SUPERIORNOST ZNANJA PRVIH NAD ZNANJEM POTONJIH - Hafiz Ibn Redžeb El-Hanbeli

Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetul-haqq.com
www.kelimetul-haqq.org
kelimetul_haqq@hotmail.com
Prijevod:
Eb Ahmed
Unos teksta:
Eb Hafsa
Obrada i prelom teksta:
Eb Ahmed
Dizajn korice:
Eb Ibrhm
tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
VANA NAPOMENA !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela
bez odobrenja izdavaa je veoma
pohvaljeno i preporuljivo
hafiz Ibn Redeb el-Hanbeli
Superiornost
znanja prvih nad
znanjem potonjih
Plav, Sandak
ewwal 1437. hidretske
juli 2016. godine
Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih
Ibn Redeb
Rekao je Allhov Poslanik Muhammed,

sallallahu alejhi we sellem:
''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vladarem.'' 1
''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga
vladar ubije.'' 2
''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer
mu rije istine nee pribliiti as smrti, niti mu
umanjiti nafaku.'' 3
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima'' od

Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija
2
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha
hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija
Ibn Redeb
Ibn Redeb
PRVO POGLAVLJE
Sva hvala i zahvala pripada Allhu. Neka Allh
obaspe velike salawte i selme na Muhammeda, njegovu
porodicu i ashbe. A potom:
Ovo je kratak govor o znaenjima znanja i njegovoj
podjeli na ono to je korisno i ono to nije, 4 kao i napomene u pogledu odabranosti znanja selef nad znanjem
khalef. Pa mi kaemo, traei Allhovu pomo, a nema
snage niti pomoi osim od Njega:
U Svojoj Knjizi Allh ponekad spominje znanje na
hvale vrijedan nain, spominjui ga kao korisno znanje,
a na drugim mjestima na ukora vrijedan nain, spominjui ga kao znanje od koga nema koristi.
1.1 KORISNO ZNANJE
to se tie prve kategorije (korisnog znanja), primjer
toga se nalazi u rijeima Allha Uzvienog:
Vidi Ibn AbdulBerr, Dmi Bejn el-'Ilm, 1.tom, 622.str.

pa nadalje, i Ibnul-Qajjim, El-Fewaid, 127. i 154. str.
4
Ibn Redeb
''Reci: ''Jesu li isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'' 5
''Allh svjedoi da nema drugog boga osim Njega, a i

meleki i ueni, i da On postupa pravedno.'' 6

''Reci: "Gospodaru moj, ti znanje moje proiri!''' 7
''Allha se boje od robova Njegovih ueni.'' 8

Primjer ovoga postoji i u onome to Allh, slavljen
neka je On, spomenuo u prii o demu. On ga je poduio imenima svih stvari, a onda ih je predstavio melekima koji su rekli:
sra ez-Zumer, 9. jet
sra lu 'Imrn, 18. jet
sra T-H, 114. jet
sra Ftir, 28. jet
Ibn Redeb
"Slavljen neka Si, mi znamo samo ono emu si nas Ti

poduio; Ti si Sveznajui i Mudri." 9
Dalje, znaenje toga se moe vidjeti u onome to je
Allh, Slavljeni i Uzvieni, spomenuo u prii o Mus'u,
'alejhis-selm, koji je pitao Hidra:
"Mogu li da te pratim, da me poui onome emu si ti

ispravno pouen?" 10
A ovo nije bilo nita drugo nego korisno znanje.
tavie, mi smo obavijeteni o ljudima koji su primili znanje, ali im njihovo znanje nije bilo od koristi. Ovo
znanje, smo po sebi, je korisno, ali se onaj kome je ono
bilo darovano nije od njega okoristio. Allh Uzvieni
kae:
''Oni kojima je nareeno da prema Tevratu postupaju,

pa ne postupaju, slini su magarcu koji knjige nosi.'' 11
sra el-Beqare, 32. jet
10
sra el-Kehf, 66. jet
11
sra el-Dumu'a, 5. jet
Ibn Redeb

''I kai im vijest o onome kome smo dokaze Nae dali,
ali koji se od njih udaljio, pa ga je ejtn dostigao i On
je zalutao. A da smo htjeli, mogli smo ga njima (tim
dokazima) uzvisiti, ali se On ovom svijetu priklonio i
za svojom strau krenuo.'' 12
''I poslije njih ostala su pokoljenja koja su Knjigu

naslijedila i koja su kupila mrvice ovoga prolaznog
svijeta i govorila: "Bie nam oproteno!" A ako bi im
opet dopalo aka tako neto, opet bi to inili.'' 13
''Allh ga je zabludio i pored znanja.'' 14

12
sra el-E'rf, 175. i 176. jet
13
sra el-E'rf, 169. jet
14
sra el-Dthije, 22. ili 23. jet
10
Ibn Redeb
Jedno od objanjenja ovog jeta je da ga je Allh

poslao u zabludu uprkos njegovog znanja.
1.2 BESKORISNO ZNANJE
to se tie druge kategorije, znanja koju je Allh
spomenuo na nain zabrane (u smislu kuenja), primjeri
toga mogu biti naeni u Njegovom spomenu magije
(sihra):

''Uili su ono to e im nauditi i od ega nikakve
koristi nee imati, iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada nee nikakve sree na onome svijetu
imati.'' 15
On takoer kae:
15
11
Ibn Redeb
''Kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili,

oni su se znanjem koje su imali diili i snalo ih je ono
emu su se stalno rugali.'' 16

''Oni znaju samo spoljanju stranu ivota na ovom
svijetu, a prema onom svijetu su ravnoduni.'' 17
1.3 PODJELA ZNANJA U SUNNETU
Iz ovog razloga sunnet takoer dijeli znanje na ono
to je korisno i na ono to nije, upuujui nas da traimo
utoite od znanja koje nije korisno i da (Allha) molimo
za znanje koje je korisno.
Muslim biljei od Zejda ibn Erkama da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj govoriti:
O Allhu, utjeem Ti se od znanja koje ne koristi, od
srca koje se ne boji, od due koja nije zadovoljna i od
dove koja se ne prima. 18
16
sra Mu'min/Gfir, 83. jet
17
sra Rm, 7. jet
18
hadth je zabiljeio imm Muslim, broj 2722
12
Ibn Redeb
Sakupljai Sunena 19 su takoer ovo zabiljeili putem razliitih lanaca od Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem.
U nekim od njih postoje rijei:
...od dove koja se ne uje.
A u drugima postoji dodatak:
...utjeem Ti se od ovo etvoro...
En-Nes'i biljei od Dbira da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj doviti:
O Allhu, molim Te za znanje koje koristi i utjeem Ti
se od znanja koje ne koristi. 20
Ovo je takoer zabiljeio Ibn Mde, a njegov citat
je da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: Molite Allha za korisno znanje i traite utoite kod Allha od znanja koje ne koristi. 21
Et-Tirmidh broj 3482, Nes' broj 5472, 5538 i 5539, Ibn

Mde broj 250 i Eb Dwd broj 1533 od Eb Hurejre
19
Ne nalazi se kod en-Nes'ija, Sugra ili Kubra. Ovaj citat je

zabiljeio Ibn Hibbn (broj 82) i el-Hajthem (Medme'uzZew'id, 10. tom, 181. str.) i rekao je da je isnd hasen
20
hadth je zabiljeio imm Ibn Mde broj 3843. El-'Irq

(Takhrd el-Ihj, 1. tom, 31. str.) ga je proglasio hasenom, kao
to je uradio i Hajthem (10. tom, 182. str.). Es-Sujt (Ed21
13
Ibn Redeb
Et-Tirmidh ga je takoer zabiljeio od Eb Hurejre

sa rijeima: O Allhu, okoristi me onime ime si me
poduio i podui me onome to e mi koristiti i poveaj
mi znanje. 22
En-Nes'i je zabiljeio od Enesa da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj doviti rijeima: O Allhu, okoristi me onime ime si me poduio,
podui me onome to e mi koristiti i opskrbi me znanjem koje e mi koristiti. 23
Eb Nu'ajm biljei od Enesa da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj govoriti: O
Allhu, molim Te za mn koji traje jer mn moe i
Dmi'us-Sagr broj 4702) ga je proglasio sahhom, ali je

Munw rekao da je ispravan stav da je ovaj hadth hasen
citirajui el-'Al'ija, a to je potvrdio el-Albn u Es-Sahha
broj 1511 i u Sahhul-Dmi broj 3635
hadth su zabiljeili immi et-Tirmidh broj 3593 i Ibn Mde
broj 251 i 3833. Hadth je hasenom ocijenio es-Sujt (broj 1506),
a sahhom el-Albn u Sahh et-Tirmidh broj 2845 i Sahh Ibn
Mde broj 203 i 3091
22
ne nalazi se u en-Nes'iju Es-Sugra, ve ga je zabiljeio esSujt u El-Dmi' el-Kebr, 1. tom, 387. str. koji ga upuuje
na Tajlisija. Ovaj hadth je sahhom proglasio Hkim (broj
1879), sa ime se sloio i edh-Dheheb
23
14
Ibn Redeb
nestati, i molim Te za znanje koje koristi jer neko znanje moe biti beskorisno. 24
Eb Dwd biljei hadth od Burejde da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Zasigurno
neki oblici govora (bejn) su sihr, 25 a neko znanje je
neznanje. 26
hadth je zabiljeio imm es-Sujt (Ed-Dmi'ul-Kebr, 1.

tom, 387. str.) gdje navodi hadth sa istim znaenjem i upuuje
ga na Eb Nu'ajma (El-Hilje...)
24
Vidi Ibn Hader, Fethul-Br, 10. tom, 238. str. i Ibn

Hibbn, Rewdatul-'Uqal, 179. str. Hattb (A'lm elHadth, 3. tom, 1967. str.) je rekao: Bejn (govor) je od dvije
vrste: 1. Ono ime je namjeravano znaenje izraeno jasno, u kojem
god jeziku to bilo i ova kategorija se ne smatra sihrom; 2. Ono gdje
je namjeravano znaenje izraeno u elokventnim, pametno
razraenim frazama, zasnovano na specifinim pravilima tako da
onaj koji slua uiva u sluanju rijei i one djeluju na smo njegovo
srce. Ova kategorija je ono to je poistovjeeno sa sihrom jer ono
oarava i vara srce i nadvladava duu do te mjere da lice stvarnosti
moe biti pretvoreno u iluziju i da onaj oaran moe da vidi samo
ono to govornik eli da on vidi. Ova kategorija moe biti koritena
na preporuljiv nain i na ukora vrijedan nain. to se tie
preporuljivog naina to je uputiti osobu prema istini i koristiti ove
metode da se pomogne istina... A to se tie ukora vrijednog naina,
to je uputiti osobu prema btilu (lai) ili ga umotati u zabunu tako
da on istinu vidi kao btil, a btil kao istinu. Ovo je potpuno
prezreno i poistovjeeno je sa onim to je potpuno prezreno, tj.
sihrom.
25
hadth je zabiljeio Eb Dwd broj 5012. Njegov isnd je

daf, kao to je to rekao el-Irq u Takhrd el-Ihj, 1. tom, 31.
str., a od njega citirao Munw (2. tom, 666. str.). Dafom ga je
26
15
Ibn Redeb
Sa'sa'ah ibn Sewhn je objasnio da rijei: ...a neko

znanje je neznanje znae: Uenjak optereti sebe znanjem
koje ga se ne tie i kojim on postaje neznalica. 27
Objanjeno je takoer i da to znai: Ono znanje koje
donosi samo tetu i ne koristi je zapravo neznanje, 28 a to je
zato to je nepoznavanje toga bolje nego znanje o njemu.
A ako se shvati da ako je onaj koji to znanje ne zna
u boljem stanju nego onaj koji ga je nauio, onda je ovo
znanje zapravo gore nego neznanje. Takav je sluaj sa
sihrom i drugim vrstama znanja koje teti ovjekovom
vjerskom ili dunjlukom blagostanju.
proglasio i es-Sujt (broj 2458), a to potvrdio i el-Albn u

Daf el-Dmi broj 1991. Meutim, prva polovina je
autentino preneena od grupe ashb, a za analizu njihovih
predaja pogledaj: Arna't Tahqq Musned Ahmed broj 2424,
4342 i 4651
predaju je zabiljeio eb Davd broj 5012 i Eb 'Ubejd (El'Azbn, 1. tom, 430. str.)
27
Ibn el-Ethr (En-Nihje, 1. tom, 322. str.) je rekao: Reeno

je takoer da to znai da ovjek ui ono za ijim uenjem nema
potrebe, kao to je astronomija, u isto vrijeme ignoriui ono za im
je u potrebi za svoj vjerski ivot, kakvo je znanje Knjige i sunneta.
Pogledaj takoer Ibn Hader, 9. tom, 202. str.
28
16
Ibn Redeb
DRUGO POGLAVLJE
2.1 OGRANCI NEKORISNOG ZNANJA
Objanjenje nekih od ogranak nekorisnog znanja je
preneeno od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem.
Eb Dwd u djelu El-Mersl biljei od Zejd ibn
Eslema da je reeno: Allhov Poslanie, kako je zadivljujue znanje te i te osobe! On je upitao: Znanje ega? Oni
su odgovorili: Znanje porijekla ljudi. On je rekao: Znanje toga nije od koristi, a neznanje toga ne donosi tetu. 29
Eb Nu'ajm u djelu Rijd el-Mute'allimn biljei
ovaj hadth preko Beqijje od Ibn Durejda, od 'At'a, od
Eb Hurejre od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. Ova verzija spominje da su oni odgovorili: On je
najueniji od ljudi u pogledu porijekla Arap, poezije i razlik
koje su postojale meu Arapima, a na kraju ove verzije
stoji: Znanje je od tri vrste, sve nakon toga je viak:
nedvosmislen jet Qur'na, utemeljeni sunnet i praved-
hadth je zabiljeio imm Eb Dwd u El-Mersl, 50. i 51.

str. Hadth su proglasili da'fom es-Sujt (broj 5474) i el-Albn
(Da'f el-Dmi broj 3725). Pogledaj Munw, 4. tom, 431. str.
29
17
Ibn Redeb
no nasljedstvo. 30 Lanac prenosilaca ove verzije nije

autentian. Beqijje je mudellis, inio je tadls izbjegavanjem da spomene prenosioca koji nije povjerljiv.
Kraj ovoga hadtha su takoer zabiljeili Eb Dwd
i Ibn Mde od 'Abdullha ibn 'Amra ibn el-'sa da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Znanje je od tri vrste, sve nakon toga je viak: nedvosmislen jet Qur'na, utemeljeni sunnet i pravedno nasljedstvo. 31 32 U njegovom lancu predaje nalazi se
'AbdurRahmn ibn Zijd el-Ifrq koji je dobro poznat
kao slab prenosilac.
2.2 GENEALOGIJA (PORIJEKLO) I ASTRONOMIJA
Naredba o uenju genealogij (porijekla) u onolikoj
mjeri da ovjek poznaje svoju rodbinu je preneena od
hfidh ibn Hader je rekao: On nije utemeljen; takoer je
citiran i kao rijei 'Umara i nije utemeljen, kako je to od njega
citirao Munw (4. tom, 431. str.). Hadth je takoer zabiljeio
Ibn 'Abdul-Berr (broj 1385 i 1386), koji je isnd ocijenio slabim
30
ili prema drugom tumaenju: ...ispravna (jasna) obaveza

umjesto pravedno nasljedstvo. Pogledaj el-'Adhm 'Abd
Awn el-Ma'bd, 8. tom, 92. str.
31
hadth su zabiljeili immi Eb Dwd broj 2885 i Ibn Mde

broj 54. Isnd je da'f kako ga ocijenio Ibn AbdulBerr (broj
1386) i el-Mundhir, kao to je to od njega prenijeto u Awn elM'bd, 8. tom, 92. str. Hkim (broj 9749) je preutao o
njemu, ali je edh-Dheheb rekao da je on da'f. Pogledaj elAlbn, Irw, broj 1664
32
18
Ibn Redeb
Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we

sellem, rekao: Uite svoje porijeklo onoliko koliko e
vam dozvoliti da odravate rodbinske veze. Zabiljeili
su ga et-Tirmidh i Ahmed. 33
Humejd ibn Zendewejh je zabiljeio ovaj hadth
preko drugog lanca od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Nauite od svog
porijekla onoliko koliko e vam omoguiti da odravate rodbinske veze, a onda prestanite. Uite arapski
jezik onoliko koliko e vam omoguiti da razumijete
Allhovu Knjigu, a onda prestanite. Uite od astronomije onoliko koliko e vam omoguiti da putujete u
tminama kopna i mora, a onda prestanite. 34 U
njegovom lancu predaje je prenosilac Ibn Leh'ah.
On je takoe zabiljeio preko Nuajma ibn Eb
Hinda da je Umar rekao: Nauite od astronomije onoliko
koliko e vam omoguiti da putujete po kopnu i moru, a onda
se uzdrite. Nauite od porijekla (genealogije) onoliko koliko
e vam omoguiti da odravate rodbinske veze i nauiti vas
hadth su zabiljeili immi et-Tirmidh broj 1979 i Ahmed

broj 8868. Hkim ga je ocijenio sahhom (broj 7284), a edhDheheb se sloio. Pogledaj el-Hajthem, 8. tom, 152. str.
Proglasili su ga sahhom i es-Sujt (broj 3319) i el-Albn
(Sahh el-Dmi broj 2965 i u Es-Sahha broj 276)
33
hadth je zabiljeio imm el-Bejheq u u'ab el-mn broj

1723
34
19
Ibn Redeb
koje ene su vam dozvoljene a koje nisu, a onda se uzdrite.

35
Mas'ar prenosi od Muhammeda ibn Abdullha da

je Umar ibnul-Khattb rekao: Uite astronomiju onoliko
koliko e vam omoguiti da znate smjer kible i smjerove
putovanja.
En-Nekha' nije vidio nikakve tete u tome da
ovjek naui dosta o astronomiji da bi bio upuen po
zemlji. 36
Ahmed i Ishq su dozvolili uenje o fazama Mjeseca
kao to je od njih prenio Harb.
Ishq je dodatno rekao da je dozvoljeno uiti imena
zvijezda tako da bi omoguilo ovjeku da bude upuen
(za vrijeme putovanja).
Qatde nije volio da se ue faze mjeseca, 37 dok Ibn
'Ujejne nije to dozvoljavao, a Harb je ovo od njih prenio.
predaju je zabiljeio imm es-Sujt u Ed-Durr el-Menthr,
3. tom, 63. str. Prvu reenicu je takoer zabiljeio Ibn Eb
ejbe, 8. tom, 414. str. i Ibn 'AbdulBerr broj 1474 sa sahh
isndom
35
predaju je zabiljeio Ibn Eb ejbe, 8. tom, 414. str. i Ibn

'AbdulBerr, El-Dmi, broj 1475 i ona je sahh
36
predaju je zabiljeio imm es-Sujti u Ed-Durr el-Menthr,

3. tom, 63. str. Razlog za ovu pokuenost je to da su stvari kao
to su faze mjeseca i kretanje planeta koritene u astrologiji
37
20
Ibn Redeb
Tws je rekao: Moda onaj koji prouava zvijezde i

slova Eb Dd 38 nema nita sa Allhom. Zabiljeio je
Harb. Ovo je takoer zabiljeio Humejd ibn Zendewejh
od Twsa kao rijei Ibn 'Abbsa. 39
Ovo treba biti shvaeno da se time cilja na znanje
astrologije, a ne na ono znanje koje omoguava ovjeku
da se usmjerava po zemlji: ono prvo (astrologija) je totalno lano i zabranjeno. 40
Tj. pripisivanja vrijednosti ili mistinih znaenja slovima

alfabeta. Vidi Ibn Tejmijje Medm'ul-Fetw, 12. tom, 62.
str. i Ibn Hader, El-Metlib el-'lije, 3. tom, 124. str.
38
predaju je zabiljeio 'AbdurRezq, 11. tom, 26. str. i elBejheq, Sunen, 8. tom, 139. str. sa jakim isndom. Ibn Eb
ejbe (8. tom, 414. str.) i Ibn 'Abdul-Berr (broj 1478) su takoer
zabiljeili ovo bez spominjanja slova Eb Dd i ta predaja je
sahh
39
Begaw (erhus-Sunne, 12. tom, 183. str.) je rekao:

Zabranjen oblik znanja o zvijezdama je ono znanje koje vodi svoga
poznavaoca da predskazuje budue dogaaje, kao to je deavanje
jakog vjetra, nastup ili poetak kie, snijega, hladnoe i vrueg
vremena, variranje u cijenama i robi itd., mislei da oni mogu doi
do znanja o ovome putem kretanja zvijezda. Meutim, to je znanje
koje je Allh zadrao za Sebe i niko drugi ga ne zna osim Njega:
''Samo Allh zna kad ce Smak svijeta nastupiti, samo On
sputa kiu i samo On zna ta je u matericama, a ovjek ne
zna ta e sutra zaraditi i ne zna ovjek u kojoj e Zemlji
umrijeti'' (sra Luqmn, 34. jet). A to se tie onog znanja koje
se stie putem prouavanja zvijezd i putem kojeg ovjek saznaje
stvari kakve su smjer kible, to nije zabranjeno. Allh, Uzvieni je
40
21
Ibn Redeb
Postoji hadth u pogledu ovoga u kome je Allhov

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Ko god
stekne znanje o zvijezdama stekao je ogranak sihra.
Zabiljeio ga je Eb Dwd od Ibn 'Abbsa. 41
On je takoer zabiljeio hadth od Qabse da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
Smatranje dobrih predznaka u letu ptic nakon plaenja njih ('ijfah), uzimanje loih predznaka u stvarima
(tijarah) i tarq su sve oblici sihra. 42 43
'Ijfah oznaava praksu proricanja putem plaenja
ptic, a tarq se odnosi na praksu vraanja putem crtanja
linija na zemlji. 44
rekao: ''On vam je stvorio zvijezde da se po njima u mraku

upravljate, na kopunu i moru.'' (sra el-En'm, 97 jet).
hadth su zabiljeili immi Eb Dwd, broj 3905 i Ibn
Mde broj 3726. Njegov isnd je sahh, a takvim su ga
proglasio el-'Irq (4. tom, 117. str.), en-Newew (Rijd),
edh-Dheheb (El-Keb'ir) i el-Albn (Sahh el-Dmi broj
6074 i Es-Sahha broj 793)
41
vidi el-Adhm Abd, 10. tom, 403. str. za objanjenje

termina u ovom hadthu
42
hadth su zabiljeili immi Eb Dwd broj 3907 i Ahmed

broj 15915 i 20603. Hadth su proglasili dafom el-Albn
(Gjetul-Merm broj 301) i Arnat (25. tom, 256. str.)
43
ili jednako tome je praksa bacanja ljunka na zemlju i

gatanje oblicima formiranih kao posljedica toga. Pogledaj Eb
Dwd broj 3907
44
22
Ibn Redeb
Stoga je astrologija btil i zabranjena, a injenje tih

djela koje navode na to, kao to je nastojanje da se priblii zvijezdama ili nuenje rtava njima sadri nevjerstvo.
A to se tie takvog znanja koje bi omoguilo
ovjeku da se usmjerava po kopnu, da zna smjer kible i
da zna puteve koji vode do razliitih mjesta, ovo je dozvoljeno po stavu veine.
Nema potrebe uiti ita vie od ove nauke nego
toliko, a uiti vie od toga bi sluilo da ovjeka
preokupira i odvrati od uenja mnogo vanijih stvari.
Mogue je da bi prouavanje ove nauke do u sitne
detalje odvelo ovjeka do poetka sumnjanja u smjer
kible koji je bio postavljen od strane musliman u njihovim zemljama, jer se ovo zaista ve desilo mnogim
prolim i sadanjim astronomima. 45 Ovo onda vodi do
vjerovanja da su ashbi i tabi'ni klanjali u pogrenom
smjeru u mnogim od zemalja u kojima su se smjestili, a
ovo je btil, neispravno vjerovanje.
To je razlog zato je imm Ahmed odbacio koritenje
Sjeverne zvijezde (za odreivanje smjera kible), umjesto
toga govorei: Sve to je preneeno je: Ono to je izmeu
istoka i zapada je kibla , 46 u znaenju da nema
45
pogledaj Ibn Qudme, El-Mugn, 1. tom, 440. str.
hadth su zabiljeili immi et-Tirmidh broj 344 i Ibn Mde

broj 1011 od Eb Hurejre. Proglasili su ga sahhom Hkim (broj
46
23
Ibn Redeb
hadtha koji govori da Sjevernoj ili bilo kojoj drugoj

zvijezdi treba biti data panja u ovim stvarima.
Ibn Mes'd je odbacio rijei Ka'ba kada je on rekao:
Ove nebeske sfere su potinjene odreenim pokretima, a
stvari sline ovima su odbacili Mlik i drugi.
Imm Ahmed je odbacio ak izjavu nekih astronom
da se zewl (podne) deava u razliitim vremenima u
razliitim zemljama.
Mogue je da je njihovo rezonovanje koje stoji iza
odbacivanje ovoga, ili barem rezonovanje nekih od njih,
bila injenica da vjerovjesnici nisu govorili o ovakvim
stvarima; ovo uprkos injenici da astronomi obznanjuju
ovu injenicu sa sigurnou. Veoma je mogue da
posveivanje najmanjim sitnicama ovakvog znanja moe
od-vesti do estokih problema i rairenih iskuenja.
Neki astronomi su koristili svoje znanje da odbace
hadth nuzla (silaska) u zadnjoj treini noi 47 rijeima:
741) sa im se edh-Dheheb sloio, te es-Sujt (broj 7858) i elAlbn (Irw broj 292 i Sahh el-Dmi broj 5584)
hadth su zabiljeili immi el-Buhr broj 1145, 6321 i 7494, a
imm Muslim 756, 1772 i 1778 biljei od Eb Hurejre da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Svake
noi kada ostane zadnja treina noi na Gospodar, Slavljeni
i Uzvieni, se sputa na najnie nebo i pita: ''Ima li ikoga ko
Me priziva da bih mogao da mu odgovorim? Ima li ikoga
47
24
Ibn Redeb
Zadnja treina noi se deava u razliito vrijeme u razliitim

zemljama, pa tako nije mogue da se ovaj silazak desi u isto
vrijeme.
Odvratnost ove tvrdnje je nuno poznata u vjeri. Da
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ili da su
pravedne upuene khalfe uli ovakve tvrdnje, ne samo
da ih ne bi sluali, ve bi pourili da kazne ove ljude ili
bi smatrali da su oni iz redova poricatelj i munafik.
2.3 UDUBLJIVANJE U NAJSITNIJE DETALJE
DOZVOLJENIH NAUK
Slino se tie i udubljivanja previe duboko u nauku
genealogij (porijekla), jer nema potrebe za tim. Rijei
'Umarove i rijei drugih u pogledu zabrane toga su ve
prethodile, uprkos injenici da je grupa ashb i tabi'n
znala ovu nauku i prouavala je. 48
Isto se odnosi i na udubljivanje previe duboko u
arapski jezik i njegovu morfologiju, jer zaista injenje
toga slui da ovjeka odvrati od uenja mnogo vanijih
stvari, a posveivanje tome odvraa ovjeka od sticanja
mnogo korisnog znanja.
traei od Mene da bih mogao da mu to dam? Ima li ikoga

ko trai Moj oprost pa da mu oprostim?
meu kojima je bio i Eb Bekr, kako je zabiljeio imm
Muslim broj 2490 od Aie
48
25
Ibn Redeb
El-Qsim ibn Mukhajmerah nije volio arapsku morfologiju i rekao je: Njene poetne etape su odvraanje, a
njen kraj je prekoraivanje granica, 49 ciljajui na udubljivanje previe duboko u nju i njene kompleksnosti.
Isti stav je zastupao imm Ahmed koji nije volio
izuavanje arapskog jezika previe duboko i kada je uo
da Eb 'Ubejd to ini, prigovorio je rekavi: To odvraa
ovjeka od uenja vanijih stvari. 50
To je razlog zato je reeno: Arapski jezik je kao so na
hrani, tj. da od njega ovjek treba uzeti koliko da ispravi svoj govor, a sve preko toga ga kvari.
Isto se odnosi i na udubljivanje previe duboko u
matematiku, iako ona moe biti neophodna da se sprovedu dunosti kakve su podjela nasljedstva, wasijjet i
podjela imetka meu onima kojima pripada. 51 Sve
preko toga je prosto mentalna vjeba i slui za otrenje
uma, nema potrebe za tim i udubljivanje u to ovjeka
preokupira i odvraa od onoga to je vanije.
to se tie nauk koje su izmiljene nakon vremena
ashb, iji zagovarai tvrde da su one istinsko znanje i
49
Eb Hajtheme, El-'Ilm, broj 150
predaju je zabiljeio Ibn Hni' u Mes'il el-Imm Ahmed, 2.

tom, 167. str.
50
51
Vidi takoer Ibn Abdul-Berr, 2. tom, 789.-791. str.
26
Ibn Redeb
da je svako ko ih ne zna ili neznalica ili zabluen, sve

one su novotarija i trebaju biti ubrojane meu novouvedenim stvarima koje su zabranjene. 52
2.4 DISKUTOVANJE O QADERU
Meu ovim naukama su i one izmiljenje od strane
mutezil i njihovo diskutovanje o qaderu 53 i postavljena
analogija za Allha, dok je jasna zabrana spomenuta
protiv udubljivanja u qader.
Ibn Hibbn i Hkim biljee hadth od Ibn 'Abbsa da
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
Ovaj ummet e uvijek ostati vrst i balansiran sve dok
ne diskutuju o (konanom odreditu) djece i boanskom
odreenju. 54 Ovo se takoer prenosi samo kao izjava
Ibn 'Abbsa i neki su zakljuili da je to jai sluaj.
El-Bejheq biljei hadth od Ibn Mesda da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
Kada se moji ashbi spomenu ustegnite se, a kada se
zbog njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: Ko god
uvede u ovu nau stvar (vjeru) ono to nije od nje to mu se
odbacuje. Zabiljeili su ga immi el-Buhr broj 2697 i Muslim
broj 1718
52
53
vidi el-E'ar, Meqlt el-Islmijjn, od 155 str. pa nadalje
hadth je zabiljeio imm Ibn Hibbn broj 6724. El-Hajthem

(7. tom, 202. str.) je njegov sened proglasio sahhom, kao i
Hkim (broj 93) sa edh-Dhehebijevim slaganjem, a to je uinio
i el-Albn (Es-Sahha broj 1515)
54
27
Ibn Redeb
zvijezde spomenu ustegnite (uzdrite) se takoer. 55

Ovo je preneeno preko brojnih puteva, a svi lanci
prenosilaca su problematini.
Prenosi se da je Ibn 'Abbs rekao Mejmnu ibn
Mihrnu: uvaj se istraivanja zvijezd, jer one uzrokuju
predskazivanje. uvaj se istraivanja qadera, jer to uzrokuje
otpadnitvo. uvaj se vrijeanja ijednog od ashb Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, jer e te Allh baciti na
tvoje lice u vatru. 56 Eb Nuajm ovo biljei kao rijei
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali to nije
autentino.
Zabrana udubljivanja u qader obuhvata odreen
broj stvari:
1. Koritenje dijelova Knjige da se suprotstavi drugim
djelovima, kao to je situacija u kojoj onaj koji potvruje qader navodi odreeni jet, dok onaj koji negira
qader navodi drugi jet i oni ponu da se raspravljaju. Preneeno je da se takav dogaaj desio u
hadth je zabiljeio imm Eb Nu'jm, 4. tom, 114. str., broj
4953 i et-Tabern, El-Kebr, broj 10488. El-'Irq (1. tom, 50.
str.) je njegov isnd proglasio hasenom, es-Sujt (broj 615) je
hadth takoer proglasio hasenom, a el-Albn (Sahhul-Dmi
broj 545 i u Es-Sahha broj 34) ga je ocijenio sahhom
55
predaju je zabiljeio imm es-Sujti u Ed-Durr el-Menthr,

3. tom, 65. str. Sehm (Trkh el-Durdn, 429. str.) ga biljei
kao hadth Alhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, od
Ibn 'Abbsa sa da'f senedom
56
28
Ibn Redeb
vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

sellem, na ta se on rasrdio i to zabranio. 57 Takve
stvari se trebaju smatrati raspravljanjem o Qur'nu,
a to je zabranjeno. 58
2. Diskutovanje o qaderu, bilo putem potvrivanja ili
negiranja, racionalizacije i koritenja logikih argumenata. Primjer ovoga su rijei qaderij: Da je Allh
sve predodredio a onda kanjava ljude, On bi tada bio
nepravedan i nasilnik i govor onih dijametralno
suprotnih: 59 Allh je prisilio robove na injenje njihovih djela i slino tome.
3. Udubljivanje u pisanja (knjiga) o qaderu, ija zabranjenost je preneena od 'Alija i drugih od selef. Ovo
je zato to rob nikada nee biti u stanju da razumije
pravu realnost qadera.
2.5 RASPRAVLJANJE O ALLHOVOM DHTU
Vezano za ovo je i novotarija izmiljena od strane
mu'tezil i onih koji idu njihovim putem u njihovom
hadth je zabiljeio imm Muslim broj 2666 od 'Abdullha ibn

'Amra
57
Eb Dwd broj 4603 biljei od Eb Hurejre da je Allhov

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Raspravljanje o
Qurnu sadri kufr. Takoer ga je zabiljeio Hkim broj
2882, a edh-Dheheb je rekao da on ispunjava uslove
Muslima. Es-Sujt (broj 9187) ga je ocijenio sahhom, kao i elAlbn (Sahhul-Dmi broj 6687)
58
59
tj. debrijj
29
Ibn Redeb
diskutovanju o Dhtu Slavljenog Allha i Njegovih

svojstava putem sredstva racionalizacije. Ovo je opasnije
negoli udubljivanje u qader jer je diskutovanje o qaderu
diskutovanje o Allhovim djelima, dok ovdje ovjek
diskutuje o Njegovom smom Dhtu (sutini) i svojstvima! Ova grupa je podijeljena na dvije kategorije:
Prvi: Oni koji negiraju mnogo od onoga to se
prenosi u Knjizi i sunnetu u pogledu svojstava zbog
ukazivanja (po njihovom vienju) na slinost ili poistovjeivanje izmeu stvorenja i Stvoritelja. Od ovih su
mu'tezile koji su rekli: Ako On moe biti vien, On onda
mora biti tijelo, zato to ovjek zahtijeva smjer u kojem gleda,
Ako se Njegov govor moe uti, On mora biti tijelo. Oni
koji su negirali Njegov istiw' su to uinili putem istog
rezonovanja. Ovo je put mu'tezil i dehmij o kojima su
se selefi sloili da su oni novotari i zabludjeli. Njihovim
putem su u nekim pitanjima ili mnogi od onih koji su
se pripisivali sunnetu i hadthu meu kasnijim generacijama.
Drugi: Oni koji su eljeli da potvrde svojstva putem
logike racionalizacije koja nije spomenuta u predajama
i koji su putem njih odbacili stavove prve grupe.
Primjeri ovoga su Maqtil ibn Sulejmn i oni koji su ga
slijedili kao to je Nh ibn Eb Merjem. I oni su bili
30
Ibn Redeb
slijeeni od grupe muhaddith, prolosti i sadanjosti. To

je takoer put kerrmijjah. 60
Od njih su oni koji su Allhu potvrdili tijelo, ili
inei to (potvrujui) znaenjem ili rijeima, kao krajnji
ishod njihovog potvrivanja Njegovih svojstava. Drugi
meu njima su potvrdili Allhu svojstva koja nisu
spomenuta u Knjizi i sunnetu, kao to je ''kretanje'', za
koje oni vjeruju da je nuna posljedica Njegovih
svojstava koja su utemeljena. Selefi su odbacili put koji je
uveo Maqtil u svom pobijanju Dehma i oni su oduili
u cenzurisanju njega do te mjere da su neki od njih
smatrali dozvoljenim i ubiti ga! Meu ovima je bio i
Mekk ibn Ibrhm, uitelj imma el-Buharija.
Ispravan stav u svemu ovome je stav selefus-sliha u
njihovom ostavljanju jeta i hadtha u pogledu Allhovih
svojstava onako kako su doli bez objanjenja, 61 zapitkivanja ''kako'' ili uporeivanja njih sa stvorenjima.
Nema nita suprotno ovom stavu, a da je autentino
preneeno od njih, posebno od imma Ahmeda, niti je
ita preneeno od njih to potvruje da su oni ispitivali
ili ulazili u znaenja svojstava i pretpostavljene analogije
i slinosti za njih (svojstva). Ovo je tako iako su postojali
60
vidi el-Bagdd, El-Ferq bejnel-Fireq, 215. str.
tj. te'wla, kao to je diskutovao Ibn Tejmijje u mnogim

svojim radovima
61
31
Ibn Redeb
neki koji su ivjeli blizu Ahmedovog vremena koji su

inili neto od ovoga slijedei put koji je postavio
Maqtil, ali oni nisu bili slijeeni u ovome.
Oni koji bi se trebali slijediti su immi islma kakvi
su Ibnul-Mubrek, Mlik, eth-Thewr, el-Ewz', efi', Ahmed, Ishq, Eb 'Ubejd i njima slini. ovjek u
rijeima ovih gorespomenutih nee nai nita to ima
slinosti sa rijeima mutekellimna (spekulativnih teologiara), a kamoli neto to slii rijeima filozof. Zaista to
ne moe biti naeno u rijeima ikoga ko nije cenzurisan
ili potcijenjen.
Eb Zur'a er-Raz je rekao: Ko god posjeduje znanje,
a njegovo znanje nije preieno i kao takvo zahtijeva kelm da
ga iri ne bi ste trebali imati nita sa njim!
2.6 RACIONALIZACIJA EHLUR-RE'J (SLJEDBENIK
MILJENJ)
Meu uvedenim naukama je ono to je uvedeno od
strane pravnik koji su pripadali ehlur-re'ju, a to
obuhvata racionalne principe i pravila koja upravljaju
fiqhskim pravilima i propisima, ne marei da li se ona
slau sa sunnetom ili mu se suprotstavljaju. Temeljna
osnova ovih princip moe biti dobro utemeljena na
tumaenjima tekstova iz Knjige i sunneta, meutim
drugi su se suprotstavili takvim tumaenjima. Ovo je
ono to su immi islma odbacili kada su odgovarali
pravnicima od ehlur-re'ja u Hidzu i 'Irqu, i zaista su
32
Ibn Redeb
oni ili nai-roko i nadugako u branjenju i pobijanju

njih.
to se tie imm i pravnik od ehlul-hadtha, oni su
slijedili svaki autentini hadth pod uslovom da su po
hadthu postupali ashbi i oni koji su doli nakon njih ili
barem neki od njih.
A to se tie onih hadth oko kojih su se selefi
jednoglasno sloili da se trebaju napustiti, nije dozvoljeno postupati po njima, jer su oni napustili rad po
njima zbog svog jasnog znanja da po njima ne treba
postupati.
'Umar ibn 'Abdul'Azz je rekao: Uzmite od miljenj
ono to se slae sa praksom onih koji su bili prije vas, jer su
oni bili ueniji nego vi.
A to se tie specifinog sluaja gdje se hadth
suprotstavlja praksi stanovnik Medne, Mlik je bio
miljenja da se treba pridravati prakse stanovnika
Medne dok se veina pridravala za hadth. 62
2.7 PREPIRANJE U VJERI
Od stvari koje su immi selef odbacili je bilo i
raspravljanje i prepiranje o stvarima u vezi nareenog i
62
pogledaj Ibn Tejmijje, Q'ideh fi 'amel ehl el-Medne
33
Ibn Redeb
zabranjenog; 63 to nije bio put imma islma. Ovo su

kasnije uveli faqhi Kufe i Basre, na primjer, u svojim
radovima u kojima su se bavili razlikama izmeu fij i
hanefij i onda posveivali veliki udio vremena i energije
u raspravljanju i argumentaciji (iji stavovi su bili
ispravni).
Stvari su otile do tolikog ekstrema da je to postao
limit njihovoga znanja, to ih je preokupiralo i odvratilo
ih od korisnog znanja. Sve ovo je od novouvedenih
stvari.
Selefi su odbacili ovo, a postoji i hadth zabiljeen u
Sunenu u pogledu toga, u kome je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Nijedan narod nije
zalutao nakon to je bio upuen, osim sredstvom
rasprava, 64 a onda je prouio jet: ''I rekli: "Da li su
durri broj 112 i 113 biljei od Muslima ibn Jesra da je
rekao: uvajte se prepiranja jer zaista ono ini da uenjak upadne
u dehl i putem njega ejtn eli da prouzrokuje da ovaj sklizne i
pogrijei. Isnd je sahh. durri (broj 115) biljei od Mu'wije
ibn Qurre da je rekao: Prepiranje ili raspravljanje o vjeri
unitava ovjekova djela. Isnd je takoer sahh. ak i smo
pomaganje nekome ko se raspravlja ili prepire moe biti
umnogome pogreno. Hkim (broj 7051) biljei od Ibn 'Umara
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Ko
god bez velike nude ode u pomo onome ko se raspravlja, on
je u nezadovoljstvu Allha sve dok se ne povue. Hkim je
rekao da je sened sahh, sa im se sliio i edh-Dheheb
63
hadith su zabiljeili immi et-Tirmidh broj 3253 i Ibn Mde

broj 48 od Eb Umme. Et-Tirmidh ga je ocijenio hasenus64
34
Ibn Redeb
bolji nai kumiri ili on?" A naveli su ti ga kao primjer

samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svaalaki.'' 65
Neki od selef su rekli: Kada Allh Svome robu eli
dobro On mu otvori vrata djel. Kada Allh Svome robu eli
zlo On mu zatvori vrata djel, a umjesto toga mu otvori
vrata rasprava. 66
Mlik je rekao: Sreo sam stanovnike ovoga grada i oni
su mrzili ovo prelaenje granica u kome nalazimo ljude
sahhom, sahhom ga je ocijenio Hkim (broj 3674), a edhDheheb se sloio. Hasenom su ga proglasili es-Sujt (broj
7934) i el-Albn (Sahhul-Dmi broj 5633)
sra ez-Zuhruf, 58. jet. El-durri (1. tom, 434. str.) je
rekao: Kada su ehlul-'ilm od tabi'n i imma koji su ih slijedili
uli ovo, oni nisu raspravljali niti se prepirali o stvarima u pogledu
vjere i takoer su upozoravali su muslimane na ovo. Oni su
nareivali muslimanima da slijede sunnet i ono na emu su bili
ashbi, Allh bio zadovoljan njima. Ovo je put ehlul-haqqa, onih
kojima je Allh Uvien je On darovao Njegovu uputu.
65
Eb Nu'ajm, 8. tom, 405 str., broj 12690 kao rijei Ma'rf elKerkhija. On je takoer zabiljeio (broj 12691) da je Ma'rf
rekao: Da ovjek raspravlja o stvarima koje ga se ne tiu je znak da
ga je Allh Uzvieni napustio. Eb Dwd (broj 4800) biljei od
Eb Umme da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: Ja garantujem kuu u dnu denneta onome ko napusti
raspravu, makar bio i u pravu. Garantujem kuu u sreditu
denneta onome ko napusti la, makar i u ali. Garantujem
kuu u najuzvienijem dijelu denneta onome koji upotpuni
svoj moral i edeb. Ocijenio ga je sahhom el-Albn u EsSahha broj 273
66
35
Ibn Redeb
danas, 67 tj. udubljivanje u najsitnije detalje mes'el (pitanja i problema) i njihovo irenje.
On je imao obiaj da zabranjuje nairoke govore i
fetwe, govorei: Oni priaju kao da su pohotljive kamile, 68
govorei: Ovo je ovako, ono je onako'' bivajui nemarni sa
svojim rijeima.
On je mrzio odgovarati kada bi mu postavili mnogo
pitanja i rekao bi: Allh kae: ''Pitaju te o dui. Reci:
''ta je dua samo Gospodar Moj zna." 69 i onda ne
bi odgovarao na pitanje. 70
Upitan je: Osoba koja ima znanje sunneta, hoe li se
raspravljati u cilju da ga odbrani? On je odgovorio: Ne.
On treba drugoga obavijestiti o sunnetu pa ako prihvati u
redu, u suprotnom on treba da uti.
On bi rekao: Raspravljanje i prepiranje o znanju
oduzima svjetlost znanja i Prepiranje o znanju otvrdnjava
srce i donosi prokletstvo.
predaju je zabiljeio Khatb u El-Feqh wel-Muteweffiqa, 2.
tom, broj 629 i Ibn 'Abdul-Berr broj 2062 sa sahh isndom
67
ovo je poreenje sa prenagljenou, ishitrenou i

nesmotrenou kamil kada su nadvladane poudom,
udnjom, pohlepom i sladostraem
68
69
sra el-Isr', 85. jet
ovo je primjer vrsta mes'el (pitanj) u koje su se ljudi

udubljivali u to vrijeme
70
36
Ibn Redeb
esto bi u odgovoru na pitanje koje mu je postavljeno rekao: Ne znam.

Imm Ahmed je u ovom pitanju putovao istim
putem kojim je iao i Mlik.
Postoji takoer zabrana u pogledu postavljanja
suvinih pitanja, 71 postavljanja lukavih i tekih pitanja,
72 i takoer zapitkivanje o dogaajima koji tek treba da
se dese. 73 Spominjanje predaj u pogledu ovoga bi samo
produilo diskusiju iza onoga to je neophodno.
Meutim, uprkos svemu ovome, u rijeima imm
kakvi su Mlik, e-fi', Ahmed i Ishq postoje jasni
ukazatelji na izvore fiqha (zakonodavstva) i intelektualnu osnovu boanskih zakona, date na saet i obuhvatan nain, tako da ovjek moe lako shvatiti znaenje
bez posebne tekoe.
Njihove rijei takoer sadre odgovore onima koji
se suprotstavljaju sunnetu, izgovorene najboljim rijeima
imm el-Buhr broj 1477, 2408, 5975, 6473 i 7292 i imm
Muslim broj 1715 od Mugre ibn u'be, te imm el-Buhr broj
4745, 5259, 5308 i 7304 i imm Muslim broj 1492 od Sehl ibn
Sada i imm Muslim broj 1715 od Eb Hurejre. Pogledaj Ibn
'AbdulBerr broj 2037 i 2053
71
imm Ahmed broj 23687 i 23688 i Eb Dwd broj 3656.

Munw (6. tom, 391. str.) je rekao da je isnd da'f, a da'fom ga
je ocijenio i el-Albn (Da'ful-Dmi broj 6035)
72
73
Pogledaj Ibn 'Abdul-Berr broj 2055 i 2069
37
Ibn Redeb
i sastavljene na najbolji nain, tako da osoba koja ih

razumije nije u potrebi za razumijevanjem munih
diskusija spekulativnih teologiara (mutekellimna) kada
oni pokuavaju da urade isto.
Zaista, njihove duge i mune diskusije mogu biti
sasvim liene svake ispravnosti koja postoji u konciznim
izjavama selef i imm.
2.8 PUT I MUDROST SELEF
Zato selefi, kada su se ustezali od pretjeranog
dokazivanja i raspravljanja, nisu inili to zbog svog
neznanja i nemogunosti; naprotiv, inili su to zbog
znanja i straha od Allha!
Oni koji su doli nakon njih, koji su priali mnogo i
otili do dugovlaenja u proirenim pitanjima, nisu to
inili zato to su imali znanja koje selefi nisu imali;
naprotiv, inili su to zbog ljubavi prema govoru i zbog
pomanjkanja were'. 74
imm el-Bejheq (Ez-Zuhd el-Kebr broj 832) i Haraw
(Dhamm el-Kelm broj 114) biljee od Dahhka da je rekao:
to se tie njih, oni su nauili were'; meutim, doi e vrijeme kada
e ljudi prosto uiti samo kako da govore. Ibnul-Qajjim (ElFew'id, 118. str.) je rekao da je ova were': ...naputanje svega
onoga to se ovjek boji da moe da teti njegovom khiretu. ElDurdn (Et-Ta'rift, 325. str.) je rekao da je to:
...naputanje svega sumnjivog u strahu od upadanja u
zabranjeno. Takoer je reeno da je to: ...pridravati se vrsto
za sva divna djela. Et-Tabern (El-Kebr) biljei od Hudhejfe
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
74
38
Ibn Redeb
Kada je el-Hasan uo grupu ljudi da se raspravlja,

rekao je: Ovi su se umorili od 'ibdeta, govor je postao lak i
beznaajan njima, njihova were' se umanjila i to je razlog
zato oni ovako govore. 75
Mehd ibn Mejmn je rekao: uo sam Muhammeda
ibn Sirna da, kada god neko pokua da se sa njim filozofski
raspravlja, kae: Ja znam na ta misli, i ako bih elio da se
raspravljam sa tobom, dobro znam metode rasprave. A u
drugoj predaji: Znam vie o raspravi negoli ti, ali se s
tobom neu raspravljati. 76
Ibrhm en-Nekha' je rekao: Nikada se nisam raspravljao.
'AbdulKerm el-Dezar je rekao: ovjek koji ima elwere' se nikad nee raspravljati. 77
Da'fer ibn Muhammed je rekao: uvajte se
raspravljanja u ovoj vjeri, jer to preokupira srce i prouzrokuje
licemjerje. 78
Odlika znanja je bolji nego odlika 'ibdeta. Najbolje od

vae vjere je were'. El-Mundhir je rekao da je njegov sened
hasen, a el-Albn ga je proglasio sahhom u Sahh et-Tergb
broj 68
predaju je zabiljeio imm Ahmed u Ez-Zuhd, 272. str. i
Eb Nu'ajm, 2. tom, 178. str., broj 1848
75
predaju je zabiljeio imm el-Adurr broj 134 sa sahh

senedom
76
predaju su zabiljeili immi el-Adurr broj 123 i Ibn Bettah

broj 123 sa hasen isndom
77
39
Ibn Redeb
'Umar ibn 'Abdul'Azz je govorio: Kada ujete raspravu ustegnite se.

On je takoer rekao: Ko god svoju vjeru uini oruem
za prepiranje, uestalo e mijenjati svoje stavove. 79
On je takoer rekao: Oni prije nas su se zaustavljali
kao posljedica znanja, ustezali su se putem pronicljivosti, i
pored toga to su bili sposobniji za raspravljanje (nego njihovi
protivnici), da su se raspravljali.
Postoje mnogi citati od selef u pogledu ovoga.
Mnogi od kasnijih su bili iskuani ovime, mislei da
je onaj ko povea koliinu svojih rijei i argumenata, i
prepire se o stvarima dna, je znaniji nego onaj koji to ne
ini. Ovo nije nita drugo ve isto neznanje!
Pogledaj samo u velike ashbe kakvi su Eb Bekr,
'Umar, 'Al, Mu'dh, Ibn Mes'd i Zejd ibn Thbit; je li
takvo bilo njihovo stanje? Njihove rijei su bile malobrojnije nego rijei Ibn 'Abbsa, pa ipak su oni imali vie
znanja nego on!
Slino tome, rijei njihovih sljedbenika (tabi'n) je
bilo vie nego rijei ashb, iako su ovi kasniji imali
manje znanja nego prijanji.
predaju je zabiljeio imm Eb Nu'ajm, 3. tom, 230. str., broj

3799
78
predaju su zabiljeili immi el-Adurr broj 116 i ed-Drim

broj 310 sa sahh senedom
79
40
Ibn Redeb
Rijei teb'i tabi'n je bilo vie nego rijei tabi'n i

pored toga to su prijanji (tabi'ni) znali vie negoli
kasniji.
Stoga, znanje nije iznoenje velike koliine, niti je to
imati miljenje o svemu; naprotiv, znanje je svjetlo koje
je usaeno u srcu 80 kojim rob dolazi do spoznaje istine,
upotrijebi je da razlikuje istinu od lai i u stanju je da
izrazi tu istinu u kratkim, konciznim rijeima.
Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, je
bila darovana jezgrovitost u govoru 81 i njegove rijei su
bile najkonciznije rijei. 82
Sve ovo pokazuje zato postoji zabrana dugakih
govora i raskalaenosti u neijem govoru. 83
Ibn 'AbdulBerr (broj 1398 i 1399) biljei da je imm Malik
rekao: Znanje ne dolazi velikom koliinom predaja, ve je ono
svjetlo koje Allh usauje u srce, kao i da je rekao: Znanje i
mudrost su svjetlo kojim Allh upuuje koga On hoe, oni ne dolaze
poznavanjem mnogih mes'el.
80
imm el-Buhari broj 2977, 6998, 7013 i 7273 i imm Muslim

broj 523 od Eb Hurejre
81
autor Dmi'ul-'Ulmi wel-Hikem, 1. tom, 54. str. upuuje

ovo na Eb Ja'lu i Darequtnija
82
imm el-Buhr broj 1477, 2408, 5975, 6473 i 7292 i imm

Muslim broj 1715 od el-Mugre. Imm Ahmed (broj 8822) i
imm el-Bejheq (u'ab broj 4970) takoer biljee od Eb
Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: Hoete li da vas obavijestim o najgorima od vas? Oni koji
brbljaju, oni koji govore brzopleto i bez obzira, kao i arogantni
hvalisavac. Hoete li da vas obavijestim o najboljima od vas? Oni od
83
41
Ibn Redeb
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:

Allh nikada nije poslao poslanika osim kao dostavljaa; a usavreni elaborirani govor je od ejtna, 84 tj.
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, uvijek
govorio samo do koliine koja se od njega zahtijevala da
bi dostavio poruku.
to se tie pretjeranog, nairokog i elaboriranog
govora, on je vrijedan svake osude.
Khutbe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, su bile kratke i precizne (aktuelne) 85 i njegov
govor je bio takav da su rijei koje je upotrijebio lako
mogle biti izbrojane. 86
vas koji imaju najbolji moral i karakter. Ocijenili su ga sahhom
el-Albn (Es-Sahha broj 751, 791 i 1891) i Arna't (14. tom,
418. str.)
predaju je zabiljeio AbdurRezq, 11. tom, 163. str. kao
mursel predaju. Meutim, drugu polovinu hadtha su
zabiljeili immi Ahmed broj 5687 i el-Bukhr u EdebulMufred broj 875 sa isndom koji zadovoljava kriterijume
imma el-Bukharija i Muslima. Vidi el-Albn (Sahh EdebulMufred broj 671) i Arnat (9. tom, 498. str.). Imm el-Buhr
(Edebul-Mufred broj 876) takoer autentino prenosi da je
Umar rekao: Produeni govor i dugi govor za vrijeme hutb su od
brbljanja ejtnovog.
84
85
predaju je zabiljeio imm Muslim broj 866 od Dbira
predaju je zabiljeio imm Muslim broj 2493 od ''ie. Ibn

Ebil-'Izz (erh 'Aqde et-Tahwijje, 19. str.) je rekao: Naem
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, je bila data jezgrovitost u
govoru, on je bio poslat sa univerzalnim, sveobuhvatnim naukama i
znanjem koje se odnosi na ovaj svijet i khiret na najbolji i
86
42
Ibn Redeb
On je rekao: Zaista od govora ima onaj koji je

sihr.
On je rekao ovo na nain ukora, a ne na nain
pohvale kako misle neki. Ko god razmotri kontekst ovih
rijei bi trebao biti ubijeen u ovo.
Et-Tirmidh i drugi navode hadth od 'Abdullha ibn
'Amra da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: Allh mrzi one ljude koji pretjeruju u elokvenciji, one koji pomjeraju svojim jezicima meu
svojim zubima 87 kao to krave ine. 88
Postoje mnoge predaje od Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i ashb kao to su 'Umar, Sa'd,
Ibn Mes'd, ''ia i druge koje nose ovo znaenje.
najpotpuniji nain. Meutim, kad god bi neko uveo novotariju, oni
su se uputali u nairoka opravdanja nje i ovo je razlog zato su
diskusije kasnijih duge i mune i od vrlo malo koristi. Nasuprot
ovoga, rijei prvih generacija je malo, ali su od velike koristi.
87
Tj. briljivo i prenaglaeno izgovarajui svaku rije
hadth su zabiljeili immi et-Tirmidhi broj 2853 i Eb

Dwd broj 5005. Imm et-Tirmidh ga je ocijenio hasenom, kao
i imm es-Sujt (broj 1849), a to se moe nai i kod el-Albnija
(Es-Sahha broj 880 i Sahhul-Dmi broj 1875). Mnw, (2.
tom, 359. str.) kae: Slinost lei u injenici da ova osoba pomjera
svoj jezik nad svojim zubima i ustima ba kao to to ini krava dok
jede. El-Bejheq (uab broj 4978) biljei od Ibnul-Mubreka
da je rekao: Naao sam da su nai prijatelji naglo zavrili svoje
govore. Prenosilac je objasnio ovo rijeima: U znaenju: Iz
straha da bi mogli upasti u znaenje hadtha o ljudima koji
pomjeraju svoje jezike u svojim ustima kao to krava ini kada jede.
88
43
Ibn Redeb
Mi smo iskuani od strane neznalic meu ljudima

koji poinju da vjeruju da samo zato to neko pria
mnogo, on je mnogo ueniji nego oni koji su mu prethodili!
Meu njima su neki koji vjeruju da je odreena
osoba uenija nego ashbi i oni koji su doli nakon njih,
prosto zato to on ide u najsitnije detalje kada objanjava
stvari i ima miljenje o svemu.
Neki iz ove grupe kau da je on prosto ueniji nego
poznati feqhi koji zasluuju slijeenje; meutim, ova
njihova izjava ukazuje isto kao i prethodna. Ovo je zato
to su ti slavni feqhi priali vie nego oni koji su doli
prije njih, pa otuda ako neko koji je doao nakon njih
zna vie nego oni samo zbog svog detaljnog
diskutovanja, onda bi zaista on trebao biti ueniji nego
oni koji su govorili manje nego oni, kakvi su eth-Thewr,
el-Ewz', Lejth, Ibnul-Mubrek, oni iz njihove generacije i oni koji su doli prije njih od tabi'n i ashb.
Ovakav stav sadri jasno nepotovanje prema
dobrim prethodnicima i zaista tei ka imanju loeg miljenja o njima i optuivanje njih za neznanje ili nedostatak u znanju. Nema snage ni moi osim od Allha! 89
Ibn Mes'd je rekao istinu kada je rekao: Od svih
ljudi oni su imali najbolja srca, imali su najtemeljnije i
imm el-Adurri (broj 127) biljei od el-Ewz'ija da je rekao:
Slijedite stope onih koji su bili prije vas ak i ako to znai da e vas
ljudi odbaciti; i uvajte se miljenja ljudi ak i ako oni uljepavaju i
dotjeruju svoje rijei.
89
44
Ibn Redeb
najdublje znanje i bili su najmanje uobraeni, 90 time ukazujui da su oni koji e doi nakon njih manjeg statusa u
pogledu znanja i uobraeniji. Slino ovome je takoer
preneeno od Ibn 'Umara. 91
Ibn Mes'd je takoer rekao: Vi ste u vremenu u
kome je uenjaka mnogo ali je govornika malo. Nakon vas e
doi vrijeme u kome e uenjaka biti malo ali e govornika biti
mnogo. 92
Otuda, ije god znanje je veliko ali govora je malo
treba biti preporuen, a ko god je suprotan treba biti
cenzurisan.
zabiljeio ga je Ibn 'AbdulBerr broj 1810 sa da'f senedom,

meutim predaja je dobra. Skoro isti citat je od Hasana prenio
Ibn 'AbdulBerr (broj 1807) sa sahh senedom, a slinu predaju je
zabiljeio Eb Nu'ajm (1. tom, 378. str., broj 1060) od Ibn
'Umara
90
predaju je zabiljeio Eb Nu'ajm, 1. tom, 378. str. broj 1060

sa da'f senedom
91
predaju je zabiljeio Eb Khajthemeh broj 109 i et-Tabern

u El-Kebr broj 8066. Proglasili su ga sahhom Ibn Hader (10.
tom, 510. str.) i el-Albn u svojim biljekama na Eb
Khajthemu. Et-Tabern takoer biljei da je Ibn Mes'd
rekao: Vi ste u vremenu kada je namz dug a khutbe su kratke,
uenjaka je mnogo a govornika je malo. Doi e vrijeme kada e
namz biti kratak a khutbe duge, govornika e biti mnogo a uenjaka
malo... El-Hajthem (7. tom, 285. str.) je rekao: Njegovi
prenosioci su prenosioci sahha.
92
45
Ibn Redeb
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je svjedoio da ljudi iz Jemena imaju mn i razumijevanje. 93
Stanovnici Jemena su posljednji od ljudi u pogledu
govora i udubljivanja u detalje raznih nauka. Meutim,
njihovo znanje je korisno znanje koje je uzelo korijena u
njihovim srcima i oni izraavaju od njega samo ono to
se trai. To je korisno razumijevanje.
Najbolje od onoga to postoji u pogledu nauka
tumaenja Qur'na, objanjavanja hadtha i diskutovanja
dozvoljenog i zabranjenog je ono to je preneeno od
ashb, tabi'n i sljedeih generacija do generacije
slavnih imm na koje smo se prethodno obratili.
Dokaz da je ova koliina zaista bez premca od ovih
nauk, koja se uzdie od najistananije dubine razumijevanja i pronicljivosti je ono to se desilo nakon njih od
udubljivanja u najsitnije detalje i proirivanje pitanja
(mes'ela) od kojih veina ne sadri nikakvu korist osim
da bude objanjenje njihovim rijeima. A to se tie
onoga to se suprotstavlja njihovim govorima, veina
toga je btil ili nikako ne sadri korist.
Njihove rijei su nam dovoljne i, tavie, nema
istine koju ovjek nalazi u rijeima onih koji su doli
nakon njih, a da ne moe biti naena u njihovim
rijeima na najjezgrovitiji i najsveobuhvatniji nain.
Nema btila koji se nalazi u rijeima onih koji su doli
nakon, a da neete u njihovim rijeima (selef) nakon
hadth su zabiljeili immi el-Buhr broj 3499, 4388 i 4390 i

Muslim broj 52 od Eb Hurejre
93
46
Ibn Redeb
razumijevanja i razmiljanja nai razjanjenje tog

njihovog btila.
U njihovim rijeima se takoer moe nai tako
istananih znaenj i suptilnih zakljuaka koje oni koji
su doli nakon njih nikad ne bi ni uspjeli da nazru, a
kamoli da budu na to upueni! Ko god ne uzme znanje
iz njihovih rijei (rijei selef) propustie svo to dobro
kao i zapasti u mnogo btila slijeenjem onih koji su
doli nakon njih.
Meutim, ko god eli da sravni njihove rijei, u
potrebi je za poznavanjem autentinog od slabog. Do
ovoga se dolazi poznavanjem nauke autentikacije i
kritike prenosilaca (el-derh wet- ta'dl) i mahan hadtha
('ilelul-hadth). Ko god ne zna ovo ne moe biti siguran u
ono to citira od njih i ubrzo e pomijeati istinu od toga
sa btilom. Ovakva osoba se ne moe osloniti kada
prenosi od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, ili od selef zbog svog neznanja autentinog od
slabog. Mogue je ak i da takva osoba kao posljedica
svoga neznanja i posljedine zbrke i konfuzije ode u
ekstrem vjerujui da je sve to la (btil).
El-Ewz' je rekao: Znanje je ono to su ashbi Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, prenijeli, nita drugo ne
treba biti smatrano znanjem. 94
predaju je zabiljeio Ibn 'AbdulBerr broj 1420 i 1421. Prva
predaja ima dodatak: O Beqijjah! Misli samo dobro o ashbima
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem. A ako uje ikoga da ini
neto drugo, to je isto kao da on govori: Ja sam bolji nego oni.
Prva predaja je sahh, a druga predaja je hasen
94
47
Ibn Redeb
Ovo se takoer prenosi i od imma Ahmeda i on je

rekao u pogledu tabi'n: Vi ste slobodni da odaberete, u
znaenju da je na vama da li elite da zabiljeite njihove
rijei ili da ih ostavite.
Ez-Zuhr je imao obiaj zapisivati njihove predaje, a
Slih ibn Kajsn se s njime nije sloio po pitanju toga, da
bi kasnije zaalio to ih sam nije zapisivao.
U nae vrijeme je obaveza da rijei imm selef koji
su slijeeni do vremena e-af'ija, Ahmeda, Ishqa i
Eb 'Ubejda budu zapisane.
Neka se ljudi uvaju onih stvari koje su se desile
nakon njih, jer su se mnoge nove stvari desile meu
kojima je bila pojava onih koji su se pripisivali slijeenju
sunneta i hadtha kakvi su dhhirije i njima slini.
Dhhirije se esto suprotstavljaju sunnetu zbog
zablu-de svog utemeljivaa od stavova koje su imali
immi i njegovog slijeenja svog sopstvenog shvatanja,
ili svog pristupa ovim tekstovima koji immi prije njega
nisu inili.
A to se tie udubljivanja u rijei mutekellimna
(spekulativnih teologa) i filozof, ovo je isto zlo!
Rijetkost je nai onoga koji se udubio u njih a da nije bio
zaprljan neim od njihove prljavtine.
Ahmed je rekao: Niko se ne udubljuje u kelm, a da ne
krene putem Dehma.
48
Ibn Redeb
On kao i drugi immi selef su imali obiaj da

upozoravaju na ehlul-kelm ak i ako im (mutekellminima) je namjera bila da brane sunnet.
to se tie onoga to se nalazi u rijeima onih koji
vole ovu retoriku i slijede njene pripadnike u
cenzurisanju onih koji se nisu usavrili u diskutovanju i
debatama, optuujui ih za neznanje i haw 95 ili da oni
nemaju spoznaju Allha ili da ne posjeduju ispravno
razumijevanje ove vjere sve to je slijeenje ejtnovih
stopa. Mi kod Allha traimo utoite od ovakve osobe.
2.9 ''UNUTRANJE'' NAUKE''
Od nauk koje su izmiljene je i diskusija i analiza
''unutranjih nauka'', tj. nauke koje se bave stvarima
kakve su gnoza (spoznaja), djela srca i slinim temama
zasnovanim na istom miljenju, duevnom iskustvu
(dhawq) ili duevnom uvianju (kaf). U ovome se nalazi
velika opasnost i ovo su odbacili najvei immi kao to
su imm Ahmed i ostali.
Sulejman (ed-Drn) je imao obiaj rei: Ponekad
mi poenta inspiracije doe kao to se to desi asketama (zahidima), ali ja je ne prihvatim izuzev svjedoenjem dva pravedna
svjedoka: Knjige i sunneta. 96
ovo je rije koja je esto upotrijebljena od strane novotara da

vrijea ehlus-sunne
95
96
Sulem, Tabeqt es-Sfijje, 78. str.
49
Ibn Redeb
Dunejd je rekao: Ovo nae znanje je upravljano Knjigom i sunnetom. Ko god nije itao Qur'n ili pisao hadth ne
treba biti slijeen u ovom naem znanju. 97
Ovom znanju je u ogromnoj mjeri nanijeta teta, i
neki od onih koji su se na njega pozivali su zapali u
razne oblike hereze (otpadnitva) i licemjerstva: tvrdei
da su ewlij' bolji od poslanika, 98 ili da oni nemaju
potrebe za poslanicima, umanjujui propise prenijete
preko vjerovjesnika, vjerujui u inkarnaciju i unifikaciju
(hull vel-ittihd), vjerovanje u jednou postojanja
(wahdetul-wudd) i druge takve stvari koje ine osnovu
nevjer-stva, grijeha i dhulma, kakve su tvrdnja da su
mnoge od zabranjenih stvari dozvoljene njima.
Putem ovog pristupa oni su uveli mnoge stvari u
ovu vjeru koje nemaju nita sa njom.
Oni su mislili da e neke od ovih stvari izazvati
mehkou srca kao to su pjevanje i ples. 99
Eb Nu'ajm, 10. tom, 274. str. broj 15216, koji spominje i

dodatne rijei: ...ili onaj koji nije postigao fiqh vjere ne treba biti
slijeen.
97
98
miljenje ljudi poput Ibn el-'Arabija i el-Hallda
Autor, Allh mu se smilovao, se detaljno osvre na ovu temu

u svojoj raspravi Mes'elah es-Sem
99
50
Ibn Redeb
Oni su mislili da druge stvari slue da se dua

oplemeni, kao to je strastveno eljenje zabranjenih slik
i gledanje u njih.
A za druge stvari su mislili da e one duu slomiti
ili voditi do ponienja, kao to su elja za odjeom i
druge takve stvari ija legitimnost (ovakvih ideja) nije
potvrena boanskim zakonom (er'atom).
Zaista, neke od ovih stvari zapravo odvraaju od
dhikra Allha i namza, kao to su pjevanje i gledanje u
ono to je zabranjeno vidjeti; u ovome oni slie onima
koji su uzeli svoju vjeru za igru i zabavu.
2.10 KORISNO ZNANJE U VEZI ''UNUTRANJIH
NAUKA''
Korisno znanje na ovom polju je striktno slijediti
tekstove Knjige i sunneta, razumjeti njihova znaenja i u
tom cilju ograniiti sebe na ono to je preneeno od
ashb, tabi'n i teb'i-tbi'n u stvarima koje se tiu
Qur'na, hadtha, halla i harma, zuhda (asketizma),
onoga to meka srca, spoznaje i drugih slinih stvari.
Dunost je ovjeku dati sve od sebe u razlikovanju
autentinih predaja od slabih, a nakon toga dati sve od
sebe da ispravno shvati vjerodostojne predaje. U ovome
lei dovoljnost za svakoga ko posjeduje razum i adekvatni materijal za one koji trae korisno znanje.
51
Ibn Redeb
Ko god se zadovolji ovime, uini svoju namjeru

iskrenom traei lice Allha, Slavljenog i Uzvienog - i
trai Njegovu pomo, On e mu pomoi, uputiti ga, dati
mu boansku podrku, uvrstiti ga, podariti mu razumijevanje i inspirisati ga.
Na ovaj nain, ovo znanje e uroditi svojim posebnim plodom: strahom od Allha, ba kao to On, Slavljeni i Uzvieni, kae:

''Zaista se Allha boje, od Njegovih robova, ueni.'' 100
Ibn Mes'd i drugi su rekli: Dovoljno znanje je da se
ovjek boji Allha, a dovoljno neznanja je biti obmanut po
pitanju Allha. 101
Drugi su rekli: Ko god se boji Allha je uenjak, a ko
god Mu je nepokoran je dhil. 102 Postoje mnoge predaje
od njih koje nose ovo znaenje.
100
sra Ftir, 28. jet
ovu predaju su zabiljeili immi Ibn 'Abdul-Berr broj 1514,

Ahmed u Ez-Zuhd, 158 str., Ibn Eb ejbe, a predaja je sahh.
Ibn 'Abdul-Berr (broj 962) i es-Sujt (Ed-Durr el-Menthr, 4.
tom, 470. str.) takoer navodi rijei Mesrqa: Dovoljno znanja
je da se ovjek boji Allha, a dovoljno neznanja je da ovjek bude
obmanut svojim sopstvenim djelima. I ova predaja je takoer
sahh
101
52
Ibn Redeb
Razlog za ovo je to to korisno znanje ostvaruje

dvije stvari:
1. Znanje o Allhu i onome to Njemu dolii od lijepih
imen, uzvienih svojstava i djel koja ulivaju strahopotovanje. Ovo nuno vodi do velianja Njega,
slavljenja Njega, straha od Njega, strahopotovanja
od Njega, ljubavi prema Njemu, nade u Njega, oslanjanja na Njega, zadovoljstva Njegovom odredbom
i podnoenja Njegovih iskuenja strpljenjem.
2. Poznavanje onoga to On voli i ime je zadovoljan i
onoga to On mrzi i to Ga srdi od vjerovanja, djel
vanjskih i unutranjih i rijei. Ovo ovjeka vodi
da uri ka izvravanju onoga to Allh voli i ime je
zadovoljan i ka izbjegavanju svega onoga to On
mrzi i to Ga srdi.
Kada znanje urodi ovim plodovima, to je korisno
znanje.
Kada je znanje korisno i kada pusti svoje korijenje u
srcu, srce se boji Allha, pokori se Njemu i preda se u
strahopotovanju, velianju, strahu, ljubavi i slavljenju.
imm Ibn 'Abdul-Berr broj 1544 navodi prvu polovinu kao

rijei 'At'a sa slabim senedom. Meutim, znaenje je
utemeljeno i preneeno od grupe selef kao to je to spomenuo
imm es-Sujt u Ed-Durr el-Menthr, 5. tom, 470. str.
102
53
Ibn Redeb
Kada se ovo desi, dua je zadovoljna najmanjom

ovosvjetskom opskrbom, a to je zauzvrat odvraa od
ovoga svijeta i svih njegovih privremenih stvari.
U ovom stanju, nema imetka, statusa niti obilja na
koje rob gleda strastveno, to bi bilo uzrok za umanjenje
njegovog udjela kod Allha od blaenstva khireta. Ovo
su rekli i Ibn 'Umar i drugi od selef i preneeno je i od
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Kada se sve ovo desi, ostvari se posebna veza
izmeu Allha, Slavljenog i Uzvienog, i Njegovog roba.
Ako rob trai Allh mu d, ako on dovi On mu se
odaziva kao to je spomenuto u hadthu quds: ''...Moj
rob ne prestaje da Mi se pribliava obavljanjem
dobrovoljnih djela dok ga ne zavolim. Kada ga
zavolim postajem njegov sluh kojim on uje, njegov
vid kojim on vidi, njegova ruka kojom hvata i njegova
noga kojom hoda. Ako bi od Mene zatraio Ja bih
mu dao, a ako bi od Mene zatitu zatraio Ja bih mu
zatitu pruio'', 103 a u drugoj predaji: ''Ako bi Me molio
Ja bih mu se odazvao.'' 104
hadth je zabiljeio imm el-Buhr broj 6502 od Eb

Hurejre, radijallhu 'anh
103
hadth je zabiljeio imm Ahmed broj 26193 od ''ie. Vidi

el-Hajthem, 10. tom, 269. str. i Ibn Redeb, Dmi' el-'Ulm,
2. tom, 330. str.
104
54
Ibn Redeb
U njegovom, sallallhu 'alejhi we sellem, savjetu koji

je upuen Ibn 'Abbsu se kae: Pazi na Allha On e
te paziti. Pazi na Allha nai e Ga ispred sebe. Znaj
za Allha u lahkoi (blagostanju) On e za tebe znati u
tekoi. 105
Cilj roba je da u njegovom srcu postoji posebna
spoznaja izmeu njega i njegovog Gospodara, pri emu
on Njega nalazi blizu sve vrijeme i On ga tjei ga u
vremenu samoe. On nalazi zadovoljstvo u spominjanju
Njega, u dovi Njemu, u osami i razgovoru sa Njim i u
sluenju Njemu. Niko ne bi iskusio ovo, izuzev onoga
koji Mu se pokori javno i tajno.
Wuhejb ibn el-Werd je bio upitan: Moe li onaj koji
nije posluan Allhu da doivi slast pokornosti? On je
odgovorio: Ne, a ne moe ni onaj koji i samo (po)eli da Mu
bude nepokoran. 106
Kada se kod roba ovo ostvari, onda moe biti
reeno da on ima spoznaju svog Gospodara i izmeu
njih se razvije poseban odnos, tako da kada on zatrai
On mu d, kada on dovi On mu se odazove.
ovo je citat imma Ahmeda broj 2669, 2763 i 2803, a takoer
ga je zabiljeio imm et-Tirmidh broj 2516 koji ga je ocijenio
hasenus-sahhom. El-Albn ga je proglasio sahhom u Dhill elDenneh broj 315
105
predaju je zabiljeio imm Eb Nu'ajm, 8. tom, 154. str., broj

11689
106
55
Ibn Redeb
a'wneh je rekao Fudajlu, kada ga je ovaj pitao da

dovi za njega: Pa zar izmeu tebe i tvoga Gospodara ne
postoji veza, takva da ako ti dovi Njemu On ti se odazove?, na ta je on (Fudajl) pao u nesvjest. 107
Rob se neprestano suoava sa nedaama i potekoama na ovom svijetu, u berzakhu 108 i na mjestu konanog stajanja.
Kada izmeu roba i njegovog Gospodara postoji
ova posebna spoznaja, Allh e mu pomoi tokom svega
ovoga. To je ono na to se ukazuje u njegovom, sallallhu
'alejhi we sellem, savjetu Ibn 'Abbsu: Znaj za Allha u
lahkoi On e za tebe znati u tekoi.
Ma'rf je upitan: ta je to to je u tebi pobudilo elju
za osamljenou? Pitalac je spomenuo smrt, kabur,
mjesto konanog stajanja, dennet i dehennem kao mogue uzroke, na ta je Ma'rf odgovorio: Sve to je u Njegovim rukama. Kada postoji spoznaja izmeu tebe i Njega, On
e ti pomoi u svemu tome.
predaju je zabiljeio imm Eb Nu'ajm, 8. tom, 116. str. broj
11567, a predaja se nastavlja i spominje da je Fudajl rekao:
Poasti nas au pokornosti, a ne ponizi nas ponienjem
nepokornosti.
107
El-berzekh oznaava barijeru (pregradu) stavljenu izmeu

osobe koja je umrla i ovosvjetskog ivota. Berzekh se spominje
kao prva etapa khiretskog (onosvjetskog) ivota. Veoma dobra
rasprava o berzekhu i o pitanjima vezanim se moe nai u djelu
Muhammeda el-Diblija ivot u Berzekhu
108
56
Ibn Redeb
Tako je korisno znanje ono znanje koje prouzrokuje

spoznaju izmeu roba i njegovog Gospodara, znanje
koje vodi ka tome da on spozna svoga Gospodara, da
Ga uini jednim u svom vjerovanju i 'ibdetu, nae utjehu u Njemu, razvije osjeaj stida (haj') od Njega i oboava Ga kao da Ga vidi.
Zbog ovoga je grupa ashb rekla: Prvo znanje koje
e biti uzdignuto od ljudi e biti khu' (poniznost). 109
Ibn Mes'd je rekao: Postoje ljudi koji ue Qur'n ali
on ne silazi ispod njihovih grkljana; kada bi dostigao do njihovih srca i pustio korijene u njemu, tek tada bi im to koristilo.
110
El-Hasan je rekao: Znanje je dvije vrste: znanje koje je

povrno izgovaranje jezikom a koje je Allhov dokaz protiv
predaju je zabiljeio imm Ahmed broj 23990 od eddda

ibn Ewsa a ocijenili su ga sahhom immi Ibn Hibbn (broj
4572) i Hkim (broj 337), sa ime se sloio edh-Dhehebi;
takoer ju je zabiljeio imm et-Tirmidh (broj 2653) od 'Ubde
ibn es-Smita i rekao da je hadth hasen-garb, a ocijenio ga je
sahhom Hkim (broj 338) sa im se sliio edh-Dheheb;
takoer ju je zabiljeio imm Hkim (broj 8448) od Hudhejfe i
on je rekao da je sahh
109
110
predaju je zabiljeio imm Muslim broj 822
57
Ibn Redeb
demovih potomaka, i znanje koje pusti korijena u srcu a to je

korisno znanje. 111
Selefi su imali obiaj rei: Uenjaci su od tri kategorije: Uenjak koji poznaje Allha i Njegove naredbe, uenjak
koji poznaje Allha ali ne poznaje Njegove naredbe i uenjak
koji poznaje Njegove naredbe ali ne zna Allha. Najbolji i
najpotpuniji od njih je onaj prvi on je onaj koji se istinski
boji Allha i zna Njegove propise. 112
Osnovna stvar ovdje je da rob koristi znanje da
podstakne spoznaju svog Gospodara. Kada se ovo
ostva-ri, on e Ga nai blizu. Kada se ovo desi, On e ga
pribli-iti Sebi i odgovoriti na njegove dove.
Spomenuto je u judeo-kranskoj predaji (isr'lijjtu): ''Sine Ademov! Trai Me i nai e Me. Kada Me
nae nai e sve. Meutim, ako Me ne nae izgubie sve. Ja sam tebi prei nego ita drugo.''
Dhun-nn je imao obiaj nou ponavljati ove stihove:
Traite za sebe
Slino onome to sam ja naao.
Naao sam mjesto odmora u kome
predaju je zabiljeio imm ed-Drimi broj 376 i imm Ibn
Eb ejbe, 13. tom, 235. str. i ona je sahh
111
predaju je zabiljeio imm ed-Drim broj 375 i Ibn 'AbdulBerr broj 1543 od Sufjna ibn 'Ujejne, a sened je sahh
112
58
Ibn Redeb
On nikada ne uskrauje u Svojoj ljubavi:

Ako se ja udaljim On me priblii
Ako ja priem, On me sasvim primakne. 113
2.11
OSNOVA ZNANJA
Imm Ahmed, Allh mu se smilovao, je imao obiaj
rei o Ma'rfu: 'On posjeduje osnovu znanja: bogobojaznost (strah od Allha).
Stoga je osnova znanja ono znanje koje vodi do
straha od Njega, do ljubavi prema Njemu, pribliavanja
Njemu, nalaenja utjehe kod Njega i strasno eljenje
Njega.
Onda je ovo praeno poznavanjem Allhovih
propis, svega onoga to On voli i ime je zadovoljan od
Svoga roba od rijei, djel, duevnih stanj i vjerovanja.
Ko god shvati ove dvije vrste znanja, on je pronaao
korisno znanje; on je stekao korisno znanje, bogobojazno
srce, zadovoljnu duu i dovu kojoj se odaziva.
Ko god ne ostvari ovo znanje, zapae u etiri stvari
od kojih se Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
utjecao i njegovo znanje e zapravo postati izvor jada za
njega i dokaz protiv njega. On se nee okoristiti njime
(tim znanjem) zato to nije uinio svoje srce bogobojaznim, ono (znanje) nije zadovoljilo strasti due za ovim
predaju je zabiljeio imm Eb Nu'ajm, 9. tom, 357 str. broj
14112
113
59
Ibn Redeb
svijetom, naprotiv ono ju je samo pojaalo, njegova dova

se nije ula zato to se on nije pokoravao naredbama
svoga Gospodara i nije izbjegavao sve ono to On mrzi i
to Ga srdi.
Ovo pod uslovom da je njegovo znanje ono znanje
od koga se moe nadati koristi, tj. ono znanje izvedeno
iz Knjige i sunneta. Koje god znanje je izvedeno iz neeg
mimo ova dva izvora, ono nije korisno i nema ni nade
za izvlaenje koristi putem njega i zaista je teta od njega
vea nego njegova korist.
2.12
ZNAKOVI KORISNOG I BESKORISNOG

ZNANJA
Znak znanja koje ne koristi je ponos, arogancija i
uobraenost. Takva osoba trai visoki poloaj i status na
ovome svijetu i nadmee se radi njega. On diskutuje sa
uenjacima sa ciljem nadvladavanja njih i raspravlja se
sa neznalicama sa ciljem usmjeravanja njihove panje
prema njemu.
Preneeno je od Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, da ko god trai znanje u ovu svrhu:
...za njega je vatra, vatra! 114
predaju je zabiljeio imm Ibn Mde broj 254 i imm Ibn
Hibbn broj 290 od Dbira. Bsajr (Ez-Zew'id) je rekao:
Prenosioci su povjerljivi i precizni. Hadth je sahhom ocijenio
el-'Irq (1. tom, 52. str.), kao i el-Albn (Sahh el-Dmi broj
7370)
114
60
Ibn Redeb
Mogue je da neki koji posjeduju ovu vrstu znanja

tvrde da imaju spoznaju Allha i da ele jedino Njega i
nita vie. Njihova namjera iza ove tvrdnje nisu nita
drugo do tenje za mjestom u srcima ljudi kakvi su
kraljevi i drugi, da ljudi misle dobro o njima i da oni
uivaju veliko, privreno slijeenje.
Znak ovoga je da e oni otvoreno tvrditi wiljeh ba
kao to je bila praksa ehlul-kitba i kasnije praksa
qarmita, batinijj i onih poput njih. 115 Ovo je upravo
suprotno stanju selef koji su uobiavali da malo misle o
sebi, i iznutra i spoljanje.
'Umr je rekao: Ko god kae: Ja sam uenjak on je
neznalica. Ko god kae: Ja sam vjernik on je nevjernik. Ko
god kae: Ja sam u dennetu on je u vatri.
Sljedei
znak ovoga je da takva osoba nee
prihvatiti istinu niti joj se pokoriti. On e postupati arogantno prema onima koji posjeduju istinu, posebno ako
su oni manjeg statusa nego on u oima ljudi. Ova osoba
e ustrajavati na svojoj lai (btilu) prosto iz straha da se
srca ljudi mogu usprotiviti njemu i njegovom prihvatanju istine i time promjenom njegovog stava.
Moda bi ovakvi ljudi sebe ak mogli vanjtinski
osuditi i prikazati da malo misle o sebi pred publikom,
vidi Ibn el-Dewz, Muntadham, 5. tom, 110. str. i elBagdd, El-Ferq bejnel-Fireq, 281. str.
115
61
Ibn Redeb
da bi ljudi vjeruju da su oni ponizni i da bi ih stoga

hvalili. Ovo je od najsuptilnijih oblika rij'a (prikazivanja) na to su ulazali tbi'ni i uenjaci koji su doli
nakon njih.
Ovi ljudi e otvoreno prihvatiti hvalu i podsticati je
na nain koji negira sidq (istinoljubivost) i ikhls
(iskrenost). Istinoljubiva osoba e se uvijek bojati da
postane rtva (plijen) licemjerstva i susreta sa loim
zavretkom.
Istinoljubiva osoba se uvijek trudi da izbjegava
hvalu i trudi se da izbjegava da tu hvalu dobrovoljno
prihvati, ako ona doe do njega.
Zbog ovoga je prepoznatljiv znak ehlul-'ilma da oni
ne misle o sebi da su od ikakvog velikog statusa ili
stepena, oni u svojim srcima preziru hvalu i velianje i
oni ne postupaju oholo prema ikome.
El-Hasan je rekao: Pravnik (feqh) je onaj koji se
uzdrava od ovoga svijeta i eljan je khireta, on ima jasan
uvid u svoju vjeru i ustrajan je u 'ibdetu svome Gospodaru,
a u drugoj predaji: ...onaj koji ne zavidi onima iznad sebe,
ne ismijava one ispod sebe i ne uzima naknadu za znanje kome
62
Ibn Redeb
ga je Allh poduio. 116 Znaenje ove poslednje izjave je

takoer preneeno od 'Umara. 117
Svaki put kada se povea znanje nosilaca ovog
korisnog znanja, povea se i njihova poniznost pred
Allhom, strah od Njega i predanost Njemu.
Neko od selef je rekao: Poeljno je da uenjak pospe
prainu po svojoj glavi iz poniznosti pred svojim Gospodarom. 118
Svaki put kada se povea njegovo znanje i njegova
spoznaja svog Gospodara, poveaju se i njegovi strah i
ljubav prema Njemu, kao i poniznost i predanost.
Od znakova korisnog znanja je i to da e ono
poduiti ovjeka da se kloni ovosvjetskih ukrasa, od
kojih je najvei elja za vostvom, slavom i hvalom. Ono
(korisno znanje) e nauiti ovjeka da izbjegava ovo i da
uloi trud u udaljavanju od njih. Ako se ita od ovoga i
desi, bez njegovog izbora ili elje, on je u stanju svog
predaju je zabiljeio imm Ahmed u Ez-Zuhd, 268. str. sa

hasen senedom
116
predaju su zabiljeili imm ed-Darimi broj 298 i imm Ibn

'Abdul-Berr broj 858, a njen sened je da'f. Predaju slinog
znaenja je takoer zabiljeio ed-Drim (broj 300) od Eb
Hzima sa da'f senedom
117
Khatb, El-Feqh wel-Mutefeqqih, 2. tom, 230. str. broj 899

od Ejjba sa sahh senedom
118
63
Ibn Redeb
krajnjeg straha i zato to bi to moglo biti boanski plan i

sredstvo postepenog voenja njega ka propasti (istidrd).
Zbog ovoga je imm Ahmed bio u stanju straha kada je postao poznat.
Od znakova korisnog znanja je i da ovjek za sebe
ne tvrdi da ima znanje ili da se time hvali. On ne
optuuje druge za neznanje, izuzev ako se oni suprotstave sunnetu i njegovim sljedbenicima, pri emu on
pria protiv njih iz srdbe (ljubomore) u ime Allha, a
ne iz linog bijesa ili iz elje za postizanjem nadmoi
nad njima.
to se tie onoga ije znanje nije korisno, on nema
druge brige osim da pokae svoju nadmo nad
ostatkom ljudi putem svoga znanja, da ih optui za
neznanje i da ih ponizi. Ovo je od najzlobnijih osobin
koje mogu biti naene kod ljudi! Mogue je da takav
ovjek ak optui uenjake koji su doli prije njega za
neznanje i nemar; takav ovjek voli sebe i strastveno eli
da se promovie, on ima dobro miljenje o sebi i loe
miljenje o onima koji su bili prije njega.
Nosioci korisnog znanja su upravo suprotni; oni
imaju loe miljenje o sebi i imaju dobro miljenje o
uenjacima prolosti. Njihova srca prihvataju ugled i
odabranost njihovih prethodnika i svoju nemogunost
64
Ibn Redeb
da se priblie njihovim stepenima, a kamoli da ih zapravo dostignu!

Zaista su sjajne rijei Eb Hanfe kada je bio upitan:
Koji od dvojice je bolji 'Alqamah ili el-Eswed?: Allha mi,
mi nismo ak vrijedni da ih spominjemo, a kamoli da odluujemo koji od njih je bolji.
Kada bi njemu bio spomenut akhlq selef, IbnulMubrek bi rekao sledee stihove poezije:
Ne spominji nas u istom kontekstu kao njih
Zdrav u hodu nije poput oronulog.
ije god znanje nije korisno i ko smatra sebe boljim
od onih koji su mu prethodili u svojim stavovima i
izlaganju, on e takoe sebe smatrati boljim od njih u
znanju ili mjestu kod Allha. On e sa visine gledati na
one koji su doli prije njega i ismijavati ih zato to su
imali malo znanja.
Ovaj jadnik ne uvia da je manjak govora koji je
doao od strane selef bio zbog njihovog wara' i straha
od Allha, jer da su samo eljeli da odue ili detaljiu
svoje rasprave, oni su bili sasvim u stanju uiniti to.
Kada je Ibn 'Abbs uo neke ljude da raspravljaju o
vjeri, rekao je: Zar ne znate da Allhu pripadaju odreeni
robovi koji su potpuno u stanju da odgovore i nisu nijemi, ali
ih je strah od Allha uutkao i dao im smirenost. Oni su
istinski uenjaci, rjeiti, inteligentni, plemeniti, uenjaci
65
Ibn Redeb
Allhovih dana, kada njima na pamet padne Allhova veliina

njihovi umovi su ophrvani, njihova srca pucaju od straha od
Allha, njihovi jezici su uutkani. Kada se oni povrate iz
ovoga stanja, oni streme obavljanju dobrih djela mislei o sebi
da su od onih koji su nemarni a u stvarnosti su oni mudri,
ljudi od jake odluke; mislei o sebi da su nasilnici i grijenici a
u stvarnosti su oni bogobojazni oboavaoci, isti od nasilja i
grijeha. Oni ne misle da je obilno injenje 'ibdeta previe za
njih; nisu zadovoljni sa malo 'ibdeta i ne gledaju sa visine ni
na jedno djelo 'ibdeta. Kada god ih vidi nae ih tmurne,
zabrinute, u stanju strave i straha od njihovog Gospodara.
Zabiljeio ga je Eb Nu'ajm i drugi. 119
Imm Ahmed i et-Tirmidh biljee hadth od Eb
Umme da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Skromnost i oprezno uzdravanje jezika
(el-'ajj) su dva ogranka mna. Nepristojnost i rjeiti
govor su dva ogranka licemjerstva. Et-Tirmidh je ovaj
hadth ocijenio hasenom, a takoer ga je zabiljeio imm
Hkim koji ga je ocijenio sahhom. 120

1149 i Ibnul-Mubrek u Ez-Zuhd broj 1495
119
predaju su zabiljeili imm et-Tirmidh broj 2027 i imm

Ahmed broj 22312. Et-Tirmidh je hadth ocijenio hasenom, kao
i 'Irq u El-Aml. Ocijenili su ga sahhom Hkim (broj 17),
sa im se sloio edh-Dheheb, kao i es-Sujt (broj 3866) i elAlbn (Sahh el-Dmi broj 3201)
120
66
Ibn Redeb
Ibn Hibbn biljei hadth od Eb Hurejre, radijallhu

'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: Jasan govor je od Allha, a el-'ajj je od ejtna.
Jasan govor se ne deava sa mnogo rijei, ve se deava
odlunim govorom istine. El-'ajj ne znai malo govora
ve znai ismijavati istinu. 121
Meu mursel predajama od Muhammeda ibn Ka'ba
el-Kuredhija od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, je da je on rekao: Postoje tri stvari koje e
prouzrokovati da rob izgubi na ovome svijetu, ali e
zauzvrat nai ono to je vee od njih na khiretu:
odravanje rodbinskih veza, skromnost i ustezanje jezika.
'Awn ibn 'Abdullh je rekao: Tri stvari su od mna:
skromnost, ednost i uzdravanje; uzdravanje jezika, ne
uzdravanje srca niti djela. Ovo su stvari koje prouzrokuju
dobit na khiretu i gubitak na ovome svijetu, ali ono to je
dobijeno na khiretu je vee od onoga to je izgubljeno na
predaju je zabiljeio imm Ibn Hibbn broj 5796, a u

njegovom senedu je 'Utbe ibn es-Seken koji je metrk
(odbaen). Predaju su takoer zabiljeili imm ed-Dejlem
(broj 5215) i Munw (5. tom, 356. str.), spominjui da njegov
sened sadri slabe prenosioce
121
67
Ibn Redeb
ovome svijetu. 122 Ovo se takoer prenosi od Allhovog

Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali je da'f. 123
Neko od selef je rekao: Moda ovjek sjedi sa nekim
ljudima i oni misle da on nije u stanju da govori, a u stvarnosti je on potpuno sposoban govoriti, ali je on musliman
uenjak.
Zato e onaj ko zna vrijednost selef znati da njihovo
utanje po pitanju nekih stvari kao to je prekomjeran
govor, diskusija i raspravljanje i ustrajavanje na objanjavanju mimo onoga to je neophodno, nije proisteklo
iz njihove nesposobnosti da govore, niti njihovog
neznanja, niti zbog nikakve mahane; ne, ve se to,
naprotiv, desilo zbog njihove obzirnosti, njihovog straha
od Allha i njihovog preokupiranja sebe onim stvarima
koje e biti od koristi prije negoli onim stvarima koje ne
sadre korist.
predaju je zabiljeio imm 'AbdurRezq, 11. tom, 142. str. sa

sahh senedom, a es-Sujt (broj 3474) ga je ocijenio hasenom
122
vidi Munw, 3. tom, 407. str. Slian hadth je zabiljeio i

imm ed-Drim (broj 526) sa rijeima: Skromnost, estitost,
uzdravanje uzdravanje jezika, a ne srca i fiqh su od
vjere. Ovo su stvari koje prouzrokuju dobit na khiretu a
gubitak na dunjaluku, ali je ono to je dobijeno na khiretu
vee, a sened je sahh. El-Hajthem (8. tom, 26. str.) spominje
drugi slian hadth od Qurreh ibn Ijsa i kae da njegov sened
ima slabog prenosioca
123
68
Ibn Redeb
2.13. SVO DOBRO JE U SLIJEENJU PUTA SELEF

Bez obzira da li je to u osnovama vjere ili u njenim
sporednim pitanjima, tumaenju Qur'na, objanjavanju
hadth, zuhdu (asketizmu), stvarima koje mekaju srce,
poentama koristi i mudrosti, podsticanju o emu god
da su selefi govorili ko god ide njihovim putem u
ovome je ispravno upuen, a ko god to ne ini ve
umjesto toga sebe zabavi napornim zapitkivanjima,
raspravama i pekulacijama; taj nije ispravno upuen.
Meutim, ako bi ovjek priznao njihovu ispravnost
i svoju sopstvenu manjkavost, onda je njegovo stanje
bolje.
Ijs ibn Mu'wija je rekao: Samo budala nije svjesna
mahan svoje sopstvene due. On je bio upitan: ta je
tvoja mahana?, pa je odgovorio: Previe prianja. 124
Meutim, ako bi ovjek sebi pripisao prednost, a
manjkavost onima koji su mu prethodili, onda je on
jasno zabludio i pretrpio je ogroman gubitak.
U zakljuku, u ovim korumpiranim vremenima,
obaveza je ovjeku ili da bude zadovoljan time da je on
uenjak u Allhovom znanju (kod Allha), ili da ne

3489
124
69
Ibn Redeb
bude zadovoljan time i umjesto toga da sebe zadovolji

da bude uenjak u oima ljudi.
Ako on izabere prvo, neka se zadovolji Allhovim
znanjem o njemu; ko god ima stanje spoznaje izmeu
sebe i Allha, on e se zadovoljiti Allhovim znanjem o
njemu. Ko god odabere drugo, onda on potpada pod
govor Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:
Ko god trai znanje da bi se nadmudrivao sa
uenjacima ili da bi se raspravljao sa neznalicama, ili
da bi pridobio panju ljudi neka sebi odabere svoje
mjesto u vatri. 125
Wuhejb ibn el-Ward je rekao: Moe se desiti da onaj
koji je uenjak u oima ljudi bude meu neznalicama kod
Allha.
Muslim biljei hadth od Eb Hurejre da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: Prva trojica
Autor, Allh mu se smilovao, je zapravo spojio dva odvojena
hadtha u jedan. Prvi hadth je: Ko god stie znanje da bi se
nadmetao sa uenjacima, ili da se raspravlja sa neznalicama,
ili da pridobije panju ljudi je u vatri. Hadth su zabiljeili
imm et-Tirmidh broj 2654 i imm Ibni Mde broj 253 od Ibn
'Umara. Proglasio ga sahhom el-Albn u Sahh et-Tergb broj
109. Drugi je hadth: Ko god trai znanje zbog drugoga mimo
Allha ili namjeravajui time drugo mimo Allha neka
odabere sebi mjesto u vatri. Hadth su zabiljeili imm etTirmidh broj 2655 i imm Ibn Mde broj 258 od Ibn 'Umara.
Proglasio ga je da'fom el-Albn u Da'f el-Dmi broj 5687.
Vidi takoer fusnotu broj 97
125
70
Ibn Redeb
kojima e biti raspaljena dehennemska vatra..., meu

kojima su uenjak i ua Qur'na koji su sticali svoje
znanje samo da bi o njima bilo reeno: On je uenjak,
On je ua Qur'na. To je zaista o njima reeno i oni e
biti odvueni na svojim licima u dehennemsku vatru. 126
hadth je zabiljeio imm Muslim broj 1905/4923 od Eb

Hurejre sa rijeima: Prvi ovjek iji sluaj e biti odluen na
Sudnjem danu e biti ovjek koji je preselio kao ehd. On e
biti doveden i Allh e predstaviti Svoje blagodati (koje mu je
On podario) i on e ih priznati. Onda e Allh pitati: ''ta si
uradio sa njima?'' On e odgovoriti: Borio sam se u Tvoje
ime dok nisam poginuo kao ehd. Allh e rei: ''Lae!
Borio si se da bi mogao biti nazvan hrabrim borcem i tako si
bio zvan.'' A onda e naredba biti data i on e biti odvuen na
svom licu u vatru. I ovjek koji je stekao znanje i poduavao
njemu i uio Qur'n. On e biti izveden i Allh e mu
prikazati Svoje blagodati (koje mu je podario) i on e ih
priznati. Onda e Allh rei: ''ta si uradio sa njima?'' On e
rei: Stekao sam znanje i irio ga i uio Qur'n u Tvoje ime.
Allh e rei: ''Lae! Sticao si znanje da bi mogao biti
nazvan uenjakom i uio si Qur'n da bi moglo biti reeno
''On je qri' (ua)'' i tako je reeno.'' Onda e naredba biti
data i on e biti odvuen na svom licu i baen u vatru. I
ovjek koga je Allh uinio obilato bogatim i kome je dao
svaku vrstu imetka. On e biti izveden i Allh e prikazati
Svoje blagodati (koje mu je podario) i on e ih priznati. Tada e
Allh pitati: ''ta si uradio sa njima?'' On e rei: Troio
sam novac na svaki nain na koji si Ti elio da treba biti
troeno u Tvoje ime. Allh e rei: ''Lae! inio si to da bi
moglo biti reeno: ''On je dareljiv.'' i bilo je reeno.'' Onda
e naredba biti data i on e biti odvuen na svom licu i baen
u vatru.
126
71
Ibn Redeb
Ako ovjek svoju duu ne zadovolji ovime,

zadovoljavajui je umjesto toga pozicijom qadije (sudije)
prosto zbog toga to je to poloaj koji ljudi uvaavaju,
onda je on izabrao ono to je manje na tetu onoga to je
najbolje i preao je iz ranga uenjaka u rang zulumara.
Ovo je razlog zato je, kada bi jednom od selef bila
ponuena pozicija qadije, on bi odgovorio rijeima: Ja
sam uio znanje samo da bih mogao biti proivljen sa poslanicima, a ne da bih bio proivljen sa kraljevima. Uenjaci e biti
proivljeni sa poslanicima, a qadije e biti proivljeni sa
kraljevima!
2.14 PODNOSI OVAJ IVOT STRPLJIVO!
Neophodno je da vjernik ima strpljenja kratko vrijeme da bi putem toga postigao vjeito blaenstvo. Ako
oajava i bude nestrpljiv, on je kao to je Ibnul-Mubrek
rekao: Ko god ima strpljenja, kako kratko vrijeme on mora
biti strpljiv. Ko god se ne strpi veoma malo uiva!
Imm e-fi' je imao obiaj rei sledee stihove
poe-zije:
O moja duo, to je samo nekoliko dana, podnesi ih strpljivo.
ivot nije nita osim prolazno sanjarenje.
O moja duo, kroz ovaj svijet proi brzo
I ostavi ga, jer istinski ivot zaista eka pred tobom! 127
127
imm fi', Dwn, 123. str.
72
Ibn Redeb
Molimo Allha za korisno znanje i utjeemo Mu se

od znanja koje ne koristi, od srca koje Ga se ne boji, od
due koja nije zadovoljna i od dove koja nije primljena.
O Allhu, mi se utjeemo Tebi od ovo etvoro!
Sva hvala i zahvala pripada Allhu, Gospodaru
svjetova. Neka Allh d Svoj salawt i selm naem
sejjidu (predvodniku) Muhammedu, cijeloj njegovoj
porodici i svim njegovim ashbima. 128
El-durr (E-er'ah, 1. tom, 451. str.) je rekao: Ko god

posjeduje znanje i razum i shvata ono to je prethodilo u ovoj knjizi,
znae da je on u potrebi za injenjem dobrih djela. Ako mu Allh eli
dobro, on e se vrsto drati za sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, za ono na emu su bili ashbi,
radijallhu anhum edme'n, i za put onih koji su ih slijedili u
dobru: immi svake generacije. On e nauiti znanje da bi uklonio
neznanje od sebe, sa namjerom da ga ui u ime Allha, uzvien neka
je On jedini. Njegov nijjet ne treba da bude da bi bio vjet u
argumentaciji, raspravi i diskusiji, niti treba da bude u dunjaluke
svrhe. ija god namjera je ista bie sauvan od strasti, novotarija i
zablude, ako Allh hoe, i slijedie ono na emu su bili immi
muslimana prije njega.
128
73
Ibn Redeb
TREE POGLAVLJE
3.1
ONI KOJIMA JE DATA KNJIGA I NJIHOVA

TVRDA SRCA
Paljivo razmisli o Allhovom ukoru ehlul-kitabija, o
tvrdoi njihovih srca ak i nakon to im je data Knjiga i
toga da su oni vidjeli uda nakon ud, kakvo je bilo
oivljavanje mrtvog ovjeka nakon udaranja njega dijelom krave. 129
Nama je zabranjeno da sliimo njima i reeno nam
je:
''Zar nije dolo vrijeme da se vjernicima srca smekaju

od Allhovog spomena i zbog istine koja se objavljuje,
i da oni ne budu kao oni kojima je prije data Knjiga,
pa su srca njihova, zato to je proteklo mnogo vremena, postala tvrda? A veina njih su grijenici.'' 130
129
sra el-Beqare, 72.-74. jet
130
sra el-Hadd, 16. jet
74
Ibn Redeb
Na drugom mjestu nam je Allh objasnio uzrok njihovih tvrdih src, rekavi:

''Zbog njihovog krenja zavjeta, mi smo ih prokleli i
srca njihova tvrdim uinili.'' 131
...time nas obavjetavajui da je tvrdoa njihovih
src nastala kao kazna za njihovo krenje zavjeta datog
Allhu. Ovo je suprotstavljanje Njegovim naredbama i
injenje onoga to je On zabranio nakon to su oni prihvatili zavjet, a onda je Allh rekao:

''Oni su zamjenjivali rijei s njihovih mjesta, a zaboravili su dobar dio onoga ime su opominjani.'' 132
Allh spominje da ih je tvrdoa njihovih src dovela
do dvije sramne karakteristike:
1. iskrivljavanje pravih znaenja rijei
2. njihovo zaboravljanje dijela onoga ime su bili
savjetovani, ciljajui ovime na njihovo naputanje i
ignorisanje dijela mudrosti i dosta upozoravanja
131
sra el-M'ide, 13. jet
132
sra el-M'ide, 13. jet
75
Ibn Redeb
koje im je bilo dato. Oni su to zaboravili, napustili

postupanje po tome i ignorisali ga.
Ove dvije stvari nalaze se meu naim uenjacima
koji su korumpirani zbog njihovog posjedovanja osobina ehlul-kitbija.
Oni iskrivljavaju istinska znaenja rijei zbog toga
to nisu iskreni u traenju znanja i zbog toga su njihova
srca postala tvrda. Zato oni sebe ne preokupiraju djelima ve, naprotiv, iskrivljavanjem rijei.
Oni iskrivljavaju rijei Knjige i sunneta od njihovih
ispravnih, tanih znaenja i smisla, inei to vjeto i
primjenjivanjem suptilnih metoda; kao to je tvrdnja da
su te rijei i izrazi metaforiki, dajui im na taj nain
iskrivljena znaenja i ubacivanjem ubhi u citate iz
sunneta kada to nisu u stanju da urade sa Knjigom.
Oni osuuju one koji se vrsto pridravaju boanskih tekstova, prihvatajui njihova jasna znaenja i nazivaju ih neznalicama ili haw. 133
Ova osobina se moe nai meu spekulativnim
teologiarima (ehlul-kelm), meu pravnicima od sljedbenik miljenj (ehlur-re'j) i sfijama od filozof i ehlulkelma.
Oni takoer ostavljaju po strani dio korisnog znanja
kojim su bili opomenuti, pa otuda njihova srca ne prih133
vidi Ibn Qutejbe, Te'wl Mukhtelif el-Hadth, 55. str.
76
Ibn Redeb
vataju savjet i podsticaj, ve umjesto toga oni osuuju

one koji ue ono to e uzrokovati da jecaju i smekati
njihova srca, nazivajui ih pripovjedaima!
U svojim pisanim radovima, sljedbenici miljenja
(ehlur-re'j), citirajui svoje uitelje, tvrde da plodovi
znanja ukazuju na asnost toga znanja. Stoga je plod
svakoga ko sebe preokupira tumaenjem Qur'na da
prenosi prie i da opominje ljude, a plod svakoga ko
sebe preokupira njihovim miljenjima i njihovim znanjem je da je on u stanju da daje pravne presude (fetwe),
da donosi odluke i da poduava!
Ovakvi ljudi spadaju pod znaenje jeta:

''Oni znaju samo spoljanjost ovoga svijeta, a prema
onom svijetu su nemarni.'' 134
Njihova silna ljubav prema ovome svijetu i prema
poloaju je to to ih je uinilo da su takvi kakvi su. Kada
bi oni samo ublaili svoju strast za ovim svijetom i
umjesto toga je usmjerili ka khiretu i kada bi samo bili
iskreni prema sebi i prema Allhovim robovima, oni bi
onda striktno slijedili ono to je Allh objavio Svome
134
sra er-Rm, 7. jet
77
Ibn Redeb
Vjerovjesniku i oni bi takoer nareivali ljudima da i

oni tako ine.
Kao rezultat toga, ljudi ne bi krili zapovjesti bogobojaznosti i zadovoljili bi se tekstovima Knjige i sunneta,
osim moda samo nekoliko njih. Allh bi uinio da se
ova nekolicina vrati istini sebebom onih koji su ispravno
shvatili boanske tekstove i tako ljudi ne bi bili u potrebi
za ovim ishitrenim, lanim, sporednim propisima i lukavim trikovima putem kojih su otvorena vrata lihvarstva
(kamate) i drugih zabrana.
Danas mi vidimo da ono to je propisano biva negirano putem najprostijih trikova i uvijanja, ba kao to su
ehlul-kitbije imali obiaj initi!
Molim Allha da uputi one koji vjeruju u istinu u
ovim stvarima u kojima su se oni razili, ''a Allh upuuje koga On hoe na pravi put.'' 135
Neka Allh poalje obilne salawte i selme na naeg
sejjida (predvodnika) Muhammeda, njegovu porodicu i
njegove ashbe sve do Sudnjeg dana.

''Allh nam je dovoljan i divan je On Pomaga.'' 136
135
78
Ibn Redeb
DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':
Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Eb Ahmed)
Dokazi da je isbl harm (Eb Ahmed)
Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti
('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)
Bolest ird'a (grupa autora)
ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?
(Hamid 'Al Khn)
Kome se to priviaju tekfrovci u Sandaku i Bosni?
(odgovori na ''Proglas o tekfru'') (Kelimetul-Haqq)
Zalutale sekte sfij i i'j (Kelimetul-Haqq)
Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika
(Eb Muhammed el-Maqdis)
ubhe vezane za propis demokratije u islmu
(grupa autora)
'Aqda potpomognute skupine ('AbdulMedd elMun')
Tewhd el-hkimijje (grupa autora)
Allhova pomo je, zaista, blizu (Sulejmn bin Nsir
el-'Ulwn)
Demokratija je vjera (Eb Muhammed el-Maqdis)
136
sra lu 'Imrn, 173. jet
79
Ibn Redeb
Obaveze koje je duan spoznati svaki muslmn i

muslmnka (Muhammed bin 'AbdulWehhb
Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao
(Kelimetul-Haqq)
Poduavanje najvanijim pitanjima (Ahmed elHlid)
Moe li se opravdavati neznanjem u djelima velikog
irka i jasnog kufra? (Eb Muhammed)
Milletu Ibrhm (Eb Muhammed el-Maqdis)
'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata (Metn/tekst
sedam velikih djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u
jednoj knjizi)
er'atski hidb (Kelimetul-Haqq)
Istina o Turcima Osmanlijama (Eb Ahmed)
Muslmn ili murik (Eb Hamza el-Afgn)
Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima (ejh
Sulejmn bin 'Abdullh)
Biografija imma Ahmeda, rahimehullh
Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje
(imm el-Bezzr)
Osnove sunneta (Uslus-Sunne) (Ahmed ibn Hanbel)
Islm savreno potpuna vjera (Muhammed el-Emn
e-enqt)
Iblsova obmana (Ibnul-Dewz)
Nije musliman onaj ko ne tekfri zakonodavca mimo
Gospodara svjetova (Eb Hamza el-Afgn)
80
Ibn Redeb
Mesele vezane za kufr u tgta (Eb Muhammed)

La na vjeru er-Rahmna u Korkutovom prijevodu
Qur'na (Eb Ahmed)
Poinilac irka nikada ne moe biti musliman (Eb
Hamza el-Afgn)
Vjerovanje imma el-Buhrija (imm el-Llik)
Dovoljnost u vjerovanju (Ibn Qudme el-Maqdis)
Ovo je naa vjera (ejh Abdullh ibn Muhammed ibn
AbdulWehhb)
Poniznost u namzu (hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)
Vjerovanje etvorice imm (Muhammed ibn AbdurRahmn el-Humejjis)

Kufrovi Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih
zemalja lanica (Eb Ahmed)
Putovanje ka Allhu (hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)
Opasnost od novotarij (imam e-tib)
Nevolje i iskuenja (imm El-'Izz bin 'AbdusSelm)
Ovo je islm (dr. Medd es-Suft)
Superiornost znanja prvih nad znanjem potonjih
(hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)
Tekfr murik i njegova povezanost sa kufrom u
tguta (Ahmed el-Hzim)
Neke greke u vezi pitanja tehkuma pred tgutom i

prisustvovanja medlisima kufra i irka (Eb
AbdirRahmn as-Sml)
81

SUPERIORNOST ZNANJA PRVIH NAD ZNANJEM POTONJIH - Hafiz Ibn Redžeb El-Hanbeli

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SUPERIORNOST ZNANJA PRVIH NAD ZNANJEM POTONJIH - Hafiz Ibn Redžeb El-Hanbeli

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdava:

hafiz Ibn Redeb el-Hanbeli

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Rekao je Allhov Poslanik Muhammed,

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vladarem.'' 1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima'' od

hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha

hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Vidi Ibn AbdulBerr, Dmi Bejn el-'Ilm, 1.tom, 622.str.

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

''Reci: ''Jesu li isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'' 5

''Allh svjedoi da nema drugog boga osim Njega, a i

''Allha se boje od robova Njegovih ueni.'' 8

sra ez-Zumer, 9. jet

sra lu 'Imrn, 18. jet

sra T-H, 114. jet

sra Ftir, 28. jet

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

"Slavljen neka Si, mi znamo samo ono emu si nas Ti

"Mogu li da te pratim, da me poui onome emu si ti

''Oni kojima je nareeno da prema Tevratu postupaju,

sra el-Beqare, 32. jet

sra el-Kehf, 66. jet

sra el-Dumu'a, 5. jet

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

''I poslije njih ostala su pokoljenja koja su Knjigu

''Allh ga je zabludio i pored znanja.'' 14

sra el-E'rf, 175. i 176. jet

sra el-E'rf, 169. jet

sra el-Dthije, 22. ili 23. jet

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Jedno od objanjenja ovog jeta je da ga je Allh

sra el-Beqare, 102. jet

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

''Kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili,

sra Mu'min/Gfir, 83. jet

sra Rm, 7. jet

hadth je zabiljeio imm Muslim, broj 2722

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Et-Tirmidh broj 3482, Nes' broj 5472, 5538 i 5539, Ibn

Ne nalazi se kod en-Nes'ija, Sugra ili Kubra. Ovaj citat je

hadth je zabiljeio imm Ibn Mde broj 3843. El-'Irq

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Et-Tirmidh ga je takoer zabiljeio od Eb Hurejre

Dmi'us-Sagr broj 4702) ga je proglasio sahhom, ali je

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

hadth je zabiljeio imm es-Sujt (Ed-Dmi'ul-Kebr, 1.

Vidi Ibn Hader, Fethul-Br, 10. tom, 238. str. i Ibn

hadth je zabiljeio Eb Dwd broj 5012. Njegov isnd je

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

Sa'sa'ah ibn Sewhn je objasnio da rijei: ...a neko

proglasio i es-Sujt (broj 2458), a to potvrdio i el-Albn u

Ibn el-Ethr (En-Nihje, 1. tom, 322. str.) je rekao: Reeno

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

hadth je zabiljeio imm Eb Dwd u El-Mersl, 50. i 51.

Prednost znanja prvih nad znanjem potonjih

no nasljedstvo. 30 Lanac prenosilaca ove verzije nije

ili prema drugom tumaenju: ...ispravna (jasna) obaveza

hadth su zabiljeili immi Eb Dwd broj 2885 i Ibn Mde