Professional Documents
Culture Documents
Bazelski Komitet Za Superviziju Banaka
Bazelski Komitet Za Superviziju Banaka
ISTRAIVAKI RAD
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
SADRAJ
UVOD .... 1
1. ISTORIJAT BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ...... 2
2. INFORMATOR BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ... 6
3. ORGANIZACIJA BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ................................ 8
4. ZAJEDNIKI FORUM (JOINT FORUM) ...... 9
5. BAZEL III ......... 11
6. BAZEL STANDARDI U SRBIJI ............. 12
6.1. Organizacija uvoenja Bazel II standarda ............. 15
6.2. Upitnik o Bazel standardima ..... 16
ZAKLJUAK ....... 21
SPISAK SLIKA, TABELA I GRAFIKONA ....... 22
LITERATURA ....... 23
Istraivaki rad
UVOD
Bazelski komitet za bankarski nadzor (Basel Committee on Banking Supervision), osnovan
krajem 1974. godine kao jedan od komiteta pri BIS banci 1, i ima za cilj unapreenje bankarskog
nadzora na nivou celog sveta. Do skora su ga cinile zemlje lanice deset najrazvijenijih zemalja
sveta plus Luksemburg i panija. Izvorni mandat Komiteta za bankarski nadzor bio je da se bavi
izazovima meunarodne bankarske regulacije u svetu koji se poetkom sedamdesetih godina XX
veka suoio sa velikim rastom meunarodnog bankarstva. Iste godine kada je osnovan, Bazelski
komitet za bankarski nadzor suoio se sa meunarodnom krizom uzrokovanom propau Hertat
banke2 (Herstatt Bank) koja nije bila u mogunosti da izmiri plaanja koja su dospevala prema
drugim bankama (u iznosu od 60 miliona dolara), to je izazvalo veliki meunarodni poremeaj
u plaanjima koji je potrajao nekoliko dana. Taj dogaaj je jasno pokazao da finasijske krize nisu
vie ograniene samo na jednu zemlju i da je neophodna meunarodna koordinacija da bi se
spreilo prelivanje buduih kriza preko nacionalnih granica. Ve je prvi predlog Bazelskog
komiteta koji je usledio 1975. godine, kasnije poznat kao Bazelski konkordat ustanovio pravila
koja u poslovanju meunarodno aktivnih banaka odreuju odgovornost regulatora i zemlje
domaina i zemlje iz koje banka potie.
Bazelski komitet za bankarski nadzor je forum za raspravu izmeu nacionalnih organa za nadzor
i mesto za meusobnu razmenu informacija, ukljuujui razmenu iskustava o uspenosti metoda
i tehnika nadzora aktivnosti meunarodno aktivnih banaka. Na njemu je vie puta dogovarana
grupa minimalnih standarda koje nacionalni regulatori treba da postave u svom nacionalnom
nadzoru da bi se dobio eljeni stepen nadzora u meunarodnom bankarstvu. S vremen n
vreme, Komitet koristi ovj zjedniki forum d rzviju smernice i supervizorske stndrde u
oblstim u kojim su poeljne. U tom smislu, Odbor je njpozntiji po njegovim
meunrodnim stndrdima o dekvtnosti kpitl; Osnovni principi z efektivnu bnkrsku
superviziju, ko i Ugovor o prekogrninom bnkrskog ndzoru.
Komitet podstie kontkte i srdnju meu svojim lnovim i drugim bnkrskim
supervizorskim orgnima. On cirkulie u superviziji irom svet i putem objvljenih i
neobjvljenih rdov dje smernice z resavanje pitanja bankarske supervizije. Kontkte
dodtno ojva Meunrodn konferencij bnkrskih supervizor (ICBS), koji se odrava
svke dve godine. Poslednja ICBS je odrn u Singpuru u jesen 2010. godine3.
Sekretrijt Komiteta se nlzi u BIS banci u Bzelu, vjcrsk, i uglvnom je kdrovski
osposobljen sa profesionlnim supervizorima koji se privremeno tu upuuju iz lnica institucij.
Pored tog to preduzim sekretrski poso z Komitet i njegove brojne strune pod odbore,
Sekretarijat je spreman d dje svete ndzornim orgnima u svim zemljm. Gospodin Stefn
Volter je generlni sekretr Bzelskog komitet.
Banka za meunarodne obraune BIS (Bank for International Settlements) osnovana je 1930. na konferenciji u
Hagu, a sedite joj je u vajcarskom gradu Bazelu. Zadatak ove banke je da se kroz saradnju meu centralnim
bankama zemalja lanica brine o stabilnosti meunarodnog finansijskog sistema. U njenom radu uestvuju samo
centralne banke i meunarodne finansijske institucije
2
Hertat banka (Herstatt bank) je nemaka banka koja je pala pod steaj zbog gubitaka na deviznom tritu. Bio je
to prvi znaajniji kolaps jedne banke na evrotritu, to je posle uzimano kao primer za opasnost koje nastaju iz
nesolidarnog poslovanja
3
Izvor: http://www.bis.org/bcbs/history.htm
Istraivaki rad
Istraivaki rad
adekvatnosti kapitala. Rezultat prvobitnog zalaganja je bio skup standarda pod nazivom Bazel I
koji je donet 1988. godine. Prema ovom okviru neophodno je bilo da banke odravaju koeficijent
adekvatnosti kapitala na nivou od minimalno 8% sve do 1992. Krajem 1991. godine ovaj okvir je
doiveo jo jednu transformaciju ili preciznije reeno, bio je dopunjen delovima u kojima su
preciznije data objanjenja u vezi sa optim odredbama za primenu Sporazuma kao i
objanjenjima koja su se odnosila na potencijalne stavke u podobnom kapitalu banke (re je o
optim rezervama za gubitke po kreditima). Dve godine kasnije, u septembru 1993. potvreno je
da su sve banke iz grupe G10 ije je poslovanje bilo meunarodnog tipa ispunile osnovne
zahteve u vezi sa odlukama iz 1988.
Prednosti i pozitivni efekti primene Bazel I standarda4:
Istraivaki rad
Prvi stub obuhvata i detaljno definie minimalne zahteve za kreditni, trini i operativni rizik.
Bankama je data i mogunost fleksibilnijeg izraunavanja rizika, imajui u vidu da e banke
imati interne sisteme za merenje rizika (ARIB Advanced Internal Rating-Based), koji e biti
prilagoeni potrebama i specifinostima svake banke, odnosno karakteristikama odreenih
portfolia unutar banke. Mogunost diferenciranja hartija od vrednosti (HOV) po rizicima, prua
opciju odabira najprofitabilnijih plasmana za zadati nivo rizika, kome je banka spremna da se
izloi, kao i ostvarivanje zahtevanog profita uz najmanji rizik. Posledica ovog pristupa je
smanjivanje minimalne stope zahtevanog kapitala, pa tako, neka istraivanja pokazuju da se ova
stopa, pri punoj primeni Bazel II standarda, u proseku smanjuje za 1,2%, to moe uticati na
smanjenje trokova poslovanja.
Drugi stub uvodi novi pristup upravljanju rizicima i proceni adekvatnosti kapitala od
strane banaka i ukazuje na neophodnost primenjene efikasne supervizije iji je akcenat na analizi
procesa interne adekvatnosti za pokrie svih rizika kojima su u ovom poslovanju izloene,
ukljuujuji i rizike koji nisu u potpunosti obuhvaeni Stubom 1. Supervizor, dakle, treba da
analizira i proceni adekvatnosst ovog internog precesa banke, radi odreivanja da li menadment
banke primenjuje korektnu procenu svih rizika i da li je izdvojio adekvatan kapital u odnosu na
obim i vrstu svojih poslovnih aktivnosti.
7
Istraivaki rad
Proces supervizije bazira se na etiri principa iji je cilj unapreenje internih sistema upravljanja
rizicima i kontrole, a to su:
1)
2)
3)
4)
Stub 3 podstie informisanje trita o baninoj izloenosti rizicima (to e uticati na porast
transparentnosti). Na taj nain, omoguava se smanjenje opteg trinog rizika, i poveava
uporedivost i fer konkurencija meu bankama. Supervizori imaju irok spektar mera koje mogu
koristiti da zahtevaju od banaka da ine obelodanjivanja relevantnih informacija. Nain na koji
supervizor odgovara ukoliko principi obelodanjivanja nisu ispotovani, zavise uveliko od
zakonskog ovlaenja koje supervizor ima, i kreu se od opomena i smernica do manje ili vie
strogih kazni.
Bazel II standardi predstavljaju dopunu amandmana iz 1995./1996. uz tri naroito bitne
izmene. Prvo, uz kreditni i trini rizik uvodi se sve izraeniji operativni rizik. Drugo, u
Standardizovanom pristupu znaajno mesto se daje eksternim kreditnim agencijama iji autputi
slue za klasifikaciju svih kompanija iz portfolija banke, to u krajnjoj instanci utie na nivo
kapitalnih zahteva. Tree, omoguava se bankama da same ustanove modele za merenje rizika u
njihovom poslovanju i u skladu sa tim rezultatima da izdvajaju neophodni kapital. Ovo je i
najvea novina koju su doneli Bazel II standardi. Savremene finansije i istraivanja u oblasti
rizika, omoguili su razvoj sofisticiranih kvantitativnih pristupa merenja rizika plasmana i
verovatnoe neizvrenja dogaaja. Kljuni faktor u upravljanju rizikom postaje VaR - Value at
Risk ili na srpskom vrednost pod rizikom, vrednost izloena riziku. On se izraunava za svaku
od tri grupe rizika i u skladu sa tim se odreuje visina ekonomskog kapitala.
Istraivaki rad
Korea
Luxembourg
Mexico
Netherlands
Russia
Saudi Arabia
Singapore
South Africa
Spain
Sweden
Switzerland
Turkey
United Kingdom
United State
Predsednik
Nout Vellink, predsednik Bnke Holndije.
Sekretrijt
Generlni sekretr: Stefn Vlter, uz podrku osoblj do 14 godin.
Uestlost sstnk
Bzelski komitet se obino sstje etiri put godinje.
10
Izvor: http://www.bis.org/about/factbcbs.htm
Istraivaki rad
Izvetvnj
Bzelski komitet z superviziju bnk izvetva Zjedniki komitet guvernera centrlnih
bnk i efova ndzor iz njenih zemlj lnic (ne centralne banke).
Jnje prudencijlnih supervizorskih stndrda na svim glvnim tritim iziskuje:
rzvoj i irenje politike rdov sa irokim spektrom pitanja o nadzoru irom svet;
potrg z supervizijskom srdnjom kroz podrku z regionlni supervizijski komitet i
sponzorstvo meunrodne konferencije svke dve godine;
srdnj s FSI11 u prunju ndzorne obuke u Bzelu i n regionlnom ili loklnom
nivou.
Istraivaki rad
Istraivaki rad
Istraivaki rad
Glvne podgrupe:
1) za procenu rizik i kpitla
2) za superviziju konglomerta
3) za korisnike podobnosti.
lanstvo
Country
Australia:
Banking
Belgium:
Canada:
Insurance
Australian Prudential Regulation
Authority
Securities
Australian Securities and
Investments Commission
France:
Commission Bancaire
Germany:
Italy:
Bundesanstalt fr
Finanzdienstleistungsaufsicht
Banca d'Italia
Bundesanstalt fr
Finanzdienstleistungsaufsicht
Bundesanstalt fr
Finanzdienstleistungsaufsicht
Commissione Nazionale per
le Societ e la Borsa
Japan:
Bank of Japan
Netherlan
ds:
De Nederlandsche Bank
Spain:
Switzerlan
d:
United
Kingdom:
Financial Services
Authority
United
States:
14
Izvor: http://www.bis.org/bcbs/jointforum.htm
10
Istraivaki rad
5. BAZEL III
Bazelski komitet je 12. septembra prosle godine izglasao odluku o uvoenju najnovijih Bazel III
standarda na razvijenim tritima. Bazel III predstavlja nadgradnju Bazela II. Novi set pravila e,
izmeu ostalog, podrazumevati poveanje oprativnog kapitala, odnosno odvajanje dodatne sume,
to bi sluilo kao "buffer" u sluaju dodatnih nestabilnosti na tritu. Pravila podrazumevaju da
bankarski sektor prikupi stotine milijardi evra kako bi ispunio zahteve.
Od banaka se zahteva da odnos kapitala i njihove ukupne imovine iznosi 7%, ali je dugi rok za
poetak primene tih propisa umirio strahovanja da e kreditori morati pouriti da prikupe kapital.
Novi zahtev koji propisuje koeficijent kapitala prema imovini predstavlja znaajno poveanje u
odnosu na trenutni zahtev od 2%, ali je nii u odnosu na oekivanja banaka sa poetka godine.
Osim toga, rok za primenu propisa je u nekim sluajevima produen sve do januara 2019.
Banke u Evropi e u veini sluajeva morati poveati kapital, posebno u Nemakoj, paniji i jo
nekim zemljama.
Bie potrebno prikupiti stotine milijardi evra. Banke e morati godinama zadravati ostvareni
profit, koji nee moi podeliti deoniarima ili utroiti za isplatu bonusa. Nadalje, neke banke e
morati nabaviti dodatna sredstva na tritu kapitala.
Prvobitna oekivanja su bila da e Bazel III pri implementaciji imati isti uticaj kao i dolazak
krize 2008. godine, to bi ugrozilo rast ekonomija, meutim rok do 2019. godine omoguava
postepeno prilagoavanje banaka novim uslovima.
I dok je u bankarskom sektoru bilo protivljenja, sa druge strane, uvoenje Bazel III standarda
podrali su Evropska komisija, Meunarodni monetarni fond, Komitet evropskih bankarskih
supervizora (CEBS) i gotovo sve vlade zapadnih zemalja ukljuenih u rad Bazelskog komiteta.
growth/
11
Istraivaki rad
16
Izvor: http://www.nbs.rs/internet/latinica/55/55_2/index.html
12
Istraivaki rad
Izvor: http://www.bazel2.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=118&Itemid=1
http://www.cif.co.rs/?cat=5
13
Istraivaki rad
Specifinost naeg trita je injenica da e odreeni broj banaka dobiti podrku iz svojih matica
u inostranstvu, to ini veinu bankarskog sektora. To moe uticati na ubrzavanje procedure, ali
se mora uzeti u obzir i potreba prilagoavanja naem tritu.
Praktino, na osnovu novih odluka NBS koje se tiu harmonizacije domae regulative sa Bazel II
standardima, nae banke su u obavezi da razvijaju sveobuhvatni sistem za upravljanje rizicima
koji e biti u potpunosti prilagoen njihovom poslovanju, to je uostalom i jedan od osnovnih
zahteva drugog stuba Bazela II. Drugim reima, potpuno preputanje upravljanja rizicima
matinim bankama bez odgovarajueg transfera znanja nee biti mogue. Proces uspostavljanja
takvog sistema moda jeste zahtevan, ali u mnogome doprinosi izgradnji ljudskih i
informacionih kapaciteta, koji su od sutinske vanosti ne samo za budue upravljanje rizicima,
ve i za celokupno poslovanje.
Kao to je sluaj bio u zapadnim ekonomijama, smanjivanje potrebnog kapitala moe dovesti do
smanjenja trokova poslovanja banaka, i nadalje, smanjivanja kamatnih stopa. Meutim, mora se
uzeti u obzir specifinost naeg bankarskog sektora.
19
14
Istraivaki rad
Grafikon 2. Praenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomou ALM koncepta 20
20
Izvrila gep analizu izmeu Bazela II i postojee domae regulative i prakse iz oblasti
supervizije banaka
Izvila komparativnu analizu primene Bazel II standarda od strane drava lanica
Evropske Unije, kao i zemalja iz okruenja.
15
Istraivaki rad
U februaru 2008. godine Radna grupa je izradila Operativni plan aktivnosti uvoenja Bazel II
standarda kojim se precizno utvruju aktivnosti i rokovi za sprovoenje Stretegije.
6.2. Upitnik o Bazel standardima
U skldu s dopisom zmenik generlnog direktor Sektor z kontrolu poslovnj bnk od
18.09.2009. godine upuenog svim bnkm, Rdn grup je sprovel Upitnik 2 o primeni Bzel
II stndrd. Upitnik je dostvljen svim bnkm n teritoriji Republike Srbije, kojih im ukupno
34. N isti su odgovorile sve bnke, to predstvlj odziv od 100%.
Neki od dobijenih podataka su:
21
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_2/55_2_2/55_2_2_1/rezime_rezultati_upitnika_2009.pdf
16
Istraivaki rad
Prem miljenju njveeg broj bnk, kko strnih tko i domih, primen internih
model z uprvljnje rizicim i izrunvnje kpitlnih zhtev predstvlj
njznjniju prednost primene Bzel II stndrda. Oko 45% bnk, u veoj meri
domih ko moguu prednost vidi veu fleksibilnost individulni pristup bnkm.
Tkoe, oko 25% bnk smtr d e implementcij Bzel II stndrd omoguiti
smnjenje kpitlnih zhtev.
Mogue prednosti Bazel II standarda koje su do sada identifikovane22
22
Njvei problem s kojim se bnke susreu u vezi s primenom Bzel II stndrd su, pre
sveg, trokovi obuke kdrov i izgrdnje informcionih sistem, unpreenje
informcione tehnologije rzvoj model i bz podtk, ko i nedosttk kdrov.
Strne bnke koje su lnice bnkrskih grup, pridju vei znj problemu unpreenj
informcione tehnologije u odnosu n ostle bnke. Z dome i mle bnke njvei
problem je nedosttk kdrov, ko i trokovi obuke kdrov i izgrdnje informcionih
sistem.
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_2/55_2_2/55_2_2_1/rezime_rezultati_upitnika_2009.pdf
17
Istraivaki rad
23
Ukupno 3 strne bnke iz grupe njveih bnk ocenjuju znnje svojih zposlenih o
Bzel II stndrdim ko odlino. Vein bnk ocenjuje znnje svojih zposlenih ko
ko osnovno (47% tj. 16 bnk) ili solidno (41% tj. 14 bnk). Smo jedn bnk je
nvel d njeni zposleni nisu uopte upoznti s Bzel II stndrdim. Jsno se uov
d vee bnke ocenjuju znnje svojih zposlenih bolje nego to to ine mnje bnke.
Tkoe, strne bnke su u proseku povoljnije ocenile znnje svojih zposlenih od
domih bnk.
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_2/55_2_2/55_2_2_1/rezime_rezultati_upitnika_2009.pdf
18
Istraivaki rad
24
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_2/55_2_2/55_2_2_1/rezime_rezultati_upitnika_2009.pdf
19
Istraivaki rad
ZAKLJUAK
25
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_2/55_2_2/55_2_2_1/rezime_rezultati_upitnika_2009.pdf
20
Istraivaki rad
Istraivaki rad
SPISAK SLIKA:
Naziv slike
strana
1. Slika 1: Tri stuba Bazela II ...... 4
2. Slika 2: Osnovni principi supevizorskog nadzora ... 5
3. Slika 3: Evolucija Bazelskih standarda ... 5
4. Slika 4: Zgrada Bazelskog komiteta .... 7
5. Slika 5: Zasedanje Zajednickog foruma (Joint Forum) .. 9
6: Slika 6: aljiv prikaz dogovora za uvoenje Bazela III .... 11
SPISAK TABELA:
Naziv tabele
strana
1. Tabela 1: Zemlje lanice Bazelskog komiteta ...... 6
2. Tabela 2: lanstvo u Zajednikom forumu (Joint Forum) ......... 10
SPISAK GRAFIKONA:
Naziv grafikona
strana
1. Grafikon 1: Kretanje vrednosti portfolia, njegova volativnost i struktura .... 14
2. Grafikon 2: Praenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomou ALM koncepta .. 14
3. Grafikon 3: Prioritet koji rukovodstvo banaka pridaje
implementaciji Bazel II standard (sve banke) .... 16
4. Grafikon 4: Prioritet koji rukovodstvo banaka pridaje
implementaciji Bazel II standarda (strane banke) ........... 16
5. Grafikon 5: Prioritet koji rukovodstvo banaka pridaje
implementaciji Bazel II standarda (domae banke)........ 16
6. Grafikon 6: Mogue prednosti Bazel II standarda
koje su do sada identifikovane (sve banke) .. 17
7. Grafikon 7: Mogue prednosti Bazel II standard
koje su do sada identifikovane (strane banke) .. 17
8. Grafikon 8: Mogue prednosti Bazel II standard
koje su do sada identifikovane (domae banke)
17
9. Grafikon 9: Mogui problem kod primene Bazel II standard
identifikovani do sada (sve banke) 18
10. Grafikon 10: Mogui problem kod primene Bazel II standard
identifikovani do sada (strane banke) ... 18
11. Grafikon 11: Mogui problem kod primene Bazel II standarda
identifikovani do sada (domae banke) ..... 18
12. Grafikon 12: Znanje zaposlenih o Bazel II standardima (sve banke) ...... 19
13. Grafikon 13: Znanje zaposlenih o Bazel II standardima (strane banke) ..... 19
14. Grafikon 14: Znanje zaposlenih o Bazel II standardima (domae banke) .. 19
15. Grafikon 15: Nain na koji se vri obuka zaposlenih
u oblastima relevantnim za Bazel II (sve banke) .. 20
16. Grafikon 16: Nain na koji se vri obuka zaposlenih
u oblastima relevantnim za Bazel II (strane banke) .. 20
17. Grafikon 17: Nain na koji se vri obuka zaposlenih
u oblastima relevantnim za Bazel II (domae banke) ... 20
22
Istraivaki rad
LITERATURA
1. Cvetinovi, Milivoje, Upravljanje rizicima u finansijskom poslovanju, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2008.
2. Hadi, Miroljub, Bankarska regulacija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2006.
3. Milenkovi, Ivan, Meunarodno bankarstvo, Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski
fakultet Subotica, Subotica, 2011.
4. Vukovic, Dragoslav, Bazel II znaaj za banke, Udruenje banaka Srbije, Beograd, 2006.
5. http://www.bazel2.rs, 23.04.2011., 14:06h
6. http://www.bis.org/bcbs, 23.04.2011., 15:10h
7. http://www.cgekonomist.com/?broj=9&clanak=449, 24.04.2011., 18:26h
8. http://www.cif.co.rs/?cat=5, 26.04.2011., 10:35h
9. http://www.docstoc.com/docs/32672024/Kreditni-rizik-u-bankarstvu, 25.04.2011., 11:50h
10. http://www.ekapija.com/website/sr/page/348238, 24.04.2011., 20:05h
11. http://www.nbs.rs, 22.04.2011., 18:40h
12. http://www.paragraf.rs/strane/aktuelne-vesti/130111-vest9.html, 24.04.2011., 21:15h
13. http://www.scribd.com/doc/53478466/Bazel-standardi, 23.04.2011., 16:18h
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
23