Professional Documents
Culture Documents
Debljina
irina
do 2mm
do 200mm
do nekoliko 1/10 mm
200-1000mm
Tabela 1. Dimenzije karbonskih traka
Duina
neograniena
neograniena
Trake se mogu koristiti za ojaanje svih konstruktivnih elemenata zgrade (slika 2.23):
Stubovi - za poveanje duktilnosti, seizmike otpornosti, otpornosti na savijanje,
izvijanje i smicanje,
Zidovi - poveanje otpornosti na savijanje, smicanje i pritisak,
Grede poveava se duktilnost i otpornost na savijanje i smicanje. Smanjuju se
ugibi, pomaci i ograniava se pucanje,
Ploe poveanje otpornosti na pozitivne i negativne momente savijanja i proboj
ploe.
Brojne su prednosti CFRP traka u odnosu na elik, a najbitnije su mala teina (etiri
puta manja od elika), velika vrstoa (do 5500 N/mm2), odlina otpornost na koroziju,
visoka termika svojstva, visoka otpornost na zamor...
2.5.3.1 Tehnologija izvoenja ojaanja elemenata konstrukcije
Ojaanje karbonskim trakama se relativno brzo izvodi. Trake su male teine i
proces postavljanja je veoma jednostavan pa je njihova primjena na radovima unutar
objekta veoma pogodna. Postoje dvije metode ojaanja elemenata CFRP materijalima:
1. Ojaanje spoljanjim lijepljenjem CFRP traka na povrinu elementa
2. Ojaanje elementa NSM (Near Surface Mounted) metodom
2.5.3.1.1 Ojaanje spoljanjim lijepljenjem CFRP traka na povrinu elementa
Lijepljenje karbonskih traka na konstruktivne elemente je vrlo jednostavan i
efektan proces. Ipak postoje odreen uslovi koji se moraju obezbjediti za pravilno
izvoenje radova. Ojaanje se izvodi u nekoliko koraka koji e dalje biti opisani.
Priprema povrine. Prije lijepljenja karbonskih traka potrebno je pripremiti betonsku
povrinu. Prvi uslov koji se treba provjeriti jeste da li beton ima mehanike karakteristike
dovoljne za kvalitetno izvoenje ojaanja. Potrebno je ispitati stepen athezije izmeu
betona i lijepka, to se radi primjenom pull-off metode (sl. 2.24). Zahtjevani stepen athezije
iznosi: fat = 1.5 MPa za laminate; fat = 1.0 MPa za tkanine. Cementno mlijeko sa povrine
betona mora biti uklonjeno. Povrina betona se treba ohrapaviti (0.5-1 mm) bruenjem ili
pjeskarenjem. Takoe je sa povrine betona obavezno uklanjanje prljavtine, ulja i masti.
Nakon ovih operacija povrina se isti kompresovanim vazduhom ili usisavanjem.
Povrina mora biti ravna ili blago talasasta, to treba provjeriti ravnom elinom
letvom. Dozvoljeno odstupanje je 5 mm na duini od 2m. Ukoliko je odstupanje vee,
potrebno je izvriti predhodno izravnavanje korienjem posebnog maltera, najmanje 1 dan
prije lijepljenja laminata. Vlanost betonske povrine uslijed stavljanja traka ne smije biti
vea od 4%. Najmanja dozvoljena temperatura pri nanoenju lijepka je 8C a najvea 35C.
Nanoenje lijepka (epoksidne smole) na
Debljina
Potronja
laminate. Oieni i potpuno suvi
karbonske lamele
epoksidne smole
karbonski laminati se premazuju
[mm]
[g/m]
epoksidnom smolom. Smola se nanosi
50
350
tako da je njena koncentracija vea u
60
450
sredini nego na ivicama laminata.
80
550
Koliina smole po metru dunom laminata
90
650
zavisi od debljine laminata. U tabeli 2
100
700
prikazana je potronja epoksidne smole
120
900
S&P Resin 220.
Tabela 2. Potronja epoksidne smole S&P Resin 220
Privrivanje laminata. Premazani lijepkom, laminati se runo pritisnu na betosku
povrinu. Zahvaljujui svojstvima lijepka, laminat se vee za beton bez potrebe za
njegovim pridravanjem. Pritiskanje laminata vri se tvrdim gumenim valjkom i to tako da
se lijepak ravnomjerno rairi po povrini laminata izbjegavajui pojavu praznina (slika
2.24). Debljina lijepka mora biti u prosjeku 2 mm (min 1mm i max 3mm), a iscureli lijepak
se isti paklom. Sljedei karbonski laminat moe biti postavljen na minimalnom razmaku
od 5mm.