Professional Documents
Culture Documents
MILETIC Razvoj Tehnologije Maslaca
MILETIC Razvoj Tehnologije Maslaca
Silvija MILETIC
Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Zagrebu
Tehnologija maslaca bitno se sastoji iz dva niza zahvata koji se oznaavaju
kao proizvodnja vrhnja i prerada vrhnja u maslac.
Razvoj tehnologije maslaca karakterizira nekoliko revolucionarnih otkria
i neprekidno nastojanje da se poboljaju uvjeti proizvodnje smanjenjem tro
kova i usavravanjem procesa kao i neprekidno nastojanje da se pobolja i
ujednai kvaliteta proizvoda.
Znaajne promjene u proizvodnji vrhnja izazvalo je otkrie separatora (LEFELD 1874), upotreba maslarskih kultura (STORCH 1888) i primjena
pasterizacije (STORCH 1890, LUNDE 1890/91). Poboljanje kvalitete vrh
nja, a time i poboljanje kvalitete maslaca postie se modifikacijama postupka
pasterizacije i izdvajanjem hlapivih sastojaka iz mlijeka (uperizacija te sterili
zacija ureajima PAASCH i LARSEN te LAGHUILHARE) ili vrhnja (ureaji
ma Vacreator, Carovac, Vacumator, Paradisk) te modifikacijama bio
lokog i fizikalnog zrenja vrhnja.
U nizu postupaka kojima se vrhnje pretvara u maslac znaajnu prekret
niu predstavlja pronalazak ureaja za kontinuiranu proizvodnju maslaca.
Princip kontinuirane proizvodnje maslaca zamislio je de LAVAL jo 1889., ali
je pokusni rad s takvim ureajima zapoeo tek 1937. (New Way) odnosno 1939.
(SENN, FRITZ).
Usavravanje klasinog, diskontinuiranog postupka proizvodnje maslaca
sastojalo se u zamjeni drva, tradicionalnog materijala za izgradnju bukalica,
elikom koji ne ra, promjeni oblika bukalice i modifikacijama postupka
gnjeenja maslaca.
Temelje skladitenja maslaca u zaleenom obliku predstavljaju usavra
vanje tehnolokog procesa u cilju poboljanja kvalitete i sposobnosti ouvanja
kvalitete maslaca te usavravanje kako tehnike zaleivanja tako i tehnike
zagrijavanja zaleenog maslaca.
Skladitenje zaleenog vrhnja trebalo bi posluiti kao regulator konzisten
cije maslaca, jer omoguava bukanje smjese vrhnja proizvedenog u razliita
godinja doba.
Ceste krize na tritu maslaca oko sredine dvadesetog stoljea nameu po
trebu proizvodnje mljene masti za dugotrajno skladitenje. Ta se mljena
mast poslije skladitenja koristi bilo za direktnu potronju, bilo za proizvodnju
maslaca u prahu, vrhnja u prahu, sterilnog maslaca ili nekih drugih proizvoda.
Na tritu mlijeka i mljenih proizvoda pojavljuje se i sve vei broj novih
proizvoda koji sadre maslac modificiran razliitim fizikalnim ili drugim postupcima.
* Referat odran na XI Seminaru za mljekarsku industrjiu Zagreb, 6.8.
II 1973.
2
Literatura
. . . Politique laitiere (1972), Le Lait T LI (519520), 719722
ASHTON T. R. (1971): J. Society of Dairy Technology 24 (4) 167177.
DOLBY R. M. (1970): XVIII Int. Dairy Congr. Vol. 1. E, A. 4. 2., 218.
DIXON B. D. (1970): Ibid. 205.
FISKER A. N. et al. (1970): Beretn. St. Forsegsmejeri 182 prema Dairy Science Abs
tracts (1972) 34 (1) 31 (74).
Mljekarstvo 24 (1)