Professional Documents
Culture Documents
Naslov izvornika
Khammai Dhammasami
Mindfulness Meditation Made Easy
Oxford Buddha Vihara, 1999.
http://www.oxfordbuddhavihara.org.uk
Srpsko izdanje
Theravada budistiko drutvo Srednji put
Novi Sad-Beograd
www.srednjiput.rs
budizam@yahoo.com
Copyright za prevod
Branislav Kovaevi 2014
Khammai Dhammasami
MEDITACIJA SABRANOSTI
U PRAKSI
Prevod
Branislav Kovaevi
Sadraj
2. Metta meditacija
16
28
42
5. Meditacija o Budi
45
6. Gola panja
59
70
78
107
117
O autoru
125
Deo 1
UVOD U VIPASSANA MEDITACIJU
Cilj meditacije
Ono to sada zapoinjemo jeste nekoliko dana meditacij
skog povlaenja. Ulaemo poseban napor da se okupimo i
pomognemo jedni drugima da praktikujemo meditaciju. Ovo
vee je uvod. eleo bih da vam kaem neto o tome zato je
potrebno da meditiramo, ta je to koncentracija i kako da ponemo da je vebamo.
Da bismo svoje telo odrali zdravim, radimo razliite fizike vebe, to e nae zdravlje uiniti stabilnim, a telo fiziki
jaim. Na isti nain, da bismo imali stabilan i jak um, vebamo meditaciju, koja je jedna vrsta mentalne vebe. Mnogi
meditaciju povezuju sa sujeverjem ili nadnaravnim moima.
Meutim, generalno, meditacija u budizmu ima ulogu mentalnog treninga.
Moda e nam pomoi da bolje razumemo meditaciju ako
um predstavimo kroz metaforu, kao scenu iz prirode. Pre
nego to to uradimo, molim vas ne zaboravite da se um ne
moe uporediti sa bilo ime to vidimo svojim oima. Um je
toliko brz, udesan, komplikovan i tajanstven.
Um je poput vode u jezeru
Pa ipak, radi boljeg razumevanja, moemo uporediti um
sa jezerom u kojem rastu lotosi i ive mnoge vodene ivotinje. Ako imate veliko jezero puno iste vode, imaete vrlo lepo
mesto u prirodi, na koje e ljudi rado dolaziti. Um je slian toj
istoj vodi, a celo jezero je nalik naem fizikom telu. Zamislite ta bi se dogodilo ako bi voda poela da otie. Jezero bi se
7
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
mentalnu energiju, slino kao to moramo znati kako da razvijemo miie svoga tela.
Objekat meditacije
Vebaemo vipassana bhavanu ili meditaciju sabranosti.
Zato u prvo opisati tehniku. Objekat meditacije je vrlo vaan.
Godine 1995, kada sam posetio Taunggyi u an provinciji, u
Burmi, sreo sam jednog od mojih uenika koji je ve meditirao neko vreme. No, on nije najbolje razumeo pojam objekta
meditacije. Oekivao je od mene da mu kaem koji je najbolji
objekat za njega. Odgovorio sam mu da bilo koji objekat koji
se pojavi u sadanjem trenutku jeste dobar objekat meditacije. Ljutnja je objekat meditacije ako ste je svesni. Ljubomora
je objekat meditacije. Napetost je objekat meditacije. Dah je
objekat meditacije. Kao to je i Buda objekat meditacije. Imao
sam utisak da ipak nije sasvim razumeo ta mu govorim.
Ono to sam teorijski, u globalu, govorio jeste da itav svet
jeste objekat meditacije. Kada doete na posao kao lekar, sve
to vidite i doivite, pacijenti, vae kolege, posao, sve je to
objekat meditacije.
est svetova ula
Kako opaamo stvari? Opaamo ih kroz svoje oi, ui, nos,
jezik, telo i um. Iz perspektive meditacije, postoji est svetova;
svet slika, svet zvukova, svet mirisa, svet ukusa, svet dodira i
svet misli. Prvih pet su fiziki i poslednji je mentalni. Sve to
opazite kroz ovih est ula jeste objekat meditacije. ta god
da se pojavi u vaem umu je objekat meditacije; ta god da
ugledate je objekat meditacije. U ovom trenutku sedite i telo
dodiruje pod. Taj oseaj dodira je objekat meditacije. ujete
moj glas, to je jo jedan objekat meditacije. Ne postoji bilo ta
to ne moe postati takvim objektom. I mi svet doivljavamo
na samo tih est naina.
11
Khammai Dhammasami
Koncentracija
Na ta emo da se fokusiramo? Imamo samo jedan um, ali
moramo da se nosimo sa est objekata. U ovom trenutku me
vidite. I to je objekat ula vida. ujete moj glas objekat ula
sluha. Takoe razmiljate o onome to govorim mentalni
objekat. Telo sedi na podu i taj kontakt je jo jedan objekat
sve u svemu etiri razliita objekta. Dakle, na koji od njih et
se fokusirati? To je taka na kojoj u pomo priskae tehnika.
Zamislite da je um straar koji mora da pazi na neto, recimo na kuu, koja ima estoro vrata vrata oka, vrata uha, vrata nosa, vrata jezika, vrata tela i vrata uma. Sami ste u toj kui
i ne oseate se bezbednim. Neko moe ui na prednja vrta,
neko drugi na zadnja. Kako da ih uhvatite? Jedini nain je da
zatvorite petoro vrata, motrite na ona koja su ostala otvorena
i tako uoite onoga ko na njih ulazi. To je ono to nazivamo
koncentracijom. Fokusirate se na jednu taku. Ta sposobnost
da um drite na jednim vratima, a ne i na ostalima, naziva se
koncentracija. Ova re se nekad, na svom najviem stupnju,
objanjava i kao usredsreenost, kad um drite na samo jednoj taki.
elite da odete do prodavnice, elite da odete do biblioteke ili da posetite prijatelja, elite da pogledati neki video kod
kue etiri stvari. Koju od njih ete uraditi? Ukoliko nemate
snaan um, neete biti u stanju da uivate u bilo emu. Va um
e ii u prodavnicu dok razgovarate sa prijateljem. I ne uivate do kraja ni u jednom od to dvoje. Kada imate snaan um
i odluite: Sad u da pogledam film, tada ete biti u stanju
da sednete i gledate ga. I dok gledate taj film va um ne ide u
prodavnicu, ne pria sa prijateljem, niti odlazi u biblioteku. To
je koncentracija.
Primarni i sekundarni objekat
Meu svim ovim objektima, odabraemo jedan kao primarni objekat ili kao inicijalni objekat i toga emo se drati.
12
Kako se pojavljuju, posmatraemo takoe i druge objekte. Registrovaemo ih, ali oni su sekundarni objekti. Ako ste i ranije meditirali i dobili ste neki objekat meditacije kao primarni
objekat, moete ga zadrati. U ostalim sluajevima, odabraemo udah i izdah kao na inicijalni objekat. Kad udahnete,
u sebi ete rei udah i kad izdahnete u sebi kaite izdah;
udah... izdah... udah... izdah. To je va primarni objekat. Meutim, taj primarni objekat nije jedini objekat meditacije. Ne
zatvarate sebe sasvim za sve druge objekte. To nije ni mogue.
Kako se pojave u svesti, kakav god da je objekat, uoiete ga,
to znai da ete ga registrovati u umu.
Uputstva za sedei poloaj
Sada u poeti sa instrukcijama. Udobno sedite. Prvo u
rei neto o poloaju tela. Kada sedite, nemojte ukrstiti noge,
sem ako ve niste navikli i nemate bilo kakav problem sa tim.
Bolje je ako samo lee na podu jedna pored druge. Ako su
ukrtene, mogu se pojaviti toplota i bol, a kasnije i napetost i
rastresenost. Ako su jedna pored druge, moete ih i nesvesno
pomerati kako vremenom pritisak raste u njima. Ne bi trebalo da ih pomerate odmah ili esto, mada ete pre ili kasnije
doi do take kada to morate da uradite. Na taj nain razvijate
strpljivost i odlunost. Drite kimu pravom i gledajte pravo
ispred sebe.
to se tie ruku, ne stavljajte dlan na dlan, jer e to izazvati
toplotu, znojenje i smetnju. Razmaknite malo ake, tako da
prsti jedne ake lee na prstima druge ili ih ukrstite. Ako vam
je telo pravo, to e biti osnova itavog poloaja. Ako osetite da
ste se povili, pokuajte da ispravite kimu, ali uinite to lagano
i s panjom.
Oi drite zatvorene, ne vrsto, ali ih sklopite. Ako su kapci
vrsto stisnuti, to e navesti um da luta. Neka samo dodiruju
jedan drugog.
13
Khammai Dhammasami
Disanje
Fokusirajte um na nozdrve. Ponite da diete sasvim normalno. Kad udahnete, recite u sebi: Udah. To znai da imenujete objekat. Kad izdahnete, recite u sebi: Izdah. Udah...
izdah... udah... izdah. Ako, dok budete tako disali, um negde
odluta, recimo ode do bolnice i na svom mentalnom ekranu
je ugledate, tada i to registrujte: Slika... slika... slika, tri ili
etiri puta i potom vratite panju na dah. Ponovo ponite:
Udah... izdah. Ako se setite neega to vam se dogodilo, tada
i to briljivo registrujte: Misao... misao... misao, tri ili etiri puta i potom vratite panju na svoj primarni objekat, a to
je dah. Ako ujete kucanje sata, fokusirajte se u tom pravcu i
svesrdno registrujte: Zvuk... zvuk, tri ili etiri puta i vratite
se na dah. Ako ga ponovo ujete, moete se vratiti na taj zvuk,
registrovati: Zvuk... zvuk... zvuk.
Bol
Kada osetite bol u nekom delu tela, recimo u kolenu, prebacite svu svoju panju na to koleno. Registrujte u umu: Bol...
bol... bol tri ili etiri puta. Onda ga napustite i vratite se na
disanje. Taj bol e se moda smanjiti ili poveati. Ako se bol
poveava, vratite mu se i sa punom panjom uoite: Bol...
bol... bol tri ili etiri puta. Potom, ostavite ga tu gde jeste i
idite nazad na dah.
Ako bol i dalje raste, ponovo mu se posvetite, ostanite sa
njim i posmatrajte ga intenzivno due vreme. Pokuajte da
mirno posmatrate utrnulost to je mogue due i registrujete:
Utrnulost... utrnulost... utrnulost. Zatim je napustite i usmerite panju na dah. Ako bol jaa, vratite mu se, ostanite kraj
njega i paljivo ga posmatrajte due vreme. Ako vas bol uini
nestrpljivim, registrujte: Nestrpljivost... nestrpljivost... nestrpljivost ili Nemir... nemir... nemir i vratite se na dah.
Ako vam je hladno, uoite: Hladnoa... hladnoa... hlad
14
15
Deo 2
METTA MEDITACIJA
Podravajua meditacija
Postoje etiri vrste meditacije koje su nam potrebne kako
bismo podrali vipassana meditaciju. To su metta meditacija,
meditacija o kvalitetima Bude, meditacija o bezlinosti tela i
meditacija o smrti. Te etiri, ako se vebaju redovno i isprav
no, pomau razvoj vipassana prakse. I obrnuto, vipassana me
ditacija pomae nam da dostignemo duboko razumevanje te
etiri meditativne prakse. Dakle, one se uzajamno potvruju i
pomau, te se otuda ove etiri vebe nazivaju podravajuim
meditacijama.
One u velikoj meri pripadaju refleksivnom tipu meditacije. To znai da umesto pokuaja da posmatramo senzacije i
misli iz trenutka u trenutak, kao to to radimo u vipassani,
ove meditacije pomau umu da se fokusira. Kada ih jednom
do kraja razvijemo, obino utiu i na na nain razmiljanja.
Tri od njih metta, meditacija o bezlinosti tela i meditacija
o smrti direktno nam pomau da razvijemo ispravnu misao
kao elemenat plemenitog osmostrukog puta, jer njihova osnova su dobronamernost, nenasilje i nevezivanje.
Metta meditacija
Pre praktikovanja mette, voleo bih da prodiskutujemo ta
je to metta. Vebanje metta meditacije (meditacije prijateljske
ljubavi) nije neto novo za budiste u Burmi, Tajlandu i na ri
Lanki. Zapravo, na mnogim mestima, ljudi e pod meditacijom podrazumevati upravo metta meditaciju.
Metta meditacija nam dolazi kao paket, jer se sastoji od etiri
komponente: metta, karuna (saoseanje), mudita (radost zbog
16
Khammai Dhammasami
voli sebe i trebalo bi da bude svesno tog oseaja. Potom bi trebalo da ga proiri na one koji su mu najblii: roditelje, lanove porodice, sinove, keri, brau, sestre i uitelje. To je nain
da ponemo da irimo i produbljujemo mettu. Ima onih koji
kau ovako: Neka sva bia na istoku budu mirna i srena.
Neki praktikuju mettu samo sa celim svetom kao objektom
meditacije, previajui ljude koji su im najblii i najdrai. Budui da nisu u stanju da do kraja razviju mettu prema samima
sebi i svojim prijateljima, kako mogu oekivati da je proire
na ceo svet? Tu nema logike. Sve to se lako moe ispostaviti
kao jalov posao, a nekada tek samo kao predstava za okolinu.
Univerzalna dimenzija mette
Kako je metta po svojoj prirodi univerzalna, kao to je ve
reeno, nuno je da imamo blagonaklon oseaj ne samo prema
sebi, ve isto tako za druge ljude. U suprotnom, metta moe
izgubiti svoju istinsku prirodu i savladae je njeni nevidljivi
neprijatelji: vezivanje i sebinost. Tada vie nema rei o metti.
Metta po svom karakteru tei postepenom slabljenju granice izmeu nas i nae porodice, prijatelja i stranaca, izmeu
nas i naeg neprijatelja. Predubeenja, pristrasnost i strah jesu
manifestacije oponenata mette. Oni stvaraju mentalnu barijeru izmeu onih koje volimo i onih koje ne volimo. Metta
nastoji da umanji i eliminie takve predrasude i razlikovanja.
Metta daje univerzalnu dimenziju nainu na koji mislimo i
delamo. Sa mettom dolaze vrline kao to su privrenost i potenje. Onaj ko je dovoljno razvio mettu jeste izuzetno pro
miljen, brian i blag. On je strpljiv i spreman da saslua tue
miljenje.1 Metta nastoji da transformie karakter osobe, nudei joj mir i pogled na ivot koji odie samopuzdanjem.
Postoje ljudi koji ne oseaju naklonost ak ni prema samima sebi. Oni ne nastoje da sebe popravljaju, a mogu sebe ak
1 Suvao je jedan od kvaliteta pomenutih u Metta sutti.
18
Khammai Dhammasami
avero homi, avyapao homi, anigho homi, sukhi attanam pariharami itd.
Potrebno je da znamo znaenje tih rei i koristimo energiju refleksije,
promiljanja dok ih recitujemo.
20
Khammai Dhammasami
Otuda, kada razvijamo mettu, trebalo bi sebe da posmatramo i vidimo sadri li ona neophodan kvalitet koji je osnova za
nastanak saoseanja i radosti.
Uloga koju ima sati
Ve smo razmatrali ulogu sabranosti u praktikovanju mette.
Pa ipak, ponovo bih je ovde pomenuo. Kada vidite objekat
patnje, to vas dirne. Kad vidite da nekome ide dobro, to vas
usrei. Postanete radosti zbog mudite. Emocionalno, to dvoje,
saoseanje (karuna) i radost (mudita) jesu suprotnosti. Zato,
kada se susretnemo sa obe ove emocije u razliito vreme, mogue je da nas izbace iz emocionalne ravnotee. Moda nas
privue karuna i postanemo vrlo tuni. Slino ovome, moda
nas ponese mudita i odvede nas do pohlepe (lobha) ili gordosti (mana). Zaista vam je potrebno neto to e uspostaviti
balans izmeu te dve dijametralno suprotne emocije. To jeste
sati (sabranost), koja unosi neophodni balans. Zbog toga je
nuno da uz mettu praktikujemo i vipassana meditaciju.
Kada smo stigli do te faze, sabranost pomae da se razvije
koncentracija (samadhi). Taj korak je kljuan, jer bez snane
koncentracije um lako moe izgubiti balans. Prosto govorei,
upekkha, poslednja komponenta mette, ne moe se negovati
sve dok i koncentracija nije razvijena. Meutim, sama koncentracija, bez mette, karune i mudite, ne dovodi do upekkhe. U uenju Abhidhamme, kao i kod elemenata zadubljenja
(hana), vrlo napredna koncentracija se povezuje sa upekkhom i naziva fokusiranou ili ekaggata na pliju. Fokusiranost kao jedan od aspekata koncentracije pomae umu da sam
sebe dri u balansu.
Kada postoji sabranost, um se odrava u ravnotei. Tako,
kad sretnemo osobu koja pati, moemo joj pomoi tako to
nas tuga nee ophrvati. U stanju smo da sebe drimo pod
kontrolom. Kada isto tako sretnemo srenu osobu, osetimo se
srenim, ali ne moramo da osetimo pohlepu ili udnju. Ljudi
23
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
27
Deo 3
KAKO SE NOSITI SA BOLOM
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
obrazovanja. On nikoga ne tedi. Bol zaista postoji. On ne menja svoju prirodu prolaznosti. On jeste patnja. Tako je Buda
poduavao. To je istina o patnji. Bol je deo ivota. Uz pomo
vipassana meditacije, ono to treba da uradimo jeste da ne beimo od bola, ve da se sa njim suoimo; da ga ne ignoriemo,
ve da ga registrujemo i prihvatimo.
ivot nije nikada daleko od bola. ivot zapoinjemo bolom. im smo izali iz majine materice zaplaemo, jer je za
osetljivu kou novoroeneta ak i dodir babice bolan. Ona
se trudi da bude to nenija, ali to nikada nije dovoljno dobro
za bebu koja se prvi put suoava sa spoljanjim svetom. Ne
moemo mnogo uiniti do da pustimo dete da se prilagodi situaciji. Mora da raste kako bi moglo da ivi sa tim bolom. Ve
posle nekoliko sati privikne se na bol i vie zbog toga ne plae.
I mi sami moramo sada da rastemo, kako bismo se suoili sa
veim bolom, ak i onim mentalnim.
Moramo pronai nain kako da budemo u harmoniji sa nekom vrstom bola, nain kako da ga prihvatimo i uimo od
njega. To ne znai da treba utke da ivimo sa svakom vrstom
bola. Savreno je u redu uzeti sredstvo protiv bolova kako bismo umanjili neuobiajen bol. Pa ipak, onaj bol koji je u najveoj meri sastojak svakodnevnog ivota moramo tolerisati,
posmatrati i uiti od njega.
Jedan trenutak bola moe vas nainiti jednom od najmudrijih osoba na svetu, ako samo postoji dovoljno strpljenja i
sabranosti da uite direktno od njega. Bilo da meditirate ili ne,
ako sedite vie od jednog sata, osetiete neki oblik bola. Nae
telo je u stanju da proizvede bol i, potencijalno, moe ostati u
takvom stanju sve vreme. Zato je toliko vano ne smatrati bol
smetnjom, ve objektom meditacije. Vipassana meditacija je
jedna sveobuhvatna tehnika, koja ne iskljuuje bilo ta, pa ni
bol, kao svoj objekat.
34
Khammai Dhammasami
37
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
41
Deo 4
UPUTSTVA ZA HODAJUU MEDITACIJU
Vipassana meditacija moe se praktikovati u razliitim poloajima: stojeem, sedeem, hodajuem, leeem itd. Moe se
praktikovati bilo kada. Najei poloaji su sedenje i hodanje.
Ljudi obino ponu sa sedeim poloajem i onda ga kasnije
kombinuju sa hodanjem.
Za razliku od sedenja, kod hodajue meditacije oi drite
otvorene. itava ta situacija je blia onome to radimo u svakodnevnom ivotu. Ako ovladate hodajuom meditacijom,
bie vam lake da je primenite i tokom ostatka dana i tako poboljate svoju optu sabranost u svakodnevnim aktivnostima.
Slino kao to smo za primarni objekat odabrali udah i izdah, tako su kod hodanja primarni objekat pokreti stopala,
njihovo podizanje i sputanje. Kontempliranje dizanje dok
podiemo stopalo sa tla i sputanje dok ga sputamo. Meutim, ne gledamo u stope. Gledamo pod uglom od 40 stepeni ili
tri metra ispred sebe. Ovo nas poteuje obaveze da nainimo
bilo kakav vizuelni kontakt sa drugim ljudima. Ako gledamo
tano ispred sebe, moe nam se zavrteti u glavi i neemo biti
u stanju da razvijemo koncentraciju (samadhi). Ako gledamo
suvie daleko pred sobom, neemo biti u stanju da razvijemo
kontemplaciju, jer emo naii na mnogo stvari koje nam odvlae panju.
ake mogu biti sastavljene s prednje ili zadnje strane tela ili
prekrtene na grudima. Nemojte njima mahati sa strane dok
hodate.
Hodajte polako, znatno sporije nego to vam je uobiajena
brzina, registrujui podizanje, sputanje, podizanje, sputanje,
sve dok ne stignete na kraj staze. Sada se zaustavite, registru42
Khammai Dhammasami
44
Deo 5
MEDITACIJA O BUDI
Khammai Dhammasami
proienja, ovekovog napora i mudrosti najvieg dostignua na ovome svetu. I mi emo se sada fokusirati na to.
Buddhnussati je, kao to je ve reeno, refleksivna meditacija. Potrebno je da promiljamo, ne da recitujemo. Kada
recitujemo Namo tassa bhagavato arahato samma sambuddhassa, to je da bismo sebe podsetili. Kada recitujemo kao grupa, to doprinosi jedinstvu grupe. Kada recitujemo, to je suvie
brzo, nemamo vremena da promiljamo. Zato je potrebno da
provedete vreme u prouavanju ta arahato znai i ta samma
sambuddho znai, da uloite napor u promiljanje tih rei. To
je ono to se podrazumeva pod refleksivnom meditacijom,
anussati.
Svima nam je neophodno da uimo o Budi kroz knjige, razgovor ili sluanje govora o Dhammi. Tada moemo poeti da
razmiljamo. Dve knjige o ovh devet kvaliteta koje bih preporuio su Aahn Khantipalo: The Buddha, My Refuge i potovani B. Ananda Maitreya: The Nine Qualities of the Buddha. itanje ovih knjiga e vau meditaciju uiniti lakom. Proitajte ih
i odaberite kvalitet(e) koje ete da kontemplirate. Razmiljate
o njima redovno. Razumee bolje svaki od njih ako ih stavite u
kontekst svakodnevnog ivota jednog obinog ljudskog bia,
kakvo je i Buda bio pre nego to je razvio te kvalitete.
U Burmi, neki ljudi samo vrte brojanicu i ak razvijaju
odreeno sujeverje u vezi sa ovom vebom. Meu theravadinima, Burmanci koriste brojanicu ee nego drugi budisti.
To ine za roendane ili posebne dane kao to je, na primer,
nedelja, kada odrede da e je odvrteti odreen broj puta, a to
e ih iskupiti za svako nedelo koje urade. Tako je brojanica
sredstvo sujeverja. Ono to ljudi u Burmi i svakoj drugoj budistikoj zemlji danas esto rade je takoe da recitovanje koriste
kao mantru.
U pokrajini an, u Burmi, odakle sam rodom, neki pripadnici Tai-yai naroda ak sebi tetoviraju rei Namo tassa bhaga46
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
to u isto vreme uporeujete kvalitet koji Buda ima, a vi nemate. Moete koristiti brojanicu, a i ne morate. Brojanica je
tek alatka, pomo da se skoncentriete. Ne vezujemo za nju
bilo kakvo sujeverje. Vidimo kako ljudi biraju drvo od kojeg
e kuglice biti napravljene, u skladu sa kalkulacijama nekog
astrologa. Smatraju da ako je naprave prema tim proraunima, to e pomoi da se dogodi udo. I tako su zaista promaili
poentu promiljanja o kvalitetima Budinim.
2. Samma-sambuddho
Ovo znai otkriti i do kraja razumeti etiri plemenite istine,
bez ikakve pomoi uitelja. etiri plemenite istine o kojima
smo itali, sluali, razmiljali jo uvek imamo problem da ih
do kraja razumemo. ta je dukkha? ta je samma sati? ta je
samma samadhi? ta je samma aiva? Ljudi pitaju takve stvari
i mi se jo uvek borimo da im ih objasnimo. Nisam ih ni ja
potpuno razumeo. Kada pomislim na uitelje koji su me poduavali tim stvarima nebrojeno puta i uprkos tome, ja jo uvek
nisam siguran da neke od njih dobro razumem, zapanjim se
nad inteligencijom i mudrou Budinom. Razmiljam o tome
kako je Buda sam otkrio sve te stvari, bez pomoi bilo kojeg
uitelja. Bio je istinski Probueni. Razumeo je etiri plemenite
istine kroz direktno iskustvo. On je najbolji primer osobe koja
se sopstvenim naporom probudila i sebe transformisala.
3. Via-arana-sampano
Via-arana-sampano jeste znanje i ponaanje ili teorija i
praksa. Buda ih poseduje oba. Govorio je onako kako je radio
i radio onako kako je govorio. U ovome svetu postoje trenuci
kada kraljevi i voe objave ili kau neke stvari javno, a onda
ih ubrzo zatim opovrgnu ili se ne dre sopstvene rei i prekre obeanja. Kada vidite tako neto, shvatite kolika je veliina
osobine via-arana-sampano koju je Buda posedovao i ko50
51
Khammai Dhammasami
5. Lokavidu
Lokavidu je osoba koja poznaje ovaj svet (loka). ta podrazumevamo pod loka? Kao to sam objasnio u prethodnim
govorima, postoji est svetova: svet slika, svet zvukova, svet
mirisa, svet ukusa, svet dodira i svet misli. Ne postoji za nas
nijedan drugi svet sem ovih est. Buda razume kako oni nastaju i nestaju. On razume kako se u njima dogaaju sudari i
harmonija. On zna kako ljudi mogu postati njima zarobljeni
ili kako se mogu osloboditi od njih. I zato je nazvan lokavidu.
U harmoniji ste sa svetom jedino kada ga poznajete i u stanju
ste da ivite u skladu sa tim znanjem, prihvatajui svet takvim
kakav on jeste. Neprobueno bie se uvek bori sa svetom, nije
u stanju da ga prihvati takvog kakav jeste.
6. Anuttaro purisa dhamma-sarathi
Anuttaro purisa dhamma-sarathi znai da je Buda najbolji uitelj koji zalutale moe da vrati na pravi kurs. On moe
ljudima objasniti u jednoj reenici ili itavom serijom govora,
kao u vreme kada je tokom pet dana drao svoju prvu propoved petorici asketa. Trebalo bi da promislimo o ovom kvalitetu Budinom kad god imamo problem da recimo poduimo
ili neto objasnimo deci. Kako je samo Buda bio vet u tim
stvarima!
Mnogo je primera koji ilustruju ovu njegovu osobinu. Bio je
neki ovek koji je pripadao nioj kasti i radio kao ista ulica.
Buda je jednom prosei hranu naiao na njega i uspeo da mu
objasni etiri plemenite istine. Buda je takoe objasnio etiri
plemenite istine potovanom Sariputti, briljantnom, otroum
nom monahu, sinu bogatog bramana, obrazovanom, koji je
prethodno pripadao drugoj religiji. On je postao jedan od najpotovanijih Budinih uenika svoga vremena. Buda je takoe
znao kako da posavetuje princa Nandu, svog polubrata. Na
dan venanja, princ Nanda je otiao u manastir i zamonaio
52
se, ali je kasnije poeo da se kaje i misli o svojoj nesuenoj supruzi. Buda ga je poveo na nebo i pokazao mu prelepe nebeske
nimfe. Nanda je osetio mnogo veu udnju prema njima, te je
poeo da ozbiljno meditira, verujui da e se tako preporoditi
u nebeskom svetu i oeniti jednu od njih. No, meditacija ga je
na kraju odvela do toga da otkrije Dhammu, to mu je pomoglo da se oslobodi udnje za ulnim zadovoljstvima.
Drugi primer bio je ovek po imenu Vangisa, najotroumniji u svom mestu, te je esto iao unaokolo i debatovao sa
drugima, kako bi pokazao koliko je pametan. I nije bilo anse
da naie na nekog ko bi ga pobedio u debatovanju. Onda je
jednoga dana naiao na jednog od Budinih uenika i poeo
da razgovara sa njim. Postavio mu je pitanje na koje je monah
uzvratio: Ako eli da zna odgovor, mora postati monah.
Tako on odlui da se zamonai, ne s namerom da dosegne nib
bnu, ve da sazna odgovor, te da se potom razmonai. Na
kraju, zbog naina na koji ga je Buda poduavao, dostigao je
stupanj arahanta i nikada se nije vratio svetovnom ivotu.
Buda je dozvao pameti ak i Angulimalu, okrutnog serijskog ubicu, koji se taman spremao da ubije i sopstvenu majku
kao svoju hiljaditu rtvu. Ovi sluajevi pokazuju koliko je efikasan Buda bio u poduavanju Dhamme ljudima iz razliitih
sredina i intelektualnih sposobnosti i kolika je bila njegova
vetina kao uitelja.
Jednom dok je Buda prosio hranu, naiao je na pet stotina
etelaca kako u vreme ruka stoje u redu i ekaju da im bogati zemljoposednik da obrok. I sam je stao u red. Na kraju je
doao na njega red da dobije hranu. Zemljoposednik je znao
da Buda Gotama nije njegov radnik, te mu ree da za njega
nema hrane: Zato ti ne radi kao i ostali i zaradi sebi obrok?
Zato prosi hranu? Zdrav si, nita ti ne fali. Buda se nije naljutio zbog ovoga, ve odgovori da i on radi. Gazda odgovori
da ga nikada nije video da radi. Pa ipak, znao je da monah
53
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
sednemo i razmislimo o kvalitetu arahato. Jednostavno pomislite kako je Buda bio lien pohlepe (lobha) i udnje. Trebalo
bi da pokuamo da proirimo svoje razumevanje na koji nain
se Buda oslobodio svake neistoe i promislimo o kvalitetu
arahato.
Ljudi se naljute. Drave vode ratove i prete jedna drugoj. U
Budi nije bilo takvog gneva. Ponekad kad nas kritikuju, uznemirimo se. U Budino vreme iveli su roditelji lepe devojke,
koji su eleli Budu za njenog mua. Buda je odbio ponudu,
objasnivi im da je on odbacio svetovni ivot i da ne udi za
bilo im na ovom svetu. Nastavio je opisujui telo njihove
kerke kao prepuno raznih odbojnih tenosti i tvari, tako da
se devojka veoma uvredila i naljutila. Kasnije se udala za kralja
i postala kraljica. Poto je u sebi gajila mrnju prema Budi,
organizovala je grupu ljudi koji su jednom saekali njega i
Anandu kada su ili u proenje hrane i poeli da im dobacuje i
vreaju ih: Vi ste laovi. Niste pravi sveci. Vi niste zaista probueni. Potovani Ananda se veoma uznemirio. Reagovao je
na uvrede gomile. A onda ree: Potovani gospodine, hajdemo na neko drugo mesto da prosimo hranu. A zato, Ananda? upitao je Buda. Ti ljudi nas vreaju, gospodine, uzvrati
Ananda. Na to Buda odgovori: ta emo raditi, Ananda, ako
nas ljudi i na tom drugom mestu budu isto ovako vreali?
Otii emo na neko tree mesto, gospodine, ree potovani Ananda. A ako i na njemu bude isto? Otii emo dalje,
gospodine. Potovani Ananda je imao nameru da stalno bei,
zato to ga je kritika pogaala. Meutim, Buda je ostao miran
i nije uopte reagovao na rei koje su im bile upuivane.
Kada neko kae neto to vas uznemiruje, samo sebe podsetite: Ah, ja sam samo obian ovek. Zato sam uznemiren.
Ali Buda je bio arahant izuzetno bie. Buda je takoe rekao
potovanom Anandi: Ananda, ne moemo stalno beati od
kritike. Prekori ljudi ne mogu trajati due od sedam dana. Isto
tako ni njihove pohvale ne ive due od sedam dana. Buda je
56
Khammai Dhammasami
trenutku razumeete da se sa te etiri istine suoavamo u svakodnevnom ivotu. Vidimo patnju, uzrok patnje, prestanak
patnje i put koji vodi do prestanka patnje. To je Buda otkrio
bez iije pomoi i zato je nazvan samma sambuddho (potpuno
samoprobueni)
58
Deo 6
GOLA PANJA
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
ljavate je kroz sabranost panje i znate ta je i kako izgleda misao o ubistvu. Jer sve dotle dok ga ne razumemo neemo biti u
stanju da se oslobodimo besnog uma, neemo biti u stanju da
ga kontroliemo. Ako se upinjemo da ga kontroliemo, tada
sebe forsiramo Nemoj da bude besan! Samo potiskujemo
bes, umesto da ga prihvatimo i pokuamo da ga vidimo. Ako
kaete: Ne budi besan, to znai da pokuavate da potisnete
bes. A ako neto postiskujete, kako ete biti u stanju da ga vidite. Ali to ne znai da je on nestao. Jo je tu. I moe provaliti
i bez vaeg znanja. To se dogaa sve vreme.
Obino nauimo ta je dobro, a ta je loe. Kasnije ponemo
da nameemo sebi zlatno pravilo: Bes nije dobar, ne smem
biti besan. Pa ipak, bes je praktino jo uvek tu. Dakle, sistem
ne fukcionie. Zato, trebalo bi da ga prihvatimo i vidimo ga
kao besan um, ali bez ikakvog pridavanja ove ili one vrednosti tome. Mi obino tome prilazimo sa intelektualne strane:
um ispunjen ljubavlju je pozitivna, onaj ispunjen besom je
negativna vrsta svesti. Pa ipak, vipassana meditacija je neto
to e vas voditi ka prevazlaenju i pozitivnog i negativnog.
Bez negativnog, ne biste imali ni pozitivno. Jedno ne postoji
bez drugog, jer pripadaju dualistikim stanjima dijametralno suprotnim jedno drugom. Oboje pripadaju kammikom
(karmikom) procesu. Nibbna se dostie onda kada se taj
kammiki proces zaustavi.
U sluaju Bude i arahanta, nema vie korisne i tetne kamme (karme). U budistikoj filozofiji, kraj kamme i kraj dukkhe
(patnje) jesu jedno te isto. To je nibbna. Kada kaemo kraj
kamme, ne mislimo samo na kraj tetne kamme, ve isto tako
i one korisne. Ono zahvaljujui emu smo se preporodili kao
ljudska bia jeste korisna kamma. Zahvaljujui njoj patimo u
ovom svetu ljudi. Kada na stvari gledamo kao na korisne i tetne, to je profani nivo, sa dva gledita. Srednji put, koji takoe
nazivamo plemeniti osnostruki put, a iji je vipassana medi65
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
69
Deo 7
MEDITACIJA O NEPERSONALNOSTI TELA
Objanjenje i instrukcije
70
ponavljajui njihove nazive u sebi bez gledanja u tekst ili sluanja audio snimka. I ne samo to, ve bi trebalo da znamo njihovu boju, oblik, lokaciju i odnos prema drugim delovima tela
u smislu meusobnih slinosti i razlika. ak bi trebalo znati
i njihov miris. Da bi se na pravi nain meditiralo na odreene delove tela, potrebno je poznavanje osnova anatomije. Sa
druge strane, veliki komentatori pli tekstova kau da bi se
prouila sva 32 dela tela potrebne su nedelje, ak meseci. Re
je u velikoj meri o jednoj analitikoj proceduri.
Da bismo ovu vrste meditacije nainilo svojom osnovnom
praksom, potrebno je meditirati na jednu grupu delova barem
petnaest dana, i to u tri faze, koja svaka traje po pet dana. Prvo,
treba poeti redom koji je gore dat. Drugi korak je ii obrnutim redom. Tokom poslednjih pet dana trebalo bi meditirati
razmatrajui delove obinim i obrnutim redom naizmenino.
Svrha ovakve meditacije
Svrha ove meditacije jeste da osvestimo pogrenu percepciju koju imamo prema svom telu. Mi ga vidimo kao jednu
celinu. Ne razmiljamo obino o njemu kao o skupu razliitih
delova. Na taj nain poinjemo svako telo da razlikujemo kao
specifinu osobu, na primer dr Loe Kyaw Thinn, dr Maung
Maung Lat, dr Sein Shwe i ako dalje. Ne vidimo da ona imaju
neto zajedniko. Svako bie je poseban entitet. Zbog ovakvog
gledanja, postajemo gordi zbog sopstvenog entiteta. Na pogrean nain vieni entitet postaje objekat vezivanja. Pogrena
percepcija je izvor prianjanja. Krajnji cilj ove vrste meditacije
jeste da razvije neprianjanje, tako to emo videti i biti svesni
odbojne prirode tela. Ovo je jo jedan metod meditacije refleksivne prirode. Ova tehnika moe posluiti u razliite svrhe
samatha i vipassana meditacije. Meutim, ovde je razmatramo u kontekstu vipassane, meditacije sabranosti.
Kako ovaj tip meditacije dobija na snazi, poeemo da uoavamo neke male, ali vane efekte. Strah i strepnja kada smo
71
Khammai Dhammasami
na osamljenim mestima e oslabiti i biemo u stanju da podnosimo razliite klimatske uslove, kao i da uivamo u razliitim vrsta hrane i mestima na kojima se naemo. Krajnji cilj,
meutim, jeste da razumemo pravu prirodu tela. Poto ova
praksa donosi duboki uvid, sledi slabljenje vezanosti za telo.
Naa namera nije da oseaj privlanosti prema telu potisnemo
direktnim stvaranjem oseaja odbojnosti, ve da telo vidimo
onakvo kakvo jeste i na osnovu ove vebe steknemo direktno
znanje. Nevezivanje i uvid u istinsku prirodu tela deavaju se
zajedno. Direktno znanje o prirodi tela, pak, poraa slobodu
od njegovog pogrenog sagledavanja.
Tehnike meditacije o nepostojanju trajnog sopstva u telu
Kao to smo to ve ranije razmatrali, postoji podua procedura praktikovanja ove vrste meditacije. Potrebno je otprilike
est meseci da se zavri pripremna faza. Tokom tih meseci otkrivamo koji su delovi jasni u naem umu i koji nisu. Zatim
stiemo do druge faze i to tek kad smo postepeno eliminisali
sa liste sve objekte koje ne opaamo jasno u svom umu. Neki
delovi e biti jasni nekim meditantima, ali ne i drugima. Dak
le, tu je taka gde ljudi poinju da se razlikuju. Ovaj proces
eliminacije se nastavlja sve dok ne pronaemo koji nam je
objekat najjasniji. Potom poinjemo da se fokusiramo samo
na njega, sve dok nismo u stanju da tako kontroliemo svoj
um da moemo da ga usmerimo i odravamo na njemu bez
ikakvih potekoa. Odatle, ako istrajno vebamo i tako steknemo duboko razumevanje, dolazimo do take kada treba
da odaberemo ili samathu ili vipassanu, kako bismo dalje napredovali.
Nabrojana 32 dela tela su podeljeni u est grupa prema
srodnosti. Neki delovi pripadaju spoljanjosti i suvi su, drugi su smeteni u trbunoj duplji, a trei su tenosti. S druge
strane, neki vie imaju karakteristike elementa zemlje, a to je
72
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
77
Deo 8
INTENZIVNA PRAKSA SABRANOSTI
Khammai Dhammasami
sam se sa tugom itavu nedelju, zato to je nisam uopte oekivao. Stigla me je nepripremljenog. Nisam bio spreman da se
suoim sa venim zakonom prolaznosti. Vebanje sabranosti
nije oekivanje samo bolnih stvari u ivotu kao to je smrt,
ve isto tako pripremanje za neoekivano u svakodnevnom
ivotu. Kada ne oekujemo stvari, vrlo ih je teko prihvatiti.
Uopte nismo prijemivi za njih. Umesto toga, opiremo se.
Recimo, odemo u neku drugu zemlju i oekujemo da sve bude
isto kao i u naoj kulturi. Kad otkrijemo drugaije ponaanje i
drugaiji nain ivota, okirani smo. Nekad ak mislimo da je
to to rade neutivo. Ponemo da kritikujemo, smatrajui da je
naa kultura superiornija. A u stvari nismo prijemivi za tuu
kulturu. Nismo pripremljeni za razlike. Nikada ne oekujete
da stvari budu drugaije od onoga kako ih vi znate. I kada
otkrijete da nisu, uznemirite se i ne moete to da prihvatite.
Kada smo sabrani, ne samo da moemo da posmatramo
ono to vidimo, ve smo u isto vreme spremni da prihvatimo
ono to do tada nikada nismo videli.
Pojavi se bol i mi ga posmatramo. To izgleda u redu u tom
trenutku. Ali neto to ne oekujemo stie iza bola. To je naa
reakcija na bol. Ne prestajemo da reagujemo na prisustvo
bola, zato to se prema njemu nismo odnosili sa sabranou
do tada. Slino je sa strepnjom, uznemirenou, frustracijom.
Sve je to deo ivota svakog od nas, injenice svima nama dobro poznate. Ali ne moemo da ih prihvatimo takve kakve
jesu. I nastavljamo bez prestanka da reagujemo. Postajemo
nestrpljivi i na kraju odustanemo od meditiranja.
Uz pomo sabranosti, uimo o bolu kroz intenzivan trening kao to je ovaj. Kad doe bol, usmeravamo golu panju
ka njemu i u sebi registrujemo: Bol... bol.. bol. Registrujemo golu injenicu, bez da joj pridajemo neku vrednost. I sada
ako se pojavi neka reakcija, moda frustracija ili nestrpljivost,
samo i nju ukljuimo u ve postojee polje gole panje, po81
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
koje iznenada imate na raspolaganju. Eto to je zatita. Zatieni ste sabranou. Sigurni ste samo kada ste sabrani. Zatieni
ste od uznemirenosti i patnje. U suprotnom biste reagovali, a
te reakcije jesu opasne. One vas povreuju i fiziki i mentalno.
Iscrpljuju vas. Buda je rekao da nikada ne pokuavate da naete opravdanje kada ste iznervirani. Biti iznerviran je loe. Bes
zbog bilo kojeg razloga je lo. Ako vas neko kritikuje, ve patite zbog te kritike. Kada ste jo i besni, onda na postojeu patnju dodajete jo jedan sloj. Besan ovek nije srean. Kada se
suoite sa kritikom, ako ste u stanju da ostanete mirni, paljivi
i stabilni, kakvo je to olakanje! A to je mogue jedino kad postoji sabranost. Nema kraju naim alopojkama ako pravimo
problem svaki put kad vidimo nae slabosti ili mane nekog
drugog. Ovaj svet poiva na nesavrenosti. Niko nije savren.
Treba zapravo samo da ivimo, u ovom nesavrenom svetu.
Nesavrenost nije razlog da se sekiramo ili budemo potiteni. Kroz sabranost moemo nauiti da je prihvatimo. Moemo saoseati sa drugim ljudima. Moemo pomagati kad god
smo u prilici. Zato, ne upinjimo se da opravdamo svoj gnev,
ljubomoru, zavist, ogovaranje ili uznemirenost. Treba da ih
upoznamo kroz sabranost. I tako sebe potedimo neprestanih
alopojki.
Britanija je bogata zemlja. Ljudi su relativno dobro situirani, ali nikad ne prestaju da se ale. Isto vai i za Japan. Ljudi
ak sebi oduzimaju ivot usled frustracije. Da li mislite da je
neko ko se ali srean? Neto u njemu gori poput vatre. Bes
je poput vatre. Ogorenje je poput vatre. Moramo biti svesni
opasnost besa, ljubomore, mrnje, uznemirenosti, frustracije,
iritiranosti, uzrujanosti i ne smemo traiti opravdanje za njih.
Amata nibbna: sabranost i besmrtnost
Idui malo dublje u praksi i razumevanju, sabranost proizvodi besmrtnost (amata nibbna). Uz pomo istrajne sabranosti, ovu besmrtnost je mogue iskusiti ovde i sada. Besmrt86
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
nestrpljivost, frustracija, uznemirenost, stres, depresija, kompleks nie vrednosti i druge negativne emocije e prestati da
nastaju. Proces se sam od sebe zaustavio, jer nema vie uzroka
koji bi ga pokretao. A ako te posledice vie nisu uslovljene da
nastaju, tada e svakako prestati da postoje i da uslovljavaju
druge na isti nain.
Ovaj proces biva oslabljen, prekinut i na kraju potpuno zaustavljen konstantnom svesnou, konstantnom sabranou.
Zato se za praksu sabranosti kae da vodi ka asankhata neuslovljenom. Um jo uvek radi, i to jo bolje. Ali nije vie uslovljen. Nita ga ne uznemirava. Sada je u stanju da funkcionie efikasnije, a da nije motivisan predrasudama ili emocijama.
To je sada lotos um, slian je cvetu lotosa: iako mu je koren u
muljevitoj vodi, ipak se izdigao iznad mulja i vode.
Ovaj ivot, sainjen od celine nazvane psihofiziki fenomen, uslovljen je prolom kammom. Uslovljen je. Meutim,
ako ne proizvede novi efekat, drugim reima ako ovo takozvano uslovljeno ne postano ono to uslovljava, tada je proces kruenja zaustavljen. To moe biti postignuto ve u ovom
ivotu. Amata nibbna se na taj nain moe postii samo u
sadanjem trenutku.
91
Deo 9
MEDITACIJA NA SMRT (Maranasati)
Objanjenje i instrukcije
92
Khammai Dhammasami
kog dana. Na isti nain, trajna dua navodno stalno menja telo
u kojem je, prelazei iz jednog u drugo. Verovali su u reinkarnaciju. Dakle, ideja ponovnog ivota posle smrti postojala je
ak i pre Budinog vremena. Ona je snano isticana u ranim
delima kao to su Upaniade. Tamo se kae da kad neko umre i
dua pronae neko drugo telo, ciklus raanja i umiranja (samsara) nastavlja se. Dakle, i ideja samsare je ve bila tu. Takoe
su govorili da osloboenje ili moksha dolazi kada individualna dua (svaki ovek, verovalo se, poseduje sopstvenu duu,
atman) biva ponovo sjedinjena sa univerzalnom duom, koja
se nazivala brahman. Kada se te dve due spoje, tada nema
vie ni individualne, ni univerzalne due. One postaju jedno.
Prema Upaniadama, kada vidite dvojstvo, to je iluzija. To je
bio deo napora da se ukloni strah od smrti. Nemate ega da se
plaite, jer ste jedan korak blie ujedinjenju sa univerzalnom
duom, koja je vena. Ljudi se plae prolaznosti, prestanka,
nestanka, odlaska. Zato pokuavaju da smisle neto to e biti
veno. I premda ljude ue da se vezuju za te ideje zasnovane na
verovanju u neto to je veno, strah je jo uvek tu.
U svim abrahamskim religijama, kao to je judaizam, islam
ili hrianstvo, postoji samo jedno roenje posle smrti, za koje
se pretpostavlja da e se dogoditi na Dan stranog suda kada
e svaki ovek biti ujedinjen sa Bogom, Tvorcem, koji e mrtve prevesti u stanje besmrtnosti. I ovo vidim kao pokuaj da
se odagna strah od smrti. Strah jeste stvaran. Strah od smrti
u vama, strah u meni, strah u svakom ko proe ovom ulicom,
veoma je stvaran. Sve ove filozofije formulisane su sa jednim
ciljem: smanjiti strah od doivljaja smrti. S vremena na vreme, sve ove teorije mogu pruiti ljudima oseaj sigurnosti u
ivotu, ali naalost vrlo su mala pomo kada se suoimo sa
stvarnim trenutkom smrti. Mislim da pravi problem nije smrt
kao takva, ve strah od nje. Zato emo danas razmotriti strah
od smrti, a ne smrt samu. Zamislite, ako itav ivot treba da
proivimo u senci straha od smrti, kako uopte moemo da
94
Khammai Dhammasami
U suprotnom, ako se suvie ponosimo azijskom kulturom, neemo biti u stanju da bilo ta batinimo od kulture Zapada i
obrnuto. Mnogo gubimo na taj nain. O ovoj vrsti gordosti
emo govoriti promiljajui o smrti.
Pomanjkanje ispravnog stava jeste jo jedno podruje na
kojem izrasta strah od smrti. U stvarnosti, smrt je u velikoj
meri deo ivota; smrt treba posmatrati u kontekstu ivota, a
ivot u kontekstu smrti. Sve ima svoj kontekst i nuno je da
kontekstualizujemo svoj ugao posmatranja. Na primer, idemo
na pogrebe, vidimo mrtvace. Ako ih ne gledamo u kontekstu
ivota, ne vidimo potpunu sliku. Ako gledamo samo ivot, to
nas moe uiniti zaboravnim i arogantnim, ponaamo se kao
da nikada neemo umreti.1 Fokusiranje samo na smrt nam
moe doneti razoarenje, strah i pesimizam. ivot i smrt su
dve strane istog novia.
Zaista je olakanje znati da emo svi umreti bez obzira
jeste li milijarder ili siromah, vladar ili podanik, lekar ili pacijent, mukarac ili ena, odrastao ili dete. Uasavajue iskustvo
smrti nije niija ekskluzivna svojina, niti ga je mogue izbei.
Kontemplacija smrti neto to nas moe uiniti mudrim i
omoguiti da na ivot gledamo ozbiljno. Kada je Sidhartha
Gotama iveo kao princ, njegov otac se pobrinuo da ovaj nikada ne vidi starca, bolesnika, niti mrtvaca. Poto je konsultovao astrologe, bilo mu je reeno da e njegov sin jednoga dana
napustiti dom i postati asketa u potrazi za venom sreom.
Poto je eleo da ga sin nasledi na tronu, pobrinuo se da ga na
svaki nain zadri u domu, tako da do svoje 29. godine nikada
nije video bilo ta to bi ga uinilo nesrenim. Ali kada je ipak
jednoga dana ugledao le, starca i bolesnika i to jednom, samo
jednom, to je bilo dovoljno da ga uveri da se nalazi pred pravim problemom, ali da je to problem i za itav svet, ukljuujui i one njemu najdrae: njegovu porodicu. To ga je navelo da
1 Thana sutta, Anguttara nikaya.
97
Khammai Dhammasami
99
Khammai Dhammasami
100
umaknemo, emu strah? Nekada kad odem na pogreb, zamiljam sebe da sam u kovegu. Za mnoge ovo zvui uasno i
ak glupo. I meni je uasno. Meutim, to je nain kojem sam
poduen i ustanovio sam da se kroz takvu vebu moj strah od
smrti zapravo smanjio.
Takoe, moete videti ta se dogaa u srcima roaka koji
su ostali iza pokojnika. I razmotrite sada moe li bilo ko koga
ste sreli vladar, podanici, lepi, runi, mukarci i ene, obrazovani, neobrazovani, stari, mladi mogu li oni to izbei.
Smrt je neizbena za svakoga, i za bolesne i za zdrave. Smrt se
moe dogoditi u bilo koje vreme. Nema nikakvih garancija ili
ugovorenog vremena. Smrt ne poznaje kalendar. Poto nema
garancija, potrebno nam je dobro osiguranje. Jurimo u osiguravajue drutvo, a i esto pitamo: Jeste li osigurani? Ljudi
moda odgovore: Potpuno sam osiguran. Imam dve, moda
i tri polise. Moda oseamo da nam treba jo koja, jer to vie
mislimo o ranjivosti ivota, vie uviamo da se ivot ne moe
osigurati. Oseamo olakanje kad sklopimo ugovor o osiguranju. Recimo da imam polisu ivotnog osiguranja. Ali ona nije
za mene. Kad umrem, ta e se dogoditi sa tom polisom? Bie
isplaena onima koji su ivi.
U prvoj fazi kljuno je prepoznati da je smrt dobar deo ivota i da se moe desiti bilo kada, svakog dana i ne postoji
nikakvo zakazivanje unapred. Majka ne moe spasiti roenog
sina, niti sin majku.
Pre nekoliko nedelja sam bio na sahrani uglednog lekara,
koji se iznenada razboleo i za nekoliko nedelja umro. Njegova
ena, takoe lekar, tri kerke i sin, svi su plakali. Meutim, on
je leao pred njima, bez ikakvog znaka ivota. Nije do njega
dopirala njihova tuga i suze. Nije mogao vie da ih vidi. Takva
je priroda smrti. Bio je imuan, ali je morao sve da ostavi i
ode. U tom smislu smrt jeste patnja. Buda je u svojoj prvoj
propovedi rekao: Smrt je bolno iskustvo Maranam pi
101
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
Deo 10
SABRANOST U SVAKODNEVNOM IVOTU
Bhavana
Doli smo do poslednjeg dana ovog estodnevnog kursa
meditacije. Vebali smo meditaciju sabranosti. Neki vie vole
da je zovu meditacijom uvida, to je prevod pali rei vipassana. Vano je razumeti jo jednu pali re, bhavana, kako bismo razumeli meditaciju sabranosti. Bhavana znai razvijanje
mentalnih sposobnosti.
Svaki metod kojim se razvijaju mentalne sposobnosti, poboljavajui pri tome nau sposobnost da se nosimo sa ivotom, da uivamo u njemu, budemo mirni, sreni i staloeni,
naziva se bhavana. Postoje mnoge vrste meditacije. Neki ljudi
meditiraju uz pomo tehnika koje naroito naglaavaju razvijanje koncentracije. To u praksi znai da ne doputaju umu
da luta, ve da bude fokusiran na odabrani objekat, moda na
mantru, dah, plamen svee, neku misao, pevanje, ureenje
vrta ili ak na golf. Ljudi koriste bilo ta to um ini skoncentrisanim. Poto razvijaju um na specifian nain, to se moe
nazvati bhavanom.
Meditacija sabranosti
Kod meditacije sabranosti, naglasak je neto drugaiji. Razvijanje koncentracije nije samo sebi cilj. Koncentracija nije
sve to se trai. Ima mnogo drugih elemenata koje paralelno
treba razvijati. Kljuno je da je jedinstvenost sabranosti sagledana u kontekstu plemenitog osmostrukog puta. Plemeniti
osmostruku put skup osam elemenata: ispravno razumevanje,
ispravna namera, ispravan napor, ispravna koncentracija, is107
Khammai Dhammasami
Khammai Dhammasami
bismo ostali tako pogureni ceo dan. Ne bismo toga bili svesni.
Takoe smo otkrili da na stvari reagujemo na odreeni nain.
Kad se javi bol, osetimo se uznemireni i frustrirani. Tako uimo o tim reakcijama. Takoe vidimo da nekada ne reagujemo.
Uimo o neemu to je tu i to nije tu. Biemo u stanju da primenimo svoje vetine samo kada otkrijemo i prisustvo i odsustvo neega. Sabranost treba razumeti u kontekstu ispravnog
napora primenjujui ga onda kada je to neophodno.
Meutim, tokom ivota nije mogue praktikovati intenzivnu sabranosti. Kad vozite kola, ne moete na intenzivan nain
da registrujete sve svoje pokrete tela ili misli. Kao to svrha
obuke vojnika nije da on sve vreme ostane u kasarni, ve da
stekne praktina znanja, kako bi bio sposoban da se snae u
stvarnoj borbi.
Opta sabranost
Razmotrimo sada optu sabranost, poznatu i kao svakodnevna svesnosti. Opta sabranost je ono to praktikujete u
svakodnevnom ivotu na poslu, kod kue, dok vozite, igrate
golf ili idete u kupovinu. To je krajnji cilj vebanja intenzivne
sabranosti. U sluaju uspenog meditanta kao to je to jedan
arahant, sabranost stalno postoji u svakodnevnim aktivnostima. Njemu vie nije neophodno da sedi kako bi sabranost
razvijao intenzivno, iako i oni to nekada rade kako bi uveali odreenu sposobnost, kao to je koncentracija ili smirenje.
Ljudi me esto pitaju: Kako je to mogue? Ako treba da registrujem podizanje, guranje, sputanje stopala, kako u uopte
biti u stanju da preem put? Ako u sebi registrujem: Gledanje gledanje, kako u biti u stanju da vozim? Ako registrujem: Sluanje sluanje, kako uopte da sa nekim razgovaram? Ovo je jedno praktino pitanje. Da bi se odgovorilo na
njega, nuno je znati za optu sabranost. I zaista, sve dok to ne
znamo, na ivot nee profitirati od vebanja sabranosti.
111
Khammai Dhammasami
njihovoj frustraciji i kuknjavi. Kaemo sebi da ivimo u sadanjosti, ali kada doe leto, eznemo za zimom. Zimi, gledamo
kad e doi leto. Svaka situacija je uvek za nas nezadovoljavajua.
Na taj nain nikada ne moemo biti zadovoljni onim to
imamo i situacijom u kojoj smo. ivot uvek moe biti tegoban,
zato to nemamo ispravan stav i svesnost. Kad god mislimo o
prolosti, uvek nam izgleda bolja nego ovo to sada imamo.
Ali naa zlatna prolost postoji samo u seanju. To je zato to
smo zaboravili mnoge situacije koje okruuju stvarnost prolosti. Seamo se samo onoga ega elimo da se setimo. Ali nije
re o tome da je generalno prolost prijatnija nego sadanjost.
Zapravo, u budizmu, prolost i budunost postoje samo kao
percepcija ne kao stvarnost. Budunost nikada ne dolazi i
prolost postoji samo u seanjima. Ona je tek pojam. Isto kao
to su jutro i vee pojmovi i postoje u vezi sa rotacijom planete. Pojmovi se razvijaju na osnovu postojanja drugih stvari. U ovoj sali postoji pojam prostora. Ali taj pojam postoji
samo u odnosu na postojanje zidova postavljenih u razliitim
pravcima. Prostor ne postoji samostalno. Ali zidovi postoje i
oni nisu pojam. Vreme ne postoji samostalno. Prolost, sadanjost, budunost, jutro, vee i tako dalje jesu relativna stvarnost. Postoji pojam jutra i veeri zato to se Zemlja okree,
neto stvarno na emu poiva i razvija se neki pojam. Pa ipak,
svesnost vremena jeste vrlo vana. Biti svestan mesta na kojem ste, okruenja i ljudi oko vas, pritiska koji moda oseate i
vremena takoe je vano. Ne naputajui upotrebu konvencionalne stvarnosti kao to su pojmovi i rei, moramo pokuati
da razumemo objektivnu prirodu, krajnju stvarnost.
Dakle, uspostavite jedinstvenu svesnost pre nego to neto
uinite. To znai da stvari vie neete uzimati zdravo za gotovo i neete slediti svoje navike u onome to inite. U svakom
trenutku imate jednu svesnost. To je za ljude koji vebaju ge115
Khammai Dhammasami
116
Deo 11
ZATO JE VAAN KURS MEDITACIJE
Khammai Dhammasami
vano, to je primena tehnika koje ste nauili na kursu od deset dana ili od mesec dana u svakodnevnom ivotu. To je ono
najvanije.
Kursevi meditacije u Burmi
U Burmi, Tajlandu, ri Lanki desetodnevni kursevi meditacije postali su popularni tek posle II svetskog rata, u drugoj
polovini XX veka. Pre toga, vrlo je malo takvih kurseva bilo
organizovano. Tek uz podsticaj i menaderske sposobnosti
uenih i laika, kao to su u Burmi na primer gosp. Than Daing
iz Mogok Meditation Centre i ser U Thwin iz Mahasi Meditation Centre su ovakvi desetodnevni kursevi postali dostupni
irem krugu ljudi. Slino tome, uspeni biznismeni iz srednje
klase u Tajlandu i ri Lanki iskoristili su svoje organizacione
vetine da pomognu vrhunskim uiteljima meditacije u organizovanju kurseva za nezareene. Kada su poinjali, radilo se
u malom krugu ljudi. Meutim, danas, ak i deca dolaze na
krae kurseve tokom kolskog raspusta. Taj nain poduke postao je ukorenjen u savremenoj budistikoj kulturi, ba kao
to je to privremeno zareenje deaka i devojica tokom leta.
Danas u Burmi postoji desetak glavnih tehnika vipassana
meditacije. I jo nekoliko u Tajlandu. Sebe bi trebalo da smatrate srenim to ste roeni u Burmi, Tajlandu ili ri Lanki,
zato to su uitelji i centri za meditaciju lako dostupni. Meutim, svako sam za sebe treba da odlui hoe li da putuje iz
mraka u svetlost. Poto smo se rodili sreni, treba i da ivimo
sreni, uivajui u svim blagodetima Dhamme.
Fleksibilnost
Uz toliki broj proverenih tehnika vipassana meditacije, zaista je teta drati se samo jedne posebne tehnike i odbaciti sve
ostale. Sve te tehnike su izvanredne. Proveravale su ih i prihvatile mnoge generacije. Da nisu valjale, ne bi preivele toliko
118
Khammai Dhammasami
121
Khammai Dhammasami
123
O autoru
Potovani dr Khammai Dhammasami je theravada budistiki monah preko trideset godina i profesor na Theravada
Buddhist Missionary University u Jangunu, Mjanmar. Takoe
je od 2009. poverenik i saradnik Oxford Centre for Buddhist
Studies, kao i zvanini budistiki svetenik na univerzitetu u
Oksfordu, gde i ivi. Predavao je pli jezik i abhidhammu na
Sasana Mandaing Pali University, Bago (Hamsavati), Mjanmar i severni Tajland. Ima tri visoke diplome iz budistike filozofije i palija sa Buddhist and Pali University of Kelaniya, na
ri Lanki, kao i doktorat budistikih studija na oksfordskom
univerzitetu. Meditaciju poduava od 1993, prvo na ri Lanki, da bi 1996. preao u Veliku Britaniju, gde vodi nedeljne
vipassana kurseve. Takoe daje redovne asove vipassana meditacije studentima sa oksfordskog i londonskog univerziteta.
Vodi i kurseve meditacije u Tajlandu, Singapuru, Maarskoj,
paniji i Srbiji.
Objavio je dve knjige o vipassana meditaciji: Mindfulness
Meditation Made Easy (1999) i Different Aspects of Mindfulness Meditation (2000) u Penangu, Malezija. Prvi naslov imao
je ponovno izdanje u Maleziji, dva u Tajlandu i jo jedno na
ri Lanki. Preveden je na korejski, tajlandski i sada na srpski
jezik.