Latinsko ime: Pagellus Erythrinus

Ima vitko, ovalno tijelo. Dosegne duljinu od 60 cm i teinu do 3 kg. Veliki primjerci su rijetki.
Srednja lovna teina mu je oko 0,10 kg. Obitava na pjeskovito-ljuturastom i pjeskovitomuljevitom dnu. ivi u jatima. Lijepe je mesno-ruiasto-crvene boje. Meso mu je kvalitetno,
mekano i vrlo ukusno i dosta se koristi za prehranu stanovnitva.

Cipal, ivo
Latinsko ime: Mugil cephalus

Od 6 vrsta cipala najpoznatiji i najrasprostranjeniji je cipal bata. Naraste do 75 cm duljine i

dosegne teinu od 6 kg. Srednja lovna teina mu je oko 0,30 kg. Nalazi se uzdu itave
jadranske obale, ali najee obitava na uima rijeka, rjeica i u jezerima koja su povezana s
morem. Uestalo se zadrava nad muljevitim pliacima. ivi u manjim jatima, a kad nastupa
mrijetenje skuplja se u velika jata. Lovi se u dosta velikim koliinama, meso mu je vrlo
ukusno, bijelo, mekano, polumasno sa rijetkim mekanim kostima. Najbolji je peen na aru

(gradele). Dosta ljudi ga ne cijeni jer se voli zadravati u lukama i u blizini kanalizacijskih
ispusta. Unato tome cipal ulovljen u istoj vodi vrlo je ukusna i lagana hrana.

Fratar, Baraj
Latinsko ime: Diplodus vulgaris

Jo jedan pripadnik obitelji ljuskavki. Naraste do 40 cm duljine a dostigne teinu do 1,30 kg.
Srednja lovna teina mu je oko 0,05-0,10 kg. Hrani se na pjeskovitom i muljevitom dnu i
ponekad se skuplja u manja jata. Meso mu je vrlo ukusno i jako je traen, pogotovo vei
primjerci. Priprema se peen, pren ili kuhan.

Grdobina, Ropo
Latinsko ime: Lophius Iscatorius

Pripada obitelji grdobinki-nogatica (Lophiidae). Naraste do 200 cm duljine, dosegne teinu do

preko 40 kg. Tijelo joj je nezgrapno, bez ljusaka sa izrazito velikom i spljotenom glavom
koja ima jaki usni otvor sa izduljenom donjom eljusti. eljusti su joj ispunjene iglastim
zubima. ivi na pjeskovitom i muljevitom dnu. Manje je brojano zastupljena od njene srodne
vrste grdobine utke koja dosegne 70 cm duljine i teinu od 8 kg, a srednja lovna teina joj je
0,50 kg. Plijen vreba pritajena na morskom dnu, u koji se nerijetko i ukopa, a kao mamac
koristi ticalo smjeteno na prednjem dijelu glave iznad velikih ustiju. Meso joj je vrlo ukusno,
manje primjerci se najee pripremaju na brodet, a od veih je prava poslastica kuhana glava
dok se repni dio tijela izrezan na ploke moe panirati, priti i pei na aru. Prilikom ienja
osim vaenja utrobe guli se i sluzava koa.

Kavala, Ombrela
Latinsko ime: Sciaena umbra

Vrlo plaha riba koju emo rijetko vidjeti na otvorenom. Obitava u stjenovitom priobalju i na
podvodnim grebenima gdje skrovite nalazi u raznim rupama i procjepima. Meso ombrele je
traeno jer je ukusno, sono i mekano. Podjednako je dobra kuhana, prena, na gradele ili u
brodetu.

Komara, Orada
Latinsko ime: Chrysophrys auratus

Ova riblja kraljica, kako je vole nazivati ribolovci naraste do 60 centimetara duljine i moe
dostii teinu od 10 kilograma, dakako, ovakvi primjerci su vrlo rijetki i malo je onih koji se
mogu pohvaliti da su i vidjeli tako veliku oradu, a kamoli da su je ulovili, s obzirom da je vrlo
pametna riba. Vilica, a i cijela glava su joj izrazito jake grae iz razloga to su joj glavna
hrana koljke i puevi, a svojim jakim zubima zna samljeti i manje primjerke iz porodice
rakova. Kvaliteta mesa joj je na samom vrhu meu predstavnicima bijele ribe i jako je traena
jer ne postoji riblji restoran u kojem orada nije redoviti i stalni gost na meniju. Vrlo je
prikladna kao i brancin za umjetni uzgoj, to potvruje uzgajanje ove ribe u Limskom kanalu.
Moe se pripremati na sve mogue naine, ali obino se kuha ili pee na gradele.

Kova, anpjero
Latinsko ime: Zeus faber

Riba vrlo neobinog i karakteristinog oblika. Gospodarski nije znaajna jer se ne lovi u
velikim koliinama. Dosegne teinu od 3 kilograma, srednja teina mu je oko 0,5 kilograma.
Ima vrlo ukusno meso i jako je cijenjen. Priprema se na gotovo sve kulinarske naine.

List, voj

Latinsko ime: Solea

Naraste do 50 cm duljine a postigne teinu od 1 kg. Srednja lovna teina mu je oko 0,20-0,25
kg. ivi na muljevitom i pjeskovitom dnu po cijelom Jadranu, no najbrojniji su uz zapadnu
obalu Istre. List ivi u jatima ali raspreno. Aktivan je nou a danju se ukopava u pijesak ili
mulj. Lovi se mreama listaricama (paarele). Sezona lova je jesen i zima. Gospodarsko mu je
znaenje prilino zapaljivo zbog relativno visoke trine cijene i ne zanemarivih koliina
ulovljenog lista koji preteno ide u izvoz. Meso lista je veoma cijenjeno i ukusno. Priprema se
uglavnom prenjem i peenjem na aru, a dobar je i paniran. Prije pripremanja se mogu
napraviti fileti tako da se oguli koa i odstrani kraljenica i peraje.

Lubin, Brancin
Latinsko ime: Dicentrarchus labrax

Jedan od najcjenjenijih predstavnika bijele ribe zbog svog izuzetno kvalitetnog i ukusnog
mesa. Najvei primjerci narastu do 1 metra duljine i 14 kilograma teine. Srednja lovna teina
mu iznosi oko 0,5 do 1 kilogram. Obitava na manjim dubinama i voli podruja gdje se osjeti
dotok slatke vode u more (boata voda), a zalazi kroz ua i u rijene tokove. Vrlo je
grabeljiv i prodrljiv, ali je isto tako poznat kao lukava i oprezna riba. Lovi se na vie naina
i sa raznim ribolovnim alatima. Priprema se na razne naine, no srednji primjerci su
najukusniji na gradele. Odlian je i kuhan (leo), u penici u foliji ili sa krumpirima, vei
primjerci napravljeni u soli ili fileti-carpaccio. Vrlo se uspjeno uzgaja u umjetnim

mrijestilitima ribogojilitima od kojih je jedno od poznatijih Limski kanal u Rovinjskom

akvatoriju, no ipak kvaliteta mesa se ne moe usporeivati sa mesom divljeg brancina.

Ovica, Mormora
Latinsko ime: Lithognathus mormyrus

Naraste do 45 cm duljine i moe dostii teinu do 2 kg. Srednja joj je lovna teina oko 0,15
kg. Zadrava se na pjeskovitom i muljevitom dnu i voli mutne i boate vode. Najpoznatija
lovita su joj Limski kanal i Tarska vala. Hrani se razliitom ivotinjskom hranom koju nalazi
na ili u pjeskovitom dnu Meso joj je vrhunske kvalitete.

arag, argo
Latinsko ime: Diplodus sargus sargus

Pripadnik iste porodice kao i par, ali vie pozicioniran na top ljestvici. Naraste do 47
centimetara duljine i moe postii teinu od 2,5 kilograma. Srednja lovna teina mu je oko
0,15 kilograma. Meso mu je vrlo ukusno i traeno i stoji rame uz rame sa oradom , dentalom
ili brancinom. Priprema se na razne naine. Gospodarsko znaenje mu je osrednje i rijetko ga
naemo u ribarnici s obzirom da veina ulovljenih primjeraka (pogotovo veih) zavri
direktno u restoranima.

krpina, karpena
Latinsko ime: Scorpaena scrofa

Naraste do 66 cm duljine i dostigne teinu od 5 kg. Srednja lovna teina joj je oko 0,25 kg.
Najee obitava na dubinama izmeu 20 i 60 metara na grebenastom dnu i uz i na
potopljenim objektima. Ima sposobnost boju tijela prilagoditi boji okolia, pa se uz tu
sposobnost i sam oblik tijela lako stapa s okolinom (mimitizira). Meso joj je bijelo, vrlo
ukusno i traeno. Priprema se na razne naine od kojih valja istaknuti brodet u kojem je
obavezan sastojak, a vei primjerci su odlini u penici sa krumpirom i drugim povrem
podlijevani bijelim vinom. Napomena: Prilikom lova i ienja karpine potrebna je odreena
doza opreza jer je ubod na njezine bodlje vrlo bolan zbog otrova koji se nalazi u bodljama.
Otrov je termolabilan i kuhanjem se unitava.

Skua, kombro
Latinsko ime: Scomber Scombrus

Dosee maksimalnu duljinu od 45 cm i teinu od 0,90 kg. Srednja lovna teina joj je oko 0,07
kg. Predstavnik pelagijske ribe. Tijelo joj je vretenastog oblika i vrlo je brz pliva. Zadrava
se veinom na otvorenom moru u jatima. Lovi se na iste naine kao i sardela. Gospodarska joj
je vrijednost vrlo znaajna (tvornice za preradu ribe), mada se zadnjih godina vrlo slabo lovi.
Meso joj je vrlo ukusno i dosta masno. Priprema se prvenstveno na gradele i prena.

par, paro
Latinsko ime: Diplodus annularis

Manja riba iz porodice ljuskavki (Sparidae) koja nema neki osobiti gospodarski znaaj.
Uglavnom se lovi za kune potrebe prehrane. Inae, preni par je prava poslastica, pogotovo
ako je malo vei primjerak s obzirom da ima dosta sitnih kostiju. Naraste do 22 centimetra
duljine i 0,35-0,40 kilograma teine, ali srednja lovna teina mu je oko 0,03-0,05 kg.

Srdela, Sardela
Latinsko ime: Clupea pilchardus

Najvanija riba u naem ribarstvu (godinji ulov sardele iznosi oko 60% ukupnog ulova
morske ribe). Tipian je predstavnik pelagine ribe. Lovi se uglavnom krunim mreama
plivaricama i povlanim lebdeim koama. Lovi se tijekom cijele godine. Najukusnija je
svjea sardela prena ili peena na aru (gradele), ali se priprema na jo mnogo drugih
naina(panirana, na savor-marinadu, soljena), no najvea koliina sardele iskoristi se u
tvornicama za preradu ribe kao konzervirani proizvod. Osim toga zadnjih godina velike
koliine ulovljene sardele iskoritavaju se kao hrana za tune u uzgajalitima tuna u Dalmaciji.

Ugor, Grongo
Latinsko ime: Conger Conger

Zmijolika riba koja je ivotno vezana za morsko dno. Skrovita nalazi u rupama podvodnih
grebena i potopljenih objekata (olupine brodova i sl.) iz kojih izlazi nou u lov. Veliki je
grabeljivac i hrani se uglavnom ribama i glavonocima ali ima sluajeva kada proguta i
manjeg hlapa ili primjerka svoje vrste. Najvei ulovljeni primjerak u nas teio je oko 80
kilograma i ulovljen je pridnenom koom u Velebitskom kanalu. Srednja lovna teina mu je
od 0,5 do 5 kilograma. Lovi se uglavnom parangalom i vrom. Najukusniji je pripremljen u
brodetu, ali se priprema i na gradele, pren, paniran, suen i prodimljen.

Uata, Oada
Latinsko ime: Oblada Melanura

Jo jedan malo manje reprezentativan primjerak iz obitelji ljuskavki. Naraste do 30 cm duljine

a postigne teinu do 0,60 kg. Srednja lovna teina joj iznosi oko 0,10 kg. Vrlo esta riba na

cijelom arhipelagu. ivi u jatima ali i raspreno. Usprkos malim ustima i nerazvijenom
zubalu, oada je izrazita grabeljivica i napada sve ono to se u vodi mie a nije joj preveliki
zalogaj. Meso joj je ukusno i mekano, i lako probavljivo. Dosta se koristi u prehrani
stanovnitva i stalno je prisutna u ribarnicama.

Zubatac, Dental
Latinsko ime: Dentex dentex

Ako orada ima pravo na titulu kraljice, onda dental zasigurno zasluuje kraljevsku krunu. Ovo
je pravi primjer predatora meu ribama. Naraste do 1 metra duljine, a moe postii teinu od
16 kilograma. Srednja lovna teina mu je oko 1 kilogram. vrste je grae, osobito glava s
prednjim dijelom tijela, a posebno se istiu jake eljusti sa usaenim iljastim zubima, od
kojih se posebno istiu onjaci kakvih se ne bi postidio niti neki kopneni grabeljivac veih
dimenzija. Hrani se uglavnom ribom koju nemilosrdno proganja do pliaka ili povrine, ali na
meniju mu nisu strani ni rakovi i glavonoci, kao tipini grabeljivac napada sve to je u
pokretu Vrlo je cijenjena riba u prehrani zbog jako ukusnog mesa, mada vei primjerci imaju
malo suho meso, ali uz malo znanja u kulinarstvu i najvei dental moe biti obrok o kojemu
se pria danima. Kao specijalitet se istie kuhana glava od velikog dentala. Manji primjerci
(do 2 kilograma) na gradele su pravi specijalitet.