanjeni, napustili su dvor znajui
da ih eka sigurna smrt, jer nije bilo naina da kau caru ta je sanjao.
Danilo je, zbog svoje velike mudrosti koju mu je dao Bog, bio naimenovan za jednog
od carevih mudraca, ali nije bio sa ostalima kad ih je car pozvao. Kad je uo o svojoj sudbini,
odmah je poao kod cara i rekao mu da Bog kojemu slui moe da otkrije ta je car usnio i
dati mu tumaenje sna. Zamilio je cara da mu da malo vremena za molitvu to je ovaj i uinio.
Povukao se na molitvu i Bog mu je dao otkrivenje u nonoj viziji. Sada u vam to
proitati iz Biblije, Danilo 2 glava, od 26 stiha. Evo kako je Danilo doao pred cara i ta se
potom dogodilo:
A car progovori i ree Danilu, koji se zvae Valtazar: moe li mi kazati san koji sam
snio i ta znai? Odgovori Danilo caru i ree: tajne koje car ite ne mogu caru kazati
mudraci ni zvjezdari (astrolozi) ni vrai ni gatari. Nego ima Bog na nebu koji otkriva tajne i
javlja caru Navuhodonosoru ta e biti do posletka. San tvoj i to ti je vidjela glava na
postelji tvojoj ovo je:
Tebi care dooe misli na postelji ta e biti poslije, i onaj koji objavljuje tajne pokaza
ti ta e biti. A meni se ova tajna nije objavila mudrou koja bi u meni bila mimo sve ive,
nego zato da se javi caru ta san znai i da dozna misli srca svojega.

104

Simpozijum Ima li Boga

Ti, care, vidje a to lik velik; velik bijae lik i svjetlost mu silna, i stajae prema tebi, i
straan bijae na oima. Glava tome liku bijae od istoga zlata, prsi i miice od srebra,
trbuh i bedra od mjedi (bakra), golijeni mu od gvoa, a stopala koje od gvoa a koje od
zemlje.
Ti gledae dokle se odvali kamen bez ruku, i udari lik u stopala mjedena i zemljana, i
satr ih. Tada se satr i gvoe i zemljai mjed i srebro i zlato, i posta kao pljeva na gumnu u
ljeto, te odnese vjetar, i ne nae mu se mjesto; a kamen, koji udari lik, posta gora velika i
ispuni svu zemlju.
To je san; a sada emo kazati caru ta znai. Ti si, care, car nad carevima, jer ti Bog
nebeski dade carstvo, silu i krjepost i slavu; i gdje god ive sinovi ljudski, zvijeri poljske i
ptice nebeske, dao ti je u ruke, i postavio te gospodarom nad svijem tijem. Ti si ona glava
zlatna.
A nakon tebe nastae drugo carstvo, manje od tvojega; a potom tree carstvo,
mjedeno, koje e vladati po svoj zemlji. A etvro e carstvo biti tvrdo kao gvoe, jer gvoe
satire i troi sve, i kao gvoe to se lomi, tako e satrti i polomiti.
A to si vidio stopala i prste koje od kala lonarskoga koje od gvoa, bie carstvo
razdijeljeno, ali e biti u njemu tvre od gvoa, jer si vidio gvoe pomijeano sa kalom
lonarskim. I to prsti u nogu bijahu koje od gvoa koje od kala, carstvo e biti neto jako a
neto trono. A to si vidio gvoe pomijeano sa kalom lonarskim, to e se oni pomijeati
sjemenom ovjejim, ali nee prionuti jedan za drugoga kao to se gvoe ne moe smijeati s
kalom.
A u vrijeme tijeh careva, Bog e nebeski podignuti carstvo koje se dovijeka nee
rasuti, i to se carstvo nee ostaviti drugom narodu; ono e satrti i ukinuti sva ta carstva, a
samo e stajati dovijeka.
Kako si vidio gdje se od gore odvali kamen bez ruku i satr gvoe, mjed, kao i srebro i
zlato, Bog veliki javi caru ta e biti poslije; san je istinit, i tumaenje mu je vjerno.
Biblija zatim izvjetava kako je Navuhodonosor bio tako obuzet Danilovim svjedoanstvom da pade na lice svoje, i pokloni se Danilu, i zapovijedi da mu prinesu prinos i kad.
Danilo je naravno svu slavu pripisao Bogu. Tada je bio postavljen za prvog ovjeka do cara.
Tako je Bog poeo otkrivati Danilu mnoge stvari koje su se imale zbiti od njegovog
vremena do kraja svijeta. Zlatna glava predstavljala je Vavilon, najbogatiju naciju koju je
svijet ikad vidio. Vavilon je pao i dole su grudi i ruke od srebra. Ovo je bilo carstvo Grka,
naroda velike kulture, ali ono nikad nije bilo veliko kao Vavilon, ba kao to je srebro
inferiorno u odnosu na zlato. Za Grkom je dola Medo-Persija koja je predstavljena trbuhom
od bakra. Ona je bilo inferiorna u odnosu na Grku kao to je bakar prema srebru. Noge od
gvoa predstavljaju antiki Rim poznat kao gvozdeno carstvo. Stopala od gvoa i od kala
imaju dvojaku primjenu. U prolosti to su bila 10 carstava na koja se Rim podijelio kad su
evropska plemena pregazila Rim koji je vladao tada poznatim svijetom. Neki vjeruju da deset
prstiju danas predstavlja Savez evropskih drava. Ovo se uklapa sa onim to dolazi.
Zapaziete da Biblija kae da se ovih deset carstava nee slagati, ba kao to se
gvoe ne mijea sa kalom. Da bi se sabrali, opisani su u pokuaju zdruivanja (pomijeae
se sa sjemenom ljudskijem), ali nee moi to postii kao to se kal i gvoe ne mijeaju.
Istorijska je injenica da su se sve krunisane glave Evrope povezane preko brakova
kako bi je ujedinile, ali do tog jedinstva nikad nije dolo. Francuska revolucija, I i II svjetski

105

Simpozijum Ima li Boga

rat, potvruju tu injenicu. Prije ovoga, deset okrutnih nomadskih plemena Evrope, od kojih
su nastale dananje evropske drave, nikad se nije slagalo.
Danas ih gledamo u pokuaju da oforme sjedinjene drave Evrope. Znamo da to toga
nikad nee doi jer je proroanstvo koje je dato Navuhodonosoru 600 godina prije Hrista
pouzdano. A znamo i ishod. Danas kad Evropa pokuava da postane ujedinjena, znamo da
sigurna proroka rije kae da e u te dane Bog nebeski podignuti carstvo koje se dovijeka
nee rasuti. Ovaj svijet ivi u vrijeme deset prstiju. Isus se uskoro vraa. Jovan nam u
Otkrivenju kae da kad Isus doe, sveti e biti povedeni na nebo na hiljadu godina i onda e
se Hristos vratiti na ovu zemlju i unititi svijet vatrom, nakon vaskrsavanja zlih iz svih
vjekova. Ovo je stvarni pakleni oganj. Nakon oienja zemlje vatrom, uklanjanja svakog
traga grijeha koji je donio prokletstvo ovom svijetu i unitenja grenika, Sotone i njegovih
palih anela, Bog e nanovo stvoriti ovu zemlju potpuno novu. Ona e zauvijek biti dom svih
svetih koji e biti besmrtni i nee nikad umirati. Tu nee biti nikakve bolesti, plaa ili tuge.
Ovo carstvo je predstavljeno stijenom koja se odvalila bez ruku u carevom snu. Poslednje to
je Danilo rekao caru o snu bilo je: San je istinit, i tumaenje mu je vjerno.
Ovaj dogaaj lansirao je Danila u njegovoj ulozi Bojeg proroka. Ostatak knjige je
izvjetaj o vizijama koje je primio. Svaka se uklapa sa likom, nadovezujui se na ono to e
svaka od ovih nacija initi i ta e se dogaati. Sve zavravaju krajem svijeta, dolaskom Cara
nad carevima i uspostavljanjem Njegovog carstva. Ova carstva su predstavljena zvijerima,
kao to su lav, medvjed, leopard, i napokon jedna strana zvijer sa tri roga. Pominju se ovan i
jarac i druge ivotinje. Sve ovo su bili simboli razliitih nacija, i govorili ta e one initi. Ali
ovo je izvan naeg domena ovog predavanja kako po sadrini tako i vremenu. Ako ste
zainteresovani za razmatranje proroanstava iz Danila i Otkrivenja za kasnije, kaite mi pa
emo vidjeti ta moemo uiniti.
Najdue vremensko proroanstvo
Ima jo jedno proroanstvo u Bibliji o kojem vam elim govoriti, a koje se nalazi u
pomenutoj knjizi proroka Danila, jer ono ima veliki znaaj za nas danas. Ono je zapisano u 8
glavi 14 stih, i premoava vrijeme od 457. god. prije Hrista do kraja svijeta. Ono se naziva
proroanstvo o 2300 dana, a dan u proroanstvu oznaava godinu. Ovo proroanstvo je
povezano sa drugim iz 9 glave 24 stih, koje je poznato kao 70 prorokih sedmica, to je 470
godina. Hajde da ukratko razmotrimo ove tekstove a onda i njihovo znaenje.
I ree mi: do dvije hiljade i tri stotine dana i noi; onda e se svetinja oistiti.
(Danilo 8:14)
Sedamdeset je nedjelja odreeno tvom narodu i tvome gradu svetom da se svri
prijestup i da nestane grijeha i da se oisti bezakonje i da se dovede vjena pravda, i da se
zapeati vizija i prorotvo, i da se pomae sveti nad svetima.
Zato znaj i razumij: otkad izae rije da se Jerusalim opet sazida do Mesije princa
bie sedam nedjelja, i ezdeset i dvije nedjelje da se opet pograde ulice i zidovi, i to u teko
vrijeme.
A poslije te ezdeset i dvije nedjelje pogubljen e biti Mesija i nita mu nee ostati;
narod e vojvodin doi i razoriti grad i svetinju; i kraj e mu biti sa potopom, i odreeno e
pustoenje biti do svretka rata.

106

Simpozijum Ima li Boga

I utvrdie zavjet sa mnogima za nedjelju dana, a u polovinu nedjelje ukinue rtvu i


prinos; i krilima mrskim, koja pustoe, do svretka odreenoga izlie se pusto. (Danilo
9:24-27)
Ovi tekstovi opisuju vremenski period u kojem e se zbiti dogaaji koji se odnose na
prvi Hristov dolazak na zemlju. Odreeni periodi mogu se istorijski ustanoviti. Na primjer,
znamo kad je otpoelo ovih 2300 godina. Danilo 9:25 kae: otkad izie zapovijest da se
obnovi i sazida Jerusalim... Ova zapovijest je izdata 457 god p.n.e. kad car Artakserks kazao
Nemiji da ponovo podigne zidove Jerusalima koji se bili porueni jer su svi Jevreji bili
odvedeni u ropstvo a grad u ruevinama.
Koristei ovaj datum kao polaznu taku, Danilo 9:25 kae da otkad izide rije da se
Jerusalim opet sazida do Mesije princa bie sedam nedjelja, i ezdeset i dvije nedjelje da se
opet pograde ulice i zidovi, i to u teko vrijeme.
U prorotvu, vrijeme se rauna kao dan za godinu. (4 Mojsijeva 14:34, Jezekilj 4:6)
Proroanstvo o 2300 dana iz Danila 8:14 pokriva dvadeset tri vijeka istorije od Artakserksove
zapovijesti sve do 1844. godine. Evo kako se to rauna: sedam nedjelja je uzeto za obnovu i
izgradnju Jerusalima, koje je proroko vrijeme je 49 godina. Istorijska je injenica da su
radovi zavreni 408 god. p.n.e. (457-408).
Zatim 25 stih pominje da e od 408 god. p.n.e. do Mesije (Isusa) biti 62 nedjelje. Ovo
je u prorokom vremenu 434 godine. Vrijeme pada na 27 godinu n.e. kad je Isus pomazan
Svetim Duhom.
26 stih kae da e posle 62 nedjelje Mesija biti pogubljen i nita mu nee ostati. 27
stih najavljuje da e Isus utvrditi zavjet sa mnogima za nedjelju dana, a u polovinu nedjelje
ukinue rtvu i prinos. Ono to je Danilo ovdje objavio je da e Isus doi i umrijeti da
potvrdi svoj zavjet sa svima koji prihvataju dar Njegovog ivota. Plan spasenja za Jevreje se
imao nastaviti jo 7 godina (jednu nedjelju), ali s tim to je On usred te nedjelje imao ukinuti
rtve i prinose u hramu. Isus, Jagnje Boje, je imao zamijeniti ivotinjske rtve koje su
prinoene za pomirenje narodnih grijeha. Ovaj sitem koji je ustanovio Bog odmah nakon to
su Adam i Eva sagrijeili, zamijenio je Isus, Jagnje Boje. Tip je udovoljio antitipu.
Ovaj vremenski period od jedne nedjelje predstavljao je sedam godina poevi sa
Isusovim pomazanjem u 27 godini. On pokriva period do 34 god.n.e. kad se vrijeme probe za
Jevreje kao naroda zavrilo poto su zauvijek odbacili Isusa kao svog Spasitelja. Upravo kao
to je proroanstvo kazalo, Isus je umro usred tog semogodinjeg perioda posle tri i po godine
javne slube.
Kad je Isus umro, Biblija nam izvjetava da se teka zavjesa u hramu pocijepala od
vrha do dna, o emu je i Ron Vajat diskutovao u svojoj prezentaciji. Kropljenje prestola
milosti ivotinjskom krvlju se zavrilo, jer Isusova krv od tog vremena pa nadalje je krv
pomirenja za nae grijehe. Njegov zavjet sa ovjekom bio je potpun. rtve i prinosi doli su
svome kraju.
Kad su Jevreji odbacili Isusa, prestao je i njihov odnos kao Bojeg izabranog naroda, a
njihova propast kao nacije bila osigurana. Nikad vie Izrael nee biti Boji izabrani narod.
Meutim, svaki Jevrej kao pojedinac moe doi Bogu i biti spasen, ali kao nacija nikad vie.
Ovo bi trebalo da govori neto svima koji misle da e ih Bog obnoviti i uspostaviti svoje
carstvo u Jerusalimu. Oni koji danas tako misle su poput apostola koji su pogreno vjerovali

107

Simpozijum Ima li Boga

da e Bog uspostaviti svoje carstvo ovdje na zemlji. On je to i uradio, ali ne kako su oni
mislili. Bog je svoje carstvo uspostavio u srcu na ta se Isus poziva u Luki 17 glava. Svaki put
kad se grka rije carstvo koristi u Novom Zavjetu, ona oznaava odnos srca, a ne svjetsku
imperiju.
Znajui ova istorijska vremena, sada moemo odrediti kada se dogodio kraj ovih 2300
godina iz proroanstva. To se zbilo 1844. godine. ta se tada desilo? Sada se moramo vratiti
Danilu 8:14. Nalazimo da e se u to vrijeme svetinja oistiti. ta to znai?
Kad su djeca Izraelova napustila Egipat i bila odvedena u pustinju, Bog je Mojsiju dao
planove za izgradnju svetinje za bogosluenje. On je tada Mojsiju dao Deset Zapovijesti
ispisane na kamenim ploama kao i uredbe i graanske propise kako da upravlja tolikim
narodom. Ovaj objekat je bio izdijeljen na tri dijela, spoljanji trijem, zatim samu svetinju
koja se sastojala od dva odjeljka, svetinje i svetinje nad svetinjama.
itav sistem bogosluenja bio je usmjeren na prinoenje rtava za poinjene grijehe,
isti onaj sistem koji je Bog uveo i dao Adamu i Evi kad su sagrijeili. Kao to sam ranije
pomenuo, sve ovo je ukazivalo na Isusa Jagnje Boje koji je imao doi i proliti svoju krv da
spase ovjeanstvo od smrtne kazne koja je visila nad svaijom glavom zbog grijeha. Drugim
rijeima, slube zemaljske svetinje bile su prilika ili tip koji je upuivao na ono to e se
dogoditi na nebu posle Isusovog raspea.
Kad se Isus povratio u ivot i otiao na nebo, Sveto Pismo kae da je postao na
Prvosvetenik. On je zamijenio zemaljsku slubu i nastavio je na nebu. Cijepanje zavjese
izmeu dva dijela svetinje kad je Isus umro pokazalo je Jevrejima i svijetu da je On zamijenio
zemaljsku slubu, i da e je sam nastaviti na nebu.
Kad se Isus vratio na nebo, Otac ga je postavio za Prvosvetenika i On je otpoeo svoj
zadatak iznoenja grijeha svijeta pred Oca, traei da Njegova prolivena krv pokrije te grijehe.
Kad se neko moli za oprotaj grijeha, molitva se uzdie na nebo i Isus je prima a zatim trai
da Njegova krv pokrije grijeh.
U zemaljskoj slubi ovi grijesi su vremenom sakupljani i kropljeni na zavjesu koja je
razdvajala svetinju od svetinje nad svetinjama. Ovo se obavljalo pred kadionim oltarom, gdje
je dim koji se dizao sa oltara predstavljao molitve osobe koja je traila oprotenje. Oito da je
zavjesa preko godine postajala kontaminirana sasuenom krvlju, i bilo je neophodno ienje.
Ovo ienje svetinje vrilo se jednom godinje, i to se zvalo danom pomirenja. Prema naem
kalendaru to se radilo negdje u oktobru.
Tom prilikom svetenik se pripremao kroz rigorozni reim oienja i priznavanja
svakog grijeha koji je eventualno poinio, jer ui u svetinju nad svetinjama pred Koveg
Zavjeta sa ma kojim nepriznatim grijehom znailo bi trenutnu smrt. Ako bi iko u logoru imao
nepriznatih grijeha, to bi isto tako znailo trenutnu smrt za prvosvetenika. To je bila
najsveanija prilika za cio logor, i ukljuivala potpuno ispitivanje due.
Prvosvetenik je pri dnu svoje posebne odjee koju je nosio imao zvona koja su bila tu
kao znak narodu da je svetenik jo uvijek iv. Za nogu mu je bio privezan kanap kako bi ga u
sluaju smrti zbog nekog nepriznatog grijeha mogli izvui napolje.
Ovo ienje svetinje jednom godinje kad je svetenik ulazio svetinju nad svetinjama
bilo je simbolika onoga to e Isus jednog dana raditi na nebu. Dakle sada poinjete da

108

Simpozijum Ima li Boga

dobijate pravi uvid u ono proroanstvo od 2300 dana u Danilu 8:14, gdje stoji da e se do
dvije hiljade i tri stotine dana svetinja oistiti.
Ustanovili smo da je ovo vrijeme bilo 1844. godine. To znai da je Isus zavrio prvu
fazu svoje svetenike slube u svetinji, i uao u svetinju nad svetinjama da otpone
pomirenje za grijehe za one koji vjeruju u Njega i prihvataju Njegovu krv koja pokriva
njihove grijehe. ta ovo znai za nas? To znai da Isus posreduje za nas pred Ocem da nam
oprosti sve nae grijehe kad to traimo od Njega. Ovo je zapravo bio dan suda kad neko
dolazi pred Bojom sudijskom palicom.
1844 godine, Gospod je preko nadahnutog svjedoanstva rekao da je tada otpoeo sud
svim mrtvima od vremena Adama i Eve do sada za sve one koji su se izjanjavali da vole
Boga. Kad se zavrio sud svim mrtvima, Isus je zapoeo sa svima koji danas ive. Imamo
razloga da vjerujemo da se i to takoe zavrilo. Ako elite da znate vie, obratite mi se posle
sastanka i objasniu vam.
Isus i prorotvo
Vidjeli ste kako se ispunilo vremenski najdue proroanstvo u Bibiliji, dato Danilu
oko 600 god.p.n.e. Ono potvuje da mnoga druga proroanstva ukazuju na kraj svijeta. Ali to
je jo vanije, sve ovo prorotvo je usmjereno na Isusa Hrista naega Gospoda. Njegov
dolazak na svijet da spase ovjeanstvo je tako integrativno upleteno u ovu zemaljsku istoriju
da nema naina na koji neko moe porei Njegovo postojanje. Ateisti i agnostici,
evolucionisti, naunici, skeptici, kompjuterski programeri, poslovni ljudi, domaice,
udruenja, svi oni upotrebom gregorijanskog kalendara u raunanju godina, automatski
ukazuju poast Isusu, odobravajui Njegovu smrt na krstu kao najvaniji dogaaj u istoriji
svijeta. Prije Hrista (BC) i posle Hrista (AD) je znak da se ak i vrijeme vrti oko naeg
Stvoritelja i Njegovog djela spasavanja ovjeanstva od vjene smrti.
Ali to nije sve. Boje (Isusovo) stvaranje ovoga svijeta jedini razlog postojanja
sedmodnevnog nedjeljnog ciklusa. Bog je stvorio svijet za sedam dana, poinuvi u sedmi dan
subotu. Ne postoji nikakav astronomski, astroloki, fiziki ili drugi razlog za sedmodnevni
ciklus.
Prijatelji moji, moda ste previdjeli jo jednu injenicu o Isusu. Mnoga starozavjetna
proroanstva se bave Isusovim dolaskom, razlogom i nainom Njegove smrti. On je bio
sredina taka svega prorotva. Proroci Zaharija, Isaija i David, koji je napisao najvei dio
Psalama, sadre proroanstva koja najavljuju Isusov dolazak i detalje o Njegovom raspeu.
Novozavjetni pisci, Matej, Marko, Luka i Jovan, svi se slue ovim knjigama kad opisuju
dogaaje u vezi sa Golgotom. Nije samo Danilo u viziji unaprijed najavio vrijeme Isusovog
dolaska, ve i Isaija koji je detaljno objavio dogaaje vezane za Njegov dolazak, iskuenja i
smrt, stotinama godina prije nego su se oni zbili.
Zaharija 11:12,13 opisuje Judu i njegovih 30 srebrenika koje su mu dali da izda Isusa:
I rekoh im: ako vam je drago dajte mi moju platu; ako li nije, nemojte; i izmjerie mi platu,
trideset srebrnika. I ree mi Gospod: baci lonaru tu asnu cijenu kojom me precijenie. I
uzev trideset srebrnika bacih ih u dom Gospodnji lonaru. Psalam 69 je proroanstvo o
Isusu i sramoti koju e podnijeti. U 19 stihu stoji: Ti zna pod kakvim sam rugom, stidom i
sramotom; pred tobom su svi neprijatelji moji. U 21 stihu, sam Isus, preko Davida, govori o

109

Simpozijum Ima li Boga

ui i siru koje mu daju kao da se to dogaalo onda, stotinama godina prije nego zaista
dogodilo: Daju mi u da jedem, i u ei mojoj poje me octom.
Kao Psalam 69, tako i 22 govori o Isusovim iskuenjima i stradanjem na Golgoti. Prvi
stih ponavlja ba one rijei koje je Isus izgovorio dok je bio na krstu: Boe moj, Boe moj,
zato si me ostavio?
Preostali dio psalma opisuje Isusovu agoniju u srcu u prvom licu, kao da On sam
govori, kako su ga opkolili Njegovi neprijatelji: Razvalie na me usta svoja. Lav je gladan
lova i rie. Kao voda razlih se; rasue se sve kosti moje; srce moje posta kao vosak, rastopilo
se um meni. Sasui se kao crijep krjepost moja, i jezik moj prionu za grlo, i u prah smrtni
mee me. Opkolie me psi mnogi; ete zlikovaca idu oko mene, PROBODOE RUKE MOJE
I NOGE MOJE. Mogao bih izbrojiti sve kosti svoje. Oni gladaju i od mene nainie stvar za
gledanje. DIJELE HALJINE MOJE MEU SOBOM, I ZA DOLAMU MOJU BACAJU
DRIJEB. (stihovi 13-18)
Konano, prorok Isaija u 53 glavi opisuje Isusov dolazak, Njegov ivot, Njegovu
ljepotu, kako e biti prezren i odbaen od ljudi; bolnik i vian bolestima. On opisuje kako
zaklonismo lica svoja od Njega, prezren bi da ga nizata ne uzimasmo. A On bolesti nae
nosi nemoi nae uze na se, a mi miljasmo da je ranjen, da ga Bog bije i mui. Ali On bi
ranjen za nae prijestupe, izbijen za naa bezakonja; kar bjee na Njemu naega mira radi, i
ranomNjegovom mi se iscijelismo. Svi mi kao ovce zaosmo, svaki od nas se okrenu svojim
putem; i Gospod pusti na nj bezakonja svih nas. Muen bi i zlostavljan, ali ne otvori usta
svojih; KAO JAGNJE NA ZAKLANJE VOEN BI I KAO OVCA NIJEMA PRED ONIM KOJI
JE STRIE NE OTVORI USTA SVOJIH. Od tjeskobe i od suda uze se, a rod Njegov ko e
iskazati? Jer se istre iz zemlje ivijeh, i ZA PRIJESTUPE NARODA MOJEGA BI RANJEN.
Odredie mu grob sa zloincima, ali na smrti bi sa bogatijem, jer ne uini nepravde niti se
nae prijevara u ustima Njegovijem. (stihovi 3-9)
Prijatelji moji, skoro, vrlo skoro, gledaemo ovoga Isusa Gospoda naega kako se
vraa na ovu zemlju, ne kao na Spasitelj, ve kao Car nad carevima da nas primi k sebi.
Mnogi od nas bie ivi u vrijeme o kojem je Isus govorio, koje se opisuje kao najstranije
vrijeme nevolje koje je ovaj svijet ikad vidio od kako je naroda. Pogledajte oko sebe ta se
dogaa u svijetu, u prirodi, meu narodima, na duhovnom planu, sa svim tim znacima i
lanim udima koja se deavaju svuda oko nas. Nije udo to Boji sudovi ve padaju. Naa
jedina sigurnost je biti Carevo dijete. Samo na taj nain moemo biti zatieni i bezbjedni u
sjeni Svemoguega (Psalam 91).
Sada moete vidjeti zato sam godinama bio tako obuzet biblijskim prorotvom i zato
vjerujem da je to konani dokaz o Bogu i Njegovoj Rijei. Zbog kratkoe vremena, samo sam
izvukao najosnovniji minimum iz svega ovoga. Bukvalno ima na stotine proroanstava koja
sva objavljuju istinu Boje Rijei. Ima i takvih kao onih iz knjige Otkrivenja koja tek treba
shvatiti. Tek sa razvojem dogaaja koje ona opisuju, moi emo savreno razumjeti njihovo
znaenje. Prorotvo se potpuno razumije jedino kad se zbude. ovjeku je nemogue da shvati
Boga i Njegovu Rije bez nadahnua i vostva Svetog Duha.
Dakle, prije nego zavrim ovo predavanje, ima jo neto to sam pomenuo na poetku
ove diskusije ega se moramo dotai. Odnosi se na nedavno otkrie biblijskih kodova.
Premda ta otkria i istraivanje silno dokazuje njihovu autentinost, ipak imam odreenih

110

Simpozijum Ima li Boga

rezervi u svom umu. Vidim mogunost manipulacije u uvoenju skrivenog programa


neprijatelja u ovim otkriima.
Postoji mogunost da su ove kompjuterske studije natimovane da navedu ljude na
vjerovanje u neke stvari koje nijesu istinite. Na taj nain Sotona bi mogao prevariti milione
potenih ljudi koji tragaju za svjetlou i istinom. Priznajem da moda grijeim i nadam se da
je tako. Ali, ako sam u pravu, vrijeme e to pokazati, jer neto to se ne slae sa Rijeju
Bojom e prije ili kasnije isplivati na povrinu, dovodei ljude na razinu gdje ne moraju biti
prevareni. Vrijeme e suditi. U svakom sluaju, evo ta je otkriveno:

STRUKTURA RIJEI
Marta 1996, Flashpoint, asopis koji vodi Teks Marz (Texe Marrs), objavio je jedan
lanak o Bibliji koji je slian Paninovim otkriima numerikih obrazaca rijei, osim to se ta
otkria vie bave matematikim obrascima rijei nego numerikim ekvivalentima njihovih
slova. U lanku se citira Statistika nauka (Statistic Science), zvanini urnal insitituta za
matematiku statistiku koji je objavio istraivaki studij koji dokazuje da je Sveto Pismo
boanskog porijekla. Magazin Bible Review, u navodu iz ovog urnala, objanjava da su
rezultati ove studije primjenljivi samo na jevrejski manuskript iz kojeg je jedino bila napisana
King Dejms verzija Biblije.
Neka vrlo zanimljiva proroanstva su otkrivena o Bibliji preko kompjutera. Ova
otkria su veoma nalik Paninovim i ponavljanjem broja 7, o emu smo diskutovali prije
nekoliko sedmica. Ba kao sa Paninom, izgleda nemogue objasniti ova otkria na neki drugi
nain osim da je Rije Boja boanskog porijekla, ukoliko tu neprijatelj nije umijeao prste,
jer on je vrlo vjet manipulant sa kompjuterima.
Ovo otkrie izgleda da stavlja potpuno novo nalije na biblijsko prorotvo. Nema
sumnje, neki od vas ve znaju o emu govorim. To se odnosi na skriveni biblijski kod o
kojem se nairoko govorilo u raznim TV emisijama, i pisalo u nekoliko knjiga. Ali ima
razloga za sumnju koje u istai poto podijelimo neke navode. Prvo u citirati Teksa Marza,
koji intenzivno pie i publikuje Flashpoint, asopis koji komentarie tekua duhovna
zbivanja. Zatim u vam proitati to sam naao u novoj knjizi Majkla Drosnina, Biblijski
kod, koja je prva skrenula panju javnosti na ovaj fenomen. Meutim, i drugi autori su pisali
o biblijskim kodovima. Grant R. Defri (Grant R. Jeffrey) je autor jedne takve knjige pod
nalovom Boji potpis (Signature of God), koju sam takoe proitao. Evo kako izgleda
reklamni slogan za tu knjigu: Istraivanje koje e vam pomoi da dokaete da je Biblija
nadahnuta Boja Rije! Defri objanjava zagonetne jevrejske kodove u Starom Zavjetu koji
se odnose na Hitlera, Rabina, i Isusa; prua istorijski dokaz za Izlazak i Vavilonsku kulu, kao
i za Hristovu smrt i vaskrsenje; pokazuje preciznost ispunjenih proroanstava, i otkiva naune
tvrdnje iz Biblije. Hrianski svijet je pod velikim utiskom ovih otkria. Hrianski pisac i
autor Teks Marz je ubijeen da je to nebeskog porijekla. Evo ta on kae:
Zapanjeni naunici nemaju objanjenja za novo, zbunjujue, nauno otkrie tri vrlo
cijenjena profesora sa Jerusalimskog tehnolokog koleda i Jevrejskog univerziteta u Izraelu.

111

Simpozijum Ima li Boga

Autoritativno istraivanje ovih naunika, objavljeno u dva prestina nauna urnala, konano
dokazuje da je Sveto Pismo (King Dejms verzija) mogao napisati jedino sam Bog!
Ta tri naunika, svi matematiari, koristili su jedan savremeni kompjuter u briljivoj i
naunoj analizi biblijske knjige Postanja. Rezultati su ih ostavili zabezeknute i okirane.
Otkrili su skrivene ukodirane rijei u originalnom jevrejskom tekstu koje ne mogu biti
sluajne, niti tu postavljene ljudskom rukom.
Jo nevjerovatnije bilo je otkrie da su neke pronaene rijei sadrale numerika
imena i line podatke o ljudima koji ive danas u XX vijeku. tavie, dekodirani tekstovi
predvidjeli su stvarne dogaaje koji su se zbili u ivotima imenovanih ljudi. Sve to uprkos
injenici da je Postanje napisano hiljadama godina ranije!
Istraitelji su shvatili da bi njihova otkria, ako se nauno verifikuju i reprodukuju,
zauvijek izmijenila vjerski profil u svijetu. Decenijama je nauna kritika izjavljivala da je
Biblija djelo ljudi, ne Boga. Na alost, ak i veina dananjih tzv. 'biblijskih naunika' i
'seminarskih strunjaka' podrivaju tvrdnju da je Bibliju napisao Bog.
Otpadniki biblijski naunici dugo su se rugali i smijali hrianima koji su uili da je
itava Biblija nadahnuta i bez grake. Oni posebno preziru i vole poniziti hrianske
fundamentaliste koji ue da je svaka rije Biblije savrena - ak svako slovo!
Takoe su kritkovani tradicionalni, ortodoksni Jevreji, koji insistiraju da je Tora
(Petoknjije, prvih pet knjiga jevrejske Biblije Starog Zavjeta) bila produkt direktnog Bojeg
diktata Mojsiju na jedan precizan, matematiki i boanski osmiljen nain. Hriani koji
preferiraju doslovno tumaenje proirili su ovo vjerovanje na cijelu Bibliju Stari i Novi
Zavjet istiui da je Bog obeao da e zauvijek uvati svoju Rije.
Biblijski naunici visoke kritike kau da je to glupost. Oni dre da je Biblija ljudska
tvorevina, mjeavina bajki i legendi, i pseudo istorija koju je stvorila bogata ljudska mata.
Oni insistiraju da se ona nikako ne treba uzimati doslovno. Stoga objavljuju i preporuuju
nove verzije Biblije, koje kasape Boju Rije, izostavljajui ili sakatei mnoge pasuse tako da
je origanalni redosled rijei stano ispreturan.
Biblijska kritika se pokazuje potpuno pogrena
Dakle, sa ovim nedavnim naunim otkriima, biblijska kritika se pokazala potpuno
pogrenom. ak i Bible Riview, uticajni nauni magazin dobro poznat po svojim liberalnim
pogledima biblijske istorije i arheolokih otkria, je pod utiskom svega ovoga. Urednik Heel
enks (Hershel Shanks) pie da je, prema ovom novom istraivanju, dokumentovano da je u
knjizi Postanja umetnuto na stotine imena jevrejskih voa i dogaaja koji postdatiraju
sastavljanju tog biblijskog teksta. (Bible Review, October 1995, p.4)
Mogunost da se sve ovo dogaa sluajno, kae enks, matematiki je
1:50.000.000.000.0000.0000. Drugim rijeima, to je nemogue. U jednom lanku Asoijetid
presa (Associated Press), novinar Dejvid Brigs (David Briggs), potvruje ovu ogromnu
matematiku izvjesnost. Mogunost da se ove rijei javljaju sluajno, izvjetava on, je
1:50 kvadriliona. (The News Tribune, Tacoma, WA, October 28, 1995)
Otkako je ovo istraivanje objavljeno u dva nauna urnala, pie Brigs, nikakvo
prirodno objanjenje nije naeno. Ovo je jedna misteriozna matematika i biblijska zagonetka.
Vodei svjetski matematiari su zabezeknuti.

112

Simpozijum Ima li Boga

Jedan od svjetskih listova koji su objavili istraivaku studiju tri jevrejska


univerzitetska profesora je Statistical Science, nejasni ali veoma prestini urnal Instituta za
matematiku statistiku (IMS). IMS je profesionalno udruenje najistaknutijih svjetskih
statistiara i matematiara. Izvrni urednik urnala, dr. Robert Kes (Robert Kass), nikad ranije
nije objavio neku vjersku studiju u svom listu. Ali on i njegove kolege izdavai bili su
zapanjeni. Nijesu mogli pronai nijednu greku u ovom naunom istraivanju. Zbunjeni ali
fascinirani Kes je zatim proslijedio ovu studiju drugim nezavisnim istraivaima, koji su u
profesionalnim krugovima poznati kao 'suci.' I oni su bili preneraeni. Kako je ovo
mogue? pitali su.
Konano, kao izazov visoko-obrazovanim itaocima urnala irom svijeta, dr.Kes je
odluio da publikuje nalaze ovog istraivanja. Tako je izdanje 'Statistical Science' od avgusta
1994. godine objavilo studiju pod naslovom 'Ekvidistantno (koji se nalazi na podjednakim
udaljenostima prim.prev.) slaganje slova u Knjizi Postanja.'
U predgovoru urnala dr. Kes pie: Profesori Doron Victum(Doron Witztum),
Elijahu Rips (Eliyahu Rips) i Joav Rozenberg (Yoav Rosenberg) istraili su Knjigu Postanja,
traei parove rijei spelovane vaenjem svakog dth slova, gdje je 'd' neki cijeli broj. Ti
parovi rijei bili su imena osoba i datumi njihovog roenja ili smrti uzeti iz Enciklopedije
velikih ljudi u Izraelu. Kad su autori upotrijebili test nasuminosti da vide koliko rijetko se
obrasci koje su pronali mogu sluajno, dobili su vrlo znaajan rezultat, sa p=0,000016. Nae
'sudije' su bile zbunjene: oni su isprva vjerovali da je nemogue da Knjga Postanja sadri neke
smisaone reference za pojednice koji danas ive, pa ipak kad su izvrili dodatne analize i
provjere, uinak je ostao isti. Ovaj izvjetaj je zatim ponuen itaocima 'Statistical Science-a'
kao izazovna zagonetka.
Autor Biblije nije ovjek!
Dr. Defri Setinover (Jeffery Satinover), koji je pregledao ovu studiju Hebrejskog
univerziteta i napisao o tome izvjetaj u 'Bible Review,' priznaje da je i sam zbunjen i
potaknut zapanjujuim zakljucima izvuenim iz studije. Implikacije su, primjeuje on, na
svakom pojedincu da odlui. Ali ako je istraivanje odrivo i ako nema nijedne greke u
metodologiji, mislim da je implikacija jasna da Autor Postanja nije ovjek.
King Dejms verzija nasuprot lanim, novim verzijama
Vano je da ova nova otkria o boanskom autorstvu zadaju smrtni udarac lanim
verzijama Biblije. Ona su primjenljiva iskljuivo na hebrejski mazoretski tekst, koji su
koristili prevodioci King Dejms Biblije.
Kao to Dr. Setinover istie, istraivai Hebrejskog univerziteta su radili na tom
hebrejskom tekstu.... Oni su se usredsredili na Knjigu Postanja kako je prenoena u jevrejskoj
ortodoksnoj tradiciji (textus receptus, ili mazoretski tekst).
Ovo zvui vrlo impresivno zar ne? Izgleda kao neoboriv dokaz da je Biblija Rije
Boja. Poreivanjem ovih nedavnih otkria sa Paninovom studijom koja koristi isti
mazoretski tekst, moete uoiti drektne paralele meu njima. Znamo da je Paninovo otkrie

113

Simpozijum Ima li Boga

boanskog porijekla, ali ta je sa ovim skoranjim? Postoje neke znaci koji ukazuju da neto
nije u redu. Premda se u tom istraivakom studiju ne moe nai nijedna greka, poruke koje
dolaze iz ovog kompjutera pokreu pitanja koja treba ozbiljno razmotriti. Evo ta smo ja i
neki drugi ljudi nali u Drosninovoj knjizi to ovu studiju ini sumnjivom.
Drosnin poinje svoju knjigu opisom kako su ovi kodovi prvi put bili otkriveni,
nastojei da ih prikae kao istinite, i svojim kontaktom sa ljudima poput Rabina ije ubistvo je
najavljeno u Svetom Pismu. Moje prvo pitanje je bilo o samom Drosninu. On je zakleti
skeptini sekularni izvjeta. Ipak nakon svih tih dokaza, on se jo uvijek izjanjava kao
religiozni skeptik. Moj prigovor je da posle sveg ukljuivanja i sudjelovanja u toj prii, on
nije doveden do take vjerovanja, to znai da Sveti Duh koji daje svu mudrost nije bio
ukljuen uei ga cijeloj istini vezano za Boju prirodu.
Moda najjai dokaz u Drosninovoj knjizi protiv autentinosti ovih otkria dolazi iz
konstatacije da Bog nije bio taj koji je otkrio ovaj kod, ve neko drugo dobro bie. U
univerzumu nema nijednog drugog izvora dobra osim Boga, koji sam otkriva istinske
duhovne tajne.
Sledea primjedba odnosi se na Drosninovo mijeanje evolucije u ovaj tekst, gdje
pominje 170.000 godina iskustva. On objavljuje dokaz koji biblijski kod povezuje sa
izumiranjem dinosaurusa, to je prouzrokovao ogromni asteroid koji je pogodio zemlju i
unitio ih.
Drosnin se esto poziva na 2006, 2010 i 2020 godinu kao vrijeme kraja. On tvrdi da je
'odlaganje' zapisano u svim originalnim proroanstvima 'poslednjih dana.' To je upravo
suprotno onom to govori Biblija. Bog kae da e se na kraju vremena dani skratiti, u
protivnom niko ne bi ostao iv. Koliko se moe znati, poto Bog nikad ne daje specifian
datum, 1997. godina je poetak sedme hiljade godina, koja, prema Svetom Pismu, obiljeava
kraj vremena. Korienje koda da ubijedi ljude da ima jo vremena (10 ili 20 godina vie), i
da e Bog produiti vrijeme, uvijek je bio omiljeni trik neprijatelja da navede ljude da odlau
pripremu due dok se vrijeme probe ne zavri i bude zauvijek prekasno.
Vjerujem da je ovo moda samo poetak brojnih lai koje se prezentuju kao istine iz
prouavanja biblijskih kodova. Sotona izvjesno ima mo da manipulie kompjuterima da bi
dokazao to to eli dokazati. Na posletku vremena, on nee ostaviti ni kamen koji nee
preturiti. Koristie sve to mu stoji na raspolaganju, jer zna da mu oko vrata visi oma Bojeg
suda. On zna da je vrlo blizu kraj njegove vladavine kao kneza ovoga svijeta.
Ovaj poslednji izum ima sva obiljeja falsifikata prave studije koju je uradio Panin u
XIX vijeku. injenica da poprima svjetsku medijsku panju ini ga takoe sumnjivim. Veliki
publicitet je nain na koji je neprijatelj uvijek radio. Pojavljivanje Marije i NLO fenomen su
dio tog arsenala. Ovaj njegov poslednji trik je privlaenje panje svijeta, posebno miliona
hriana i Jevreja Sotonine primarne mete.
Kao i uvijek, falsifikat mijea istinu i zabludu. Ovaj posebni, u oima svijeta, sadri
silan zauujui dokaz iz nepogreivog komjutera koji cijeli svijet oboava kao mainu
konane istine. Ono to ljudi ne shvataju je da je ovaj navodno nepogreivi elektronski bog
pod kontrolom arhi-varalice koji manipulie njegovim rezultatima da bi obmanuo i unitio sve
koji mu vjeruju i slijede ga u njegovim izmiljotinama. Moete biti sigurni da e on u

114

Simpozijum Ima li Boga

budunosti koristiti ovaj ureaj da najavi lane datume, dogaaje, a mogue i svoj dolazak
kao mesije. (vidi knjigu Comings)
Vidite zato sam mislio da podijelim sa vama svoje utiske i ideje o biblijskom kodu
koji je privukao panju itavog svijeta. Podstiem vas da se ne hvatate samo za moju rije
nego da sami za sebe istraujete ovaj predmet. Ako odgovore traite uz molitvu za vostvo
Svetog Duha i sa otvorenim srcem, neprijatelj vas nee prevariti. Gospod nee dozvoliti da
budete obmanuti. Koliko e jo obmana i izmiljotina Sotona iznijeti, jedino vrijeme moe
pokazati. Ali ne morate biti prevareni.
Primjedba prevodioca:
Koliko je opasno uputati se u nova i spektakularna duhovna otkrivenja vidi se iz
mnogih primjera iz prolosti. Podsjeanja radi, Kabala (jevrejska magija) se zasnivala na
analizi brojanih vrijednosti slova i rijei u Bibliji Starog Zavjeta (dokle bi tek stigli da su
imali kompjutere!). U svakom sluaju, ostaje injenica da Bog svoju Rije nije namijenio
ljudima koji vjeto rukuju modernim raunarima, ve svima, pa i onim najjednostavnijim
meu nama, koji hoe da upoznaju Njega i Njegovu istinu.
Poto je Biblija sama sebi tuma, ona daje jasne i odreene smjernice za
prepoznavanje i razlikovanje iste i nepomijeane istine. Pored Hristovog upozorenja u
Mateju 24 glava i konanog poznavanja po rodovima (praktinim rezultatima), u 1
Jovanovoj 4:1 nalazimo sledee rijei: Ljubazni! Ne vjerujte svakome duhu, nego kuajte
duhove jesu li od Boga; jer mnogi lani proroci izioe na svijet. Samo uz pomo Svetog
Duha, koji upuuje na svaku istinu (Jovan 16:13) moemo primiti sposobnost za
razlikovanje duhovnih istina, a Svetog Duha Bog daje onima koji se Njemu pokoravaju
(Djela 5:32). Apostol Pavle u poslanici Jevrejima pie da to nije neto to dolazi preko noi ili
bez napora. A savrenijeh (zrelih hriana) je tvrda hrana, koji imaju osjeanja dugijem
uenjem (ne na Jelu, Oksfordu ili Jerusalimskom univerzitetu, ve u Gospodnjoj koli)
obuena za razlikovanje i dobra i zla (Jevrejima 5:14). Zakon i svjedoanstvo traite. Ako
li ko ne govori tako, njemu nema zore (ili kako to neki drugi prevodi istiu, to je zato to
nema svjetlosti u njima) (Isaija 8:20).
Evo ta nadahnuto pero pie o ovom predmetu: Pokazano mi je da ljudima nijesu
potrebne nove i fantastine doktrine ni ljudske pretpostavke.... (Pisac se zatim poziva na
upozorenje iz 2 Timotiju 4:2-5, gdje Pavle kae da dolazi vrijeme kad se zdrava nauka nee
sluati.) Bog nikome nije stavio u dunost da podstie elju za pekulativnim doktrinama i
teorijama. (E.G.White Testimonies for the Church, Vol. 9, p. 295)
Sotona e vriti hipnotiki uticaj na one koji se odvajaju od jasne Boje Rijei i prihvataju prijatne izmiljotine (zapazite da su one 'prijatne' nepreporoenom srcu). (Isto, p.294)
S druge strane, ne smijemo smetnuti s uma injenicu da je Bog Bog beskrajne
mudrosti i sile to ga stavlja izvan domaaja naih ogranienih umova. Zato mi ne moemo
primjenjivati sopstvena mjerila, filozofiju, nauku ili sudove da bismo utvrivali Njegov
karakter ili postojanje. S kim ete me izjednaiti da bih bio kao on? upitao je jednom
Gospod pripadnike svog izabranog naroda (Isaija 40:25). SAM BOG JE MJERILO SVIH
VRIJEDNOSTI POTO JE ON IZVOR IVOTA, MATERIJE I ISTINE STVORITELJ I
OTKUPITELJ.

115

Simpozijum Ima li Boga

Dvanaesto predavanje (12. avgust 1998.)


SVJEDOANSTVO BOJEG PROVIENJA
(DEVON GREJ)
Ima jo jedno svjedoanstvo koje je po mom miljenju najvei dokaz Boje sile. Ono
se nalazi u carstvu natprirodnog. Ovdje se pozivamo na odgovore na molitvu i Boje
intervencije u ivotima ljudi u trenucima kad im je trebala Njegova pomo. To je podruje
gdje se duhovni svijet vidljivo sree sa fizikim i ulnim svijetom.
Veeras nijesam pozvao jednog ve nekoliko govornika da nam ispriaju svoju priu.
Veeranja prezentacija, o emu ete se mislim svi vi sloiti, bie najemotivnije primljena i
zadoboti najveu panju od svih predavanja u ovoj seriji. Veeras emo sluati o nedokuivoj
ljubavi i provienju Bojem, na djelu, u ivotima ljudi, kako kroz Njegovo natprirodno
mijeanje nebeska bia dolaze u pomo i izbavljaju ljude iz situacija opasnih po ivot. I drugi
izvjetaji koje ete sluati, iako nevezani za takve situacije, su podjednako impresivni u tome
to pokazuju kako Bog lino brine za svakog od nas. On je uvijek prisutni pomonik u
nevolji, ak i u ovozemaljskim svakodnevnim dogaajima koji nam se deavaju. Naravno
Njegova namjera u svemu to ini za nas je uvijek ista zadobiti naa srca kroz svoja djela
ljubaznog staranja, iskuati i zadobiti nau ljubav i posveenje Njemu, i konano, spasti nas i
istrgnuti iz ruke neprijatelja.
Hiljadama godina Boji aneli su u obliku ljudskih bia spasavali ljude u vrijeme
kriza. Ovo je svjedoanstvo koje nikakav argument kritiara ne moe ponititi. O fizikim
dokazima i svjedoanstvu pojedinaca moe se raspravljati ali se oni ne mogu opovrgnuti.
Kae se da nema ateiste u lisijoj jazbini.
Kad nekoga izbavi natprirodno bie, nema toga na zemlji ko tu osobu moe ubijediti
da ne postoji Bog. Zar udesna intervencija duhovnih bia u izbavljanju i spasavanju neke
osobe bilo duhovno ili fiziki nije konani i opipljivi dokaz i svjedoanstvo o Bojem
postojanju, i nedokuivoj moi i ljubavi?
Jo ubjedljivija od fizikog izbavljenja je Njegova sila i sposobnost da intervenie, da
istrgne duu iz smrtnog stiska neprijatelja, da spase ovjeka od vjene smrti. Ko moe
raspravljati sa osobom koja je nekad bila zatoena od neprijatelja Sotone, ali udesno
izbavljena monom silom Gospoda Isusa Hrista i Njegovom primijenjenom krvlju?
Nije li ovo najvei dokaz Boje sile? U stvari, nije li ovo konana demonstracija Boje
beskonane moi pred univerzumom?
Skrivena opasnost
Na nesreu, kad ulazimo u carstvo natprirodnog, mi ulazimo u podruje koje je krcato
opasnostima. ovjek nikad ne moe biti siguran da je sve to dolazi zaista od Boga. Kad doe
do pojave natprirodnih deavanja, sile tame su vrhunski majstori u predoavanju dogaaja,
prikaza i duhova koji nijesu nebeskog porijekla, sve sa namjerom da uhvate u zamku nevine i
neoprezne. U stvari, natprirodna deavanja su ugaoni kamen Sotoninog modusa operandi, jer
nita tako ne zarobljava matu i nije ubjedljivije od neobjanjivih natprirodnih dogaaja. Oni
privlae panju kao nita drugo.

116

Simpozijum Ima li Boga

Mnogi ne znaju da je neprijatelj sposoban ne samo reirati dogaaje, bolest i


katastrofu, ve ima mo da izbavi, iscijeli i umiri ljude kad to odgovara njegovim ciljevima. U
ovom asu zemaljske istorije, on nita nee ostaviti nita to se da preturiti samo da bi
zadobio jo kojeg podanika za svoje carstvo.
ovjek koji svaki natprirodni dogaaj u svom ivotu prihvata kao neto to dolazi od
Boga nalazi se na krajnje opasnom tlu. Konani test neijeg iskustva uvijek se nalazi u tome
gdje ga taj dogaaj vodi, to e rei, da li ga je odveo do istinskog duhovnog odnosa sa
Bogom, ili ga je obavio oblakom sujevjerja i vjerovanja koja protivrjee Bibliji?
Veeras ete sluati lina svjedoanstva o dogaajima u ivotima ljudi koji se ne mogu
objasniti prirodnim zakonima. Ona se protive odgovorima nauke ili tehnologije i izvan su
domaaja prirodnih zakona uzroka i posledice.
Ono to ete veeras uti bie kako uzbudljivo tako i inspirativno dok budete skuali
kako je Bog djelovao u ivotima naih gostiju.
Dok nai govornici izlaze i zauzimaju svoja mjesta za stolom, evo kako emo dalje
raditi: ovaj veeranji sastanak bie u obliku diskusije za okruglim stolom. Zamoliu svakog
gosta da podijeli svoje iskustvo ili iskustva sa nama. Premda je svaije iskustvo jedinstveno,
svi ti dogaaji su korjenito izmijenili kurs njihovog ivota na dobro.
Nakon to svi ispriaju svoju priu, ja u vam iznijeti jo neka zanimljiva iskustva
koja su mi privukla panju. Neke stvari koje ete veeras uti prkose svakom logikom
objanjenju ali istovremeno ostavljaju Boje kritiare bez argumentacije protiv ovog silnog
svjedoanstva. Nemogue je osporiti ili porei bilo koje od ovih iskustava. Ne postoji nain
na koji nauka moe pobiti ovu vrstu iskustava. I ovdje se moe primijeniti istina koju smo
vie puta do sada ponovili:
Za one koji ele vjerovati, nikakav dokaz nije neophodan, dok za one koji to nee,
nikakav dokaz nije mogu. Ono to ete veeras uti podstai e vau vjeru i povjerenje u
Boga kao nita drugo.
Sada dok nai gosti zauzimaju svoja mjesta, dozvolite mi da vam ih predstavim. Hvala
vam svima na dolasku i spemnosti da podijelite svoja iskustva s nama, to ste odvojili vrijeme
da doete, neki i sa velikih udaljenosti. Dobrodoli na na sastanak. Cijenimo vau spremnost
da podijelite ono to je Bog uradio u vaim ivotima.
Sa moje lijeve strane je poznato lice, Roe Morno, koji nam je govorio prve veeri.
Veeras e podijeliti sa nama neke nevjerovatne odgovore na molitvu koji se nalaze u
njegovoj knjizi pod istim naslovom.
Do njega je entel Lejki (Chantel Lakey), dama sa tako zastraujuim i nevjerovatnim
iskustvom da ete teko moi vjerovati u njenu priu. Poznati hrianski asopis
Guideposts je prenio njeno iskustvo a takoe je bila i na televiziji. Prvo e ona govoriti.
Drago nam je to je mogla doi da bude sa nama veeras.
Osoba koja sjedi do entel je Bil Lindeman (Bill Lindeman). Njegova pria je takoe
zapanjujua, i pokazuje Boju mo nad elementima i Njegovu sposobnost da spase pod
najstranijim zamisivim okolnostima.
Do Bila je jedan moj stari kolski drug, Dejl Mek Mari (Dale McMurray). On i ja smo
zajedno maturirali u istom razredu. Obojica smo uili za propovjednike i proveli mnogo

117

Simpozijum Ima li Boga

lijepih trenutaka zajedno. Njegova pria takoe iskae iz prirodnih okvira i tako je
nevjerovatna da se granii sa nemoguim. Hvala ti Dejl to si veeras sa nama.

U TRENUCIMA SMRTNE OPASNOSTI:


Spaena iz ponora
Jedna od najdramatinijih pria o izbavljenju od strane anela koju sam ikada uo je
entelino iskustvo koja se nala u potpuno nevjerovatnim okolnostima.
Ona priznaje da nije vjerovala u postojanje anela dok joj se nijesu pokazali u asu
njene velike potrebe. Ispriala mi je da je svo vrijeme bila agnostik.
entelinu priu prenijela je nacionalna televizija. Tada je bila intervjuisana zajedno sa
policijskim slubenikom koji je izbavio.
Ovo spaavanje se dogodilo u Kari Kauntiju (Curry County) na obali Oregona kod
Lukaut Roka (Lookout Rock). Putovala je sa svojim vjerenikom Dejlom kad se tragedija
dogodila.
entel, dobrodola u nau sredinu. Molim te da podijeli sa nama svoje nevjerovatno
iskustvo. Vrijeme je tvoje.
Hvala vam Devon na pozivu. Drago mi je to sam ovdje i to mogu iznijeti svoje
iskustvo o Bojoj sili koja me je spasla od sigurne smrti.
Dejl i ja smo se voljeli, i bili smo u posjeti njegovom roaku u Oregonu i vraali se
kui u San Dijego.
Dok smo se vozili du obale, Dejl mi je predloio da se zaustavimo kod vidikovca i
popnemo se na vrh jedne ogromne stijene odakle imate panoramski pogled u krugu od 360
stepeni na okean i umu koja je bila iza nas.
Rekao je da nikad niko nije uspio da se popne sa njim do vrha, izazivajui me da
pokuam, i naravno prihvatila sam izazov. Penjali smo se stazom koja je vodila do vrha, i
iznenada se nali na litici na kojoj se nijesu imale gdje staviti ruke ili noge. Bili smo kao
paralisani ne znajui ta da radimo.
Bilo je vrlo, vrlo strano. Pokuali smo se peti nazad ali nijesmo mogli jer je stijena
bila porozna i kamenje je klizilo pod naim nogama. Kamenje je jednostavno padalo, i
nijesmo mogli nigdje zakaiti nogama. Postojao je samo jedan nain da se nastavi a to je bilo
nanie.
Dejl je rekao: Ja u ii prvi, i elim da radi sve to i ja, samo prati moje kretnje.
Tako se pomjerio oko 1 metar, a zatim kazao da je red na mene. Poela sam raditi to i on,
kopirajui svaki pokret koji je napravio.
Ali svaki put kad bih se pomjerila, kamenje je padalo pogaujui ga u ramena ili u
glavu. Pitao me je ta je sa mojim faktorom straha i uvjeravala sam ga da je sa mnom sve u
redu, dok sam u stvari bila prestravljena. Nijesam mogla vjerovati ta se dogaa. Ipak sam
znala da se moramo spustiti i da mu moram kazati da sam dobro, jer bilo mu je dovoljno teko
i bez brige o meni.

118

Simpozijum Ima li Boga

Dejl, iako atleta, nije bio iskusan planinar. Ispruio je ruku prema meni i rekao mi da
stanem na nju. Pogledi su nam se sreli i iznenada je izgubio oslonac i pao natrake. Kad je
poeo padati, nijesam mogla vjerovati i zavritala sam: Oh moj Boe! Moj Boe pomozi mi!
Pomozi mi! Vidjela sam kako glavom udara o jednu izboinu a zatim je nastavio da pada sve
dok mi nije nestao iz vidokruga.
Bila sam tako uasnuta i uplaena da nijesam znala ta da inim. Drhtala sam i mislila:
Oh Boe, ako Dejl koji je daleko snaniji od mene nije uspio, kako u se ja spustiti? Poela
sam vritati: U pomo! U pomo! ne bi li me neko uo, ali niko nije znao da smo tu, i
pomislila sam da mogu vritati dokle mi glava ne prsne a da niko ne uje i pritekne mi u
pomo. Mislila sam da bi Dejl nekim udom mogao biti jo iv i da bih mu mogla pomoi.
Tada sam oajniki dozivala Boga. Imala sam straan osjeaj ili poriv da prizivam
Boga. Boe, Boe, molim te pomozi mi, ne znam ta da radim, ne mogu se pomjeriti. Bila
sam kao prikovana za liticu u paninom strahu, bez mogunosti da se pomjerim.
Iznenada svuda oko mene se pojavila udna izmaglica praena divnim horom koji je
zvuao kao stotine i stotine glasova. Pokuala sam zaviriti da vidim kroz oblaak, ali nijesam
zaista nita mogla vidjeti. Muzika je postajala sve glasnija i glasnija. Tada sam bila
podstaknuta da napravim prvi pokret. Premda nijesam znala ta da radim, znala sam da se
moram pomjeriti. Spokoj i mir su me obuzeli dovoljno da mogu napraviti prvi korak.
Dok sam se pomicala, sjeam se da se kamenje poelo valjati, ali nekako sam se
upravljila na sledei korak, zatim jo jedan. Za to vrijeme pitala sam se ta e ovi aneli tu.
Da li e mi pomoi u ivotu ili u smrti?
Pri svakom novom koraku postajala sam sve vie i vie uasnuta. Ne sjeam se mnogo
ta se dogaalo za sledeih 100 metara. Ali kad sam bila na oko 30 metara od dna poela sam
padati i nijesam mogla kontrolisati taj pad. Zavritala sam: Oh ne, Boe, ne sada! Moram da
naem Dejla i pomognem mu.
Znala sam da u poginuti ili se povrijediti. Iznenada jedna mona sila kao ruka me
zgrabila i bacila prema stijeni, i vrsto sam se se pripila za nju.
udno je to da kad sam prestala padati, i kamenje je takoe. Tada je pjevanje postalo
jae, i osjetila sam potpuni mir i spokoj znajui da mogu prei i ostatak puta.
Kad sam stigla do dna poela sam trati u pravcu gdje je Dejl pao ali ga isprva nijesam
mogla nai. Konano nala ga ispruena na jednoj maloj stijeni. Bilo je oito da je mrtav jer
mu je itavo tijelo bilo polomljeno. Za njega nije bilo nade.
Dok sam mu prilazila, svuda okolo pjesma je postala mnogo glasnija. Bilo je kao da su
ga podizali i njeno uspravljali. Odjednom sam znala da sada mogu nai pomo.
Kad je stigao policajac, nije mogao vjerovati u ono to sam mu ispriala, a ipak nije
mogao porei. Spasilaka ekipa koja je dola s njim bila je uasnuta sputanjem i vaenjem
Dejlovog tijela, jer ta stijena stri na 150 metara pravo iznad vode. Gotovo je nemogue da se
iko tu spusti bez pomoi.
Kao rezultat ovog iskustva, moj ivot se potpuno promijenio. Sada vjerujem u Boga,
to ranije nije bio sluaj. Moji ciljevi i perspektive su se promijenili. Ne moete proi kroz
ovakvo iskustvo a da to ne utie na vas. Zahvaljujem Bogu to mi je spasao ivot.
Bolno mi je svako sjeanje na raniji ivot, jer duboko osjeam gubitak Dejla. Nikad ga
neu preboljeti. Ali znam da je to Bog dopustio iz nekog razloga i ne pitam zato.

119

Simpozijum Ima li Boga

Jednostavno prihvatam to vjerom, znajui da nakon ovog iskustva imam sve razloge da mu
potpuno povjerim svoj ivot. Hvala vam Devon to ste me veeras pozvali da iznesem ovo
nezaboravno iskustvo.
Hvala vam entel na ovoj inspirativnoj i srceparajuoj prii. Na sledei govornik bie
Bil. Cijenimo to ste prihvatili na poziv da doete u Fermont i svjedoite o sili Bojoj u
vaem ivotu. Molimo vas da nam ispriate ta vam se dogodilo.
Stranac koji nije bio tu
Hvala vam Devon na pozivu. Ono to mi se dogodilo tako je fantastino da ponekad i
sam teko mogu vjerovati da se sve to ikad desilo.
Jezero Mendoza (Lake Mendosa), blizu mjesta gdje ivim je kao blistavi dragulj na
uzvisinama Medisona u Viskonsinu (Winsconsin). Ali kad doe zima, povrina jezera se
pretvara u varljivi teren od snijega i leda. Jednog prohladnog dana u februaru 1975. godine,
krenuo sam na teko putovanje preko zamrznutog jezera. Evo ta se dogodilo.
Poeo sam hodati po povrini jezera koja je bila dosta gruba i neravna. Duvao je
vjetar, i poeo da pada sve jai i jai snijeg.
Na kraju obala se vie nije mogla nazrijeti pa nijesam znao taan smjer kuda idem.
Tada sam mogao dobro pjeaiti i bio vrlo pokretljiv. Nije mi bilo naroito hladno, i bio sam
se dobro utoplio tako da nijesam brinuo.
Posmatrao sam snijenu meavu kako pada na povrinu jezera ne bih li kako pronaao
obrasce za ravnanje u jednom pravcu. To mi je uspjelo i tako sam se kretao prema jednom od
tih nanosa uvijek u istom smjeru.
Dok sam sve dalje i dalje odmicao, snijeg je jae padao. Vjetar se podizao, stvarajui
kovitlace tako da na kraju nijesam uspijevao vidjeti ta je tano ispred mene.
Tada sam shvatio da sam u nevolji. Doao sam do take kad nijesam bio u stanju
procijeniti razliku izmeu snijega koji je padao i tla. Bio je to grozan osjeaj jer kad bih
zakoraio nijesam znao da li stajem na nagomilani snijeg. Bio sam se potpuno dezorjentisao
tako da nijesam vie znao stojim li uopte u uspravnom poloaju. Mogao sam napraviti samo
par koraka, i poeo sa onom emom ustajanja, hodanja i padanja s jedne strane na drugu.
Potpuno sam izgubio osjeaj za pravac. Ako se neto ne dogodi i promijeni ovu
situaciju, ako se oluja ne smiri, znao sam da sam gotov. Odluio sam da puzim po ledu dok ne
umrem. Shvatio sam kako je ivot prolazan i marginalan. U trenutku kad je nestala svaka
nada, povikao sam: Boe, ako si negdje tu i ima kakvu namjeru da se izvuem iz ovoga,
onda e neto morati uiniti jer umirem.
U tom trenutku zauo sam neki zvuk koji je liio na sirenu za maglu. Nijesam imao
pojma odakle dolazi. Rekao sam Bogu: Ako je to bio znak, morae uiniti da se uje jasnije
jer ga u protivnom neu nai. Moram da znam odakle dolazi. Opet sam uo ovaj zvuk. Pratio
sam ga i sjeam se pomicanja u pravcu odakle je dolazio.
Dok sam poinjao puzati po ledu, zauo sam zvuk koji mi je dolazio iza glave, to me
je uplailo. Bilo je kao da se neko prikrada iza mene a zatim apue: Pazi na branu. Shvatio
sam da je pomina brana moda mogla sauvati led od zamrzavanja, i da bih se ako upadnem
u nju vjerovatno udavio.

120

Simpozijum Ima li Boga

Dozvolio sam da me vodi onaj misteriozni glas, drei se ruba brane, i domogao se
nasipa gdje sam klonuo.
Iznenada postao sam svjestan prisustva osobe koja se ispruila i stavila ruke oko
mene, vrsto me stisnuvi u zagrljaj koji je liio na medvjei, govorei mi hajde, izai iz ove
hladnoe glupane! Osjeao sam da me uvlai u neku kolibu.
Unutra je bilo ugodno i toplo, vatra je gorela na ognjitu. ovjek me je umotao u
ebad, i dao mi iniju tople juhe. Malo ega se vie sjeam iz preostalog dijela te noi, samo
da me je taj ovjek povratio u ivot, i da sam nekako naao put do kue.
Poto je sjutradan bilo sunano i lijepo vrijeme, vratio sam se do male kolibice da se
zahvalim svom spasiocu. Kad sam stigao tamo, postaja je bila zatvorena, a na vratima se
nalazio znak na kojem je pisalo zatvoreno preko zime. NIJE BILO NIKAKVOG ZNAKA
DA JE IKO BIO U KOLIBI MJESECIMA! Shvatio sam da mi se dogodilo neto vrlo
neobino, neobjanjivo i udesno.
Vjerujem da me je spasao aneo. Da nijesam vjerovao da postoje aneli uvari, ne bih
traio pomo. Da nijesam molio za pomo, ak i da je ona dola, nijesam siguran da bih je
prepoznao.
Morate zakljuiti da postoji vea sila u svemiru od one koja kuca u naem tijelu, i da
je svako dio te uzvienije povezanosti.
Ne dolazi svako do take u svom ivotu kad shvati da ako pokua kontrolisati
spostveni ivot, on e se istog trenutka okonati.
Morao sam potpuno prepustiti kontrolu svog ivota, jer sam u tom trenutku znao da
ako ja budem njime upravljao sigurno bih umro, bilo je ve sve gotovo.
Ljudi, ukoliko NE ZNATE Boga ili nemate odnos sa Njim, vrijeme je da ga naete. Ako
ga ZNATE, nikad nemojte otii od Njega. Kao rezultat svog iskustva, ja sam ga naao. Moj
ivot se dramatino promijenio. Nijesam ga vie mogao napustiti posle svega to je uinio za
mene. Ali On je uradio za mene jo neto to je daleko vee udo poslao je svog Sina da
umre za moje grijehe kako bih, ako ostanem vjeran, jednog dana mogao imati vjeni ivot.
Savjetujem svima koji ste u publici, vama koji nemate blizak odnos sa Njim, traite ga
svim svojim srcem. On uskoro dolazi da izbavi sa ovoga svijeta sve koji ga ljube, ba kao to
je mene izbavio iz snijene oluje one hladne, mrane noi.
Hvala vam to ste mi omoguili da podijelim sa vama ono to je bez sumnje
najznaajnije iskustvo u mom ivotu.
Hvala vam Bile na vaoj prii i dolasku. Bilo je uzbudljivo sluati kako vas je Bog
udesno i na divan nain spasao.
Na sledei govornik je moj lini prijatelj, Dejl Mek Mari. Obojica smo zajedno
zavrili teoloke studije daleke 1953. Prolo je mnogo mjeseci otkako smo se poslednji put
vidjeli. Naao sam ga preko jednog naeg zajednikog prijatelja. Dejl, zaista je zadovoljstvo
opet te vidjeti i zahvalan sam na prilici da zajedno provedemo vikend. Hvala ti to si prihvatio
moj poziv, i to moemo obnoviti nae staro poznanstvo. Vrijeme pripada tebi.
Hvala Devon, prijatelju moj. Ono to imam kazati nee uzeti puno vremena, ali to to
mi se desilo zaista je bilo udo koje mi je promijenilo ivot na dobro. ovjek ne moe proi
kroz jedno takvo iskustvo kao to je bilo moje a da ono ne utie na njega. Evo ta se dogodilo:

121

Simpozijum Ima li Boga

Kad dva automobila prou jedan kroz drugi


Bilo je to jedne mrane olujne noi 1950., oko dva sata izjutra. Moja ena i ja smo
prelazili pustinju na putu od Minesote do Kalifornije. Kia je lila kao iz kabla, i bilo je vrlo
samotno, jer nalazili smo se usred pustinje.
Bili smo na putu prema jednom malom gradiu koji se nalazio desetak kilometara
dalje. Satima nikoga nijesmo vidjeli, nije bilo nijednog auta iza ili ispred nas. Ali konano
smo u daljini ugledali farove vozila koje nam se pribliavalo.
Doli smo do jednog niskog dugakog mosta irine koliko dva automobila, nalik na
one premoene naplavine i drenane kanale u pustinji onoga vremena.
Dolazei iz suprotnog smjera ono auto je stiglo do drugog kraja mosta otprilike u isto
vrijeme kad i mi. Zbog nevremena, teko se ita moglo vidjeti. Kako se drugo vozilo
pribliavalo, usporili smo, ali na svoj uas primjetili da zauzima polovinu naeg dijela puta
tako da se nije moglo proi. Pritsnuo sam konicu i sasvim smo se zaustavili. eoni sudar je
bio neizbjean. Znao sam da emo umrijeti.
Neposredno pred sudar, moja ena je zavritala: Boe, pomozi nam! Instinktivno
smo zatvorili oi oekujui neizbjean lom. ALI LOMA NIJE BILO! Otvorio sam oi i vozilo
je bilo prolo. Brzo sam pogledao na retrovizor gdje su se mogla vidjeti njegova zadnja
svijetla, jo uvijek na naoj traci, koja su se gubila u tami.
Moja ena i ja smo se nali u udu, DVA AUTA SU PROLA PRAVO JEDNO
KROZ DRUGO A DA SE NIJESU NI DOTAKLA. Teko smo mogli vjerovati u ono to nam
se upravo dogodilo. Izgledalo je kao neka vrsta sna, ali bilo je stvarno. Moete biti sigurni da
su se nae rijei hvale uzdizale ka Gospodu satima, i danima posle tog uda. Uvijek mu
iznova zahvaljujemo na Njegovoj spasonosnoj sili i zatiti. Hvala ti Devon to si me pozvao i
kontaktirao posle svih ovih godina.
Dejl, jo jednom ti hvala na dolasku. Mojoj eni i meni e biti veoma drago da
provedemo vikend zajedno sa tobom i tvojom divnom suprugom.
Poslednji ali izvjesno ne i najmanje vaan govornik kojega emo veeras sluati je
nama poznato lice. Obeali smo vam kad je Roe Morno otvarao ovu seriju predavanja da e
se vratiti.
Mislim da je prikladno da Roe, koji je i poeo ovaj simpozijum sa nama, bude taj koji
e ga zavriti. Nadam se da e njegovo veeranje izlaganje biti isto tako zanimljivo kao i kad
je prvi put govorio o svom iskustvu u Satanistikoj crkvi.
Ono to e veeras sa nama podijeliti tie se nevjerovatnih odgovora na molitvu koje
je imao, a tako je naslovljena i jedna od njegovih knjiga. Ono to mu se dogodilo je mono
svjedoanstvo o velikoj Bojoj sili, koje na efektan nain pobija tvrdnje da nema Boga.
Od vremena kad je osloboen iz Satanistike crkve, i predao svoje srce Gospodu, Bog
je djelovao u njegovom ivotu na nevjerovatne naine. Roe, veoma smo radoznali da ujemo
ta nam ima kazati.
Napomena: 21. septembra 1998., Roe je umro od velikog izliva krvi na mozak. Njegov zadatak na
zemlji je ispunjen. On sada spava u svom grobu, ekajui Isusov povratak na oblacima nebeskim kad e ga na
Gospod pozvati natrag u ivot.

122

Simpozijum Ima li Boga

Hvala ti jo jedanput prijatelju Devon to si me pozvao natrag. Uvijek je zadovoljstvo


dijeliti nain na koji je Bog radio u mom ivotu.
Vonja na anelskoj sili
Prvo udo koje u podijeliti sa vama veeras dogodilo se u dravi Njujork u zimu
1955. godine, tanije u januaru. Ve nekoliko dana prouavao sam biblijski koncept vjere.
Dok Sveto Pismo govori o velikom broju ljudi ijim ivotima je upravljalo nevjerstvo i
nevjerovanje u Boga, ono takoe otkriva kako su neki pojedinci stekli ivu vjeru razvijanjem
nepokolebljivog povjerenja u naeg nebeskog Oca, i u mo Njegovog Svetog Duha.
U to vrijeme bio sam prodavac, i te veeri imao sam obavezu da se u 21:00 naem sa
agentom za nekretnine koji je ivio na sporednom putu oko 7 kilometara zapadno od Kastilea,
Njujork. Na dom se nalazio u Karijersima (Curriers), oko 12 kilometara sjeverno od Arkade
(Arcade).
Da bih izbjegao rotu koja bi me primorala da idem istono zaobilaznim putem, dobio
sam uputstvo da preprijeim na neki seocki put koji bi mi izgleda utedio puno puta. Na
nesreu, nije. Tri puta sam se gubio zbog stalnih poprenih puteva gdje sam skretao u
pogrenom pravcu. To je znailo zaustavljanje na farmama da pitam za pravac, i stigao sam sa
gotovo sat vremena zakanjenja.
Na putu do tamo, uoio sam da mi je kazaljka za gorivo nisko pala, ali mislio sam da
e biti najbolje da napunim rezervoar kasnije u Kastileu. Bili smo zaokupljeni razgovorom o
poslu, i vrijeme je proletjelo. Kad sam zavrio ispisivanje jedne narudbe i spremao se da
krenem, moj asovnik je pokazivao skoro pono. Ali misao o punjenju goriva sam bio
prenebregnuo u tom momentu.
Ugovara je, elei da me potedi puta u Kastile da bih doao do rote broj 39,
dravnog puta koji bi me odveo zapadno u Arkadu i kui, predloio da vozim pet kilometara
zapadno od njegovog imanja, a zatim da skrenem lijevo to bi me direktno dovelo na rotu 39.
Protivio sam se da poem u tom pravcu, ali je rekao da ne mogu pogrijeiti zbog ogromnih
orjentira na tim raskrima.
Mahnuvi na pozdrav, krenuo sam na put. Zbog velike hladnoe, trebalo je vie nego
obino da proradi grijanje u kolima, i to je zaokupilo svu moju panju. Bio sam preao oko 8
kilometara kad je iznenada motor poeo da gubi snagu. Brz pogled na pokaziva za potronju
goriva kazao mi je da je rezervoar bio prazan. Uasnuo sam se kad sam shvatio da je do
poslednje farme koju sam proao bilo vie od dva kilometra, a nijedne druge nije bilo na
vidiku.
U trenutku sam vidio sebe u bolnikom krevetu sa amputiranim nonim prstima.
Znate, kad sam imao 17 godina, bili su mi se smrzli svi prsti jednog jutra u sjevernom
Kvibeku (Quebec) kad se temeperatura bila spustila na 420 ispod nule. Proveo sam pet
mjeseci u bolnici. Tijelo se povratilo i odbacilo moje stare prste. Posle toga imao sam
nekoliko operacija, transplantacije koe i slino. Na dan otputanja iz bolnice, hirurg koji je
radio na mojim nogama je sjeo i kazao mi da ne bih vie trebao ivjeti u ovom dijelu svijeta.

123

Simpozijum Ima li Boga

Vjerovao je da bi mi se prsti brzo smrzli ako se izloe hladnoi, i da jedino to bi se


tada moglo uiniti je njihovo amputiranje. Tako sam u strahu povikao: Dragi Isuse, molim te
pomozi mi.
Mnogo puta ranije kad je bila neizbjena sigurna propast, upuivao sam taj poziv za
pomo, i Isus me nikad nije iznevjerio. Odmah me je obuzeo velik mir. Ali automobil je i
dalje usporavao. Oprosti mi to sam paniio kad znam da me nikad nijesi iznevjerio, mislio
sam. Gospode, znam da Sveti Duh koji je nekad davno prenio Filipa vie od 30 kilometara,
moe prebaciti mene i ovaj automobil preko onih brda do Karijersa ako je Tebi tako ugodno.
Dragi Isuse, neka Duh Boji (preko anela) koji kontrolie atome, da gorivo ovom autu kako
bi me prebacilo kui bez zaustavljanja. Hvala Ti Gospode na pomoi.
Izgledalo je kao da je neto pogodilo stranji dio automobila, i ono je krenulo
naprijed; zatim je motor poeo da ubrzava i zabrujao kao nikad ranije. Skazaljka za brzinu se
pela i kad je dosegla ogranienje brzine morao sam osloboditi nogu sa papuice poto je
motor snano vukao naprijed.
Igl Hil (Eagle Hill) brdo uz koje se nikad nijesam uspeo bez redukcije brzine sada
sam meutim iziao pri najviem prenosu. U zanosu sam hvalio Gospoda za Njegovu
udotvornu mo. Poeo sam citirati stihove iz Svetog Pisma, kao to je Psalam 107:1,2,8:
Hvalite Gospoda jer je dobar; jer je dovijeka milost Njegova. Tako neka reku koje je
izbavio Gospod, koje je izbavio iz ruke neprijateljeve.... Neka hvale Gospoda za milost
Njegovu, i za udesa Njegova radi sinova ljudskih.
Kad sam uguran sa ulice prema kui i proao kapiju, auto se zaustavilo. Nijesam
stigao do garae. Iskljuio sam kontakt i uao u kuu iznenaen to vidim svijetla u kuhinji.
Moja ena, Hilda, se bila probudila oko 23:45, i kad je shvatila da jo nijesam stigao,
klekla je na koljena i pomolila se za Boje ljubazno staranje nadamnom. Kad sam uao, znala
je da se dogodilo neto veliko i divno.
Izgleda uzduen. ta se desilo? Detaljno sam joj prenio kako me je Duh Boji
nosio do kue 43 kilometra bez imalo goriva u rezervoaru. Imali smo molitveni sastanak da
zahvalimo Gospodu koji je trajao gotovo sat vremena, i zatim poli u krevet ali najvei dio
noi nijesmo mogli spavati priajui o mom iskustvu.
Ujutro sam pokuao pokrenuti auto, ali nije upalilo. Morali smo ii da pozajmimo
gorivo sa oblinje farme. (Incredible Answers To Prayer, Roger Morneau, pp. 30-33)
POSREDNIKA MOLITVA
Sledee to elim podijeliti sa vama su neka od iskustava koja sam imao otkako sam
otkrio da Gospod eli da me upotrijebi u molitvi za druge ljude, da potisne sile tame koje vre
uticaj na cio svijet.
Ne znam da li to shvatate, ali na raspolaganju imamo najmonije oruje u cijelom
Bojem univerzumu. To je najmonije sredstvo koje ovjek ima u pomaganju drugima. Rije
je o posrednikoj molitvi. Ovo orue se daje samo na ozbiljan zahtjev, ne na neku korist koju
mi primamo, ve iskljuivo za pomaganje drugima. Kad upuujemo ovakve molitve, aneli
rade zajedno sa nama na njihovom savrenju.
Posrednika molitva je zauzimanje za nekoga kome je potrebna boanska pomo.
Sveti Duh je taj koji mee breme u srcu da se molimo u neiju korist. Sledei dogaaji u mom
ivotu dramatino ilustruju ovo duhovno pitanje, mada su rezultati rijetko tako oiti. Ali oni

124

Simpozijum Ima li Boga

pokazuju i neto srugo. Bog djeluje u svakodnevnim prilikama u naim ivotima. On je


zainteresovan za svakog od nas osobno i za svaki aspekt naeg ivota. On brine za ono to
nam se dogaa.
Prekinuta svaa
Jednog petka popodne u aprilu dok sam se vraao kui sa posla, prolazio sam pored
'F.W.Woolworth' radnje i odluio da se zaustavim i uzmem neke sitnice koje su mi bile
potrebne. Vraajui se do auta, mislio sam da bih mogao odvojiti jo koji minut da sredim
dnevni izvjetaj (u to vrijeme radio sam na prikupljanju oglasa za jednu telefonsku
kompaniju, pomaui im u sastavljanju dodatka za tzv. ute stranice). Termometar je
pokazivao vrlo visoku temperaturu pa sam brzo otvorio stakla na vratima da ispustim toplotu
napolje.
Nekoliko minuta kasnije, jedan zeleni Merkuri se parkirao dva mjesta dalje.
Krajikom oka spazio sam srednjovjeni par sa enom za upravljaem.
Meri, morae da okrene klju da bih mogao zatvoriti ovaj prozor, rekao je
mukarac. Dime, ti si stvarno glup. Sto puta sam ti kazala da zatvara prozore dok motor jo
radi. Hoe li ikad nauiti?
Mukarac je otvorio usta, i sruila se bujica psovki, mjeavina svetih i vulgarnih rijei
koje su jasno prenosile poruku njegovoj supruzi da su njene rijei dotakle osjetljivu taku.
Ljutito je optuio da je pokvarila ovaj divan dan odbijajui da dri zatvorenim ta svoja velika
usta.
Kako je zao ovaj ovjek, mislio sam u sebi. Zatim sam se odmah pomolio: Isuse,
molim Te oprosti im. Molim Te da monom silom svog Svetog Duha ukori demonske sile
koje tlae njihove umove, i blagoslovi im ivote slatkim mirom Tvoje ljubavi.
Verbalna oluja je odmah prestala. Za oko 20 sekundi oboje je utalo, a onda je
mukarac prekinuo tiinu. Meri, ao mi to sam se tako razljutio. Zaista se loe osjeam to
sam s tobom onako govorio. Ne znam zato se tako povremeno gnjevim. Ponekad mogu
stvarno osjetiti kako me obuzima bijes prema ljudima koji su mi dragi. Molim te, oprosti mi,
obeavam da u se zaista potruditi da ne ponavljam ove provale.
Zatim ih je bilo lijepo sluati dok je ona govorila kako je krivica djelimino i njena
zato to nije bila paljiva sa svojim rijeima, i da joj s vremena na vrijeme ine zadovoljstvo ti
njihovi verbalni sporovi. Obeavi da e ubudue biti paljivija, poljubila ge je i zatvorila
prozor, i oboje su izili iz auta da idu u kupovinu.
Pribliivi se parking metru, mu je traio kovanice za automat, i kako nije imao
odgovarajuu, okrenuo se ka svojoj supruzi: Kolaiu, da li bi bila ljubazna da pogleda u
svoj novanik ima li deset centi? Kako bih mogla odbiti pomo kad me tretira kao damu?
Shvata li, Dime, da me me nijesi nazvao kolaiem otkako su nam djeca bila mala?
Nakon to je ubacio kovanice u automat, uhvatio je pod ruku, i poput novovjenanog
para nastavili su prema trgovini. Kad sam sjeo u auto, bio sam vie nego iznenaen nad tako
dramatinom promjenom koja se dogodila u njihovim ivotima, sve zato to sam se bio voljan
moliti za njih. Upravo pred ovo iskustvo, pitao sam se i traio od Boga da mi pokae da li On
odgovara na molitve za bezbone. Gospod me je osvjedoio da u molitvi za bezbone i zle
treba zamoliti Isusa da se bavi njihovim bremenom grijeha, traei da im se grijesi oproste,

125

Simpozijum Ima li Boga

to je za mene bila nova zamisao. Nakon ovog dogaaja, molio sam se, ako je to ugodno u
Njegovim oima, da mi podari jo jedno slino iskustvo, koje bi jo jedanput demonstriralo
silu Svetog Duha da se pokae blagoslov uklanjanja bremena grijeha.
Sledei dogaaj, koji je bio direktan odgovor na moju molitvu, opet pokazuje kako
Bog timski radi preko svoga Svetog Duha (anela) i ljudi u pomaganju da se promijene ivoti
zlih.
Omraeni direktor
Direktor za kabasto pokustvo i opremanje stanova mi je rekao da e biti teko
razgovarati sa vlasnikom vezano za njegove oglase jer je imao i neke poslove koji su mu
uzimali puno vremena izvan grada. Nadzornik za ispitivanje trita mi je predao referat, uz
napomenu da ako ne vidim vlasnika na premisama u vrijeme za korteiranje, to mogu zavriti
preko telefona za kasniji datum. Napokon, taj ovjek godinama nije mijenjao svoj reklamni
program. Pored toga, prethodno je odbio da zakae sastanak, i inilo se da vodi svoje poslove
na nain kako se sam osjea odreenog dana.
Poto sam svakodnevno prolazio pored njegovog poslovnog sjedita, vrlo esto sam se
zaustavljao. Ali direktor me je tek u ponedeljak poslednje sedmice mog rada u toj oblasti
obavijestio da vlasnik eli dodatne oglase, preciznije elio je izmijeniti neke stvari na
postojeim reklamama. ef je bio unutra, ali u loem raspoloenju. Previe stvari o kojima
treba voditi rauna, rekao je direktor.
Zamolio sam ga da mi ugovori definitivan sastanak sa vlasnikom, ili e u protivnom
imati isti program u telefonskom imeniku koji je trebao uskoro izai. Poruka koja je bila
ostavljena u telefonskom uredu tog popodneva ukazivala je da bi vlasnik elio da me vidi u
srijedu u 11:00. Srijeda je bila divan dan, i do tog momenta sve je ilo kako valja. Uavi u
establiment, zapazio sam da sve vrvi od aktivnosti. Izdaleka primjetivi direktora, uputio sam
se prema kasi, gdje je opsluivao kupce. Rekao je jednom slubeniku da zavri sa
opsluivanjem njegovog klijenta, a mi smo se popeli na drugi sprat gdje je bila vlasnikova
kancelarija.
Usput mi je napomenuo da nije dobro to ba tog dana moram vidjeti efa. Taj ovjek
je zaista bio u loem raspoloenju. Za poetak, stigao je sa sumornim izrazom lica koji je
govorio da je ustao na krivoj nozi. Malo kasnije eksplodirao je kad mu je reeno da je zbog
nekih neoekivanih okolnosti odloena isporuka koju je bio obeao za taj dan.
Dakle pripremite se za neto, upozorio me je direktor. Ako ef bude vikao na vas,
ne obraajte panju na njega. To je vjerovatno cijena koju mora plaati to je bogat.
Uavi u zastakljenu kancelariju, direktor je otvorio vrata i najavio me. Neka ue i
sjedne, odgovorio je vlasnik. Ne mogu odmah razgovarati sa njim, poto moram obaviti
jedan telefonski poziv.
Kad sam uao, nije me ak ni pogledao. Nervozno je preturao papire po stolu. Kakav
grubijan, pomislio sam na trenutak. Onda sam shvatio da je taj ovjek bio pod stranim
pritiskom. Njegov izraz lica odraavao je unutranji nemir. Nesumnjivo je bio strastven pua,
poto je kancelarija bila puna dima a pepeljara opuaka, a imao je i cigaretu meu prstima.

126

Simpozijum Ima li Boga

Nakon to je izabrao eljeni broj, poeo je razgovarati sa jednim od svojih direktora na


nain za koji sam mislio da nije mogu. Samo bi tiranin upotrijebio tako uvredljiv jezik kojim
je punio ui svom sagovorniku. Nije bio zadovoljan izvjetajem koji je pokazivao tromjeseni
bilans njegovog poslovanja. Psovke su pljutale lijevo i desno, i to je due govorio, to je
izgledao brutalniji.
Ovaj ovjek je mrzak, muka mi je od njega, mislio sam u sebi. Tada me je pogodilo
sjeanje na molitvu od prije nekoliko dana. Ovo je zaista bila jo jedna prilika da se molim za
bezbonu osobu da bih mogao vidjeti kako Bog uklanja breme grijeha i kako Sveti Duh
(preko anela) dolazi u pomo toj osobi u borbi sa poglavarima i vlastima, i sa upraviteljima
tame ovoga svijeta, sa duhovima pakosti ispod neba. Na nesreu, nijesam imao elju da se
molim za njega, pa ipak znao sam da bi to bila prava stvar, i uloio sam posebni napor. Dragi
Isuse, potrebna mi je Tvoja pomo. Ne elim se moliti za ovog zlog ovjeka. U stvari, volio
bih da odem odavde. Ali Ti si nas uio da volimo one koji toga nijesu vrijedni, i iz tog razloga
sada molim za posebnu pomo. Molim Te pomozi da vidim ovoga ovjeka ne ovakvog kakav
je sada, ve kao to e biti Tvojom milou onog velikog dana kad podigne i povede narod
Tvoje pravednosti.
Odmah mi je osjeaj saaljenja za tog ovjeka ispunio srce, i nastavio sam da se
molim. Speri osudu koju je navukao na sebe svojim zlim djelima. Molim Te da porui
ogromni zid razdvajanja koji je podigao da se sakrije od Tvog lica, liivajui se time slatkog
mira ljubavi i milosti naeg nebeskog Oca.
Gospode, kroz silu Tvog Svetog Duha, molim Te ukori demonske snage koje moda
pritiskaju um ovog ovjeka, navodei ga da sije muku u ivotima drugih. I kad to uradi,
molim Te da ga okrui boanskom atmosferom svjetlosti i mira, i da se Tvoj Duh danas
nastani u njegovom srcu, uei ga putevima pravednosti. Hvala Ti, Gospode, to uvijek slua
moje molitve za pomo kojima je potrebna.
Smjesta sam odluio da uvrstim ovog ovjeka u svoje svakodnevne molitve. Istog
trenutka osjetio sam snano prisustvo Bojeg Duha. Ovdje treba napomenuti da moje
hriansko iskustvo nikad nije zavisilo od osjeanja, ve na onom ovako govori Gospod. S
vremena na vrijeme kad je loe ilo, bio sam u iskuenju da vjerujem kako me Bog puta da
sam nosim svoje breme, ali na kraju sam uvidio kako Boji Duh (preko svojih anela)
milostivo bdije nadamnom.
Nije prolo ni pet sekundi a bio sam svjedokom toliko velikog preobraaja u tom
ovjeku kao to je dan i no. Razgovor je poprimio sasvim drugaiji smjer. Umjesto gotovo
neprekidne prie i izvikivanja psovki, ublaio je ton svoga glasa i poeo govoriti na razuman
nain. Duge pauze su davale vremena osobi sa druge strane da objasni situaciju. Razgovor se
zavrio neim to je liilo na zakljuak bez tenzija, i poklopio je slualicu.
Strog izraz njegovog lica koji je isprva izgledao nepromjenljiv kao neki od onih
spomenika u gradskom parku sada je omekao. Sa osmjehom se okrenuo prema meni. Ja
sam Denis D. rekao je i ustao iza stola pruajui mi ruku na prijateljski nain.
Roe Morno, odvratio sam dok sam mu vrsto stiskao ruku. Drago mi je to smo
se upoznali, Roe. Nije dobro to ste se zadesili ovdje na dan kad sve ide naopako. Onda se
ispravio: Ne bi trebalo da vas ostavljam pod utiskom da je razgovor kojemu ste upravo bili
svjedok rijetka zgoda. Da budem iskren, moram priznati da s vremena na vrijeme pobijesnim,

127

Simpozijum Ima li Boga

nijesam lud ili smeten na bilo koji nain, ali ima tu neto udno. Ne mogu shvatiti zato
ponekad prokuvam nad stvarima koje niko ne moe promijeniti. Takvi incidenti izgleda da su
ei i snaniji kako vrijeme prolazi. Isuvie esto osjeam nekontrolisani bijes koji narasta
iznutra, i planem na svakoga.
Moe se rei da je ovaj ovjek bio duboko razoaran svojom situacijom. Da svoje
ljude ne plaam dva puta vie nego vrijede, niko ne bi radio za mene.
Iznenada je shvatio da razgovara sa potpunim strancem. ta ja to radim, iznosim vam
tajne svog ivota? Molim vas oprostite to vas optereujem svojim problemima. Hajde da
razgovaramo o oglasima.
Gospodine D, molim vas da se opustite i vjerujete mi, rekao sam. Prvi zahtjev mog
posla je zadrati stogo povjerenje ma ta mi nalogodavci za reklame kazali, i godinama sam
uspjeno to radio. Vrlo esto mi ljudi govore stvari koje nijesu kazali nikom drugom, tvrdei
da se osjeaju ugodno u mom prisustvu i vjerujui da je bolje otvoriti srce jednom strancu
nego nekom ko ih dobro zna.
Njegov odgovor me donekle iznenadio, poto je bio potpuno neoekivan. Roe,
slaem se sa onim to kau vae muterije. Mogu osjetiti silu koja vas prati iako ne znam kako
da to tano objasnim, osim da nije od ovoga svijeta. Nikada ranije nijesam iskusio takav mir i
spokoj kao sada.
Hvala vam to ste mi to rekli. Gospodine D, osjeam da je vano za mene dodati da
od trenutka kad ste poeli va telefonski razgovor, obratio sam svoje srce u molitvi velikom
Vladaru galaksija, ivotodavcu, traei da blagoslovi va ivot prisustvom svog Duha, koji
jedini moe donijeti mir i pomo onima na ovoj planeti.
Prouavao me je za trenutak, a zatim rekao: Odavno sam napustio Boga i religiju. Ali
danas ste mi pruili neto o emu u razmiljati, Vladaru galaksija i Njegovoj moi da se
mijea u ivote ljudi na jedan smislen nain. Svia mi se ta misao. Nemojte me pogreno
shvatiti. Ne mislim o odlascima u crkvu ili slinim stvarima, ali da li biste bili ljubazni da me
pominjete u svojim molitvama? Veoma bih to cijenio.
Poto sam ga uvjerio da e mi biti ast dodati njegovo ime na svoj molitveni spisak,
osavremenili smo njegov reklamni program. Dok sam se spremao da idem, rekao je:
Dopustite mi da vas ispratim, poto i ja moram dolje. Na putu do prizemlja, pitao sam ga
kako je izgradio tako dobro poslovnu strukturu. Lice mu se ozarilo, i priao je cijelim putem
do izlaznih vrata. Stiskajui mi ruku na rastanku, zamolio me je da ga sledee godine posjetim
na poetku sezone pravljenja narudbi za sastavljanje telefonskog imenika.
Te godine meutim nijesam radio na imeniku, ali sam se naao na tom podruju dvije
godine kasnije kao direktor odjela za prodaju, i odazvao se na poziv sa kolegom koji je sada
bio zaduen za tu oblast. ovjek je bio radostan to me opet vidi i vrlo utiv. Dok se
sastavljao novi oglas, odveo me je do druge kancelarije da upoznam njegovog raunovou.
Nakon upoznavanja, konstatovao je da sam ja osoba koja mu je dala novu snagu za
ivot, i istovremeno mu utedjela gomilu novca, poto vie nije imao nikakve potrebe da
sustezanjem.
Velik preobraaj se dogodio u ivotu tog ovjeka. Zraio je ivotnom radou. Na zidu
iza svog radnog stola okaio je ploicu sa natpisom Molitva mijenja stvari.
I zaista jeste a u ovom osobitom sluaju, sklon sam da vjerujem da od svih
primljenih blagoslova, ja sam izvukao najveu korist. To molitveno iskustvo ispravilo je moje

128

Simpozijum Ima li Boga

izopaeno shvatanje koje me je godinama zadravalo od traenja posebne pomoi za


bezbone. Ali od tada, Gospod me je mogao upotrijebiti u otvaranju puta kako bi se Njegov
Sveti Duh mogao pokrenuti na udesan nain na dobrobit u ivotima mnogih drugih ljudi.
Ovo je samo jedna ilustracija koliko tijesno Gospod sa svojim anelima eli saraivati
sa ovjekom u akciji spasavanja onih koji robuju Sotoni, i koliko to moe imati moan i
dramatian uinak u mijenjanju ivota. Na taj nain moe se zapaziti kako su i aneli i ljudi
sluge i glasnici na zajednikom poslu spasavanja palog ovjeanstva. Sa ovom priom
zavravam svoje izlaganje. Hvala vam svima to ste me sasluali. Neka vas Bog blagoslovi
dok tragate za dubljim odnosom sa Njim. Pokuajte ovo to sam vam predloio i vidjeete
kako Gospod radi u vaem ivotu na pomaganju drugima.
Jo jednom, hvala ti Roe to si podijelio sa nama tek neka od svojih brojnih
iskustava. Ako neko od vas u publici eli kupiti Roeovu knjigu, one e biti dostupne u foajeu
posle sastanka, kao i knjige naih ostalih govornika koje smo bili u prilici da ujemo.
LINA SVJEDOANSTVA
Dakle, kao finalna prezentacija ove veeri, elio bih vam iznijeti neka lina iskustva
na koja sam naiao, kao i par mojih vlastitih, nakon ega u napraviti neke zakljune
primjedbe. Istina je da ovo to smo sluali veeras jedva da je i zagreblo povrinu Bojeg
Provienja. Jo od Adamovog i Evinog pada, Bog je djelovao u ivotima pojedinaca pruajui
im dokaze o svom zanimanju za njihovo dobro.
Vjerujem da od svih argumenata i svjedoanStava koje smo uli u ovoj seriji, koja
identifikuju Boga kao Stvoritelja i Autora Njegove Rijei, lina iskustva su jedina koja seu
do srca i due, jedina koja na intiman nain demonstriraju Boju ljubav i staranje za ljudski
rod.
Sledea pria do dobro ilustruje. To je pria koju sam proitao u knjizi Doane Vester
Anderson (Joan Wester Anderson), dobro poznatog autora knjiga o anelima. Ovo je takoe
zapanjujua pria.
Kamion za lepanje niotkuda
Bila je upravo prola pono tog 24. decembra 1983. Srednji Zapad je bio zahvaen
rekordno brzim probojem talasa hladnoe, praenog jakim vjetrom i ledom. I premda je naa
kua u predgrau ikaga bila ispunjena zvucima zadovoljstva porodice koja je na poinku, ja
nijesam mogla dijeliti isti osjeaj, dokle se na dvadesetjednogodinji sin ne vrati s puta.
U tom trenutku, Tim i njegova dva cimera su bili naputu kui za Boi, i to je bilo
njihovo prvo putovanje otkako su se premjestili na istok u maju iste godine.
Ne brini, mama, razuvjeravao me je Tim preko telefona prethodne veeri.
Krenuemo sjutra prije nego se razdani i doi pravo tamo. Bie sve u redu!
Djeca! Ona prave ludorije. Pod normalnim okolnostima, raunala sam, putovanje od
Konektikata do Ilinoisa iziskuje oko 18 sati. Ali vrijeme se tako pogoralo da radio-reporteri
upozoravaju da se ne izlazi vani zbog ekstremno velike hladnoe ak ni na nekoliko trenutaka.
A od putnika nijesmo bili nita uli.

129

Simpozijum Ima li Boga

Uznemirena, zamiljala sam ih na pustom drumu. ta ako im se auto pokvari ili


pogrijee put? I ako kasne, zato Tim nije telefonirao?
Nespokojno sam hodala gore-dolje i molila se na familijaran nain kao to zna svaka
majka: Boe, poalji nekoga da im pomogne. Do sada, to sam kasnije saznala, trio se
nakratko zaustavljao u Fort Vejnu (Fort Wayne), Indijana, da ostavi Dona kod njegove
porodice.
Zdrav razum je govorio da Tim i Dim ostanu preko noi i ujutro nastave svoje
putovanje. Ali kad je zdrav razum prevladavao kod neobuzdane omladine? Bilo im je
preostalo samo osam sati vonje do kue. I mada je to bila najhladnija no u istoriji Srednjeg
Zapada, dva mladia su nastavila put.
Putovali su samo nekoliko kilometara sporednim putem prema Indijana autoputu, kad
su primijetili da motor radi sporije, nepravilnim hodom, i gubi na brzini od oko 15 do 25
kilometara na sat. Tim je nespokojno pogledao Dima. Nipoto ne izlazite noas vani,
prijatelji, ponavljao je radio-reporter. Zabiljeena je rekordna hladnoa od 800F ispod nule,
to znai da bi se izloena koa smrzla za manje od jednog minuta.
Automobil se iznenada trznuo, a zatim zauo priguen rad motora koji je ponovo
usporio. Time, uo se Dimov glas u mraku, neemo valjda ovdje stati, zar ne? Ne
smijemo. Tim je kruto odgovorio dok je pumpao akcelerator: Sigurno emo umrijeti. Ali
umjesto da postigne brzinu, motor je estoko zabrujao, zadahtao i ponovo usporio.
Oko dva kilometra dalje, na vrhu jednog malog prevoja, automobil se zaustavio.
Uasnuti, Tim i Dim su posmatrali jedan drugoga u zamraenoj unutranjosti. Imali su
otvoren pogled preko polja u svim pravcima, ali njihovo vozilo je bilo jedino u vidokrugu.
Po prvi put, suoili su se sa injenicom da su bili u velikoj opasnosti. Nije bilo
saobraaja, zaklona, a nijesu se ak mogla uoiti ni svijetla neke farme u daljini. Bilo je kao
da su se spustili na neku stranu, snijegom prekrivenu planetu. I ta uasna, nevjerovatna
hladnoa! Tim nikad ranije nije iskusio neto tako intenzivno.
Nijesu mogli ii po pomo, to je sada zasigurno znao. On i Dim su bili mladi i jaki,
ali ak i da je utoite bilo negdje blizu, ne bi mogli preivjeti. Hladnoa bi ih ubila za par
minuta.
Neko e uskoro naii. Slua li radio? rekao je Tim, svako na zemlji je noas
unutra osim nas. ta onda da radimo? Ne znam. Tim je jo jednom pokuao da
pokrene mainu, ali klju za paljenje je baznadeno kljocnuo u tiini. Hladnoa koja ledi
kosti je prodirala u unutranjost automobila, i noge su im ve postale ukoene. Boe, molio
se on, odraavajui moju molitvu mnogo kilometara dalje, Ti si jedini koji nam sada moe
pomoi.
Izgledalo je nemogue ostati due u budnom stanju... Onda, kad su ve gotovo bili
utonuli u san, zapazili su bljeskanje farova sa lijeve stranje strane automobila. Ali to je bilo
nemogue. U daljini se prije toga nijesu vidjela nikakva svijetla, nije bilo nade da se iko
pribliava.
Odakle je dolo ovo vozilo? Da li su ve bili mrtvi? Ali ne. Jer neko je pokucao na
vozaev prozor. Da li treba da vas povuem? U nevjerici sluali su taj prigueni poziv. Ali
bilo je stvarno. Njihov spasilac je vozio kamion za lepanje. Da! Oh, da, hvala!
Ubrzo je voza kamiona, ne kazavi ni rijei vie, parkirao kamion ispred njihovog
automobila i zakaio lanac. Poto u to doba nije bilo otvorenih garaa, zamolie ga da ih
povede do Donove kue, gdje bi mogli provesti ostatak noi.

130

Simpozijum Ima li Boga

Gotovo potpuno umotan u krzneni kaput sa kapuljaom koja se sputala do njegovih


oiju, voza je klimnuo na njihov zahtjev ali nita vie nije rekao. Bio je miran, vidjeli su
kako se penje u kamion, oito nezabrinut zbog okolnosti opasnih po ivot u kojima ih je
zatekao.
udno je da ne pokazuje nikakvu znatielju o nama, razmiljao je Tim, a ak nije ni
objasnio odakle dolazi i kako nam se pribliio a da ga ne primijetimo.... I da li je bilo kakvog
natpisa sa strane na kamionu? Tim nije zapazio nikakav.
Podnijee nam veliki raun, u noi kao to je ova. Morau da pozajmim neto novca
od Dona ili njegovog tate.... Ali Tim je bio iscrpljen od iskuenja, i postepeno, kako je bio
nagnut na sjedite, misli su mu odlutale.
Proli su pored dvije zatvorene servisne stanice, zaustavili se da pozovu Dona iz javne
govornice i uskoro se nali u poznatom susjedstvu Fort Vejna. Premda su svijetla bila davno
pogaena i porodice utonule u san, Donova ulica im se inila najprivlanijom ulicom na kojoj
su ikad bili. Voza je paljivo manevrisao slijepom uliicom i zaustavio se ispred Donove
kue. Ukoeni od hladnoe, Tim i Dim su potrali do vrata gdje je Don ekao, a onda se
svalili u toplu kuhinju, napokon na sigurnom. Don je zalupio vrata da ne ulazi ledeni vazduh.
Hej, ta se dogodilo? poeo je, ali Tim ga je prekinuo. Voza tegljaa, Done.
Moram mu platiti. Treba mi...
Samo trenutak. Don se namrtio, gledajui pored svojih drugova kroz prozor.
Napolju ne vidim nikakav kamion za lepanje.
Tim i Dim su se osvrtali okolo, ali ispred kue je bio parkiran samo Timov
automobil. U kristalno jasnoj noi nije se uo nikakav zvuk oslobaanja lanaca, lupanje
vratima ili zvuk motora. Nije bilo ni rauna za Tima, priznanice za potpisivanje, zahvaljivanja
na rastanku ili srean Boi....
Zapanjen, Tim je istrao na drum, ali nigdje se nijesu mogla nazrijeti zadnja svjetla
kako nestaju u daljini, nikakva buka motora se nije ula kroz tihe ulice, apsolutno nieg to bi
ukazivalo na prisustvo kamiona za lepanje.
Onda se Tim zagledao u tragove guma koji su ostali na snijegom pokrivenom drumu.
Ali vidio se samo jedan par koji je vodio do skretnice ka Donovoj kui, i oni su pripadali
Timovom automobilu. (Where Angels Walk, pp.133-135, Joan Wester Anderson)
Spaeni od pobijesnjelog psa
Jednog dana u jednoj stambenoj ulici u Tihuani, Meksiko, Viki je svojim malim sinom
Dojem dijelila pamflete Isus dolazi. Iznenada je iza sebe ula lave i kad se okrenula
ugledala je velikog psa kako tri prema njoj sa isturenim onjacima i zakrvavljenih oiju.
Vidjela je da e ih napasti. Zgrabila je Doja i privila ga na grudi, okreui se od psa tako da
joj je tijelo bilo izmeu psa i djeteta.
Okrenula je glavu da vidi ta pas radi i vidjela kako skae u zrak prama njima. Molila
se za zatitu. Iznenada se inilo da je prestalo svako deavanje. Vidjela je psa zaustavljana
usred vazduha iznad svog desnog ramena kako visi kao da je objeen na ici. Na svoje
uenje vidjela je kako se pas vraa na mjesto odakle je skoio u ueem poloaju sa vrlo
iznenaenim i zbunjenim izgledom lica kao da se pita ta se dogodilo. Iznenada se strano
uplaio i pojurio natrag podvijena repa. Viki je bez sumnje znala da ih je aneo zatitio od
neega to se moglo izroditi u straan dogaaj.

131

Simpozijum Ima li Boga

Spaavanje na planinskom prevoju


Dejl i njegova djevojka Arti su tog dana putovali istono od San Dijega, uputivi se u
planine. Put ih je vodio iznad kanjona i doli su do mjesta gdje je drum pravio otru krivinu
ulijevo oko strme stijene. Iznenada je suprotnog pravca naiao drugi automobil sa njihove
strane druma.
Nije bilo drugog izlaza osim da krenu prema desnoj ivici puta gdje se sputala otra
litica. Dejl se nepregao koliko je mogao ne bi li izbjegao auto koji im je iao u susret iji
voza je bio pijan, ali uzalud. U oajanju skrenuo je jo udesno i osjetio kako je auto lagano
propalo poto su prednji tokovi potpuno sili s puta u zrak.
Drugo auto se prevrnulo na bok iza njih zamalo ih promaivi i palo preko litice. Dejl
je odmah vratio auto na drum i zastao. Znao je da se upravo neto udno dogodilo i vratio se
da potrai drugi automobil i tragove guma da potvrdi ono to je mislio da se desilo. Sa
sigurnou je mogao utvrditi gdje je njegov auto bio sklizuo s puta i tragove koenja kako
nestaju sa druma a onda se opet vraaju. Ovo iskustvo ga je pratilo itavog ivota kao
svjedoanstvo o Bojoj zatitnikoj brizi.
Upozorenje na opasnost
Margareta je svakog jutra izvodila psa u etnju. Njen mu, Pol (nijesu njihova prava
imena) je navee radio isto. Ispred njihove kue preko prometnog druma nalazio se park, i Pol
je obino tamo vodio psa. Bio je povuen ovjek koji je uivao u samoi i rijetko pokazivao
svoja osjeanja. Jedne aprilske veeri oko 21 sat, Pol je krenuo sa psom na uobiajeni izlet.
Nikad nijesam u garai posle veere, priala je Margaret. Ali te veeri, desilo se da
mi neto zatreba. Vrata garae bila su otvorena iako se napolju gotovo bilo smrailo. Savreno
jasno sam vidjela Pola kako silazi sa druma na trotoar. Pol je morao da eka nekoliko
trenutaka dok se saobraajna guva nije prekinula. Dok je tamo stajao, Margareta je ula
glasno dozivanje. Pol! To je bilo sve. Bio je to muki glas, najljubazniji glas koji sam ikad
ula, kae Margareta.
Du naeg puta bilo je rastinje, i pretpostavljala sam da na susjed, skriven od mog
pogleda zidom garae i zelenilom, doziva Pola.
Ali poznavala sam njegov glas, a ovaj divni glas nije bio njegov. Onda sam se sjetila
da susjed i nije bio kod kue. Pol izgleda da nije uo taj glas. Moda joj se samo uinilo. Ili
je to bilo zavijanje vjetra? Ali vjetra nije bilo. Neko iz auta u prolazu? Ali glas je dolazio iz
njenog smjera, kao da je taj ovjek bio blizu. Zbunjena, Margareta se pitala ta da uini, ako
je neto uopte trebalo.
Kad je njen mu poeo silaziti sa plonika, onaj ljubazni glas ga je opet pozvao po
imenu. Pol! Sada je Margareta vidjela kako se Pol zaustavlja. Da li je ovaj put uo glas?
Iznenada je jedno veliko drvo iz parka poelo padati prema drumu, lagano, gotovo kao na
usporenom snimku, sve dok se nije uz veliku lomnjavu sruilo preko staze u parku, dok su
najdue grane skoro dosezale do drugog kraja ulice. Tano na mjesto kuda je Pol uvijek
prelazio, i gdje bi se za koji trenutak naao da ga onaj glas nije zaustavio. Zapanjena,
Margaret je zurila u drvo.

132

Simpozijum Ima li Boga

Pol je na svoj uobiajeni neemotivni nain preao ulicu, zaobiao drvo, za trenutak ga
pogledao i nastavio svojim putem. Ali kad se vratio imao je vremena da razmisli. Neko me
je pozvao po imenu, rekao je Margareti. To se desilo dvaput. Da li si uo glas? Da. Pitam
se da li si i ti. Ali nikoga nije bilo u okolini, ako ti nijesi koga vidjela. Ne, nijesam,
rekla mu je Margareta. A iz garae sam imala dobar pogled.
Posmatrali su jedno drugo. Dakle, progovorio je Pol na svoj uobiajeno tih nain,
morao je to biti moj aneo uvar. (Where Angels Walk, pp.133-135, Joan Wester
Anderson)
DVA LINA ISKUSTVA
Dva poslednja iskustva koja u vam veeras izmijeti su moje lino svjedoanstvo kako
mi je Bog pomogao u trenucima potrebe. Iako to nijesu bile situacije opasne po ivot, ili
dramatine kao iskustava o kojima smo sluali, godinama su mi sluile kao podstrek kad sam
bio kuan na sumnju da li Bog uopte brine o meni.
Kad je auto stalo
Bilo je to u julu 1942. godine kad sam se kao osamnaestogodinjak suoio sa pitanjem
da li da se oenim sa djevojkom koju sam volio ili iao nekoliko godina. Njeni su vrili
pritisak da se vjenamo, ali osjeao sam se nespremnim za takvu odgovornost, jer cilj mi je
bio otii na koled i postati propovjednik.
Konano iz ljubavi prema njoj, i zbog pritiska koji su vrili njeni roditelji, nerado sam
pristao i dolo je do zaruke. Napravljeni su planovi za vjenanje, odtampane pozivnice i
pripremljeni svadbeni darovi za mladu.
Sada je pritisak postao intenzivniji, ali jo uvijek nijesam bio naisto oko ove situacije.
Osim toga, ni moji roditelji nijesu blagonaklono gledali na taj brak, prvenstveno zato moje
mladosti i emocionalne nezrelosti. Mislili su da bi to bila velika greka.
Osjeao sam da moram opozvati vjenanje, ali nije bilo naina da to i uradim. Iz dana
u dan moje ubjeenje se poveavalo ali nijesam mogao natrag. Kad su dati svadbeni darovi i
pripremljene pozivnice za slanje, pritisak se pojaao.
Bila mi je potrebna pomo, boanska pomo odozgo. Ozbiljno sam se molio i odluio
da moram ii i kazati joj kako se osjeam, jer nije nita znala o mojim osjeanjima. Povrh
svega, nikako je nijesam elio povrijediti. Znao sam da ako sada opozovem vjenanje to bi joj
slomilo srce. Takoe jo nijesam bio naisto sa samim sobom da li da raskinem sa njom ili ne.
Plaio sam se tog susreta iz straha da ne promijenim miljenje kad je ugledam, jer sam je
zaista volio.
Neprekidno sam se molio Bogu da mi pomogne, da mi da neki znak kako bih znao ta
je bila Njegova volja u svemu ovome. Traio sam od Gospoda da, ukoliko se neemo
vjenati, dobijem nedvosmislen znak koji se ne moe okarakterisati kao sluajnost.
Uinivi tako, uao sam u svoj mali bjuik iz 1931. i krenuo na oko 50 kilometara
dug put, ne znajui kakva e biti moja odluka. Dok sam vozio drumom koji je prolazio
izmeu nekih brda, odjednom je maina stala, ba kao da je neko okrenuo klju za paljenje.
Pomjerio sam se sa strane puta pitajui se ta se moglo dogoditi.

133

Simpozijum Ima li Boga

Poto sam bio sklon mehanici, iziao sam, podigao haubu i provjerio ice na kalemu,
ali sve je izgledalo kako treba. Zatim sam skinuo razvodnu kapu sa koje je osam ica ilo na
svjeice, da provjerim mjesta za otvaranje i zatvarenje koja prave iskru za paljenje svjeica. I
na moje iznenaenje, dio zvani rotor, koji prenosi varnicu do svake od osam sveica dok
rotira oko svoje osovine, je leao po strani ovih spojeva. Dakle rotor se lako uklapa na
osovinu koja dolazi iz motora kroz razvodnik. Rotor se postavlja na nie na kraju osovine oko
1 do 2 santimetra. Jedini nain na koji je rotor mogao sii sa osovine je da se polomi, ili da se
smakne kapa razvodnika, ali ni jedno ni drugo se nije desilo.
Stajao sam tu u udu kako je Bog odgovorio na moju molitvu. Nije bilo naina da se
ovo shvati kao koincidencija. To je bio prvi od dva znaka koji mi je Gospod dao upuujui me
da moram otkazati planove za vjenanje.
Zapanjen onim to se upravo desilo, vratio sam rotor na svoje mjesto, privrstio kapu
na razvodniku, i uao u auto. Odmah sam upalio i imao sledeih nekoliko kilometara savrene
vonje.
Tek to sam bio skrenuo iza ugla na raskrsnici nakon zaustavljanja ispred znaka stop,
kad se auto opet poelo joguniti ali ovoga puta drugaije. Ponaalo se kao da nema goriva,
premda je skazaljka pokazivala da je ostalo jo rezervoara. Stao sam sa strane, i jo jednom
podigao haubu, pitajui se ta se sada dogodilo. Pomislio sam da se karburator nije zaepio od
prljavtine, ali vod je bio ist. Dok je dovod za gorivo bio raskaen, pokrenuo sam starterom
motor da vidim da li radi pumpa za gorivo. Besprekorno je funkcionisala. Ponovo sa spojio
stranji dovod na karburatoru i pokrenuo auto, koje je opet savreno radilo.
Teka srca ali uz izvjesno olakanje, nastavio sam put namjeravajui da vidim svoju
djevojku i saoptim joj svoju odluku. Ali to sam se vie pribliavao njenoj kui, to mi bivalo
tee. Nijesam se mogao suoiti sa njom. Konano, jedan blok od mjesta na kojem je ivjela,
zaustavio sam se kod telefonske govornice da je pozovem. Nikad nije saznala da sam bio tako
blizu. Na kraju se udala i dobila tri djevojice. Ali znam da sam donio pravu odluku jer me je
Gospod proveo kroz niz okolnosti kad mi je bila potrebna pomo.
Izgubljeno naeno
Bilo je to u ljeto 1946. godine. Tada sam bio mladi od 22 godine. Tog ljeta bio sam u
najam kod farmera koji su bili vlasnici prostranih polja rie u sjevernoj Kaliforniji. U vrijeme
ovog dogaaja, zadatak mi je bio da ponjem polje od 700 rala lucerna. Poinjao sam rano
izjutra izvozei traktor i radei pod njegovim svijetlima do kasno u no. Te noi oko 23 sata
vratio sam traktor natrag u itnicu, uao u svoj automobil i vozio do mjesta gdje sam
stanovao.
Kad sam poeo prazniti depove da skinem odjeu i pripremim se za spavanje, na
svoje zaprepaenje shvatio sam da mi novanik nije u depu. Naravno, to me je vrlo
zabrinulo, jer sav moj novac i vrijedne identifikacione kartice su se nalazile unutra. Smjesta
sam iziao do svog auta da vidim da mi nije moda sluajno ispao iz depa na povratku kui.
Ali tamo ga nije bilo. Te noi jedva da sam oka sklopio, zabrinut da li u ga i kako nai.
Molio sam se, ali priznajem da nijesam imao puno vjere. Vrlo rano sledeeg jutra,
krenuo sam na farmu, pratei jueranje tragove traktora, ali novanika nigdje nije bilo. To je

134

Simpozijum Ima li Boga

znailo da se desio najgori mogue scenario novanik je bio negdje u polju od 700 rala, i to
je jo gore, vjerovatno je bio zatrpan i prekriven ponjevenim lucernom.
Teko je zamisliti osjeanje bespomonosti koje me je obuzelo na putu prema polju,
koje se inilo da nema kraja. Gdje bi mogao biti moj novanik? Ovo je bilo jo tee od traenja igle u plastu sijena, jer nijesam imao pojma gdje bi mi novanik mogao ispasti iz depa.
Sa tim mislima koji su mi se motale po glavi, besciljno sam tumarao poljem, osvrui
se na sve strane, ali naravno nigdje ga nije bilo na vidiku. No neko vrijeme sam nastavio
potragu, tihi se molei dok sam hodao. Konano, jalovost bilo kakvog daljeg traenja bila je
oita, i prosto sam odustao.
Stojei na prostranoj nizini, pognuo sam glavu, poslednji put molei za pomo. Kad
sam zavrio i otvorio oi, na svoje krajnje zaprepaenje, moj novanik se nalazio na manje
od jedan metar dalje. Nijesam mogao vjerovati svojim oima, jer sam upravo pred molitvu
posmatrao taj predio.
Vjerujte mi da sam toga bio vrlo srena osoba, hvalei Boga za ovaj divan odgovor na
moje molitve. Mnogo puta kasnije, u trenucima obeshrabrenja, podsjeao sam se ovog
iskustva kao ivog dokaza da je Bog uvijek sa nama i nikad nas ne naputa ak i kad sve
izgleda izgubljeno.

REZIME
Vidljiva, opipljiva uda i boanske intervencije o kojima smo sluali veeras,
demonstriraju Boju nedokuivu ljubav i elju da spase ne samo nae fizike ivote, ve one
vanije duhovne.
Moda nijeste nikad imali neko ovako dramatino iskustvo kao to su ova, ali svakog
od vas podupire Boja svemona ruka od trenutka zaea u majinoj utrobi. Nikad neemo
znati, dokle ne doemo na novu zemlju i budemo razgovarali sa svojim anelima uvarima,
koliko puta smo bili zatieni i izbavljeni od sigurne smrti ili povrede.
Svaki udisaj i izdisaj je po Njegovom doputenju. Svaki otkucaj naeg srca je zbog
Njegove ljubavi prema nama. itava priroda objavljuje Boju ljubav. Prekrasno cvijee u
polju, cvrkut ptica, milijarde ivotinja, areni leptiri, morska stvorenja, drvee u umi, ito
koje se talasa, zelena prostranstva, sve nam kazuje da je Bog ljubav. Svakodnevni blagoslovi
nam kazuju da Bog brine. Zalasci sunca, plavo nebo i valoviti bijeli oblaci, velianstvene
planine, i ak snaga oluje i tutnjava okeana, uvjeravaju nas u Njegovu panju, i otkrivaju
neuporedivu ljubav naeg nebeskog Oca, koji nam je sve ovo dao preko svog jedinorodnog
Sina.
Poreenja radi, pouzdano znamo da ako bi Bog dozvolio neprijatelju da radi sa nama
to hoe, svi bi bili poput ivih leeva, podreeni Sotoninom carstvu dok nas smrt ne uzme.
Nije li ovaj dokaz o Bojoj sili da nas sauva i spase NAJVEE SVJEDOANSTVO OD SVIH o
Njegovom karakteru, koje je ljubav?
Danas se velika borba izmeu Hrista i Sotone svakodnevno odigrava u svakom
pojednicu na svijetu. Nebeski aneli uurbano rade na iznoenju poslednjih upozorenja i
poruka ovjeanstvu prije kraja svijeta ili vremena probe za ovjeka.

135

Simpozijum Ima li Boga

Oni djeluju iza scene, kao nai tajni agenti, nevidljivi za ljudsko oko, pomaui
ljudima u vrijeme potrebe i kriza i dajui snagu onima koji se u samrtnoj borbi opiru
neprijatelju koji trai njihovo unitenje.
S druge strane, sada, vie nego ikada ranije, Sotona i njegovi aneli nastoje da prevare
i obmanu itavi svijet izokretanjem injenica, lanim naukama i teorijama. Evolucija i
porijeklo ovjeka su kulminacija njihovog zlog djelovanja. Rad Sotoninih anela u
spiritistikim pojavama, koji demonstriraju svoje sposobnosti kroz paranormalne
manifestacije, ubrzava pripremanje svijeta za njegovu veliku finalnu obmanu koja uskoro
dolazi na svijet imitiranje drugog Hristovog dolaska.

NA KRAJU OVE SERIJE PREDAVANJA


Sada kada smo doli do kraja nae serije i izloili dokaze koji podupiru stvaranje,
vrijeme je da kratko rezimiramo ono to smo nauili.
Prvo smo doli do saznanja da Bog daje svijetu vremena da upozna istinu, iznosei na
svjetlost dana neke istine koje su dugo vremena bile skrivene, a sada je vrijeme da ih svijet
zna. Uzurpator i knez ovoga svijeta Sotona je dugo radio na svoj nain, i bilo mu je doputeno
da hiljadama godina demonstrira svoju vrstu vladavine za koju je u poetku tvrdio da je bolja
od Boje. On je svoje lai propagirao kao istinu. Njegova teorija evolucije i kako je postalo to
to je postalo poslednja je u nizu obmana koje imaju za cilj varanje ovjeanstva i njegovog
odvoenja do gubitka vjenog ivota.
Na prvi govornik, Roe Morno, nam je ispriao kako je 1700-tih Sotona sazvao sve
svoje zle anele na veliki sabor, kako im je obrazloio svoju strategiju o obmanjivanju svijeta
o dolasku novog svjetskog poretka, o svojim namjerama za uvoenje nove teorije zvane
evolucija, i kako e sve to zaodjenuti platom lane nauke. On je rekao da e preko ovih
sredstava nastojati da diskredituje i uniti Boga i Njegovu Svetu Rije. Sada 300 godina
kasnije, moemo da vidimo koliko je bio uspjean dok nesveti ogranieni umovi zaokupljaju
panju svijeta njegovim laima.
Mogli smo zapaziti za ovih 11 subotnih veeri kako je Bog nainio svoj pokret za
iznoenje istine i demaskiranje neprijatelja. Dopustili smo da ova istina nosi svjedoanstvo da
ima Boga i da je On koji kae da jeste, a Biblija Njegova Rije.
uli smo izlaganje Donatana Greja o svjedoanstvu antropologije i bili zapanjeni
iznijetim dokazima. Jednako zapanjujua su i otkria Rona Vajata i svjedoanstvo
arheologije. Divili smo se istarivanju Roberta Dentrija koji je otkrio polonijumske oreole,
to dokazuje da su granitne stijene, zemljina kima, trenutno ule u postojanje.
Zatim smo sluali doktora Dana Smuta, naunika kosmologa, koji je iznio dokaze iz
svemira koji podravaju trenutno stvaranje naeg univerzuma, i da je jedan beskonani,
svemoni um jedini zadovoljavajui odgovor i objanjenje kao je sve to nastalo. On je
pokazao kako je veliki prasak u stvari mogao biti trenutak kad je Bog stvorio univerzum.
Dok je Dord Vandeman prezentovao svoje informacije, vidjeli smo kako itava
priroda na planeti svjedoi i potvruje Boje postojanje. Zatim sam ja u osmom predavanju
govorio o matematikim dokazima, u kojem sam podijelio sa vama rad Ivana Panina i njegova

136

Simpozijum Ima li Boga

otkria broja sedam i njegovih mnoina koje se mogu zapaziti kroz itavu Bibliju. Uslijedio je
svjedoanstvo istorije Izraela kad se Ron Vajat vratio po drugi put.
Zatim smo sluali Dima Pinkoskog, koji nam je pokazao kako ak i evolucija
podupire stvaranje naeg svijeta. Potom je dola na red moja prezentacija o ispunjenju
biblijskih proroanstava. I konano veeras smo uli lina svjedoanstva ljudi koji su osjetili
vostvo Boje ruke.
Ako posle svega ovoga u publici ima jo nekog ko i dalje vjeruje u evoluciju i lagani
razvoj svemira, plaim se za duu te osobe. Ona je u smrtnoj opasnosti gubitka vjenog
ivota. Vjerovati u neku lanu teoriju preko Biblije je odbijanje Boje istine, to u stvari
predstavlja proglaavanje Boga laovom. Kakav god razlog imali za nedoputanje Duhu
istine, koje je Boji Sveti Duh, da utie na vae umove, molim vas da se svoga dobra radi
probudite za istinu. Ne oaloavajte Bojeg Duha. Molite se za istinu da vam se otkrije.
Nemate ni trenutka za gubljenje.

ZAKLJUAK
Dakle, dragi prijatelji i studenti, privodimo kraju ovaj simpozijum za koji ete se,
vjerujem, sloiti da je bio vrlo podsticajna serija predavanja. Na kraju, elio bih da neto
pitam one koji su moda jo uvijek neosvjedoeni o Bogu i Njegovoj knjizi, Svetom Pismu.
Kakav odgovor imate na dokaze koje prezentuje Bog nebeski protiv evolucije i tvrdnji ljudi
da On ne postoji? ta je va dokaz? Odgovoriemo za vas. NE MOETE izloiti nita to se
moe odrati pred istinom.
Bog je na efektan nain demaskirao neprijatelja tako da svi mogu znati istinu.
Poznaete istinu i istina e vas izbaviti. Bog nie svoje dokaze, branei svoju Rije
argumentima koji se ne mogu porei. Nema sumnje, pojavie se jo dokaza. Bog je za sve koji
ele znati istinu obezbijedio priliku da je nau. U ovim danima posletka ovoga svijeta, Bog
iznosi svoje dokaze protiv briljivo smiljenih mahinacija neprijatelja, tako da ni jednom
klevetniku istine ne ostaje da ita kae u odbranu njihovih vjerovanja.
POSTOJI BOG, I ON JE KOJI KAE DA JESTE! ON OTKRIVA ITAVOM
NEVJERNOM SVIJETU SVOJE PRISUSTVO NA TAKAV NAIN KOJI NE OSTAVLJA
SUMNJE NA IIJI UM. NEKA ONI KOJI GOVORE DA NEMA BOGA ODRIU
NJEGOVO POSTOJANJE AKO HOE. BOG E ODBRANITI SVOJU STVAR I
PRIZNAE GA CIJELI SVIJET.
Svi vi koji ste prisustvovali ovoj seriji ste pojedinano odgovorni za svjetlost koja vam
je data. Svako od vas se nalazi pred Bojom sudskom palicom. Od svakoga e se traiti da
donese odluku kome e sluiti. Na tasu je va vjeni ivot ili smrt, zavisno od izbora koji
napravite.
Bog nikad nije niti e danas prisiljavati ikoga da mu slui. On preklinje i poziva
svakoga od nas da stupi s Njim u odnos koji e trajati koliko i vjenost, odnos sree i radosti,
bez patnje ili bilo kakve alosti, gdje nema smrti i plaa. Hoete li, prijatelji moji, prihvatiti
ovaj udesni dar koji je pripravio na Spasitelj, dar Njegovog ivota za vae spasenje? Vjeni
ivot eka na vau odluku. Ne odbacujte ga vie. Neka Njegov Sveti Duh ue u vaa srca.

137

Simpozijum Ima li Boga

Zamolite i potraite ga svim srcem svojim i primiete odgovor. Vi ste ili Njegovi ili pripadate
neprijatelju ljudskih dua. Odluka je samo vaa.
Priznajem da je prvenstvena namjera ovog seminara bila da vas dovedem do take
odluke za Boga razvijanjem dokaza o Njegovoj fantastinoj, nedokuivoj ljubavi. Zar ga
neete prihvatiti danas? To je pitanje! Hvala vam na podrci tokom ove serije i neka vas Bog
blagoslovi. Ukoliko imate nekih pitanja, ostau ovdje posle sastanka da pokuam odgovoriti
na njih. Moda bismo mogli, ako ste zainteresovani, imati jo jednu ovakvu seriju u
budunosti.
Na kraju najvanije
Najvei imperativ i neophodnost za nau vjenu budunost, za svakog ponaosob, je
poznavati istinu o Bogu na LIAN NAIN. On nam iznosi svoju istinu kroz razne dokaze.
Nadam se i molim da je ovaj seminar ispunio svoju svrhu u vaem ivotu i otvorio vam um
tako da vie ne morate postavljati pitanje o istinskom porijeklu ove planete i zabludama
evolucije. Ako su ovi sastanci to postigli, onda su ispunili svoj primarni cilj.
Naa je nada i molitva da sada svako od vas ima jasniji uvid u veliku borbu koja se
vodi za svaiju duu. Ukoliko u publici ima nekog ko se jo nije pomirio sa Bogom, nadam se
da e to ubrzo uiniti. Isus dolazi vrlo skoro, hoete li biti spremni da ga doekate? Neka vas
Bog blagoslovi dok tragate za svjetlou i istinom.
_____________

138

You might also like