Slobodan Katela

UDK 061.12(497.5):34(038)
Pregledni rad
Rukopis prihvaen za tisak 7. oujka 2012.

VLADIMIR MAURANI
Pravi lan i predsjednik
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
Pravni povjesniar i knjievnik Vladimir Maurani bio je pravi lan1 i
predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, dananje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vladimir Maurani potjee iz ugledne
vinodolske obitelji koja je imala istaknutu ulogu u hrvatskoj pravnoj te politikoj i kulturnoj povijesti. Bio je polivalentna linost: uz temeljito poznavanje
uprave i duboko shvaanje prava, bio je i knjievnik pisao je pjesme, dramske
tekstove i biografske studije ali ponajprije istaknuti znanstvenik. Jugoslavenska akademija izdala je u razdoblju 1908. 1922. u deset svezaka njegovo
kapitalno znanstveno djelo Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, a 1923. i
autorove Dodatke ukupnog opsega od 1.756 stranica. Zauuje injenica da u
naoj znanosti jo uvijek nema potpunije ocjene znaenja i dometa toga djela.
Za predsjednika Jugoslavenske akademije izabran je u svibnju 1918. Gospodarske, politike i drutvene okolnosti koje su nastale nakon zavretka Prvoga svjetskog rata dodatno su oteale Mauraniev trogodinji mandat na elu
Akademije.
Kljune rijei: Vladimir Maurani; Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti; Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik; predsjednik Akademije.

1. Uvod

Vladimir Maurani potjee iz ugledne obitelji iz Novog Vinodolskog koja je

hrvatskoj politici, knjievnosti i znanosti dala u XIX. i XX. stoljeu nekoliko istaknutih imena. Uz vrsnoga filologa i poliglota Antuna Maurania (1805. 1888.),
knjievnika, politiara i pravnika Ivana (1814. 1890.), koji je ujedno i pisac remek-djela Smrt Smail-age engia, toj obitelji pripadaju i knjievnik Vladimir Fran
(1859. 1928.), pisac Lia i Od zore do mraka, putopisac Matija (1817. 1881.), autor
Pogleda u Bosnu, i knjievnica Ivana Brli-Maurani, prva ena koja je izabrana
1

Prema dananjoj nomenklaturi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima etiri kategorije lanova, i to: poasne lanove, redovite lanove, dopisne lanove i lanove suradnike. U skladu sa
Zakonom o JAZU od 29. prosinca 1971., dotadanji pravi lan postaje redoviti lan (akademik).

119

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Ivan Maurani iz: Milan Grlovi, Album zaslunih

Hrvata XIX stoljea, Zagreb, 1896. 1900.

u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti.2 Prema istraivanju Hodimira

Sirotkovia, u trenutku osnivanja Jugoslavenske akademije, u proljee 1866. godine, Ivan Maurani bio je u politikoj nemilosti. Stoga i nije predloen za njezina lana, usprkos steenom velikom znanstvenom, dravnikom i pjesnikom
ugledu. Taj uvredljiv postupak prema njemu izazvao je njegova brata Antuna i
prijatelja Ivana Kukuljevia Sakcinskog da se odreknu lanstva u Akademiji.3
2

Vladimir MAURANI, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, Zagreb, 1908. 1923. (pretisak:
Vladimir MAURANI, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, 2. sv., Zagreb: Informator, 1975.).
Za dopisnu lanicu Jugoslavenske akademije Ivana Brli-Maurani izabrana je na godinjoj skuptini odranoj 8. svibnja 1937. Prijedlog za njezin izbor dao je pravi lan dr. Milivoj Deman na
sjednici Umjetnikog razreda odranoj 12. sijenja 1937.
Vidi poblie Hodimir SIROTKOVI, Uloga Vinodolske obitelji Maurani u pravnoj, te politikoj i
kulturnoj povijesti hrvatskog naroda, Rad HAZU, 465, Zagreb, 1993., 159.

120

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Vladimir Maurani bio je sin hrvatskoga bana puanina, kako su Ivana

Maurania zvali zbog njegova neplemenitakog podrijetla, i Aleksandre, sestre pjesnika Dragutina Demetra, te otac knjievnice Ivane Brli-Maurani.4
Rodio se 16. listopada 1845. u Karlovcu, gdje mu je otac bio sirotinjski kurator
u Gradskome poglavarstvu. Gimnaziju je polazio u Zagrebu, a pravne znanosti
u Beu (gdje mu je otac bio predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije) i na Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je i diplomirao 1866. u svojoj
21. godini.5 U dravnoj je slubi od 1867. obavljao poslove sudskog pripravnika,
zatim gradskog suca u Zagrebu, dravnog odvjetnika u Ogulinu te karlovakog podupana. Godine 1878., nakon to su austrougarske okupacijske snage s
mandatom Berlinskog kongresa zaposjele dotadanju tursku pokrajinu Bosnu
i Hercegovinu, postaje civilni komesar u vojnoj komandi austrijskoga generala
Filipovia. Tamo se sukobio s vojnim i graanskim vlastima zbog svojega prijedloga rjeenja kmetskih odnosa naslijeenih od Turaka. Traio je naime da se
ti odnosi ukinu na temelju otkupa koji bi izvrili kmetovi (kako je to uinjeno
nakon 1848. godine u ugarskim zemljama). Budui da taj njegov prijedlog nije
prihvaen, ubrzo se vraa u Karlovac, odakle je bio premjeten u Jastrebarsko.
Od 1884. godine Maurani je djelovao u Odjelu za pravosue Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade, gdje je izradio nacrt Zakona o ureenju zemljinih
zajednica. Radei u sudskoj i upravnoj struci na zemljinim odnosima, esto se
susretao sa starom pravnom terminologijom koju sudsko-upravni aparat uglavnom nije prihvaao ve je pristupao kovanju novih nezgrapnih izraza, poesto
time unakazujui narodni jezik. Zbog toga je smatrao da bi valjalo proistiti
domau pravniku, upravnu i sudsku terminologiju i iz sudskih odluka izbaciti
tuinske izraze protivne duhu hrvatskoga jezika. Kao rezultat te ideje i upornog
dvadesetgodinjeg rada objavljen je njegov najvaniji znanstveni rad Prinosi za
hrvatski pravno-povjestni rjenik.6
Vladimir Maurani bio je polivalentna linost: uz temeljito poznavanje uprave i duboko shvaanje prava, bio je i knjievnik u mlaim danima pisao je pjesme, dramske tekstove i biografske studije ali prije svega istaknuti znanstvenik.
To mu je donijelo i mnogobrojne pohvale i priznanja: izabran je za predsjednika
4

Otac Ivan, sin Vladimir i unuka Ivana bili su tijekom itava ivota izuzetno povezani i posveeni
srodnim temama. Osim keri Ivane, obitelj V. Maurania imala je jo troje djece: sinove Boidara i
elimira te ker Aleksandru.

Od 1850. do 1874. Fakultet djeluje kao Kraljevska pravoslovna akademija i jedino je visoko uilite
u Hrvatskoj, ime je omoguen kontinuitet Zagrebakoga sveuilita. U vremenu od 1874. do 1926.
djeluje kao Pravoslovni i dravoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu, a od 1926. kao Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu.

MAURANI, Prinosi, I.

121

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Darko Maurani, Portret Vladimira Maurania, ulje na

platnu, sig. ddk. D.M./1926. HAZU.

Banskoga stola (1908. 1912.),7 bio je dugogodinji lan Jugoslavenske akademije

znanosti i umjetnosti (pravi lan od 11. oujka 1910. u Filozofiko-juridikom razredu i njezin predsjednik u razdoblju 1918. 1921.), poasni lan eke akademije, Poljske akademije znanosti i Uenog drutva u Lavovu te dopisni lan mnogih
drugih meunarodnih znanstvenih ustanova. Sveuilite u Zagrebu dodijelilo mu
je 1925. poasni doktorat. U poznim se godinama, posebice nakon zavretka Prinosa, bavio ponajprije povijesnim temama, osobito ulogom Hrvata u islamskom
svijetu. Osim ve spomenutih Prinosa, najvaniji su mu radovi: O rjeniku pravnog
nazivlja hrvatskoga, drama Grof Ivan, Hrvatsko pravno-povjestni izvori i naa lijepa knjievnost, Djela Ivana Maurania, Melek Jaa Dubrovanin u Indiji godine 1480.-1528.
(i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljea).
7

Banski stol bio je visoki sud Hrvatske i Slavonije. Nastao je iz ustanove Banskoga sudita, koje se
spominje ve u XII. st. Mjesto, vrijeme i sastav suda odreivao je Hrvatski sabor. Ukinut je 1945.
godine.

122

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

U ovom lanku prikazat e se bogat znanstveni opus Vladimira Maurania

s naglaskom na njegov nedovoljno poznat rad u Jugoslavenskoj akademiji. O
njegovu knjievnom stvaralatvu dat e se samo osnovne napomene.
2. Znanstvenoistraivaki rad Vladimira Maurania

Povijest drave i prava, kojom se dugo bavio Vladimir Maurani, u Hrvatskoj se razvija u sklopu ope povijesne znanosti. Meutim, osnutkom Katedre
za historiju drave i prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1912. godine, pravna se povijest razvija kao posebna znanstvena disciplina koja spaja povijest sa
znanou o dravi i pravu. Poseban doprinos razvitku te znanstvene discipline
dala je Jugoslavenska akademija, koja je od prvih godina svoga postojanja objavila niz knjiga i monografija s podruja pravne povijesti, ukljuivi i razvitak
obiajnog prava. Djela s podruja drave i prava Akademija je objavljivala ne
samo kao zasebne knjige nego i kao monografije uvrtene u niz svojih drugih
izdanja, napose u zborniku Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium, zatim u zborniku Codex diplomaticus te u Zborniku sadanjih pravnih obiaja
u Junih Slavena. Od samog konstituiranja Akademije povijest drave i prava
ula je u djelokrug Filozofiko-juridikog razreda, dok se opa povijest obraivala u Historiko-filologikom razredu. Ta neloginost ispravljena je tek 1947.,
kada su se u obnovljenoj Akademiji obje srodne znanstvene discipline nale
zajedno u Odjelu za filozofiju i drutvene nauke, danas Razredu za drutvene
znanosti.
U razdoblju od poetka rada Akademije do poetka Drugoga svjetskog rata
pravi lanovi Filozofiko-juridikog razreda koji su se bavili povijeu drave i
prava bili su: Baltazar Bogii, Boidar Petranovi, Jaromir Hanel, Kosta Vojnovi, Vladimir Maurani, Ivan Strohal, Milivoj Maurovi i Marko Kostreni.8
Rad na prouavanju nae pravne prolosti koji bi bio sabran u rjeniku pravnoga nazivlja zapoeo je Vladimir Maurani 1877. godine. O tome je, prema navodima Marka Kostrenia, prvi put javno pisao 1902. u lanku objavljenom u Vjestniku zem. arkiva ovim rijeima: Dobro bi djelo uinio po narodni napredak, tko
bi iz svih naih pravnih spomenika pocrpao i vjetaki obradio u obliku rjenika
pravno nazivlje i frazeologiju tj. mislim pod tim precizni izraaj pravnih pojmova
i initaba stranaka u poslovima pred sudom u staroj hrvatini. Naravno da ima
mnogo toga, to e biti neuporabivo te po samoj naravi stvari zastarjelo i nevaljalo Za tu su se ideju zainteresirali njegovi prijatelji, tadanji predsjednik Jugoslavenske akademije povjesniar Tadija Smiiklas i pravi lan Franjo Markovi, te ga
8

125 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866-1991, Zagreb: HAZU, 1991., 45-47.

123

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

nagovorili, poznajui njegove sposobnosti i energiju u radu, da se prihvati pravne

povijesti i zapone s radom na hrvatskome pravnopovijesnom rjeniku.9
U ve spomenutom lanku Vladimir Maurani nadalje kae: Braa Antun
i Ivan Maurani bili su, kako je poznato, vrsni poznavaoci stare knjige nae,
naroito vini ve od djetinjstva nazirat u pismu glagolskom neku domau svetinju. S velikim su se oni interesom bavili prouavanjem toga pisma i u obe
spomenik iz prolosti hrvatske. Plod je njihova truda, kadikad zasebnoga, kadikad zajednikoga, ne samo izdanje Vinodolskog zakona10 U nastavku lanka
autor je objavio popis svih listina koje se uvaju u Maurani, kako onih koje
do sada nisu otisnute (glagoljicom ili latinicom), tako i onih hrvatskih listina
koje su ve tiskane (uglavnom u novijem prijepisu). Nakraju podsjea da je 1879.
u Novom Vinodolskom pregledavao spise koji su od starine bili pohranjeni u
obitelji Maurani, a tada su se nalazili kod najstarijeg lana te obitelji Josipa,
koji ih je uvao s velikom panjom i nije se od njih htio rastati.11

Iste godine, piui O rjeniku pravnog nazivlja hrvatskoga12, Vladimir je
Maurani izloio metodoloku osnovu buduega djela kojim je trebalo zadovoljiti nekoliko temeljnih ciljeva, i to:
da se na temelju dostupnih izvora pokae razvitak hrvatske pravne terminologije od najdavnijih vremena i s tim u vezi utvrdi neprekidnost vlasti
hrvatskoga diplomatikog jezika;
da se u pravnu terminologiju ponovno uvedu narodni termini koji su zbog
prekinute niti slubenoga hrvatskog jezika bili zamijenjeni u uporabi neshodnim i nenaravnim kovanicama; on taj svoj rad namjenjuje uenim
pravnicima budunosti, koji e biti pozvani da predloe izmjenu trone
pravne terminologije;
da se najirem krugu pravnika omogui da se lako i to tonije i potpunije
uvedu u sve faze slubenog, sudbenog i upravnog jezika.13
Maurani vrlo temeljito razlae zato je, po njegovu miljenju, uz veliki akademijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, potreban jo i jedan pravnopovi9
10
11

Opirnije o tome vidjeti u: M. KOSTRENI, Vladimir Maurani: Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik [prikazi], Mjesenik Pravnikog drutva u Zagrebu, 48, Zagreb, 1922., 506-507.

Vladimir MAURANI, Sbirka hrvatskih listina u Maurani, Vjestnik zemaljskog Arkiva, god. 4.,
sv. 4, Zagreb, 1902., 195.

Ibid., str. 197-205.

12
13

Vladimir MAURANI, O rjeniku pravnoga nazivlja hrvatskoga, Rad JAZU, 150, Zagreb, 1902.,
235-246.

MAURANI, O rjeniku, 240-241.

124

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

jesni rjenik. Akademijski rjenik, prema njegovu kazivanju, ima posluiti jezikoslovlju, obuhvaajui sve blago jezino i knjige iz ustiju puka pocrpano, a
pravnopovijesni bi rjenik trebalo stegnuti samo na pravniko struno nazivlje.
Nadalje, akademijskom je rjeniku zadaa da tumai i sravnjuje etimologijski i
slovniki, a pravnopovijesnom rjeniku mi bismo dodavali tuma pravnoznanstveni, traei prispodobe i nalike u pravnim uredbama po plemenu ili pravu
srodnih naroda. Pravniki bi rjenik imao dakle biti dopunom akademijskog.14
U predgovoru svojega kapitalnog znanstvenog djela, Prinosi za hrvatski pravno- -povjestni rjenik, tiskanomu uz X. svezak 1922. godine, Maurani dodatno
objanjava razloge zbog kojih je Akademija poetkom 1907. odluila izdati njegov
Hrvatski pravno- -povjestni rjenik te odredila u svoje ime kao sudruga za korekturu i tehniko udeavanje tiska na pomo g. Prof. dr. Dragutina Borania, kojeg
je tijekom dugih godina rada na Prinosima Maurani smatrao svojom desnom
rukom. On nadalje kae: Jugoslavenska je akademija u dogovoru sa pravo i dravoslovnim fakultetom naeg sveuilita odluila izdavati dalmatinske statute,
te joj je za to osigurana potpora kr. Zemaljske vlade. Akademijski se odbor, koji
izdanja sprema, uvjerio, da bi za bolje razumievanje reenih statuta bio potreban
osobit rjenik. Ima ve mnogo godina, to sam nastojao da pobiljeim i poredjam iz naih pravnih spomenika s ovkraj i s onkraj Velebita ono, to mi se inilo
vrijedno spomena, ne bi li posluilo za hrvatski pravno-povjestni rjenik.
U nastavku opirnog predgovora Maurani s velikom dozom skromnosti
objanjava da je u dogovoru s rukovodstvom Akademije odustao od prvotne
Akademijine ideje da se pripremi Rjenik zbog bojazni da se ovim nazivom ne
probude oekivanja koja moji nedostatni prilozi ne bi mogli zadovoljiti,15 pa je
prihvaeno da se koristi naziv Prinosi kao manje obvezuju.
Sve spomenute prethodne pripreme omoguile su da na sveanoj sjednici
Jugoslavenske akademije odranoj 1908. drugi tajnik i knjiniar dr. August Musi najavi da e tijekom te godine Akademija izdati prvi svezak Mauranieva
Prinosa za hrvatski pravno- -povjestni rjenik.16
14

KOSTRENI, Vladimir Maurani, 507.

15

16

MAURANI, Prinosi I, str. 1-2.

Ljetopis JAZU za godinu 1906., sv. 21., Zagreb, 1907., str. 27. Na sjednici Filozofiko-juridikoga razreda Jugoslavenske akademije odranoj 2. sijenja 1907. itao se zapisnik sa sjednice Odbora za izdavanje starih dalmatinskih statuta od 9. prosinca 1906., iz kojega se vidi da je taj odbor jednoglasno
pristao na to da se Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik Vladimira Maurania izdaju trokom
dotacije Kr. zemaljske vlade od 5.000 K za izdavanje dalmatinskih statuta, eventualno i trokom
njezine daljnje dotacije za istu svrhu. Svake se godine trebao izdati po jedan svezak od najmanje 10
araka.

Vidi Ljetopis JAZU: sv. 22: za godinu 1907., Zagreb, 1908., 68.

125

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Ubrzo nakon toga uslijedilo je prvo veliko Akademijino priznanje Vladimiru

Mauraniu. Naime na sjednici Filozofiko-juridikoga razreda od 18. studenoga
1909. na prijedlog pravog lana dr. Franje pl. Markovia zakljueno je da se na
skupnoj sjednici Akademije predloe novi lanovi toga razreda, i to: predsjednik
Kr. banskog stola u Zagrebu Vladimir Maurani za pravoga lana, a izv. sveuilini profesor dr. Albert Bazala za lana dopisnika.17 U obrazloenju prijedloga za
izbor Vladimira Maurania koji se uva u Akademijinu Arhivu Franjo Markovi
posebno je istaknuo vrijednost i izvornost dvaju do tada tiskanih svezaka Prinosa
za hrvatski pravno-povjestni rjenik te priznanja koja su Prinosi dobili, osobito od
inozemnih strunjaka: eha prof. dr. K. Kadleca, poljskog znanstvenika prof. O.
Balzera, ruskih profesora V. A. Franceva i F. F. Zigelja, bugarskog strunjaka S. S.
Bobeva i njemakog pravnog povjesniara L. K. Goetza te domaih znanstvenika: prof. dr. J. ilovia i prof. dr. I. Strohala.18 Na svojem glavnom zasjedanju
odranom 11. oujka 1910. Skuptina Akademije izabrala je dva prava lana, i to: u
Filozofiko-juridikom razredu pravnog povjesniara Vladimira Maurania, a u
Historiko- -filologikom razredu povjesniara Ferdu iia.19
Nakon izbora za Akademijina lana Maurani je vrlo aktivno sudjelovao
u radu Akademije. Tako je od izbora sve do svoje smrti bio lan Odbora za izdavanje historikih i historijsko-juridikih spomenika, a Financijalnog odbora
i Odbora za galeriju slika od 1912. do 1918., kada je izabran za predsjednika
Akademije. Godine 1915., nakon smrti dugogodinjeg razrednog predstojnika
dr. Franje Markovia, izabran je i na dunost predstojnika Filozofiko-juridikog
razreda. Tu je dunost, prema vlastitoj elji, obnaao samo jednu godinu.20
Listajui primjerke Ljetopisa JAZU za godine nakon Mauranieva izbora za
pravog lana Akademije, nailazimo na itav niz do sada nepoznatih podataka o
njegovu radu u Jugoslavenskoj akademiji. Tako je na skupnoj sjednici Akademije
odranoj 1911. izraena zahvalnost Vladimiru Mauraniu to je Akademijinu
Arhivu poklonio arhivu svoje obitelji, u kojoj ima dragocjenih glagoljskih spomenika.21 Osim toga potkraj 1918., tada ve kao predsjednik Jugoslavenske aka17
18

Ljetopis JAZU: sv. 24: za godinu 1909., Zagreb, 1910., 36.

Autograf obrazloenja prijedloga dr. Franje Markovia za izbor Vladimira Maurania uva se u
Arhivu Hrvatske akademije, registratura JAZU, br. 254/1909.

19

Ljetopis JAZU: sv. 24., str. 51.

20
21

Ljetopis JAZU: sv. 29., str. 3, 37.

Ljetopis JAZU: sv. 25., str. 46.

U Arhivu Hrvatske akademije uva se ostavtina Ivana i Vladimira Maurania (Zbirka ostavtina
Arhiva HAZU, XV-43). U toj se ostavtini, uz vei broj kupoprodajnih ugovora, oporuka i drugih
pravnih akata iz Novog Vinodolskog (XVIII. i XIX. st.), zatim slubenih spisa te mladenakih pjesama,
rukopisa i knjievnih djela Vladimira Maurania, nalazi i u kou uvezana biljenica Memoarske poli-

126

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

demije, Maurani je Akademiji poklonio iz ostavtine svojega strica Antuna

Maurania rukopis nekih pjesama iz vremena dubrovake knjievnosti.22
Poetkom 1912. godine car Franjo Josip I. prihvatio je molbu Vladimira Maurania da ga, zbog odlaska u mirovinu, razrijei dunosti predsjednika Banskoga stola, to mu je omoguilo vei angaman u Akademiji, a posebice intenzivniji rad na Prinosima.23
Iste je te godine Maurani na Akademijinoj sveanoj sjednici itao opsenu
raspravu pod nazivom Hrvatski pravno-povjestni izvori i naa liepa knjievnost, u
kojoj na temelju dotadanjih istraivanja obrazlae djelovanje pravne prolosti
na pojavu lijepe knjievnosti u nas. Ne ulazei u iru analizu teksta koji je integralno objavljen u Ljetopisu JAZU,24 osvrnut emo se samo na onaj dio u kojem
autor podsjea na niz hrvatskih povjesniara novijeg doba poevi od Ivana Kukuljevia, Ivana Tkalia, Tadije Smiiklasa, Vjekoslava Klaia i Ferde iia, koji
su svojim radovima osvijetlili prole vjekove, ne samo vjetinom prikazivanja
povijesnih dogaaja ve i objavama i kritikim izdanjima strogo povijesnih i
pravno-povijesnih izvora, tako da e se sada moi podrobnije objasniti tamne
strane staroga hrvatskoga pravnog ivota. I nastavlja: Ja sam u svojih Prinosih
naznaio najvanija djela, koja ve do sada mogu podati upute u tom pravcu.
Jedno mi je iztai: temelj upoznaji naeg naroda, njegovih dravnih, crkvenih,
drutvenih, gospodarskih i prosvjetnih prilika, poloio je nezaboravni Raki.
Bez njega ve se dosadanji uspjesi na tom polju ne mogu ni pomisliti.25
U istom Ljetopisu nalazi se i podatak da je na skupnoj sjednici odranoj 14.
prosinca 1911. Vladimir Maurani predloio dr. Ivana Strohala za pravog lana
Akademije te da je Filozofiko-juridiki razred predloio da se u Akademijinu
proraunu za godinu 1912. osigura dovoljna svota za nastavak tiskanja Mauranieva pravnopovijesnoga rjenika.26
Ovdje elimo podsjetiti da su lanovi Jugoslavenske akademije na svojoj prvoj sjednici 26. svibnja 1866., nakon to su prihvatili Poslovnik, izabrali Josipa

22
23
24

tike zabiljeke Vladimira Maurania iz god. 1894., 1897., 1898., 1899., 1903., 1904., 1905. 1907. Biljenica
na 130 stranica sadrava autorova sjeanja na ljude i dogaaje iz godina na koje se odnosi, a meu
prvim biljekama nalazi se ona o audijenciji njegova oca Ivana Maurania kod cara 1866. godine.
Ljetopis JAZU: sv. 33., str. 45.

Akt Predsjednitva Kr. banskog stola od 24. veljae 1912. koji se takoer nalazi u Zbirci ostavtina
Arhiva HAZU, pod signaturom XV-43.

Ljetopis JAZU: sv. 26., str. 81-146.

25
26

Sveana sjednica Jugoslavenske akademije odrana je 20. travnja 1912. Cjelovit tekst rasprave Vladimira Maurania na 58 stranica te daljnjih 8 stranica s 24 napomene objavljen je u naznaenom
Ljetopisu.
Ibid., str. 84.

Ibid., str. 37.

127

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Jurja Strossmayera za pokrovitelja, a istaknutoga hrvatskog povjesniara Franju

Rakoga za njezina predsjednika. Strossmayer je bio pokrovitelj Akademije do
svoje smrti 1905. godine. Nakon njegove smrti nije se birao pokrovitelj Akademije sve do 1915., kada je na to mjesto izabran dr. Antun Bauer, nadbiskup zagrebaki i pravi lan Akademije od 14. prosinca 1899. Nakon njegove smrt (1937.)
Akademija nije vie birala pokrovitelja.
Dana 28. srpnja 1917. Akademija je sveanom sjednicom obiljeila 50. obljetnicu prve sveane sjednice koja je bila odrana 28. srpnja 1867. u punoj dvorani
Narodnoga doma u Zagrebu. Na sjednici je govorio pokrovitelj dr. Antun Bauer i
pritom podsjetio na potekoe i uspjehe koje je Akademija postigla u prethodnih
pedeset godina, ali i na jednu jo uvijek neostvarenu zadau, a to je osnivanje
etvrtog, umjetnikog razreda. Na istoj je sjednici Akademija izabrala poseban
odbor koji e imati zadau urediti pravilnik za rad novoga razreda i pobrinuti se
za financijsku stranu toga pitanja.27
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti izdala je u razdoblju 1908.
1922. godine u deset svezaka djelo Vladimira Maurania Prinosi za hrvatski
pravno-povjestni rjenik, a 1923. godine i autorove Dodatke, ime je bio kompletiran rad na tome zahtjevnom projektu. Ukupni mu je opseg iznosio deset svezaka a tiskan je na 1.756 stranica, dok jedanaesti svezak, koji sadri Dodatke, ima
15 stranica autorova predgovora te 76 stranica rjenika.
Tijekom dugogodinjega mukotrpnog rada na Prinosima Maurani je znatno
proirio prvobitni koncept rjenika ukljuujui u njega i ekonomske pojmove nae
prolosti te itav niz sociolokih, etnografskih i drugih fenomena. Obradio ih je zadivljujuom akribijom, pogotovo kada se zna da je na tome uglavnom sam radio.
Djelo je prije svega dokaz zaudne autorove marljivosti, a kao potpun inventar pravnih hrvatskih termina odlino slui svima koji se bave naom pravnom
povijeu.
Budui da su svesci izlazili u velikim vremenskim intervalima i u maloj nakladi, kompleti Mauranieva rjenika ve su odavna bibliografska rijetkost, pa
je Izdavaka kua Informator iz Zagreba 1975. izdala pretisak (reprint) kompletnih Prinosa u dva dijela. U tom je izdanju zadrana kronologija originalnog izdanja. Izuzetak ini Mauraniev predgovor, koji je izaao 1922. godine, te tamo
navedene kratice, koje su reproducirane na poetku knjige.28
27

Ljetopis JAZU: sv. 32., str. 21, 34, 35 i 91.

28

U odbor za pripravne radnje oko osnivanja razreda za umjetnost izabrani su ovi pravi lanovi: dr.
uro Arnold, dr. Dragutin Gorjanovi-Kramberger, dr. Juraj Majcen, dr. Gavro Manojlovi, Vladimir Maurani i dr. Ferdo ii.
MAURANI, Prinosi, I, 1.

128

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Djelo se poelo tiskati kada su autoru bile 64 godine, a dovrio ga je sa 77.

Osim toga djelo je izlazilo u tekom vremenu velikog rata, kada je i samo tiskanje zadavalo velike potekoe ak i takvom nakladniku kakav je bila Jugoslavenska akademija. Za vrijeme rada na Prinosima Maurania su zadesili i obiteljski
problemi (1919. nakon dugotrajne bolesti preminula mu je supruga Henrietta), a
i njegova je tjelesna snaga slabjela.
Jedan od rijetkih znanstvenika i tada Mauraniev mlai kolega u Akademiji koji je svojim ocjenama i prikazima pratio izlaenje pojedinih svezaka Prinosa
bio je Marko Kostreni. On je u nekoliko navrata u Mjeseniku pravnikog drutva
u Zagrebu vrlo pozitivno pisao o Prinosima. Spomenut emo nekoliko primjera.

Prvi put to je uinio 1913. prigodom objavljivanja treeg sveska Prinosa
ne krijui svoje oduevljenje to hrvatsku pravnu povijest obrauje takva snaga. Marko Kostreni dalje navodi da je metoda obrade i u ovom svesku ostala
ista kao i u prijanjima te podsjea da autor svakoj rijei dodaje latinski, odnosno, ako je rije davna, i aktualni hrvatski izraz, a odstupa od toga samo ako
je rije nejasna znaenja, te zakljuuje: Ne nalazimo u rjeniku uvrtene samo
rijei znamenovanja strogo pravno-povjesnog, nego pregledamo li ga u cijelosti,
mislim da emo dobiti dojam, da se je autor obazirao na cijelu kulturu, pa bi
mogao u neku ruku nositi i naslov kulturno-povijesnog rjenika.29
Kostreni se ponovno oglasio nakon tiskanja petog sveska Prinosa u kojem
se, uz ostale, nalaze rijei: medja, medjusobac, metar, miena, milost, mir, mit,
muka, najam, narod, nasljedstvo, notar, novtina, obiaj, obrana, obrt i druge.
Njega je posebno obradovalo Mauranievo tumaenje pojma novtina s obzirom na to da se podudara sa znaenjem koje on upotrebljava u svojoj dosada
neobjelodanjenoj habilitacionoj radnji o Vinodolskom zakonu.30
U treem prilogu objavljenom 1922., odmah nakon objave zadnjeg, desetog
sveska, Kostreni daje vrlo visoku ocjenu Mauranievu djelu: to se tie same
pravne nae istorije, to moemo mirne due ustvrditi, da je djelo g. Maurania u
tom pogledu osnovno i da e svatko, tko e se htjeti ozbiljno njome baviti, morati
o svakom miljenju njegovom voditi rauna. i nastavlja: Ali i tamo, gdje se tko
ne bi sloio sa izvodima njegovima, ostaje neosporna i nepokolebljiva vrijednost
onomu materijalu, to ga je za svaki pojam, svaku rije, svaku ustanovu tako
savjesno i muno sakupio g. Maurani.31
29

Marko KOSTRENI, Vladimir Maurani: Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik [prikazi],

Mjesenik Pravnikog drutva u Zagrebu, 39, Zagreb, 1913., 484.

30
31

KOSTRENI, Vladimir Maurani: Prinosi, Mjesenik Pravnikog drutva u Zagrebu, 42, Zagreb,
1916., 372-378.

KOSTRENI, Vladimir Maurani, 509.

129

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

3. Vladimir Maurani predsjednik JUgoslavenske

akademije

Propau Austro-Ugarske Monarhije i osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i

Slovenaca u prvi se mah nije nita promijenilo u radu Jugoslavenske akademije.
Ona je nastavila djelovati prema pravilima iz 1866. godine. Pravila su promijenjena tek 1921. godine, ali samo da se prilagode novim prilikama. Akademija
je, kao i druge tadanje nacionalne institucije, pozdravila osnivanje nove drave, ali je prvotno oduevljenje brzo splasnulo. Odmah u poetku toga razdoblja
Akademija se suoila s veoma tekim prilikama, jer su dravne subvencije bitno
smanjene, a vlastita su joj sredstva drastino izgubila na vrijednosti, pogotovo
zbog veoma nepovoljne zamjene stare valute novom.
Sveane izjave regenta Aleksandra Karaorevia prilikom posjeta Jugoslavenskoj akademiji i polaganje srebrnog lovor-vijenca pred Strossmayerovo poprsje sredinom 1920. godine bili su prozirna, licemjerna farsa. Regent je govorio o
Strossmayerovu snu koji je postao java i da je u novim uvjetima na vaskoliki
narod stao na svoje noge i progledao svojim oima te da nesputan okovima
ima da stane tamo gdje mu pripada u visokoj civilizaciji. Iste je godine meutim
potpisan Rapallski ugovor kojim su Italiji preputeni hrvatski krajevi (Zadar,
Rijeka, Istra te otoci Cres, Loinj, Palagrua i Lastovo).32
Ukratko smo spomenuli okvir stanja (1918. 1921.) u kojem je razdoblju Vladimir Maurani bio predsjednikom Jugoslavenske akademije. O njegovu radu
na mjestu predsjednika Akademije ima vrlo malo izvora. Oni se uglavnom svode na podatke iz Akademijina Ljetopisa za te godine te na spomenice tiskane u
povodu pojedinih obljetnica Jugoslavenske/Hrvatske akademije.
Vladimir Maurani izabran je za predsjednika Jugoslavenske akademije na
glavnoj skuptini odranoj 16. svibnja 1918. nakon to je dotadanji predsjednik Tomislav Mareti unaprijed otklonio eventualni ponovni izbor. Od ukupno
prisutnih 15 pravih lanova, njegov izbor u tajnom glasovanju podralo je 13
lanova. U skladu s Akademijinim pravilima, car Karlo I. rjeenjem od 26. lipnja
1918. potvrdio je izbor pravoga lana Vladimira Maurania za predsjednika
Akademije u trogoditu 1918. 1921.33 Tim izborom Vladimir Maurani postao
je esti predsjednik Jugoslavenske akademije. Tu asnu dunost obavljali su prije
njega povjesniar Franjo Raki, pravnik Pavao Muhi, prirodoslovac Josip Torbar, povjesniar Tadija Smiiklas i filolog Tomislav Mareti.
U Akademijinim ljetopisima za te godine nailazimo na puno podataka koji
se odnose na rad Akademijinih razreda te na skupne, glavne i sveane sjednice
32

150 godina HAZU, str. 18.

33

Ljetopis JAZU: sv. 33., str. 48

130

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

(izbori novih lanova, recenzije predloenih rukopisa, informacije o nakladnikoj djelatnosti, predavanja pojedinih Akademijinih lanova), ali i upozorenja o
sve veem nedostatku sredstava potrebnih za redoviti rad Akademije.
Do 1918. temeljni izvori financiranja redovitoga rada Akademije bila sredstva
Temeljne zaklade Jugoslavenske akademije, prihod od iznajmljivanja Akademijinih stambenih kua, sredstva potpore Zemaljske kraljevske vlade te prihodi od
desetak zaklada, odnosno fondova Akademijinih dobrotvora.
S tim u vezi elimo spomenuti barem neke dobrotvore koji su tada vlastitim
sredstvima pomagali rad Akademije.34 Jedan od najveih svakako jest Marko pl.
Czerlien (Crljen), generalmajor u miru. Premda je od ranog djetinjstva bio odgajan
i obrazovan u njemakom duhu, srce mu do zadnjeg daha osta isto hrvatsko.35
On je ve 1909. darovao Akademiji 20.000 kruna za zakladu pod svojim imenom sa
eljom da Akademija iz te zaklade izda Jugoslavenski enciklopedijski rjenik. No to nije
bilo sve. Godinu dana prije smrti (preminuo je 17. listopada 1918.) on je Akademiji
oporuno ostavio sav svoj veliki imetak koji se sastojao od vrijednosnih papira i
gotova novca. Nad njegovim grobom nadahnuti oprotajni govor odrao je predsjednik Akademije Vladimir Maurani istiui da ga je s pokojnikom, velikim domoljubom i plemenitim ovjekom, vezalo iskreno potovanje i prijateljstvo.36
Na skupnoj sjednici Akademije odranoj 21. srpnja 1918. novoizabrani predsjednik zahvalio je na izboru podsjeajui da u buri svjetskoga rata koji jo uvijek tinja nije mogue ni pomiljati na programatske izjave. Ipak, najavio je da e
se, uz ostale poslove u Akademiji, uskoro pristupiti osnivanju etvrtog, umjetnikog razreda. Osnivanje umjetnikog razreda podrao je prethodno u svom
izlaganju na sveanoj sjednici 18. svibnja 1918. i dr. Antun Bauer, pokrovitelj
Akademije, uz naznaku da se to dotad nije uinilo zbog ogranienih imovinskih
prilika. Rad u tom razredu, prema miljenju dr. Bauera, ima u smislu Akademijina statuta biti vezan sa znanou, a ujedno e se brinuti za unapreenje domaih likovnih umjetnosti, lijepe knjievnosti i glazbenih kompozicija. Pokrovitelj
je tom prigodom biranim rijeima pozdravio novoizabranog predsjednika Vladimira Maurania izraavajui nadu da e svojim umnim sposobnostima, mudrou u duhu Strossmayera i Rakoga voditi Akademiju od uspjeha do uspjeha
na korist hrvatske drage domovine.37
34

35

Ibid., str. 143.

36
37

U to su vrijeme bile sljedee zaklade, odnosno fondovi: Akademijska zaklada; Strossmayerova zaklada za galeriju slika; Glavnica J. Bubanovia; Fond dr. Franje Rakoga; Fond Tadije Smiiklasa;
Zaklada dr. D. Neumana; Glavnica gm. M. pl. Czerliena i Glavnica baruna Turkovia; Fond grofa
Pejaevia; Fond za osnivanje umjetnikog razreda.

Ibid., str. 153-156.

Ibid., str. 58-59.

131

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Prema tim najavama, na glavnoj skuptini Akademije odranoj 24. travnja

1919. obavljen je izbor prvih lanova Umjetnikog razreda. Time su stvorene
pretpostavke za poetak rada toga Akademijina razreda nakon punih 50 godina
otkako je i taj razred bio predvien Akademijinim pravilima.
Izabrani su: pravi lanovi 1. Bela Csikos Sessia, 2. Klement Crni, 3. Dragutin Domjani, 4. Martin Pilar, zatim osam poasnih lanova te sedam dopisnih
lanova. Meu izabranim poasnim i dopisnim lanovima treba spomenuti istaknute hrvatske umjetnike, Vlahu Bukovca, Celestina Medovia, Ivana Metrovia, Ljubu Babia, Otona Ivekovia i knjievnika Vladimira Nazora.38
Dva dana kasnije odrana je i sveana sjednica Akademije na kojoj je pokrovitelj dr. Antun Bauer s optimizmom govorio o novonastalim politikim okolnostima, tj. stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. To je bila prva prava
prilika da o toj temi progovori i predsjednik Maurani. On je tom prigodom,
uz ostalo, kazao: Sudbonosni dogaaji odvalili su lanjske godine hrvatskoj domovini teu tuinskoga pritiska. Na se narod naao na okupu s jednokrvnom
najbliom braom u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca pod naim drevnim
svima nama jednako dragim ravnopravnim imenima39
Na toj istoj sjednici V. Maurani odrao je iscrpno predavanje o Ligi naroda.
Biranim je rijeima govorio o Thomasu Woodrovu Wilsonu kao javnom zaetniku stvaranja Lige naroda, meunarodne organizacije koja e bdjeti nad ouvanjem svjetskoga mira nastojei da se strahote Prvoga svjetskog rata vie nikada
ne ponove. Posebno je zahvalio predsjedniku Wilsonu za doprinos Sjedinjenih
Drava u okonanju rata ovim rijeima: Predsjednik Wilson crpao je odluku
za rat i onih svojih etrnaest toaka o naelima mira iz psihe velike demokracije
onkraj Atlantika. Potekla je intervencija Amerike jo vie iz samilosti za tolike
patnje i herojske rtve, negoli iz bojazni pred pobjedom centralnih vlasti. U ime
ovjeanstva i ovjekoljublja, a za nove misli krenuli su milijuni vojnika iz Amerike s ushitom preko iroka mora u krvav boj.40
I pod predsjedanjem V. Maurania Akademija se esto politiki angairala
kada je ocijenila da su ugroeni hrvatski nacionalni interesi. To se dogodilo i
na skupnoj sjednici odranoj 11. travnja 1920., kada se na poziv predsjednika
skupna sjednica jednoglasno solidarizirala s patriotskim manifestacijama za
pravedno rjeenje pitanja Rijeke, Kvarnera i Istre koje su se odravale upravo za
vrijeme trajanja sjednice.41
38
39

Ljetopis JAZU: sv. 34., str. 37-38

Ibid., str. 47-52.

40
41

Ibid., str. 65-82.

Ljetopis JAZU: sv. 35., str. 26.

132

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Ushienje s kojim je doekano stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

brzo je splasnulo. Tako e samo godinu kasnije, na sveanoj sjednici Akademije
odranoj 25. svibnja 1920., predsjednik V. Maurani sa alou utvrditi da su se
neke lanjske nade i oekivanja iznevjerile: Domovinu nau eto ni danas ne grije
toplo sunce pravoga mira, asna i blagoslovena. Sve pokrajine kraljevstva naega
jednako pate od teke rane, koju zloraba sile nanosi narodnomu biu. Stisnuli
smo zube od ljute boli a pregnut emo muki, da konano ipak savlada krivicu
pravda I nastavlja: Pod bremenom tunih tih prilika stenje i naa Akademija, ali klonula nije.42
Pri kraju trogodinjeg mandata predsjednika Akademije, poljuljanog zdravstvenog stanja i u visokoj ivotnoj dobi, Maurani se sam zahvaljuje na predsjednikoj
asti, jer mu oduzima previe vremena, a on uri zavriti svoje ivotno djelo.43
Na glavnoj skuptini Jugoslavenske akademije odranoj 25. travnja 1921. za
predsjednika je Akademije izabran za trogodinje razdoblje 1921. 1924. pravi
lan kemiar dr. Gustav Janeek. Tim je danom prestao trogodinji mandat Vladimira Maurania.44
Odlaskom s predsjednike asti nije prestala aktivnost Vladimira Maurania u
Jugoslavenskoj akademiji. On se ponajprije posvetio radovima na zavretku Prinosa,
a nakon to je i to obavio, posvetio se svojoj drugoj ljubavi, knjievnosti. Osobito ga
je zanimalo pitanje slavenskih i hrvatskih odnosa prema islamskome svijetu. Nepunih mjesec dana nakon prestanka predsjednikog mandata lanovima svojega
razreda mogao je s velikim olakanjem najaviti da je Pravno-povjestni rjenik obradio
do slova V, pa se nada da e do proljea godine 1922. zavriti itavo djelo.45
U duhu Strossmayerove ideje o sveslavenstvu potkraj godine 1921. pokrenuta je akcija za organizaciju zajednikih projekata i trajne suradnje izmeu eke akademije, Kraljevskog ekog uenog drutva, Srpske kraljevske akademije,
Slovenskog uenog drutva i Jugoslavenske akademije, pa je iste godine odran
sastanak u Zagrebu na kojem je sudjelovao i Vladimir Maurani. Na njemu
je dogovorena suradnja na mnogim podrujima ukljuujui i ubrzanje rada na
izdanju Rjenika hrvatskoga ili srpskoga jezika to ga je Jugoslavenska akademija
zapoela izdavati jo 1880. godine. Odziva od vlasti meutim nije bilo, pa su i
ona istraivanja koja su bila u tijeku morala biti reducirana.46
42
43

Ibid., str. 59-60.

M. KOSTRENI, Dr. juris h. c. Vladimir Maurani, u: Godinjak Sveuilita Kraljevine Jugoslavije u

Zagrebu za kolske godine 1924/25. 1928/29., Zagreb, 1929., 98.

44
45

Ljetopis JAZU: sv. 36., str. 80-81.

Ibid., str. 36.

46

Ljetopis JAZU: sv. 36., str. 17-32.

133

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Na sveanoj sjednici Akademije odranoj 8. travnja 1922. knjievni tajnik dr.

uro Krbler, govorei o nakladnikoj djelatnosti Akademije, posebno je istaknuo da je uz golem troak, od kojega je honorar portvovnim piscima tek neznatan dio, Akademija je u godini 1921. tampala ove knjige: tri knjige Rada
i nastavio: za glavni, neto opseniji svezak Prinosa za hrvatski pravno-povjestni
rjenik, kojim je znatno to djelo sretno zavreno, a pored bogate grae, koja je u
njemu prikupljana i obraena, veliku mu vrijednost daje i sretna prilika, da ga
je jedan isti obraiva, pravi lan Vladimir Maurani, unato poodmakloj dobi
ivota, od poetka do kraja jedinstveno izradio47 To je, sasvim sigurno, veliko priznanje matine institucije svojemu lanu za njegov dugogodinji samoprijegoran rad. I ne samo to. Filozofiko-juridiki razred zakljuio je potkraj iste
godine da e preporuiti Ministarstvu prosvjete da za kole i strune biblioteke
nabavi dovreno djelo Vladimira Maurania koji ima golemu grau za pravnu
povijest svih junih Slavena.48
O tadanjem tekom gospodarskom stanju u dravi, koje se odrazilo i na
materijalne prilike Akademije i njenih lanova, svjedoi i bizaran podatak, tj.
prijedlog Akademije da se ministru prosvjete u Beogradu obrati za pomo pravim lanovima Jugoslavenske akademije s obzirom na njihovu ivotnu dob i
tjelesnu nemo, i to: Vjekoslavu Klaiu, Mii Kipatiu, Vladimiru Mauraniu i
dr. Tomislavu Maretiu.49
Pokrovitelj Akademije dr. Antun Bauer svoje obraanje na sveanoj sjednici
14. lipnja 1924. zavrio je ovim rijeima: Ne mogu da zavrim a da jo ne spomenem jednu radosnu injenicu. Odlini na lan i bivi predsjednik Vladimir Maurani sretno je Dodatcima uz prinose za Hrvatski pravno-povjestni rjenik zavrio
veliko svoje djelo, koje je u uenom svijetu nalo toliko priznanja, te ga je na pr.
Krakovska akademija, nauno drutvo u Lavovu izabralo svojim lanom50
Sljedee, 1925. godine Maurani je navrio 80 godina ivota, ali ga to nije
sprijeilo da nastavi svoj rad u Akademiji. Te je godine Akademija izdala spomen-knjigu uz proslavu tisuugodinjice opstanka Hrvatskoga Kraljevstva
Zbornik kralja Tomislava, u kojem je objavljen i rad Vladimira Maurania Melek
Jaa Dubrovanin u Indiji godine 1480.-1528. (i njegovi prethodnici u Islamu prije
47

Ljetopis JAZU: sv. 37., str. 57.

48
49

Ibid., str. 21.

Ljetopis JAZU: sv. 38., str. 30.

50

Ovaj zakljuak Akademije uinjen je 21. prosinca 1923., a pozitivan odgovor Ministarstva prosvjete,
barem to se tie Vladimira Maurania, doao je 6. srpnja 1925. Tim je rjeenjem odlueno da se
Vladimiru Mauraniu odreuje doivotna pomo ravna penziji redovnog profesora univerziteta.

Ljetopis JAZU: sv. 39., str. 37.

134

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Ivana Brli Maurani

deset stoljea), na temelju kojeg je kasnije njegova ki Ivana Brli-Maurani napisala roman za mlade pod naslovom Jaa Dalmatin51. Osim toga Maurani je
imenovan u Akademijin odbor koji e prouiti osnovu zakona o tampi i izvijestiti skupnu sjednicu, ako se tom osnovom ugroava sloboda nauke.52
Potkraj te godine Maurani je primio jo jedno veliko priznanje. Akademski senat Sveuilita SHS u Zagrebu prihvatio je prijedlog Pravoslovnog i dravoslovnog fakulteta da se Vladimir Maurani zbog svojih zasluga za znanost,
osobito za hrvatsku pravnu povijest, prilikom njegove osamdesetgodinjice ivota promovira u doktora prava honoris causa. Promociju su odrali 15. listopada
1925. tadanji rektor dr. Drago Perovi, dekan Pravnoga fakulteta dr. Branislav
Dimitrijevi i promotor dr. Marko Kostreni.53
51

Zbornik kralja Tomislava (Posebna djela JAZU, knj. 29), Zagreb, 1925., str. 219-290.

52

Ljetopis JAZU: sv. 39., str. 69

53

KOSTRENI, dr. juris. h. c. Vladimir Maurani, 96.

135

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Vladimir Maurani preminuo je u Zagrebu 17. sijenja 1928. u osamdeset

treoj godini.
Uime Jugoslavenske akademije na pokopu se od Vladimira Maurania
oprostio tadanji predsjednik Jugoslavenske akademije dr. Gavro Manojlovi,
koji je u svojem govoru, uz ostalo, rekao:
No koliko i bile istinite sumorne misli o sudbini zemaljskoga ovjeka, toliko
ipak, ako i zastrte eleginom zamaglicom, gledao je Vladimir Maurani Ivanov
vedro u ivot, jer je iza zemaljskih tmina jasno vidio beskrajnu vedrinu neumrlih daljina.
Onamo je prenosio sve ono, to mu je najmilije i najsvetije bilo ovdje na zemlji:
prethodne krne generacije svojega roda, s velikim svojim ocem njima na elu;
ili porod svoj, uzdanicu svoju; ljubljeni svoj hrvatski narod sa snanim njegovim
predstavnikom primorskih gora i prigorskoga modroga mora, zagrljen u bratskom kolu sveslavenskom; poteni svoj rad umnoga upravljanja i savjesna suenja
kroz punih etrdeset godina; uivanje u knjievnom stvaranju; a na kraju svojega
dugoga ivota puna dva decenija stvarajui u narodnoj naoj nauci.
Akademik Maurani pokopan je u obiteljskoj arkadi na Mirogoju 21. sijenja 1928.
Na sjednici Filozofiko-juridikog razreda predstojnik dr. uro Arnold spomenuo je teki gubitak koji je Akademiju stigao smru dr. Vladimira Maurania. Razred je tom prigodom primio na znanje izjavu pravog lana dr. Marka
Kostrenia da je spreman napisati studiju o ivotu i radu Vladimira Maurania.54
Smrt Vladimira Maurania komemorirana je na skupnoj sjednici Akademije odranoj 27. sijenja, na kojoj je predsjednik Gavro Manojlovi istaknuo njegove zasluge za znanost i Akademiju, te na sveanoj sjednici 5. srpnja 1928.55
4. Ocjene i prikazi

Zauuje da naa pravna znanost jo nije potpuno ocijenila ukupnost znanstvenoistraivakog rada Vladimira Maurania, posebno razdoblje njegova djelovanja u Jugoslavenskoj akademiji, ukljuujui i njegovo trogodinje voenje
Akademije. Tu ocjenu potvruje i relativno skromna bibliografija radova o osobi
i djelu Vladimira Maurania. Tako, ako preskoimo biografske i bibliografske
natuknice u enciklopedijama i leksikonima, koje ponekad sadre i pogrene po54

Ljetopis JAZU: sv. 41., str. 21.

Pregledavajui bibliografiju dr. Marka Kostrenia, nismo nali podatak da je on to zaista uinio.

55 Ljetopis JAZU: sv. 41., str. 31, 73-74, 78.

136

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

datke o injenicama iz njegova ivota i rada, o emu e kasnije biti neto vie
rijei, ozbiljnije radove o Vladimiru Mauraniu moemo nabrojiti gotovo prstima jedne ruke. To je, naravno, bila i realna potekoa prigodom pisanja ovoga
lanka.
Svakako najpotpuniji prikaz cjelokupnoga rada Vladimira Maurania nakon njegove smrti objavio je 1928. M. Cihlar Nehajev u Eseju o Vladimiru Maurania. 56 Taj je uradak istaknuti jezikoslovac Josip Bratuli ocijenio kao biser nae
esejistike literature i osebujno djelo u opusu Milutina Cihlara Nehajeva.57 Iste
te godine dr. Juraj Andrassy objavio je u asopisu Narodna starina iscrpan ivotopis Vladimira Maurania. Govorei o Mauraniu kao velikom znanstveniku,
rodoljubu i plemenitom ovjeku, J. Andrassy pie: Resile su ga sve vrline otmjena znaaja. Kad je Khuen doao u Hrvatsku htio se kao spretan politiar
okruiti ljudima, koji imaju ugled u narodu. Pozvao je k sebi i Maurania i uinio mu najlaskavije ponude, da stupi u kolo njegovih uih suradnika. Maurani
bio je tada upravni inovnik, no ipak je bez okolianja odgovorio: Zaboravljate
da se zovem Maurani. Ponos na prvom mjestu, visoko dranje potenog glasa
imena, arko rodoljublje, plemenitost srca, a uz to pripravnost pomoi u svakoj
zgodi, to su bile odlike jednoga od najumijih Hrvata zadnjih 100 godina.58 Nakon toga trebalo je priekati gotovo sedamdeset godina do objave lanka filologa
Ive Pranjkovia Magnum opus Vladimira Maurania u kojemu se govori o velikom
opekulturnom, leksikografskom i terminolokom znaenju Mauranievih Prinosa. 59 Po njegovom miljenju, bio je to velik rjenik pod vie nego skromnim
naslovom. I zakljuuje: O Prinosima bi se moglo rei kako su do dana dananjega najbolji i najpotpuniji rjenik pravnih, posebice starih pravnih naziva u
Hrvata. To je djelo bez kojega se bilo kakav govor o hrvatskoj pravnoj terminologiji uope ne moe, a ni ubudue se nee moi zamisliti. Godine 2009. Andrijana
Kos-Lajtman i Jasna Horvat objavile su lanak pod nazivom Tematsko-motivske
veze u stvaralatvu Vladimira Maurania i Ivane Brli- -Maurani u kojem se rasvjetljuju podudarnosti i meusobni utjecaji u knjievnom stvaralatvu Ivane
Brli-Maurani i znanstvenom radu Vladimira Maurania.60
56

M. Cihlar NEHAJEV, Eseji o Vladimiru Mauraniu, Hrvatska revija, god. 1, br. 1/2, Zagreb, 1928.,
1-21 i god. 2, br. 5, 1929., 273-280.

57

Ivo PRANJKOVI, Magnum opus Vladimira Maurania (Prinosi za hrvatski pravno povjestni
rjenik, Zagreb, 1908.-1922.), u: Radovi Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krlea', knj. 4., Zagreb, 1995.,
127.

58
59

Juraj ANDRASSY, Vladimir Maurani, Narodna starina, knj. 7, br. 16, Zagreb, 1928., 101-103.

PRANJKOVI, Magnum opus Vladimira Maurania, 131.

60

Andrijana KOS-LAJTMAN Jasna HORVAT, Tematsko-motivske veze u stvaralatvu Vladimira

Maurania i Ivane Brli-Maurani, Rije, god. 15, br. 4, Zagreb, 2009., 182-206.

137

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Mile Mami jo je jedan jezikoslovac koji, piui knjigu Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja, nije mogao zaobii radove Vladimira Maurania. Tako u samome
predgovoru spomenute knjige polazi od injenice da postoji tisuljetna hrvatska
pravna tradicija i u potvrdu toga citira Vladimira Maurania, koji s pravom zanosno govori: Od Kotora i Dubrovnika do Istre, po upah hrvatskih u sadanjoj
Bosni, Dalmaciji i Hrvatskoj nalazimo tragova jednomu slubenomu hrvatskomu
jeziku zapadnoga govora Pravni spomenici, iz tih predjela potjeui, to nam
ih je sudbina spasila iz vrtloga burnih vjekova, svjedoci su nam, da onaj bludi,
tko misli, da je jezik na kao jezik slubeni, pravniki, jezik mlad, nov. (Vladimir
Maurani, O rjeniku pravnoga nazivlja, Rad JAZU, 150, str. 236).61
Moglo se oekivati da e lanovi, odnosno suradnici, Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pokazati vei interes za istraivanja linosti
i djela Vladimira Maurania. To se, uz asne izuzetke, nije dogodilo. Od pozitivnih primjera treba istaknuti lanak Ferde ulinovia Razvitak dravnopravne
historije u kojem je dao vrlo visoku ocjenu Mauranievu djelu. On kae: Naroita zasluga za razvitak pravne historije pripada Vladimiru Mauraniu napose
zbog njegova djela Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik od (1908. do 1922.).62
Tu svakako treba spomenuti i ocjene dvojice akademika koji slove za najbolje
poznavatelje djela Vladimira Maurania Marka Kostrenia, suvremenika V.
Maurania, koji je u svojim ranijim radovima bez ikakve rezerve hvalio Mauraniev rad na Prinosima. Meutim, u natuknici o V. Mauraniu objavljenoj
u Enciklopediji Jugoslavije, M. Kostreni, ne dovodei u pitanje veliko znaenje
Prinosa, ipak daje jednu jedinu, ne ba beznaajnu, primjedbu i kae: M. je u
tom djelu skupio golem materijal iz hrvatskih pisanih pravnohistorijskih izvora
ali ga nije mogao do kraja sistematski obraditi, a i njegova fantazija zavodila ga
je na stranputice etimoloke, filoloke i historiografske.63 Drugi akademik koji
je bio gotovo opinjen veliinom Mauranieva djela jest Mijo Mirkovi, ekonomist po obrazovanju, ali istovremeno i priznati knjievnik (pisao je pod pseudonimom Mate Balota). Po njegovu miljenju, koje je objavio u knjizi Ekonomska
historija Jugoslavije, Prinosi su najvee djelo dokumentacije ekonomskog jedinstva
jugoslavenskih naroda i jedino zaista klasino djelo jugoslavenske povijesti.64
Zatim valja spomenuti i rad akademika Hodimira Sirotkovia pod nazivom Uloga Vinodolske obitelji Maurani u pravnoj, te politikoj i kulturnoj povijesti hrvatskog
naroda u kojem je autor posebnu panju posvetio onim najznaajnijima meu
61

Mile MAMI, Temelj hrvatskoga pravnog nazivlja, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1992., 5.

62

Ferdo ULINOVI, Razvitak dravnopravne historije, u: Spomenica u poast 40-godinjice osnivanja

SKJ 1919-1959, sv. 1 (Djela JAZU, knj. 51 [52], Zagreb:JAZU, 1960., 80-89.

63

Enciklopedija Jugoslavije, sv. 6, 58.

64

Mijo MIRKOVI, Ekonomska historija Jugoslavije, Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, 1962., 4.

138

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Mauraniima, Ivanu i Vladimiru.65 Isto tako upuujemo i na raspravu Branka

Heimovia, lana suradnika Hrvatske akademije, Vladimir Maurani i kazalite,
u kojoj je prikazao veze V. Maurania s kazalitem i dramskom knjievnou
pretpostavljajui da se one moda iskazuju i u njegovom glavnom znanstvenom djelu, u Prinosima.66
U spomenicama Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
koje su izdane prigodom obiljeavanja Akademijinih obljetnica (100., 120., 125.,
140. i 150. godinjice) neoekivano nalazimo razliite podatke o datumu izbora Vladimira Maurania za pravog lana Jugoslavenske akademije.67 Tako se u
uvodnom dijelu prve dvije spomenice nalazi toan podatak da je izabran 1910.
godine (11. oujka), dok u spomenicama posveenima obiljeavanju 125., 140. i
150. godinjice osnivanja Akademije nalazimo pogrean podatak prema kojem
je taj izbor izvren tek 1918.68
U drugim izvorima nailazimo na jo vee pogreke. Tako se npr. kao godina
izbora V. Maurania za pravog lana Akademije navodi 1913. (Pravni leksikon;69
knjiga Znameniti i zasluni Hrvati;70 Hrvatska enciklopedija71). Hrvatski leksikon kao
datum Mauranieva izbora navodi 1918. godinu, a osim toga objavljuju pogrenu fotografiju na kojoj se ne nalazi Vladimir Maurani ve njegov mlai roak
knjievnik Vladimir Fran Maurani.72
65

66
67

Hodimir SIROTKOVI, Uloga Vinodolske obitelji Maurani u pravnoj, te politikoj i kulturnoj povijesti hrvatskog naroda, Rad HAZU, 465, Zagreb, 1993., 151-170. I u ovom lanku nalazi se pogrean
datum Mauranieva izbora za pravog lana Akademije

Branko HEIMOVI, Vladimir Maurani i kazalite, u: Dani hvarskog kazalita, Zagreb: HAZUSplit: Knjievni krug, 2000., 229-239.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866.-1966., Zagreb: JAZU, 1966., 1-156 + slike osnivaa i
predsjednika

68

JAZU 1866-1966, str. 37.

120 godina JAZU, str. 84.
125 godina djelovanja JAZU, str. 14.
125 godina JAZU, str. 16., 188. (toan podatak u dijelu gdje se nalazi popis umrlih lanova)
140 godina HAZU, str. 14.
150 godina HAZU, str. 16.

69
70

120 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb: JAZU, 1986., 1-142.
125 godina djelovanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb: JAZU, 1991., 1-68.
125 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866.-1991., Zagreb: HAZU, 1991., 1-238.
140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861.-2001., Zagreb: HAZU, 2001., 1-262.
150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861.-2011., Zagreb: HAZU, 2011., 1-331.

Pravni leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod 'Miroslav Krlea', str. 707.

Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925., Zagreb: Odbor za izdanje knjige "Zasluni i znameniti Hrvati 925-1925.",184.

71

Hrvatska enciklopedija, sv. 7, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 165.

72

Hrvatski leksikon, sv. 2, Zagreb: Naklada Leksikon, 1977., 87.

139

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Ipak, vie od reenog iznenauje podatak da se u Spomenici posveenoj obiljeavanju 140 godina HAZU u opsenom prikazu rada lanova Razreda za drutvene znanosti uope ne spominje da je tom razredu pripadao i Vladimir Maurani
kao ni njegovo kapitalno djelo. Ista napomena jednako se odnosi i na reprezentativnu spomenicu prigodom obiljeavanja 150 godina Hrvatske akademije.73
Svi spomenuti pogreni podatci i nepotpune injenice prikazani su s jedinom namjerom da se ubudue koriste toni podatci o ivotu i djelu Vladimira
Maurania.
5. Zakljuak

Monumentalno djelo Vladimira Maurania Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik (1908. 1922.) u prvom je redu pravnopovijesno, no ono sadrava i
mnogo grae za pravne teoretiare i sociologe. Tim radom Maurani je namjeravao dati svoj doprinos ienju i usavravanju pravne terminologije u suvremenoj uporabi.74 Kad je 1908., uz veliku materijalnu pomo Akademije, zapoeo
s izdavanjem prvoga sveska, nije ni slutio kakav je teak zadatak pred njim. U
poetku priprema pojedine sveske Prinosa, koji su, po njegovu miljenju, trebali biti dopunom Velikom akademijskom rjeniku, djelomino se mogao koristiti
i rezultatima istraivanja za potrebe toga rjenika. Meutim, kako je posao V.
Maurania unato svim tekim prilikama napredovao vrlo brzo, on je uskoro
(nakon objave 32. sveska Velikog rjenika od ukupno 97 svezaka) od godine
1914., kada je izdavao peti svezak Prinosa, bio lien potpore koju mu je do tada
pruao Veliki rjenik.75 Ostao je praktiki sam, pred otvorenom knjigom hrvatske
povijesne pisane i usmene pravne terminologije koju je, prema njegovim visokim kriterijima, trebalo pretoiti u deset svezaka Prinosa.76
Za vrijeme svojega dugog i plodnog ivota, skroman i samozatajan, obogaen velikim znanjem i iskustvom, poliglot i ljubitelj lijepe knjievnosti, obnaao
je visoke pravosudne dunosti, a za svoj je znanstveni rad primio brojne inozemne i domae pohvale i priznanja, ukljuujui izbor za pravog lana i predsjednika Jugoslavenske akademije. Ipak, svojim najveim ivotnim djelom smatrao
je Prinose za hrvatski pravno-povjestni rjenik.
73

150 godina HAZU, str. 87.

Vladimir Maurani spominje se samo u kontekstu opisa znanstvenog rada Mije Mirkovia, i to:
"Uzevi za osnovu svoga istraivanja naelo akademika V. Maurania da je 'najbitnije za ivot svakog naroda: poznavanje i bezstrasna ocjena davnine i djela prolih pokoljenja', Mirkovi je prihvatio
njegov stav da je 'korijen iv i zdrav, a deblo povijesti hrvatskoga naroda odoljet e i jaem vihoru'."

74

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966, str. 42.

75
76

KOSTRENI, V. Maurani: Prinosi, 48, 508-509.

KOSTRENI, dr. juris h. c. Vladimir Maurani, 98.

140

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Naalost, naa pravna znanost jo uvijek ni nakon osamdeset i etiri godine od Mauranieve smrti nije ocijenila ukupnost njegova mukotrpnog znanstvenog rada u cjelini, a ni posebno njegovo djelo Prinosi. elja nam je bila da i
ovim prilogom, koji se prije svega odnosi na prikaz Mauranieva djelovanja u
Jugoslavenskoj akademiji, posebice na trogodinje voenje Akademije, potaknemo upravo pravne povjesniare, ali i druge, da novim istraivanjima pridonesu
boljem poznavanju ivota i djela neopravdano zaboravljenog Vladimira Maurania.
lanak emo zavriti rijeima Ive Pranjkovia, koji u lanku Magnum opus
Vladimira Maurania, po naem miljenju, na najbolji mogui nain ocrtava veliko djelo V. Maurania. Zbog svega toga nema nikakve sumnje da je Vladimir
Maurani doista zasluio da se njegova ivotnog projekta Prinosi za hrvatski
pravno-povjestni rjenik, kapitalnog djela i hrvatske pravne znanosti i hrvatske
leksikografije, i danas sjeamo sa zahvalnou i ponosom. Ono je bilo, jest i ostat
e dragocjen podsjetnik na hrvatsku samosvjesnost i duboku ukorijenjenost na
ovim prostorima, ali i spomenik trajniji od mjedi to ga je Vladimir, sin velikog
pjesnika i hrvatskog bana, izgradio sebi i slavnom rodu Maurania.77

77

PRANJKOVI, Magnum opus, 132.

141

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Literatura
1. Juraj ANDRASSY, Vladimir Maurani, Narodna starina, knj. 7, br. 16, Zagreb, 1928., 101103.
2. Josip BRATULI Stjepan DAMJANOVI, Hrvatska pisana kultura: izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i irilicom od VIII.-XXI. stoljea, sv. 3: XX.-XXI. stoljee, Krievci: Veda,
2008., 100.
3. Ivan BRLI, Dokumenti o ivotu i linosti Vladimira Frana Maurania, Zagreb: JAZU, Odjel
za suvremenu knjievnost, 1960.
4. Ivan BRLI, Dokumenti o ivotu i linosti Vladimira Frana Maurania, Rad JAZU, 341,
Zagreb, 1965., 489-564.
5. Ferdo ULINOVI, Razvitak dravnopravne historije, u: Spomenica u poast 40-godinjice
osnivanja SKJ 1919-1959, sv. 1 (Djela JAZU, knj. 51[52!]), Zagreb: JAZU, 1960., 80-89.
6. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 6, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1965.
7. Mirjana GROS, Vijek i djelovanje Franje Rakoga, Zagreb: Novi Liber, 2004.
8. Branko HEIMOVI, Vladimir Maurani i kazalite, u: Dani hvarskog kazalita, Zagreb:
HAZU-Split: Knjievni krug, 2000., 229-239.
9. Hrvatska enciklopedija, sv. 7, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 2005.
10. Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 4, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti, kolska knjiga, 2009.
11. Hrvatski leksikon, sv. 2, Zagreb: Naklada Leksikon, 1997.
12. Andrijana KOS-LAJTMAN Jasna HORVAT, Tematsko-motivske veze u stvaralatvu Vladimira Maurania i Ivane Brli-Maurani, Rije, god. 15, br. 4, Zagreb, 2009., 182-206.
13. Marko KOSTRENI, dr. iuris h. c. Vladimir Maurani, u: Godinjak Sveuilita Kraljevine
Jugoslavije u Zagrebu za kolske godine 1924/25.-1928/29., Zagreb, 1929., 96-98.
14. Marko KOSTRENI, V. Maurani: Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik,
[prikazi], Mjesenik Pravnikog drutva u Zagrebu, 39, Zagreb, 1913., 483-486; 42, 1916.,
372-378; 48, 1922., 506-509.
15. Marko Kostreni 1884.-1976. (Spomenica preminulim akademicima, sv. 2), Zagreb: JAZU,
1979.
16. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: sv. 21: za godinu 1906., Zagreb, 1907.
sv. 31/1: za godinu 1916., Zagreb, 1916.; sv. 32/1: za godinu 1917., Zagreb, 1917.; sv.
33: za godinu 1918., Zagreb, 1919. sv. 43: za godinu 1929./30., Zagreb, 1931.; sv. 50: za
godinu 1936./37., Zagreb, 1938.
17. Mile MAMI, Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada,
1992.
18. Vladimir MAURANI, Melek Jaa Dubrovanin u Indiji god. 1489.-1528. i njegovi
prethodnici u Islamu prije deset stoljea, u: Zbornik kralja Tomislava (Posebna djela JAZU,
knj. 29), Zagreb, 1925., str. 219-290 + Opaske k lanku, 554-681.
19. Vladimir MAURANI, O rjeniku pravnoga nazivlja hrvatskoga, Rad JAZU, 150, Zagreb, 1902., 235-246.
20. Vladimir MAURANI, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, Zagreb, 1908.-1923.
(pretisak: Vladimir MAURANI, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, 2 sv., Zagreb: Informator, 1975).

142

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

21. Vladimir MAURANI, Sbirka hrvatskih listina u Maurani, Vjestnik zemaljskog Arkiva, god. 4., sv. 4, Zagreb, 1902., 195-210.
22. Mijo MIRKOVI, Ekonomska historija Jugoslavije, Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, 1962.
23. Milutin Cihlar NEHAJEV, Eseji o Vladimiru Mauraniu, Hrvatska revija, god. 1, br. 1/2,
Zagreb, 1928., 1-21 i god. 2, br. 5, 1929., 273-280.
24. Ivo PRANJKOVI, Magnum opus Vladimira Maurania: (Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik, Zagreb, 1908.-1922.), u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea,
knj. 4., Zagreb, 1995., 125-132.
25. Pravni leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 2007.
26. Hodimir SIROTKOVI, Uloga Vinodolske obitelji Maurani u pravnoj, te politikoj i
kulturnoj povijesti hrvatskog naroda, Rad HAZU, 465, Zagreb, 1993., 151-170.
27. Spomenice JAZU/HAZU:
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966, Zagreb: JAZU, 1966.
120 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb: JAZU, 1986.
125 godina djelovanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866-1991, Zagreb:
JAZU, 1991.
125 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866-1991, Zagreb: HAZU,
1991.
140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861.-2001., Zagreb: HAZU, 2001.
150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861 2011, Zagreb: HAZU, 2011.
28. Fran VRBANI, Ekonomski spisi, predgovor Slobodan Katela, Zagreb: Dom i svijet,
Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2005.

143

Rad Hrvat. akad. znan. i umjet. Razred za dru. znan. 49=512(2012) : 119-144
Slobodan Katela: Vladimir Maurani - pravi lan i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Vladimir Maurani
Full Member and President of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts
Summary

Vladimir Maurani, legal historian and writer, was full member and president
of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts (today the Croatian Academy of Sciences
and Arts). Vladimir Maurani was a descendant of a distinguished Vinodol family, which played a significant part in the Croatian legal, political and cultural history. He was a
polyvalent personality: apart from having had detailed knowledge of the administration
and thorough comprehension of law, he was a writer and a poet, and wrote dramatic texts
and biographical studies; above all, however, he was a distinguished scientist. In the period
19081922, the Yugoslav Academy published his capital scientific work Prinosi za hrvatski
pravno-povjestni rjenik (The Croatian Dictionary of History and Law) in ten volumes, and in 1923,
the authors Dodaci (Appendices) on a total of 1,756 pages followed. It is a rather surprising
fact that up to the present, in our science, no comprehensive evaluation of this works level
of importance has been made. Maurani was elected President of the Yugoslav Academy in
May 1918. His three-year presidential mandate at the Academy was additionally complicated
by the economic, political and social circumstances following World War One.
Keywords: Vladimir Maurani; the Yugoslav Academy of Sciences and Arts; Prinosi za
hrvatski pravno-povjestni rjenik (The Croatian Dictionary of History and Law); Academy
president

144