Professional Documents
Culture Documents
poetnike (1.deo)
U ovom tutorijalu emo poeti sa serijom tutorijala koja e obuhvatiti Java
programiranje i u ovom tutorijalu emo napraviti prvi Java program.. Taj
program ima samo zadatak da ispisuje poruku na ekranu.
Java programiranje
Da bi vam Java radila na vaem raunaru potrebno je da skinete i
instalirate Java JDK. Java JDK je okruenje u kom ete praviti aplikacije
pomou Java programskog jezika.Da bi preuzeli Java JDK potrebno je da
posetite ovaj link i da preuzmete JDK sa tog linka.
JDK levo
O Javi
Java je jedan od najmlaih programskih jezika, po svojoj strukturi je objektnoorjentisani programski jezik. Javu je razvila kompanija Sun Microsystems i
Java se prvi put pojavil 1995. godine.
Korak 1
Prvo u Eclipse programu napravite novu Java klasu, idete u meniju New
Class i pojavie vam se sledei prozor.
Prikaz konzole
To je sve za prvi tutorijal o Javi.
- See more at: http://mltutorijali.com/javaprogramiranje/#sthash.OIMltLAU.dpuf
Java programiranje
Komentari
Komentari su deo koda koji ne utie na izvravanje koda i slue za
oznaavanje linija koda u nekom programu, postoje tri naina za pisanje
komentara.
Tipovi podataka
Postoji 8 primitivnih tipova podataka u Java programskom jeziku, a to
su: byte, short, int, long, float, double, char, boolean i String.
byte tip podataka je 8-bitni tip podataka koji se moe koristiti za sve
cele brojeve od -128 do 127
short tip podataka je 16-bitni tip podataka koji se moe koristiti za sve
cele brojeve od -32,768 do 32,767
int tip podataka je 32-bitni tip podataka koji se koristi za cele brojeve
od -2,147,483,648 do 2,147,483,647
long tip podataka je 64-bitni tip podataka koji se koristi za cele brojeve
od -9,223,372,036,854,775,808 do 9,223,372,036,854,775,807
float tip podataka je 32-bitni tip podataka koji se koristi za sve
racionalne brojeve(brojeve koji imaju decimale)
double tip podataka je 64-bitni tip podataka koji se koristi za sve
racionalne brojeve
char tip podataka je 16-bitni tip podataka koji koristi znakove kao
podatke, obavezno se pie pod navodnicima i ima ukupno 65,536 moguih
vrednosti znakova
boolean tip podataka je tip koji moe da ime samo 2 vrednosti(true i
false), ako ima vrednost true onda raunaru alje komandu 1(ima struje) u
binarnom sistemu, a ako ima false alje komandu 0(nema struje) u binarnom
sistemu
Promenljive
Promenljive su delovi memorije raunara sa kojima radimo u programskom
jeziku. Promenljiva ima ime i vrednost(podatak). Vrednost promeljive ima svoj
tip(vrstu) koje smo objasnili u prethodnom delu. Definisanje promenljivih se
pie u ovom formatu:
<tip podatka> <ime promenljive> = <podatak(vrednost)>;
Moe se pisati samo tip podatka i ime promenljive bez upisivanje vrednosti.
Vrednost bi morali da upisujemo u daljem kodu, takoe moe se definisati vie
promenljivih odjednom sa istim tipom podataka, tako to ete izmeu imena
promenljivih staviti zarez.
Ime promenljive se mora sastojati iz slova, brojeva i donjih crta(_), ime mora
poinjati sa slovom i ne sme imati razmake u svom imenu.
Ovako izgleda definisanje promenljivih:
1
2
3
4 public class ZdravoSvete {
static void main(String[] args)
5 public
{
6 //definisanje jedne promenljive
7 byte a;
8
9 //definisanje promenljive sa vrednoscu
1 int b = 1;
0
//definisanje vise promenljivih odjednom
11 float c,d,e,f,g,h;
1
2 }
1 }
3
1
4
navodniciima i imena promenljive mora stajati znak plus(+) kako bi sve ispisali
u jednoj liniji koda.
Rezultat
promenljiva1 i promenljiva2 se sabiraju
od promenljiva1 oduzeta je vrednost promenljiva2
promenljiva1 i promenljiva2 se mnoe
promenljiva1 je podeljena sa promenljiva2
od promenljiva1 odezeta je vrednost promenljiva2 i uzet je
promenljiva1 % promenljiva2
ostatak
11
1
2
1
3
1
4
1
5
1
6
1
7
1
8
1
9
2
0
//deljenje
double deljenje = x / y;
System.out.println("Deljenje: x / y= " + deljenje);
//Ostatak
double ostatak = x % z;
System.out.println("Ostatak: x % z= " + ostatak);
}
Dodatak
Ukoliko elite da vrednost promenljive promenite sabirajui, oduzimajui,
mnoei, deljenjem ili dobijanjem ostatka moete koristiti krai nain. Prvo
upiete promenljivu, zatim operaciju koju elite, potom jednako i na kraju
vrednost sa kojom elite da promenite(saberete, oduzmete) promenljivu. To
u kodu izgleda ovako.
1 public static void main(String[] args)
2 {
3
float x,y,z,w,q;
4 x = 25;
5 y = 25;
6 z = 25;
7 w = 25;
q = 25;
8
9
1
0
11
1
2
1
3
1
4
1 x += 10; //ovo je isto
5 System.out.println(x);
1 y -= 10; //ovo je isto
6 System.out.println(y);
1
7 z *= 10; //ovo je isto
1 System.out.println(z);
8
1 w /= 10; //ovo je isto
System.out.println(w);
9
2 q %= 10; //ovo je isto
0 System.out.println(q);
2
1 }
2
2
2
3
2
4
2
5
2
6
sto i x = x + 10
sto i y = y - 10
sto i z = z * 10
sto i w = w / 10
sto i q = q % 10
Java za poetnike
Operatori mogu stajati ispred i iza promenljive:
5
6
7
8
9
1
0
11
1
2
1 a = 1;
3 b = 2;
1 c = 3;
4 d = 4;
1
- operator pre promenljive
5 //dodavanje
e = ++a;
1 System.out.println("e = "+e+" a = "+a);
6
1 //dodavanje - operator posle promenljive
7 f = b++;
1 System.out.println("f = "+f+" b = "+b);
8
//oduzimanje - operator posle promenljive
1 g = --c;
9 System.out.println("g = "+g+" c = "+c);
2
0 //oduzimanje - operator posle promenljive
2 f = d--;
1 System.out.println("f = "+f+" d = "+d);
2
}
2
2
3
2
4
2
5
2
6
2
7
Prikaz konzole
- See more at: http://mltutorijali.com/java-za-pocetnikeoperatori/#sthash.DdCEUG5V.dpuf
= 6, y = 10, z = 10;
Vee >
Ovaj relacijski operator slui za preoveravanje da li je vrednost promenljive
vea od vrednosti druge promenljive, ako jeste ovaj iskaz kao izlaz daje
boolean vrednost true, u suprotnom daje boolean vrednost false.
1//operator vece
2 System.out.println((y>x));//rezulatat je TRUE jer je iskaz tacan
3 System.out.println((x>y));//rezultat je FALSE jer iskaz nije tacan
Manje <
Daje boolean vrednost true ukoliko je u iskazu prva vrednost manja od druge.
1//operator manje
2 System.out.println((x<y));//rezulatat je TRUE jer je iskaz tacan
3 System.out.println((y<x));//rezultat je FALSE jer iskaz nije tacan
Daje boolean vrednost true ako je u iskazu prva vrednost manja ili jednaka od
druge vrednosti.
1//operator manje ili jednako
2 System.out.println((y<=x));//rezulatat je FALSE jer iskaz nije tacan
3 System.out.println((z<=y));//rezultat je TRUE jer je iskaz tacan
Jednako ==
Daje vrednost true u iskazu jednio ukoliko su vrednosti jednako. To ne moraju
da budu brojane vrednosti ve mogu biti i slovne vrednosti.
1//operator jednako
2 System.out.println((x==y));//rezulatat je FALSE jer iskaz nije tacan
3 System.out.println((z==y));//rezultat je TRUE jer je iskaz tacan
Nije jednako !=
Daje vrednost true ako su 2 vrednosti promenljivih u iskazu razliite.
1//operator nije jednako
2System.out.println((z!=y));//rezulatat je FALSE jer iskaz nije tacan
3System.out.println((x!=y));//rezultat je TRUE jer je iskaz tacan
Rezultat u konzoli
- See more at: http://mltutorijali.com/java-programiranje-za-pocetnikerelacijski/#sthash.hqFPmCt0.dpuf
If else naredbe
If petlja
Da bi se kod u if petlji izvrio potrebno je da postavite uslov koji e imati
vrednost true, zbog toga se najee koriste relacijski operatori. Postoje 2
oblika if petlje: sa vitiastim zagradama i bez vitiastih zagrada( {} ).
Oblik bez vitiastih zagrada koristi se za kada je kod u u petlji jednolinijski
odnosno kada postoji samo jedan operator za izvravanje u if petlji. Ovaj oblik
izgleda ovako:
1if(uslov)
2 operator;
Else petlja
Else petlja se koristi iskljuivo uz if petlju i ona sadri kod koji e se izvravati
ukoliko uslov u if petlji nije ispunjen. Kao i kod if petlje postoje 2 oblika ove
petlje: sa i bez vitiastih zagrada. Ukoliko je sa vitiastim zagradama ima istu
ulogu kao if petlja sa vitiastim zagradama, i u sluaju kad je else petlja bez
zagrada ima istu ulogu kao i if petlja bez zagrada.
Else petlja sa vitiastim zagradama
1if(uslov)
operator;
2else{
3 operator2;
4 operator3;
5 operator4;
6 }
7
Else if petlja
Else if petlja ima istu ulogu kao i if petlja samo to else if petlja se koristi posle
if petlje. Dakle ne moete koristiti prvo else if petlju. Else if petlja ima isti oblik
kao i if petlja, dakle ima zaseban uslov koji se postavlja ako elite da se drugi
kod izvri. Takoe kao if i else petlja moe imati 2 oblika: sa i bez vitiastih
zagrada.
Sa vitiastim zagradama
1
if(uslov){
2 operator;
3 operator2;
4 }
5else if(uslov2){
6 operator3;
operator4;
7 }
8
Disjunkcija
1if(uslov||uslov2)
2 operator;
Primer
- See more at: http://mltutorijali.com/java-programiranje-ifelse/#sthash.UmrUfIY9.dpuf
Java tutorijali
While i For petlja se koriste za izvravanje jednog te istog koda po vie puta.
Koliko puta e se izvriti kod zavisi od uslova koji ste postavili.
Razlika izmeu While i For je u tome to u For petlji u obinim zagradama
moete definisati pomenljivu koju ete koristiti u postavljanju uslova.
Format While petlje izgleda ovako:
1while(uslov){
2 kod;
3}
Kod For petlje u mestu prva vrednost, definiemo promenljivu i dodeljujemo joj
prvu vrednost koju e imati. Zatim na mestu uslova postavljamo pomou
relacijskih operatora uslov. Ukoliko je uslov ispunjen izvrie se kod a potom
e se toj promenljivoj dodeliti nova vrednost koju definiete na mestu sledea
vrednost. Nova vrednost je uglavnom operator kojim menjamo vrednost
promenljive, najee je uveavanje za jedan (i++).
Primer
Zadatak nam je da ispiemo sve cele brojeve od 1 do 10. Dakle brojeve od 1
do 5 emo ispisati pomou while petlje, a brojeve od 6 do 10 ispisaemo
pomou for petlje. Kod:
1 public static void main(String[] args)
2 {int a = 1;
3
4 //while petljom cemo ispisati brojeve od 1-5
5 while(a<=5){
6 System.out.println(a);
7 a++;
}
8
9
1
0
11
1
2
1
3
1
4
1
5
1
6
1
7
Prikaz u konzoli
- See more at: http://mltutorijali.com/java-tutorijali-while-i-forpetlja/#sthash.fQJ1xOO9.dpuf
Drugi nain je da se prvo stavlja tip podataka zatim ime niza i potom uglaste
zagrade:
1float mojNiz[];
U kodu iznad deklarisali smo niz i definisali duinu niza da bude 10. to znai
da e niz imati 10 brojeva int vrednosti, identifikacionih brojeva od 0 do 9.
Definisanje vrednosti niza:
1int[] mojNiz = {5,5,5,5,5,5,10,10,10,10};
U ovoj liniji koda definisali smo 10 vrednosti koje su smetene u niz mojNiz.
Prvih 5 vrednosti niza su broj 5 a ostalih 5 vrednosti niza su broj 10.
Identifikacioni brojevi
Identifikacioni brojevi su brojevi pomou kojih se uzimaju vrednosti iz niza. Ovi
brojevi se piu u uglastim zagradama. Brojevi poinju 0 a zavravaju se
brojem koji je manji za jedan od broja lanova u nizu. Dakle u ovom sluaju
identifikacioni brojevi poinju sa 0 (u svakom sluaju) i zavravaju se sa 9
(broj koji je za jedan manji od broja lanova).
mojNiz[0];
mojNiz[1];
mojNiz[2];
mojNiz[3];
mojNiz[4];
mojNiz[5];
mojNiz[6];
mojNiz[7];
mojNiz[8];
mojNiz[9];
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
//daje
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
vrednost
5
5
5
5
5
10
10
10
10
10
Prvo smo definisali niz sa imenom niz i dodelili mu etiri vrednosti. Potom
smo pokrenuli for petlju koja e se izvravati sve dok broja i ne bude jednak
sa duinom niza minus 1. Duinu niza dobijamo iz metode imeNiza.legth koja
kao rezultat daje duinu niza odnosno broj lanova. Poto je kranji
identifikacioni broj manji za jedan od broja lanova niza oduzeemo jedan.
U for petlji ispisujemo svaki lan niza tako to emo kao identifikacioni broj
postaviti broj iz for petlje.
Kao rezultat: