IVANA

GALI

RADIESTEZIJA
ZATITA OD TETNIH ZRAENJA

Zaloba Mladinska knjiga, 1990.

ZALOBA MLADINSKA KNJIGA

LJUBLJANA - ZAGREB

Mom dragom suprugu, koji

je u najteim trenucima imao
toliko razumijevanja i koji
je pridonio neizmjerno mnogo
za moj spas, premda je i njemu
bila potrebna pomo. Bez njego
velike rtve, bez njegova
razumijevanja i ljubavi ne bi
bilo mene, niti ove knjige.

Hl

Uspomeni

na
ing.

utemeljitelja
Stanka

nae

Jurdanu

radiestezije

Predgovor

Svaka generacija misli za sebe da je sretnija nego to su

bile p r e t h o d n e i da se nikada nije ivjelo tako ugodno i lagodno
kao danas. Doista, blagodati koje nas okruuju nisu bile
dostupne nijednoj nama poznatoj prethodnici visoko civilizira
nog svijeta. Mogunosti uivanja ivota nisu nikad bile tako
iroke, raznovrsne i prihvatljive za sve slojeve. Sve nas to
uljuljkuje u openitom uvjerenju da smo mi zapravo sretna i
izabrana generacija. Nitko nas ne moe prekinuti u slatkom
snatrenju da smo ivei upravo u ovo nae doba zapravo izvukli
glavni ivotni zgoditak.
Je li doista ba t a k o ? Nisu li moda nai prethodnici bili
sretniji i bez ovih dananjih tekovina civilizacije? Nije li njihov
smiren ivot, ist zrak, prirodna h r a n a , bistre vode p o t o k a ,
rijeka i jezera, kristalno isto m o r e - nije li sve to bilo ipak
vrednije i ljepe od svega za to drimo da ini smisao
m o d e r n o g ivota?
U n u t a r toga ruiastog oblaka napretka i sree, krilo se
m r a n o nalije opasnosti civilizacijskog booma tehnikih dostig
nua. Tu je opasnost prva uoila i s njome se uhvatila u kotac
radiestezija.
U potrazi za spasom i pomoi, ljudi su se sve vie okretali
radiesteziji. To je u posljednjih pet godina dovelo do prave
najezde radiestezista. Postavlja se pitanje odakle najednom
toliko ljudi koji posjeduju osjetljivost za bavljenje radiestezij o m . Tu su prije svega oni koji su otprije imali tu sposobnost,
ali je nisu imali gdje provjeriti, a dobrim su se dijelom i
ustruavali, jer je tako rei do juer bavljenje radiestczijom
s m a t r a n o opsjenarstvom. S druge strane, uslijed sve veih
izvora tetnih zraenja, ljudski se organizam sam branio, ime
se pojaavala osjetljivost i mnogima se najednom poeo u ruci
vrtjeti prsten, klju, lani s privjeskom, visak, a rijetkima i
ralje.
9

To je stvorilo privid da je radiestezija proizvod naega

d o b a , to je naravno pogreno. Pod svojim najstarijim nazivom
- raljarstvo - ona je poznata o t k a d a postoji ovjeanstvo.
Narod je od davnine udesni ravasti prut koji se u r u k a m a
nekih ljudi zagonetno o k r e t a o , nazivao vilinim ili vilinskim
raljama, prema enskom liku iz bajki - vili, koja vrlo spretno
rukuje arobnim tapiem. U nas ponegdje nazivaju ralje jo
i smotuljama, jer se u rukama raljara vrte. motaju. I u drugih
n a r o d a postoje razliiti nazivi za ralje, a i za ljude u ijim se
rukama one pokreu. Ti nazivi ujedno ukazuju na svojstva
raalja i na ono to se pomou njih moe otkriti. U vicarskoj
su raljari Brunnenschmeckeri, tj. izvoro- ili bunaroljupci. U
Njemakoj su oni Rutengdngeri (prutonoe ili ibohodi) i
Rutenschlgeri (prutotrzai), dok se ralje nazivaju arobnim
(Zauberruic). raljama elja (Wiin.se/ielrute) ili sree (Gliickni/c). a i smotuljama kao u nas (Wickelrode). U Francuza su
ralje dobile uzvieniji naziv: baguette divine ou divinatoire boji ili proroanski tapi. Talijanima se taj arobni prut ini
svjetlucajuim, jer nou ralje prilikom nailaska na ozraeno
podruje znaju esto zaiskriti, pa ga nazivaju verga lucente
Irepidente. Stari su ih Rimljani, najvrsniji raljari, razliito
nazivali: virga aquascopia sen me talio, sen aurifera, dakle
vodo-, metalo- ili zlatogledni tapi, a nadjenuti su im i naziv
virga mercuralis, prema zlatnom tapiu boga M e r k u r a , simbolu
novca i bogatstva. Raljarstvo se jo naziva i r a b d o m a n t i j o m ,
prema grkom rhabdes (iba, prut) i manleia (proricanje,
otkrivanje), dakle otkrivanje p o m o u ibe. N e k a k o uenije i
ozbiljnije nego raljarstvo zvui naziv radiestezija. Smislili su
ga Francuzi, koji se prouavanjem raljarstva bave o d a v n o i
vrlo uspjeno, pa su prema svojstvima raljara stvorili kovanicu
radiesthesie, spojivi latinsku rije radius (palica, pruti) i grku
aist/iesies (osjetljivost, opaanje), dakle osjetljiva palica ili
pruti koji neto opaa.
esto dolazi do brkanja pojmova rabdomantija (raljar
stvo) i radomanija (lijeenje r u k a m a , iscjeliteljstvo), k a o to se
i radiestezija nerijetko pogreno naziva radioestezijom, a tako
je, sasvim pogreno, naziva i nova enciklopedija Jugoslaven
skog leksikografskog zavoda.
10

Biblijska legenda govori da je p r a o t a c A d a m prilikom

izgona iz raja n a v o d n o otrgnuo ralje s drveta ivota i donio ih
na Zemlju. Kasnije susreemo taj udesni tapi u Izraelu, gdje
zakonodavac Moj sije najprije njime razdvaja Crveno m o r e , a
zatim pronalazi vodu u pustinji.
I rimski pjesnici spominju arobni tap kojim se spaavaju
due iz pakla, a u nekim se djelima spominju sluajevi kojima
su autori o s o b n o prisustvovali i vidjeli gdje je pomou ravaste
palmine granice p r o n a e n a voda. Rimljani su uope bili
majstori u pronalaenju prvenstveno toplih podzemnih voda.
Mora da su imali poseban osjeaj kojim su razlikovali tople od
hladnih podzemnih tokova.
Od starih Rimljana do danas malo se toga u radiesteziji
promijenilo. Pronalazili su se i nadalje podzemni vodeni tokovi
i rudna leita, ali nitko te signale nije dovodio u vezu s
ljudskim zdravljem.
U rasponu od Adamovih palminih ralji do starih Rimljana
i mnogo stoljea poslije njih, neto novo, e p o h a l n o , to se nalo
na razmeu tradicionalnoga raljarstva i m o d e r n e radiestezije,
a vrijednost ega je tek danas u potpunosti utvrena, dogodilo
se tek potkraj 18. stoljea. T a d a se, n a i m e , pojavio njemaki
lijenik Franz A n t o n Friedrich Mesmer.
R o e n 23. svibnja 1734. u Iznangu na Bodensee kao sin
lovouvara, Mesmer se uspio redovito kolovati i zavriti studij
teologije, filozofije i medicine. K a o lijenik okuplja bogatu
klijentelu, eni se imunom udovicom, stjee velik drutveni
ugled i u svom raskonom bekom d o m u ugouje najmonije
ljude onoga d o b a , a od umjetnika Glucka, H a y d n a i mladoga
M o z a r t a , kojemu ak upriliuje praizvedbu njegove prve opere*
Lagodan ivot u obilju i uicima vjerojatno bi se n e o m e
tano nastavio da se u Mesmerov ivot nije upleo dvorski
astronom Maksimilijan Hell. On je svom prijatelju Mesmeru
ispripovjedio udnu zgodu s nekim engleskim putnikom koji se
z a t e k a o u Beu i zamolio Hella za p o m o . Imao je teki
eluani katar i umjesto da potrai lijenika, doao je astro
nomu zamolivi ga da mu posudi jaki magnet. Na Hellovo
uenje, bolesnik je, boravei kod njega nekoliko d a n a , redo
vito stavljao magnet na bolno mjesto. Bolovi su postepeno

//

jenjavali, dok nisu p o t p u n o nestali i putnik se, pun zahvalnosti,

mogao mirno vratiti u Englesku.
M e s m e r a se ova pria neobino dojmila i on odlui iskuati
magnetsku terapiju na svojim pacijentima. Postie izvanredne
rezultate. Zatim umjesto jednoga poinje provoditi terapiju s
dva m a g n e t a , postavljajui ih o k o bolnoga mjesta j e d a n nasu
prot d r u g o m e . Korak dalje bila je voda u kojoj se o t a p a o
magnetit. Ta se voda pila i u njoj se kupalo. Rezultati su opet
neoekivano dobri. Zatim dolazi na red magnetiziranje svega
to okruuje ovjeka i to on dodiruje. Sljedea M e s m e r o v a
razvojna faza jest konstruiranje naprave nazvane baquet, niz
boca s magnetiziranom v o d o m , spojenih elinim ipkama za
koje su se bolesnici drali i time uspostavljali magnetsku
ravnoteu u organizmu.

skog naboja organizma i da je mesmerizam zapravo n e k a vrst

pranjenja. Sposobnosti radiestezista ovise u prvom redu o
njegovu magnetizmu. M e s m e r u svoje doba nije toga mogao
biti svjestan, a nisu to do pojave ove knjige bili svjesni ni svi
radiestezisti zajedno u protekla dva stoljea.
N a k o n a n a t e m e mesmerizma, sve se u radiesteziji odvija
u poznatim okvirima. Neto se novo zbiva samo u doba ratova.
Prvi su se primjeni radiestezije u ratne svrhe dosjetili Nijemci.
Jo u doba prusko-francuskog rata potkraj prologa stoljea,
postojali su u pruskoj armiji posebni odredi raljara, kojima je
zadatak bio da otkrivaju p o d z e m n e vode koje teku p r e m a
opkoljenome Parizu te da iskopaju do njih j a m e i prekinu im
tok, k a k o bi nestaici h r a n e dodali i pomanjkanje vode u
bunarima i tako prisilili Pariz na predaju. U t o m e , m e u t i m ,
nisu uspjeli, jer je Pariz imao obilje vode i bez bunara.

M e s m e r je u m e u v r e m e n u doao do neoekivanog otkri

a. Primijetio je da njegove magnetske k u r e , koje su po njemu
nazvane mesmerizmom, imaju djelovanje samo o n d a kad ih
on provodi. To znai da je taj magnetizam bio u s a m o m
Mesmeru i tu lei tajna njegove iscjeliteljske moi. O n o g a asa
kad je objavio to svoje otkrie, potpisao je sebi smrtnu osudu.
Svi lijenici, spretni poduzetnici, opsjenari, prevaranti i arlata
ni, ustali su listom protiv M e s m e r a , jer primjena m a g n e t a ,
magnetizirane vode i svih ostalih srodnih pomagala predstav
ljala je za njih zlatni rudnik, bez obzira na rezultate lijeenja.
N o , onoga asa kad je Mesmer objavio da je magnetski naboj
zapravo u njemu, a ne u m a g n e t i m a , vodi i famoznom baquetu,
cijeli veliki projekt pao je u vodu, jer nitko nije elio terapiju
koja je vezana uz o d r e e n u osobu, bez koje terapija n e m a
p o t r e b a n uinak. Unato monim zatitnicima, bilo je m n o g o
onih koji su mu radili o glavi, pa je m o r a o bjeati da spasi goli
ivot. U m r o je 5. oujka 1815. u Meersburgu nedaleko r o d n o g
Iznanga.

U zbivanjima o k o radiestezije izmeu dvaju ratova, za nas

je znaajna injenica da je glavni grad Hrvatske Z a g r e b postao
kolijevkom jugoslavenske radiestezije. Ovdje je godine 1934.
objavljena prva knjiga o raljarstvu iz p e r a profesora agrono
mije Mije Filipovia O vilinim raljama. Neto kasnije na
zagrebakom Tehnikom fakultetu profesor Josip Ivani prvi
je sa znanstvene k a t e d r e , bez ikakva ustezanja, uputio studente
graevinsko-arhitektonskog odjela u postojanje podzemnih
voda i njihovo istraivanje pomou ralji, te im preporuio da
proue Filipovievo djelo.

Poslije svestrano radiestezijski nadarenih i poduzetnih

Rimljana, Franz M e s m e r predstavlja prvi veliki korak u na
pretku radiestezije. On nije bio ni svjestan toga da je svojom
pojavom navijestio neto to e radiestezija otkriti tek punih
dvije stotine dvadeset pet godina kasnije, kada e Ivana Gali
doi do spoznaje da bit radiestezijske moi lei u silini magnet*

Poslije drugog svjetskog rata pojavio se u Z a g r e b u i prvi

na uitelj raljarstva, A n t o C r n o l a t a c , a znameniti Rudolf
i h e r izdat e svoju abecedu radiestezije Ralje vilinske
(1963). Sve e t o , m e u t i m , i dalje biti tapkanje u mjestu,
prepriavanje, ralanjivanje i sistematiziranje ve vienog,
iskuanog i znanog.

12

13

Prvi svjetski rat bio je, to se radiestezije tie, opet u znaku

Nijemaca. Odredi raljara traili su najpogodnija crpilita
podzemnih voda i time odreivali gdje e se podii poljske
bolnice, vojni logori i si. T i m e su se bavili svi sposobni raljari,
od obinih vojnika do najviih oficira. Pa i sam car Wilhelm
zanimao se za radiesteziju i za vrijeme inspekcije bojita h o d a o
po terenu s raljama.

Golemi raiestezijski most poivat e sve do godine 1952.

samo na dvama vrstim nosaima: rimskom raljarstvu i Mesmerovu magnetizmu. Sve izmeu toga bit e tek puko ponav
ljanje poznatih dostignua.
Nov mea u radiesteziji i trei, granitni nosa mosta
postavit e Zagrepanin Stanko J u r d a n a , zaetnik novog pri
stupa radiesteziji, ovjek koji je radiesteziju uveo u nae
domove, koji je svojim iznimnim sposobnostima spasio tisue i
tisue ljudi od neizbjena stradanja i ije ime danas predstavlja
u nas sinonim za radiesteziju. J u r d a n a bijae sve do smrti
najsposobniji raljar naega podneblja, neizmjerno osjetljiv,
struno obrazovan i nadasve astan i poten. 1 kao takav ostat
e trajnom kulom svjetiljom naega radiestezijskog doba,
gigantom koji se krvavo probijao trnovitim putem do priznanja
i utro stazu nevienom zamahu radiestezije.
U radiesteziju ga je uveo ve spomenuti A n t o Crnolatac.
O t a d a se punih trideset godina, doslovce do posljednjega dana
ivota, intenzivno bavio prouavanjem fenomena radiestezije.
Otkrio j e , prouio i definirao sve p o d z e m n e vode koje presije
caju Z a g r e b i du svojih tokova ugroavaju zdravlje stanovni
tva. Njegove ralje i visak nepogreivo su otkrivali tetna
zraenja i upozoravali ljude na opasnost. J u r d a n a je bio prvi
koji je s podzemnih voda preao na otkrivanje drugih izvora
tetnih zraenja. On je prvi upozorio da elektrotehniki ureaji
kojima smo se poeli okruivati djeluju pogubno na okoli. Prvi
je utvrdio da su mnoge p r o m e t n e nesree to se dogaaju
uvijek na istim predjelima posljedica geopatogenih zraenja.
Prvi je digao glas protiv pogubnih radioaktivnih g r o m o b r a n a .
Da su ga o d m a h posluali, tisue obitelji ne bi bile zavijene u
crno. Inenjer J u r d a n a prvi je radiesteziju pribliio medicini i
dokazao da bi ona mogla postati nadasve korisnom pomoni
com znanosti.

Stanko Jurdana rodio se u Zagrebu 13. studenoga 1912,

u m r o je 20. kolovoza 1981. u Z a g r e b u . Ostavio je svoje pisano
ivotno djelo Ralje i visak ivota koje je doivjelo nekoliko
izdanja. Ali je ostavio i velebno nepisano djelo: uzvisio je
radiesteziju do alternativne znanstvene discipline vrijedne sva
koga tovanja, odluno i trajno strgnuvi s nje vjekovnu
nezasluenu etiketu arlatanstva. 1 da na kraju parafraziramo
miljenje knjievnih znalaca o Gogolju: Sve to je danas
vrijedno u naoj radiesteziji izilo je ispod Jurdaninih ralji i
viska ivota!
etvrti i najvri stup mosta ne samo jugoslavenske nego
i radiestezije uope, predstavlja Ivana Gali. Njezina me
pojava podsjea na proroanstvo Francuskinje Marguerite
Wolf, koja je godine 1920. izjavila da se rodio novi Mesija i da
e ta osoba povesti kasnije, sasvim n e n a d a n o , narode p r e m a
miru i srei. A k o je radiestezija oekivala svoga Mesiju, onda
ga je i doekala. Mislim da Ivana Gali (roena 1920. g.)
pripada n e k o m drugom d o b u ; ona je Tesla radiestezije, j e r
njezina otkria idu u red iznaaa bez kojih m o d e r a n ovjek,
u doba visoke tehnologije i nezamislivih tehnikih dostignua,
nee moi opstati. Njezina su otkria genijalna, epohalna.
Ivana Gali je ena 21. stoljea. Njezino e djelo nadivjeti
nae pokoljenje.
Kad proitate ovu knjigu, doi ete do zakljuka da ste
zakoraili u novi svijet, u svijet ostvarenja donedavnih fantasti
nih snova, u svijet koji nam donosi nadu u spas od zala
m o d e r n o g a doba, u svijet vedrije i mirnije budunosti.
Pavao

Stanko J u r d a n a otkrio je i osposobio velik broj kasnije

vrlo istaknutih naih radiestezista. Njegovom najveom zaslu
gom i otkriem drim onaj t r e n u t a k , kad je pregledavajui
Ivanu Gali otkrio njezine izvanredne radiestezijske sposobno
sti i doveo je na put koji e o n a u nepunih pet godina posuti
samim biserima nevjerojatnih i spasonosnih otkria.
14

15

Cindri

Umjesto uvoda

Do prije godinu, dvije nisam ni pomiljala na to da piem

knjigu o svome radu. Najvei dio svog ivota posvetila sam i
podredila radiesteziji u kojoj sam nala spas, i to mi je bilo
sasvim dovoljno. Svakodnevna istraivanja, nova otkria do
kojih me dovodi moja upornost i neki unutarnji poticaj,
predosjeaj da uvijek krenem pravim p u t e m , pripremanja za
predavanja na radiestezijskim teajevima, savjeti novim radiestezistima, pruanje pomoi prijateljima i znancima u otklanja
nju aaj razlici tij ih tegoba, sve me to zaokupljalo, veselilo i
ispunjavalo mi d a n e .
M e u t i m , u p o r n o nagovaranje mnogih radiestezista i slua
telja mojih predavanja da svoje misli stavim na papir, da izdam
bar skripta, ako ve ne prirunik ili knjigu, potaknulo me na
razmiljanje. I jo neto. Primijetila sam da u mnogim knjigama
o radiesteziji ima mnogo netonosti, proizvoljnosti i nedoree
nosti. Osim toga o mojim otkriima nitko nije imao pojma dok
ih nisam iznijela na predavanjima. Sada se ta otkria, u prvome
redu pranjenje, usvajaju i potpisuju kao tua iznaaa bez
ikakvih obzira i s p o t p u n i m preuivanjem, da ne kaem
ignoriranjem, mog imena i rada. Z b o g toga sam odluila izdati
ovu knjigu u kojoj opisujem svoj put do radiestezije i spas koji
sam nala u radiesteziji, svoj rad i otkria koja prije mene nisu
bila n i k o m e poznata.
U knjizi govorim 0 svom nainu rada u radiesteziji i dajem
p o d r o b n e upute svima koji se ele posvetiti t o m e radu, kako bi
mogli doi do to boljih rezultata.
Nesebino opisujem kako sam dola do rezultata svojih
ispitivanja na razliitim podrujima. Do svih rezultata i otkria
dola sam iskljuivo kao radiestezist. Kod m e n e ne postoje
nikakve pretpostavke, filozofiranje i teoretiziranje, sve se
temelji na praksi, na k o n k r e t n o m radu i ispitivanjima. Nisam
se koristila niti se koristim strunom literaturom. Nisam se
19

savjetovala niti se savjetujem sa strunim osobama iz podruja

koja istraujem. Sva su moja p o m a g a l a : radiestezijska osjetlji
vost i sposobnost, provjereni visak, kutomjer, olovka i d o b r o
polarizirani papir. Sposobnom radiestezistu nije p o t r e b n o nita
drugo, jer mu sva ostala pomagala, ukljuujui i tue savjete,
mogu samo smetati i odvesti ga na pogrean put. Sve to sam
postigla i otkrila zahvaljujem iskljuivo vlastitoj sposobnosti,
velikoj koncentraciji i u p o r n o m radu na tom podruju. Sva se
moja istraivanja temelje na radiesteziji, teleradiesteziji i men
talnoj radiesteziji.

Uglavnom se upire prstom u radiesteziste. Radiestezisti

koji su svjesni svojih mogunosti i sposobnosti, koji rade
poteno, nemaju se ega bojati. S a m o arlatani i nesposobnjaci
mistificiraju radiesteziju. Sve to ja radim uvjerljivo je i moe
se provjeriti. A k o n e t k o ima tegobe i ja ih pomou pranjenja
ili zatite uspijem znatno ublaili ili otkloniti, onda je to
mjerljivo i moe izdrati svaku provjeru.

Prije nego to sam se poela baviti radiestezijom nisam ni

pomiljala da nevolja koja snae ovjeka moe imati neizrecivo
pozitivno djelovanje. Nevolja koja je m e n e bila snala, iz
temelja je promijenila moj nain ivota, rada, razmiljanja i
otvorila mi sasvim nove poglede na svijet koji me okruuje.
U borbi za svoj ivot i zdravlje u j e d n o m sam trenutku
dola do zakljuka da je djelovanje tetnih zraenja na organi
zam uzrok svim mojim t e g o b a m a . Nevolja me nagnala da se
pokuam obraniti od toga zla. U toj grevitoj borbi za svoj spas
dola sam do otkrivanja naina izbacivanja tetne energije iz
organizma i do zatite od svih tetnih zraenja. To moje
otkrie, u to sam d u b o k o uvjerena, presudno je kod primjene
radiestezije u ouvanju ljudskoga zdravlja. Pronalaenje uzroka
zdravstvenih tegoba mora uvijek prethoditi lijeenju.
Zanimljivo je da u svojim ispitivanjima uvijek osjetim
k a k o i na koji nain moram raditi. To moje osebujno osjetilo
otkrilo mi je vodu kao sredstvo za pranjenje, upozorilo me na
slamnati p o d m e t a , zatitu od svih tetnih zraenja, navelo me
da provjerim to se dogaa sa signalima podzemnih tokova
vode kada se nau pod utjecajem vanjskih signala, gurnulo me
u snijeg - m e n e koja nisam nikada voljela zimu, snijeg,
hladnou - da ispitam kako snjene padavine djeluju na tetna
zraenja.
Kao radiestezist ve sam godinama izloena razliitim
kritikama, to ne mimoilazi ni ostale radiesteziste. Najee se
postavlja pitanje je li fenomen radiestezije znanstveno dokazan.
Takav me pristup radiesteziji mnogo puta onemoguio da svoja
dostignua i rezultate ispitivanja iznesem pred iru javnost.
20

21

Projekcije prolosti

Bavljenje radiestezijom poelo mi je otvarati nove vidike,

ne samo u pogledu trenutanih zbivanja o k o mene nego su mi
se sve ee nametala sjeanja na prolost, kad sam doivljavala
stvari koje u o n o doba nisam mogla sebi objasniti. Sjedei
j e d n e rane jeseni u vrtu za stolom koji je bio dijelom obasjan
suncem, a dijelom u sjeni, palo mi je na stol nekoliko lovorovih
listova. Uzela sam visak i poela provjeravati lie. Lovorovi
listovi u sjeni imali su sasvim suprotan polaritet od onih na
suncu. Prela sam tada na svoju ruku. U hladu je ruka imala
posve drugaiji polaritet nego na suncu. Kako se na stolu
nalazila i ulonica za naoale, stavila sam je na sunce i p o t o m
u sjenu. Polaritet ulonice nije se ni u j e d n o m sluaju promije
nio. Po t o m e sam zakljuila da je promjena polariteta svoj
stvena samo ivim biima i biljkama.
To me podsjetilo na davno razdoblje kad sam imala velike
tekoe u organizmu. Lijenici su mi preporuili da bolesni dio
tijela izlaem suncu, i to u prijepodnevnim satima kad zrake
padaju ukoso. O d m a h sam se osjeala bolje. Zakljuujui po
promjeni koju sam provjerila na ruci, mora da je onda na suncu
organizmu bio vraen pravi polaritet i to je urodilo pobolj-anjem zdravstvenog stanja.
Sjeam se i t r e n u t a k a kad sam bila izloena djelovanju
rentgena ili prilikom uzimanja elektrokardiograma. Uvijek sam
osjetila peckanje na koi i nekakvo udno strujanje u tijelu.
Neki lijenici su se trudili da me uvjere k a k o je to apsolutno
n e m o g u e , ali ja sam djelovanje tih aparata ipak osjetila.
To prisjeanje na prolost vratilo me i u razdoblje kada
sam ivjela izvan Zagreba. U zagrebakom sam se stanu uvijek
osjeala vrlo loe. im bih otila n e k a m o na p u t , tegobe su
nestajale. N a k o n povratka, samo to bi prolo desetak dana,
moje su patnje opet poinjale. Znala sam da u p o d r u m te kue
prodire p o d z e m n a voda, ali nisam znala, niti sam uope slutila
da bi p o d z e m n a voda mogla tetno djelovati na organizam.
25

Kad se tako, zahvaljujui bavljenju radiestezijom i otkriva

nju novih spoznaja, moj ivotni film pone vrtjeti unatrag,
onda mi se mnogi prizori javljaju u sasvim drugaijem svjetlu.
U bolnici, na primjer, kod m e n e su mnogi lijekovi, za druge
pacijente bez ikakvih reakcija, uzrokovali velike tegobe, dok su
opet neki medikamenti, to su ih drugi morali uzimati pod
strogim lijenikim nadzorom, kod mene imali samo pozitivan
uinak.
Vraa mi se i prizor k a k o sam neko vrijeme nakon
uspjene operacije p o n o v n o poela osjeati smetnje na istom,
o p e r i r a n o m mjestu. T a d a sam ba upoznala inenjera J u r d a n u
koji me pregledao p o m o u viska i zakljuio da kod m e n e ne
postoji nita to bi zahtijevalo lijeniku intervenciju, p r e m d a
su mi na pregledu u bolnici rekli da u morati opet pod no.
U n a t o utjenoj tvrdnji Stanka J u r a n e da nema nikakve
opasnosti i da je to samo prolazna smetnja, ja mu nisam
povjerovala (nisam onda ni znala to je to radiestezija), nego
sam u zakazani dan otila u bolnicu. Kad su me poeli
pripremati za operaciju i obavili jo j e d a n detaljan pregled,
utvrdilo se da je anomalija, primijeena kod prvog pregleda, u
m e u v r e m e n u nestala.

postajem nervozna. Kasnije sam, d a k a k o , otkrila uzroke. I

jedan trg u gradu jo uvijek izbjegavam, jer se na njemu
osjeam nesigurno i nelagodno. I tu mi je uzrok poznat. Isto
tako postoji tekstilna trgovina u kojoj sam posljednjih deset
ljea uvijek iznova pokuavala neto kupiti, ali bih, kao to se
kae, prije izala nego to sam ula, jer mi tu ve n a k o n
nekoliko minuta postaje m u n o . O n d a sam drala da je to zbog
kemikalija kojima je obraivan tekstil, a danas z n a d e m pravi
uzrok.
Ta vraanja u prolost pomogla su mi da razrijeim mnoge
nedoumice to sam ih nosila sa sobom iz proteklih v r e m e n a , a
pomogla su mi i da na takvim k o n k r e t n i m sluajevima provje
rim svoje pretpostavke i sposobnosti.

Sve ovakve projekcije prolosti, koje su se poele pojavlji

vati otkad se bavim radiestezijom, ponukale su me da poem
svojim tragovima i provjerim mjesta gdje sam se loe osjeala
ili doivljavala udne stvari. T a k o sam dola do otkria uzroka
svojim tegobama u rodnoj kui. Ne samo kua, nego je cijeli
taj kraj bio izloen tetnom djelovanju brojnih podzemnih
tokova vode i elektrotehnikih ureaja. Nadalje, otkrila sam
zato je moj otac ubrzo nakon rekonstrukcije ulice u kojoj je
ivio, naglo poeo pobolijevati i dobio karcinom bronhija.
Uzrok su t o m e bili novi ureaji ugraeni u rekonstruiranu
ulicu, osobito plinovod postavljen uz nadsvodeni potok, j e r je
to izazivalo jaka zraenja. To j e , n a p o k o n , potvreno i injeni
com da su godinu dana kasnije sve te instalacije morale biti
promijenjene, j e r su cijevi postale porozne i proputale su plin,
to je dovelo i do opasnih eksplozija. Vratila sam se i mjestima
gdje sam se vrlo loe osjeala. Kod mnogih prijatelja se znalo
na kojim mjestima u stanu ne smijem sjejeti, jer o d m a h
26

27

Zdravstvene tegobe

N a k o n zdravstvenih tegoba koje sam imala negdje ezdese

tih godina, nastupilo je razdoblje smirivanja, prestanka mojih
dotadanjih patnji i n e k o sam vrijeme relativno mirno ivjela.
M e u t i m , negdje o k o 1979. godine ponovno sam primije
tila da se u m e n e poinje uvlaiti nekakav nemir. To sam
osobito osjetila vrativi se s o d m o r a . Legla sam na onaj isti
krevet u kojem sam poslije loeg zdravstvenog razdoblja
doivjela preobraaj i mir. Sada se organizam opet poeo
protiv neega buniti. Prela sam na drugi leaj i neko vrijeme
bilo mi je lake, ali to vie nije bio d u b o k , zdrav san.
U to doba svi smo ve znali za J u r d a n u , koji je inae bio
uredski kolega i prijatelj moga supruga. Zamolili smo ga da
nam pregleda stan. P r o n a a o je podzemni tok vode, ali na
mjestu gdje sam se tek p o v r e m e n o zadravala. T o , dakle, nije
m o g a o biti uzrok mom nemiru i slabom snu. Televizor t a k o e r
nije bio krivac tegobama, jer je J u r d a n a prilikom pregleda
stana utvrdio da je zraenje televizora, s obzirom na njegovu
tadanju polarizaciju, usmjereno prema prostoru gdje nitko ne
boravi.
Moje su tegobe postajale sve izrazitije. Oitovale su se u
nemiru, nesanici, iznenadnom buenju bez ikakva povoda,
nelagodnom osjeaju u cijelom tijelu, znojenju i si. Te su se
tegobe pojavljivale isprekidano, pojavile bi se iznenada, zatim
bi se smirile ili sasvim nestale, a onda opet neoekivano
nahrupile jo veom estinom.
Kad bih u toku d a n a legla da se o d m o r i m , osjeala sam
neizdrivu hladnou i nikako se nisam uspijevala ugrijati.
Stavljala sam pod sebe i na sebe po nekoliko pokrivaa, ali sam
se u n a t o svemu osjeala kao da leim na santi leda.
D a n a s mi je jasno zato su se u toku vremena moje tegobe
mijenjale, odnosno s v r e m e n o m sam postajala sve osjetljivija.
Moj se organizam borio protiv zraenja kojima sam bila
31

izloena i time je postajao sve osjetljiviji, tako da su moje

tegobe rasle.
D o k sam proivljavala ove teke dane i moga je supruga
zadesilo zlo, pretrpio je infarkt. Nismo to onda uope povezivali
s uzrokom mojih tegoba, niti s mjestom stanovanja. Tek
kasnije, kad sam ve bila d o b r o upoznala radiesteziju i u naem
nekadanjem stanu otkrila izvore zraenja, poela sam opet
razmiljati o proteklom vremenu. Moj mu je u o n o m stanu
dobio infarkt. U bolnici se relativno brzo oporavio. Vrativi se
kui, esto je dobivao teke napadaje, uzimao je nitroglicerin,
a nerijetko je zavravao u bolnici. Z a u d o , ondje bi mu se
stanje tako brzo popravilo i E K G i s i i m k e nisu pokazivale
nikakve anomalije, pa je mislio da bi sam mogao odetati do
kue. No nedugo n a k o n povratka u stan, ponovno bi zaredali
napadaji. T a k o je to potrajalo i s njim i sa m n o m sve dok nismo
promijenili mjesto boravka, odnosno dok nisam uspjela otkriti
pranjenje i zatitu.
Moje su tegobe bile na kraju tako jake da sam dobivala
uestale vrtoglavice i morala sam vrlo o p r e z n o i polako sjesti,
lijegati i ustajati. M e u t i m , kad bih otila u drugi dio stana,
tegobe bi odmah nestale. Z n a i , im sam se maknula iz
ozraenog podruja, organizam se smirio. N a r a v n o , onda jo
nisam razmiljala na takav nain.
K a k o je moj suprug odlazio na pregled kardiologu, odluila
sam i ja poi. Imala sam sreu da sam naila na lijenika,
jedinoga od svih to su me pregledavali, koji je shvatio da su
moje zdravstvene tegobe prouzrokovala elektromagnetska zra
enja. Ipak me je, za svaki sluaj, poslao na sve pretrage.
Nalazi su bili u r e d n i , jedino se utvrdilo da ujem i one visoke
t o n o v e , koje u pravilu ne bih vie smjela uti. Pregled cirkula
cije u glavi p o k a z a o je da nije sve kako bi moralo biti, pa sam
dobila tablete za poboljanje cirkulacije. Ali mojoj vrtoglavici
nisu uspjeli pronai uzrok. Mislili su da e moda pojaana
cirkulacija otkloniti vrtoglavicu. N o , kad sam popila samo pola
tablete, manje nego to je bilo propisano, osjetila sam da su mi
ile u glavi tako nabrekle kao da e popucati. Nazvala sam
o d m a h lijenika i on mi je r e k a o da ne uzimam te tablete, j e r
mi nisu p o t r e b n e .
32

N a k o n svih tih pregleda i terapije moje stanje se uope

nije promijenilo. Z a t o su m e , vrlo o p r e z n o da se ne uvrijedim,
poslali psihijatru, koji je ujedno bio i radiestezist. Bio je vrlo
ljubazan i zaista mi je posvetio p u n u panju, no pomoi ni
ovdje nije bilo. Vidjela sam da mi medicina ne moe pomoi i
da spas m o r a m potraiti na drugoj strani.
Nitko mi nije vjerovao da ja osjeam zraenje i ak znam
uvijek tono odakle na o d r e e n o m e mjestu dolazi. A bila sam
n e m o n a da bilo to protiv toga p o d u z m e m . Kad bih legla na
mjesto koje se nalazilo u zoni zraenja, spavala bih n e k o
vrijeme, a onda bih se naglo probudila i do j u t r a provela u
nekakvom polusnu, ak bi se moglo rei da sam leala b u d n a
zatvorenih oiju, jer to vie nije bio nikakav san. T a k o je to
znalo trajati danima i danima. N a r a v n o , bila sam izmuena do
krajnosti. Nasuprot t o m e , znalo" se dogoditi da neko vrijeme
nisam mogla ustati, nisam se mogla probuditi i spavala bih esto
do podneva. To se dogaalo i mojoj keri. Spavajui na
zraenju, njezin inae niski tlak je pao jo nie, pa je bila kao
oamuena i jedva se budila.
Prva p o m o koju sam sebi pokuala pruiti bilo je vaenje
svih osiguraa u stanu prije odlaska na poinak. Time sam samo
donekle smanjila svoje tegobe, jer sam iskljuila tek strujne
krugove u svome stanu, dok su iz ostalih stanova i dalje
dopirala do m e n e zraenja njihovih strujnih krugova, gdje
osigurai nisu bili iskljueni. Za vrijeme onih naih neslavnih
redukcija struje, kad sam oekivala znatno zdravstveno pobolj
anje, jer su o n d a svi strujni krugovi bili iskljueni, ja sam
osjeala jo vea zraenja, i to od ureaja kojima su stanari
sami proizvodili struju.
Nadalje, primijetila sam da na m e n e tetno djeluje i
telefoniranje u m o m e stanu. Kasnije sam otkrila koji je t o m e
bio uzrok. Telefon j e , naime, bio loe uzemljen, dobio je
uzemljenje zajedno s hladnjacima. N a k n a d n o sam utvrdila da
je i cijela kua bila nepropisno uzemljena. Z b o g toga je
dolazilo do pojave indukcijske struje, koja me jednostavno
izludjela. Kad sam o t o m e razgovarala sa strunjacima, najprije
su me bijelo gledali, a kad sam zahtijevala da neto p o d u z m u ,
samo bi se okrenuli i otili.
33

Najbolja potvrda o tetnim zraenjima u m o m e stanu bila

su moja izbivanja iz Z a g r e b a . Kad bih n e k a m o otputovala,
tegobe bi prestale, a im bih se vratila u stan, sve se opet
vraalo kao i prije odlaska. Nelagodnost, nemir, znojenje,
zimica, nesanica, pretjerano spavanje i si. Primijetila sam,
m e u t i m , da me smiruje i da mi ublaava tegobe - ledeni
napitak. U hladnjaku sam uvijek imala vodu ili kiselo mlijeko.
Kad bih to n e p o s r e d n o prije spavanja popila, bilo mi je n e k a k o
lake. Kasnije,, kad sam se ve uveliko bavila radiestezijom,
prouila sam i fenomen hladne vode, a to u kasnijim poglav
ljima i opisujem.
U toku cijele te kalvarije, neshvaena i preputena sama
sebi, poela sam traiti izlaz iz toga bezizlaznog labirinta.
Pomou prstena ovjeenog o konac hodala sam po stanu i
traila izvore zraenja. Kad bih otkrila kakvo zraenja koje je
dopiralo izvana, lijepila sam na ta mjesta po zidovima kovane
novie ili metalne zatvarae od boca. A po podu sam izvore
zraenja pokrivala bakrenim zdjelicama i tanjuriima. Takvih
izvora zraenja bilo je u stanu m n o g o , pa je ubrzo sve bilo
okieno bakrenim p o s u d a m a , noviima i zatvaraima od
piva i mineralne vode. Za zatitu od zraenja tehnikih dostig
nua irokog pojasa, ljepljivim sam papirom uvrivala po
zidovima pletae igle. Osobito sam pazila da sve utinice u
stanu budu prekrivene noviima ili zatvaraima. Bilo je strano
i pogledati. Drugima se to moralo initi kao da su doli u
ludnicu, ali meni su ti metalni p r e d m e t i pomagali i nita mi
drugo nije bilo vano. U dnevnoj sobi sam ak stavila u o k o l o
po zidovima aluminijske ipke, pa sam ivjela u neke vrste
Faradayevu kavezu.
U takvim okolnostima nije, n a r a v n o , moglo biti ni govora
0 nekakvu drutvenom ivotu. Izgubili smo prijatelje, prestali
smo slaviti i m e n d a n e , r o e n d a n e , praznike. ivjeli smo kao u
faraonskoj grobnici. Sve je bilo p o d r e e n o meni, jer drugog
izbora nije bilo. Radilo se o mojem ivotu ili smrti, o grevitoj
1 nezamislivo upornoj borbi, i tu vie nije bilo mjesta ni za
kakve obzire, ustupke, ma o k o m e da se radilo. Nije mi uope
bilo stalo to e tko misliti o meni. I ba to saaljenje koje sam
itala u oima drugih, o n o njihovo snebivanje i zgraanje zbog
34

mojih p o s t u p a k a , sve mi je to dalo snagu da se borim, da svima

dokaem kako nisam luda. I ta moja grevita borba, ta moja
nadnaravna snaga koja se stvarala u meni, sve me to odvelo na
pravi put i mislim da bez toga ne bih nikada dola do
spasonosnih otkria.
Ja p o t p u n o razumijem ljude koji su nas okruivali i koji su
k nama zalazili. Vjerojatno bih i ja reagirala na isti nain da
sam kod nekoga vidjela o n o to su oni vidjeli kod m e n e . Jer
me je, na primjer, smetalo i o n o to su nai posjetioci donosili
na svojim cipelama. Z b o g toga sam kemijskim sredstvom
natopila otira pred vratima i oni koji su dolazili k nama morali
su otirati obuu sve dotle dok ne bih osjetila da me o n o to su
imali na cipelama vie ne smeta. Stavljala sam se u njihov
poloaj i bila sam svjesna da bih reagirala isto kao oni da sam
morala initi to to su oni inili. Prestali su dolaziti k n a m a , kao
to bih i ja uinila na njihovu mjestu. Moda je ta osama bila
za mene pozitivna, ne moda, nego sigurno, jer me i prisutnost
mnogih ljudi koji su k nama zalazili strano smetala, bila sam,
zapravo, sretna da vie ne dolaze.
Moja se osjetljivost gotovo iz d a n a u dan sve vie pojaava
la, a istovremeno se poveavala i koliina tetnog zraenja
uslijed prave navale tehnikih dostignua kojima smo poeli
pretrpavati nae stanove. Gomilali su se kuanski aparati,
strojevi kune radinosti, televizori, razglasi, krovovi su bili
naikani a n t e n a m a , pojavile su se amaterske radio-stanice,
radio-telefoni, zvune linije, videorekorderi, kozmetiki aparati
i stotine novih izvora tetnih zraenja, dakle aparata koji nekad
nisu postojali. Za moju osjetljivost je to bilo katastrofalno. Ja
vie nisam imala kutka gdje bih mogla na miru sjedjeti, raditi,
leati. Bila je to prava najezda na moj ve izmueni organizam.
Pomagala sam sebi kako sam znala i unijela. Budui da su
se sa zraenjima uslijed novih tehnikih dostignua mijenjale i
moje reakcije, morala sam iznalaziti nove naine da te tetne
utjecaje n e k a k o smanjim. T a k o mi se najednom poela u
ustima pojavljivati slatka slina kad bih se nala u podruju
tetnoga zraenja. Alkoholom i razrijeenim d e t e r d e n t o m
prala sam sve stvari s kojima sam dolazila u dodir: knjige,
odjeu, cipele, novac, s p i s e . . . Moete zamisliti kako je to
35

izgledalo. Ali ja nisam odustajala od toga neugodnog zahtjeva,

sve dok nisam osjetila da njihova obua vie ne zrai. Sjetila
sam se tih neugodnih d a n a prilikom ernobilske katastrofe.
Radio je p o v r e m e n o objavljivao p r e p o r u k u da se prije ulaska
u stan d o b r o dezinficira obua i odjea k a k o se ne bi u kuu
unosile radioaktivne estice koje su lebdjele u zraku i padale
na zemlju. Bila sam ponosna da sam davno prije ernobila i
sama otkrila takav nain zatite.

36

Vlastiti put do
spasenja

N a k o n svega to sam u te posljednje etiri godine pretrpje

la, traei na sve strane lijeka svojim nesnosnim tegobama,
iskrsnula je nova spasonosna n a d a
radiestezijska sekeija
Stanko Jurdana Elektrotehnikog drutva u Z a g r e b u .
Bila sam uvjerena da u medu brojnim uglednim strunja
cima naii na ljude koji e me shvatiti i pomoi mi da se smanji
moja osjetljivost na tetne vanjske utjecaje. Nadala sam se da
e sve moje smetnje n a p o k o n postati prolost. Pogotovu to
sam na predavanjima koja sam tu posjeivala, u svim primje
rima uvijek prepoznavala svoje stanje.
Naalost, ni ovdje me nitko nije shvatio. Mislili su da
pretjerujem, izmiljam, da je sve to to im govorim plod moje
bolesne mate, da fantaziram, da sebi samo umiljam. Borila
sam se da im dokaem k a k o je sve to govorim istina.
Odmahivali su r u k o m , slijegali r a m e n i m a , okretali mi leda,
prekidali m e , doaptavali se i saalno me pogledavali. Osjeala
sam se tako bijedno, tako n e m o n o .
M e u t i m , to neoekivano razoaranje, taj poraz me nije
slomio. Naprotiv, donio mi je nekakvu udesnu snagu, nov
poticaj za borbu. Neki unutranji glas govorio mi j e : nemoj
posustati, bori se, bori se za svoj ivot, jer e time pomoi ne
samo sebi nego i drugima. A k o uspije, spasit e i o n e koji
stradavaju i pate poput tebe. Bori se, Iva, bori se na ivot i
smrt!
Uplaila sam se tih velikih rijei to su poele navirati u
mene i opsjedati moje misli.
Sve se to zbivalo u doba kada sam ve bila napustila stan
u kojem vie nisam mogla ivjeti i preselila se svojoj keri.
Sada su tek nastupile prave m u k e . U svom stanu, sama,
mogla sam raditi to sam htjela, pomagati sebi kako sam znala
i unijela. U novoj sredini to nije vie bilo mogue initi sasvim
o t v o r e n o . P r e m d a se radilo o mojim najbliima, znala sam to
39

u potaji, sa strepnjom, misle o meni. Razumjela sam ih j e r bih

vjerojatno i ja tako mislila da se radilo o nekom d r u g o m , a ne
o meni.
Kriomice, dok nikoga nije bilo kod kue, istraivala sam
tetna zraenja, provjeravala odakle dolaze i k a k o djeluju na
mene. Moja osjetljivost rasla je iz d a n a u dan. D o l o je t a k o
daleko da bih dobila lupanje srca ako je jedai pribor bio
poloen na papirnati ubrus, a im bi tko ukljuio radio (osobito
U K V ) ili televizor, morala sam otvoriti prozor, jer prostorija
kao da je postajala premalena i ja bih se guila. Noi su bile
prava m o r a . U tiini pucketala mi je u uima televizijska
a n t e n a , kao da se razbijaju kristalne ae. Televizor sam svaku
veer iskapala, ali do a n t e n e nisam mogla doi j e r se utinica
zajednikoga kunog prikljuka nalazila iza tekog regala.
Poeli su me smetati neki ljudi o k o m e n e , uznemirivale su
me stvari od metala i plastike. Ispitivala sam svu odjeu prije
nego to bih je navukla na sebe. Stavljala sam dio po dio odjee
na dlan j e d n e r u k e , a drugom sam p o m o u viska i uz o d r e e n o
pitanje provjeravala to mogu obui i u kojoj kombinaciji.
Morala sam kombinirati na sve mogue naine dok bih se
uspjela odjenuti. Najvei su mi problem predstavljale a r a p e .
A k o nisu bile usklaene s ostalom odjeom, haljina, suknja i
kaput lijepili bi mi se za noge. Te su me provjere dovele do
spoznaje da mogu nositi sintetiku odjeu od polyestera ili
poliamida, ali nikako od acrylata. T a k o sam uz mnogo muke
uspjela rijeiti problem odijevanja.
Preporuila bih svima koji imaju radiestezijske sposobno
sti, a n e k e im vrste odjee stvaraju smetnje, neka p o m n o
ispitaju to i u kojoj kombinaciji smiju nositi. Najzdravija je
odjea i rublje od prirodnih materijala, kao to su p a m u k ,
k o n a c i ista svila. Vuna je ve materijal koji m o e pojedinim
osobama uzrokovati smetnje.
Utvrdila sam t a k o e r da me smetaju i pojedine vrste
sapuna, a m p o n a i d e t e r d e n a t a . Sve sam to u p o r n o ispitivala,
dok nisam dobila prave odgovore. Ponavljam: ispitivanje sam
obavljala na taj nain da sam u j e d n o j ruci drala sapun (i si.),
a u drugoj visak, te pitala da li mi odgovara to sredstvo za
pranje.
40

T i m svakodnevnim ispitivanjima uspjela sam otkloniti sve

ono sa ime sam bila u n e p o s r e d n o m dodiru, i mogu rei da
sam uspjela sebi neizmjerno m n o g o pomoi. N o , jo uvijek su
bila prisutna meni tada nedohvatljiva tetna zraenja koja su
me iz dana u dan sve vie muila. Nala sam se na rubu ivanog
sloma, j e r sam ve sama sebi postala nepodnoljiva, da i ne
govorim o onima koji su sa m n o m morali ivjeti i sve to
podnositi. Bila sam nervozna, razdraljiva, netrpeljiva, s izobli
enim izrazom lica i oiju. Sve moje reakcije bile su neoekiva
n e , nepredvidive i nekontrolirane. Uglavnom nisam uope bila
svjesna svojih postupaka i burnih reagiranja na sasvim bezna
ajne poticaje. P r e m d a kronino neispavana, preputena sama
sebi i svojim t e g o b a m a , nikada nisam pomiljala da uinim sebi
neto naao. Jo mi uvijek nije jasno kako sam sve to izdrala
i k a k o sam uspjela izbjei luaku koulju koja je p o p u t
Damoklova maa visjela nad mojom glavom.
Ne znam to je uvjetovalo da se mrani veo s moga lica
malo digne - moda moja upornost, nastojanje da se oslobodim
nesnosnoga t e r e t a , arka elja da se iupam iz kanda propasti
koje su me vukle u p o n o r n e p o v r a t a . N o , bez obzira na sve, taj
prvi zvjezdani trenutak u m o m e tegobnom ivotu doao je t a k o
n e n a d a n o da sam tek nakon nekog vremena postala svjesna
onoga to se zbilo.
Sjedjela sam j e d n e veeri na balkonu i, naravno, razmi
ljala o svojoj nimalo ruiastoj budunosti. Nervozno sam
vrtjela briljantni prsten. Nisam u prvi mah primijetila, no
uinilo mi se kao da na prstenu neto nedostaje. Opipala sam
ga najprije, zatim skinula s prsta i d o b r o pogledala. Mjesto na
kojem je jo dan prije bio usaen briljantni k a m e n , sada je
zijevalo p r a z n o . Bilo mi je u d n o da je k a m e n m o g a o ispasti,
kad su capice koje su ga drale jo uvijek bile stegnute. O t v o r
izmeu capica bio je nekoliko dobrih milimetara ui nego
leite k a m e n a . Teoretski, k a m e n nikako nije m o g a o ispasti iz
leita, a stvarnost je kazivala da k a m e n a - n e m a . Budui da
se radilo o poveem briljantu i o dragoj uspomeni, pretraila
sam balkon, sve prostorije u stanu, zavlaila sam se gdje god je
bilo mogue, no k a m e n k a o da je u zemlju p r o p a o .
41

Ve sam se bila pomirila s gubitkom briljanta, kad sam

koji dan kasnije otkrila n e t o , to je bilo vrednije od svih
dragulja ovoga svijeta. O t k a k o sam, naime, izgubila k a m e n ,
primijetila sam da me n e k a zraenja sada manje smetaju. Na
primjer, nisam vie bila tako osjetljiva na U K V i televizor. Da
bih provjerila k a k o se ne radi o nekakvoj autosugestiji, stavila
sam na isti prst drugi briljantni prsten. T e g o b e su se ubrzo
poele javljati nekadanjom jainom. Skinula sam prsten - i
o d m a h sam se osjeala bolje. Poela sam o t o m e razmiljati, ali
nisam mogla doi ni do kakvog zakljuka. M e u t i m , gubitak
k a m e n a naveo me da paljivo pratim svaku promjenu u
organizmu i da p r o n a e m to bi jo moglo ovako bitno smanjiti
moju osjetljivost.
Kao da je gubitak briljanta otvorio nove vidike. Sljedee,
jo znaajnije, rekla bih ak p r e s u d n o otkrie dogodilo se
jednog vrueg ljetnog dana 1983. Dola sam kui sva izmuena
od topline i umora. U glavi mi je sve bubnjalo od napetosti,
imala sam osjeaj da e mi svakog asa eksplodirati. Stavila
sam ruke pod vodu da se najprije malo rashladim, a zatim da
se napijem, jer sam umirala od ei. Pogledala sam se u zrcalo
iznad umivaonika i uasnuta ugledala n a p a e n o , blijedo, izbraz d a n o , izmueno lice s d u b o k i m bolesnim podonjacima. D e
snom sam rukom gladila n a b o r e i na licu, kao da u mu time
vratiti jedrost i svjeinu. Za to vrijeme lijeva mi je ruka i dalje
bila izloena rashladujuem mlazu vode. N a j e d n o m sam osjetila
k a k o mi se tijelom iri osjeaj nekakve ugode, napetost u glavi
polako je nestajala, a lice je poelo prekrivati lagano rumenilo.
Nisam u tom trenutku uope razmiljala o uzrocima takve
iznenadne p r o m j e n e , jer mi je sama injenica o zdravstvenom
poboljanju bila dovoljna. Cijeli taj dan proao je bez ikakve
napetosti i veih tegoba, to su i moji kod kue o d m a h
primijetili.

se bolje osjeam! - 1 zaista, osjeala sam se bolje. Uzela sam

zatim visak, stavila lijevu ruku pod vodu, no visak je stajao.
Bila sam uvjerena da to n e m a nikakve veze s reakcijom viska.
Naveer prije spavanja p o n o v n o sam stavila ruku pod vodu i
uzela visak. Pri t o m e sam pomislila: hoe li mi voda pomoi da
mi b u d e bolje? Visak se na moje veliko iznenaenje poeo
vrtoglavo kretati, neprestano mijenjajui smjer. as se vrtio
ulijevo, as udesno, a onda je stao kao u k o p a n . Zabavljena tim
hirovitim okretanjem viska, nisam odmah ni primijetila da se
osjeam mnogo bolje, da sam smirenija. T a k o sam to radila
svaki dan i zaista sam se osjeala bolje. Kasnije sam taj nain
otklanjanja napetosti i smirivanja pomou vode nazvala pranjenje. To otkrie vratilo mi je samopouzdanje i potaknulo
me na daljnja istraivanja. Pranjenje pomou vode predstav
ljalo je prekretnicu u m o m ivotu i radiestezijskom radu.
Bavljenje radiestezijom pokrivalo mi je preteni dio dana.
Uglavnom sam utjela ramiljajui o o n o m e to sam otkrila,
nastojei proniknuti u taj nepoznati svijet za koji sam vjerovala
da krije klju moga spasa. Z a b r i n u t o kimanje glavom i brini
pogledi mojih ukuana od kojih su sve ee dolazili k o m e n t a r i :
Opet je poelo!, to jest opet poinjem ludovati, stvaralo je
u meni neizmjernu napetost i ogorenje. Osjeala sam da u
meni kipti neka udna snaga koja me vodi naprijed, koja me
nadahnjuje i stvara u meni neotklonivu elju da svima oko sebe
d o k a e m kako nisam neuraunljiva, luda, nego da sam ne
m o n o stvorenje koje trai p o m o , koje udi da se oslobodi
teke m o r e i da opet j e d n o m pone ivjeti normalnim ivotom.

Veselje je, m e u t i m , bilo vrlo k r a t k o , jer se sljedeega

dana sve vratilo na staro, napetost u glavi rasla je nevjerojatno
brzo. Tek tada sam poela razmiljati o p r e t h o d n o m d a n u ,
ralanjujui tok zbivanja poslije povratka iz grada. Sjetila sam
se da m i j e bilo bolje od trenutka kada sam prala r u k e . O d m a h
sam stavila ruku pod vou i pomislila: neka mi to p o m o g n e da

esto se osvrem na o n o kroza to sam prola u toku tekih

godina traganja za spasom. I uvijek nakon tih razmiljanja
ostajem u nedoumici. Sve spoznaje, sva otkria do kojih sam
dolazila bila su zapravo vrlo jednostavna, gotovo bih mogla rei
- usputna. Kao da me n e t k o ili neto usmjeravalo to trebam
initi, kako misliti, kojim p u t e m krenuti. Sve je teklo bez
ikakvog suvinog filozofiranja, najjednostavnijim i najkraim
p u t e m . Kad god bih neto uspjeno obavila, rekla bih u sebi:
Iva, uinila si to najprirodnije i najjednostavnije! - Sve je
n e k a k o bilo povezano s prirodnim zakonima i logino na
najjednostavniji mogui nain. N o , m o r a m n a p o m e n u t i i to da

42

43

je sve to sam radila bilo p o d r e e n o jednoj jedinoj elji:

m o r a m se spasiti!
Jo mi se j e d n a misao neodoljivo n a m e t a l a : m o r a m traiti
zatitu od tetnih zraenja, ali takvu koja nee ugroavati
druge. Uvijek su mi bile na pameti rijei Stanka J u r d a n e , koje
mi je nekoliko puta ponovio prilikom naeg posljednjeg susreta,
nedugo prije njegove smrti: Nikada se nemojte tititi tako da
drugima inite zlo!
Napetost koja me svakodnevno pritiskala bila je tea jer
se nikome nisam povjeravala, nitko nije znao kroz kakav p a k a o
prolazim. Bilo je to jo j e d n o d o d a t n o optereenje za m e n e .
Ali nisam se osvrtala ni na koga i ni na to. Ila sam svojim
p u t e m koji mi je odredila n e k a n e p o z n a t a sila i ja sam taj
unutarnji nagon slijepo slijedila, ne obazirui se na to to e tko
o meni misliti.
U to vrijeme majka mi je bila teko bolesna. Naizmjence
smo se brinuli o njoj, njegovali je, redili, kuhali. Stojei za
tednjakom u majinoj kuhinji jedva sam se drala na nogama,
jer su izvana dopirala zraenja koja su me unitavala. T a d a mi
je moj unutarnji savjetnik doapnuo da na policu ispod
prozora naniem sve metalne noeve. Uinila sam t a k o . 1
zaista, zraenje se bitno smanjilo. Kad su moji vidjeli noeve
p o d prozorom, p o r e d a n e uzdu j e d a n za drugim, nisu nita
rekli, ali sam im na licima itala to u tom trenutku misle o
meni. Moda bih i ja o njima tako razmiljala da je njih snalo
ovo zlo, a ne m e n e . Progutala sam jo j e d n u gorku pilulu.

podloak trebala n e k a m o staviti. Visak je i opet odgovorio

pozitivnom vrtnjom. Zatraila sam t a d a : neka mi visak odredi
mjesto gdje bih trebala staviti podloak. Slijedila sam smjer
kretanja viska i najednom je visak poeo kruiti. Na mjesto
iznad kojega se visak vrtio stavila sam podloak. Visak se
zaustavio. Zapitala s a m : ima li u ovom prostoru tetnih zrae
nja? Visak je mirovao.
U z b u e n a , ne vjerujui sama sebi, ostavila sam sve i pola
u provjeru zatite izvan stana. Nigdje nita. Otila sam kat nie.
Ni o n d j e . Zatim sam krenula dizalom od kata do kata. U
cijelom neboderu nije bilo tetnih zraenja.
Vratila sam se u stan. Srce mi je lupalo kao da e iskoiti
iz grudi, toliko sam bila u z b u e n a . Pomislila sam da sve to
skupa nije varka, moda sam izgubila mo rada s viskom, svata
mi se m o t a l o u glavi. J e d i n a je mogua provjera bila: ukloniti
podloak. uvi kako majka dolazi iz svoje sobe, zgrabila sam
slamnati podloak s poda i stavila ga na stol. U depu sam imala
visak, ali se nisam usudila uzeti ga u ruku.
Za rukom sam bila p o t p u n o odsutna. Nisam nikoga
primjeivala za stolom. Jela sam, ali nisam uope znala to
j e d e m . Nisam se usudila nikoga pogledati, plaila sam se,
primijetit e da neto krijem, a nisam im se mogla povjeriti. Da
sam im tada rekla za slamnati podloak, zacijelo bi me
otpremili u bolnicu.

Kao obino, kad mi je bivalo najtee, uvijek se znalo neto

dogoditi, to bi jo za poneki centimetar podiglo mrani veo s
m e n e . Pripremajui, naime, stol za ruak, dohvatila sam
slamnati podloak koji smo uvijek stavljali na stol. Kad sam ga
htjela poloiti na sredinu stola, nisam ga mogla ispustiti iz ruke,
kao da me neto prijeilo u t o m e . Instinktivno sam pogledala
to se to zbiva s podlokom i m o j o m rukom. U t o m sam
t r e n u t k u pomislila da to nije opet onaj moj unutarnji glas koji
mi p o m a e . Glavom su mi pojurile najrazliitije misli, a onda
sam shvatila da bi mi m o d a taj podloak m o g a o pomoi. Uzela
sam visak i postavila pitanje. Kretanje viska odgovorilo je . da. O d m a h mi je sinulo da zapitam da li bih taj slamnati

Jedva sam doekala zavretak ruka i otila u kerkin stan

u istoj zgradi, gdje sam privremeno boravila. Taj dan mi se
tako oduljio, nikad mu kraja. Kao za inat i televizijski je
program te veeri dugo trajao, ili se to meni u onoj napetosti
samo uinilo.
N a p o k o n , svi su otili na poinak. Priekala sam n e k o
vrijeme i o n d a se iskrala iz sobe. Uzela sam visak koji me opet
doveo do mjesta gdje sam u kerkinu stanu trebala staviti
podloak. Nala sam u kuhinji slamnati podloak nalik maji
nome i stavila ga na mjesto koje mi je oznaio visak. U glavi
mi je umjelo od uzbuenja, drui sam legla u krevet, ali
nisam mogla zaspati. T e k su mi se pred j u t r o oi sklopile od
umora. Unato gotovo probdjevenoj noi, probudila sam se
o d m o r e n a , osjeala sam se ilo, sasvim drugaije nego prija-

44

45

njih dana. Ustala sam prije svih i sklonila podloak. U toku

dana koristila sam se svakim pogodnim t r e n u t k o m za provjeru
te zatite.
Prolo je tako nekoliko mjeseci, a ja se jo uvijek nisam
usudila nikome otkriti svoju tajnu. Svaku no sam kriomice
stavljala podloak i ujutro ga sklanjala. Moji su primijetili da
se sa mnom neto udno zbiva, nestalo je moje razdraljivosti
i netrpeljivosti, bila sam smirenija, razgovorljivija, prilagodlji
vi i a i, to je najvanije, nisam vie stavljala nikakve blokade od
jedaeg pribora, metalnih zatvaraa, pletaih igala, novia i si.
Svi su se samo pogledavali, ali nitko nije nita komentirao ni
zapitkivao.

ovdje j o j e d n o m naglasiti da nitko prije mene niti jc primjenji

vao niti znao za pranjenje i zatitu. Pranjenje i zatita koristi
svima koji stradavaju i p a t e , kao to sam ja godinama trpjela
neopisive m u k e , no najmanje to u svemu t o m e elim jest da
se moje ime ne preuuje i da svi znaju tko im je omoguio da
se oslobode tegoba. Ponosim se da je to moje djelo. A sama
injenica da to moje dostignue drugi sve vie svojataju,
potvruje da je to to sam otkrila zaista vrijedno.

J e d n e nedjelje, kad smo se svi okupili o k o stola za

r u k o m , rekla sam im da sam otkrila zatitu. Bili su u prvi mah
zateeni, a onda su me od veselja stali grliti i ljubiti. N o , kad
sam im pokazala da to inim pomou slamnatoga podloka, na
njihovim se licima pojavila nevjerica a radost se pretvorila u
sumnjiavo pogledavanje. M e u t i m , kako jc podloak nakon
moga priznanja trajno ostao na svome mjestu, a moje je
raspoloenje iz dana u dan pokazivalo da nestaju nekadanje
neizdrive zdravstvene smetnje, veselje se vratilo u kuu.
D a p a e , sada su i moji u stanu poeli zapaati da su nestale
smetnje koje su i kod njih bile esto prisutne, nije vie bilo
glavobolja, umora, nesanice. Sada su tek poeli to dovoditi u
vezu sa tetnim zraenjima i zatitom.
Bila sam neopisivo sretna i ponosna to sam n a p o k o n
uspjela dokazati da su sve moje tegobe bile stvarne, a ne
izmiljotine i prenemaganje.
Z a t o otkrie pranjenja i zatite od tetnih zraenja,
godine 1983, smatram svojim najranijim, najznaajnijim i
najdraim dostignuem. O t o m e sam prvi put govorila na
predavanjima (1984) i to je izazvalo ivo zanimanje, povlaiva
nja, ali i sumnje, podsmijehe, nevjerieu, odbijanje. Premda svi
d o b r o znaju da su o pranjenju i zatiti od tetnih zraenja prvi
put uope uli od m e n e , mnogi se od njih nisu nimalo
ustruavali da u svojem radiestezijskom poslovanju doslovce
opisuju moje pranjenje kao svoje dostignue, ne spomenuvi
nigdje da to nije njihov pronalazak, nego moj. Z a t o elim
47

Zapaanja
o radiesteziji

U doba kad jo nisam nita znala o radiesteziji, primijetila

sam na zdravstvenim pregledima da rentgenska zraenja djeluju
na mene vrlo negativno. Bilo je i drugih pojava nelagodnosti i
uznemirenosti, no ja ih onda jo nisam znala objasniti. Sada mi
je sve p o t p u n o jasno.
Prije tridesetak godina imala sam teke zdravstvene smet
nje i lijenik je preporuio da se podvrgnem kirurkoj interven
ciji. Smetnje su bile takve da nisam mogla birati i pristala sam
na operaciju.
Leala sam u sobi s j e d n o m profesoricom, koja se t a k o e r
pripremala za operaciju. Cijele smo dane samo pripovijedale i
smij ale se, kao da smo negdje na u g o d n o m o d m o r u , a ne u
bolnici. Na operaciju smo obadvije ile isti dan i u isto vrijeme.
Hrabrile smo j e d n a drugu.
Na stolu sam bila p o t p u n o smirena. No kad sam dobila
intravenoznu narkozu, o n a k o oamuena poela sam se trgati,
pomicala sam se cijelim tijelom, pokuavajui izvui ruke i
noge koje su mi bile privrene za stol. Nastala je velika strka,
prisutni lijenici i sestre drali su me za r u k e , dozivali drugo
osoblje u p o m o . Na trenutke sam gubila svijest. Sjeam se da
su se lijenici morali iznova pripremiti za operaciju. T a d a su mi
stavili masku za anesteziju i o d m a h sam pala u duboki san.
Probudila sam se s visokom t e m p e r a t u r o m koja se danima
nije sniavala. Profesorica je leala kraj m e n e u ok sobi.
Nasmijeila mi se, ali ja joj nisam mogla na isti nain uzvratili,
jer sam se osjeala strano, kao da sav ivot nezadrivo izlazi
iz m e n e . Iz sata u sat bilo mi je sve loije. Kad su mi dali
penicilin, reakcija bijae takva da sam nekoliko dana bila u
kritinom stanju. Nisam nikoga podnosila kraj sebe. Moji su
me posjeivali, a ja sam samo eljela da to prije odu i da vie
ne dolaze. U njihovim saalnim pogledima vidjela sam da mi
ivot visi o koncu. Rekla sam im otvoreno neka vie ne dolaze.
Znala sam da to moram sama svladati ili podlei.
51

J e d n e noi nastupila je kriza. Znojenje, groznica, gublje

nje svijesti, sve se to smjenjivalo u toku nekoliko sati. Svi su
se u bolnici ustrali. Mislili su da je sa m n o m gotovo. Pala sam
zatim, izmuena, u dubok san.
Probudivi se ujutro, osjetila sam kao da mi se ivot vraa.
Kad je u sobu uao profesor, zabrinuta lica, sa svojom lijeni
k o m ekipom, uspjela sam se nasmijeiti. Svima su se o d m a h
ozarila lica od radosti. O p o r a v a k je dugo trajao, ali sam ostala
iva.
Razmiljajui kasnije o svemu to se zbilo u bolnici,
zakljuila sam da intravenozna narkoza nije odgovarala mom
osjetljivom organizmu, a isto tako ni penicilin. Z a t o su istog
t r e n u t k a n a k o n ubrizgavanja tih p r e p a r a t a , nastale o n e strane
reakcije, j e r se organizam p o b u n i o , na principu sasvim prirod
nog o t p o r a , protiv neega to mu nije odgovaralo.
Slino sam doivjela prigodom intervencije na zubima.
Prije toga su mi stomatolozi uvijek govorili da imam dobru
vrstu zubne grae i da e me zubi dugo sluiti. N a j e d n o m se
sve p r e o k r e n u l o . Dobila bih iznenada takve bolove da su ti
uestali napadaji uvijek zavravali hitnim vaenjem zuba.
Utvrdilo se da imam paradentozu koja naglo n a p r e d u j e . Bilo
mi je ve dosta tih patnji, j e r sam zube uvijek vadila naivo,
bez injekcije, pa sam odluila temeljito urediti zube. Savjetovali
su mi da povadim sve to treba i stavim protezu.
Lijenica kojoj sam bila dodijeljena, nije htjela raditi bez
injekcije. Nisam imala drugog izbora i morala sam pristati. Kad
sam dobila prvu injekciju, osjetila sam k a k o mi je z u b n o meso
u istom trenu o b a m r l o , p r e m d a je lijenica rekla da priekam
izvan ordinacije desetak minuta dok injekcija b u d e p o t p u n o
djelotvorna. Bilo mi je u d n o , j e r u trenu kad mi je tekuina
ubrizgana, cijela je strana eljusti odrvenjela. S a m o to sam
izala iz ordinacije, injekcija je prestala djelovati i ja sam
p o t p u n o n o r m a l n o osjeala cijelu eljust. Vratila sam se u
ordinaciju i saopila to lijenici. Gledala me u udu, zatim
lupkala po mojim zubima, a kad sam rekla da sve osjeam,
odgovorila je da injekcija jo nije poela djelovati i n e k a samo
priekam. Sjedjela sam u ekaonici. Osjeala sam k a k o mi
vruina navire u glavu, obrazi su mi bili p u r p u r n o crveni.
52

Nakon dvadesetak minuta p o n o v n o sam pozvana u ordinaciju.

O d m a h s vrata upozorila sam lijenicu da injekcija ne djeluje,
posjela me na stolac i klijetima zahvatila jedan od donjih
prednjih zubi koji su se tako klimali da bih, kako sam mislila,
mogla sve prstima povaditi. N o , kad je lijenica povukla z u b ,
bio je jo tako vrsto usaen da ga je jedva iupala. Ja sam za
to vrijeme urlala od bolova. Vidjevi da sa m n o m neto nije u
redu, lijenica je odustala od daljnje intervencije i naruila me
da d o e m kad se b u d e m d o b r o osjeala.
K a k o sam se tada ve pomalo sluila viskom, ali sam tek
vrlo malo znala o radiesteziji, zamolila sam lijenicu prigodom
sljedeeg dolaska da mi pokae koje sve anestetike ima.
Viskom sam izabrala onaj koji je meni odgovarao i zamolila
lijenicu da pone raditi im joj d a d e m znak da je injekcija
poela djelovati. Samo to je odloila iglu, ve sam osjetila da
mi meso drveni, dala sam znak - i zub je bio bezbolno izvaen.
D a n a s to objanjavam na svoj nain. P a r a d e n t o z a je
poela naglo napredovati u doba kad sam bila izloena jakim
tetnim zraenjima i ve sam osjeala znatne zdravstvene
tegobe.
Savjetujem svima, pacijentima i lijenicima, ako tko od
njih ima radiestezijske sposobnosti, neka s punim razumijeva
njem, bez ikakvih predrasuda, izaberu od alternativnih prepa
rata onaj koji e najvie odgovarati pojedinom pacijentu.
Lijeenje e biti, na obostrano zadovoljstvo, mnogo djelotvor
nije.

53

Od medija
do predavaa

Pribor kojim se
sluim i njegova upotreba
O priboru koji se upotrebljava u radiesteziji mnogo je ve
napisano. Z a t o u prvenstveno opisati pribor kojim se ja sluim
i nain na koji ga upotrebljavam.
Moj pribor jest: visak, kutomjer od 360, grafitna olovka
i d o b r o polarizirani papir.
Visak je osnovni pribor u radiesteziji. Nekad su umjesto
viska sluili obian prsten, lani s privjeskom, klju ili sveanj
kljueva. D a n a s ve ima vikova najrazliitijih oblika, teine i
materijala (metal, staklo, drvo, k a m e n ) . Prigodom izbora
viska, ukoliko nismo sami u mogunosti obaviti provjeru, treba
se posavj eto vati s iskusnim radiestezistom, jer o izboru pravog
viska ovisi i postotak uspjeha. Radiestezist s izrazitim sposobno
stima moe se sluiti svakim slobodno ovjeenim p r e d m e t o m . I
ja sam radila najprije s p r s t e n o m ovjeenim o konac, kasnije
sam upotrebljavala kljueve od stana na pagi (time se sluio i
J u r d a n a , rijetko je kada upotrebljavao visak). Za preciznost
rada najpogodniji je visak sa zailjenim vrhom, jer se njime
mogu ispitivati detalji, kao to su anatomski atlas, zemljopisna
karta i si.
Za rad s viskom svejedno je da li je osoba koja se njime
slui ljevak ih denjak. D a k l e , nije bitno kojom se rukom dri
visak. M e u t i m , radi p o t p u n o g uspjeha u radu, moe se
provjeriti pitanjem ili posredstvom drugog radiestezista u kojoj
ruci treba drati visak.
Drugi znaajan podatak za dobar rad s viskom jest njegova
polarizacija. Uvrijeeno je da za ene vrak viska bude polari
ziran negativno ( - ), a za mukarce pozitivno ( + ). To d a k a k o
nije pravilo. Pomou drugog viska i posredstvom radiestezista
provjerit emo koja je polarizacija vrha viska pogodnija za
o d r e e n u osobu. Tek tada emo nabaviti visak, provjerivi
ponajprije od kojeg e n a m materijala najbolje odgovarati.
Kad je i to u t v r e n o , izabrat emo visak iji e vrh imati onu
polarizaciju za koju smo odredili da je najpogodnija. Pravi
57

izbor viska olakava rad i omoguuje dobivanje tonijih poda la

ka. M o r a m o , zatim, d o b r o pripaziti na redoslijed polarizacija
od vrha viska do kraja uzice, page ili lania o koji je visak
privren (slika i ) .
A k o je vrak viska polariziran minus ( - ), gornji dio viska
mora biti plus ( + ). Uzica na mjestu gdje je uvrena za visak
mora imati minus ( - ) , a na kraju, na rukohvatu, plus ( + ).
Kad je vrak viska polariziran plus (+ ), onda gornji dio viska
ima polarizaciju minus ( - ), uzica na vezitu je plus ( + ), a na
rukohvatu minus ( - ) . Polarizaciju uzice odredit e m o sami
d o b r o polariziranim viskom ili posredstvom drugog radiestezi
j a * (slika 2). Kad o d r e d i m o polaritet uzice i elimo je udvostru
iti ili utrostruiti radi sigurnosti ovjesa, uzicu ne smijemo
presavijati, nego je m o r a m o u poloaju koji smo odredili kao
ispravnu polarizaciju, rezati u toliko dijelova koliko ih elimo
spojiti. Odrezani dio uzice m o r a m o uvijek postaviti tako da rez
bude uz poetni dio uzice, k a k o se ne bi poremetila osnovna
polarizacija. Duljinu uzice odredit e sam korisnik jer e mu

praksa pokazati gdje treba drati uzicu da bi se dobilo najbolje

kretanje viska. Uzica se radi lakeg dranja moe zavoriti, jer
se time nee poremetiti polarizacija.
Osobitu pozornost treba posvetiti visku s u m e t k o m , po
mou kojega se visak moe produljiti. Budui da se takav visak
sastoji od tri dijela - donjeg dijela, srednjeg umetka i gornjeg
dijela - postoji opasnost da d o e do pomutnje u polarizaciji.
Stoga treba pripaziti na sljedee: ako je vrak donjega dijela
viska minus ( ), a gornji dio toga dijela plus ( + ), umetak
mora prilei na taj dio svojom minus ( ) s t r a n o m , tako da e
gornji dio umetka biti plus ( + ) , na njega e doi donja strana
drugog dijela viska minus ( - ), dok e gornja strana toga dijela
viska biti plus ( + ), pa e u nastavku uzica na vezitu imati
minus ( - ), a zavretak uzice kod rukohvata plus ( + ). Sasvim
e se s u p r o t n o nizati polarizacija kad je vrh donjeg dijela viska
polariziran plus ( + ) (donji dio viska H , umetak H ,
gornji dio viska H , uzica - I ) .
Na provjeru takvih vikova navele su me este primjedbe
mojih teajaca i znanaca koji su kupili vikove s u m e t k o m i nisu
uope mogli s njima raditi. Pokazalo se da su umeci bili
nepropisno uloeni, jer proizvoa nije vodio rauna o pravil
nom redoslijedu polarizacija, to mu oito nije bilo poznato.
Z a t o upozoravam sve one koji imaju vikove s u m e t k o m neka
dobro provjere je li u m e t a k , u pogledu navedenog redoslijeda
polarizacija, pravilno uloen.
Prije nego to se p o n e m o koristiti tako pripremljenim i
provjerenim viskom, m o r a m o jo odrediti simbole kretanja
viska, kako bismo znali odgovor na pitanje. Tu je provjeru
najbolje obaviti kada smo p o t p u n o smireni, oputeni i sami. U
mislima iskljuimo sve svoje utjecaje i utjecaje drugih osoba.
U tu sam svrhu smislila praktinu kraticu K I S U K I U D O Koncentracija, Iskljuujem Svoj Utjecaj Kao I Utjecaj Drugih
O s o b a , tako da ne m o r a m u radu zamiljati cijelu reenicu,
(slika 3). U z m e m o zatim visak i postavimo pitanje: Koji e
biti za m e n e smjer kretanja viska za odgovor D A ? Gibanje
viska e 'to pokazati i to morate zapamtiti. Na isti ete nain
dobiti odgovor za NE i za N E U T R A L N O , tj. kad visak nije
siguran u ishod onoga to pitate, pa e kretanje za N E U -

T R A L N O znaiti da ishod moe biti dvojak i da se u trenutku

postavljanja pitanja jo ne zna pravi odgovor. T a k o ete dobiti
osnovne odgovore na sva svoja pitanja. Nikada nemojte postav
ljati pitanja u obliku n a r e d b e : Neka mi se visak, ako je
odgovor D A , okree u tom i t o m smjeru, a ako je odgovor N E ,
onda u tom i t o m ! Dogodit e se da e se visak poeti kretati
u jednom od zadanih smjerova, no odgovor na tako postavljeno
pitanje nee biti dobar. Pitanja se uvijek moraju postavljati
pojedinano, nikako nekoliko pitanja u isti mah. A k o vidite da
ste dobili udan ili neodluan odgovor, postavite potpitanje
koje e pojasniti nepreciznost osnovnog pitanja. I kod rada s
viskom vrijedi ono staro pravilo: kakvo pitanje, takav o d g o v o r !
Drugi isto tako vaan pribor je kutomjer. Ja radim s
k u t o m j e r o m od 360, na kojem su oznaeni samo stupnjevi.
Ima kutomjera s dvostrukim o z n a k a m a , pa ak i s a b e c e d o m .
U p o t r e b o m kutomjera dolazi se bre do rezultata (slika 4 ) .

Kutomjer se stavi na d o b r o polarizirani papir, tako da je

0 o k o m i t o g o r e , a 180 o k o m i t o dolje. Stupnjevi su oznaeni
s u p r o t n o od smjera kretanja kazaljke na satu. Visak se stavi
iznad s a m e sredine kutomjera i postavi se pitanje. N a k o n toga
se prati kretanje viska. Visak e se kretati od sredine kutomjera
prema o z n a k a m a stupnjeva i kada d o d e do stupnja koji ozna
ava odgovor, kretat e se tada samo od sredine prema tom
istom broju.
A k o visak svojim kretanjem oznai u odgovoru mjesto
izmeu, na primjer, 10-20, a eljeli biste znati sasvim preci
zan odgovor, onda ete postaviti potpitanje: A koliki je
rezultat iznad 10? Istovremeno ete zamisliti, dakle m e n t a l n o
odrediti, da svaka desetica na kutomjeru oznaava jedinicu.
Visak e, recimo, pokazati 50, to e zapravo znaiti 5, te e
ukupan odgovor biti 10 + 5 = 15.
Ukoliko su prigodom ispitivanja vrijednosti vee od oznaka
na kutomjeru, mentalno ete odrediti da 10 vrijedi 100 ili
1000, ve prema potrebi.
U poetku e se initi da je to prilino sloeno i moda se
neete o d m a h snai u oitavanju na kutomjeru, ali vjebom
ete lako svladati tu tekou. Za poetak moete mentalne
odrednice glasno ponoviti.
U z m i m o primjerice da elite znati (napominjem o p e t :
K I S U K I U D O ! ) : Kolika je moja radiestezijska sposobnost?
Da biste to utvrdili, m o r a t e odrediti u kojem rasponu se trai
odgovor, na primjer, od 100-1000 jedinica. K a k o na kutomjeru
i m a m o samo 0-360 jedinica, m e n t a l n o o d r e d i m o da svaka
oznaka od 10 jedinica u tom sluaju vrijedi 100. T a k o emo
zapravo na kutomjeru dobiti vrijednost od 0 do 3600 jedinica.
Prilikom ispitivanja m o r a m o najprije odrediti polarizaciju
papira. To e m o uiniti tako to e m o staviti visak iznad papira
i upitati: Odgovara li mi ova stana papira za r a d ? Prema
o n o m e to smo za sebe odredili kao pozitivan ili negativan
odgovor, proitat emo odgovor viska. Kad smo to utvrdili,
upitamo je li poloaj papira d o b a r , pa emo opet postupiti
prema o n o m e to e pokazivati visak i okretati papir dok od
viska ne dobijemo potvrdan odgovor.

60

Grafitna olovka slui za podrobnija ispitivanja. A k o ispu l i

jenio pomou anatomskog atlasa ili zemljopisne karte, prst e
zahvatiti mnogo vee. dakle nepreciznije podruje nego vrh
olovke, pa neemo dobiti tone rezultate. Grafit je inae
izvanredan prenosnik i u p o t r e b o m olovke dobit emo ne samo
precizniju nego i vru vezu s onim to ispitujemo. A k o
povrina onog to ispitujemo ne zahtijeva precizan dodir, onda
se ispitivanje obavlja uvijek posredstvom kaiprsta lijeve ruke
(ne drugi prsti, dlan i aka).
U p o t r e b u kutomjera vidjela sam prvi put u radiestezijskoj
sekciji Stanko J u r d a n a . Na samom poetku mog dolaenja u
Drutvo, pokraj mene je sjedjela osoba drei visak iznad
kutomjera i p o m n o me promatrajui. Nisam znala to to znai
i bilo mi je neugodno da tako ispitivaki gleda u m e n e , pa sam
je upitala to to radi. N a k o n kratke stanke ula sam o d g o v o r :
Testirani vas. Kasnije me jedan od radiestezista oduevio
brzinom kojom jc, koristei se kutomjerom, dobivao odgovore.
O t a d i za mene kutomjer predstavlja, zajedno s viskom,
neizostavni pribor.
Kao p o m o n o sredstvo u radu s viskom i k u t o m j e r o m slue
mi ifre za o n o to ispitujem. To su ifre koje sam pomou viska
i kutomjera odredila, napominjem - za sebe. To ne znai da
iste ifre vrijede i za druge osobe, ali se istovremeno to i ne
iskljuuje.
Na d o b r o polariziranom papiru napisala sam o n o to elim
ispitivati i postavila pitanje: koja jc moja ifra z a . . . ? Visak je
na kutomjeru odredio, u rasponu od 0 do 360, moju ifru za
svako postavljeno pitanje.
Za sve ostale radiesteziste ove su ifre samo orijentacijske
i svatko mora za sebe odrediti ifru za svaku navedenu stvar.
1 jo jedna n a p o m e n a u vezi s priborom. Prije svake
u p o t r e b e sav svoj pribor ispraznim i o p e r e m u 30 postotnom
alkoholu. To isto uinim i s naoalima koje nosim prilikom
rada.

62

Moje ifre:
E l e k t r o m a g n e t s k o zraenje

145

P o d z e m n e vode

30

Ultraljubiasto zraenje

205

Izravni tok vode

90

Kosi signal toka vode

45

U11 ral j u biasto zraenje

+ X zraenje

215

Nafta

215

Svemirsko zraenje

225

Z e m n i plin

155

Rudaa

140

Polarizacija utinica i
utikaa

115

Ugljen

225

Ionizacijsko zraenje

235

eljezo

195

Radioaktivno zraenje

245

Sumpor

130

R e n t g e n s k o zraenje

255

Bakar

90

Radiofar

275

Srebro

135

Radar

270

Zlato

45

Radiostanica

300-320

H a r t m a n n o v vor

120

Odailja

340

Curryjev vor

140

Odailja-satelit

360

UKV

330

Hartmann-Curryjev
vor

260

Dalekovod

300

Trafostanica

350

Reinhardt-Schneiderov
vor
145

Zatita prilikom rada

Sjeam se, kad je u m r o S t a n k o J u r d a n a , mnogi su se u
udu pitali, k a k o je mogue da u m r e n e t k o t k o je druge titio
i uvao, a nije uspio sebe zatititi i sauvati. U doba kad je
djelovao kao radiestezisl. J u r d a n a nije poznavao zatitu. A
raicsic/isti su u svom radu izloeni svim tetnim zraenjima
koja ispituju. Tek potkraj ivota, osjeajui da tetna Zraenja

sve vie djeluju na njegov organizam, smislio je pokuaj

pranjenja trljanjem ruke o ruku. M e u t i m , takvo pranjenje
nije bilo djelotvorno, j e r se trljanjem ruku tek neznatno
izbacuje iz organizma tetna energija, ali se o n a zato raspruje
uokolo i ponovno tetno djeluje na organizam prisutnih osoba,
pa tako i na radiestezista. J u r d a n a je to vjerojatno osjetio, pa
je kasnije otresao ruke kroz prozor. Ni t o , m e u t i m , nije
pomoglo.
Radiestezisti su prigodom rada s viskom, raljama ili
drugim pomagalima izloeni tetnim zraenjima prilikom pre
gleda osoba i stanova na licu mjesta ili teleradiestezijski.
Posebno m o r a m o biti oprezni u teleradiesteziji. Takvim nai
n o m rada dolazimo bre do rezultata, ali smo zato isto tako
izloeni svim tetnostima koje ispitujemo.
Z b o g svega toga radiestezist se mora prilikom rada d o b r o
zatititi. To m o e m o uiniti na nekoliko naina.
1. Mentalno: zamislimo da ono to ispitujemo ne prijee
na nas.
2. Odreenim predmetom: ja na primjer prilikom rada
uvijek stavljam drvenu narukvicu na lijevu ruku. Narukvica
m o r a biti t a k o stavljena da titi radiestezista od utjecaja svih
tetnih zraenja i osoba, a da istovremeno ne zaustavlja
strujanje u ruci. Svaki radiestezist mora takvu zatitu sam
ispitati. Takva se zatita ne smije nositi neprekidno, nego samo
za vrijeme rada, a i to ne dulje od 2 do 3 sata. Svako
p r e k o m j e r n o noenje zatite moe imati tetne posljedice za
radiestezista.
3. Pranjenjem: poslije svakog radiestezijskog ispitivanja
treba se isprazniti u dodiru s vodom, kako bi se organizam
oslobodio svih tetnih utjecaja kojima je radiestezist za vrijeme
rada, unato zatiti (a osobito ako nije zatien), bio izloen.
Prigodom vlastitog pranjenja zatitna se narukvica skida s
ruke.

Koncentracija i vanost
preciznosti pitanja i podataka
U radiestezijskom radu veliko znaenje ima koncentracija.
Kao sve u radiesteziji i koncentraciju treba vjebati. M o r a m o
postii takav stupanj usredotoenja da prilikom postavljanja
pitanja ne mislimo ni na to drugo osim na pitanje i na ono to
radimo. K a d a time o v l a d a m o , o n d a s m o uspjeli postii koncen
traciju koja je p o t r e b n a za d o b r o radiestezijsko ispitivanje.
Kad bih u praksi naila na osobu koja ima radiestezijske
sposobnosti, uvijek se dogaalo isto. Ispitanik bi se najprije
iznenadio i zbunio osjetivi da se visak kree, zatim bi nastupila
neopisiva radost, koja bi se n a k o n nekoga vremena pretvorila
u razoaranje. To se dogaa i polaznicima radiestezijskih
teajeva. U toku teaja, kad im visak k r e n e , misle da znaju sve,
ali na kraju spoznaju da zapravo ne znaju nita.
Radi se zapravo o t o m e da se polaznici teajeva upoznaju
s nainom rada i mogunostima primjene radiestezije u svakod
nevnom ivotu, a kad se poslije zavretka teaja nau prepu
teni svojim vlastitim radiestezijskim sposobnostima i o n o m e
to su na teaju nauili, nau se pred dilemom k a k o to
p r i r o e n o svojstvo upotpuniti i uskladiti sa steenim znanjem.
Uvijek se sjeam svojih prvih d a n a rada u radiestezijskoj
sekciji Stanko J u r d a n a . Na sastanku smo ispitivali iste stvari,
a rezultati su bili razliiti. Kada smo se obratili za savjet
tadanjem predsjedniku sekcije, inenjeru D r a g u t i n u Stipers k o m , on je laiki r e k a o : A to ste pitali?
Pitanjima i njihovoj preciznosti u radiesteziji m o r a m o
posvetiti posebnu panju. Pitanje se postavlja uvijek pri punoj
koncentraciji i mora uvijek sadravati samo jedan upit, odreen
i realan. A k o na takvo pitanje ne dobijemo odgovor u cijelosti,
onda m o r a m o postaviti potpitanje. Kod postavljanja pitanja i
potpitanja ne smijemo zaboraviti na p r e t h o d n o iskljuenje
vlastitog utjecaja i utjecaja drugih osoba ( K I S U K I U D O ) .
Zadovoljavajui rezultati dobivaju se i kad se pitanje ispie
na d o b r o polariziranom papiru i pomou viska, prema osobnoj
konvenciji, proita odgovor.

64

65

esto me znaju pitati, pratei k a k o neto ispitujem, to u

tom trenutku u sebi govorim. Moj odgovor je uvijek isti: N i t a !
Prije poetka rada postavim pitanje i odredim sebi zadatak
(pismeni ili usmeni) i time je sve uinjeno. Visak mi n a k o n
toga, p r e m a mojoj konvenciji, daje pozitivan, negativan ili
neutralan odgovor.
Evo primjera.
1. Pitanje: Imam li ja sposobnosti za radiesteziju
(KISUKIUDO)?
Odgovor: Da.
2. P i t a n j e : Mogu li se ja baviti radiestezijom
(KISUKIUDO)?
Odgovor: Neutralno.
P o t p i t a n j e : Mogu li se ja baviti radiestezijom kad
nauim k a k o treba raditi?
Odgovor: Da.
3. P i t a n j e : Je li ovo meso d o b r o za jelo
(KISUKIUDO)?
Odgovor: Neutralno.
Potpitanje: Je li ovo meso d o b r o za m e n e ?
Odgovor: Ne.
4. Pitanje: je li ova jabuka kisela ili slatka
(KISUKIUDO)?
O d g o v o r : N e m a odgovora.
Ispravno pitanje: Je li ova j a b u k a kisela
(KISUKIUDO)?
Odgovor: Da.
Ispravno pitanje: Je li ova jabuka slatka
(KISUKIUDO)?
Odgovor: Ne.
K o d prvog pitanja je visak odgovorio pozitivno o sposob
nosti za radiesteziju, a na drugo pitanje o bavljenju radiestezi
j o m zanijekao. Laika to m o e zbuniti i dovesti ga do pogrenih
zakljuaka. A pogreka je zapravo bila u pitanju, o d n o s n o
poimanju sposobnosti i bavljenja. Jer, j e d n o je imati
66

sposobnost za radiesteziju, a drugo baviti se radiestezijom, to

jest znati k a k o se treba baviti radiestezijom. Ispravno postav
ljeno d o p u n s k o pitanje (potpitanje) dalo je jasan odgovor.
Slian je sluaj k o d treeg pitanja. Visak je odgovorio
neutralno zbog toga to je pitanje bilo neprecizno. Meso je
openito d o b r o za jelo, ali ne za svakoga, pa je pravi odgovor
uslijedio tek n a k o n dopunskoga pitanja.
Kod etvrtog pitanja uoavamo najeu greku koju ine
neiskusni, a nerijetko i iskusni radiestezisti (zbog dekoncentra
cije ili brzopletosti). U tom su pitanju bila postavljena istovre
m e n o dva pitanja, pa su, logino, trebala uslijediti i dva
odgovora, to nije mogue. K a d je pitanje ralanjeno na dva
upita, stigla su i dva, sasvim oprena odgovora.
Z b o g toga ponovno n a p o m i n j e m : pripazite na jasnou i
preciznost pitanja jer o t o m e ovisi odgovor.
Uz koncentraciju i jasnou pitanja, u radiesteziji veliko
znaenje ima i preciznost p o d a t a k a . Bez toga n e m a dobrih
rezultata.
K a d a na daljinu, tj. teleradiestezijski ispitujemo neiji
stan, m o r a m o znati mjesto, ulicu, kuni b r o j , kat (ak i broj
stana), mjesto na katu (lijevo, desno, ravno), te ime i prezime
vlasnika stana ili nosioca stanarskoga prava.
Kod teleradieslezijskog ispitivanja osoba, p o t r e b n o je ime
i prezime, mjesto boravka, ulica i kuni broj.
A k o teleradiestezijski ispitujemo neije r a d n o mjesto,
ispisujemo ove p o d a t k e : ime i prezime osobe, mjesto u kojem
se nalazi r a d n a organizacija, ulica, kuni broj (ako n e m a ni
ulice ni kunoga broja navesti naziv lokacije poduzea-ustanove), naziv poduzea-ustanove, kat, ako radna prostorija ima
broj navesti ga, ako n e m a onda ispisati naziv r a d n e prostorije
(ured, radionica, skladite).
Kod teleradiestezijskog ispitivanja osoba, ne smije se na
istoj snimci ispitivati osobu kad boravi kod kue i na r a d n o m e
mjestu. Za svaku lokaciju treba izraditi posebnu snimku.
U praksi sam primijetila da mnogi radiestezisti premalo
panje posveuju podacima. U radiesteziji n e m a urbe, m o r a
se raditi s p u n o m koncentracijom i potpunim podacima. Ja se
nikada ne uputam u ispitivanje ako ne raspolaem potrebnim
67

podacima. Osobito su uestali telefonski pozivi, kojima se trae

rezultati o n a k o s nogu. Ljudi nazovu i o d m a h bi htjeli znati
ima li kod njih tetnih zraenja, spavaju li na dobru mjestu, je
li im stan zatien i si. Na takva pitanja ne odgovaram, sve dok
ne dobijem p o t r e b n e p o d a t k e . Tek tada obavljam provjeru,
radiestezijski i teleradiestezijski, o n a k o temeljito i smireno
k a k o to uvijek radim, nakon ega dajem odgovor iza kojega
mogu u svako doba stajati. Neki radiestezisti odgovaraju
telefonski o d m a h i daju rezultate jo prije nego to je zaintere
sirana osoba zavrila pitanje. Nisam toliko sposobna da bih
mogla odgovarati kao telefonski ured za informacije, a istini za
volju m o r a m rei da d u b o k o sumnjam u vrijednost takve
brzopotezne radiestezije.
Vjerodostojnost i potpunost podataka osobito je znaajna
kod rada na zatiti. Budui da se gotovo uvijek radi o mnoini
p o d a t a k a koje nije lako pamtiti, najbolje je takve p o d a t k e
ispisati na d o b r o polariziranom papiru.
Opisat u jedan sluaj.
Snimala sam teleradiestezijski jedan stan. Imala sam sve
p o d a t k e koji su mi bili potrebni, dakle ime i prezime korisnika
stana, mjesto, ulicu, broj i kat. Na snimci sam utvrdila o kojoj
se vrsti zraenja radi izvan stana. U stanu sam odredila i mjesto
zatite. Provjerila sam je li stan zatien kad stavim zatitu na
o d r e e n o mjesto. Sve je bilo u redu. Budui da nisam o d m a h
imala vremena otii i postaviti zatitu u stanu, zatitila sam ga
na snimci na papiru. K a o uvijek, prenijela sam snimku s
velikog papira na manji: sve p o d a t k e o stanu, sva otkrivena
zraenja i mjesto zatite. T a k o sam stan teleradiestezijski
privremeno zatitila. Provjerila sam na maloj snimci (kopiji) je
li stan zatien. Bio j e . A k a k o provjeru kopije bezuvjetno
obavljam i na originalnoj snimci na veem papiru, iznenadila
sam se otkrivi da stan na originalnoj snimci nije bio zatien.
Usporedila sam obje snimke i uinilo mi se da je sve u redu.
N a j e d n o m sam primijetila da na kopiji n e m a svih p o d a t a k a o
stanu. Nedostajala je ulica i b r o j . To je bio razlog da zatitom
na kopiji nije bio zatien stan na originalnoj snimci.

68

tetna zraenja
M o j a podjela tetnih zraenja obuhvaa:
1. P r i r o d n e izvore zraenja
a) zraenja iz
b) svemirska

zemlje
zraenja

2. Z r a e n j a iz nae o k o l i n e , nastala razvojem

elektrotehnikih ureaja
3. P o v r e m e n a zraenja nepoznatog podrijetla
tetna zraenja iz zemlje nastaju uslijed podzemnih tokova
v o d e , nalazita nafte i plina, ruda ili promjena u zemljinoj kori.
Sva ta zraenja tetno djeluju na ljude ako su im izloeni
u duljem vremenskom razdoblju. Takva zraenja izazivaju
poremeaj polarizacije u organima, to dovodi do zdravstvenih
smetnji. P r e m a Jurdaninim istraivanjima, takvo je razdoblje
do oboljenja trajalo u njegovo d o b a o k o osam godina. D a n a s
se oboljenje javlja u m n o g o kraem v r e m e n u , j e r smo izloeni
d o d a t n i m zraenjima iz nae okoline, koja pojaavaju tetnost
prirodnih zraenja (slika 5 i 6).

69

tetna zraenja, m e u t i m , ne djeluju na sve ljude j e d n a k o .

Sve je u prirodi polarizirano, sve ivo i neivo. Svaka strana
naega tijela ima drugaiji polaritet. Isto se t a k o razlikuju
polariteti mukarca i ene. e n s k a je osoba uglavnom polarizi
r a n a negativno ( ), a muka pozitivno ( + ). Zraenja t a k o e r
imaju svoj polaritet, pa je utvreno da postoje minus ( ), plus
( + ) i neutralna (!) zraenja. Svi ti polariteti imaju veliko
znaenje u odnosu na zdravlje. A k o , na primjer, pozitivno ( + )
polarizirana osoba boravi na zraenju iste takve polarizacije,
nee osjeati zdravstvene smetnje, jer se polaritet elija organa
p o d u d a r a s polaritetom zraenja. Isti je sluaj s negativno ( )
polariziranim osobama na minus ( ) zraenju. Naprotiv, ako
osoba jednog polariteta boravi na zraenju suprotnog polarite
ta, moe oboljeti od razliitih bolesti: srce, dini organi,
poremeaj tlaka, bubrezi, mokrani mjehur, leukemija, rak i si.
M e u t i m , kako nema pravila bez iznimke, iz iskustva mi
je poznato da su neke osobe oboljele, p r e m d a su bile izloene
utjecajima osnovnih tetnih zraenja istoga polariteta. U pravi
lu, dakle, nisu trebale oboljeti. Prouavajui takve sluajeve,
otkrila sam da su te o s o b e , uistinu, bile izloene za njih
neopasnom p o d z e m n o m zraenju podudarnoga polariteta, ali
su istovremeno stradavale od okolnih tetnih zraenja suprot
noga polariteta (slika 7).
Kod dugotrajnog izlaganja tetnim zraenjima organizmu
suprotnog polariteta, moe doi do poremeaja polariteta obiju
strana tijela ili do unakrsnog poremeaja. T a k o moe, na
primjer, desna gornja strana tijela imati polaritet plus ( + ), a
donja strana minus ( - ), te istodobno lijeva gornja strana ( - ),
a donja plus (+ ) (slika 8).
Postoje osobe koje su bile izloene tetnom zraenju, a
vrlo su osjetljive na to, pa se moe dogoditi da prilikom njihova
ispitivanja visak p o t p u n o miruje, a kod pokuaja utvrivanja
njihova polariteta visak e nepomino stajati. Kod takvih osoba
treba najprije utvrditi uzrok zbog ega visak stoji. Ili je
organizam prezasien tetnim nabojem, ili imaju na sebi neto
to ih blokira. U tom sluaju treba izvriti pranjenje, pa
ukoliko visak i nakon toga stoji, treba d o b r o provjeriti ima li
ta osoba na sebi neki predmet koji je blokira (prsten, lani.
70

hula-hop arape i si.). Za vrijeme pranjenja polaritet e biti

isprva neutralan ( ! ) , a p o s t u p n o e iz neutralnog prelaziti u
stvarni polaritet koji ta osoba inae ima. Takve promjene
polariteta od unakrsnog do nule imala sam za vrijeme svojih
velikih zdravstvenih tegoba.
Svemirska zraenja su sveopa.
Iz svemira s m o izloeni stalnim zraenjima koja bi vrlo
nepovoljno utjecala na ivot na Zemlji da nismo zatieni
ozonskim o m o t a e m koji nas titi od negativnih utjecaja.
Naalost, danas sve vie sluamo o rupama u ozonskom omota
u, kroz koje tetna svemirska zraenja dopiru na Zemlju. Sve
ee k o d snimanja stanova nailazim na svemirska zraenja
kojih nekada nije bilo.
Ta zraenja nisu uvijek prisutna i tetnost im se mijenja,
to vjerojatno ovisi o atmosferskim prilikama pojedinih pod
ruja u o d r e e n o vrijeme.
Zraenja iz svemira,

pod utjecajem zemaljskih tetnih

zraenja, stvaraju nevidljivu mreu po cijeloj zemaljskoj kugli,

poput meridijana i paralela.
71

Do danas su otkrivene i o d r e e n e tri takve m r e e , no

zacijelo ih ima mnogo vie. Snimanjem osoba koje su na
mjestima gdje spavaju izloene geopatogenim, tj. zemaljskim
tetnim zraenjima, esto nailazim na pravilan razmak linija
koje ne odgovaraju nijednoj danas poznatoj mrei. R a z m a k tih
linija je uvijek pravilan, to nije sluaj s dosad prouenim
mreama. Dosada sam otkrila etiri nove mree i jo ih uvijek
ispitujem.
Njemaki radiestezist i lijenik dr. Ernest H a r t m a n n otkrio
je godine 1951. mreu koja pokriva cijelu Zemlju. Mrea je
dobila njegovo ime. H a r t m a n n o v a mrea prostire se na svaka
2 m od sjevera p r e m a jugu i svaka 2,5 m od istoka p r e m a
zapadu. Linije te mree teku u razmaku zone irine od 20 cm.
Mjesta gdje se te linije sijeku, nazivaju se H a r t m a n n o v i m
vorovima.
Drugu je mreu otkrio lijenik dr Manfred Curry. Linije
te mree prostiru se dijagonalno na H a r t m a n n o v u mreu.
R a z m a k izmeu linija te mree iznosi 3,5 m smjerom sjeverozapad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad. Z o n a tih linija iznosi
50 cm. Njihova se sjecita nazivaju Curryjevim vorom.
Trea je takozvana Reinhardt-Schneiderova mrea, koja
se s a m o djelomino poklapa s Curryjevom mreom.
U naoj literaturi o radiesteziji, u kojoj autori p r e n o s e
prikaze tih mrea iz stranih knjiga, uoljiva je razliitost tih
prikaza. Ispitujui prikaze naih autora, utvrdila sam da neki
od njih H a r t m a n n o v u mreu prikazuju s razmakom linija od
2,5 m u smjeru sjever-jug, a 2 m u smjeru istok-zapad, umjesto
o b r a t n o . Jedino su zone od 20 cm ispravno prikazane. Jo je
vea pomutnja s Curryjevom mreom. Linije Curryjeve mree
u nekih autora ne sijeku se pod pravim kutom, a neki opet nisu
prikazali da se vorovi Curryjeve mree sijeku sa vorovima
1 l a r t m a n n o v e . Svi se autori slau jedino u razmaku izmeu
linija (3,5 m) i razmaku zona (50 c m ) .

da u svojim daljnjim ispitivanjima ne traim vie geopatogene

linije, nego samo geopatogene vorove.
Potvrdu ispravnosti tih mojih zakljuaka dobila sam dvije
godine kasnije, 2. studenoga 1988, kad je na promociji svoje
knjige Mo nadmoi - n a d m o moi Zlatko Pintari obavije
stio prisutne da je bio u Njemakoj na seminaru kod dr
H a r t m a n n a i saznao za najnovije otkrie o odnosu H a r t m a n nove i Curryjeve mree. Taj o d n o s tono je takav k a k o sam ga
svojim ispitivanjima utvrdila. Ta me spoznaja potaknula da
temeljito ispitujem mree na koje nailazim.
U svemirska zraenja ubrajaju se jo: elektromagnetsko,
ionizirajue i radioaktivno zraenje.
Elektromagnetsko zraenje ima veliki utjecaj na iva bia.
To zraenje djeluje na elije u organizmu i izaziva promjene
molekularne strukture i polarizacije unutar stanica organizma,
to dovodi do zdravstvenih smetnji u ljudi. Osobito je tetno
djelovanje toga zraenja na stanice u mozgu, jer izaziva
nervozu, psihike smetnje, vrtoglavicu, promjene u krvnom
tlaku. Osobe osjetljive na tu vrstu zraenja, osjeaju smetnje
na mjestima koja su izloena zraenju. U d o b a mojih zdravstve
nih tegoba, kad bih se god pribliila razvodnoj ploi da izvadim
osigurae, imala sam osjeaj kao da mi se mozak o k r e n u o u
glavi. Posljedica toga bile su jake vrtoglavice, kojima se unato
najpomnijim pretragama nije m o g a o pronai uzrok.
Ionizirajue zraenje izaziva ionizaciju molekula u materi
jalima, a obuhvaa rentgensko i gama zraenje. Unitavajui
postepeno ive stanice u organizmu, dovodi do njegova tekog
oteenja. Neko se mislilo da lijeniki pregled nije temeljito
obavljen, ako pacijent nije bio podvrgnut rentgenskom snima
nju. D a n a s se ve vodi briga o tome da se ljudi to manje izlau
takvu zraenju.

Z b o g razliitosti takvih prikaza, poela sam ispitivati od

nose tih linija mrea i utvrdila da se linije Curryjeve mree
sijeku pod pravim kutom u razmaku 3,5 m, s r a z m a k o m linija
zone 50 cm. Zakljuila sam nadalje da se svaki etvrti vor
Curryjeve mree sijee s H a r t m a n n o v i m vorom. To me navelo

Radioaktivno zraenje nastaje prelaenjem jednog ele

menta u drugi ili neke molekularne vrste u drugu. Prodornost
radioaktivnog zraenja ovisi o njegovoj prirodi i energiji.
Postoje alfa, beta i gama zrake. Pozitivno nabijene estice alia

72

73

zraka prodiru jedva nekoliko centimetara kroz zrak.

zrake, kao negativne estice, nisu kadre prodrijeti ni
nekoliko milimetara aluminijskog lima. Najprodornije su
zrake koje probijaju betonski sloj od 1 cm, a da pri
nimalo ne gube na snazi.

Beta
kroz
gama
tome

O radioaktivnosti se poelo ozbiljnije govoriti poslije

atomskih bombi baenih na Hiroimu i Nagasaki. Kasnije se
S t r a h od unitavaj ue moi tog bauka m o d e r n o g svijeta pojaa
vao uestalim pokusnim nuklearnim eksplozijama i njihovim
zastraujuim liinkom, ali je prava panika zahvatila ljude tek
poslije uzastopnih kvarova na nuklearnim elektranama (sjetimo
se samo havarije O t o k a tri milje), to je svoj vrhunac
dostiglo katastrofom u ernobilju. Javnost je sve vie zaintere
sirana da se to detaljnije upozna s opasnou od radioaktivnog
zraenja. Moja osjetljivost na hranu koja je bila pod utjecajem
tetnih zraenja osobito se pojaala poslije ernobilja. Primije
tila sam da mi mnogo toga to unosim u organizam stvara velike
smetnje, to prije ernobilja nije bilo izraeno u tolikoj mjeri.
Z b o g toga sam poela svu h r a n u oslobaati tetnog naboja.
inim to na taj nain da svu hranu i napitke stavljam u suhi dio
dvodjelnog sudopera, a u drugi dio pustim mlaz vode. A k o je
sudoper jednodjelni, onda hranu treba staviti na metalni o b r u b
sudopera i pustiti vodu, te viskom pratiti kako tetni naboj
polako slabi, sve dok se visak ne zaustavi, to je znak da je
hrana osloboena tetnog naboja. To d o d a t n o provjeravam i
pomou kutomjera, pa ukoliko se kretanje viska zadrava u
smjeru 0-180, znak je da h r a n a vie nije tetna za jelo. Na isti
nain postupam i s p r e d m e t i m a koji pokazuju tetnost.
tetnost zraenja nezatienih radioaktivnih g r o m o b r a n a
takva je da zahtijeva posebno poglavlje, pa e o tome biti
govora na drugome mjestu.
Zraenja iz nae okoline nastaju djelovanjem odailjaa,
radio-stanica. radara, radio-farova, dalekovoda, trafostanica,
radioaktivnih g r o m o b r a n a , rentgenskih aparata, antena, elek
tronskih ureaja i si. Sva su ta zraenja vie ili manje tetna.
G o t o v o da nema danas naseljenoga mjesta gdje nisu
prisutna tetna zraenja ili od podzemnih tokova vode, geopato74

genih i svemirskih zraenja ili pak od elektrotehnikih ureaja,

no nije rijedak sluaj da se ponegdje naie i na sva ta tetna
zraenja zajedno. D o k su ostala zraenja uglavnom stalnog
intenziteta, kod elektrotehnikih se ureaja intenzitet zraenja
naizmjenino poveava ili smanjuje, to ovisi o t o m e koliko je
takvih izvora zraenja istovremeno aktivno.
Razliiti elektronski aparati koji su danas postali prava
poast, dospjeli su i u djeje ruke k a o kolska pomagala ili
razonoda. A k o je dijete u koli, kod kue, u vrtiu ili igraonici
izloeno utjecaju takvih a p a r a t a , to e se tetno odraziti na
njegovo zdravlje. To j e d n a k o vrijedi i za odrasle. I o n d a se
udimo to su dananja djeca, omladina, uope ljudi tako
nemogui, nervozni, razdraljivi i zloesti. A kako netko moe
i biti uravnoteen, ako po cijele d a n e sjedi pred nezatienim
video i akuslikim aparatima i ureajima, ako se na poslu ili
kod kue koristi elektronikom, ako je r o b svoje amaterske
raio-stanice ili ako ne skida slualice Waikmana s uiju, ak
ni kad spava. Neminovno e tu s v r e m e n o m doi do tekih
poremeaja u vidu, sluhu, ivanom sustavu, psihi. D o d a m o li
t o m e sve mogue kuanske aparate kojima smo okrueni i koji
se d a n o n o n o naizmjenino ukljuuju i iskljuuju, onda tu vie
ne pomau nikakve promjene polarizacija utikaa, struno
izraene b a k r e n e spirale, aluminijske folije i slina pomagala,
jer je nemogue zraenje tolike koliine aparata usmjeriti tako
da nas nigdje u stanu ili na r a d n o m e mjestu ne dohvate. A k o
to u najboljem sluaju i uspijemo uiniti u svome prostoru,
n e e m o izbjei zraenja koja do nas dopiru iz susjednih stanova
ili prostorija. Tu je d a n a s jedini spas - potpuna zatita prostora
u kojem boravimo.
Ve nekoliko godina posebnu panju posveujem tetnom
zraenju od elektrotehnikih ureaja. Tu vrstu zraenja drim
najopasnijom, jer su mu danas u civiliziranom svijetu i ljudi i
ivotinje i raslinje izloeni na milost i nemilost. U tom je
pogledu mogunost pomoi radiestezije neizmjerno velika, no
unato svim injenicama koristimo se njome neznatno.
A k o su suvremeni tehniki ureaji i izvedeni prema svim
propisima i vaeim n o r m a m a , te njihova ispravnost potvrena
u p o r a b n o m dozvolom, to jo uvijek ne znai da takvi ureaji
75

nisu tetni po okolinu. U z m i m o , primjerice, tokove podzemnih

voda, H a r t m a n n o v e ili Curryjeve vorove. Njih ni jedan jedini
propis ne spominje niti uzima u obzir. A injenica je da
tehniki ureaji, ma k a k o propisno bili izvedeni, sami za sebe
ne ire tetne utjecaje, ali kada se nau na p o d z e m n o m toku ili
tetnom voru, dakle kada su izloeni drugim utjecajima
tetnoga zraenja, i oni poinju emitirati signale tetnoga
zraenja. T a k o je kod postavljanja dalekovoda vrlo znaajna
njegova lokacija i smjer kojim se prostire, jer ako prelazi preko
eljeznike pruge koja je pod utjecajem ureaja za vezu, to e
podruje biti prekriveno signalima tetnoga zraenja. To sam
utvrdila svojim viestrukim provjerama.
Ureaji koji reguliraju promet na raskrsnicama, ako su
t a k o smjeteni da se nalaze p o d utjecajem tetnih signala ili
podzemnih tokova vode daju vrlo j a k e signale tetnih zraenja,
koja nepovoljno djeluju na ljude i tu dolazi do estih nesrea.
Do velikih opasnosti od tetnih utjecaja elektrotehnikih
ureaja dolazi ponajvie zbog toga to se o n a izravno unose u
neposrednu blizinu ljudskih obitavalita. Trafostanice se grade
usred naselja, pa i u samim mamutskim stambenim zgradama
ili u krugu industrijskih objekata. Negdje dostiu veliinu
dvokatnica i trokatnica, poput one u sklopu hotelske novograd
nje u Z a g r e b u . Ponegdje ih radi smanjenja buke ili prikrivanja
ograuju drveem. Negdje ih opet ugrauju u kue. Sve je to
uzalud. Nita od takvih pokuaja ne moe sprijeiti tetno
zraenje tih ureaja.
Prekasno se poelo i s planiranjem trasa dalekovoda. Kad
je to dovreno, na putu kojim su se trebali pruati dalekovodi,
ve su niknula naselja. Nije bilo druge, nego stupove daleko
voda posaditi uza sama naselja ili ak usred njih. Vodozatitna
podruja su t a k o e r o d r e e n a u vrijeme kad su ve postojala
naselja sa svim neizbjenim p o p r a t n i m pojavama ili ak indu
strijska postrojenja.
Z b o g svega toga dolazi esto do rasprava i ui j ivin
polemika, to se u pravilu zavrava na tetu ugroenih poznatim
ultimatumima: Trafostanica, dalekovod ili m r a k ! A sve bi to
bilo n e p o t r e b n o kad bi se poklonilo povjerenje radiesteziji,
koja danas ve moe pruiti p o t p u n u zatitu od takvih i ostalih
76

tetnih zraenja koja nas svakim danom sve vie ugroavaju.

Zatita koju sam pronala p o t p u n o je djelotvorna i mogue ju
je provjeriti.
Da tetno zraenje tehnikih dostignua nema nepovoljno
djelovanje samo na ljude, neka poslui ovaj primjer. Prije dvije
godine pregledala sam peradarnik s oko 5000 kokoi nesilica.
Peradarnik je graen i odravan prema svim propisima, hrana
i odravanje higijene bilo je uzorno, pa ipak neto u tom
peradarniku nije bilo u redu. Redovite slubene provjere
nalazile su da je sve u najboljem redu, no kokoi su sve slabije
nesle jaja, sve ee su ugibale, postajale su sve tie, a jaja sve
manja. Nije bilo nikakve zaraze, laboratorijske pretrage nisu
otkrile nita, a injenice su sve takve nalaze opovrgavale.
Vlasnici su ve bili odluili napustiti posao u koji su uloili
velika sredstva. Prije te konane odluke zatraili su moju
pomo. Ve teleradiestezijska snimka peradarnika i stambenog
objekta vlasnika pokazala je da se obje zgrade, osobito peradar
nik, nalaze u podruju jakog tetnog zraenja tehnikih sprava,
u ovom sluaju odailjaa i dalekovoda. Bio je to pravi uzrok
loeg stanja u peradarniku i zdravstvenih smetnji stanara
susjedne zgrade. Zatitila sam stambeni objekt, a time i
nedaleki peradarnik i nekoliko puta provjerila zatitu koja je
bila u potpunosti provedena. N e p u n sat nakon toga, ukuanima
se uinilo kao da je zrak u prostorijama postao n e k a k o istiji i
svjeiji. A u peradarniku je vladao agor kokojega jata kakav
se nije o d a v n o uo. Nekoliko mjeseci kasnije ukuani vie nisu
osjeali nikakve zdravstvene tegobe, a kokoi su izvanredno
uznapredovale i sada nesu maksimalne koliine jaja, kojima po
veliini, kvaliteti i istoi od bilo kakvih tetnih utjecaja
vjerojatno nema premca. To je jedina tako zatiena farma, a
o vrijednosti takve zatite najbolje govori plodnost nesilica i
kvaliteta njihovih proizvoda. Ovakva se vrsta provjere i
zatite od tetnih utjecaja moe primijeniti na svakoj ivotinj
skoj farmi gdje n e m a napretka u uzgoju.

77

Pranjenje
Sredinom 1983. godine, tragajui za nainom k a k o da se
oslobodim tetnog naboja u organizmu, nastalog uslijed dugo
trajnog izlaganja utjecaju tetnih zraenja, sasvim sam sluajno
otkrila da mi je mnogo lake kad jednu ruku drim pod mlazom
vode.
U to su se doba radiestezisti praznili tako da su stavljali
ruke na zid ili ih otresali. J e d n o m sam prilikom stajala iza
radiestezista koji je otresao ruke. Spopala me munina i
slabost. Kad sam uzela visak, poeo se bjesomuno vrtjeti takvo je snano zraenje nastalo uslijed toga otresanja ruku.
Uvidjela sam da se na takav nain ovjek ne moe osloboditi
tetnog naboja, a pri t o m e jo ugroava i druge.
Prisjetila sam se tada kako J u r d a n a opisuje u svojoj knjizi
Ralje i visak ivota sluaj kada mu je pozlilo, pa se uhvatio
za slavinu i tegoba je odmah nestala. Kad sam stavila ruke pod
vodu, o d m a h sam se osjeala bolje. Instinktivno sam slutila da
spas treba potraiti iskljuivo u vodi. Nakon dugih pokusa
zakljuila sam da se najbolje i najbre praznim pod tekuom
v o d o m , i to tako da stavim lijevu ruku pod tanki mlaz vode
koja mi tee preko palca i ispruenih prstiju to se meusobno
dodiruju. Istovremeno u desnoj ruci drim visak i mentalno
traim (zamislim): Neka se oslobodim (ispraznim od) svih
tetnih naboja u m o m e organizmu, do doputene granice, i da
to o d e u zemlju. Visak se t a d a pone trzati i vrtjeti as lijevo,
as desno, to ovisi o tome kojih se sve tetnih naboja
oslobaam. Ako mi se u toku pranjenja pojave kakve smetnje
(vrtoglavica, marci, munina), prekinem na trenutak pranje
nje, uklonim ruku ispod vode dok smetnje ne prestanu. Z a t i m
nastavim pranjenje dok se visak ne umiri, to je znak da sam
se oslobodila tetnog naboja. Ipak, za svaki sluaj stavim jo
nekoliko puta ruku pod vodu radi provjere, pa ukoliko se visak
vie ne kree, pranjenje je zavreno. Takva je provjera vrlo
korisna, jer se visak nekada znade zaustaviti p r e m d a pranjenje
jo nije u potpunosti zavreno.
78

A k o praznim drugu osobu, najprije provjerim na kutomjeru koliki ta osoba ima postotak tetnog naboja u organizmu
( 1 - 1 0 0 % ) i ispitujem ima li kakve tee zdravstvene smetnje.
Prilikom pranjenja osobito treba pripaziti kod osoba sa sra
nim s m e t n j a m a , poremeenim tlakom i disanjem, te ih upozo
riti na smetnje koje se mogu pojaviti u toku pranjenja. U
sluaju pojave takvih smetnji, o d m a h prekidam pranjenje i
smetnje e prestankom dodira s vodom nestati. Prilikom
pranjenja drugih, viskom i kutomjerom provjeravam kad je
pranjenje u potpunosti zavreno. Za vrijeme pranjenja druge
osobe, ne smijemo biti u tjelesnom dodiru s njom, ve m o r a m o
stajati na odreenoj udaljenosti.
Prije poetka pranjenja druge osobe m e n t a l n o se zatitim
(zamislim): Molim da ti tetni naboji ne prijeu na m e n e .
Neka se ta osoba isprazni do d o p u t e n e granice i neka svi tetni
naboji odu u zemlju.
Pranjenje treba obavljati vrlo strpljivo i smireno, bez
ikakva pourivanja. A k o m e n t a l n o zatraimo (zamislimo):
Neka se brzo ispraznim! - tada se moe dogoditi da se ne
ispraznimo do kraja. I osoba koja se prazni mora biti staloena
i oputena, pa uinak nee izostati.
Pranjenjem se uspostavlja normalno strujanje u organi
zmu ili na pojedinim mjestima u organizmu gdje je strujanje
bilo usporeno ili zaustavljeno.
Na isti se nain mogu prazniti i pojedini predmeti ako
imaju tetan naboj. Ja tako praznim i svoj radiestezijski pribor.
Predmet stavim na umivaonik i pustim vodu da tee (predmet
ne m o r a biti izravno pod vodenim mlazom), te zatraim
(zamislim) da se taj predmet isprazni od tetnog naboja i da to
ne prijee na m e n e , nego da o d e u zemlju. Viskom provjera
vam k a k o se odvija pranjenje, a kad se visak smiri, zatvorim
vodu i nakon nekog vremena p o n o v n o je otvorim. To ponovim
nekoliko puta, kako bih bila sigurna da je predmet p o t p u n o
ispranjen.
Kao to sve u radiesteziji inim, kad se radi o drugim
o s o b a m a iskljuivo uz njihov pristanak, tako i pranjenje
primjenjujem samo uz pristanak prisutne osobe ili ako sam s
njom u telefonskoj vezi. Pranjenje se mora obavljati pod
79

Uvjerena sam da e mnogi itaoci nai sebe u ovoj sredini,

da e svoje zdravstvene tegobe moi usporediti s onim to je
mene tolike godine muilo i da e u pranjenju i zatiti nai
jedini izlaz iz svojih muka, kao to sam ga i ja nala.
Od prvoga dana kad sam uspjela sebe zatititi u tekoj
bolesti koja mi je prijetila, razmiljala sam o t o m e k a k o bih

mogla pomoi i drugima. J e d n o g a sam poslijepodneva dola na

ideju da pomou kretanja viska nacrtam neki zadani prostor.
Zamislila sam da nacrtam stan u kojem ivim. I zaista, visak je
svojim kretanjem nepogreivo djelomino oznaio taj prostor,
kaem djelomino, jer su na nekim mjestima ispale kosine i
kutovi kojih inae n e m a . Temeljito sam provjerila zbog ega je
dolo do tih odstupanja i na kraju utvrdila da papir na kojem
sam radila nije bio d o b r o polariziran. Smetnje su dolazile i od
signala tehnikih ureaja koji su djelovali na taj prostor.
To je bio poetak razraivanja sistema moga sadanjeg
r a d a . Poslije otklanjanja smetnji u snimanju moga stana,
dobila sam ne samo vjernu sliku prostora nego i tono mjesto
na k o j e m se ve nalazila zatita. To sam teleradiestezijski
uinila i sa stanom svoje kerke, to je t a k o e r u potpunosti
uspjelo. T a k o sam pomou teleradiestezije i mentalne radieste
zije mogla zahvatiti bilo koje podruje u prouavanju tetnih
zraenja i njihov utjecaj na ovjeka i okolinu. to bih god
teleradiestezijski snimila, sve se u stvarnosti p o t p u n o p o d u d a r a
lo.
Kad sam ispisala abecedu da pomou viska utvrdim k a k o
bih zapravo nazvala to svoje dostignue, visak mi je oznaio
r e d o m ova slova: 1VANAIN. Neshvatljivo, ali istinito! Taj
slogan I V A N A I N moe se tumaiti sa dva smisla. I V A N A
IN (Iv anin in, jer Ivana je moje p u n o ime) i IVA N A I N
( n a Ivin nain, odmila me moji zovu Iva).
Moj sistem rada na zatiti od svih tetnih zraenja iziskuje
vrlo toan rad s velikom koncentracijom ( K I S U K I U D O ) , ali su
zato i rezultati maksimalni. T k o se eli drati mojih u p u t a ,
mora dosljedno potovati moj redoslijed rada i ni u kojem ga
sluaju ne smije kombinirati s bilo kojim drugim sistemom ili
redoslijedom, ukljuujui i vlastiti. D a k a k o , pri t o m e se podra
zumijeva da radiestezist koji se eli baviti zatitom od tetnih
zraenja, m o r a imati sve preduvjete za takav r a d , u prvom redu
osjetljivost i osposobljenost.
Moj se radiestezijski pribor sastoji od viska, kutomjera,
grafitne olovke, d o b r o polariziranog papira, sredstva za zatitu,
pomonih ifri za brzo oitavanje vrsta otkrivenih zraenja i
sredstava za blokiranje signala zraenja elektrotehnikih ure-

80

81

nadzorom radiestezista ili uz strogo pridravanje uputa o

pranjenju da ne bi dolo do neeljenih posljedica.
Pranjenje posredstvom tekue vode navelo me i na
rjeenje problema kojim su se bavili J u r d a n a i mnogi drugi
radiestezisti. Rije j e , naime, o dugovjenosti ljudi u mlinu na
vodu. To je uvijek bila za radiesteziste nerjeiva zagonetka.
K a k o to da mlinari, unato t o m e to su gotovo cijeli ivot
izloeni zraenju brzih tekuica, ne samo da ne obolijevaju
nego naprotiv podugo ive. Prouavala sam taj fenomen i dola
do slijedeeg zakljuka. Mlinari su izloeni pojaanom zraenju
brzog protoka vode, ali su oni istovremeno n e p r e k i d n o u
dodiru s dijelovima mlina koji su m e u s o b n o povezani sve do
vode. T a k o se u njima kao u kakvu zaaranom krugu velikom
brzinom smjenjuje tetni naboj zraenja vode s pranjenjem.
A k o prilikom pranjenja ne drimo ruku izravno pod vodom,
nego se samo uhvatimo za slivnik ili dio sudopera koji je
izravno u dodiru s mlazom vode, takoer emo se isprazniti od
tetnog naboja. Vjerojatno mlinari uslijed tih estih izmjena
punjenja i pranjenja stjeu o d r e e n u vrstu imuniteta.

Zatita od tetnih zraenja

Najznaajnije moje dostignue, ne samo u ovoj knjizi nego
openito u radiesteziji jest zatita od tetnih zraenja. T o m e
sam i posvetila najvei dio svog istraivakog rada.
Poslije svega onog to sam prola, d a n a s , n a k o n sedam
godina normalnog ivota i rada u zatienoj sredini (ak i kada
n e k a m o putujem, p r e t h o d n o teleradiestezijski ili na licu mjesta
zatitim to privremeno boravite), mogu najmjerodavnije ocije
niti vrijednost i vanost zatite.

daja (drvca od jelovine duljine 5-7 i debljine 2 m m , s vodorav

nim godovima i okomitim rezovima od 90 (slika 9).
Na svakom se drvcu odredi gornji i donji polaritet plus
( + ) i minus ( - ) (slika 10).

Slika 10 P O D L O C I ZA B L O K A D E

Sredstva za blokiranje su od slame, bambusa ili drva. Ja

radim iskljuivo s kineskim podlocima od slame i bambusa, j e r
su oni najbolji za zatitu. Nai podloci od slame, koji se
najlake nabavljaju, naalost nisu upotrebljivi za zatitu.
Drveni podloak m o r a imati pravilne godove. Svaki se podloak
m o r a p r e t h o d n o ispitati je li d o b a r za stopostotnu zatitu.
Prije pregleda i zatite nekog prostora, najprije ga snimim
teleradiestezijski. Za to su mi potrebni sljedei podaci: mjesto,
ulica, kuni broj, kat, ako ima i broj stana, mjesto na katu
(lijevo, desno, ravno), ime i prezime vlasnika stana ili nosioca
stanarskog prava. A k o je u pitanju obiteljska kua, m o r a m o
naznaiti je li prizemnica, katnica ili katnica s potkrovljem. U
sluaju n e b o d e r a , treba navesti i broj katova (slika 11).
82

K a d a su poznati svi potrebni podaci, upiu se u lijevom

gornjem uglu d o b r o polariziranog papira. Z a t i m se na donjoj
strani papira, otprilike 2 cm od r u b a , povue crta koja oznaava
dio z a d a n o g prostora. Nakon toga dolazi koncentracija, isklju
ivanje svog utjecaja i utjecaja drugih osoba ( K I S U K I U D O ) i
tek o n d a zapoinje rad. Mora se raditi p o t p u n o o p u t e n o i
smireno, sva pozornost treba biti usredotoena iskljuivo na to
to r a d i m o . Z a t o je najbolje raditi kada smo o d m o r e n i , bez
drugih obaveza i po mogunosti sami. Od toga zavisi tonost
rezultata rada (slike 12 i 13).
P o m o u viska potraimo, izvan oznaenog prostora, sig
nale zraenja elektrotehnikih ureaja. Kad visak naznai neki
smjer i zaustavi se u tom smjeru, taj se poloaj oznai crticom.
Zatim se na crticu stavi kaiprst lijeve r u k e , ili jo bolje vrh
grafitne olovke, odredi se viskom polaritet toga zraenja, a
p o m o u viska i kutomjera ifra zraenja, koja se oznai kraj
crtice. N a k o n toga na crticu se stavlja pripremljeno drvce, i to
tako da na minus ( - ) zraenja stavimo drvce koje na donjoj
strani ima oznaku minus ( - ), o d n o s n o kod plus ( + ) polariteta
stavimo drvce koje na donjoj strani ima oznaku plus ( + ).
Dakle minus dolazi na minus ( = ), a plus na plus (=t=). I tako
83

Vrh grafitne olovke stavi se na poetak crte kojom je

oznaen dio prostora za ispitivanje. Polagano i paljivo se
pomie olovka po crti k a k o odreuje visak. Kad visak promijeni
smjer, obino je to p o d kutom od 90, nadalje valja slijediti
kretanje viska i oznaili novu crtu. I tako r e d o m dok se prostor
u potpunosti ne omei i zatvori (slika 15).

r e d o m zatiujemo (blokiramo) sve p r o n a e n e signale tetnih

zraenja. T r e b a voditi rauna o t o m e da e visak moda
prilikom traenja signala zanemarivati neke signale. Ne dogaa
se nita zabrinjavajue. Visak jednostavno najprije bira signale
s istom poetnom ifrom i t a k o r e d o m . Znai da e se signali
blokirati onim redom k a k o odredi visak. Na kraju zatite valja
pripaziti jesu li blokirani svi oznaeni signali, da ne bismo od
koje nezatiene oznake zraenja dobili refleksne signale.
Poslije zavrene zatite svih signala zraenja elektrotehni
kih ureaja u sredini e ostati slobodan prostor. Sad valja
provjeriti tu zatitu. Na d o b r o polarizirani papir stavi se
kutomjer, visak se nadnese nad sredinu kutomjera, kaiprstom
lijeve ruke dodiruje se mjesto s oznakama signala i ako visak
pokazuje o k o m i t o kretanje, izmeu 0 (gore) i 180 (dolje),
znai da o k o prostora n e m a vie utjecaja tetnih zraenja
elektrotehnikih ureaja.
N a k o n te provjere m e n t a l n o se postavi zadaa: Neka mi
visak svojim kretanjem omei prostor koji ispitujem. (slika
14).
84

Z a t i m slijedi novi zahtjev: N e k a mi visak svojim kreta

njem oznai sjever. To je p o t r e b n o k a k o bismo se o d m a h
mogli orijentirati'prema snimci kada d o e m o u stan koji smo
snimili teleradiestezijski. Visak e nakon nekog v r e m e n a , kad
se ustali u kretanju odreenim smjerom, tono oznaiti stranu
magnetskog sjevera (slika 16).
T a d a se postavlja pitanje: Ima li ispod toga prostora
podzemnih tokova vode? A k o je odgovor pozitivan, slijedi
zahtjev: Neka mi visak svojim kretanjem pokae mjesto i
smjer izravnog p o d z e m n o g v o d e n o g toka (90). K a d a visak
pokae smjer toka, smjer se oznai c r t o m , stavi se kaiprst
lijeve ruke na crtu (smjer) i pomou kutomjera se provjeri je
li to podzemni vodeni tok od 90. Kutomjer se stavi na d o b r o
85

kutomjera ifru i oitamo je li u pitanju naftni tok. A k o jest,

o d r e u j e m o mjesto i smjer kao kod vode (slika 17).
Dolazi zatim na red ispitivanje zemaljskog tetnog zraenja
u prostoru, i to samo tetnih vorova. Z a t o pitanje mora glasiti:
Postoji li u t o m prostoru geopatogeni vor? Na pozitivan
odgovor slijedi zahtjev: Neka mi visak svojim kretanjem
oznai mjesto vora! Visak e nas odvesti do toga mjesta, a
na s a m o m e se mjestu kretati ukri, kao da opisuje znak plus.
Stavimo kaiprst lijeve ruke iznad toga mjesta, visak nadnesemo nad kutomjer na d o b r o polariziranom papiru i prema ifri
saznajemo o kojem se voru radi. To mjesto oznaimo olovkom
i ifrom. Pitamo dalje ima li jo koji tetan vor, i tako sve do
negativnog odgovora.

polarizirani papir, nad sredinu kutomjera nadnese se visak i

a k o se on kree od 0-90 i ostane u kretanju na 90, znai da
smo odredili izravno zraenje p o d z e m n o g toka vode od 90.
A k o se pak visak od 90 vrati na 0, znai da je oznaen
pogrean tok. Kad je n a p o k o n oznaen pravi tok vode, obavi
se jo j e d n a provjera. Najprije se vrh olovke stavi na poetak
crte koja oznaava vodeni tok, dakle, s lijeve strane, i a k o za
polaritet te strane visak pokazuje minus ( ) , znai da je to
pravi vodeni tok, o d n o s n o kad se vrh olovke stavi na drugi,
desni kraj crte i visak pokazuje polaritet plus ( + ), o n d a je
tono oznaen smjer p o d z e m n o g toka.
Prilikom provjere m o e se dogoditi da polaritet j e d n e
strane smjera p o d z e m n o g v o d e n o g toka bude nula (0), o n d a je
to z n a k da smo dobili i oznaili lani signal p o d z e m n o g toka.
Z a t o iznova p i t a m o : Postoji li ispod toga prostora jo koji
p o d z e m n i vodeni t o k ? A k o je odgovor potvrdan, traimo da
n a m visak oznai smjer toga toka i provjerimo njegov polaritet
na o b j e m a s t r a n a m a . U sluaju negativnog odgovora, p i t a m o
preciznije: Postoje li u tom prostoru tetna zraenja od
r u d a ? D o b i j e m o li potvrdan odgovor, o d r e u j e m o p o m o u
.SY>

Naznaivi mjesta tetnih vorova, pitamo dalje: Jesu li

toke tih vorova m e u s o b n o povezane? A k o je odgovor
potvrdan, o n d a treba dalje zatraiti: Neka mi visak pokae
kako su p o v e z a n e ! Kad se te toke spoje, obino se dobiva
istokrani trokut. U prostoru toga trokuta najvea su zraenja.
P o n e k a d se dobije i vie takvih t r o k u t a , to znai da su zraenja
jo vea. Ukoliko se spajanjem toaka geopatogenih vorova
ne dobije istokrani trokut ili je j e d n a njegova toka izvan
zadanog p r o s t o r a , onda u tom prostoru geopatogena zraenja
nisu tako jaka.
Na snimci zadanog prostora zatim se oznae vrhovi slovima
A, B, C, D, poev od lijevog donjeg ugla u smjeru suprotnom
od kretanja kazaljke na satu.
Kad je sve to uinjeno, prelazi se na odreivanje mjesta
zatite. T o m e se m o r a posvetiti najvea panja i p o m n o pratiti
kretanje viska (slika 18).
Najprije se skinu sva zatitna drvca s oznaenih signala
elektrotehnikih ureaja, tako da prostor bude pod utjecajem
svih tetnih zraenja.
Pomou kutomjera se odredi kolika je tetnost zraenja od
0-100 u pojedinim dijelovima prostora A B C D. Z a t i m se
odredi kolika je tetnost geopatogenoga zraenja u trokutu
( t r o k u t i m a ) , ukoliko postoji. Zraenje u trokutu provjerit
emo ako stavimo kaiprst lijeve ruke najprije u prostor izvan
trokuta i oitamo na kutomjeru, a potom stavimo prst u trokut.
87

Za tako teleradiestezijski snimljen prostor postoje sada svi

potrebni podaci o tetnim zraenjima. Tek tada se na licu
mjesta, u teleradiestezijski ispitivanom prostoru, jo j e d n o m
provjeravaju svi dobiveni podaci i stanje u tom prostoru m o r a
biti isto kao na snimci.

A k o ste dovoljno osjetljivi,

zapaziti i bez kutomjera.

moi ete

razliku

zraenju

Sada dolazi na red iskljuivanje svog utjecaja i utjecaja

drugih osoba ( K I S U K I U D O ) i zatim zadaa: Neka mi visak
svojim kretanjem odredi mjesto u prostoru gdje u staviti
zatitu od svih tetnih zraenja! Strpljivo i mirno treba ekati
dok visak svojim kretanjem ne oznai mjesto zatite.
K a d smo utvrdili polaritet toga mjesta, stavimo na njega
zatitno drvce istog polariteta (minus na minus, plus na plus).
Drvce m o r a biti u milimetar tono namjeteno (slika 19).
Provjerom e m o utvrditi je li prostor u potpunosti zatien.
Stavimo prst u bilo koji dio toga prostora i postavimo pitanje:
Je li ovaj prostor zatien od svih tetnih zraenja? Na
kutomjeru pratimo kretanje viska. A k o se visak o k o m i t o
p o k r e e u smjeru gore (0), dolje (180), onda znai da u
prostoru n e m a tetnoga zraenja. Na isti nain provjerit e m o
mjesta izvan oznaenog prostora i ako je zatita (blokada)
d o b r o izvedena, ne smije biti tetnih zraenja elektrotehnikih
ureaja oko oznaenoga prostora.
88

Sada valja pronai mjesto u prostoru gdje e se postaviti

zatita. Tu e zadau opet obaviti visak kao i kod teleradiestezijske snimke. Pokazat e nam svojim kretanjem smjer i
odvesti nas do o d r e e n o g mjesta u prostoru. Odredit emo
polaritet toga mjesta i staviti zatitni element (slamnati, bambu
sov ili drveni podloak) o n o m stranom p r e m a tlu koja je istog
polariteta kao i mjesto na koje emo ga staviti. P r e t h o d n o
emo dakle odrediti i polaritete podloka, tako da plus d o e na
plus, minus na minus. Kad je zatitni podloak postavljen
milimetarskom tonou, oznait e m o na p o d u njegov poloaj
neizbrisivom o z n a k o m , a tako i na podloku, kako bi se moglo
provjeravati jesu li sve oznake na mjestu, da ne bi tko
nepanjom p o m a k n u o podloak. Podloak se uvijek stavlja na
pod. Iznad podloka, na o d r e e n o j se visini ne smije nita
nalaziti, a osobito treba pripaziti da zastor prilikom pomicanja
ne prekrije podloak.
K a k o bismo bili sigurni da je zatita d o b r o postavljena,
obavit e m o u samom prostoru provjeru na sljedei nain:
teleradiestezijsku snimku prostora stavit emo na slivnik ili
sudoper i pustiti vodu da tee, tako da snimka b u d e u
p o s r e d n o m dodiru s vodom. Prstom zatim prelazimo po snimci
prostora, a drugom r u k o m p o m o u viska i kutomjera provjera
vamo vrijednost zatite. A k o je sve d o b r o izvedeno, visak se
m o r a kretati okomito od 0 (gore) do 180 (dolje). Z a t i m
postavimo i d o d a t n o pitanje provjere: Koliko je ovaj prostor
zatien od svih tetnih zraenja, osim prisutnih osoba i m e n e ,
od 0 - 1 0 0 % ? Visak bi m o r a o pokazivati 1 0 0 % , a to emo
provjeriti kutomjerom.
Sada jo treba temeljito oistiti prostor od svih tetnih
naboja. Snimka i dalje ostaje u dodiru s vodom koja t e e :
Neka se oslobodi od tetnih utjecaja sav namjetaj, svi
p r e d m e t i i instalacije! Visak e se vjerojatno kretati u svim
smjerovima, pa i kruno. K a d a se visak smiri, zatvorimo vodu
89

i o d m a h je p o n o v n o otvorimo. A k o se visak p o k r e n e , znak je

da pranjenje nije p o t p u n o dovreno. To ponovimo nekoliko
puta, sve dok visak ne ostane postojano miran. Znai da je sve
to smo traili osloboeno tetnih utjecaja.
Poto su zavrene sve provjere, podloak se na podu
uvrsti papirnatom samoljepivom poluprozirnom t r a k o m da se
ne bi p o m a k n u o . Vrpca se mora namjestiti o n a k o k a k o to
pokazuje visak, jer e inae zatita proputati. Znaajno je pri
t o m e pitanje: Na koju stranu podloka dolazi poetak t r a k e ?
Obino se stavljaju dvije usporedne trake.
I na kraju je p o t r e b n o sve ukuane pranjenjem osloboditi
od svih dotadanjih tetnih naboja.
Sistem moje zatite jedinstven je i ima ire zatitno djelova
nje od samog zatienog prostora. Kada postavljam zatitu
samo u j e d n o m o d r e e n o m prostoru, istovremeno je zatiena
cijela zgrada i dio prostora o k o nje. Prilikom zatite zgrade,
cijelog industrijskog kompleksa, predjela, pa i cijeloga grada,
ona e imati mnogo vei dohvat i pokrivat e podruje 200 do
1000 m uokrug izvan granica primarno zatienog prostora. To
sve ovisi o mjestu zatite, to jest je li o n o ueg ili ireg d o m e t a .
Zatita se ne smije stavljati ispod razine tla.
Vrijednost ove moje zatite, za razliku od svih drugih
dosadanjih pokuaja, jest u t o m e to titi zatieni prostor od
svih tetnih zraenja (geopatogenih. svemirskih, radioaktivnih,
podzemnih vodenih i naftnih tokova, ruda, elektrotehnikih
ureaja), pa i od tetnih zraenja neuspjelih zatitnih sredstava
koja djeluju na principu prikupljanja zraenja, jer ih ona na
j e d n o m e mjestu upijaju, a na drugom isputaju.
Moja zatita nema nikakvih popratnih pojava. D a k l e , ne
proputa zraenja ako je ispravno postavljena i ni u kojem
pogledu ne teti d r u g o m e .

Zatita na daljinu ili

teleradiestezijska zatita
Pokazala sam kako se teleradiestezijski snima i zatiuje
prostor. Vrijednost takve zatite ista je kao i zatita postavljena
u s a m o m prostoru. Prednost je te zatite u t o m e to se moe
postaviti u sluaju kad prostor nije dostupan zbog udaljenosti
ili kojih drugih razloga. M e u t i m , k a d a je to god mogue,
zatitu treba postaviti izravno u o d r e e n o m prostoru, jer se
teleradiestezijska zatita, izraena na papirima, mora uvati i
nadzirati da ne bi dolo do pomicanja zatite, a takvih bi se
papira nakupilo toliko da ih ne bismo imali gdje drati.
Teleradiestezijska zatita djeluje t r e n u t a n o , bez obzira na
udaljenost prostora koji se zatiuje. Imala sam priliku postav
ljati takvu zatitu i za prostor udaljen 2000 km. Budui da se u
t o m prostoru nalazio vrstan radiestezist, telefonom mi je javio,
onoga asa kad sam postavila zatitu, da u njegovu prostoru
vie n e m a tetnih zraenja.
Taj nain zatite vrlo je podesan za ustanove, poduzea,
bolnice, industrijske pogone, dakle posvuda gdje postoji opa
snost da t k o nehotice ili n a m j e r n o p o r e m e t i ili ukloni zatitni
element. Prednost je to i kod velikih kompleksa (stambene
etvrti, gradovi, industrijski giganti, uzletita i si.), j e r bi se
moglo dogoditi da se izravno u takvu prostoru mjesto zatite
n a e ba na neuporabivoj lokaciji (dvorite, cesta, nedostupan
objekt i t d . ) . Z b o g toga bi u gradovima trebalo osigurati
posebnu prostoriju za p o h r a n u teleradiestezijskih blokada obje
kata i naselja od javnog interesa. Tu bi se papiri sa zatitom
nalazili u prostoru zatienom od svih tetnih strujanja i pod
stalnim n a d z o r o m strunog i sposobnog radiestezista.
O svom nainu zatite prvi sam put govorila kad i o
pranjenju, na predavanju za radiesteziste 7. studenoga 1984.
u Z a g r e b u . M a l o je tko povjerovao da postoji djelotvoran
nain zatite od tetnih zraenja, a jo manje da sam ba ja to
pronala. Takvo miljenje vlada u krugovima strunih radieste
zista, naalost, i d a n a s , p r e m d a je mogunost provjere moje

90

91

zatite vie n e g o mogua i svakom s p o s o b n o m radiestezistu

dostupna. Ipak, unato toj kolektivnoj nevjerici, mnogi radiestezisti potajno postavljaju kojekakve neprovjerene zatite, a
ima ih koji pokuavaju proniknuti u bit mojega naina rada, ali
nemaju p o t r e b n u sposobnost, pa njihova zatite nisu valjane.
I m a i takvih koji na razliite naine dolaze do p o d a t a k a 0 t o m e
gdje sam postavila zatite, pa u okolici takvih mjesta ih u
stanovima iste zgrade u kojoj sam ja ve postavila zatitu, s a m o
u drugom stanu, stavljaju svoja zatitna sredstva, p r e m d a
d o b r o znaju da je ne samo zgrada n e g o i okolni p r o s t o r u
dosegu ve postavljene moje zatite. Z a t o sam i navela da u
zgradi, u kojoj sam u neijem stanu postavila zatitu, nije vie
nigdje p o t r e b n o stavljati zatitu.
Iznijet u ovdje neke zanimljive primjere iz teleradiestezijske zatitne prakse.
Dva dana prije poetka Svjetskog skupa psihotronike u
Z a g r e b u (1986), predsjednik M e u n a r o d n o g udruenja za psihotronika istraivanja, eh dr. Z d e n e k R e j d a k , odrao je
teaj pod nazivom Praktika primjena radiestezije u geologiji,
rudarstvu, vodoprivredi i poljoprivredi. Na teaju je bio
prikazan i rad miografa, sprave koja registrira rad miia
kada se n a e m o u podruju j a k o g radiestezijskog zraenja. To
su zapravo metalne ralje spojene na aparat, iz kojega, kao kod
elektrokardiografa, izlazi p a p i r n a t a traka s podacima o radu
miia prilikom ispitanikova prolaska kroz o d r e e n i prostor.
N i t k o nije prisutne upozorio kojom se brzinom moraju kretati,
tako da su neki ili bre, neki sporije. Kad smo se svi izredali
na tom pokusu, prili su mi neki od prisutnih i napomenuli k a k o
bi bilo vrlo zanimljivo vidjeti to e se dogoditi a k o zatitim
prostoriju od utjecaja tetnih zraenja. Uinivi t o , zamolila
sam voditelja pokusa da jo j e d n o m p r o e m s raljama.
Druga je traka pokazivala znatna odstupanja od prve
snimke. Ne mogavi objasniti tu razliku, strunjaci su se
izvlaili odgovorima da se ne ispituje ovdje zatienost ili
nezatienost ozraenog prostora, nego reakcija miia na
anomalije u takvom prostoru, o d n o s n o da je ta razlika rezultat
subjektivnog odnosa ispitanika i njegove brzine kretanja odre
e n i m prostorom.
92

N a r a v n o , to nisu bili nikakvi odgovori, ve samo izbjegava

nje objanjenja pojave koja strunjacima nije bila shvatljiva, a
niti su u to vjerovali.
Na priloenim fotokopijama trake vidi se dijagram moga
prolaska kroz ozraeni prostor prije i poslije zatite (slika 20).
T r a k a I: Na s a m o m poetku vidi se lagani uspon koji malo
premauje poetnu crtu i tu se neko vrijeme zadrava. Z a t i m
dolazi nagli p a d i p o n o v n o vraanje na p o e t n u visinu, nakon
ega o p e t krivulja p o s t e p e n o pada i isto se tako vraa na
prvobitnu razinu, dok je kraj vrpce u stalnom usponu. Moj
radiestezijski k o m e n t a r : im je a p a r a t poeo snimati moje
kretanje kroz prostor, naznaio je utjecaj zraenja tehnikih
dostignua; nagli pad oznaava kretanje iznad podzemnoga
toka vode i geopatogenoga zraenja, zatim ponovno dolazi
utjecaj zraenja odailjaa, trafostanice i r a d a r a , dok postepeni
pad krivulje ukazuje na radioaktivno zraenje, a njezin poste
peni uspon registrirao je zraenje prisutnih osoba okupljenih
na kraju moga smjera kretanja.
T r a k a I I : Od poetka kretanja krivulja je neizmijenjena,
to ukazuje da je prostor zatien od utjecaja tetnih zraenja,
a naizmjenian lagani uspon i pad krivulje registrirao je
zraenje prisutnih osoba koje su s uzbuenjem oekivale
rezultat ponovljenog snimanja.
A k o obje t r a k e radiestezijski provjerite i kod svake,
prelazei kaiprstom lijeve ruke po krivulji, postavite pitanje:
Ima li u prostoru oznaenom ovom krivuljom tetnih zraenja,
iskljuivi utjecaj drugih osoba ( K 1 S U K I U D O ) ? - dobit ete
u oba sluaja jasan odgovor, koji e visak registrirati svojim
kretanjem, a p r e m a konvenciji svakog radiestezista.**

U dosadanjem tekstu ve je u nekoliko navrata spomenuta konvencija.

Recimo najjednostavnije: to je spoznaja svakog radiestezista o znaenju
pojedinih vrsta kretanja viska prema postavljenom pitanju. Tako emo, na
primjer, postaviti pitanje: Kako e se meni kretati visak za DA - za NE za N E U T R A L N O ? , itd. Uobiajeno je da se kretanje viska u smjeru
okretanja kazaljki na satu smatra odgovorom DA i PLUS ( + ) , kretanje u
smjeru suprotno od kazaljke na satu NE i M I N U S ( - ) , a okomito
gore-dolje N E U T R A L N O (!), dok e kod N U L E (0) stajati.

93

Prije nego to navedem primjere iz svoga rada na zatiti, a

u vezi s otklanjanjem zdravstvenih tekoa, m o r a m ovdje j a s n o
n a p o m e n u t i da ja ne lijeim, nego otklanjam uzroke koji mogu
izazvati zdravstvene tekoe. Mislim da to radiestezisti ne bi
nikad smjeli smetnuti s uma. Radiestezisti, a ni iscjelitelji, ne
lijee, ve s a m o uspostavljaju prirodan tok strujanja u organi
zmu koji je inae p o r e m e e n izvanjskim tetnim utjecajima.
N o , radiestezisti i iscjelitelji opsjednuti su lijeenjem, i zbog
toga esto dolazi do sukoba s pozitivnim zakonskim propisima,
koji jasno govore da se svako lijeenje osoba koje za to nisu
struno osposobljene smatra krivinim prekrajem. D a k l e , ja
kiio radiestezist ne lijeim, nego samo svojom radiestezijskom
strunou i sposobnou upozoravam na uzroke, blokiram
utjecaje tetnih zraenja, za koja pretpostavljam da su izazvala
ili pojaala naruavanje neijeg zdravstvenog stanja.
Promjene u zdravstvenom stanju osoba ije prostore zati
ujem najbolja su provjera vrijednosti moje zatite. A k o je
uzrok loeg zdravstvenog stanja izazvan utjecajem tetnih
zraenja, zdravstvene tegobe nestat e ubrzo nakon postavlja
nja zatite i pranjenja. Kod drugoga k a r a k t e r a zdravstvenih
94

tegoba, koje su pod utjecajem tetnih zraenja napredovale,

poslije postavljanja zatite i pranjenja poboljanje e nastupiti
neto sporije, dok se organizam osloboen tih tetnih utjecaja
sam ne pone odupirati bolesti.
J e d n a naa poznata umjetnica imala je desetak operacija i
neizdrljive glavobolje. Pokuala je tu tegobu otkloniti svim
raspoloivim sredstvima, ukljuujui i a k u p u n k t u r u , ali bez
vidljivijeg uspjeha. Smetnje na kraljenici, elucu, zatim na
ivcima ometale su je u svakodnevnom radu. Kad sam dola u
njezin stan, upravo je imala jaku glavobolju. Jedva je mogla
razgovarati. Promatrala sam je n e k o vrijeme. Sposobnost i
iskustvo da osjetim to ljudima stvara smetnje naveli su me da
je zamolim da skine jedan od lania koje je imala o vratu.
Z a t i m sam joj rekla da skine i drugi lani. D o t a d a blijedo lice
najednom je poelo dobivati boju. Skinula je nakon toga i
briljantni prsten s kaiprsta lijeve ruke. Bljedilo je sasvim
nestalo. A kad je skinula i briljantne naunice, resice na uima
su poprimile grimiznocrvenu boju i natekle. Bol u glavi polako
je poputala. Pregledala sam stan, otkrila sva tetna zraenja i
postavila zatitu. Pranjenje sam obavila s prekidima, jer je
95

bilo povremenih smetnji. Pri kraju pranjenja umjetnica se

najednom objema rukama uhvatila za glavu i poela se smijati:
Pa m e n e vie ne boli glava! Poslije prestanka glavobolje
p o s t e p e n o su nestajali i ostali bolovi, pa se umjetnica mogla
p o n o v n o p o t p u n o posvetiti svome radu.
Supruga arhitekta tuila se na glavobolju, nervozu i smet
nje s disanjem. Ni najpomnije medicinske pretrage nisu otkrile
uzroke njezinim smetnjama. ak su bili uvjereni da je umiljeni
bolesnik, a njoj je iz d a n a u dan bivalo sve gore. Budui da se
bavi radiestezijom, pregledala je mjesto na kojem spava i
premjestila se na drugi kraj sobe. Spavala je bolje, ali druge su
tegobe ostale. I njezin je suprug patio od estih glavobolja i
stenokardije, osobito kad sjedi kod kue za radnim stolom.
Krivnja je bila u utjecaju tetnih zraenja elektrotehnikih
ureaja. N a k o n zatite i pranjenja nastupilo je osjetno pobolj
anje. Nestale su glavobolje, stenokardija i ostale tegobe.
Totalna artroza gotovo je prikovala za krevet jednu osobu.
Ukoenje lijeve ruke i vrata, jaki bolovi nou i koenje tijela
samo su dio tih tegoba. Ispitivanje stana otkrilo je ne samo
tetna zraenja elektrotehnikih ureaja nego i radioaktivnost.
Poslije zatite stana pranjenje je trajalo s prekidima cijeli sat
i pol, s popratnim pojavama smetnji u glavi, uima i kriima.
Noni prsti koji su uvijek bili hladni, sada su odavali toplinu, a
tako i prsti lijeve ruke. Na kraju tog dugotrajnog pranjenja,
jo je uvijek bilo prisutno ukoenje vrata i bol u lijevoj ruci od
lakta do r a m e n a . Najednom je visak za vrijeme vrtnje udno
poskoio. Otkoile su se i glava i ruka, mogla ih je okretati
k a k o je htjela. D e s e t a k dana kasnije nestale su i ostale
smetnje. M e u t i m , dvije godine kasnije ta je osoba promijenila
stan i n a k o n est mjeseci u novom boravitu sve su se nekada
nje tegobe vratile. Poslije provedene zatite sve je opet bilo u
redu.
Svoju roakinju sam upozorila da spava na nezdravom
mjestu, to je za nju vrlo o p a s n o , j e r je ve imala artrozu obaju
kukova. N o , nije se obazirala na moje upozorenje. O t a d a je
prolo vie od godinu d a n a . Javili su mi da se odluila za
operaciju, jer vie nije mogla izdrati bolove. N e k o vrijeme
n a k o n operacije zamolila me da joj zatitim stan. Bilo mi je
u d n o k a k o sam ono davno prije operacije utvrdila da bi joj
96

mogao biti jae ugroen lijevi kuk, a ona je operirala desni.

Snimka njezina leaja pokazivala je veliko tetno zraenje na
lijevoj strani i to je moralo bitno utjecati da prije strada lijeva
strana tijela. Sve se objasnilo kada mi je roakinja rekla da
uvijek spava na t r b u h u . T a k o je desna strana tijela dola na
lijevu stranu leaja koja je bila pod utjecajem tetnih zraenja;
D r u g o iznenaenje dolo je sljedeega dana. Roakinja mi je
telefonirala da nakon zatite i pranjenja ima j a k e bolove u
d e s n o m kuku, to sve od operacije nije imala. Sjetila sam se
tada uzroka tim t e g o b a m a : ispraznila sam nju, a ne strano tijelo
u njoj, umjetni kuk. Kad sam i to obavila, bolovi su prestali i
nisu se vie pojavljivah.
Djeak od jedanaest godina ima govorne i slune smetnje.
Ne m o e se usredotoiti na uenje, mokri u krevet, n e m i r n o
spava, bjei od kue i n e p r e s t a n o je u nekakvu grozniavom
gru. N a k o n zatite i pranjenja sve su tegobe nestale. M e u
tim, kad je otiao baki na m o r e , zdravstvene su se smetnje
vratile. Kad sam teleradiestezijski zatitila kuu na moru, sve
se smirilo. ak su i djed i baka pimijetili da nemaju vie tegobe
koje su ih muile prije zatite.
Zanimljiv je i sluaj osobe kojoj sam zatitila stan. Prije
toga ovjek je patio od neurovegetativnih smetnji, gubio je
volju za rad, bio je mrzovoljan i loe je spavao. Poslije zatite
i pranjenja p r e p o r o d i o se, ak sam otkrila da ima radiestezijske sposobnosti i p o e o se baviti radiestezijom. N o , n a k o n
nekog mi se v r e m e n a poalio da mu visak vie ne daje nikakve
o d g o v o r e , uope ni na to ne reagira. P o m o u a n a t o m s k o g
atlasa utvrdila sam da ima smetnje u ivanom sustavu. Bio mu
je blokiran p r e d i o vrata, r a m e n a , lakta i vrh prsta na desnoj
ruci u kojoj dri visak. P o m o u akupresure i uzastopnog
pranjenja uspjela sam osloboditi blokirane dijelove i visak se
p o n o v n o p o k r e n u o u njegovoj ruci. I m a o je jo jednu smetnju:
peta desne noge bila mu je uvijek hladna kao led. Na atlasu
sam pronala mjesto u krvoilnom sustavu, na pregibu desne
noge u slabinama, gdje sam, dok je on drao ruku pod v o d o m ,
akupresirala tu toku. N a j e d n o m je osjetio k a k o mu se hlad
noa razilazi po tabanima obiju nogu, dok je u peti nastala
takva toplina da su mu se drugi dijelovi noge inili hladnim.
97

Provjera zatite
esto sam sluala k o m e n t a r e vrlo dobrih radiestezista
kako ne vjeruju u zatitu (blokadu) od tetnih zraenja.
Navodili su primjere o stanovima gdje su bile postavljene takve
zatite, a oni su ipak utvrdili postojanje tokova podzemnih
voda, geopatogenih vorova i si.
vrsto sam uvjerena da te prie nisu izmiljene i da su
radiestezisti zaista detektirali sve te pojave, unato postavljenoj
blokadi.
Ne znam o kakvoj se blokadi radilo u tim stanovima, zato
u govoriti samo o svojoj zatiti. Prva i najvanija jest injenica
da moja zatita titi iskljuivo od tetnosti svih zraenja.
Sto je to tetnost zraenja?
P r e m a rezultatima mojih ispitivanja, tetna zraenja su dio
zraenja koja uzrokuju smetnje u ivim organizmima - j e d n a k o
u ljudi, ivotinja, biljaka.
Kod provjere zatite (blokade) od tetnih zraenja najva
nije je postaviti pravo pitanje. U e m o li u neki prostor u kojem
je postavljena zatita, a prije toga je utvreno da taj prostor
lei na tokovima podzemnih voda, na geopatogenim vorovima
ili u podruju signala tehnikih ureaja, nee nestati p o d z e m n i
tokovi i geopatogeni vorovi, kao to nee ieznuti signali
ureaja. To bi bilo protiv svih prirodnih i fizikih z a k o n a . I kad
z a p i t a m o : Ima li ovdje zraenja podzemnih tokova vode i
tehnikih u r e a j a ? , radiestezist e dobiti nedvojbeni odgovor:
D a ! Ali ako postavimo pravo pitanje: Ima li ovdje tetnih
zraenja? - odgovor e t a k o e r biti kategorian: N e !
D a k l e , zanimala nas je samo jedna k o m p o n e n t a zraenja,
njegova tetnost, a ne zraenje. U t o m e uglavnom grijee
radiestezisti prilikom provjere ispravno zatienih prostora.
D a k a k o , ukoliko je blokada neispravno postavljena ili uope
nevaljala, na pitanje o zraenju i tetnosti odgovor e uvijek
biti: D a !
K a d a provjeravam neki stan, najprije precizno p i t a m :
Ima li ovdje utjecaja tetnih zraenja, osim osoba u stanu i
m e n e koja stan ispitujem?
98

Z a t o treba iskljuiti prisutne osobe i onoga koji ispituje

stan? A k o prisutni nisu ispranjeni od tetnog naboja, njihov
negativan utjecaj iri se metar i vie uokolo njih, to moe bitno
mijenjati rezultate ispitivanja, ukoliko prisutni nisu iskljueni
ili p r e t h o d n o ispranjeni.
Provjera se moe obaviti i p o m o u kutomjera, takoer uz
iskljuenje prisutnih. A k o se visak kree o k o m i t o izmeu 0 na
kutomjeru (gore) i 180 (dolje), znak je da u stanu nema tetnih
zraenja, o d n o s n o da je stan d o b r o zatien. Kutomjer e nam
pokazati kretanjem viska izmeu 0 i 100 u kojem postotku
djeluje zatita.
Ukoliko tko eli provjeriti moju zatitu, m o r a me pret
h o d n o obavijestiti da na licu mjesta ili teleradiestezijski utvrdim
je li zatita jo uvijek k a k o sam je postavila, jer se moe
dogoditi da netko od ukuana nehotice p o m a k n e zatitni
element ili ga nepanjom skine, pa onda sam ponovno stavi
otprilike, to moe dovesti do velikog proboja zatite. K a d a to
provjerim, onda moe svatko tko eli i t k o je za to sposoban
ispitati moju zatitu, i to iskljuivo u svrhu utvrivanja zatienosti od tetnih, a ne od zraenja openito.
Budui da je oko moje zatite uvijek bilo nevjerice i
nesuglasica, a ja sam eljela da se obavi struna provjera,
zamolila sam dvanaest lanova sekcije radiestezista Stanko
J u r d a n a , koji su se dobrovoljno ponudili za provjeru. Ispitiva
nje je obavljeno prema istom predloku koji je dobio svaki lan
komisije.
Ispitivalo se tetnost svemirskih zraenja, tetni utjecaji
tehnikih sprava, geopatogena zraenja, tetna zraenja iz
zemlje, radioaktivna zraenja i tetna zraenja podzemnih
tokova vode.
Za ispitivanje je izabran stan u kojem su bila prisutna sva
n a v e d e n a tetna zraenja.
Provjera je obavljena na tri naina:
1. Izravno, postavljanjem zatite (blokade), podloka od
bambusa, na o d r e e n o mjesto.
2. Teleradiestezijskom zatitom na snimci stana.
3. Teleradiestezijskom blokadom podruja grada Zagreba
na snimci.
99

Analizom predloaka utvreno je sljedee:

Svih dvanaest sudionika ispitivanja ustanovilo je u stanu
djelotvornost moje zatite od tetnih zraenja, i to u sve tri
varijante zatite.
Od dvanaest sudionika devet ih je utvrdilo da je stan
1 0 0 % zatien od svih tetnih zraenja koja su se ispitivala
p r e m a predloku.
N a p o m i n j e m da su trojica ispitivaa, koji su dobili nie
vrijednosti zatite, izjavili da su se u stanu vrlo loe osjeah,
nisu se mogli usredotoiti na ispitivanje i dobivali su svaki as
drukije rezultate za istu vrstu ispitivanja (Slika 21).
Priloeni predloak moe posluiti svakom radiestezistu za
provjeru vrijednosti zatite od tetnih zraenja u nekom prosto
ru, prije i poslije zatite.
Meni je uvijek najbolja potvrda vrijednosti zatite na moj
nain: vidljivo poboljanje zadravstveriog stanja ljudi u stanu
koji sam zatitila.
P A R A M E T R I Z A P R O V J E R U Z A T I T E O D TETNIH Z R A E N J A
Provjerava se N A I N Z A T I T E
1. Iskljuiti sve utjecaje drugih osoba i svoje vlastite.
2. Koliko moraju biti iskljueni utjecaji tetnih zraenja da ne tete ljudskom
organizmu?

100

101

Utjecaj nakita i ukrasa

na ljudski organizam
U doba kada sam bila vrlo osjetljiva na sve vrste zraenja,
osobito na elektromagnetske utjecaje, a nisam jo bila otkrila
svoj nain zatite, voljela sam nositi nakit. Imala sam tada na
lijevoj ruci zlatni prsten, a uz njega prsten od bijeloga zlata s
briljantom. Zapazila sam da se mnogo bolje osjeam kad nosim
na lijevoj ruci i srebrnu narukvicu.
Ve sam opisala k a k o mi je briljant iz prstena jednostavno
nestao, p r e m d a su hvataljke bile neoteene, a k a m e n u leitu
iri od hvataljki. Nekoliko sati kasnije naglo mi se pogoralo
zdravstveno stanje. Poela sam povraati bez ikakva razloga,
obuzela me p o t p u n a n e m o kao da sam u k o m a t o z n o m stanju.
T o n u l a sam i vraala se, no nisam uope bila svjesna toga to
se sa m n o m zbiva. Sljedeega dana, jo uvijek slaba i n e m o n a ,
osjetila sam najednom bol u lijevoj ruci i predjelu srca.
Sredstva protiv bolova nisu pomagala. T a k o je to potrajalo tri
d a n a . Primijetila sam da mi smeta srebrna narukvica, pa sam
je skinula i o d m a h je nastupilo olakanje. Skinula sam zatim
sav nakit, nakon ega je uslijedilo temeljito ienje organizma.
U tih nekoliko dana omravjela sam i oslabjela, ali sam se inae
osjeala d o b r o .
Htjela bih u tim svojim zapaanjima upotpuniti priu o
o n o m briljantnom prstenu koji je netragom n e s t a o . Pripovije
dala sam o t o m e svojoj susjedi, profesorici biologije, i ona mi
je objasnila taj fenomen. Susjeda je znala za moje t e g o b e , j e r
sam joj se esto alila i govorila o tetnim zraenjima kojima
sam izloena i mojoj osjetljivosti. Kao pravi strunjak, o n a je
o d m a h povezala te injenice i rekla mi da ja zapravo i nisam
izgubila briljantni k a m e n , to potvruju i one neoteene
capice koje nisu omoguivale da k a m e n ispadne iz leita.
Objasnila mi je da se kod briljanta zapravo radi o ugljinom
spoju, a ugljik, kada se nabije, ima svojstvo da se raspri,
nestane. Budui da sam bila izloena tetnim zraenjima koja
su stvarala naboj u mom organizmu, nabijao se istovremeno i
prsten, pa se kamen u o d r e e n o m trenutku naboja jednostavno
102

rasprio u mikroskopske komadie, te ga zato i nisam mogla

vie pronai.
eljela bih upozoriti ljubitelje nakita i ukrasa, a to nisu
samo e n e , nego u sve veoj mjeri i mukarci, naalost i djeca,
da to krae vrijeme nose na sebi nakit, ukrase i elektronske
satove, a pogotovo da ih ne nose kad spavaju. Osobito ako ih
nose na lijevoj ruci i o k o vrata. im osjetite bezrazlonu
napetost, bolove u vratu ili r a m e n i m a kao da imate r e u m u ,
skinite sve ukrase sa sebe i osjetit ete veliku promjenu.
Ispitivanjem sam utvrdila da se nakit od plemenitih metala
i kamenja vie nabija nego obini ukrasi. T k o je osjetljiv, a nosi
zlatni ili srebrni nakit, moe dobiti glavobolju, bolove u vratu,
grudima i r u k a m a , jer ih nakit blokira. Ovdje izraz blokada ima
sasvim suprotnu vrijednost od blokade ili zatite prostora. D o k
ondje blokada zatiuje ljude od tetnih zraenja, u ovom
sluaju zaustavlja slobodno strujanje koje je potrebno da bi
organizam bio zdrav. Kad pregledavamo neku osobu, pa n a m
se visak na nekim mjestima zaustavi, a ta osoba nosi nakit ili
ukrase, najprije treba to skinuti (narukvica, lani, prsten, sat,
ogrlica) i p o n o v n o pregledati. A k o se visak kree, znai da je
nakit zaustavljao strujanje u organizmu. Nakit i ukrase treba
skidati p o s t u p n o , ne sve o d j e d n o m , da ne bi dolo do neeljene
reakcije. N a k o n skidanja nakita treba osobu isprazniti pomou
vode i viska.
Kada sam j e d n o m prilikom poslije zatite stana praznila
osobu, vlasnici stana naglo se dignula kosa u zrak. Ta je osoba
imala lani o k o vrata. im je skinula lani, kosa se vratila u
prvobitan poloaj.
U drugom sluaju radilo se o runom satu. ovjek je
desetak godina d a n o n o n o nosio sat na lijevoj ruci. Bio je
uvijek mrzovoljan, razdraljiv, boljela ga je kima, loe je
spavao, budio se u m o r a n . Kad je skinuo sat i kad sam ga do
kraja ispraznila, ve se sljedeega d a n a stanje iz temelja
promijenilo. Spavao je vrlo d o b r o , ustao je pjevajui, nestali
su bolovi, postao je veseo i razgovorljiv.
Prilikom zatiivanja stana branog para koji je imao vrlo
sloene zdravstvene smetnje dolo je za vrijeme pranjenja do
bolnih reakcija. Kada su skinuli nakit, ukrase i sat, nestalo je
tegoba.
103

Utjecaj vanjskih signala na

pomicanje signala podzemnih
vodenih tokova
Radiestezist inenjer D r a g u t i n Stiperski prvi je u nas
primijetio da se signali podzemnih tokova vode u razliito doba
d a n a pomiu. Ispitivao je to na terenu i oznaio. T r e b a l o je jo
provjeriti i utvrditi koji je zapravo poloaj pravog signala
p o d z e m n o g vodenog toka. Njemu to nije uspjelo. K a k o je
i m a o nacrt dijela t e r e n a koji je ispitivao, uzela sam taj nacrt da
ispitam i oznaim signale podzemnih vodenih tokova. Ispitiva
nja sam obavljala u tono o d r e e n o vrijeme - u 6, 8, 10, 12,
16, 20 i u 22 sata. Uistinu sam dobila signale podzemnih
tokova, koji su se pomicali u sate kad sam obavljala ispitivanja.
Provjeravala-sam to tijekom nekoliko d a n a , ali su rezultati
uvijek bili razliiti. N a k o n treeg dana ispitivanja zamalo sam
zakljuila da je pravi signal podzemnih tokova onaj koji se
registrira u 12 sati. N a k o n provjere, ve sam sljedeega dana
uvidjela da je moj zakljuak pogrean. T o n o u 12 sati signal
koji sam dobila nije bio isti k a o dan ranije. Zbunjivalo me u
cijelom tom ispitivanju i to to se pomicanja signala podzemnih
vodenih tokova nisu pojavljivala kao kod signala onih tokova
koji nisu pod utjecajem vanjskih signala, naprimjer kod izrav
nog toka p o d z e m n e vode od 90 dobijemo s obje strane signale
od 45. Signali podzemnih vodenih tokova nisu se pomicali tim
r e d o m , nego su se, naprimjer, signali desnog i lijevog toka
p o d z e m n i h voda zajedno pomaknuli u lijevu ili desnu stanu. To
me je potaknulo na razmiljanje. Odluila sam ispitivanja
obaviti u toku samo jednog sata. Zapoela sam ispitivanja
ujutro od 7 do 8 sati. Iznenadila sam se utvrdivi da je dolo do
pomicanja signala p o d z e m n o g toka u toku jednog sata, kao kad
sam to ispitivala cijeli dan. To me navelo na zakljuak da uzrok
pomicanju signala p o d z e m n o g vodenog toka nije v r e m e n s k o
razdoblje, nego neto drugo. K a k o sam ve u to doba ispitivala
utjecaj vanjskih signala na ovjeka i blokirala ih, pomislila sam

104

da moda utjecaji vanjskih signala ne utjeu na pomicanje

signala podzemnih vodenih tokova. Potraila sam na nacrtu
mjesto gdje bih mogla postaviti zatitu toga podruja. Poslije
blokade signali podzemnog vodenog toka bili su uvijek isti bez
obzira na d o b a d a n a i noi.
to su to vanjski signali? To su signali elektrotehnikih
ureaja i postrojenja, koji izazivaju vie ili manje tetna
zraenja, a dolaze od odailjaa, radiostanica, radara, radio-farova, trafostanica, dalekovoda. Ispitivanja sam obavljala u vezi
s utjecajem tih signala na signale podzemnih vodenih tokova.
T a k o e r sam ispitivala ima li t e m p e r a t u r a v o d e , njen sastav i
dubina utjecaja na pomicanje signala podzemnih vodenih toko
va. Zakljuila sam da se signali podzemnih vodenih tokova
pomiu bez obzira na t e m p e r a t u r u vode. O temperaturi pod
zemnog vodenog toka ovisi u k o m e pravcu i koliko e se signali
p o m a k n u t i . Dubina vode nema nikakav utjecaj na pomicanje
signala. Djelovanja Sunca i Mjeseca imaju veliki utjecaj na
pomicanje signala podzemnih vodenih tokova. Pomicanje ovisi
o polaritetu Zemlje, koja danju ima polaritet nula, a atmosfera
plus, dok nou Zemlja ima polaritet minus i atmosfera takoer
minus. P r e m a m o m e ispitivanju, na pomicanje signala podzem
nih vodenih tokova utjee magnetsko polje Zemlje. Kada bi se,
naprimjer, izolirao podzemni vodeni tok od izravnog dodira sa
Z e m l j o m , na njegove signale ne bi djelovao utjecaj vanjskih
signala. Z a t o nou, kada je atmosfera pod djelovanjem Mjese
ca, dakle, kad ima polaritet minus kao i magnetsko polje
Zemlje, n e m a pomicanja signala p o d z e m n o g vodenog toka.
P r e m a t o m e , trebalo bi ispitivanja obavljati nou i to u vrijeme
o d r e e n o godinjim d o b o m : u proljee od 19 - 5,20 sati, ljeti
21 - 3,30, ujesen 18 - 6,30, a zimi 17 - 7,30 sati.
Jesu li polariteti signala p o d z e m n o g toka vode uvijek isti?
Signal lijeve strane p o d z e m n o g vodenog toka ima uvijek
polaritet minus, a desna strana plus, samo se polaritet podzem
nog toka danju mijenja. Signal p o d z e m n o g toka pod zemljom
ima polaritet minus, a im se n a e iznad zemlje, ima neutralan
polaritet. To se d o g a a kod t e m p e r a t u r e vode od 0 C do 45C.
Kod p o d z e m n o g toka s t e m p e r a t u r o m vode od 45C do 95C,
polaritet toka ispod i iznad zemlje uvijek je plus i danju i nou.
105

K a k o i kada se pomiu signali podzemnog toka v o d e ?

A k o na signal glavnoga toka p o d z e m n e vode djeluje
vanjski signal o k o m i t o na tok, nema pomicanja njegova signala
bez obzira na t e m p e r a t u r u vode i vrstu vanjskog signala, ni
danju ni nou. D a n j u , ako vanjski signal djeluje koso na signal
podzemnog vodenog t o k a , o n d a se njegov signal pomie, i to
kod t e m p e r a t u r e vode od 0C do 45C, usporedno s pravim
vodenim t o k o m , i s pomicanjem prema strani odakle djeluje
vanjski signal. Koliko e iznositi to pomicanje, ovisi o vrsti
vanjskog signala. Viskom se to moe odrediti. Visak pod
kutom od 30 kree se ukoso, a zatim prelazi u o k o m i t o
kretanje i daje smjer t o k a . Nou n e m a pomicanja signala
p o d z e m n o g vodenog toka (slika 22).
D a n j u , kada vanjski signal djeluje koso na signal p o d z e m n o g
vodenog toka od 45 do 95, pomicanje signala j e d n e i druge
strane toka pomie se paralelno, ali na suprotnu stranu od
djelovanja vanjskog signala. Visak poslije okomitog kretanja
prelazi u koso kretanje pod k u t o m od 60, a zatim opet u
o k o m i t o kretanje. Nou n e m a pomicanja signala (slika 23).
K a k o na terenu dolazi do pomicanja signala podzemnih vodenih
tokova pod utjecajem nekoliko vanjskih signala, teko je
odrediti pravi tok bez blokade vanjskih signala. Z a t o je najbolji
i najjednostavniji nain traenja izravnog toka p o d z e m n e vode
- blokiranje t e r e n a . To se radi najprije teleradiestezijski.
Odredi se polaritet papira, oznai vodoravnom crtom dio
t e r e n a , te pojedinano oznauju i blokiraju vanjski signali. Kad
su blokirani svi vanjski signali, nacrta se odreeni teren k a k o
visak pokazuje. Skinu se sve blokade s vanjskih signala i trai
se mjesto gdje e se blokirati t e r e n . Nakon blokade, signal koji
se dobiva uvijek je isti - i to je pravi signal p o d z e m n o g vodenog
toka. Prednost blokiranja terena jest u t o m e da se mogu nai i
nekoliko tokova podzemnih voda.
Vrlo se jednostavno m o e i pomou kutomjera nai pravi
tok p o d z e m n e vode. Moja ifra za lijevi signal pravog toka
p o d z e m n e vode od 90 jest 90, a za desni tok 270. Kad n a e m
pravi lijevi signal, visak mi na kutomjeru pokazue 90; ako pak
d o e m na lani signal toga lijevog toka, visak opet pokazuje
106

107

90, ali se o d m a h vraa na nulu i to se ponavlja. A k o n a e m

desni pravi signal, visak e na kutomjeru pokazivati 270, a ako
je lani signal pokazivat e takoer 270 i vraati se na nulu.
Z a t i m provjerim polaritete signala podzemnih vodenih tokova.
Lani signal ima polaritet nula, to jest visak e stajati.
Opisat u jo jedan nain pronalaenja pravog toka pod
z e m n e vode bez blokiranja.
A k o n a i e m o na signal p o d z e m n o g vodenog toka koji ima
polaritet minus, a na kutomjeru pokazuje 90, znai da smo
nali lijevi signal izravnog p o d z e m n o g toka. Visak e se kretati
najprije o k o m i t o trideset puta gore-dolje, zatim e krenuti u
vodoravni smjer udesno i ako slijedimo taj smjer, visak e
n a j e d n o m prijei u o k o m i t o kretanje trideset p u t a gore-dolje i
stati. Smjer toga kretanja bit e desna strana pravog p o d z e m n o g
vodenog toka, a polaritet e imati plus.
A k o n a e m o signal podzemnog vodenog toka koji ima
polaritet nula (visak miruje), t a d a smo naili na lani signal
p o d z e m n o g vodenog toka. Visak e n a m se kretati o k o m i t o
gore-dolje trideset puta i nakon toga e krenuti pod k u t o m od
30 ili 60 u lijevu ili desnu stranu. A k o slijedimo to kretanje,
visak e prijei u o k o m i t o kretanje opet trideset puta gore-do
lje. Naznait emo taj smjer i slijediti dalje kretanje viska koji
e se opet kretati ukoso pod istim k u t o m kao prije i prijei e
opet u o k o m i t o kretanje trideset puta gore-dolje. Naznait
e m o i to mjesto. Polaritet smjera bit e vjerojatno nula.
Slijedit emo kretanje viska koje e biti pod istim k u t o m k a o i
prije, a onda e p o n o v n o prijei u vodoravno kretanje trideset
p u t a gore-dolje i stati. Naznait emo to mjesto. Sada e m o
provjeriti polaritete oznaenih smjerova - plus, minus, nula.
P r e m a polaritetu smjera odredit e m o pravi tok p o d z e m n e
vode. A k o se visak kree pod kutom od 30, to je znak da smo
nali podzemni tok vode od 0 do 45, a ako se kree pod
kutom od 60, znak je da smo nali podzemni vodeni tok od
45 d o 95.
U doba kad sam ispitivala utjecaje vanjskih signala na
pomicanje signala podzemnih vodenih tokova, nisam ni slutila
od kakvog e znaenja biti te spoznaje za moj kasniji radieste
zijski rad.
108

Na izletu u Tuheljskim toplicama grupa radiestezista ispitivala

je teren o k o ljeilita radi pronalaenja novih podzemnih
tokova t e r m a l n e vode iznad 60. Provjerila sam mjesta koja su
neki kolege oznaili kao smjer toka vrue vode i otkrila da su
dobili lane signale. Visak se nije pomicao i time oznaio stanje
navodnog nalazita nulom (0). Budui da sam prije odlaska u
Tuheljske toplice teleradiestezijski snimila taj t e r e n , na papiru
sam postavila blokadu, ime sam to podruje zatitila od tetnih
zraenja elektrotehnikih ureaja, i pozvala radiesteziste da
p o n o v n o pregledaju mjesta svojih nalazita. Svi su do jednoga
utvrdili da na oznaenim mjestima ne dobivaju vie nikakve
signale.
Kod pronalaenja pravog signala p o d z e m n o g vodenog
toka vrlo je znaajna mentalna zatita. Za vjebu p o t r e b n o je
bez ikakve zatite potraiti signal p o d z e m n o g vodenog toka i to
provjeriti nekoliko p u t a u k r a t k o m v r e m e n s k o m razmaku.
Primijetit ete da ete dobivati signal na razliitim mjestima.
Zatim se treba m e n t a l n o zatititi (pomisliti): Neka se mentalno
zatitim od svih utjecaja tetnih zraenja tehnikih sprava za
vrijeme ispitivanja! N a k o n toga, kod p o n o v n e viekratne
provjere, signal podzemnog toka vode nalazit e se uvijek na
istome mjestu.
U praksi sam se esto susretala sa sluajevima da su ljudi
s radiestezijskim sposobnostima ili uz p o m o nekog radiestezi
sta, pomicali leajeve ili radna mjesta s lanih signala i namje
tali ih tono na sam pravi signal p o d z e m n o g vodenog toka. Sve
je t o , istina, injeno s najboljom n a m j e r o m , ali radiestezist,
ako nije siguran u sebe ili ako primijeti da u k r a t k o m vremen
skom razmaku dobiva signale na razlitim mjestima, a ne zna
to objasniti, ne smije se uputati u zahvate kojima nije
dorastao. Z a t o , tko nije upuen i nije d o b r o prouio utjecaje
vanjskih signala na pomicanje signala p o d z e m n o g vodenog
toka, m o r a potraiti savjet i p o m o u iskusnijega kolege, da ne
bi izlagao ljude n e p o t r e b n o j opasnosti.
Koliko mogu biti opasni ti lani signali, najbolje pokazuje
sluaj djeteta koje je mokrilo u krevet i nou dobivalo n a p a d e
grevitog plaa. Savjetovali su roditeljima, kad je radiestezist
utvrdio da dijete lei na podzemnoj vodi, neka ispod kreveta
109

stave zatitu od slame (slamnatu prostirku). Stanje djeteta nije

se ni n a k o n toga promijenilo, dapae, pogoralo se. Prilikom
zatite stana otkrila sam da je ispod djeakova kreveta bio lani
signal, dok se pravi nalazio neto dalje, a slamnata prostirka ne
samo da nije titila, nego je jo odbijala tetna zraenja
elektro-tehnikih ureaja i time pojaano ugroavala djeakovo
zdravlje.
Nailazila sam u stanovima na takozvane zatitne ploe i
sline naprave, koje su imale tititi od tetnih utjecaja zraenja
podzemnih vodenih tokova. Nije mi namjera ulaziti u vrijednost
takvih zatita, jer takva zatitna sredstva nisam nikad upotreljavala, samo u iznijeti to sam otkrila kod takvih naina zatite.
Uglavnom su takve zatite bile postavljene na lanim signalima,
a u nekoliko sam sluajeva utvrdila da u stanovima nije bilo
nikakvih tetnih zraenja, jer je kua ve bila zatiena, pa je
radiestezist postavio zatitu vjerojatno samo zato da se obavi
posao.

Utjecaj snjenih padavina

na djelovanje tetnih zraenja
Na ovo me ispitivanje p o n u k a o dogaaj u jednoj zagreba
koj bolnici, u kojoj sam postavila blokadu. P o v r e m e n o sam na
teleradiestezijskoj snimci provjeravala je li blokada u redu.
T a k o sam j e d n o m prilikom nazvala direktora bolnice da mu
javim k a k o je sve u redu. okirao me njegov odgovor da su
toga dana istai prilikom uklanjanja snijega s terase lopatom
unitili blokadu.
U toj se bolnici blokada nalazila na terasi, na o t v o r e n o m
prostoru, jer su se upravo u to vrijeme obavljali graevinski
radovi, tako da nije bilo mogue staviti blokadu u zatvorenom
prostoru. Kad sam se oporavila od toga oka, poela sam
o d m a h ispitivati zato sam dobila podatak da na t o m prostoru
110

n e m a djelovanja tetnog zraenja, kad t a m o uope nije bilo

blokade. G r a d je bio tih dana pod snjenim pokrivaem. Uzela
sam k a r t u grada Z a g r e b a i utvrdila da djelovanja tetnog
zraenja n e m a sve do Zrinjevca. K a k o je sljedeih dana nestalo
snijega, nisam imala prilike obavljati daljnja ispitivanja. Bilo je
to 1985. godine.
K a d je godinu d a n a kasnije u Z a g r e b u p a d a o snijeg gotovo
bez prestanka, nastavila sam ispitivati. Sreom je te dane
sluba za ienje snijega zakazala, pa sam imala dovoljno
v r e m e n a za ispitivanje. Na m o j e veliko iznenaenje, cijeli
Z a g r e b je bio blokiran od utjecaja tetnih zraenja. Ve nakon
dva d a n a moglo se lijepo na planu grada utvrditi koje su ulice
i predjeli bili oieni, je se ondje ve osjeao utjecaj tetnoga
zraenja.
Kad se snijeg poeo otapati, tetnog je zraenja opet bilo,
ali slabijeg intenziteta. Nekoliko d a n a kasnije p a o je novi
snijeg i tetno zraenje je nestalo. Pratila sam izvjetaj o stanju
na cestama i na zemljopisnoj karti utvrdila k a k o u unutranjosti
H r v a t s k e , gdje su snjene oborine obilno padale, uglavnom
nije bilo tetnog zraenja, dok je na jadranskoj obali, gdje nije
bilo snijega, tetno zraenje bilo prisutno.
Na sam d a n poetka novih padavina, uzela sam kartu
grada Z a g r e b a i poela ispitivati djelovanje tetnog zraenja na
J a m n u . D o k je snijeg p a d a o , ni nad jezerom ni na obali nije
bilo tetnog djelovanja zraenja. K a d a je snijeg prestao padati,
zemlja je bila pokrivena snjenim pokrivaem, ali prilino
m o k r i m . Nad jezerom se pojavilo zraenje slabog intenziteta
( p e t krugova po 360), dok su inae na t o m podruju, kad
snijega n e m a , tetna zraenja mnogo jaa ( 2 5 x 3 6 0 ) .
Na temelju tih ispitivanja zakljuila sam: dok pada snijeg,
suh ili m o k a r , n e m a na tom prostoru utjecaja tetnog zraenja.
A k o suhi snijeg p a d n e na n e k o podruje i p o t p u n o ga pokrije,
nema tetnog zraenja ni danju ni nou. Kristali snijega su
zatita. Kad padne mokri snijeg i pokrije o d r e e n o podruje,
zatita ovisi o t o m e koliko je snijeg vlaan, pa ukoliko je
vlanost 2 0 % , jo uvijek predstavlja dobru zatitu, ali ako je
vlanost vea, o n d a se vrijednost zatite gubi.

ni

Ispitivala sam tih d a n a i neke teleradiestezijski snimljene

stanove, koji su inae imali 40 - 5 0 x 3 6 0 zraenja. Kad je
snijeg p a d a o , tih zraenja nije bilo. D a k l e , , a k o je snjeni
pokriva svjeeg suhog snijega debljine do 10 cm, podruje je
blokirano 8 0 % . Kad je snjeni pokriva deblji ( 1 5 c m ) , pod
ruje je blokirano 1 0 0 % . im se snijeg pone topiti i na zemlji
nastane vodena podloga ili led, nema vie zatite od tetnog
zraenja.
esto sam ula kako se ljudi dobro osjeaju na skijanju i
da se bolje o d m o r e nego na moru. To je nakon mojih
ispitivanja sasvim jasno. I sami ste vjerojatno primijetili kakva
tiina nastane kad pada snijeg, pogotovo suhi. A k o je no i
pada pri, ono divno vienje tisua snjenih kristala zasigurno
e i vas, kad proitate ovu knjigu, navesti da se malo zamishte
k a k o se priroda pobrinula da nas zatiti od utjecaja tetnih
zraenja, bar u j e d n o m dijelu godine. Zanimljivo bi bilo saznati
je li u o n o ve zaboravljeno doba, kad je snijeg poeo padati
p o e t k o m prosinca i snjeni se pokriva zadravao gotovo do
konca sijenja, bilo manje oboljenja nego danas, kad o n o g
pravog snjenog pokrivaa n e m a gotovo ve godinama.

Primjena radiestezije
u prometu
K a k o se dulje v r e m e n a bavim primjenom radiestezije u
svakodnevnom ivotu, dola sam do vrlo zanimljivih rezultata
u primjeni radiestezije u sigurnosti p r o m e t a .
G o t o v o svaki dan itamo u novinama o prometnim nesre
ama. Spominju se esto ista mjesta na kojima se nesree
dogaaju. Ponajee su to podruja Ivanje Rijeke, Ivani
G r a d a , autoput Z a g r e b - B e o g r a d kod Slavonskog Broda, Za
gorska magistrala, a u Z a g r e b u , naprimjer, nesree na krianju
Ljubljanske avenije i Kroflinove ulice. P r e m a izjavama mnogih
vozaa koji su bili sudionici nesrea, uzrok je bio gubljenje
svijesti. Z a t o ? Sve me to p o n u k a l o da p o n e m ozbiljnije
istraivati navedeno podruje, nisu li m o d a uzrok tim nesre
ama prirodna tetna zraenja tokova podzemnih voda ili nafte,
zemaljskih tetnih zraenja pod utjecajem svemirskih zraenja,
ili pak tetna zraenja elektrotehnikih ureaja. Vjerojatno su
mjesta tih nesrea ve detaljno istraivana, ali je pitanje je li
dobiven konani odgovor. Mislim da bi ljudi koji su vrlo
osjetljivi na razliita tetna zraenja mogli pomoi da se utvrdi
zato su na nekim mjestima tako uestale p r o m e t n e nesree.
K a d a voza osjetljiv na tetna zraenja, u m o r a n od duga
puta, naie automobilom na takvo mjesto, na trenutak izgubi
svijest ili koncentraciju, to je sasvim dovoljno da doe do
p r o m e t n e nezgode. Tim dijelom ceste moe proi i na desetke
vozila a da se ne dogodi nita. Ljudi koji nisu osjetljivi na takva
tetna zraenja, ne reagiraju na njih i k a d a naiu na takvo
mjesto ne dogodi im se nita.
K a d sam n e k o m prilikom putovala a u t o p u t o m Z a g r e b
Beograd u Osijek, potvrdile su se n e k e moje pretpostavke.
Putovala sam automobilom s jo tri osobe. Kad smo doli u
podruje Ivani G r a d a , dvojica suputnika su o d m a h zaspala.
Voza automobila i ja zahvaljujui samo neprekidnom razgo
voru uspjeli smo ostati budni, dok nismo proli kroz to kritino
podruje. O n d a je najednom nelagode i snenosti nestalo,

112

113

suputnici su se t a k o e r probudili. T a k o se to ponovilo nekoliko

puta u toku naeg putovanja. Posljednja ovakva krizna etapa
bila je prije Osijeka. Budui da sam vrlo osjetljiva na razliite
vrste tetnog zraenja, nije mi bilo teko utvrditi uzrok svemu
t o m e . Na t o m dijelu p u t a kod Ivani G r a d a , p o z n a t o je a i vidi
se to po tornjevi ma, trai se nafta. D a k l e , to je podruje gdje
se pretpostavlja da ima nafte. S jedne i druge strane a u t o p u t a
nalaze se dalekovodi. Ne elim govoriti o p o d r o b n i m ispitivanji
m a , ali mogu rei samo to da na tom podruju postoje jaki
utjecaji tetnih zraenja, i to jae na desnom dijelu a u t o p u t a
gledano prema istoku, jer s te strane ima i vie signala
podzemnih naftnih tokova.
K a k o se bavim ispitivanjem utjecaja tetnih zraenja na
ljude, a i sama sam na njih vrlo osjetljiva, nala sam nain kako
se njihova tetnost moe otkloniti. Sigurna sam da bi se kritina
podruja mogla blokirati. T a d a ne bi dolazilo do t a k o estih
nesrea, jer tih utjecaja ne bi bilo. Isto bi se tako mogla
blokirati i krianja u gradovima, za koja se zna da su poznata
po estim nesreama.
U Z a g r e b u postoje mjesta i raskra gdje se esto dogaaju
p r o m e t n e nesree. Sjetimo se samo poteza od zavoja kod
Langova trga do raskra Drakoviceve, Moe Pijade i Vlake
ulice. Koliko je ondje automobila zavrilo na kestenovima,
koliko je tramvaja tim kratkim odsjekom pruge nekontroli
r a n o j u r a n i o u raskre. Jo je u sjeanju nesrea na tom istom
mjestu, kad je tramvaj naletio na prune radnike. Voza je
izjavio da je zaspao, ali je u d n o da su radnici ostali stajati
na pruzi k a o opinjeni, umjesto da instinktivno odskoe ustranu.
Na t o m e je mjestu jo Jurdana locirao toplu p o d z e m n u
tekuicu. Ne treba zaboraviti da o n u d a , kanaliziran'pod zem
ljom, protjee potok Medveak, a ja sam otkrila da iz smjera
D r a k o viceve ulice istonom stranom p r e k o krianja s Vlakom
ulicom prolazi podzemni tok nafte. Z b o g toga je to krianje
p o d jakim utjecajem tetnih zraenja. D o d a m o li t o m e i tetno
zraenje elektrotehnikih ureaja, onda nije udo da vozai
automobila osjetljivi na takva tetna zraenja, p r e k a s n o reagi
raju u zavoju i nastave vonju ravno u kestenova stabla, a voza
114

tramvaja na trenutak zaspi i nesvjesno pritisne papuicu brzine,

k t o m e jo na nizbrdici.
Prisjeam se i doivljaja moga znanca koji se vozio a u t o m
iz Z a g r e b a u Crikvenicu. D a n bijae lijep, cesta suha, uvjeti
idealni za vonju. M e u t i m , na silaznoj cesti od Jelenja p r e m a
Crikvenici, ovjek je bez ikakva razloga poeo voziti lijevom
stranom ceste. Sreom iz suprotnoga smjera nije u tom trenutku
nailo nikakvo vozilo. Preao je brzo na svoju stranu i zaustavio
se da pokua protumaiti to se dogodilo. Upravljaki mehani
zam bio je u redu, on nije bio u m o r a n , jer se putem na toj
kratkoj relaciji i o d m a r a o , pa ipak je skrenuo na lijevu stranu,
k a o da mu je n e t k o silom o k r e n u o volan. Kad sam o t o m e
razgovarala s njim i ispitivala ga je li to neobino primijetio na
tom dijelu puta, kakve ureaje uz cestu, signalizaciju ili slino,
rekao je da nita nije vidio. J e d i n o je iznad mjesta gdje je
preao na pogrenu stranu, prolazio vod visokog n a p o n a . To je
bilo sasvim dovoljno za objanjenje. Osjetljiv na tetna zrae
nja, nije se uspio oduprijeti utjecajnoj sili zraenja visokog
n a p o n a i to ga je odvelo na drugu stranu ceste. Sreom, bez
posljedica.

Voda kao znaajan

inilac u radiesteziji
V o d a je neto sa ime smo u dodiru svaki d a n , i moda ba
zato p r e m a l o panje posveujemo tom daru prirode, bez
kojega ne bi bilo ivota na zemlji.
Ve prve spoznaje o radiesteziji bile su vezane za traenje
p o d z e m n i h vodenih tokova. ovjek koji je imao sposobnost i
osjetljivost da otkrije signale p o d z e m n i h vodenih tokova ru
k o m , viskom ili raljama zvao se raljar, kao i dananji
radiestezist. D a k l e , naom sposobnosti i osjetljivosti m o e m o
otkriti podzemni vodeni tok radiestezijski ili teleradiestezijski.
Razmiljajui o t o m e , postavila sam sebi pitanje m o e m o
li tu vodu koju otkrijemo pod zemljom koristiti kao sredstvo
k o n t a k t a izmeu zemlje i n a s ?
115

Potvrdu toga razmiljanja dobila sam naavi nain k a k o

da u dodiru s vodom oslobodim svoje tijelo od tetnih naboja
koji su nastali p o d utjecajem tetnih zraenja. K a k o su moje
zdravstvene smetnje u j e d n o m razdoblju ivota bile velike
utjecajem tetnih zraenja, uvidjela sam da se primjenom toga
k o n t a k t a s vodom osjeam bolje. Moje zdravstvene smetnje su
se smanjile, bila sam otpornija p r e m a tetnim zraenjima.
Nazvala sam to pranjenjem. To je bio moj prvi susret s
v o d o m k a o znaajnim iniocem u radiesteziji.
Daljnjim istraivanjem zatite od utjecaja tetnih zraenja
otkrila sam i nain zatite od svih tetnih zraenja.
Z n a d e m o da gotovo 7 0 % ovjekove teine ini voda.
Sigurno je da ta voda u naem tijelu ima znaajnu ulogu i u
utjecaju tetnih zraenja na nae tijelo. D a k l e , u k o n t a k t u s
vodom visak reagira, to se manifestira razliitim smjerovima
njegova kretanja. K a k o se tijelo oslobaa pojedinih tetnih
naboja, tako se mijenja i smjer kretanja viska, a n a k o n nekog
v r e m e n a visak se umiri. T a d a m o r a m o prekinuti dodir s v o d o m
i n a k o n krae stanke opet ga uspostaviti. A k o se visak i dalje
k r e e , znak je da se jo nismo p o t p u n o oslobodili tetnih
naboja.
Budui da pri dodiru s v o d o m dolazimo u k o n t a k t svim
dijelovima tijela, tako se naznauju i mjesta tegoba u tijelu bilo
bolom, peckanjem, strujanjem, stezanjem ili slabim koenjem
miia. U t o m trenutku mora se kontakt s vodom prekinuti, sve
dok nastale tegobe p o t p u n o ne ieznu.
Kad sam se j e d n o m vozila tramvajem, sluajno sam prisu
stvovala razgovoru djeaka od desetak godina i djevojice istog
uzrasta. Djeak je pripovijedao kako je bio na izletu autobu
som, a djevojica ga je upitala je li mu bilo zlo u a u t o b u s u , j e r
je njoj uvijek m u n o , ak i u autu. Djeak je odgovorio da
o t k a k o ujutro prije puta natate popije au hladne vode, nikad
mu vie nije zlo. Te su mi se rijei uinile od prvog t r e n u t k a
vrlo znaajnima. Kad sam kasnije teleradiestezijski ispitala to
se d o g a a u tijelu kad se popije hladna voda, utvrdila sam da
su se najvee promjene opaale u vegetativnom ivanom
sustavu. Prvo je reagirao eluani splet, zatim n a d b u b r e n i , pa
116

sunani i n a k o n toga pluni, te je visak stao na predjelu srca.

Poslije toga ispitivanja sjetila sam se k a k o sam i ja u d o b a
velikih zdravstvenih tegoba, kada jo nisam znala za pranje
nje i zatitu od tetnih zraenja, imala uvijek bocu v o d e u
hladnjaku. N e p o s r e d n o prije odlaska na poinak, popila bih
au hladne v o d e . To mi je inilo vrlo d o b r o , ali ledenu vodu
nisam u o n o doba dovodila u vezu s utjecajem tetnih zraenja.
S p o m e n u t u nekoliko primjera primjene vode u hitnim
intervencijama.
Na m o r u je djeaka opekla meduza. To mjesto na stra
njem dijelu bedra bilo je vrlo bolno, j a k o crveno i ispupeno.
D j e a k je p l a k a o , od boli nije m o g a o stati na nogu. Stavila sam
njegovu ruku pod vodu, a ja sam na maloj udaljenosti od
o p e e n o g mjesta drala svoju ruku. Visak mi se u ruci luaki
o k r e t a o . Morala sam nekoliko p u t a prekinuti jer je djeak
i m a o jake bolove. Prekidi su postajali sve rjei, pla je p r e s t a o ,
bol se stiala, crvenilo se vidljivo smanjilo kao i ispupenje.
N a k o n dvadesetak minuta dodira s hladnom vodom, djeak se
otiao igrati kao da se nije nita dogodilo.
Sama sebi t a k o e r sam nekoliko p u t a pomogla. J e d n o m mi
se prelilo kipue mlijeko po ruci, drugi put kipua juha.
Primijenila sam isti nain lijeenja v o d o m . O p e e n u ruku
stavila sam pod vodu. U drugoj ruci drala sam visak koji se
k r e t a o u razliitim smjerovima. Visak je nakon nekog v r e m e n a
stao. Nekoliko minuta kasnije stavila sam p o n o v n o ruku pod
vodu. Visak se opet k r e t a o . N a k o n nekoliko prekida visak se
vie nije k r e t a o , a na ruci je nestalo crvenila. A kad mi je
kipue ulje zahvatilo palac desne r u k e , nisam mogla istovre
m e n o staviti ruku pod vodu i drati visak. Z a t o sam kaiprstom
lijeve ruke oznaila u sudoperu o p e e n o mjesto, pustila da po
t o m e tee voda, a u desnoj ruci sam drala visak. Crvenila i boli
je nestalo, ruka je bila ista, k a o da se nije nita dogodilo.
M o r a m n a p o m e n u t i da sam se tim nainom primjene vode
u navedenim primjerima koristila n e p o s r e d n o n a k o n nezgode.
Djevojka je nategnula tetivu u glenju. Donji dio noge
j a k o ju je bolio, bio je n a t e e n i nije mogla stati. U nozi nije
nita n a p u k l o , ali je nateenue bilo vrlo bolno. Kaiprstom
117

lijeve r u k e oznaila sam ozlijeeni dio noge u s u d o p e r u i pustila

da po t o m e tee voda. N a k o n nekog vremena visak mi je u ruci
stao. Provjerila sam je li stanje noge bolje. Bol je poputala.
N a k o n pola sata ponovila sam isti k o n t a k t , visak se k r e t a o
slabije i onda opet stao. Primijenila sam etiri ovakva kontakta
u toku dva sata. Poslije toga djevojka je ve mogla lijepo
hodati.
Isti takav nain primijenila sam u nekoliko navrata kod
krvarenja. Rezultat je bio trenutaan.
K o d takvog k o n t a k t a s v o d o m esto primjenjujem i akupresuru, to ovisi o mjestu i naravi oteenja. Rezultati takva
k o n t a k t a ovise o sposobnosti osobe koja ga primjenjuje. A k o
ozlijeena osoba nije prisutna, kontakt mogu uspostaviti telefo
nom.
D o a o mi tako u posjet znanac podupirui se tapom.
I m a o je j a k e bolove u desnoj nozi. Skoni zglob bio je nateen.
Kad sam ga pregledala, pokazalo se da su gotovo svi miii u
toj nozi odavali znakove tegoba, kao i dio potkoljenice koja mu
je svojedobno bila povrijeena. Primijenila sam akupresuru.
N a k o n pola sata znanac je mogao hodati bez tapa, oteklina i
zategnutost u nozi se smanjila. Jo je osjeao laganu bol u
zglobu, ali visak je stao, dakle, u tom trenutku nisam mogla
vie nita uiniti. Drugi dan d o a o je p o n o v n o . Jo su se
osjeala mjesta tegoba, ali visak jedva da je reagirao. Ponovila
sam taj k o n t a k t a k u p r e s u r o m . Nakon toga kontakta znanac je
ak p o t r a o .
Nazvala me neka osoba da me neto zamoli za svoju
prijateljicu. Bila je teko bolesna, a kad sam joj zatitila stan,
r a p i d n o se oporavila i n o r m a l n o je ivjela. Po njezinu glasu sam
osjetila da joj nije d o b r o . Upitala sam je kako se osjea. Rekla
je da se osjea vrlo loe. Ima j a k e bolove u desnom r a m e n u ,
ne m o e nita drati u ruci. Bolovi su jaki na desnoj strani lea,
a sprijeda u prsima prilikom disanja osjea bol. Teko i tiho
govori, jer joj jai govor stvara bol u vratu. Kod ustajanja i
sjedanja t a k o e r osjea bol u grudnom kou i ne m o e se
sagnuti. Bila je kod lijenika. P r e p o r u e n o joj je da miruje i da
uzima lijekove. Sluajui je, osjetila sam da bih joj mogla
pomoi. R e k l a sam joj da u je nazvati za desetak minuta.
118

Teleradiestezijski sam je pregledala i utvrdila da ima

tegobe na irokom lenom miiu, t r a p e z n o m miiu, na
prednjem dijelu grudnih miia, nazubljenim i deltoidnom
miiu.
Nazvala sam j e , rekla joj neka sjedne i neka mi odgovara
na pitanja. im sam uspostavila k o n t a k t vodom, primijenila
sam a k u p r e s u r u . Na pitanje to osjea, ona mi je tono
naznaivala mjesta na kojima sam toga asa primjenjivala
k o n t a k t . Nekoliko sam p u t a prekinula k o n t a k t , j e r je imala
vrtoglavicu. N a k o n deset minuta mogla je ve drati telefonsku
slualicu u desnoj ruci. Taj kontakt je trajao, s prekidima,
etrdeset minuta. Poslije toga, ne vjerujui sama sebi, govorila
je glasno i bez n a p o r a , lagano je disala, dizala se sa stolice,
sagibala bez bolova.
N a d a l j e , elim spomenuti k o n t a k t s vodom kao sredstvom
p o m o u kojega provjeravam sve rezultate dobivene radiestezijskim i teleradiestezijskim snimanjem stana, kue i vanjskog
p r o s t o r a . Na isti nain dobivam potvrdu rezultata o registriranju
signala podzemnih tokova vode, nafte i drugih signala kod
teleradiestezijskih snimki. Svaku provjeru zatite stana obav
ljam na isti nain, i to tako da teleradiestezijsku snimku stana
stavim u dodir s vodom, a viskom na kutomjeru prema ifri
provjeravam je li zatita u r e d u . Vie p u t a mi se dogodilo da
sam kod provjere vrijednosti zatite stana dobila na kutomjeru
rezultat da je zatita u redu, a kad sam snimku stavila u dodir
s v o d o m , pojavila bi se mala razlika. T a d a sam zatitu korigira
la, ponovila provjeru i sve je bilo u redu.
U najnovije vrijeme, budui da n e m a m uvijek mogunosti Jv
dodira s t e k u o m vodom, snimila sam teleradiestezijski rijeku
Savu. Ta snimka mi slui da osoba ima kontakt s tekuom
v o d o m , tako da stavi prst na tu snimku rijeke.
J o bih spomenula vodu kao pomagalo u zdravoj p r e h r a n i .
J
K a k o sam osjetljiva na razliite vrste zraenja, smeta me
kad pojedem neto to nije u redu. I m a m tada udan osjeaj u
elucu. Neto slino garavici. Ovdje ne mislim na pokvarenu ,
h r a n u , nego na hranu koja je m o d a bila izloena razliitim
tetnim zraenjima.
119

K a d a donesem kui h r a n u , bilo da se radi o povru, mesu,

k r u h u , mlijeku, jajima, vou, pa i piu, stavim to u vreicama
u j e d a n dio s u d o p e r a , a u drugi pustim da tee voda. Viskom
pratim kako se h r a n a oslobaa tetnih utjecaja zraenja.
N a k o n to visak stane, zatvorim vodu, i n a k o n nekoliko
sekudni sve ponovim. A k o visak i dalje stoji, znak je da je sve
u redu. Prije toga moe se postaviti pitanje za pojedinu hranu
je li tetna uslijed tetnih utjecaja. Pomou kutomjera i ifri
dobit e se odgovor.
Navest u jo nekoliko primjera iz svoje prakse.
Nalazila sam se kod kerke, kad je u posjet doao neki
njezin znanac, vrlo nervozan i bolesna izgleda. Znajui za moje
radiestezijske sposobnosti, zamolio me da mu p o m o g n e m .
Primijenila sam pranjenje pod mlazom sasvim mlake vode.
N a j e d o m j e , dok mu se voda slijevala p r e k o ruke, r e k a o da je
voda suvie vrela, a palac i kaiprst su mu doista pocrvenjeli.
Stavila sam svoju ruku p o d vodu koja je bila vie hladna nego
mlana. Osjeaj vrele vode bio je reakcija uslijed pranjenja,
pa sam ovjeka praznila s prekidima. Poslije toga se izvrsno
osjeao. Najednom je u toku daljnjeg razgovora, sav ozaren
u s k l i k n u o : Pa m e n e vie ne svrbi noga! R e k a o je da mu se
ve tri godine pojavljuju na nozi nekakvi crveni plikovi koji su
ga svrbjeli, osobito kad je leao u krevetu. Pokuao je sve
mogue terapije, ali bez uspjeha. Jedino je primijetio da su
smetnje daleko manje ljeti kad nosi kratke hlae, ali im
odjene duge, sve se opet vraa. I u t o m e sam mu pomogla.
Provela sam petodnevni t r e t m a n pomou vode i n a k o n toga
crvenilo i svrbe su nestali, k a o da ih nikad nije bilo.
Ve sam spomenula da je ovaj kontakt s vodom vrlo
uspjean k o d svjeih povreda. T a k o sam uspjela pomoi jednoj
eni koja se nepanjom survala niz hridine u m o r e . Gornji dio
lijeve noge bio je sav od krvi izgreben i natuen, b e d r o je
o d m a h nateklo. Bolovi su bili neizdrljivi. N a t u k l a je i donji
dio lijeve r u k e , osobito aku i desnu nogu u predjelu stopala.
U blizini se nalazila bolnica, gdje su pregledom utvrdili da nita
nije slomljeno, oistili su ranu i poslali enu kui. Bolovi su bili
sve jai. Stavila sam je u d o d i r s vodom i rukom prelazila p r e k o
120

ozlijeenih mjesta. Visak se vrtio na sve strane. Bolovi su se

p o s t u p n o smirivali, napetosti u nozi je nestalo, ruka se mogla
bezbolno pokretati. Rekla sam eni da mi se za koji sat
ponovno javi, k a k o bismo ponovili t r e t m a n s vodom. Umjesto
toga ona je, kad su se bolovi vratili, popila apirin i smirila se.
M e u t i m , kad je djelovanje aspirina prestalo, bolovi su postali
nesnosni. Sljedeeg jutra ponovila sam kontakt s vodom i sve
se postupno smirilo. Nekoliko d a n a kasnije ena se ve kupala.
J e d n a je djevojka imala jarkocrveni osip po licu, kao da je
crveni vjetar. Mazala je lice nekakvom k r e m o m i poslije toga
se lice osulo, ali su se crvene mrlje pojavile jo d a n prije, kad
nije mazala lice. I ovdje sam primijenila dodir s vodom, zadavi
p r e t h o d n o m e n t a l n o : n e k a se ukloni uzrok smetnji, k a o i
smetnje koje su nastale na licu! Malo pomalo osip se povukao.
Dola sam u posjet znanici, koja se upravo vratila iz
duana gdje joj je pala na glavu nekakva aluminijska ploa.
Pojavila se bolna oteklina. e n a je bila malo oamuena.
Ostavila sam je da se o d m o r i , a ja sam u kupaonici kaiprstom
lijeve ruke u umivaoniku oznaila mjesto otekline na glavi i
otvorila vodu da po t o m e tee. Vratila sam se u sobu i
zapodjenula razgovor, dok je u kupaonici i dalje tekla voda po
n a z n a e n o m e mjestu otekline. P o v r e m e n o sam odlazila u ku
paonicu i viskom provjeravala stanje. N a k o n desetak minuta
visak se zaustavio. Upitala sam znanicu k a k o njezina oteklina.
Poela se pipati po glavi, o b j e m a r u k a m a razmicala kosu i o n d a
u udu rekla: Pa kvrge vie n e m a !
Prijatelj s ljetovanja imao je bolove u kriima. Lijeio se
ve nekoliko mjeseci, no bez ikakva uspjeha. Kad je doao k
n a m a , p o d u p i r a o se tapom i savijao se od bolova. Premda je
s omalovaavanjem gledao na moj rad i radiesteziju u o p e ,
odluila sam ga nagovoriti neka mi dopusti da mu pokuam
p o m o i na svoj nain. Pristao j e . Odvela sam ga do slavine u
kupaonici, stavio je ruku pod vodeni mlaz, a ja sam istovre
m e n o a k u p r e s u r o m tretirala toku koju mi je visak p o k a z a o .
N a k o n nekog vremena nestalo je bolova, bez tekoa je m o g a o
sjedati i ustajati, tap mu vie nije bio p o t r e b a n i veselo je
njime m a h a o , iznenaen onim to je doivio.

Zapaanja o tetnom djelovanju nove

vrste zraenja iz svemira

Snimajui nedavno teleradiestezijski jedan stan, uz ve

poznata tetna zraenja registrirala sam i n o v o , nepoznato
zraenje, koje se nije p o d u d a r a l o ni s j e d n o m m o j o m ifrom.
P r e m a kutomjeru sam dobila ifru 225. Ispitivanjem sam
utvrdila da to zraenje dolazi iz svemira. To je zraenje
poveavalo ve postojeu tetnost zraenja u prostoru. Ispitu
jui tetne toke geopatogenog zraenja, dobila sam znaajne
rezultate.
G e o p a t o g e n a zraenja nastaju zraenjem iz zemlje i iz
svemira. Budui da u o d r e e n o m prostoru traimo samo
geopatogene toke, obino ih dobivamo nekoliko. Kad prilikom
ispitivanja dobijem tri geopatogene toke, najprije utvrujem
jesu li m e u s o b n o povezane. A k o jesu, spojim te toke i uvijek
dobijem istokrani trokut. U n u t a r toga trokuta geopatogena
zraenja su ojaana (slika 24).
U j e d n o m sam stanu dobila sredinju geopatogenu toku i
o k o nje jo est toaka. Ispitivanje je pokazalo da su te toke
m e u s o b n o povezane. Kad sam ih spojila, dobila sam pet
istokranih trokuta. U t o m je dijelu stana geopatogeno zraenje
bilo znatno pojaano. im je stan dobio zatitu od svih tetnih
zraenja, nestalo je i tetnih geopatogenih utjecaja i novoga
zraenja tipa 225.
To novo zraenje iz svemira toliko me zaokupilo da sam
odluila i na o d m o r u , gdje god se n a e m , ispitivati postoje li i
na drugim mjestima.
Prvo ispitivanje izvan Z a g r e b a obavila sam u Hrvatskom
primorju i Istri. Traei geopatogene toke u n u t a r razliitih
prostora, dobila sam opet skupine istokranih trokuta i uvijek
registrirala tetno zraenje 225. Potvrdila se i moja pretpo
stavka da ovisno o intenzitetu djelovanja zraenja 225 dolazi do
pojaanoga geopatogenog zraenja. Dobila sam opet nekoliko
geopatogenih toaka koje su spojene dale pet istokranih
722

t r o k u t a . Ti su trokuti zajedno inili pola kruga kutomjera ih

5 0 % cjelokupnog geopatogenog zraenja. Kad sam bloku aid
samo utjecaj tetnog zraenja 225, dobila sam samo jedan
istokrani trokut sa 1 5 % od cjelokupnog geopatogenog zrace123

Slika 25

nj a. Uklonivi zatitu sa tetnog utjecaja zraenja 225, dobila

sam o k o toga trokuta sa svake strane po dva istokrana t r o k u t a
(slika 25).
Uvjerena sam da e se pojaavanjem tetnosti zraenja 225
dobiti i poveani broj geopatogenih toaka, m o d a ak i
zatvoreni krug od desetak istokranih pravokutnih t r o k u t a .
124

N a p o m i n j e m da sam u toku ispitivanja na tom podruju,

snimajui stan nedaleko od Rijeke, registrirala i dosad najjae
geopatogeno zraenje u svojoj praksi, sa tetnou od ak 8 0 %
(slika 26).
125

A k o to svemirsko zraenje, iju pojavu tek ispitujem,

nastaje erupcijom na Suncu, onda bi o n o m o r a l o varirati u
jaini tetnosti, ovisno o snazi erupcije.
Vrativi se u Z a g r e b , naila sam u novinama na vijesti o
pojaanom zraenju u nekim krajevima zemlje, koje j e d n a k o
djeluje u zatvorenom i na otvorenom prostoru, ali ne izaziva
nikakve tetne posljedice. Ipak, n a p o m e n u t o j e , zbog pojaa
nog ultraljubiastog zraenja ne preporuuje se u iduih neko
liko dana dulje izlaganje suncu, to se osobito odnosi na djecu,
trudnice i osobe naruena zdravlja (srce, krvoilni sustav,
kronine bolesti). Takvo pojaano zraenje, reeno je jo,
zabiljeeno je i 1972. godine.
U tim sam obavijestima zapazila nekoliko neloginosti.
Ponajprije nema ni spomena o kakvu je zraenju rije, a povrh
toga vrlo uoljiva suprotnost: zraenje nije tetno, ali se
preporuuje oprez djeci, trudnicama i kroninim bolesnicima.
T a k v o upozorenje nije p o t r e b n o ako se radi o bezopasnom
zraenju.
Te su me nejasnoe ponukale da se pozabavim tim zrae
njem. Utvrdila sam da se ono podudara s novim zraenjem to
sam ga otkrila pod ifrom 225. N o , prilikom provjere o vrsti
zraenja, na pitanje je li to ultraljubiasto zraenje, dobila sam
neutralan odgovor. Daljnje ispitivanje potvrdilo je odgovor,
jer se nije radilo samo o ultraljubiastom, nego i o drugom,
n e p o z n a t o m zraenju, koje sam nazvala X i oznaila ga ifrom
10. Ispitujui dalje, dodala sam u pitanju ultraljubiastom i
zraenje X, ali ni tada nisam dobila o d r e e n odgovor. T e k k a d a
sam p r e m a kutomjeru odredila da se radi ne o j e d n o m , ve o
dva X zraenja, odnosno o X zraenju dvostruke jaine (dala
sam mu ifru 20), dobila sam potpuno toan odgovor za ifru
zraenja 225. Ispitala sam i ono s p o m e n u t o zraenje iz 1972.
godine i utvrdila da se tada radilo o kombinaciji ultralj ubiastog
(ifra 205) i X zraenja (ifra 10), to spojeno daje novu ifru
215. D o d a m o li tome pojaano X zraenje (+ 10), dobit e m o
ifru 225.
Istraujui uzrok povezivanju ultralj ubiastog i X, o d n o s n o
dvostrukog X zraenja,otkrila sam da tajna lei u rupama
ozonskoga sloja, kroz koje prodire novo zraenje iz svemira, a
12b

budui da su te rupe iz godine u godinu sve opasnije, nije

iskljueno da se pojave i druga nepoznata zraenja.

Radiestezijsko ispitivanje tetnosti

zraenja od elektrotehnikih ureaja
Mnogi misle da nije zgodno govoriti o tetnim zraenjima
elektrotehnikih ureaja, jer tih zraenja ima posvuda, vie ili
manje, a danas ne m o e m o ni zamisliti ivot bez tih ureaja.
Moje ispitivanje, meutim, nema za cilj da iri paniku,
nego da upozori strunjake k a k o je p o t r e b n o posvetiti mnogo
vie panje upotrebi i smjetaju elektrotehnikih ureaja.
M o r a m p o n o v n o n a p o m e n u t i da sam osoba vrlo osjetljiva
na sve vrste zraenja, pogotovu na elektromagnetska. Z b o g
utjecaja tetnih zraenja elektrotehnikih ureaja imala sam
velike zdravstvene smetnje. Sve sam te utjecaje osjeala na
svome tijelu i zato mogu detaljno opisati kako je koji dio moga
tijela reagirao na njih. Od tih tetnih zraenja najvie sam
imala kardiovaskularne smetnje, vrtoglavice, promjene u kr
v n o m tlaku, n o n o znojenje i nesanicu. U j u t r o sam se znala
ustajati umornija nego to sam lijegala, a to je naravno izazvalo
ivanu napetost, kasnije i depresiju. Naalost, moje smetnje
nitko nije mogao otkloniti. Kad sam spoznala da su uzrok
mojih zdravstvenih tegoba bili tetni utjecaji zraenja, poela
sam se baviti radiestezijom. Od tada sve svoje slobodno
vrijeme posveujem tim ispitivanjima.
Ve sam opisala kako se pomou viska, kutomjera i ifri
otkrivaju tetna zraenja, odreuje njihova vrsta i intenzitet, te
kako se ona teleradiestezijski blokiraju oko odreenoga prosto
ra, n a k o n ega se pomou viska odreuje oblik prostora koji se
ispituje, a zatim se u s a m o m prostoru trai najpovoljnije mjesto
za postavljanje zatite. A k o unutar toga prostora ima tetnih
zraenja od podzemnih tokova vode ili nafte, geopatogenih
zraenja, odredi se najprije kolika je u k u p n a tetnost zraenja
727

u t o m prostoru prema postotku. Zatim se prema parametru

odredi kolika je tetnost od pojedinih vrsta zraenja. T a k o se
dobije i postotak tetnosti zraenja elektrotehnikih ureaja.
P r e m a dobivenom postotku odredi se kolika je pojedinana
tetnost od svake vrste zraenja elektrotehnikih ureaja u tom
prostoru.

O v o je prikaz (slika 28) j e d n o g stana ispod kojega se nalazi

p o d z e m n i vodeni tok i nalazite nafte, pa se signali tehnikih
ureaja koji dolaze do signala nafte odbijaju i tako u zoni u
kojoj oni djeluju dolazi do poveane tetnosti drugih zraenja.
Ovdje je tetnost od trafostanice vrlo mala, svega 2 % , jer se
ne nalazi iznad p o d z e m n o g vodenog toka, geopatogenog zrae
nja i nije pod utjecajem radioaktivnog zraenja.

128

129

Slika 29

Vrste tetnog zraenja odreujem p r e m a iframa na kuto

mjeru od 0 do 360:
elektromagnetsko polje
145
zraenje
205
ultraljubiasto zraenje + X zraenje
215
svemirsko zraenje
225
polarizacija utinica i utikaa
115
ionizirajue zraenje
235
radioaktivno zraenje
245
rentgensko zraenje
255
radarsko zraenje
270
radiofar
275
radiostanica
300 - 3 2 0
odailja
340
UKV
330
satelitski odailja
360
dalekovod
300
trafostanica
350
p o d z e m n i vodeni tok
30
izravni signal p o d z e m n o g vodenog toka
90
kosi signal p o d z e m n o g v o d e n o g toka
45
nafta
215
zemni plin
155
ruda (openito)
140
ugljen
225
eljezo
195
sumpor
130
bakar
90
srebro
135
zlato
45
H a r t m a n n o v vor
120
Curryjev vor
140
260
Hartmann-Curryjev vor
Reinhardt-Schneiderov vor
145

- ultraljubiasto

U t o m stanu (slika 29) tetno zraenje iznosi 1 0 0 % . Kako

se vidi na p a r a m e t r u , u stanu su prisutna ova tetna zraenja:
- p o d z e m n i vodeni tokovi
12 %
- nalazite nafte
18%
- geopatogeno
20%
- tehniki ureaji
50%
Slika 30

Na ovom se p a r a m e t r u (slika 30) vidi koje su vrste tetnih

zraenja elektrotehnikih ureaja prisutne u tom stanu i koji je
postotak njihove tetnosti:
- trafostanica
- odailja
- UKV
- radiofar
- radioaktivno

2%
14%
12%
4%
18%

Ukuani su imali velike zdravstvene smetnje: glavobolje,

nesanicu, umor i karcinom. Sada je stan zatien.
130

131

Na slici 31 prikazan je stan ispod kojega se djelomice

nalazi trafostanica. U tom dijelu stana zraenja su tetna
1 0 0 % , dok se u ostalim dijelovima tetnost kree izmeu 5% i
1 6 % . U dijelu stana u k o j e m u je tetnost zraenja 1 0 0 % :
- podzemni vodeni tok
15 %
- geopatogeno
15%
- tehniki ureaji
70%
Od 7 0 % tetnosti zraenja elektrotehnikih ureaja:
- odailja
10%
- dalekovod
10%
- trafostanica
50%
Uzrok tome jest lokacija trafostanice. Ispod nje se nalaze
dva p o d z e m n a vodena toka koja se sijeku i tri vora geopatoge
nog zraenja. Uslijed rada trafostanice na toj lokaciji dolazi do
poremeaja magnetskog polja toga prostora i tako dolazi do
pojaanog djelovanja tetnih zraenja od p o d z e m n o g vodenog
toka i geopatogenog zraenja.
Ukuani su osjeali velike zdravstvene smetnje, glavobo
lje, vrtoglavice, poveani krvni tlak, nervozu i bolove u itavom
tijelu. K a d a je bio iskljuen transformator niskog n a p o n a , nije
bilo ni tetnog djelovanja zraenja od trafostanice, a tetnost
drugih zraenja se smanjila. Prema prikazu se vidi da je nakon
iskljuenja transformatora niskog napona tetnost na t o m istom
dijelu stana bila samo 3 5 % , i to od:
- podzemnih vodenih tokova
- geopatogenih zraenja
- tehnikih ureaja

10%
10%
15%

Od 1 5 % tetnosti zraenja elektrotehnikih ureaja:

- odailja
4%
- dalekovod
5%
- trafostanica
6%
Kad sam zatitila taj stan od utjecaa svih tetnih zraenja,
zdravstvene tekoe ukuana su nakon nekog vremena prestale.

132

133

Slika 32
Na ovom je prikazu (slika 32) stan u kojemu n e m a tetnih
zraenja od podzemnih vodenih tokova nego samo geopatogenih zraenja i zraenja elektrotehnikih ureaja.
tetno zraenje u stanu je 7 5 % :
- geopatogeno
20%
- tehniki ureaji
55 %
O d 5 5 % tetnosti zraenja elektrotehnikih ureaja:
- radar
10%
- radiofar
10%
- odailja
0%
- trafostanica
5%
- radiostanica
30%
134

Na ovom je prikazu (slika 33)stan snimljen izvan Z a g r e b a .

tetnost zraenja u stanu je 9 5 % :
- podzemni vodeni tok
- geopatogeno
- tehniki ureaji

15 %
15%
65%

O d 6 5 % tetnosti zraenja elektrotehnikih ureaja:

- UKV
15%
- radiostanica
0%
- odailja
15%
- radiofar
10%
- radioaktivno
25%

135

U doba kad sam snimila taj stan, vlasnik je bio teko

bolestan. I m a o je akutni hepatitis, vrlo je oslabio, jetra mu je
bila oteena, imao je suviak tekuine u trbuhu, pritisak na
dijafragmu plua, n e p r e k i d n o je kaljao i bio je u depresiji.
Laboratorijski je utvreno da je imao bilirubin 150. Kad sam
mu teleradiestezijski blokirala stan od svih tetnih zraenja,
samo etiri d a n a kasnije njemu bilirubin pada na 32,2, dva
mjeseca n a k o n toga na 16,9, a za sljedea dva mjeseca p a o je
na 12. Nestalo je i suvine tekuine iz trbuha, nateklina jetre
se smanjila, tek se poboljao, nestalo je depresija. Lijenik koji
ga je lijeio r e k a o je- da u svojoj tridesetogodinjoj praksi nije
imao takav sluaj. Poslao ga je na kontrolu svome kolegi. I taj
kolega bio je zadovoljan nalazom. Nisu vjerovali ni nalazima
svoga laboratorija i u dva su navrata slali krv na kontrolni
pregled u Z a g r e b . Rezultati su se podudarali. Kad se stanje
bolesnika stabiliziralo, otila sam postaviti izravnu zatitu u
stanu, pa sam prije odlaska iz Zagreba morala skinuti teleradiestezijsku zatitu. To sam uinila o k o 8,30 sati. O k o 11 sati stigla
sam u kuu te obitelji iji stan nije vie bio zatien. O d m a h
sam poela kaljati, to je bio znak da su prisutni tetni utjecaji
zraenja elektrotehnikih ureaja. Upitala sam vlasnika kako
se osjea. R e k a o mi j e : Uglavnom je d o b r o , ah u vam
ispriati to mi se danas dogodilo. To jo nisam doivio. Kad
sam ujutro ustao izmeu 8,30 i 9 sati, uao sam u kupaonicu i
sa zaprepatenjem ugledao k a k o mi sva kosa stri o k o m i t o u
zrak. Kada sam skidao pidamu, jedva sam je odlijepio od
tijela, htio sam je sloiti, ah nisam uspio, jer mi je n e p r e s t a n o
prianjala za ruke i tijelo. M o r a o sam pozvati suprugu da mi
p o m o g n e . im sam se istuirao, odmah mi je bilo bolje. Ta se
njegova pria poklapala upravo s v r e m e n o m kada sam u
Z a g r e b u skinula teleradiestezijsku zatitu. Odgovorio mi je da
je to jo jedna potvrda vrijednosti moje zatite i d o d a o : Ja
vam, gospoo, mogu tono navesti dan i sat kad ste nas zatitili,
jer sam u t o m t r e n u t k u osjetio kao da se s m e n e svalio teki
teret.

136

137

Prikaz stana (slika 35) u kojem tetna zraenja iznose

100%:
- podzemni vodeni tokovi
-nafta
- geopatogeno
- tehniki ureaji

10%
15%
15%
60%

Od 6 0 % tetnih zraenja elektrotehnikih ureaja:

- radar
5%
- odailja
20%
- UKV
15%
- radioaktivno
20%
Na snimci se vidi da unutar stana ima signala 220, a to je
ifra za zraenje koje nastaje od nekih vrsta zatite od tetnih
zraenja, to rade na principu njihova prikupljanja, koja se
p o t o m na jednoj strani isijavaju. Bilo je nekoliko takvih
zatita, to je stvorilo nepodnoljivo stanje u stanu. G o s p o a ,
koja je vrlo osjetljiva na utjecaje zraenja tehnikih ureaja,
im bi sjela na o d r e e n o mjesto u stanu, osjetila bi pritisak na
stranjem dijelu glave. Kad sam zatitila stan, sjela je na to
mjesto i vie nita nije osjeala. Ukuani su prije zatite imali
razliite smetnje, bili su umorni,nervozni, s glavoboljom.

138

139

Na ovom je prikazu (slika 36) stan u kojemu n e m a

podzemnih vodenih tokova, a tetna zraenja iznose 4 0 % :
- geopatogeno
13%
- tehniki ureaji
27%
O d 2 7 % tetnih zraenja elektrotehnikih u r e a j a :
- trafostanica
2%
-radar
15%
- odailja
10%
140

Ova snimka (slika 37) prikazuje zgradu na kojoj se nalazi

radioaktivni g r o m o b r a n . K a k o se vidi, sve o k o zgrade, kao i svi
zidovi zgrade nalaze se pod utjecajem radioaktivnog zraenja.
U zgradi tetna zraenja iznose
100 %:
- podzemni vodeni tokovi
10%
- nafta
10%
- geopatogeno
15%
- elektrotehniki ureaji
65%
Svi signali elektrotehnikih ureaja pokazuju radioaktiv
nost.
141

Kao radiestezist koji se bavi prouavanjem utjecaja tetnih

zraenja mogu rei da radioaktivni gromobrani zrae na mno
gim mjestima u Z a g r e b u . Pitanje je mogu li ljudi koji vode
brigu o spreavanju radioaktivnosti tu tetnost registrirati. Ja
sam p r e m a snimci iz novina sa svojom specijalnom grupom
provjeravala taj radioaktivni gromobran i njegovo tetno zrae
nje. Rezultati su vie nego zabrinjavajui.
Prema zakonu o zatiti od ionizirajueg zraenja iz 1984.
godine zabranjuje se ugradnja radioaktivnih g r o m o b r a n a na
stambenim objektima i javnim zgradama. K a k o je mogue da
se poslije toga Z a k o n a dopustilo postavljanje dvaju radioaktiv
nih g r o m o b r a n a na zgradama u mjestu gdje je glavno odmorite
za putnike koji prolaze autobusima i automobilima na promet
nici Zagreb-Rijeka? Tu su restauracije, trgovine, sobe za
goste, n e d a l e k o je i kola, u o k o l o stambene zgrade. G r o m o
brani su udaljeni jedan od drugoga pedesetak m e t a r a i njihov
se tetni utjecaj m e u s o b n o ispreplee i time pojaava. Poznato
je da se d o m e t takvih g r o m o b r a n a kree do 300 m e t a r a uokrug.
Dakle svi koji borave u dosegu tih g r o m o b r a n a izloeni su
dugotrajno njihovim tetnim utjecajima. Zdravstvena ustanova
toga podruja bila bi najmjerodavniji pokazatelj jesu li i kakve
su zdravstvene promjene kod stanovnitva zapaene poslije
postavljanja tih g r o m o b r a n a .
Naalost, nije to jedini primjer. Takvih zastraujuih
zagaivaa zdravlja posijano je u naoj zemlji n e p r e g l e d n o
mnotvo. I to je najalosnije, radioaktivni g r o m o b r a n i nalaze
se na hotelima, kolama, nedaleko djejih ustanova, na velikim
industrijskim postrojenjima, pa se moe dogoditi da cijelo
j e d n o mjesto, sa svim svojim stanovnicima, primjerice u Istri,
bude sa sedam takvih g r o m o b r a n a izloeno neizbjenom tet
nom zraenju.

142

Geometrijski prikaz djelovanja tetnih

zemaljskih (geopatogenih) zraenja na
ljudski organizam
Prije nekoliko godina, kad sam trebala dijagnosticirati
zdravstvene smetnje u osobe kod koje medicinske pretrage nisu
dale rezultata, najprije sam nastojala utvrditi je li ona izloena
utjecaju geopatogenih zraenja na mjestu gdje preteno boravi
ili spava. Budui da sam imala p o t r e b n e p o d a t k e , snimila sam
mjesto na kojemu spava. Odredila sam zatim polaritet snim
ljene osobe koji je p o k a z a o nulu (0). To je bio znak da bi osoba
mogla biti loeg zdravstvenog stanja. Postavila sam sebi zada
t a k : K I S U K I U D O , utvrditi je li osoba u svom krevetu izloena
utjecaju geopatogenih zraenja. Visak mi je to potvrdio. Druga
je zadaa bila da mi visak na kutomjeru, p r e m a mojim iframa,
odredi kojim je geopatogenim zraenjima osoba izloena na
svome leaj u. Kad sam dobila i taj p o d a t a k , zatraila sam da
mi visak odredi smjer djelovanja pojedinih geopatogenih zrae
nja. Dobivi i taj odgovor, pitala sam dalje: je li osoba izloena
jo kojem g e o p a t o g e n o m zraenju? N a k o n potvrdnog odgo
vora slijedilo je pitanje: na kojem je dijelu tijela ta osoba
izloena g e o p a t o g e n o m zraenju? A zatim sam na kutomjeru
dobila p o d a t k e , i t o , na moje veliko iznenaenje, ifre tetnih
zemaljskih zraenja vie vrsta nego to ih je do danas u
literaturi opisano. To me p o n u k a l o da ispitam koja sve nova
g e o p a t o g e n a zraenja postoje kako bih ih mogla razlikovati po
iframa.
ifre poznatih i novih geopatogenih linija prema kutomjeru
od 0 do 360 ( slika 38).
Kad sam iscrtala sva tetna zemaljska (geopatogena) zrae
nja kojima je dotina osoba bila izloena, najvie me se dojmilo
otkrie da su se te linije m e u s o b n o tako kriale da sam uvijek
dobivala j e d a n ili vie istokranih pravokutnih trokuta u najrazliitijim poloajima, ali uvijek vezanih j e d a n uz drugi, a
u n u t a r njih linije koje su ih dijelile na nove, manje t r o k u t e . Ti
trokuti oznaavaju dio tijela koji je na leaj u izloen utjecaju

143

Najprije se ispituje dio tijela koji se nalazi unutar najveeg

istokranog pravokutnog trokuta. A k o u tom trokutu postoji i
manji trokuti, onda se ispituje koji je dio tijela najvie oteen
djelovanjem tetnih zraenja. Linije koje se nalaze izvan
t r o k u t a nisu tetne.
Kad se snima djelovanje geopatogenog zraenja, ne dobiva
se cijela zona zraenja, nego samo j e d n a linija. Ispitivanjem
sam utvrdila da, naprimjer, H a r t m a n n o v vor, ukoliko je i
tetan, nije u cijelosti, ve samo njegove sredinje linije koje
se m e u s o b n o sijeku (slika 39).

Y ifra 355

6 ifra 360

Slika 38

geopatogenih zraenja. Poloaji tih trokuta mogu se primijeniti

samo na osobu koja je snimana. Znai, mogu u nekoj kui svi
leajevi u stanovima biti tono na istome mjestu gdje i leaj
snimane osobe, pa ipak trokuti snimane osobe ne vrijede za
druge na katovima ispod ili iznad, j e r svatko spava u drukijem
poloaju, pa e se i poloaji trokuta od osobe do osobe po
katovima razlikovati.
Svaka dobivena linija nalazi se u pravilnom razmaku
p r e m a drugoj liniji. Kad se utvrdi pravac mora se o d m a h
odrediti na kojem mjestu on presijeca njemu pripadajui
pravac. Te se linije sijeku uvijek pod pravim kutom (90).
T r e b a ih oznaiti istim simbolom. T a k o treba i ostale p a r n e
linije oznaiti istim simbolima (punom crtom, isprekidano,
tokasto, crtom-tokom) ili pak razliitim bojama. To e sluiti
kao pokazatelj u daljnjem radu.
144

145

Ispitujui uzrok pojaane tetnosti pojedinih zona unutar

dobivenih trokuta, utvrdila sam da hipotenuza pravokutnog
istokranog trokuta ima polaritet minus ( ), a njegove katete
plus ( + ). Visina trokuta ima polaritet neutralan (!) (slika 40).

A k o dolazi, kako se vidi na snimci, do m e u s o b n o g

presijecanja linija koje ine drugi trokut, i to tako da k a t e t a
prvog trokuta koja ima polaritet plus ( + ), a u drugom trokutu
ta kateta postaje njegovom hipotenuzom, dolazi do promjene
polariteta te linije i ona postaje tetna. Mjesta na tijelu gdje
dolazi do preklapanja nekoliko takvih zona, izloena su veim
oteenjima (slika 41).
esto se dogaa da se linija koja oznaava visinu pravokut
nog istokranog trokuta p o d u d a r a s vie linija koje su katete ili
hipotenuze nastalih trokuta. Uslijed toga dolazi do poremeaja
prirodno odreenih polariteta, to nesumnjivo djeluje tetno
na zdravstveno stanje osobe koja lei pod takvim geopatogenim
utjecajem (slika 42).
146

Ispitujemo li dalje tetnost takvih geopatogenih zraenja,

doi e m o do razliitih rezultata o tetnosti utjecaja na dotinu
osobu, to opet ovisi o osjetljivosti te osobe na g e o p a t o g e n o
zraenje, o t o m e koji su vitalni organi te osobe bili pod
utjecajem tetnoga zraenja i k a k o je dugo ta osoba spavala na
t o m e mjestu. Isto se t a k o tetnost geopatogenog zraenja
poveava ako je ta osoba bila istovremeno izloena tetnom
zraenju p o d z e m n o g vodenog toka ili tetnom utjecaju elektro
tehnikih ureaja. Sve se to moe provjeriti na kutomjeru:
kolika je tetnost pojedine zone na tu osobu u postotku i kojim
je sve zraenjima ta osoba bila izloena.

Prikaz osobe i djelovanja

tetnih zemaljskih (geopatogenih)
zraenja
Na ovoj je snimci (slika 43) prikazano k a k o geopatogena
zraenja djeluju na snimljenu osobu dok spava. Linije zraenja
ocrtavaju etiri pravokutna istokrana trokuta A B C - A D E E G H - C F H . Linije koje oznaavaju visine tih trokuta dijele
ih na dva j e d n a k a trokuta, te ujedno postaju katete drugih
manjih trokuta i tako dolazi do promjene polariteta tih linija,
to tetno djeluje na zdravstveno stanje osobe. U ovom se
sluaju vidi da se dijelovi tih istokranih pravokutnih trokuta
sijeku u toki E i tu je tetnost 1 0 0 % . Na dijelu tijela gdje se
nalazi ta toka nastaju zdravstvene smetnje. tetnost u zoni
koju ine Unije V, u visini trokuta A B C i linija V 3 koja ini
visinu istokranog pravokutnog trokuta E G H iznosi 9 0 % . I
uski pojas linija C-F, koje se nalaze jedna kraj druge, stvaraju
zonu tetnosti 45 %. Na drugim dijelovima tijela koji su izloeni
nekim vrstama geopatogenih zraenja (na prikazu se vidi da su
to mjesta i nekoliko puta iskriana), tetnost je 1 5 - 4 5 % . O s o b a
je imala velike zdravstvene smetnje: visok tlak koji nije bilo
mogue niim svesti na n o r m a l u , kardiovaskularne smetnje,
lou krvnu sliku, bolove u lijevoj ruci.
148

Ovo je prikaz (slika 44) djelovanja tetnog zemaljskog

zraenja na osobu sa zdravstvenim t e g o b a m a : nemiran san.
buenje s u m o r o m i glavoboljom, smetnje s oima, benigna
cista na lijevoj dojci. K a k o se nou esto budila, mijenjala je
poloaj tijela na leaju i tada bi glavobolja popustila, ali su
noge trnule i bile h l a d n e .
Na snimci je prikazano kako linije geopatogenog zraenja
ine dva istokrana pravokutna trokuta A B C i D E F , iji se vrh
sijee na hipotenuzi trokuta A B C . Linije geopatogenog zrae
nja V! i V 2 , koje predstavljaju visinu ovih t r o k u t a , ine zonu
stopostotne tetnosti.
Ova snimka (slika 45) predstavlja lijep primjer gdje linije
geopato-genog zraenja ine dva jednaka istokrana pravo
kutna trokuta.
G e o p a t o g e n a linija V,, s kojom se podudaraju tri linije
geopatogenog zraenja, ini visinu obaju t r o k u t a , razdvajajui
ih na dva manja i nekoliko jo manjih trokuta u n u t a r njih.
Na snimci se jasno vidi koliko je koji dio tijela i kojim
geopatogenim zraenjima izloen. tetnost zraenja najvea je
u kvadratu linija o k o toke F, kroz koju prolaze tri geopatogene
linije, i to 1 0 0 % . Ta je toka na tijelu bila uzrok smetnjama
snimljene osobe. Na t o m e je mjestu nastala vrlo aktivna fistula,
pojavile su se smetnje na bubrezima, kardiovaskularni p o r e m e
aji, neurovegetativne smetnje i bolovi u r u k a m a .
Linije geopatogenog zraenja ine na ovoj snimci (slika
46) veliki istokrani pravokutni trokut A B C . Linija geopatoge
nog zraenja V, ini visinu t r o k u t a A B C , kao i katetu dvaju
manjih t r o k u t a B C D i A D C . U toki D, gdje se sijeku tri linije
geopatogenog zraenja s hipotenuzom trokuta A B C , tetnost
je geopatogenog zraenja 9 5 % . U zonama naznaenim kosim
crtama tetnost je geopatogenog zraenja 4 0 % , a u drugim
z o n a m a koje su pod djelovanjem geopatogenog zraenja,
tetnost je izmeu 1 0 - 2 0 % . Osoba pod tim utjecajem ima
bolove u kimi i bolne deformacije ruku i nogu.

150

Radiestezijski prikaz ponovnog

uspostavljanja prirodnog magnetskog
strujanja u bolesnom organizmu
U poglavlju o blagotvornom djelovanju vode na ljudski
organizam, navela sam nekoliko primjera nevjerojatno brzog
otklanjanja povreda zadobivenih p a d o m , udarcem ili kakvim
drugim fizikim oteenjem.
Istraujui detaljnije taj fenomen, dola sam do zauuju
ih otkria. O d a v n o je p o z n a t o u radiesteziji da se pratei
viskom strujanje u organizmu moe otkriti oboljelo mjesto na
tijelu ili oteenje u organizmu. Nitko se, m e u t i m , nije
pozabavio time da utvrdi to se zapravo dogaa u organizmu
k a d a pokuavamo p o n o v n o uspostaviti prekinuto strujanje.
U svojim ispitivanjima izradila sam na desetke teleradiestezijskih snimaka bolesnih osoba i uspostavila prekinuto strujanje
u dodiru snimka-voda-radiestezist-visak. Najvee sam iznena
enje doivjela kad mi je visak poeo pokazivati koje krugove
m o r a m u dodiru s vodom tretirati. N o , kad su se n a k o n
nekoliko d a n a rada na snimci osobe krugovi i linije poeli
povezivati, bilo je to za m e n e udesno otkrie. To povezivanje,
na prvi pogled bez ikakva r e d a , poelo je najednom pokazivati
pravu geometrijsku simetriju i zakonitost. Imala sam osjeaj
k a o da mi n e t k o s druge strane papira osvjetljava bijele
kruie, koje je zatim i visak registrirao. To mi se dogaa esto
u toku rada na traenju mjesta prekida strujanja. O k r e t a l a sam
papir da nije sluajno ostao nacrtan kakav krui s druge strane
papira, pa se t r a n s p a r e n t n o ocrtava kroz papir. M e u t i m , na
drugoj strani nije bilo nikakvih kruia. Sve me se to neobino
dojmilo, jer sam dosad uvijek sve samo osjeala, a nikada
viala.
Nisam nigdje naila na primjere takva uspostavljanja
prirodnog strujanja u organizmu i to me posebno ispunjava
p o n o s o m , ne zbog toga to sam prva proniknula u dio nepozntih
sfera ljudskog organizma, ve u prvom redu stoga to sam
otkrila nov nain pruanja vrlo djelotvorne pomoi zdravstveno
ugroenim ljudima.
154

K a o i sve to sam dosad nesebino iznosila na korist svima,

tako u p o d r o b n o opisati i ovo svoje otkrie te nain rada, k a k o
bi se njime mogli koristiti oni koji za to imaju sposobnosti.
Dobivi sve p o t r e b n e p o d a t k e i privolu osobe sa zdravstve
nim t e g o b a m a , snimila sam je na d o b r o polariziranom papiru.
Postavila sam sebi ovaj z a d a t a k : K I S U K I U D O , elim otkloniti
uzrok zdravstvenih smetnja kod dotine osobe.
Visak mi je svojim kretanjem naznaivao na dijelovima
tijela kruie i linije koje su slobodno stajale ili su povezivale
kruie. Kad sam spajajui te kruie kako me usmjeravao
visak napravila spoj j e d n o s t r u k o m crtom, visak nije vie reagi
r a o . Nisam to sebi znala protumaiti. N o , im sam, sasvim
instinktivno, povukla jo j e d n u usporednu spojnu crtu, visak je
o d m a h reagirao. Ponovila sam to nekoliko puta i reakcija je
uvijek bila ista.
im bi mi visak oznaio neki krui ili crtu, odmah bih
uspostavila vezu s tim kruiem-crtom, i to izravno, stavivi na
krui-crtu kaiprst lijeve ruke ili vrh grafitne olovke, drugi prst
lijeve ruke d o v e d e m u dodir s vodom na radiestezijskoj snimci
rijeke Save kod Z a g r e b a , a u desnoj ruci drim visak. Visak bi
se tada o k r e t a o , a kad je strujanje ponovno uspostavljeno,
visak bi, p r e m a mojoj konvenciji, stao. Za k o n t a k t s vodom, u
novije vrijeme upotrebljavam svoju teleradiestezijsku snimku
Save kod Z a g r e b a (o t o m e podrobnije u poglavlju Najnovija
otkria). A k o sluajno pogreno naznaim krui-crticu, visak
n e reagira.
U daljnjim ispitivanjima, na snimkama osoba kod kojih
sam dobila vie kruia i crta, zapazila sam da se njihovo
m e u s o b n o spajanje ipak odvija nekim pravilnim r e d o m . Za
nimljivo je da se to spajanje kod razliitih osoba ne odvija istim
redoslijedom, p r e m d a o n e imaju identine zdravstvene tegobe.
To ovisi o vrsti i stupnju oteenja i o mjestu prekida strujanja
u organizmu.
Kad su mi se na snimci prednjeg dijela tijela na prekide
uzdu naznaivali kruii, drala sam da oni predstavljaju
akre \ p r e m d a je kruia bilo vie nego to na tom dijelu tijela
akre su loke kojima protjee energija u ovjeku.

155

ima akri. Pozvala sam u p o m o visak: K I S U K I U D O , oznauju

li ovi kruii a k r e ? O d g o v o r je bio negativan. Isto sam tako
radiestezijski utvrdila da linije koje dobivam ne oznaavaju
meridijane.
N a p o k o n sam uspjela doi do pravog objanjenja: kruii
naznauju centre zastoja strujanja u organizmu, a linije izvore
zastoja.
U primjerima koji slijede, snimke osoba nisu autentine,
ve je to samo prikaz najeeg redoslijeda oznaavanja mjesta
na kojima je trebalo uspostaviti strujanje u organizmu.
Kod takvih ete ispitivanja zapaziti da se centri zastoja
strujanja p o d j e d n a k o pojavljuju i na prednjoj i na stranjoj
strani snimke tijela ispitanika. Z a t o treba p o m n o paziti na
kretanje viska. K a d a se visak nakon oznaavanja centara
zastoja usmjeri izvan snimke, tada treba prijei na snimku
stranje strane tijela. Kad i na toj strani visak zavri s oznaava
njem centara, te se p o n o v n o usmjeri izvan snimke, valja opet
prijei na snimku prednje strane tijela. I t a k o naizmjence, sve
dok visak ne prestane reagirati.

156

Na snimci prednje i stranje

strane tijela vide se naznake
centara zastoja strujanja koji
nisu meusobno povezani. To
je prvi dan ispitivanja (slike 47 i
48).

157

Drugog dana ispitivanja pred

nja strana ve pokazuje nove
centre i njihovo meusobno spa
janje linijama izvora zaustavi je-

158

nog strujanja, ali bez nekog re

doslijeda. Tako je i na stranjoj
strani, gdje su linije osobito na
znaene u nogama (slike 49 i
50).

linija mora odmah tretirati kon

taktom voda - radiestezist - vi
sak, jer se inae ne moe uspo
staviti strujanje u organizmu
(slike 51 i 52).

Na snimkama treeg dana

centri i linije su sve brojniji,
osobito na prednjoj strani tijela.
Ponovno napominjem da se
svaki novi naznaeni centar ili

159

Na ovoj se snimci (slike 53 i

54) prednje strane tijela lijepo
vidi kako je djelomino uspo
stavljeno strujanje u lijevoj nozi
s dvije sredinje toke, a neko
liko novih centara naznaeno je
na gornjem dijelu tijela. Na
stranjoj strani gotovo da i nema

160

promjena. Doivjela sam neko

liko puta da je visak kod strane
tijela na kojoj nije bilo oitijih
promjena, oznaavao ponovno
neke od postojeih centara i lini
ja, koje sam morala iznova treti
rati kao da se pojavljuju prvi
put.

Ovdje je uoljivo (slike 55 i

56) kako se linije izvora zastoja
sve vie povezuju s centrima i
tako se postepeno ponovno us
postavlja prirodno strujanje u
nogama, dok na gornjem dijelu
tijela linije povezuju ostale cen
tre s ve uspostavljenom vezom

centralnih toaka. Na stranjoj

strani, pak, linije izvora zastoja
sve vie se povezuju s centrima
u nogama i sa sredinjim dijelom
tijela. Naznaena su i dva centra
kod pregiba ruku u ramenima.
Sve ove promjene nastale su u
dvanaest dana.

Nakon etrnaestog (slike 57 i

58) dana ve je vidljivo uspo
stavljanje strujanja u gornjem i
donjem dijelu tijela, s neznat
nim prekidima. Isto je tako us
postavljeno i djelomino struja
nje u rukama. Istovremeno je
na stranjoj strani uspostavljeno
strujanje u nogama i djelomino
s gornjim dijelom tijela, a preko
ve otprije naznaenih centara

162

u pregibu ruku u ramenima us

postavlja se strujanje u objema
rukama.
Moram napomenuti i upozo
riti na jednu pojavu koju sam
zapazila u toku istraivanja.
Ima, naime, dana kad se na
snimkama ne moe nita raditi,
a to se obino dogaa kad snim
ljena osoba uzima lijekove za
smirenje.

Na ovom prikazu (slike 59 i

60) posljednjeg dana tretmana
vidi se kako je u potpunosti
ponovno uspostavljeno prirodno
strujanje u organizmu na obje
strane tijela. Takav tretman
moe potrajati i do mjesec dana,
ukoliko je strujanje u organizmu
bilo dugotrajno prekinuto i ako
je poremeaj bio gotovo u cije
lom organizmu, kao to je prika
zano na ovim snimkama. Po
trebno je mnogo strpljenja i
rada da se svi centri spoje i
tretman u potpunosti uspije.
Zbog tako dugotrajnog rada na
snimkama osoba potrebno je
dobro se zatititi da zdravstvene
tegobe s tretirane osobe ne bi
prele na radiestezista.

Uspjeh i trajanje ovoga tret

mana ovisi prvenstveno o tome
je li tretirana osoba pod utjeca
jem tetnih zraenja ili u zatie
nom prostoru. U velikoj mjeri
uspjeh tretmana ovisi i o samoj
tretiranoj osobi. Ukoliko osoba
u potpunosti, fiziki i psihiki,
sudjeluje u tretmanu, prielj
kuje i bori se za njegov uspjeh,
ishod takva postupka bit e vrlo
dobar. Meutim, ako je u pod
svijesti prisutan otpor ili i naj
manja sumnja u uspjean za
vretak cijeloga pothvata, onda
ne treba oekivati velike rezulta
te. Jer, neki se ljudi naue i
suive sa svojim zdravstvenim
tegobama da podsvjesno ne pri
eljkuju nikakve promjene.

E v o i nekoliko stvarnih sni

m a k a osoba sa zastojem prirod
nog strujanja u organizmu.
O v a je osoba (slike 61 i 62)
imala bolove u p e t a m a . Najprije
su bili naznaeni centri zaustav-

164

ljenog strujanja u objema noga

ma. N a k o n toga su linije izvora
zastoja spojile te c e n t r e , i to
gotovo identino na obje noge,
s prednje i stranje strane (slike
63 i 64).

njanja tegoba u petama trajao

je est dana. Centri i linije ras
p o r e e n i su u takvoj geometijskoj pravilnosti, kao da su na
mjerno tako izraeni. A zapravo
je sve to uinilo kretanje viska
na moj zadatak: Neka se ot
klone bolovi u p e t a m a !

Raspored centara i linija p o

kazuje savreno pravilan raspo
red. Na prednjoj se strani centri
nalaze u samom predjelu struka,
stoga savjetujem mukarcima da
ne nose r e m e n u samom struku
i da ga ne steu prejako. To
vrijedi i za ene koje nose hulahup arape. Ovaj tretman otkla

165

Na ovim je snimkama prika

z a n a iznenadna pojava bolova u
t r b u h u , munine i malaksalosti.
Takve se zdravstvene tegobe
mogu redovitim t r e t m a n o m ot
kloniti za 1 do 3 dana (slike 65 i
66).

nastavila tretman uspostavljanja

zaustavljenog strujanja. R a n a je
zacijelila a oteklina nestala. P o
klopimo li ove snimke j e d n u
p r e k o druge, zapazit emo kako
se savreno podudaraju nazna
eni centri na prednjoj i stra
njoj strani tijela.

Ovo su snimke (slike 67 i 68)

osobe koja je pala niz hridine i
bolno ozlijedila lijevu stranu ti
jela, osobito ruku i nogu. Prvi
d a n , n e p o s r e d n o poslije nesree
primijenila sam akupresuru i
t r e t m a n kontakta s vodom.
Snimku sam nainila drugi d a n i
u toku nekoliko sljedeih dana

767

FT;

Tretiranje osobe (slike 69 i

70) koja je padom povrijedila
desnu ruku trajalo je etrnaest
d a n a , ali je ve nakon nekoliko
d a n a nestalo smetnji u cijeloj
aci. I ovdje je uoljiv savreno
simetrian i p o d u d a r a n raspored
centara zastoja strujanja na
prednjoj i stranjoj strani tijela.
Zanimljivo je kako se na snimci
stranje strane sve spojilo s jed
nim centrom na lijevoj strani
tijela.
Na ovim stvarnim snimkama
moe se utvrditi polaritet osoba.

a time i njihov spol. e n s k e e

osobe na snimci prednje strane
tijela pokazivati polaritet minus
( ), a muke plus ( + ), dok e
na stranjoj strani polaritet biti
suprotan (ene + , mukarci
). Isto se tako mijenja i pola
ritet dijelova tijela. O s o b a koja
ima na desnoj prednjoj strani
tijela polaritet minus ( - ) , n a
desnoj stranjoj strani imat e
plus ( + ), dok e bone strane
du tijela, lijevo i d e s n o , pokazi
vati polaritet nulu (0).

O v e snimke (slike 71 i 72)

prikazuju osmi dan tretmana
osobe s oteklinama na donjem
dijelu noge (bolovi u zglobovi

m a , oteano hodanje) i poste

p e n o uspostavljanje strujanja.
Snimci prikazuju prednji i stra
nji dio desne noge.

N a k o n osamnaest dana ve su
spojeni gotovo svi centri s izvo
rima
zaustavljenog strujanja,
osobito u gornjem dijelu noge,
dokle je t r e t m a n raen (slike 73
i 74).

Snimke prikazuju stanje po

sljednjeg dana t r e t m a n a na tom
dijelu noge (slike 75 i 76).
Cijeli je t r e t m a n trajao mje
sec d a n a , nakon ega su otekline
nestale i bolovi prestali.

NAJNOVIJA
OTKRIA

Odnos Curry-Hartmannove i
Reinhardt-Schneiderove mree

Nitko od autora koji su pisali 6 tim mreama nije na veoj

povrini prikazao njihov meusobni o d n o s , pa su zato sve
pretpostavke i zakljuci nesigurni, netoni, proizvoljni i nedore
eni.
Na mojem prikazu (slika 77) tih mrea obuhvaen je vrlo
irok pojas i postalo je vidljivo o n o to dosad nije bilo poznato,
tako da se mogu ispitivati brojna sjecita svih mrea, to donosi
i nove spoznaje o geopatogenim vorovima, od kojih su neki
vrlo tetni, neki vie ili manje tetni, a neki uope nisu tetni.
P r e m a mojem .ispitivanju Curryjeve i H a r t m a n n o v e linije
se sijeku, bez iznimke, pod kutom od 90 a razmak Curryjevih
linija je 3,5 m sjeverozapad-jugoistok, sjeveroistok-jugozapad,
sa z o n o m od 50 cm.
Sada je t a k o e r utvreno da se Curryjevi vorovi sijeku s
H a r t m a n n o v i m u svakom etvrtom H a r t m a n n o v o m voru, i
nei veliki etverokut A B C D , koji je H a r t m a n n o v o m linijom
zapad-istok podijeljen na dva j e d n a k a istokrana pravokutna
t r o k u t a , i to A B D i B C D , tako da BD postaje hipotenuzom tih
dvaju t r o k u t a . Razdijelimo li taj etverokut A B C D po Har
tmannovoj liniji sjever-jug, dobit emo jo dva istokrana
pravokutna trokuta A B C i A C D , a H a r t m a n n o v a linija AC
postaje hipotenuzom tih trokuta. A k o pak etverokut A B C D
razdijelimo H a r t m a n n o v i m linijama sjever-jug i zapad-istok,
dobit e m o etiri istokrana pravokutna trokuta A B E - B C E i
C D E - A D E , ime katete nastalih novih trokuta postaju hipote
nuzom prijanjih trokuta. Vrhovi etverokuta A i C predstav
ljaju sjecita Curryjeva i H a r t m a n n o v a vora na H a r t m a n n o v o j
liniji sjever-jug. Izmeu tih dvaju sjecita nalazi se sedam
H a r t m a n n o v i h vorova. Vrhovi pravokuta A i C su 5 0 % tetni.
I vrhovi etverokuta B i D predstavljaju sjecita Curryjeva i
H a r t m a n n o v a vora na H a r t m a n n o v o j liniji istok-zapad. Iz
m e u njih se nalazi pet H a r t m a n n o v i h vorova. Svaki drugi
175

H a r t m a n n o v vor na toj liniji sijee se s Curryjevim vorom,

t a k o da na toj liniji imamo etiri sjecita Curryjevih i H a r t m a n novih vorova. tetnost je vorova B i D 5 0 % , a ostalih dvaju
25%.
U opisivanju Reinhardt-Schneiderove mree autori se me
u s o b n o razilaze. Neki navode da se ona uglavnom p o d u d a r a s
H a r t m a n n o v o m , a neki s Curryjevom mreom. To me potak
nulo da ispitam stvarni o d n o s Reinhardt-Schneiderove p r e m a
H a r t m a n n o v o j i Curryjevoj mrei. Utvrdila sam da linije
Reinhardt-Schneiderove mree teku u smjeru Curryjeve. Raz
m a k linija Reinhardt-Schneiderove mree iznosi 5,5 m sjeverozapa-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad, dok je zona linija 50
cm. Time se samo dva smjera linija Reinhardt-Schneiderove
mree podudaraju s linijama Curryjeve. U prikazu odnosa
Curryjeve i H a r t m a n n o v e mree sadran je i odnos R e i n h a r d t Schneiderove mree p r e m a Curryjevoj i H a r t m a n n o v o j .
Kako je prikazano, u etverokutu A B C D nalazi se devet
sjecita Reinhardt-Schneiderovih s Curryjevim vorovima, est
sjecita Curryjevih i H a r t m a n n o v i h vorova, a samo pet sjecita
Reinhardt-Schneiderovih vorova s H a r t m a n n o v i m .
U etverokutu A B C D nalazi se devet kvadrata Curryjeve
i samo etiri kvadrata Reinhardt-Schneiderove mree. Sljedei
skup kvadrata Reinhardt-Schneiderove mree E F G H uope se
ne poklapa s Curryjevom m r e o m , ali je odnos prema H a r t m a n
novoj mrei isti. D a k l e , samo se svaki drugi skup kvadrata
Reinhardt-Schneiderove mree p o d u d a r a s Curryjevom.

176

Zato umiru ume

Istraivanja i zapaanja o novim svemirskim zraenjima,
koja sam oznaila iframa 215 i 225, navela su me na pomisao
da nisu moda ta zraenja uzrok ugibanja uma. Imala sam
toan p o d a t a k samo za j e d a n crnogorini nasad u dijelu p a r k a
n e d a l e k o Z a g r e b a . Ispitala sam teleradiestezijski lokaciju i
ustanovila prisutnost zraenja 225. To zraenje je pojaavalo
tetnost geopatogenog zraenja, i to na podruju zasienom
naslagama eljezne r u d e . Uslijed svih tih negativnih utjecaja
crnogorina stabla su promijenila svoj prirodni polaritet.
Kada sam nastavila ispitivanja o toj ekolokoj katastrofi,
dobila sam vrlo zanimljive p o d a t k e . Napominjem da bi ti
podaci, dobiveni teleradiestezijski, moda mogli biti uzrok
odumiranju crnogorinih uma, naroito jela.
Na podrujima djelovanja geopatogenih zraenja uslijed
djelovanja zraenja tehnikih dostignua, poveava se tetnost.
Djelovanjem svemirskog zraenja 225 ta tetnost se p r o s t o r n o
jo poveava i nastaje poremeaj u magnetskom polju toga
podruja, to izaziva pulsiraj ue valovito zraenje razliitih
naboja. To djeluje na promjenu polariteta j e d n o g dijela crno
gorinih stabala sa spojenim iglicama (jela). U iglicama se
mijenjaju naboji, to unitava sok u svakoj stanici iglica i tako
dolazi do umiranja tih stabala. Postavlja se pitanje bi li se
zatitom takvog podruja od tetnosti zraenja mogla sprijeiti
ekoloka katastrofa.

tetnog zraenja p o d z e m n o g v o d e n o g t o k a , tehnikih postroje

nja i radioaktivnih zraenja (ifra 245), ali i novog svemirskog
zraenja 225. U prostoru sam dobila pojaana geopatogena
zraenja s pet istokranih pravokutnih trokuta. Kad sam bloki
rala utjecaj tetnog zraenja 225, dobila sam samo jedan
t r o k u t . Postavila sam tada pitanje ne djeluje li ovo pojaano
g e o p a t o g e n o zraenje na razmnoavanje bakterija koje su se
pojavile u ureajima za klimatizaciju? (Te su bakterije uzro
kom legionarske bolesti.) Dobila sam potvrdan odgovor.
N e d u g o zatim nastala je panika na m a k a r s k o m primorju,
kad je primijeeno da su u j e d n o m hotelu oboljeli neki strani
turisti i da simptomi njihove bolesti podsjeaju na legionar
sku. O d m a h sam teleradiestezijski snimila hotel i otkrila
prisutnost zraenja 225.

Cvjetanje mora

Ispitivanje u vezi s novim svemirskim zraenjem 225

p o n u k a l o me da provjerim p o d kakvim se utjecajima nalazi
londonska zgrada B B C (glavna britanska radio-stanica) u kojoj
se pojavila takozvana legionarska bolest. Osobito me privukla
novinska vijest da su od te zagonetne bolesti oboljeli ne samo
namjetenici u zgradi B B C nego i stanari okolnih zgrada.
Teleradiestezijski sam snimila zgradu i utvrdila postojanje

Zanimljivo je da sam i na mjestima gdje se u nas pojavilo

n e u g o d n o cvjetanje mora t a k o e r zapazila novo svemirsko
zraenje 225. I sama sam, davno prije rata, bila svjedok
cvjetanja m o r a , ali to su bile sitne alge koje su se poslije
kupanja mogle lako odstraniti s tijela v o d o m , dok ovo cvjetanje
m o r a ostavlja na tijelu tragove pravog zagaenja koje se jedva
odstranjuje s tijela dugotrajnim tuiranjem. Vrlo je lako mo
gue da svemirsko zraenje 225 ima veliki utjecaj na pojavu
cvjetanja m o r a . Zagaenost m o r a kemijskim sredstvima koja
je svake godine vea, navodi se k a o glavni uzrok toj pojavi.
Cvjetanje m o r a pojavljuje se u razliitim vremenskim razdob
ljima na pojedinim mjestima. P r e m a t o m e m o r a postojati j o
neki uzrok.
Teleradiestezijskom detekcijom ustanovila sam da u Ja
d r a n s k o m moru postoje tetne zone koje se p r e m a intenzitetu
tetnosti svemirskog zraenja 225 prostorno poveavaju kao i
njihova tetnost. Pod tim okolnostima dolazi do poremetnje
prirodne ravnotee u moru na tim lokacijama. Mijenja se
polaritet dna m o r a , samog m o r a , algi kao i polaritet atmosfere.

178

179

Legionarska bolest

Alge bujaju, raspadaju se u e n o r m n i m koliinama i sa esticama

kemijskih zagaenja tvore sluz koja se die p r e m a povrini
mora i stvara zagaeni sloj zvan cvjetanje m o r a . T a k v o m
p o r e m e t n j o m prirodne ravnotee dolazi do ugroenosti ivota
riba i svih morskih ivih organizama.
Teleradiestezijskim ispitivanjem ustanovila sam da kod
prestanka djelovanja svemirskih zraenja 225 dno m o r a , m o r e ,
kao i alge i ostali ivi organizmi dobivaju svoj prirodni polaritet.
Tovari koje nastaju prirodnim procesom raspadanja, taloe se
na dnu mora i svojom prisutnou utjeu na normalan ivot u
moru.
Prema ispitivanjima koja sam obavila prole godine, zati
t o m Jadranskog mora od djelovanja tetnosti toga zraenja
vjerojatno bi se mogla izbjei ta ekoloka katastrofa. M o d a je
zato 1989. godine, prema podacima javnih glasila, m o r e bilo
isto i neobino bistro, kao i 1990. godine. Dobila sam potvrdan
odgovor.

Djelovanje Mjeseca na ljudski

organizam
U dokolici sam j e d n e ljetne veeri promatrala na Mjesec
i razmiljala kako je njegova bljedoa i odbojnost ledenog sjaja
mogla privui mnoge pjesnike da tom planetu posvete svoje
najljepe stihove, umjesto da ljepotu i njenost ljubavi zaodjenu toplim milovanjem sunanih zraka. Moda je na njih u
trenucima n a d a h n u a djelovala magina mo Mjeseca. K a k o
uvijek imam uza se svoj radiestezijski pribor, poigrala sam se
viskom da provjerim hoe li mjeseina djelovati na promjenu
moga polariteta. Na svoje veliko iznenaenje, otkrila sam da
mi se promijenio polaritet. Uklonila sam se s mjeseine i n a k o n
nekoliko t r e n u t a k a ponovno provjerila svoj polaritet stojei u
prostoriji izvan domaaja mjeseine. Z a u d o , polaritet je sada
bio n o r m a l a n . Provjerila sam to na drugima i dobila iste
rezultate. Kada sam tu provjeru ponovila nakon tjedan d a n a .
180

ustanovila sam da se polaritet ispitivanih osoba promijenio, i to

po d a n u i po noi. Najprije se promijenio u neutralno ( ! ) , a
drugi dan u nulu (0). bila je posljednja etvrt mjeseeve
mijene. N a k o n dva dana ustanovila sam da nam se vratio
normalni polaritet: ene - minus ( - ), mukarci - plus ( + ).
Na nebu je sjajio Mjesec u svoj svojoj punoi. Priekala sam
sljedeu Mjeseevu mijenu i utvrdila da se polaritet u osoba
mijenja samo posljednja dva dana posljednje Mjeseeve etvrti.
Utvrdila sam daljnjim ispitivanjima da u ta dva dana
posljednje Mjeseeve etvrti dolazi do znatnih promjena u
ljudskom organizmu. O d a v n o je poznato da postoje ljudi
osjetljivi na vremenske promjene ( m e t e o r o p a t i ) i na snagu
Mjeseca (lunopati). Kod m e t e o r o p a t a mijenja se takoer pola
ritet, ali uzrok t o m e nije djelovanje Mjeseca, nego djelovanje
tetnih naboja koji nastaju u atmosferi i uzrokuju vremenske
p r o m j e n e . Kada doe u atmosferi do p r i r o d n e ravnotee,
polaritet osobe se mijenja u normalni polaritet, i ona se d o b r o
osjea. Zdravstvene smetnje kod lunopata redovito se javljaju
dan-dva prije vremenske p r o m j e n e , odnosno prije punoga
Mjeseca. ini se da tu na ljudski organizam djeluju j e d n a k e
sile.
M e u t i m , nitko nije dosad utvrdio da te sile imaju isto
takvo negativno djelovanje na vodu. Provjeravala sam vodu u
tim razdobljima. I voda je mijenjala svoje svojstvo. Prije
nastupa tih promjena voda je pokazivala da je zdrava za pie.
U toku promjena voda je n a j e d n o m poela pokazivati na
kutomjeru velike p r o m j e n e . ifra me zaprepastila: voda je
pokazivala radioaktivnst (245). Konzumiranje takve vode iza
ziva poremeaje u organizmu, koji se najee oituju muni
n o m , bolovima u predjelu probavnih organa, povraanjem i
nemoi. Ulila sam radioaktivnu vodu u au. Visak je pokazivao
radioaktivnost. Z a t i m sam odzraila instalaciju tako da sam
pustila mlaz i lijevu ruku stavila na slavinu, postavivi z a d a t a k :
neka voda prestane biti r a d i o a k t i v n a ! U desnoj sam ruci drala
visak koji se, dok je voda tekla, k r e t a o zrakasto, to je znak
radioaktivnosti. Kad je visak stao, cijela vodovodna instalacija
u kui, a m o d a i dalje, bila je odzraena. Ulila sam vodu
p o n o v n o au i ona vie nije bila radioaktivna.
181

U tim se ispitivanjima polaritet nije kod svih osoba

mijenjao istodobno. Kod nekih je ak najprije prelazio u
n e u t r a l n o ( ! ) , pa tek p o t o m u nulu (0). im je to razdoblje
utjecaja prolo, svima se vraao pravi polaritet. A i voda,
n a s t u p o m najavljenih vremenskih promjena ili p u n o g Mjeseca,
prestajala je biti radioaktivnom (i bez odzraivanja).

Novi naini pranjenja

esto se dogaalo da nisam mogla prazniti osobe kojima
je to bilo nuno p o t r e b n o . Bile su teko bolesne ili n e p o k r e t n e ,
pa nisu mogle doi do vode. Isto je bilo i s malom djecom,
novoroenadi. A ponajvie kad nisam mogla doi u k o n t a k t s
tekuom vodom.
Razmiljala sam dugo k a k o da izvedem pranjenje, a da
ne pomiem osobe koje moraju mirovati ili koje ne smiju
stavljati ruku pod vodu, o d n o s n o kako da praznim osobe bez
tekue vode. I nadola sam na to da na d o b r o polariziranom
papiru teleradiestezijski snimim rijeku Savu kod Z a g r e b a , na
isti nain kao kad snimam stan. Ta snimka (slika 78) slui da
o s o b a koju treba prazniti stavi kaiprst lijeve ruke u Savu.
Uinak je isti kao da je drala ruku pod v o d o m .

182

Istraujui dalje nove mogunosti pranjenja bez izravnog

dodira osobe i vode iskuala sam to na teleradiestezijskoj
snimci osobe (slike 79 i 80). Na d o b r o polariziranom papiru
napie se ime i prezime osobe, povue se na gornjem dijelu
papira crta, kao oznaka do koje e dopirati tjeme snimljene
o s o b e , a visak e svojim kretanjem p r e m a dolje naznaiti toke
na glavi, vratu, trupu i udovima. Dobivi te n a z n a k e , oblikuje
se ljudski lik. Z a t i m se odredi spol osobe ( - + ) i ucrtaju oi,

nos, usta, ui, kosa. P o m o u viska i kutomjera provjeri se

postotak tetnog naboja te osobe. Snimku se zatim dovede u
k o n t a k t s vodom (umivaonik, sudoper ili teleradiestezijska
snimka Save) i zapone pranjenje, sve dotle d o k osoba nije
sasvim osloboena tetnog naboja, to e nam najprije pokazati
visak, a provjerit emo to i na kutomjeru.
Budui da se bavim i a k u p r e s u r o m , istraivala sam postoje
li na tijelu toke koje bi omoguile bre i djelotvornije
pranjenje. Prvu sam toku nala na vrhu usne koljke, drugu
na m a l o m uleknuu iza uha gdje se sastaju tjemena i sljepoona
kost, a trea je u udubini izmeu kljune kosti i kosti r a m e n o g
obrua. Toke se nalaze s obje strane tijela. Svakoj osobi
odgovara samo j e d n a od tih toaka. Najprije se viskom odredi
koja od tih toaka i na kojoj strani tijela odgovara o d r e e n o j
osobi. Valja odrediti zadatak: Koja od toaka takvog pranje
nja odgovara ovoj osobi?. Z a t i m se prelazi rukom na mjestima
tih toaka. Kad ruka d o e do prave toke, visak e stati, a k a d a
tu toku pritisnemo kaiprstom lijeve r u k e , visak e poeti
kruiti. U b r z a n o pranjenje p o m o u akupresurnih toaka pro
vodi se d a k a k o , u kontaktu s v o d o m .

O radiestezijskoj osjetljivosti

biti 4 5 % , a u tijelu onih najsposobnijih, kao to je bio Stanko

J u r d a n a magnetizam ne bi smio biti manji od 6 0 % . Iznimno
osjetljivi ljudi, kao Mesmer, mogu udvostruiti ili ak utrostru
iti gornju granicu osjetljivosti.
N o , nije k o d radiestezijske sposobnosti u pitanju samo
magnetizam. Presudnu ulogu igra sklad izmeu jedinice radie
stezijske sposobnosti koja se mjeri u rasponu od osrednje
granice (300-350) i gornje granice (1000), i magnetizma u tijelu.
to je taj sklad uravnoteeniji, to e i radiestezijska sposobnost
biti vea. Naprimjer, ako radiestezist ima sposobnost 300-350
jedinica, najpodesniji odnos magnetizma bio bi 20-25%. Spo
sobnosti od 700-750 jedinica odgovara magnetizam od 4 5 % , a
sposobnosti od 1000 jedinica magnetizam od 6 0 % , pa i do
nekoliko stotina posto. Svaki nesklad izmeu tih dviju kompo
nenti utjee bitno na radiestezijsku sposobnost i osjetljivost.
Kod m e n e je ta usklaenost gotovo idealna i vjerujem da je
iskljuivo u t o m e tajna moje maksimalne osjetljivosti na tetna
zraenja.
Naalost, poveani postotak magnetizma u tijelu uzrokuje
kod ljudi i vee zdravstvene smetnje zbog utjecaja tetnih
zraenja, osobito elektromagnetskog. Ja sam to najbolje isku
sila u d o b a tekog bolovanja, kad se jo nisam bavila radieste
zijom. T a d a sam bila bez ikakve zatite izloena tetnim
utjecajima to ih je registrirao moj pojaani magnetizam.

Bavila sam se svojom velikom osjetljivou na tetna

zraenja. Dola sam do zakljuka da bit radiestezijske osjetlji
vosti lei zapravo u magnetizmu ljudskoga tijela. Sjetila sam se
prie o njemakom lijeniku M e s m e r u , koji je svoju udesnu
m o iscjeljivanja povezivao s djelovanjem magneta i magnetizi
rane v o d e , a zapravo se radilo o iznimnoj magnetskoj snazi
njegova tijela, jer je udotvorno djelovanje njegovih magnet
skih kura bilo najefikasnije onda kad ih je on osobno provodio.
Tajna je bila u njegovoj magnetskoj moi ija se snaga nigdje
ne spominje, ali sam se teleradiestezijski vratila u prolost i
uspjela utvrditi da se kretala o k o 3 0 0 % .
Svaki ovjek ima otprilike 5-10% magnetizma u sebi.
Osrednje sposoban radiestezist m o r a o bi imati 20-25% magne
tizma u tijelu. U sposobnih radiestezista, magnetizam bi m o r a o
184

185

Zakljuak
O v o m svojom knjigom htjela sam upoznati itatelje s
mogunostima radiestezije u pomoi pojedincu i cijelom ovje
anstvu. Izloila sam sve rezultate koje sam postigla dugotraj
nim r a d o m , elei te svoje spoznaje prenijeti ljudima koji
imaju p o t r e b n e radiestezijske sposobnosti, kako bi mogli nasta
viti moj r a d .
Moda e n e t k o rei da sam previe opisivala svoje osobne
patnje i spasenje primjenom radiestezije. Mislim da je put koji
sam ja prola najbolja iskustvena potvrda djelotvornosti radie
stezije. Z b o g toga mogu sa sigurnou tvrditi da je sve to sam
opisala ista istina.
to se tie zatite od tetnosti zraenja, a to je moje
najvee dostignue, htjela bih upozoriti da se ta zatita moe
primjenjivati tek n a k o n dugotrajnog rada i uzastopnih temelji
tih provjera.
elja mi je da radiestezija dobije svoje mjesto u svakod
nevnom ivotu i da se njene mogunosti koriste iskljuivo za
dobrobit ovjeanstva.
Autor

Deset radiestezijskih pravila

1. Za rad odrediti mjesto gdje nema utjecaja
tetnih zraenja. Na takvu se mjestu m o r a nalaziti
osoba koju ispitujete.
2. Raditi samo onda kada je na raspolaganju
dovoljno vremena i kada ste o d m o r n i . Svaka brzo
pletost ili umor moe dovesti do pogrenih zakljua
ka.
3. P o t r e b n a je p o t p u n a koncentracija na o n o
to se radi.
4. Ispitivanje obaviti
prekidanja.

u j e d n o m e m a h u , bez

5. Iskljuiti prisutnost drugih osoba i njihov

utjecaj ( K I S U K I U D O ) .
6. O n o to je ispitano danas, provjeriti sutra.
7. Ispitivati osobe ili njihove prostore samo s
njihovim pristankom.
8. Potovati anonimnost osoba.
9. Sva ispitivanja obavljati iskljuivo u okviru
svojih radiestezijskih sposobnosti.
10. Radiestezijom se sluiti samo u pozitivne
svrhe, ne nanositi n i k o m e zlo ili tetu.

186

187

SADRAJ
Predgovor (Pavao Cindri)
Umjesto uvoda
Projekcije prolosti
Zdravstvene tegobe
Vlastiti put do spasenja
Zapaanja o radiesteziji

17
23
29
37
49

OD M E D I J A DO P R E D A V A A
.
55
Pribor kojim se sluim i njegova u p o t r e b a
57
Zatita prilikom rada
63
Koncentracija i vanost preciznosti pitanja i p o d a t a k a .
65
tetna zraenja
69
Pranjenje
78
Zatita od tetnih zraenja
80
Zatita na daljinu ili teleradiestezijska zatita
91
Provjera zatite
98
Utjecaj nakita i ukrasa na ljudski organizam
102
Utjecaj vanjskih signala na pomicanje signala podzem
nih
vodenih tokova
104
Utjecaj snjenih padavina na djelovanje tetnih zrae
nja . .
110
Primjena radiestezije u p r o m e t u
113
V o d a kao znaajan inilac u radiesteziji
115
Z a p a a n j a o tetnom djelovanju nove vrste zraenja
iz svemira
122
Radiestezijsko ispitivanje tetnosti zraenja
od elektrotehnikih ureaja
127
Geometrijski prikaz djelovanja tetnih zemaljskih
(geopatogenih) zraenja n a ljudski organizam
. . . .
143
Prikaz osobe i djelovanja tetnih zemaljskih
(geopatogenih) zraenja
Radiestezijski prikaz p o n o v n o g uspostavljanja prirod
nog
magnetskog strujanja u bolesnom organizmu
189

NAJNOVIJA OTKRIA

173

O d n o s Curry-Hartmannove i Reinhardt-Schneiderove
mree
Z a t o umiru ume
Legionarska bolest
Cvjetanje mora
Djelovanje Mjeseca na ljudski organizam
Novi naini pranjena
O radiestezijskoj osjetljivosti
Zakljuak
Deset radiestezijskih pravila

175
178
178
179
180
182
184
186
187

190