Kuraninaukabymlivomustafa PDF

Mustafa Mlivo
Priprema,
obrada, dizajn
Mlivo Mustafa, dipl. ing.
Recenzenti
Mr. Muharem Omerdi
Nusret Abdibegovi, muftija travniki
Prvo izdanje na bosanskom jeziku:
juli, 2001, 1000 kopija
Copyright 2001 Mustafa Mlivo
Izdava
Medlis Islamske zajednice Bugojno
http://www.mlivo.com
E-mail: mlivo@bih.net.ba
Tel: 061 754263
tampa
BEMUST, d.o.o. Sarajevo
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297.18 (0.072)=163.4 (497.6)=111
m
o
c
.
livo
MLIVO, Mustafa
Kuran ispred nauke i civilizacije : egzegeza
250 Kuranskih ajeta / Mustafa Mlivo. - 1. izd. Bugojno : Medlis Islamske zajednice, 2001. - 152,
157 str. : ilustr. ; 23 cm
Tekst na bos. i engl. jeziku tampan u obrnutom
smjeru. - Nasl. str. pritampanog prijevoda:
Quran prior to science & civilisation : exegesis
of 250 Quranic verses. - Bibliografija: str.
151-152
/
/
:
p
tt
m
.
w
ww
ISBN 9958-9625-0-0
1. Dr. up. stv. nasl.
COBISS/BiH - ID 9443590
MUSTAFA MLIVO, dipl. ing.
KUR'AN
ISPRED
NAUKE I CIVILIZACIJE
EGZEGEZA 250 KUR'ANSKIH AJETA
m
o
c
ivo.
l
m
.
w
w
://w
http BUGOJNO, 2001/1422. HG
MOTTO
O Knjigo neponovljiva,
Ti koja donosi svjetlost,
Hou li kada prodrijeti kroz ovaj zid tajni?
Kuda da poem iz ovog dugog komara mraka?
Poi uz svjetlost zore i trai !
ta je najljepe, o Knjigo?
Istina je najljepa !
A ta je najnedostinije, o Knjigo?
Istina je najnedostinija!
Kako doi do Istine o Knjigo?
To je velika tajna !
Trai
U traenju lei ljepota Istine!
---------------------------------------------------------------------
B. J. Phiz M.Omer
m
o
c
.
livo
Sigurno je stvaranje nebesa i

Zemlje vee od stvaranja ljudi; ali
veina ljudi ne zna.
(Kuran, 40:57)
/
/
:
p
htt
m
.
w
ww
PREDGOVOR
U vrijeme objave Kurana naune spoznaje o univerzumu bile su
ograniene i nije bilo lahko razumijevati ajete vezane za kosmos i njegove
fenomene, osim u okvirima limita tog vremena.
Danas mi ipak znamo daleko vie o univerzumu, pa zbog same te injenice
prouavanje vie od hiljadu ajeta vezanih za kosmos, ovjeka i njegovu okolinu,
moe biti jedan od najznaajnijih aspekata Kurana. Mi tu injenicu moemo
koristiti kao sredstvo dawe, sredstvo kojim emo pozivati ljude da vjeruju u
Allaha i da prouavaju Njegovu konanu objavu ljudima, Kuran.
elimo istai da postoji velika razlika izmeu onoga to nazivamo nauni
komentar Kurana i onoga to danas nazivamo mudize ili uda Kurana. Pod
naunim komentarom podrazumijevamo primjenu sveg dostupnog znanja u
razumijevanju znaenja Kurana. Pri tome moemo koristiti hipoteze, teorije,
injenice, zakone, itd. obzirom da komentar ostaje kao ljudski napor za bolje
razumijevanje znaenja asnog Kurana.
Kada pak govorimo o naunim udima Kurana, pod tim mislimo na
prethodnost Kurana (koji je objavljen prije vie od 14 stoljea) mnogim
naunim injenicama u vrijeme kada ljudi o tim injenicama nisu imali nikakvo
znanje.
I objavili smo ti Knjigu (kao) objanjenje za svaku stvar, i Uputu i milost,
i radosnu vijest muslimanima.
(Kuran, 16:89)
m
o
c
.
livo
Ono to nas naprosto prisiljava da vjerujemo da je Muhammed a.s. govorio

samu istinu jeste to to je njegova poruka izuzetno bogata naunim injenicama,
o kojima ljudi iz njegovog vremena nisu mogli ni sanjati. Podsjetimo se, mi
govorimo o etrdesetogodinjem ovjeku koji je ivio u Arabijskoj pustinji, bio
je neuk i nije bio poznat kao onaj koji ima ikakvo nauno znanje, a uprkos tome
znio je naune injenice vezane za biologiju, kosmologiju, medicinu. Neke od
tih injenica nauka je otkrila tek u dvadesetom vijeku Ni jedan od prethodnih
poslanika nije donio takve izuzetne injenice. Muhammed a.s. bio je poznat po
/
/
:
p
htt
m
.
w
ww
svojoj dobroti, estitosti i lijepom ponaanju meu Mekkancima. Nikada nije

izrekao la, niti je prekrio obeanje.
Ipak, mora se kazati da vjera muslimana nije uslovno bazirana na tome da li
se naune injenice podudaraju ili ne, sa onim to se nalazi u Kuranu. Ako se
nauna otkria slau sa onim to je ve otkriveno ili spomenuto u Kuranu, onda
se to smatra potvrdom onoga to se ve ionako dri kao istinito.
Kuran je trajno udo, u njemu nema nikakvih kontradikcija u odnosu na
spomenute nepobitne injenice. Tvrdnje suprotne ovome odbijaju se kao netane
i u mnogo sluajeva izviru iz predrasuda ili slabog obrazovanja.
Takoe treba istai da je podruje nevidljivog tzv. nadnaravno ili
natprirodno, neto izvan podruja nauke, pa se ne moe mjeriti niti dosei nekim
instrumentom. Islam insistira na vjerovanju u Boanskog Tvorca, meleke,
Objavu, Ahiret i druge stvari koje su definitivno izvan domaaja nauke. Ovaj rad
zbog toga nije direktno vezan za nadnaravno, pa ipak se mogu postaviti slijedea
pitanja:
Ako je Kuran tako precizan o stvarima nauke, koju sada moemo mjeritizar nije razumu dovoljno da on potie od Izvora koji posjeduje znanje
nepojmljivo daleko iznad naeg?
Zar nije razumu dovoljno to se onda takav Izvor sa tanou osvre na
fenomene nevidljivog, ljudske due i Ahireta, kojega niko od ljudi ne moe
nauno potvrditi ili demantovati?
Zbog toga mi ozbiljno moramo razmiljati o poruci Kurana, poruci datoj
Muhammedu a.s., a koja se odnosi na sadanje stanje ovjeka i kosmosa i ono to
ga u budunosti oekuje.
Cilj ovoga rada stoga i jeste da na vidjelo izvede dosad skrivena znaenja
pojedinih ajeta i da nas tako potakne da o Kuranu razmiljamo dublje i realnije,
da pokuamo da ga razumijemo, te tako ojaamo svoju vjeru.
m
o
c
.
livo
Bugojno, juli, 2001.
/
/
:
p
htt
m
.
w
ww
Autor
SADRAJ
(Kuran, 1:1) Pluralitet svjetova...............................................................11
(Kuran, 2:26) Komarac - specijalno stvorenje ..........................................12
(Kuran, 2:135) Nazarenci - rani sljedbenici Isusa......................................14
(Kuran, 2:187) Astronomski sumrak - granica svetla i tame.......................15
(Kuran, 4:56) Nervni zavreci i osjeaj bola.............................................16
(Kuran, 6:125) Efekat visine ..................................................................17
(Kuran, 6:133) Razvoj i nestanak vrsta....................................................18
(Kuran, 7:40) Singularitet crnih rupa.......................................................18
(Kuran, 7:54) Promjena dana i noi ........................................................19
(Kuran, 7:54) est dana ili est perioda stvaranja ......................................20
(Kuran, 10:5) Prirodno i reflektovano svjetlo ...........................................21
(Kuran, 10:5) Najvea brzina - brzina svjetlosti........................................22
(Kuran, 10:24) Vremenske zone - rotacija Zemlje ....................................25
(Kuran, 10:34) Reprodukcija genetskog koda ..........................................26
(Kuran, 10:61) Subatomske estice.........................................................26
(Kuran, 10:61) Sudbina-vjeno Allahovo znanje......................................27
(Kuran, 10:61) Atomska teina...............................................................29
(Kuran, 10:90, 92) Faraon Merneptah .....................................................30
(Kuran, 11:44) Brdo Dudi pristanite Nuhove lae...............................31
(Kuran, 12:4) Jedanaest planeta..............................................................32
(Kuran, 13:2) Gravitacione sile - ta dri nebo? .......................................33
(Kuran, 13:41) Spljotenost Zemlje.........................................................34
(Kuran, 15:28, 29) Besmrtnost due........................................................34
(Kuran, 16:8) Stalni proces stvaranja.......................................................35
(Kuran, 16:12) Organizacija univerzuma.................................................36
(Kuran, 16:15) Planine kao klinovi .........................................................37
(Kuran, 16:66) Cirkulacija krvi...............................................................38
(Kuran, 16:68, 69) Pela........................................................................39
(Kuran, 16:69) udo od meda................................................................41
(Kuran, 17:78) Suneva deklinacija ........................................................42
(Kuran, 18:25-26) Misteriozna veza........................................................43
(Kuran, 18:90) Ozonski zatitni sloj i ozonske rupe ..................................46
(Kuran, 18:109) Programski intelekt .......................................................47
(Kuran, 20:50) Programirane elije.........................................................48
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
SADRAJ
(Kuran, 21:30) Porijeklo ivota iz vode...................................................49
(Kuran, 21:30) Voda i ivot ...................................................................50
(Kuran, 21:30) Nastanak univerzuma-velika eksplozija ............................51
(Kuran, 21:32) Atmosferska zatita zemlje ..............................................53
(Kuran, 21:33) Orbitalno kretanje nebeskih tijela .....................................54
(Kuran, 21:33) Sunce - plovidba i rotacija ...............................................55
(Kuran, 21:104) Veliki gr - veliki stisak kosmosa ...................................56
(Kuran, 21:104) Gr univerzuma i obrt vremena......................................56
(Kuran, 22:5) Oivljavanje zamrle zemlje................................................57
(Kuran, 22:73) Muica ..........................................................................59
(Kuran, 23:12) Ljudsko tijelo - elementi Zemljine kore.............................59
(Kuran, 23:12-14) Embrionski razvoj ovjeka .........................................60
(Kuran, 23:112,113) Relativnost u Kuranu.............................................62
(Kuran, 24:35) Nuklearne reakcije u zvijezdama......................................62
(Kuran, 24:40) Dubinske morske struje...................................................63
(Kuran, 24:40) Tama dubokog mora.......................................................64
(Kuran, 24:43) Kuran o oblacima..........................................................64
(Kuran, 24:43) Grad i munja..................................................................65
(Kuran, 25:25) Meleci na nebeskim kapijama..........................................66
(Kuran, 25:45,46) Govor sjene...............................................................67
(Kuran, 25:53) Barijera meu vodama ....................................................67
(Kuran, 27:88) Kretanje Zemlje u prostoru ..............................................69
(Kuran, 29:41) Kua paukova ................................................................70
(Kuran, 30:2,3) Najnia taka na zemlji...................................................70
(Kuran, 30:22) Razliitost ljudi...............................................................72
(Kuran, 30:30) Nema promjene u genetskom kodu ..................................72
(Kuran, 30:41) Zagaenje planete i rasipanje resursa ................................72
(Kuran, 30:48) Vodeni ciklus.................................................................73
(Kuran, 31:29) Sferni oblik Zemlje.........................................................74
(Kuran, 32:4) Interstelarni galaktiki materijal..........................................76
(Kuran, 32:7) Glina: poetak ovjeanstva ..............................................77
(Kuran, 32:) Nauni znaci o sluhu i vidu .................................................78
(Kuran, 33:63) Sudnji dan......................................................................79
(Kuran, 34:9) Kamenje iz neba...............................................................80
(Kuran, 35:9) Atmosfera kao medij ........................................................81
(Kuran, 35:9) Proivljenje mrtvih ...........................................................81
(Kuran, 36:37) Odvajanje noi od dana...................................................82
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
SADRAJ
(Kuran, 36:38) Apeks Sunevog sistema.................................................83
(Kuran, 36:39) Mjeseeva orbita kao palmin prut.....................................84
(Kuran, 36:39) Mjeseeve mijene (faze)..................................................85
(Kuran, 36:40) Fiksan nain Zemljine rotacije..........................................86
(Kuran, 37:5) Istoci i zapadi ...................................................................86
(Kuran, 37:6) Planete ............................................................................88
(Kuran, 39:5) Obrtanje zemlje................................................................89
(Kuran, 39:6) Ovoji materice..................................................................89
(Kuran, 39:67) Boija veliina................................................................90
(Kuran, 39:68) Crne rupe.......................................................................91
(Kuran, 40:15) Posjednik najviih stepeni (rangova) ................................93
(Kuran, 41:10) Koliko je stara Zemlja? ...................................................94
(Kuran, 41:11) Gasni univerzum ............................................................95
(Kuran, 41:12) Najnie nebo..................................................................96
(Kuran, 41:12) Kosmike konstante........................................................96
(Kuran, 41:53) Horizonti .......................................................................97
(Kuran, 46:15) Puna zrelost ovjeka .......................................................97
(Kuran, 47:15) Termalni receptori crijeva................................................98
(Kuran, 50:16) Besprostornost boga........................................................99
(Kuran, 50:19,20) Nema percepcije vremena u mezaru...........................100
(Kuran, 51:38) Faraon i vladar..............................................................100
(Kuran, 51:47) irenje kosmosa............................................................101
(Kuran, 51:47) Evolucija univerzuma....................................................102
(Kuran, 52:6) More na vatru naloeno...................................................104
(Kuran, 53:45, 46) Otac odreuje pol djeteta..........................................105
(Kuran, 53:49) Zvijezda Sirius .............................................................106
(Kuran, 54:1) ekkul Kamer - rascjepljenje Mjeseca ..............................108
(Kuran, 55:5) Sunce i Mjesec po proraunu...........................................111
(Kuran, 55:7) Precizna izbalansiranost ..................................................111
(Kuran, 55:7) Stvari su bile kontrolisane................................................112
(Kuran, 55:33) Pohod u svemir.............................................................112
(Kuran, 55:37) Novo usijanje kosmosa..................................................113
(Kuran, 56:75,76) Pozicije zvijezda ......................................................114
(Kuran, 57:25) Formiranje gvoa (tekih elemenata).............................117
(Kuran, 58:6) ivot poslije smrti...........................................................118
(Kuran, 70:4) Starost univerzuma .........................................................119
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(Kuran, 70:4) Brzina vremena ..............................................................120

(Kuran, 70:4) Brzina meleka ...............................................................121
(Kuran, 71:14) Stvaranje ovjeka u fazama............................................123
(Kuran, 75:4) Otisak prsta....................................................................124
(Kuran, 76:1) Starost ovjeanstva........................................................124
(Kuran, 76:2) Oploavajua tenost......................................................125
(Kuran, 77:7, 8) Smrt zvijezda..............................................................126
(Kuran, 77:8) Crveni gigant i bijeli patuljak ...........................................127
(Kuran, 78:19) Vie dimenzije..............................................................128
(Kuran, 79:31) Zarobljena voda............................................................129
(Kuran, 81:1) Kolaps Sunca.................................................................130
(Kuran, 81:15,16) Zvijezde koje uzmiu................................................131
(Kuran, 82:19) Slobodna volja u kolapsu...............................................132
(Kuran, 84:3,4) Zemlja prazna iznutra...................................................132
(Kuran, 84:16) Veernje rumenilo ........................................................132
(Kuran, 85:1) Galaksije........................................................................133
(Kuran, 85:13) Poetak stvaranja..........................................................134
(Kuran, 86:1,2,3) Udarajue zvijezde - pulsari........................................135
(Kuran, 86:5-9) Formiranje gonada......................................................137
(Kuran, 86:11) Nebo koje vraa...........................................................137
(Kuran, 86:12) Zemljine raspukline ......................................................139
(Kuran, 88:17) Kamila.........................................................................140
(Kuran, 89:l,3) Parni i neparni ..............................................................143
(Kuran, 89:6,7) Irem - Ubar?................................................................143
(Kuran, 91:1) Znaaj Sunevog svjetla..................................................144
(Kuran, 92:1) Kosmiki mrak...............................................................145
(Kuran, 95:15,16) Kuran i mozak........................................................146
(Kuran, 99:2) Obrt gravitacije...............................................................147
(Kuran, 101:1-5) Katastrofalni udar ......................................................148
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
10
(1:1) MNOTVO SVJETOVA IVOT NA DRUGIM NEBESKIM TIJELIMA

Koliko ima zemalja?
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova
(Kuran, 1:1)
Ako otvorite Kuran i pogledate prvu suru, vidjet ete da ona poinje: Hvala
Allahu Gospodaru svjetova.
Svjetova? Ne samo jednog? Da svjetova! Postoji fiziki svijet, duhovni svijet,
svijet bakterija, itd. To je jedan nain na koji moemo razumjeti izraz svjetovi.
Jedan drugi ajet u Kuranu, ipak istie da postoje mnoge zemlje (vidi Kuran 65:12)
Je li mogue da postoje i druge zemlje?
I od znakova Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje i ta je po njima rasijao od
ivih bia. I on je za skupljanje njihovo - kad bude htio - kadar.
(Kuran, 42:29)
Niko ne oekuje da e se u okviru Sunevog sistema otkriti jo jedna Zemlja.
Meutim naunici kau da je sasvim izvjesno da u naoj galaksiji postoje mnoge
zemlje izvan Sunevog sistema. Oni kau da prosjeno pedeset milijardi zvijezda u
Mlijenom putu sporo rotira kao Sunce. Ova
karakteristika ukazuje da su te Zvijezde okruene
planetama koje su njihovi sateliti. Za Bernardovu
zvijezdu se npr. vjeruje da ima najmanje jednog
planetarnog saputnika. Svi prikupljeni podaci
pokazuju injenicu da su planetarni sistemi u obilju
razasuti po itavom univerzumu. Sunev sistem i
Zemlja nisu jedini.
Kuran takoe koristi simbolinu oznaku broja
sedam da bi ukazao na postojanje mnotva nebesa
(vidi Kuran, 2:29). Ovo je potvreno ispitivanjima
koja su nainili eksperti za astrofiziku
Tamne grudi kosmosa. Koliko
dalekih nemjerljivih svjetova krije
galaktikih
sistema.
Dakle, jo jednom nalazimo da
ovaj zvjezdani beskraj?
Kuran kae neto to e naunici kasnije utvrditi da
je istina. Moemo li, dakle, ne vjerovati u ovu Knjigu? Bog kae:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
11
Kuran ispred nauke i civilizacije

Uistinu, oni koji ne vjeruju u Opomenu poto im je dola... a uistinu, on je
Knjiga silna.
Ne prilazi joj neistina ispred nje, niti iza nje; Objava je od Mudrog,
Hvaljenog.
(Kuran, 41:41-42)
(2:26) KOMARAC - SPECIJALNO STVORENJE

Kuran esto poziva ljude da istrauju prirodu i u njoj otkriju znake Allahove.
Sva iva i neiva bia u univerzumu puna su znakova koji otkrivaju da su ona
stvorena, i da su ona tamo da demonstriraju mo, znanje i vjetinu svog
Tvorca. ovjek je odgovoran za identificiranje tih znakova koristei svoju
mudrost i oboavajui Allaha.
Iako sva iva bia nose te znakove, postoje neke ivotinje na koje se Kuran
posebno osvre. 26-i ajet sure Bekara komarca spominje na slijedei nain:
Uistinu! Allah se ne stidi da navede primjer (kao) to je komarac, te ono to je
iznad njega. Pa to se tie onih koji vjeruju, ta znaju da je to Istina od
Gospodara njihovog; a to se tie onih koji ne vjeruju pa govore: ta eli Allah
ovim primjerom? - zavodi njime mnoge i upuuje njime mnoge. A ne zavodi
njime, izuzev grjenike.
(Kuran, 2:26)
Iako smatran kao jedno obino i beznaajno stvorenje, komarca vrijedi ispitati i
o njemu razmiljati obzirom da on nosi znake Allahove. Zbog toga se u ajetu kae:
Allah se ne stidi da za primjer navede komarca, te ono to je iznad njega.
Izvanredne osobine komarca
Ono to je openito poznato o komarcima je da su oni krvopije i da se hrane
krvlju. Ipak ovo nije ba posve tana informacija, jer krv ne sisaju svi komarci, nego
iskljuivo enke. Sem toga enke ne sisaju krv zbog
njihove potrebe za hranom. I mujaci i enke se hrane
cvjetnim nektarom. Jedini razlog zato enke, za
razliku od mujaka, siu krv, je njihova potreba za
proteinima iz krvi koji pomau razvoju njihovih
jajaca.
Jaja komarca koja su se razvila nahranjena krvlju
na vlano lie polae enka komarca za vrijeme ljeta
ili jeseni. Prije toga majka prethodno temeljito ispita
tlo , koristei delikatne receptore ispod svog stomaka.
Poto nae pogodno mjesto, ona poinje
polagati jaja. Jajaca, koja su kraa od jednog milimetra bivaju poredana u red ili u
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
12

grupe jedno po jedno. Neke vrste komaraca polau jaja spojena jedno za drugo tako
da ona ine jednu paletu koja moe sadravati oko 300 jajaca.
Respiratorni sistem larve baziran je na udisanju zraka pomou cjevice, koju
istakne iznad vodene povrine. U meuvremenu larva visi objeena naopako pod
vodom. Naroit sekret sprjeava vodu da procuri u otvore kroz koje larva die.
Briljivo poloena bijela jaja uskoro poinju da tamne i potpuno pocrne u roku
od dva sahata. Ova tamna boja daje zatitu larvi spreavajui da bude primjeena od
ptica i insekata. Potrebna je itava zima da bi se zavrio period inkubacije. Obzirom
da su jaja stvorena sa strukturom koja im omoguava da preive dugu i hladnu
zimu, ona ostaju iva do proljea kada se period inkubacije zavrava.
Izlazak iz jajeta.
Kada se zavri inkubacioni period, larve poinju da izlaze iz svojih jaja skoro
uzastopno. Prvo jaje odmah slijede druga. Nakon toga sve larve poinju da plutaju
na vodi. Larve, koje se neprestano hrane, ubrzano rastu. Uskoro njihova koa
postane pretijesna, to im onemoguava dalji rast. Ovo pokazuje da je vrijeme za
prvu promjenu koe. Tvrda i krhka koa poinje da puca. Do zavretka razvoja
larva komarca mora promijeniti kou jo dva puta. Metoda koju koristi larva za
uzimanje hrane je, zaista, impresivna. Larve prave male vrtloge u vodi sa svoja dva
ekstremiteta u vidu lopatica i tako usmjeravaju bakterije i druge mikroorganizme
da plove prema njihovim ustima.
Ukratko, ivotinja zaivi u kooperaciji sa jednom delikatnom ravnoteom. Da
ona nema cjevicu za zrak, ne bi preivjela, i da nema naroiti sekret, njena
respiratorna cjevica bila bi blokirana.
U meuvremenu veina larvi jo jednom mijenja kou. Posljednja promjena
koe je razliita od drugih promjena. Sa ovom zadnjom promjenom larva prelazi u
zavrnu fazu svog zrenja. Sada je vrijeme za larvu, koja je dovoljno odrasla u ovoj
fazi da se oslobodi svoje koljke. Iz koljke izlazi tako razliito stvorenje, da je
doista teko vjerovati da se radi o dvije razvojne faze istog bia. A ove metamorfoze
su previe komplikovane i delikatne da bi ih programirala sama larva, ili njena
majka, ili bilo koja iva stvar.
Za vrijeme ove posljednje faze metamorfoze ivotinjica se susree sa opasnou
da se ugui jer joj se mogu zatvoriti respiratorni otvori koji vire iznad vode. Ipak,
poevi od ove faze disanje se ne obavlja kroz ove rupice, nego kroz dvije cjevice
koje se pojave na tijelu ivotinjice. Ovo je razlog to se ove dvije cjevice izdignu
iznad vode prije promjene koe. Za vrijeme od tri do etiri dana u ovoj razvojnoj
fazi nema uzimanja hrane.
Sada je komarac dovoljno zreo i dobio je konaan oblik. Komarac je sada
spreman da leti sa svim svojim organima , kao to su antene, trup, noge, prsa, krila,
trbuh i velike oi.
Kako komarci opaaju vanjski svijet?
Komarci su opremljeni sa krajnje osjetljivim toplotnim receptorima. Oni
zapaaju stvari okolo sebe u razliitim bojama, zavisno od njihove temperature.
Poto ova percepcija ne zavisi od svjetlosti, za komarca je sasvim lahko da zapazi
krvni sud u mranoj sobi. Toplotni receptori komarca su tako osjetljivi da osjete
temperaturnu razliku od jednog hiljaditog dijela stepena Celzijusa.
Komarac ima skoro stotinu oiju. Ove oi su kao sloene oi smjetene na vrh
njegove glave.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
13

Zadivljujua tehnika sisanja krvi.
Poto komarac sleti na svoj cilj, on prvo detektira mjesto, koristei dvije
naprave oko svojih usta. aoka nalik na pric zatiena je specijalnom navlakom
koja se svlai za vrijeme sisanja krvi. Komarac ne ubada kou na nain da pritiskom
utisne aoku. Ovdje taj posao obavlja gornja eljust, otra kao no sa zubima koji su
povijeni unazad. eljust se kree naprijed-nazad, kao testera, dok ne rasijee kou.
Kada aoka, umetnuta kroz ovaj razrez na koi, dosegne krvni sud, buenje
prestaje. Sada je vrijeme da ivotinjica sisa krv. Ipak, kao to je poznato, na
najmanji udar na krvni sud ljudsko tijelo reaguje luenjem enzima, koji zgruava
krv i spreava njeno oticanje. Ovo bi trebao biti veliki problem za komarca jer
tijelo, takoe reaguje na siunu rupicu, koju je napravio komarac, pa bi se krv
zgruala i poeo popravak krvnog suda. Ovo znai da ivotinjica ne bi bila u stanju
da posisa krv.
Ali, komarac ovaj problem eliminie na specijalan nain. Prije nego to komarac
pone sisati krv, on u otvor, koji je nainio na tijelu ovjeka, izluuje sekret kojeg
postavlja na otvoru krvnog suda.
Ova tenost neutralie enzim, koji bi trebao zgruati krv. Svrab i nateknutost
mjesta koje je ujeo komarac uzrokovan je ba ovom tenou koja spreava
zgruavanje.
Ovo je jedan izvanredan proces koji nam namee slijedea pitanja:
1. Kako komarac zna da u ljudskom tijelu ima enzim za zgruavanje krvi?
2. Da bi proizveo sekret za neutralizaciju u svom tijelu protiv tog enzima, on treba da
zna hemiju enzima. Kako je to mogue?
3. ak i kada bi nekako doao do tog saznanja, kako bi proizveo taj sekret u svom tijelu
i svu tehniku, koja je potrebna za njegov transfer do aoke.
Odgovor je jasan: Nije mogue da komarac izvede bilo ta od ovoga. On nema ni
potrebnu mudrost, niti znanje hemije, niti laboratorijsku opremu da proizvede taj
sekret. Ono o emu mi ovdje govorimo jeste komarac od nekoliko milimetara bez
ikakve svijesti i mudrosti, i to je sve
Sasvim je jasno da je Allah taj Gospodar nebesa i Zemlje i onog izmeu njih
koji je stvorio oboje, i ovjeka i komarca i komarca obdario zadivljujuim
osobinama.
Komarac poinje svoj let sa specijalnim senzorskim sistemom na raspolaganju
da bi otkrio mjesto rtve. Sa ovim sistemima on nalikuje na borbeni avion,
opremljen sa detektorima toplote, gasa i vlage.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
(2:135) NAZARENCI - RANI SLJEDBENICI ISUSA
/
/
:
p
htt
I govore: Budite jevreji ili Nazarenci, biete upueni.

Reci: Naprotiv, millet Ibrahima hanife, a nije bio od murika.
(Kuran, 2:135)
14

Kuran rane sljebenike Isusa naziva Nazarencima.
Ovo je historijski tano. Rije krani bio je samo nadimak, koji su koristili
Rimljani nakon Isusove smrti (Djela Apostolska, 11:26): Apostoli su prvo nazvani
kranima u Antiohiji.
(2:187) ASTRONOMSKI SUMRAK

GRANICA IZMEU SVJETLA I TAME
Doputa vam se (u) noi posta refes sa enama vaim. One su odjea vaa, a vi
ste odjea njihova. Zna Allah da ste vi obmanjivali due svoje pa je primio
pokajanje vae i oprostio vam. Zato im sada pristupajte i traite ta je propisao
Allah za vas. I jedite i pijte dok vi ne budete razlikovali nit bijelu od crne niti zore zatim ispunite post do noi. A ne pristupajte im i (kad) vi budete mutekifi u
mesdidima; to su granice Allahove, zato im se ne pribliujte. Tako objanjava
Allah znakove Svoje ljudima, da bi se oni pobojali.
(Kuran, 2:187)
Granica svjetla i tame. Dan se astronomski dijeli na no i obdanicu. No je
vremenski interval koji protekne izmeu dva uzastopna dodira gornje take
Sunevog diska sa horizontom. Prvi nastaje pri zalasku, a drugi pri izlasku Sunca.
Dijelovi noi poslije zalaska Sunca, koje odlikuje relativna vidljivost, su veernji
sumrak ili suton, i jutarnji sumrak ili svitanje.
U zavisnosti od intenziteta prispjele svjetlosti u vedrim noima bez mjeseine,
razlikujemo slijedee sumrake: graanski veernji i jutarnji, te astronomski
sumrak. Astronomski sumrak je najdui.
Na kraju veernjeg astronomskog sumraka pojavljuju se zvijezde koje se mogu vidjeti
golim okom, dok na poetku jutarnjeg one poinju da trnu. Ovaj tren praktino oznaava
trenutak diobe noi i dana.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
15

Prema tome razlikujemo: veernji astronomski sumrak koji poinje sa
zalaskom cijelog Sunevog diska, a zavrava se kad se njegov centar nae 18 ispod
horizonta, i jutarnji astronomski sumrak koji poinje kad centar diska dostigne
visinu -18, a zavrava prvim dodirom Sunca sa obzorom. Osvijetljenost pri kraju
veernjeg sumraka i poetkom jutarnjeg iznosi svega 0,0006 luksa. Dio
astronomskog sumraka iz kojeg je iskljuen interval veernjeg graanskog
sumraka, naziva se veer. Slino ovome, praskozorjem nazivamo vremenski
interval koji je potreban Suncu da se priblii horizontu sa -18 na -6 stepeni.
Sumraci su najkrai na ekvatoru, a dui su na veim geografskim irinama.
Na osnovu iznesenog lahko je povezati dati ajet sa pojmom astronomskog
sumraka, jer upravo onih 18 odreuje granicu mraka i dana, odnosno
raspoznavanja niti.
(4:56) NERVNI ZAVRECI I OSJEAJ BOLA

Kuran i senzorske karakteristike koe:
Uistinu! One koji ne vjeruju u ajete Nae: priemo ih vatrom. Kad god se ispeku
koe njihove zamijenit emo ih koama drugim, da iskuse kaznu. Uistinu! Allah je
Moni, Mudri.
(Kuran, 4:56)
Ne tako davno se vjerovalo da je cijelo tijelo osjetljivo na bol i nije bilo poznato
da u tijelu postoje posebni ivci koji su receptori bola.
Moderna nauka je utvrdila da postoji oko 15
centara za razliite tipove nervnih senzacija.
Medicinski strunjaci su podijelili osjeaj bola u tri
grupe: povrinski, duboki i sloeni. Povrinski je
specifian za dodir, bol i toplotu. to se tie dubokog
osjeaja, on je karakteristian za miie i zglobove.
Anatomija je pokazala da su nervni zavreci za bol i
toplotu vrlo bliski, i da su nervni zavreci za bol
obilato prisutni u koi. Tako je koa najvaniji dio
ovjeijeg tijela vezan za osjeaj bola, zbog postojanja
brojnih nervnih zavretaka.
Danas je specijalistima vrlo dobro poznato da duboke opekotine unitavaju
nervne zavretke, tako da osoba koja gori poslije toga ne osjea nikakav bol.
Kako je takva informacija mogla biti poznata u vrijeme Muhammeda a.s. kada
se u to vrijeme Kuranu pripisivalo ljudsko porijeklo? Kuran izriito navodi da e
ovjeku biti davana nova koa da bi iskusio bol, povezujui na taj nain gubitak
koe sa gubitkom nervnih zavretaka koji prenose intenzitet bola. O svemu ovome
Kuran nas informie prije 1400 godina kada ljudi nisu znali nita o dubokim i
djeliminim opeklinama i njihovom anastezijskom efektu.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
16

Koa je centar osjetljivosti na opekotine. Tako, ako kou vatra potpuno sagori,
onda vie nema osjetljivosti. Ovo je razlog to e Allah nevjernike na Sudnjem danu
kanjavati tako to e im s vremena na vrijeme mijenjati koe, kao to On, Uzvieni
i Slavljeni kae u Kuranu:
On je samo Opomena svjetovima.
A sigurno ete saznati vijest njegovu nakon (izvjesnog) vremena.
(Kuran, 38:87-88)
(6:125) EFEKAT VISINE

Jedno specifino znanje, koje je izloeno u Kuranu stoljeima prije njegovog
naunog otkria, vezano je za sastav atmosfere. Sada je poznato da, to se vie
penjemo prema nebu, nailazimo na sve manje zraka, a tako i kisika bez kojeg nema
disanja. Oni koji lete na velikim visinama, avionima ili balonima, osjeaju otru
kontrakciju plua, to uzrokuje bol.
U vrijeme objave Kurana u sedmom stoljeu niko nije mogao znati da bi uspon
ka nebu mogao uzrokovati pritisak i bol u grudima, iz prostog razloga to je to bilo
u razdoblju prije bilo kakvih letova.
Pa onome koga Allah eli da uputi, rairi grudi njegove Islamu. A onom koga
eli da zavede, uini grudi njegove tijesnim, uskim, kao da se penje u nebo. Tako
postavlja Allah prljavtinu na one koji ne vjeruju.
(Kuran, 6:125)
1. Naune injenice o stanju ovjeka na velikim visinama.
Atmosferski slojevi i njihovi fizioloki efekti na ovjeka.
a) Fizioloki dovoljno podruje za ovjeka je od morskog nivoa pa do 10.000
stopa iznad povrine mora. Kisik u ovom atmosferskom sloju je dovoljan za
preivljavanje ovjeka.
b) Fizioloki nedovoljno podruje je izmeu 10.000 do 50.000 stopa. U ovoj
zoni postoji manjak kisika, pored smanjenog atmosferskog pritiska. Ovo moe
rezultirati u isto fiziolokim simptomima na ljudsko tijelo, pa se dogaaju
simptomi hypoxie (nedostatka kisika) i desparizma (niskog atmosferskog pritiska).
c) Bliski kosmos, od 50.000 stopa. Sa fizioloke take gledita ovjek ne moe
ivjeti na visinama veim od 50.000 stopa ak i kad bi udisao 100% kisik. On bi
morao nositi kosmiko odijelo zbog smanjenja atmosferskog pritiska i dificijencije
kisika.
2. Simptomi faze hypoxie.
a) Od nivoa mora pa do visine 10.000 stopa simptomi hypoxie ne postoje.
b) Od 10.000 do 16.000 fizioloki sistem ovjeka spreava pojavu simptoma
hypoxie, osim ako je period izlaganja dug. Disanje postaje bre i dublje, puls i krvni
pritisak takoer rastu.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
17

c) Na visini od 16.000 do 25.000 stopa fizioloki sistem ne funkcionie i ne moe
snabdjeti tkivo sa dovoljnom koliinom kisika, te se ranije pominuti simptomi
pojavljuju. U uvom stanju nalazimo jasno objanjenje stiskanja prsa koja se
osjeaju na ovim visinama. (Kuran, 6:125).
d) Kritino podruje je izmeu 16.000 i 25.000 stopa pa na vie. U ovom
podruju ovjek potpuno gubi svijest zbog sloma nervnog sistema. Promjene koje
se dogaaju u prsima dostiu maksimum na ovoj visini i tu se deava kompletan
fizioloki krah funkcija srca i respiracije.
3. Pad atmosferskog pritiska.
Kada se ovjek izloi niskom atmosferskom pritisku na velikim visinama (a to
se deava putnicima aviona kada sistem za odravanje pritiska zakae), pojavljuje se
nekoliko simptoma kao rezultat ekspanzije gasova i njihovo poveanje u ljudskom
tijelu. Gasovi zarobljeni u upljinama ljudskog tijela, kao to je stomak, kada se
ire, pritiskaju plua to uzrokuje tekou pri disanju, nelagodu i tjeskobu u
prsima. Ista stvar bi se dogodila u debelom crijevu, pluima, zubima, srednjem
uhu, sinusima - a sve ovo uzrokuje otar bol u tijelu. Pored toga, svi gasovi
rasplinuti u tjelesnim elijama, npr. duik, doveli bi do zaguenja, uzrokujui otar
bol u grudima.
(6:133) RAZVOJ I NESTANAK VRSTA

Ne postoje apsolutno nikakvi argumenti koji bi sugestirali da je jedna vrsta
humanoida evolvirala u drugu. Takoe nema naunog dokaza koji bi branio teoriju
da je ovjek (homosapiens) nastao iz linije velikih majmuna.
A Gospodar tvoj je Neovisni, Vlasnik milosti. Ako hoe uklonit e vas i
nadomjestiti nakon vas ime hoe, kao to je stvorio vas od potomstva drugih
naroda.
(Kuran, 6:133)
Mi smo ih stvorili i ojaali vezita njihova, a kad htjednemo, zamijeniemo
slinim njima (kompletnom) promjenom.
(Kuran, 76:28)
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(7:40) SINGULARITET CRNIH RUPA

Uice igle.
Nakon otkria crnih rupa naunici su smatrali da mora postojati neko centralno
mjesto gdje je gravitacija maksimalna. Zatim su konstatovali da crne rupe
18

eventualno kolapsiraju na zapreminu veliine nula, beskonane gustoe, kreirajui
ono to je poznato kao singularitet. Kako se gustoa poveava, putanja
svjetlosnih zraka emitovanih sa zvijezde se iskrivljuje i eventualno nepovratno
omotava oko nje. Prostor se probada u singularitetu u kojem nema vremena!
Prema nekim uenjacima kontakt sa drugim univerzumima poinje ovdje! Oni
misle da moraju postojati drugi univerzumi, ali su fiziki zakoni u njima drugaiji
od naih. Nema privlaenja, nema brzine svjetlosti i nema vremena u drugim
univerzumima.
Naunici kau da je veliina singulariteta kao iglene ui. U Kuranu postoji ajet
koji se dotie ovog predmeta i on glasi:
Uistinu, oni koji budu poricali ajete Nae i oholili se prema njima, nee im se
otvoriti kapije neba i nee ui u Dennet, dok ne proe deva kroz uice igle; a tako
plaamo prestupnike.
(Kuran, 7:40)
Horizont dogaaja je podruje gdje sila gravitacije postaje tako snana da ak i
svjetlost biva uvuena u crnu rupu. Mada je horizont dogaaja dio crne rupe, on
nije opipljiv objekt. Ako biste padali u crnu rupu, bilo bi nemogue da spoznate
trenutak kad dodirujete horizont dogaaja.
Singularitet nije uope shvatljiv objekat. Prema
opoj teoriji relativiteta singularitet je taka
beskrajne zakrivljenosti prostora i vremena. Ovo
znai da je sila gravitacije postala beskonano jaka u
centru crne rupe. Sve to pada u crnu rupu prolazei
kroz horizont dogaaja, ukljuujui i svjetlost, stii
e u singularitet crne rupe. Prije nego to neto stigne
u singularitet, ono biva rastrgano od
intenzivnih gravitacionih sila. ak i sami atomi bivaju rastrgani od gravitacionih
sila.
(7:54) PROMJENA DANA I NOI
m
o
c
.
livo
U vrijeme kada se dralo da je Zemlja centar svijeta i da se Sunce kree u skladu

s tim, kako je neko mogao iznositi onda pogrene postavke, koje nisu u skladu s
tim? Ovo se, naravno, ne odnosi na Kuran koji o fenomenu smjene noi i dana
govori u slijedeim ajetima:
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Uistinu! Gospodar va je Allah koji je stvorio nebesa i Zemlju u est dana,

zatim se postavio na Ar. Prekriva nou dan (koji) trai nju urno, a Sunce i
Mjesec i zvijezde potinjeni su komandi Njegovoj. Uistinu! Njegovo je stvaranje i
komanda! Blagoslovljen neka je Allah, Gospodar svjetova!
(Kuran, 7:54)
19

A znak za njih je no: povlaimo od nje dan, tad gle! oni zamraeni.
(Kuran, 36:37)
Zar ne vidi da Allah daje da no ue u dan i daje da dan ue u no, a potinio
je Sunce i Mjesec, svakoje plovi roku odreenom - i da je Allah o onom ta radite
Obavijeteni?
(Kuran, 31:29)
Stvorio je nebesa i Zemlju s Istinom. Zavija nou dan, i zavija danom no. I
potinio je Sunce i Mjesec. Svakoje plovi roku odreenom. Besumnje! On je
Moni, Oprosnik!
(Kuran, 39:5)
Prvi citirani ajet ne zahtijeva nikakav komentar. Drugi daje jednu sliku. Trei i
etvrti ajet nude interesantan materijal, vezano za meusobno prodiranje, a
posebno ovijanje noi na dan i dana na no. Zaviti ili oviti je pravo znaenje arapske
rijei kevvere. Originalno znaenje glagola je zaviti turban oko glave, a i svaki drugi
smisao ove rijei vezan je za ovijanje.
(Kuran, 38:87-88)
(7:54) EST DANA ILI EST PERIODA STVARANJA

Danas znamo da se proces stvaranja mjeri u milijardama godina. Urednici
Biblije ovo nisu mogli znati. U njihovoj udnji da sabat nametnu i drugima oni su
napisali da se Bog odmorio na dan prvog sabata nakon to je zavrio svoj rad na
stvaranju nebesa i Zemlje.
est dana stvaranja u knjizi Postanak je kao est dana bilo kojeg dana u hefti.
Za sveenike urednike Biblije pod danom se podrazumijevao period od jednog
zalaska Sunca do drugog. est dana je oznaavalo od nedjelje do petka. Oni su
vjerovali da je razlog to je sabat postao sveti dan, to je Bog na taj dan otpoinuo.
Tako nam ti editori kau:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
Na sedmi dan Bog je zavrio posao, kojim se bavio, tako da se On na sedmi dan
odmorio od svoga posla. I Bog blagoslovi sedmi dan i uini ga svetim, jer se On od
sveg svoga posla stvaranja odmorio na taj dan.
(Postanak, 2:2)
Kao da ovo nije bilo dovoljno, editori su doli na ideju da se Bog i dalje
odmarao, kada su oni napisali: Za est dana Gospod stvori nebesa i Zemlju, a
sedmog dana je On otpoinuo i osvjeio se.
(Biblija, verzija kralja Dejmsa, Izlazak 31:17)
/
/
:
p
htt
20

Ideja da se Bog odmara kao ljudi i osvjeava kao ljudi morala je biti korigovana
od strane Isusa, kada on, prema Ivanu, izjavljuje da Bog neprestano radi, ak i na
dan sabata. (Vidi: Ivan, 5:16).
Bog je razjasnio stvari sopstvenim rijeima kada je u Kuranu objavio:
I zaista smo stvorili nebesa i Zemlju i ta je meu njima u est dana, i nije Nas
dotakao nikakav umor.
(Kuran, 50:38)
Gornji kuranski ajet jasno odbacuje tvrdnju da se Bog odmarao. Bog se, prema
Kuranu, ne umara
Ne obuzima Ga drijeme, niti san.
(Kuran, 2:255)
A ta je sa periodom stvaranja? Zar i u Kuranu nije takoer est dana? U
gornjim citatima izraz preveden kao dani moe oznaavati, ne samo dane, nego
duge periode vremana i nedefinisane periode vremena (koji su uvijek dugi).
Kuran takoe govori o:
Upravlja stvar od neba ka Zemlji, zatim se uspinje Njemu u danu ija je mjera
hiljadu godina od onog ta raunate.
(Kuran, 32:5)
Penju se meleci i Duh Njemu, u danu ija je mjera pedeset hiljada godina.
(Kuran, 70:4)
Dugo vremena prije modernih ideja o duini vremena stvaranja, komentatori
Kurana su shvatali, kad Kuran govori o est dana stvaranja, da to ne znai est
naih dana, nego da je to est perioda.
Ponovo, dakle, vidimo da je Kuran izbjegao ponoviti greku, koja je data u
prethodnoj knjizi, greku koja nije otkrivena do naeg vremena. Imajui ovo u
vidu, zar neko moe insistirati na tome da je Kuran djelo ovjeka?
m
o
c
.
livo
(10:5) PRIRODNO I REFLEKTOVANO SVJETLO
m
.
w
ww
Blagoslovljen neka je Onaj koji je nainio u nebu galaksije, i nainio u njemu

svjetiljku i Mjesec osvjetljavajuim!
(Kuran, 25:61)
/
/
:
p
htt
On je Taj koji je uinio Sunce bljeteim, a Mjesec sjajnim, i odredio mu faze,

da znate broj godina i raunanje. Allah je to stvorio samo s Istinom. Razlae
znakove ljudima koji znaju.
(Kuran, 10:5)
21

Govori se o ustrojstvu svemira i meusobnoj vezi Sunca i Mjeseca.
Milostivi ljudima stavlja do znanja da Mjesec slui samo kao reflektor Suneve
svjetlosti koja pada na Zemlju i da je ustvari hladan, dok je Sunce izvor svjetlosti ili
plamtea svjetiljka koja je uarena i koja je odailja te svjetlosti.
(10:5) NAJVEA BRZINA - BRZINA SVJETLOSTI
m
o
c
.
livo
Najvea brzina C koja oznaava brzinu svjetlosti u vakuumu nagovijetena je u

dva ajeta Kurana velianstvenog, povezujui ovu fundamentalnu univerzalnu
konstantu sa kretanjem sistema Zemlja-Mjesec. Novo relativistiko tumaenje ove
kuranske relacije daje vrijednost C=299792,5 km/s, to je u krajnje zauujuoj
saglasnosti sa prihvaenom internacionalnom vrijednosti. Ovaj zapanjujui
rezultat istie jedinstvo fizikog svijeta, vrijednost specijalne teorije relativiteta i
autentinost samog Kurana.
Brzina svjetlosti u vakuumu pripada maloj grupi fundamentalnih konstanti, pa
ipak ona zauzima istaknutu poziciju u ovoj grupi. Prije svega ona se susree u
veoma razliitim granama fizike. Od starih Grka pa do Srednjeg vijeka smatralo se
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
22

da je brzina svjetlosti beskonana. Aristotel je smatrao da se svjetlost iri trenutno.
U 11-om stoljeu arapski uenjak El-Hassan je smatrao da svjetlost putuje nekom
odreenom brzinom. Galileo je ispitivao ovu brzinu, ali nije uspio , objasnivi da se
svjetlost kree izvanredno brzo. Roemir (1676) je prvi mjerio brzinu svjetlosti,
koristei pomraenje Jupiterovog satelita Jo. On je dobio jedan netaan rezultat od
215000 km/s jer u to vrijeme nije bio tano poznat dijametar Zemljine orbite.
Poevi od 17-og vijeka pokazuje se stalni napredak u metodama i tehnikama
odreivanja najvee brzine C.
Fromova vrijednost se smatrala najtanijom dug period sve do 1983. godine,
kada je u ovu svrhu primjenjen interferometar sa moduliranom laserskom
radijacijom.
Prema Amerikom nacionalnom modelu standarda C=299792,4574 + 0,0011
km/s, a prema Britanskoj nacionalnoj laboratoriji C=299792,4590+0,0008 km/s.
Lunarno orbitalno kretanje u Kuranu.
Prije etrnaest vjekova, Kuran, sveta knjiga Islama, objavljena je od Boga
ovjeanstvu putem poslanika Muhammeda, koji je ivio na Arabijskom
poluostrvu. Arapi su koristili lunarni kalendar u svom raunanju vremena. Kuran
im se obraa na jedinom jeziku kojeg su oni mogli razumjeti, ne dirajui u njihove
navike. Bog kae u Kuranu:
da znate broj godina i raunanje. Allah je to stvorio samo s Istinom. Razlae
(Kuran , 10:5)
Period
Siderki
Sinodiki
Lunarni mjesec T 27.321661 dana = 655.71986 sati
29.53059 dana
Zemaljski dan t
24 sati = 86400 s
23 h, 56 min 4.0906 s = 86164.0906 s
Lunarna godina sastoji se od dvanaest mjeseci, pri emu je mjesec definisan kao
vrijeme jedne revolucije Mjeseca u njegovoj orbiti oko Zemlje. Nagovjetaj takve
orbite imamo u Kuranu:
I On je Taj koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec: Svakoje u orbiti plovi.
(Kuran, 21:33)
m
o
c
.
livo
Ovdje je iznesena jedna nauna injenica, a to je postojanje orbita za Zemlju,

Sunce i Mjesec! Dakle, u Kuranu je uspostavljen novi koncept 100 godina prije no
to je to utvrdila savremena nauka.
Nova relacija u sistemu Zemlja - Mjesec.
Duina Mjeseeve orbite L i vremena t jednog zemaljskog dana u korelaciji su
sa kuranskim ajetom koji opisuje univerzalnu konstantu brzine nekog kosmikog
dogaaja kako slijedi:
(Kuran, 32:5)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
23

Kuranski izraz kako vi to raunate ne ostavlja nikakvu sumnju da je u
pitanju lunarna godina. Ajet poinje sa osvrtom na izvjestan kosmiki dogaaj koji
Bog kreira i njime upravlja. Ovo dogaanje putuje kroz itav univerzum izmeu
nebesa i Zemlje tako brzo, da u jednom danu pree rastojanje u prostoru
ekvivalentno onome koje Mjesec pree za 1000 lunarnih godina. Pitanje koje se
namee je: Kakav je to kosmiki dogaaj i koja je najvea brzina kojom se on kree
na osnovu kuranskih jednaina?
Gornji kuranski ajet se razumije u svjetlu slijedeih jednaina: rastojanje koje
prelazi jedno kosmiko dogaanje u vakumu u jednom siderikom danu jednako je
duini 12000 okretaja Mjeseca oko Zemlje.
C x t=12000 x L
Gdje je C brzina kosmikog dogaaja, t je vremenski interval jednog
terestrijskog sidrealnog dana definisanog kao vrijeme jedne rotacije Zemlje oko
njene ose (relativno na zvijezde) tj. 23 h, 56 min, 4,0906 s =86164,0906 s.
L je inercijalno rastojanje koje Mjesec pree u korevoluciji oko Zemlje za
vrijeme jednog siderijskog mjeseca, tj. L je neto duina Mjeseeve orbite njegovog
geocenrinog kretanja, bez interferencije njegovog spiralnog kretanja uzrokovanog
revolucijom Zemlje oko Sunca - to je duina lunarne orbite iz koje je iskljuen efekt
Sunevog gravitacionog polja na mjerenu vrijednost.
Neka je V izmjerena prosjena orbitalna brzina Mjeseca izvedena iz prosjenog
radijusa R lunarne geocentrine orbite mjerene sa orbitirajue Zemlje za vrijeme
njenog heliocentrinog kretanja.
Ova vrijednost je data u svim knjigama astronomije.
Neka je a ugao koji pree sistem Zemlja Mjesec oko Sunca za period od jednog
sidrikog mjeseca 27,321661 dana. Moemo izraunati a ako uzmemo u
razmatranje period (365,25636 dana) jedne heliocentrine revolucije (jedne
godine) sistema Zemlja - Mjesec. Proraun daje slijedeu vrijednost za brzinu C:
C=12000 x 3682,67 x 0,89157 x 655,71986/86164,0906
C=299792,5 km/s
Ako se osvrnemo na internacionalnu vrijednost C=299792,458 km/s
primjetiemo izvanrednu saglasnost. Tako zakljuujemo da je kosmiki dogaaj
spomenut u prethodnom kuranskom ajetu identian svjetlosti i da svi slini
kosmiki dogaaji u vakuumu putuju ovom maksimalnom brzinom kao to su: sve
vrste elektromagnetnih talasa koji se ire izmeu nebesa i Zemlje, oekivani
gravitacioni talasi preko itavog univerzuma, i sve estice koje putuju ovom
najveom kosmikom brzinom kao to su neutrini.
m
o
c
.
livo
Ovdje je interesantno navesti i kuranski ajet koji nagovjetava istu

relativistiku jednakost u sistemu Zemlja - Mjesec gdje Allah kae:
m
.
w
ww
I pouruju te s kaznom. A nee Allah prekriti obeanje Svoje. I uistinu, dan je

kod Gospodara tvog kao hiljadu godina od onog to raunate.
(Kuran, 22:47)
/
/
:
p
htt
24

Tako obe relativistike kuranske jednakosti istiu da je dobijena vrijednost C i
pokazuju da je C trajna apsolutna konstanta. Ne postoji nikakav nauni dokaz da se
vrijednost C moe mijenjati u vremenu.
Zakljuak
Interesantno je nai novu astronomsku relaciju izmeu radijusa lunarne orbite
L i vremena t jednog terestrijskog dana na osnovu novog relativistikog tumaenja
kuranskih ajeta, koji nagovjetavaju najveu univerzalnu brzinu ideninu brzinu
C svjetlosti u vakuumu.
Ovdje se takoe izraava jedinstvo u kompleksu fenomena koji na prvi pogled
nemaju nita zajedniko.
(10:24) VREMENSKE ZONE - ROTACIJA ZEMLJE

Doista, primjer ivota Dunjaa je kao voda koju sputamo s neba pa se
izmijea njome rastinje Zemlje, od ega jedu ljudi i ivotinje. Dok, kad uzme
Zemlja ukras svoj i uljepa se, i pomisle stanovnici njeni da su oni svemoni nad
njom, doe joj naredba Naa nou ili danju, pa je uinimo pokoenom, kao da nije
bujala juer. Tako razlaemo znakove za ljude koji razmiljaju.
(Kuran, 10:24)
Razlog zato Svemogui Allah kae nou ili danju jeste, ako bi se taj as
dogodio za vrijeme dana u Americi, onda bi to bila no u Australiji, i obratno.
Sudnji dan se dogaa za svu Zemlju bez obzira je li to no ili dan. Ovdje je sadrana
jedna nauna injenica, a to je da Zemlja rotira oko sebe, pri emu imamo dan i no.
Gledajui 14 stoljea unazad ljudi vjerovatno nisu mnogo znali o vremenskim
zonama pri emu je kuranski navod o ovom predmetu veliko iznenaenje.
Koncept da dok jedna porodica dorukuje za vrijeme izlaska Sunca, a druga uiva u
svjeem nonom zraku, je zaista neto emu se treba diviti, ak i u modernom
vremenu.
Naravno, prije 14 stoljea ovjek nije mogao putovati vie od 30 milja na dan,
tako da su mu doslovno trebali mjeseci da na npr. doputuje iz Indije u Maroko.
Vjerovatno, kad bi veerao u Maroku, on bi pomislio u sebi Moji tamo u Indiji
takoe veeraju. Ovo je zbog toga to on nije shvatao da se u svom putovanju
kretao kroz vremenske zone. Vidimo, dakle, da Kuran poznaje i istie takav
fenomen.
U ajetu 10:4 navodi se da kad historija doe svom kraju i doe Sudnji dan, on e
se dogoditi u jednom trenutku, a taj trenutak zatei e neke ljude nou, a neke
danju.
Ovo jasno ilustrira Allahovu Boansku mudrost i njegovo prethodno znanje o
postojanju vremenskih zona, mada takvo otkrie nije bilo u skladu sa vremenom
od prije 14 stoljea. Naravno, ovaj fenomen nije neto to je oima odmah vidljivo, a
ova injenica je dovoljan dokaz autentinosti Kurana.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
25
(10:34) REPRODUKCIJA GENETSKOG KODA

Postoji enigma gena, nepoznavanje od strane medicinske i bioloke zajednice
diljem svijeta: porijeklo genetskog koda i mehanizam njegovog izraavanja. Niko
nije u stanju demonstrirati kako poveanje podataka sadranih u genima vodi ka
sve kompleksnijim i kompleksnijim strukturama.
Onaj koji je stvorio genetski kod ima mo i da ga reprodukuje, da mu neto doda
ili oduzme. Za onoga ko poznaje Kuran, enigma uope ne postoji.
Reci: Da li je neko od ortaka vaih taj koji poinje stvaranje, zatim ga
ponavlja? Reci: Allah poinje stvaranje, potom ga ponavlja. Pa kako se
odvraate!
(Kuran, 10:34)
(10:61) SUBATOMSKE ESTICE

I nee biti u neem, niti e uiti iz njega - iz Kurana, i neete raditi nikakav
posao, a da neemo biti nad vama svjedoci kad se budete u to udubili. I nee izmai
od Gospodara tvog nita teine atoma u Zemlji, niti u nebu; ni manje od toga niti
vee, a da nije u Knjizi jasnoj.
(Kuran 10:61)
Mnogo stoljea prije poslanstva Muhammeda a.s. postojala je dobro poznata
teorija atomizma koju je lansirao grki filozof Demokrit. On i ljudi koji su doli
poslije njega smatrali su da se materija sastoji od
siunih neunitivih i nedjeljivih estica, koji se
zovu atomi. Arapi su se takoe bavili istim
konceptom, ustvari, arapska rije zerra odnosila se
na najmanju esticu poznatu ovjeku.
Sada je moderna nauka otkrila da se ova
najmanja jedinica materije (tj. atomi koji imaju iste
karakteristike kao njegovi elementi) moe razbiti na
sastavne komponente. Ovo je nova ideja, razvoj posljednjeg stoljea, a ipak ova
informacija je ve bila dokumentirana u Kuranu, koji kae:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
A oni koji ne vjeruju govore: Nee nam doi as. Reci: Svakako, i tako mi
Gospodara mog, sigurno vam dolazi. - Znalca nevidljivog! Ne izmie od Njega
teina atoma u nebesima, niti u Zemlji, ni sitnije od toga, niti krupnije, a da nije u
Knjizi jasnoj.
(Kuran, 34:3)
/
/
:
p
htt
Nesumnjivo, prije 14 stoljea ovakva izjava izgledala bi neuobiajena i za jednog

Arapa.
26

Atom nekog elementa je najprostija estica koja odraava osobine elementa.
Atomska teorija ima etiri pretpostavke: atomi sainjavaju materiju. Neku vrstu
moderne teorije postavio je engleski uitelj Don Dalton 1808. godine. Ova
Daltonova teorija je opisala interakcije atoma, ali nije razmatrala mogunost
postojanja subatomskih estica. Prva subatomska estica, negativno naelektrisani
elektron, otkrivena je 1899. godine. Moderni pogled
na atom pretpostavlja da on ima tri subatomske
estice.
Danas su naunici unutar atoma identificirali
mnoge druge estice, ali se tri proste subatomske
estice, elektron, proton i neutron, jo uvijek koriste
za objanjenje karakteristika atoma. Otkriveno je
vie od 200 subatomskih estica, od kojih mnoge
nisu fundamentalne, nego su sastavljene od drugih
prostijih estica. Npr. Rutherford je pokazao da se atom sastoji od jezgra i
orbitirajuih elektrona. Kasnije su fiziari pokazali da se nukleus sastoji od
neutrona i protona. Kasnije se ustanovilo da se protoni i neutroni sastoje od
kvarkova.
Neke od subatomskih estica su: elektron, pozitron, elektron antineutrino,
negativni muon, muon, muon neutrino, muon antineutrino, negativni tau,
pozitivni tau, tau neutrino, tau antineutrino.
(10:61) SUDBINA - VJENO ALLAHOVO ZNANJE

Relativnost vremena razjanjava vrlo vanu stvar. Relativnost je tako
varijabilna da period vremena, koji se nama pokazuje kao milijarde godina, u
jednoj drugoj dimenziji moe trajati samo sekundu. tavie, ogroman period
vremena, koji se protee od poetka svijeta pa do njegovog kraja, moe trajati ak,
ne sekundu, nego trenutak, u drugoj dimenziji.
Ovo je sama bit koncepta sudbine - koncepta koji dobro ne razumije veina
svijeta, posebno materijalisti, koji ga u kompletu odbacuju. Sudbina je Allahovo
savreno znanje svih dogaaja prolosti i budunosti. Veina svijeta pita kako
Allah moe znati dogaaje, koji se jo nisu zbili, a ovo ih spreava da razumiju
autentinost sudbine. Dogaaji, koje jo nismo iskusili, nisu se dogodili samo za
nas. Allah nije ogranien vremenom ili prostorom, jer On je sam stvorio prostor i
vrijeme. Iz ovog razloga prolost, sadanjost i budunost je sve jedno kod Allaha. Za
Njega se ve sve dogodilo i zavrilo.
Linkoln Barnet dri da je univezum u svojoj cjelosti obuhvaen jednim
kosmikim intelektom. Volja koju Barnet naziva kosmiki intelekt je mudrost i
znanje Allahovo, kojim je zahvaen sav univerzum. Kao to znamo poetak,
sredinu i kraj, i sve usputne epizode kao cjelinu, tako Allah zna vrijeme u kojem
smo podvrgnuti, kao jedan trenutak od poetka do kraja. Ljudi to iskuse kad
njihovo vrijeme doe i oni su onda svjedoci sudbine koju im je Allah kreirao.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
27

Takoe je vano skrenuti panju na plitkost iskrivljenog razumijevanja
sudbine, koje preovlauje u drutvu. Ovo iskrivljeno ubjeenje o sudbini sadri
vjerovanje da je Allah odredio sudbinu za svakog ovjeka, ali da tu sudbinu ovjek
moe ponekad da promijeni. Npr. za pacijenta koji se povrati sa ivice smrti ljudi
kau On je pobijedio sudbinu. A niko ne moe promijeniti svoju sudbinu. ovjek
koji se povrati sa vrata smrti nije umro jer mu nije bila sudbina da umre. I opet
sudbina je ljudi koji varaju sami sebe govorei porazio sam sudbinu da tako kau
i zadre takav mentalni sklop.
Sudbina je vjeno Allahovo znanje, koji zna vrijeme (svaki trenutak) i koji vlada
nad itavim vremenom i prostorom, sve je odreeno i zavreno u sudbini. Mi
razumijemo iz onoga to je dato u Kuranu da je vrijeme za Allaha jedno: neki
dogaaji koji e se nama dogoditi u budunosti opisani su u Kuranu kao da su se
dogodili davno prije. Npr. ajeti koji opisuju obraun ljudi pred Allahom na drugom
svijetu dati su kao dogaaji koji su se ve dogodili:
68.I puhnue se u sur, pa e se onesvijestiti ko je u nebesima i ko je na Zemlji,
izuzev koga htjedne (zatititi) Allah. Zatim e se u njega puhnuti drugi put, tad
gle! - oni stoje, gledaju,
69. I zablistae Zemlja svjetlou Gospodara svog, i postavie se Knjiga, i
dovee se vjerovjesnici i svjedoci, i presudie se meu njima s Istinom, i nee im
biti uinjen zulm.
70. I bie plaeno svakoj dui ta je radila, a On je Najbolji znalac onog ta
ine.
71. I bie sprovoeni oni koji ne vjeruju ka Dehennemu u skupinama, dok kad mu dou, otvorit e se kapije njegove, a rei e im uvari njegovi: Zar vam
nisu dolazili poslanici izmeu vas - uili vam ajete Gospodara vaeg i opominjali
vas na va susret ovog dana vaeg? Rei e: Svakako, ali obistinila se rije kazne
nad nevjernicima.
72. Bie reeno: Uite na kapije Dehennema, vjeno ete biti u njemu. Pa
loeg li boravita oholih.
73. I bie sprovoeni oni koji su se bojali Gospodara svog ka Dennetu u
skupinama, dok - kad mu dou i otvorene budu kapije njegove i reknu im uvari
njegovi: Selamun alejkum! Bili ste dobri, zato uite u njega da vjeno boravite!
74. A (oni) e rei: Hvala Allahu koji nam je ispunio obeanje Svoje i dao nam
da naslijedimo Zemlju, nastanjujemo se u Dennetu gdje hoemo! Pa divna je
nagrada radnika!
(Kuran, 39:68-74)
m
o
c
.
livo
Kao to se da vidjeti, dogaanja koja e se zbiti poslije nae smrti (s nae take
gledita) u Kuranu su opisani kao ve doivljeni i proli dogaaji. Allah nije vezan
okvirom relativnog vremena, u koje smo mi zatvoreni. Allah je htio ove stvari u
bezvremenu: ljudi su ih ve izveli i svi ti dogaaji su ve proivljeni i zavrili su se.
U donjem ajetu nam se saoptava da svaki dogaaj, bio on mali ili veliki je u znanju
Allaha i zapisan je Knjizi:
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
28

(Kuran, 10:61)
Ako ovjek razmisli dublje u svjetlu gore iznesenog, sigurno e u svojoj dui
shvatiti zapanjujuu i izvanrednu situaciju da svi dogaaji, koji proimaju Zemlju,
su ustvari samo iluzija.
(10:61) ATOMSKA TEINA

Arapska rije zerra najee oznaava najmanju esticu poznatu ovjeku.
Moderna nauka je meutim otkrila da se ova najsitnija estica materije moe
razbiti na sastavne komponente. Ovo je nova ideja nastala u XX vijeku, ali kako
vidimo informacija o postojanju jo sitnijih estica od atoma ve je bila data u
Kuranu.
Atom je najmanja estica materije, koja jo uvijek zadrava karakteristike te
materije. U veini sluajeva atom se sastoji od
protona, neutona i elektrona. Protoni i neutroni se
nalaze u centru atoma zvanog atomsko jezgro, a
elektroni orbitiraju ili krue oko centra nukleusa po
stazama zvanim orbitali.
Atomska teina jednog atoma je mjera, koja
oznaava koliku masu ima atom. Atomska teina se
rauna zbrajanjem broja protona i neutrona.
Atomske mase nisu date kao cijeli brojevi u tabeli
periodnog sistema, jer se atomi mogu pojaviti sa
razliim brojem neutrona. Atomska teina elementa
je prosjena teina svih poznatih oblika
tog elementa.
Atomska jedinica mase: 1 amj=1,6606x10-24gr, 1/12 mase atoma karbon-12.
Atomski broj je broj protona u nukleusu.
m
o
c
.
livo
(Kuran, 10:61)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
29
(10:90,92) FARAON MERNEPTAH

90. I provedosmo sinove Israilove preko mora, pa ih je slijedio faraon i vojske
njegove nasiljem i plahovitou. Dok, kad ga stie davljenje, ree: Vjerujem da
nema boga osim Onog u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja sam od muslimana!
91. Zar sad! A doista nisi posluao prije i bio si od mufsida.
92. Zato emo danas spasiti tebe - tijelo tvoje - da bude znak za onog ko bude
iza tebe. A uistinu, mnogi od ljudi su prema znacima Naim nemarni.
(Kuran, 10:90-92)
Jedno od najznaajnijih predskazanja datih u Kuranu odnosi se na egipatskog
faraona zvanog Merneptah, koji je bio sin Ramzesa II. Prema historijskim zapisima ovaj
faraon je bio potopljen dok je progonio Musa a.s. preko Crvenog mora. Pored
Kurana ovaj faraon se spominje i u Bibliji u knjizi Izlazak: I vode se povratie i
prekrie dvokolice, i konjanike i svu vojsku faraonovu, koja je za njima krenula
kroz more, tako da niko od njih ne ostade. (Izlazak, 14:28).
Zaudo, kada je sav svijet znao kako se faraon utopio, Kuran donosi ovu
zapanjujuu objavu.
Kako je izvanredno morao izgledati ovaj ajet, kada je objavljen! U to vrijeme se
nije znalo da je faraonovo tijelo ostalo netaknuto, a to je bilo skoro 1400 godina
prije nego to je ova injenica izala na vidjelo. Profesor Loret je bio taj, koji je
1898. godine pronaao mumificirane ostatke faraona koji je ivio u vrijeme Musaa
RAMZES II
Faraon Merneptah, sin

Ramzesa II, za kojeg se smatra
da je faraon izlaska o kojem
govori Kuran.
m
o
c
.
livo
a.s. 3000 godina njegov le je ostao umotan u

omotae u svom mezaru Tebanske nekropole, gdje ga je Loret pronaao i podvrgao
naunom ispitivanju. 1912. godine on je objavio knjigu pod naslovom Kraljevske
mumije. Istraivanja su potvrdila da je mumija, koju je otkrio Loret, doista faraon
koji je poznavao Musaa, odbijao njegove molbe, slijedio ga kada je on bjeao i pri
tome izgubio svoj ivot. Njegovi zemni ostaci su bili spaeni Boijom voljom od
unitenja da bi bili znak ljudima, kao to to stoji u Kuranu.
1975. godine dr. Bucaille izvrio je detaljan pregled faraonove mumije, koja je
donesena u Kairo. Njegovi nalazi su ga potakli da napie u uenju: Oni koji trae
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
30

meu modrenim podacima dokaz za svete knjige, nai e sjajnu ilustraciju
Kuranskih ajeta, koji se bave faraonovim tijelom, posjetom sali kraljevskih
mumija egipatskog muzeja u Kairu.
U ranom VII stoljeu Kuran je ustvrdio da je faraonovo tijelo sauvano kao
znak za ljude, ali je tek i XIX-om stoljeu, kada je njegovo tijelo otkriveno, doao
konkretan dokaz Kuranskog predskazanja. Da li je potreban jo ikakav dokaz da je
Kuran knjiga od Allaha d.? Sigurno je da meu knjigama ljudi nema knjige koja
nalikuje ovoj knjizi.
(11:44) BRDO DUDI PRISTANITE NUHOVE LAE

I bi reeno: O Zemljo! Progutaj vodu svoju! I: O nebo! Prestani! I opade
voda, i naredba bi izvrena i nasuka se na Dudijj, i bi reeno: Daleko bio narod
zalima!
(Kuran, 11:44)
Posljednjih godina injeni su napori da se locira mjesto pristanka Nuhove lae.
Ti pokuaji e se vjerovatno nastaviti dok ne budemo imali odgovore koje elimo
da imamo. Kuran iznosi priu o poslaniku Nuhu, njegovoj izgradnji lae, ljudima
koji su mu se pridruili i samom potopu, u detalje. Voda je izbila iz naroite pei,
to su slijedili i brojni drugi izvori, kao i jak pljusak s neba. Vezano za ajet 44 sure
Hud Mevdudi kae: Brdo Dudi nalazi se sjeveroistono od ostrva Ibn Umer u
Kurdistanu. Prema Bibliji, mjesto pristanka barke je Ararat, to je ime za jednu
planinu, kao i za itav lanac planina u Armeniji.
Ararat, kad je u pitanju planinski lanac, protee se od platoa Armenije ka
junom Kurdistanu. Planina zvana Dudi je dio ovoga lanca i ak i danas nosi isto
ime. U drevnim historijskim zapisima spominje se brdo Dudi kao mjesto
pristanka lae. Oko 250 godina prije nove ere babilonski sveenik Berasus pisao je
historiju svoje zemlje baziranu na kalidejskoj tradiciji. On spominje Dudi kao
mjesto pristanka Nuhove lae. Historija koju je pisao Abydenus, Aristotelov
uenik, takoe je u skladu s ovim. Abydenus nadalje kae da su mnogi ljudi
Mesopotamije posjedovali komade lae, koje su koristili za vradbine. Oni su
mljeli te komade u vodi i pripremali ih za bolesne, kako bi ih oslobodili njihovih
bolesti.
U vezi sa ovim velikim dogaajem, susreemo se sa pitanjem da li je potop bio
univerzalan, ili je bio ogranien samo na podruje koje je naseljavao Nuhov narod.
Na ovo pitanje nema odgovora do dananjeg dana. Pod uticajem izraelskih tradicija
neki vjeruju da je potop bio univerzalan (Postanak, 7:18-24).
Kuran ipak to eksplicitno ne kae. Postoji nekoliko aluzija u Kuranu da je
nekoliko uzastopnih generacija ovjeanstva potomstvo onih koji su spaeni na
lai. Ali, to nuno ne znai da je potop zahvatio itav svijet. Takoe je mogue da je
u tom historijskom trenutku ljudska populacija bila ograniena na podruje koje je
potopljeno i da su oni koji su roeni poslije potopa, postepeno kasnije izvrili
naseljavanje i drugih dijelova svijeta. Ovaj stav potkrepljuju dvije stvari. Prvo
davni historijski podaci, arheoloka otkria i podaci iz geologije daju dokaze da se
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
31

Veliki potop dogodio u dalekoj prolosti u regionu Tigris-Eufrat. Nema takvih
podataka za opi potop.
Drugo, postoji tradicija da je Veliki potop bio poznat svim zajednicama kroz
godine. Takve tradicije mogu se ak nai u udaljenim regionima kao to je
Australija, Amerika i Nova Gvineja.
Iz ovoga se namee zakljuak da su nekada u prolosti preci svih naroda ivjeli
zajedno u podruju koje je zadesio potop. Odatle su se njihovi potomci razili i
raselili na razliite strane svijeta, a sjeanje na Veliki potop se odralo meu njima.
(12:4) JEDANAEST PLANETA

Sastojei se od Sunca, devet poznatih planeta, 67 satelita (mjeseci), miliona
asteroida i milijardi kometa, na Sunev sistem je oaza svjetla, toplote i ivota.
Unutranji Sunev sistem sastoji se od Sunca, Merkura, Venere, Zemlje i Marsa.
Planete vanjskog Sunevog sistema su: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
Kad ree Jusuf ocu svom: O oe moj! Uistinu sam ja vidio jedanaest planeta i
Sunce i Mjesec. Vidio sam ih sebi potinjene.
(Kuran, 12:4)
ta je sa desetom i jedanaestom planetom?
Astronomi su pronali nagovjetaj masivnog, dalekog, jo nevienog objekta na
ivici Sunevog sistema - moda deseti planet - koji izgleda da otiskuje komete
prema unutranjem Sunevom sistemu iz orbite udaljene tri triliona milja.
Dva tima uenjaka - jedan iz Engleske, a drugi sa Univerziteta Lafajet u
Luizijani - nezavisno su doli do ovakvog zakljuka, zasnovanog na jako eliptinim
orbitama tzv. dugoperiodinih kometa, koje potiu od ledenog oblaka krhotina
daleko, daleko iza Plutona.
Procjenjuje se da bi taj planet mogao imati masu izmeu jednoga i deset
Jupitera. Kako on orbitira, gravitaciono djelovanje remeti ledene krhotine
vanjskog Sunevog sistema, prouzrokujui da se neke od njih zalete prema Suncu
kao komete.
Jo niko nije direktno vidio deseti planet. Ono to iznenauje jeste da postojei
planet orbitira na udaljenosti tri triliona milja - pola svjetlosne godine od Sunca.
Nama najblia zvijezda je daleko 4 svjetlosne godine.
Na tako velikoj udaljenosti deseti planet je previe nejasan da bi se vidio
sadanjim teleskopima, mada za to postoji nada. Naredna generacija infra-crvenih
teleskopa e moda moi da ga registruje.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
32
(13:2) GRAVITACIONE SILE - TA DRI NEBO?

Danas uenjaci govore o gravitacionim silama koje dre nebeska tijela na
odreenim rastojanjima i spreavaju da doe do meusobnih sudara. Kako su do
ovakvih saznanja mogli doi prvi itaoci Kurana? Bog nam kae u Kuranu da je
On taj koji je uzdigao nebo (Kuran, 55:7) i da ga On dri da ne padne na Zemlju
(Kuran, 22:65). Ali, kako to Bog ini?
Da je autor Kurana ovjek, njemu bi bilo veoma lahko kopirati odgovor na ovo
pitanje iz Biblije. Meutim, danas niko takvom
odgovoru ne bi vjerovao.
U novoj amerikoj Bibliji nacrtana je slika kako
autori Biblije zamiljaju svijet. Na toj slici nebo podsjea
na izvrnutu posudu, koja je poduprta stubovima. Zemlja
na toj slici je ravna i poduprta je potpornjima. Nakon
podugog opisa te slike urednici Biblije zakljuuju da je
to ideja prednaunog koncepta univerzuma. U
vrijeme kada je Kuran objavljivan svako
je lahko mogao povjerovati u taj opis, koji se ve mogao nai u Bibliji. Tek u
modernom vremenu ljudi znaju malo vie.
Bog kae u Kuranu da je On stvorio nebesa:
Stvorio je nebesa bez stubova koje vidite, i postavio po Zemlji planine stabilne
da vas ne trese, i razasuo po njoj svakovrsne ivotinje. I spustili smo s neba vodu,
pa uinili da na njoj iznikne (bilje) svake vrste plemenite.
(Kuran, 31:10)
Ponovo Kuran kae:
Allah je Taj koji je podigao nebesa bez stubova koje vidite, zatim se postavio
na Ar. I potinio je Sunce i Mjesec; svakoje plovi do roka odreenog. Upravlja
stvar; razlae znakove, da biste vi u susret Gospodara svog bili sigurni.
(Kuran, 13:2)
m
o
c
.
livo
Ova dva ajeta pobijaju vjerovanje da nebesa dre stubovi, koji ih spreavaju da
ne padnu na Zemlju.
Gravitacija je univerzalna privlana sila, koja djeluje
izmeu materije. Ona je najslabija poznata sila u prirodi
i zato ne igra nikakvu ulogu unutranjih karakteristika
materije. Ali, zbog njene dalekosenosti i
univerzalnosti, ona ipak uobliava strukturu i evoluciju zvijezda, galaksija i itavog
kosmosa.
Trajektorije tijela Sunevog sistema odreene su zakonom gravitacije, dok na
Zemlji sva tijela imaju teinu ili silu gravitacije proporcionalnu njihovoj masi, koju
Zemljina masa lui na njih. Gravitacija se mjeri ubrzanjem, koje daje slobodno
padajuim objektima. Na Zemljinoj povrini gravitaciono ubrzanje je 9,8 m/s.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
33

Tako, za svaku sekundu pada objekta (koji slobodno pada), poveanje njegove
brzine iznosi 9,8 m/s.
(13:41) SPLJOTENOST ZEMLJE

Zar ne vide da Mi dolazimo Zemlji, umanjujui je s krajeva njenih? A Allah
presuuje - nema tog ko e suzbiti presudu Njegovu; a On je brz obraunom.
(Kuran 13:41)
U toku nekoliko stotina godina postala je ope prihvaena injenica da je svijet
okrugao. Veina ljudi misli da je to sfera, neto nalik vrstoj lopti. U stvarnosti
Zemlja je skoro, ali ne u potpunosti, sferina. Ona ima lagahno ispupenje na
ekvatoru. Mjereno na nivou mora prenik Zemlje na ekvatoru iznosi 12.756,3 km.
Udaljenost od sjevernog do junog pola, takoe mjerena na morskom nivou,
iznosi 12.713,6 km. Kad se uporede ova
dva prenika, razlika izgleda mala - samo
42,7 km. Ali, uporeeno sa visinama na
Zemljinoj povrini, to je veliko. Npr.
najvia planina, Mount Everest manja je
od 9 km iznad povrine mora.
Oblik Zemlje originalno je izraunat
mjerenjima kilometar po kilometar po
kontinentima. Danas vjetaki sateliti
imaju mnogo tanije i kompletnije mjerne
alate. Matematiari paljivo mjere orbite
vjetakih satelita, a zatim izraunavaju
gravitacionu silu, kojom Zemlja djeluje na
satelit. Iz ovih kalkulacija oni dobijaju
oblik Zemlje.
(15:28, 29) BESMRTNOST DUE
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
I kad ree Gospodar tvoj melecima: Uistinu! Ja sam Taj koji e stvoriti
smrtnika od zveee ilovae, od blata oblikovanog.
Pa kad ga sredim i udahnem u njega od Duha Svog, tad mu padnite niice.
(Kuran, 15:28, 29)
34

A doista smo ovjeka stvorili od ekstrakta gline,
Zatim ga smjestili (kao) kap sjemena u boravite vrsto;
Potom kap sjemena stvorili zakvakom, pa zakvaak stvorili grudom mesa, pa
grudu mesa stvorili kostima, pa zaodjenuli kosti mesom, zatim ga sazdali
stvorenjem drugim. Pa blagoslovljen neka je Allah, Najbolji od stvoritelja!
(Kuran, 23:12-14)
Drugim rijeima, meleci su uinili seddu dui, a ne tijelu. Ovo novo stvorenje,
tj. ljudska dua (jer ima atribute duha Stvoritelja) postaje svjesna duhovne
privlanosti Stvoritelja i ustanovljuje sebe kao samosvjesni entitet razliit od svog
smrtnog organizma, stvorenog od supstance Zemlje.
injenica da ljudska dua nadilazi zakone prirode ukazuje da ljudska osobenost
ostaje netaknuta od procesa raspada i dekompozicije, koji kulminira u raspadu
tijela. Ta dua preivljava smrt kao to je preivjela i mnoge promjene, kroz koje
proe fiziko tijelo za svog ivota. Uobiajene primjedbe na preivljavanje poslije
smrti zasnivaju se na injenici fizikog raspada. Kuran istie da se to ne moe
odnositi i na duu:
I govore: Zar kad budemo kosti i komadii, - hoemo li uistinu mi biti
podignuti (kao) stvorenje novo?
Reci: Budite kamenje ili gvoe,
Ili stvorenje od onog ta je veliko u grudima vaim. Tad e rei: Ko e nas
povratiti? Reci: Onaj koji vas je stvorio prvi put. Tad e ti zatresti glavama
svojim i rei: Kad e to? Reci: Moda je blizu.
(Kuran, 17:49-51)
(16:8) STALNI PROCES STVARANJA

... A stvara ta ne znate.
m
o
c
.
livo
(Kuran, 16:8)
A Allah je svaku ivotinju stvorio od vode. Pa od njih je ko ide na trbuhu

svom, i od njih je ko ide na dvije noge, i od njih je ko ide na etiri. Allah stvara ta
hoe. Uistinu! Allah nad svakom stvari ima mo.
(Kuran, 24:45)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Ova dva ajeta, izmeu ostalog, pokazuju da Allah nije zavrio stvaranje.
Naprotiv proces stvaranja je u toku. Ovo je veoma vano sa naune take gledita jer
mi postepeno poinjemo uviati i razumijevati prirodne fenomene koji se jo
dogaaju. Jedan izuzetan primjer naih posmatranja jeste nastanak galaksija koje se
35

pojavljuju iz velikih maglina. Drugi primjer je razvoj vrsta sa dokazima o
postojanju udnih i egzotinih meuoblika ivotnih formi pretvorenih u fosile.
Ova dva primjera su samo vrh ledenog brijega. Slijedei izvadak iz knjige
Kosmiki otisak fiziara Pola Dejvisa podvlai rastuu svjesnost o neprestanom
stvaranju: Sve vei broj uenjaka i pisaca dolazi do zakljuka da sposobnost
fizikog svijeta da se sam organizuje ini fundamentalnu, duboko misterioznu
karakteristiku univerzuma.
injenica da priroda ima kreativnu mo i da je u stanju proizvesti progresivno
bogatije varijante kompleksnih oblika i struktura, predstavlja izazov samim
temeljima savremene nauke. Najvea zagonetka kosmologoje pie Karl Poper,
dobro poznati filozof, mogla bi biti da je univerzum kreativan.
(16:12) ORGANIZACIJA UNIVERZUMA

Ono to Kuran spominje o organizaciji univerzuma bitno je stoga to to daje
nove injenice o Boijoj objavi. Kuran se ovim pitanjem bavi dubinski, za razliku
od ranijih objava.
Vana injenica je to Kuran ne sadri teorije koje su preovladavale u vrijeme
njegove objave, koje su se ticale organizacije nebeskog svijeta. Da je autor Kurana
bio ovjek, on bi prirodno ukljuio ideje iz tog vremena. Ali mnoge od tih postavki
pokazale bi se kasnije kao netane. Kako je autor Kurana imao dovoljno znanja da
iskljui takve ideje, izuzev da je autor sam Bog? Oni koji kau da je Muhammed a.s.
autor Kurana, misle da su Arapi bili veliki znalci na polju nauke, a Muhammed je
navodno bio jedan od njih.
Ovo objanjenje se bazira na pogrenoj pretpostavci da su Arapi poznavali
nauku prije objave Kurana. injenica je da je nauka u islamskim zemljama dola
poslije Kurana, a ne prije. U svakom sluaju nauno znanje iz tog velikog perioda
nije moglo biti dovoljno da bi ljudsko bie napisalo neke ajete, koji se nalaze u
Kuranu. Moderni astronomi su svjesni da se zvijezde i planete dre na preciznim
rastojanjima jedne od drugih. Da ovo nije injenica, sudar izmeu njih bio bi
neizbjean. Autor Kurana bio je takoer ovoga svjestan. U Kuranu itamo:
m
o
c
.
livo
Sunce i Mjesec su po proraunu.

(Kuran, 55:5)
Ponovo itamo:
I potinio je za vas Sunce i Mjesec - oboje trajno, i potinio je za vas no i
dan.
(Kuran, 14:33)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Izraz oboje trajno je prijevod arapske rijei daaib - to ovdje znai posvetiti se
neemu uporano i postojano u skladu sa utvrenom navikom, a to je upravo ono
kako se ponaaju Sunce i Mjesec.
Drugi ajet u Kuranu kae:
36

I potinio je za vas no i dan, i Sunce i Mjesec, i zvijezde su potinjene naredbi
Njegovoj. Uistinu! U tome su znaci za ljude koji razumiju.
(Kuran, 16:12)
Red i poredak u univerzumu je temelj za njegovo ouvanje. Bog koji ih je
potinio tom redu, znao je to, naravno, prije svakog naunika.
(16:15) STABILIZIRAJUE PLANINE

Temeljna razlika izmeu kontinentalnih planina i okeanskih planina jeste u
njihovom materijalu. Kontinentalne planine su u osnovi napravljene od
sedimenata, dok su okeanske planine sastavljene od vulkanskih stijena.
Kontinentalne planine su formirane
komresionim silama, dok su okeanske
planine formirane silama razvlaenja.
Zajednika karakteristika oba tipa
planina jeste to imaju temelj na kojem
planina poiva. U sluaju kontinentalnih
planina, lahki materijal male gustoe
protee se sa planine u dubinu Zemlje kao
korijen. U sluaju okeanskih planina
takoer postoji lahki materijal koji
podupire planinu kao temelj, ali je on
neto proiren.
Kada su u pitanju gustine, onda obje
vrste odrauju isti posao podupiranja
planina. Zbog toga je funkcija temelja
(korjena) da podupire (dri) planine
prema Arhimedovom zakonu.
Sve planine bile one na kopnu ili u
moru, imaju konturu grebena. Da li je iko
mogao u vrijeme poslanika Muhammeda
a.s. znati kakav je oblik tih planina? Da li
je iko mogao zamisliti da jedna kruta
masivna planina, koju on pred sobom vidi, ima svoje produetke u Zemlji i da ima
svoj korijen, kako tvrde naunici. Veliki broj knjiga geografije, kada opisuju
planine, opisuju samo onaj dio, koji je iznad nivoa tla. To je zbog toga to ih nisu
pisali strunjaci geolozi, a o tome nas upoznaje savremena nauka, a Allah u
Kuranu kae:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Zar nismo uinili Zemlju posteljom,

A brda stubovima (klinovima)?
(Kuran, 78:7)
37

Planine imaju znaajnu ulogu u stabilizaciji Zemljine kore. Evo kako to tano
Kuran opisuje prije 14 stoljea:
I brda: ustabilio ih je.
(Kuran, 79:32)
I kae:
I razbacao je po Zemlji stabilne planine, da vas ne trese, i rijeke i puteve, da
biste se vi uputili.
(Kuran, 16:15)
Uenjaci ne mogu znanje, objavljeno poslaniku Muhammedu od Allaha i koje je
sadrano u Kuranu, pripisati nikakvom ovjeku, niti naunom autoritetu tih
vremena, jer su naunicima te tajne bile nepoznate.
ta vie, ljudi nisu mogli nai nikakvo objanjenje, pa su to znanje morali
pripisati nekoj vanzemaljskoj sili.
Stabilizacija planinama.
Planine koje su se formirale u toku hlaenja Zemljine kore igraju znaajnu
ulogu, kao to na to ukazuju geoloke teorije. One doprinose dranju kontinenata
na njihovim mjestima. Kontinenti plutaju na rastopljenom materijalu, koji lei
ispod njih. Openito debljina Zemljine kore je oko 5 kilometara.
Pa ipak, debljina kore ispod planina protee se i do 35 kilometara. To je iz
razloga to ispod svake planine postoji njen korijen nalik na njen dio iznad
Zemljine povrine. Ti korjeni imaju zadatak da kao klinovi fiksiraju Zemlju. Ovo
je veoma precizno reeno u Kuranu:
Moderna geoloka teorija takoe tvrdi da kopno nije stabilno. Tu su dva glavna
faktora:
1. Pomjeranje toponima zbog erozije vodom, vjetrom ili ledom. Rijeke npr.
odnose milione tona zemlje u more. Jaki vjetrovi erodiraju planinske vrhove, dok
topljenje leda pomjera enormne koliine materijala na svome putu.
2. Zona kopna se takoe smanjuje regresijom, tj. postepenim sputanjem
priobalnog dijela kopna ispod nivoa mora.
m
o
c
.
livo
(16:66) CIRKULACIJA KRVI
m
.
w
ww
I uistinu, vama je u stoci ibret: napajamo vas od onog ta je u trbusima njenim

izmeu probave i krvi, mlijeko isto, pitko pijaima.
(Kuran, 16:66)
/
/
:
p
htt
Gornji ajet iz Kurana skree nau panju na ulogu krvi u distribuciji hrane.
Treba imati na umu da je formalno cirkulaciju krvi otkrio jedan muslimanski
uenjak 600 godina nakon Muhammedove smrti, a Zapad je to upoznao preko
Vilijama Harvija 1000 godina nakon Muhammedove smrti.
38

Da je Muhammed a.s. bio autor Kurana, kako je on mogao znati u vrijeme kada
je ivio, da se probavljena hrana transportira putem krvi i da zatim postaje
konstituent mlijeka, kojeg lue mlijene lijezde.
(16:68, 69) PELA

I objavio je Gospodar tvoj peli: Pravi u brdima kue i u drveu i u onom ta
usprave,
Zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz trbuha
njihovih izlazi napitak razliitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude. Uistinu,
u tome je znak za ljude koji razmiljaju.
(Kuran, 16:68,69)
Openito je poznato da je med fundamentalni izvor hrane za ljudsko tijelo, a
ipak vrlo malo ljudi zna neto o izvanrednim osobinama njegovog proizvoaa,
pele. Kao to je poznato, nektar je izvor hrane za pele, a on se zimi ne moe nai.
Iz ovog razloga pele kombinuju nektar koji sakupe u toku ljeta sa naroitim
sekretima svoga tijela, i proizvedu novu hranljivu
supstancu, med, i skladite je za nadolazee zimske
mjesece. Vano je primjtiti da je koliina meda
kojeg uskladite pele daleko vea od njihovih
stvarnih potreba. Pitanje koje nam se namee jeste
emu ovolika pretjerana proizvodnja, koja izgleda
kao gubljenje vremena i energije? Odgovor na ovo
pitanje nalazi se u ajetu, gdje kae da je pela tako
pouena od svog Gospodara.
Pele instiktivno proizvode med, ne
samo za sebe, nego i za ljude. injenica je da pele, kao i mnoga druga stvorenja na
zemlji rade za ovjeka, kao to koko lee najmanje jedno jaje na dan, mada joj nije
potrebno, ili kao to krava daje daleko vie mlijeka, nego to je
njenom teletu potrebno.
Pele koriste heksagonalnu strukturu milionima godina za
izradu saa (naeni fosil pele star je oko 100 miliona godina). udo
je zato su pele izabrale heksagonalnu strukturu, a ne petougao ili
osmougao? Odgovor daje matematika. estougaona struktura je
najpogodniji geometrijski oblik za maksimalno iskoritenje
jedinice povrine. Da su elije saa konstruisane u nekom drugom
obliku, bilo bi dosta izgubljenog prostora te bi se na taj nain manje
meda moglo uskladititi i pele bi se manje time okoristile. Ako bi
dubine bile iste, trouglaste ili kvadratne elije sadravale bi istu koliinu meda kao
i estougaone. Meutim, izmeu svih tih geometrijskih oblika estougaonik je taj,
koji ima najmanji obim. Dok oni svi imaju istu zapreminu, koliina voska potrebna
za estougaone elije je manja od potrebne koliine za trougaone ili etverougaone
elije. Zakljuak je da estougaona elija zahtijeva minimalnu koliinu voska za
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
39

svoju konstrukciju, dok istovremeno moe uskladititi najveu koliinu meda.
Ovaj rezultat dobijen nakon mnogih geometrijskih kalkulacija sigurno nisu
izraunale same pele. Ove siune ivotinjice koriste heksagonalni oblik uroeno,
samo zbog toga to su pouene i nadahnute od njihovog Gospodara.
Heksagonalni dizajn elija je praktian iz mnogo aspekata. elije nalijeu jedna
na drugu, tako da meusobno dijele zidove. Ovo jo jednom osigurava maksimalno
uskladitenje meda sa minimumom voska. Mada su zidovi elija dosta tanki, oni su
dovoljno jaki da podnesu vlastitu teinu nekoliko puta.
Pele obino moraju letjeti na veim rastojanjima da bi pronale hranu. One
sakupljaju hranu, cvjetni prah i medne sastojke. Pela koja pronae cvjetove vraa
se nazad u konicu da druge pele obavijesti o tome. Ali, kako e pela opisati
mjesto gdje se ti cvjetovi nalaze? Ona to ini plesom. Pela koja se vraa u konicu
izvodi neku vrstu akrobacija. Ovaj ples je njeno sredstvo izraavanja kojim opisuje
lokaciju naenih cvjetova. Ples koji pela
ponavlja vie puta, sadri u sebi sve informacije
o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim
detaljima, koji e omoguiti drugim pelama
da odu upravo na to mjesto. Ples pele lii na
osmicu. Pela oblikuje srednji dio brojke osam
tresui repom i inei pokrete cik-cak. Ugao
izmeu cik-cak pokreta i linije izmeu Sunca i
konice daje taan pravac izvora hrane.
Ipak, poznavanje samoga pravca nije dovoljno. Pele radilice takoe trebaju
znati koliko je to daleko. Zato pela koja se vraa udaljenost saoptava drugim
pelama odreenim tjelesnim pokretima. Ona to ini tresenjem donjeg dijela svoga
tijela, prouzrokujui zrane vrtloge. Npr. da bi opisala rastojanje od 250 metara,
ona e zatresti donjim dijelom tijela 5 puta u minute.
Ako je put od konice do izvora hrane vremenski dugaak, onda se pela
suoava sa jo jednim problemom. Za vrijeme svog povratka u konicu Sunce se
pomjeri za jedan stepen svake 4 minute. Znai da bi pela trebala nainiti greku od
jednog stepena, vezano za pravac izvora hrane tako da ona o tome mora obavijestiti
druge pele.
Pelinje oko sastavljeno je od stotina siunih estougaonih soiva. Svako
soivo se fokusira na vrlo usku povrinu kao teleskop. Pela gledajui prema Suncu
u bilo koje doba dana uvijek moe odrediti svoju lokaciju jo dok je u letu.
Za one koji ne znaju arapski jezik zapanjujua injenica, vezana za gornji ajet,
nije posve jasna. Kuran govori o peli koja naputa konicu u potrazi za hranom.
Da bi opisao ovu aktivnost, on koristi enski oblik glagola. Za jednog Arapa ovo
pokazuje da je pela, o kojoj se govori, enskoga roda.
Moete li navesti razliku izmeu muke i enske pele? ak i ako ostavimo po
strani Muhammedovo doba, za nalaenje razlike izmeu muke i enske pele
potreban je specijalista. Ako bismo tvrdili da je Muhammed ovo napisao, onda je
on posebno morao poznavati pele, provoditi statike testove, odreivati uzorke
pela, da bi nekako pronaao da je pela, koja sakuplja hranu, enskoga roda i da su
muke pele nesposobne da se same hrane. Ono to je dato ljudskoj prirodi, jeste da
bi oni pomislili da muke pele lete i sakupljaju hranu, a da enske ostaju u konici.
Ipak to nije sluaj. Muhammed nije bio autor Kurana.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
40

Allah d.. nam kae da pela proizvodi razliite vrste hrane! Ovo je istina,
obzirom da pela ima jedinstven stomak, koji proizvodi hranu (med), koji je
razliitih boja i ukusa. Allah se, takoer, obraa pelama u enskom rodu umjesto u
mukom, to je na arapskom jeziku izraeno rjeju kuuli(jedi) i feslluki (te
slijedi)! Rod pela dijeli se na tri vrste: matice, trutovi (muke pele) i radilice, koje
su obavezno enskog roda. Radilice su te koje grade konice, hrane maticu,
sakupljaju polen i nektar i tite konicu. Allah d.. se obraa radilicama i to je
razlog to su u Kuranu glagolski oblici izraeni u enskom rodu.
(16:69) UDO OD MEDA

Zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz
trbuha njihovih izlazi napitak razliitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude.
Uistinu, u tome je znak za ljude koji razmiljaju.
(Kuran, 16:69)
Da li znate koliko je vaan izvor hrane med, kojeg Allah nudi ovjeku putem
ovog siunog insekta?
Med je sastavljen od eera kao to su: glukoza, fruktoza i minerala kao to su
magnezijum, kalij, kalcij, soda, hlor, sumpor, gvoe i fosfat. Tu su B1, B2, C, B6,
B5 i B3 vitamini, koji se mijenjaju s kvalitetom nektara i polena. Pored toga u
njemu se mogu nai bakar, jod i u manjim koliinama cink. Takoe je u njemu
prisutno nekoliko vrsta hormona.
Kao to je navedeno u Kuranu, med ima osobinu da lijei ljude.
Danas su apikultura i pelinji proizvodi postali novom granom za istraivanje u
zemljama gdje je nauka uznapredovala. Koristi od meda su slijedee: med je
niskokalorian. Kad se uporedi sa istom koliinom eera, on daje 40% manje
kalorija nego eer. Mada tijelu daje veliku energiju, on mu ne poveava teinu.
Lahka probavljivost. Zbog toga to se molekule eera u medu lahko pretvaraju
u druge vrste eera (fruktoza i glukoza) med se lahko probavlja kod veine ljudi
uprkos tome to ima veliku koncentraciju kiseline. Takoe pomae bubrezima i
crijevima da bolje funkcioniu.
Brzo ulazi u krv. Kada se rastvori u blagoj vodi, med ulazi u krvotok u roku od
sedam minuta. Slobodne molekule eera u njemu ine da mozak funkcionie
lake.
Pomae nastanak krvi. Med daje znaajan dio energije koji je tijelu potreban za
proizvodnju krvi. Sem toga on pomae ienju krvi. Ima pozitivne efekte u
regulisanju i olakavanju cirkulacije krvi. Takoe on djeluje kao znaajna zatita
od kapilarnih problema i arterioskleroze.
Suzbija bakterije. Osobina ubijanja bakterija naziva se inhibicijski efekat.
Eksperimenti provedeni na medu pokazuju da se njegova osobina ubijanja
bakterija dva puta poveava kada se med razblai vodom. Vrlo interesantno je
primijetiti da se mlade pele hrane medom razblaenim od strane pela koje su
odgovorne za njihov nadzor - kao da one znaju za ovu osobinu meda.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
41

ele rojal je supstanca koju proizvode pele radilice unutar konice. Unutar ove
hranljive supstance nalazi se eer, proteini, masnoe i mnogi vitamini.
Jasno je da je med, koji se proizvodi u daleko veim koliinama nego to je to
potrebno pelama, stvoren da koristi ljudima. Takoe je jasno da pele takav
nevjerovatan posao ne bi mogle raditi same od sebe.
(17:78) SUNEVA DEKLINACIJA (DULUK)

Ajet koji ukazuje na deklinaciju Sunca, glasi:
Obavljaj salat sa naginjanjem Sunca (zapadu), do mraka noi, i Kuran (ui)
zorom. Uistinu, Kuran zorom je svjedoen.
(Kuran, 17:78)
Deklinacija je ugaono rastojanje Sunca sjeverno ili juno od Zemljinog
ekvatora.
Zemljin ekvator je naget pod uglom 23,45 stepeni na ravan Zemljine orbite oko
Sunca, tako da u razliito vrijeme u toku godine, kako Zemlja krui oko Sunca,
deklinacija se mijenja izmeu 23,45 stepeni sjeverno do 23,45 stepeni juno.
Ovo uslovljava nastanak godinjih doba. Oko 21. decembra sjeverna hemisfera
Zemlje je nageta 23,45 stepeni od

Sunca, a to je vrijeme zimskog
solsticija za sjevernu hemisferu i
ljetnog solsticija za junu hemisferu.
Oko 21. juna juna hemisfera je nageta
pod uglom od 23,45 stepeni od Sunca i
tad je ljetni solsticij na sjevernoj
hemisferi i zimski solsticij na junoj
hemisferi. 21. marta i 21. septembra su
proljetni
i
jesenji
ekvinociji
(ravnodnevnice), kada Sunce prolazi
direktno iznad ekvatora. Treba
primijetiti da Rakova i Jareva
obratnica oznaavaju maksimalnu
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
42

deklinaciju na svakoj Zemljinoj polutki.
Deklinacija se izraunava po slijedeoj formuli:
d=23,45*sin(360/365*(284+N))
gdje su D=deklinacija, N=broj dana, 1 januar=1 dan.
(18:25-26) MISTERIOZNA VEZA IZMEDU

hidretskog i gregorijanskog kalendara
U kuranskoj pripovijesti o grupi vjernika koji su bili spaeni od svojih
neprijatelja udesnim dugim snom u peini, Bog nam govori o vremenu koje su oni
proveli u peini, 300 godina, a neki su jo dodali i devet. Na prvi pogled ovaj ajet
izgleda nejasan, maglovit. Je li to 300 ili 309 godina? U daljem tekstu emo pokuati
dokazati da su obe tvrdnje tane.
Allah d. . u suri 18 kae:
Pokazivaemo im znakove Nae na horizontima i u duama njihovim, dok im
ne bude jasno da je on Istina. Zar nije dovoljno, Gospodar tvoj, to je On nad
svakom stvari svjedok?
(Kuran, 41:53)
I ostali su u peini svojoj tri stotine godina i dodali devet.
Reci: Allah je Najbolji znalac tog to su ostali. Njegovo je nevidljivo nebesa i
Zemlje."
(Kuran, 18:25-26)
Drevni narodi su raunali da je mjesec vrijeme izmeu dva puna Mjeseca, ili
broj dana koji je potreban Mjesecu du okrui oko Zemlje.
Ova mjera se naziva lunarni mjesec i on iznosi 29 dana 12 sati 44 minute 2,8
sekundi. Islamska godina se sastoji od 12 lunarnih mjeseci. 1582. godine Italijani,
Francuzi, Portugalci i panci su prihvatili moderni Gregorijanski kalendar. U
ovom kalendaru mjerenje duine godine bazirano je na revoluciji Zemlje oko
Sunca. Duina mjeseca je prosjeno 1/12 godine (28 do 31 dan) i udeena je tako da
odgovara broju 12 mjeseci u godini koja se zove solarna ili tropska godina.
Godina je period potreban Zemlji da izvri jedno orbitiranje oko Sunca, a
postoji vie naina na koji se ovo moe izmjeriti. Za izraun kalendara, a da sve
bude u skladu sa godinjim dobima, najpogodnija je tropska godina, obzirom da se
ona odnosi direktno na oito Sunevo godinje kretanje. Tropska godina se
definie kao interval izmeu sukcesivnih prolaza Sunca kroz taku proljetne
ravnodnevnice (tj. kad ono proe nebeski ekvator kasno u martu) i iznosi
365,242199 srednjih solarnih dana.
Tropska godina i sinodiki mjesec (lunarni mjesec) su nesamjerljivi, 12
sinodikih mjeseci iznosi 354,36705 dana, skoro 11 dana manje od tropske godine.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
43

Muslimanska era se rauna od poetne take Hidre. To je godina u kojoj je
Muhammed a.s. poslanik Islama, preao iz Mekke u Medinu 622. godine. Drugi
halifa Umer I, koji je vladao od 634-644, odredio je da prvi dan mjeseca Muharrema
bude poetak godine, tj. 16 juli 622. godine.
Varijacije meu mnogim kalendarima u upotrebi, od antikih vremena pa do
danas, uzrokovane su netanou odreivanja tane duine godine. Razlika izmeu
gregorijanskog (solarnog) kalendara koji je usvojen u 16. stoljeu i hidretskog
(lunarnog) koji je usvojen u Muhammedovo a.s. vrijeme, je 10,87 dana na godinu.
Ovo potvruje validnost gore citiranog ajeta u kalendarskim sistemima, onom
koji je slijeen u Muhammedovo a.s. vrijeme i onog koji je usvojen 165 godina
kasnije.
Orbitalni parametri Zemlje i Mjeseca
Mjesec:
1.Mjeseev orbitalni period (sideriki):
27,3216615 dana
ili 27 dana 7 sati 43 minuta 11,5 sekundi
ili 327,85993 dana u godini
2. Prosjena duina lunarnog dana (sinodikog):
29,5305883 dana
ili 29 dana 12 sati 44 minuta 2,8 sekundi
ili 354,36705 dana u godini
Zemlja:
1. Rotacioni period Zemlje:
23,9345 sati
2. Orbitalni period Zemlje (sideriki): 365,25636 dana
3. Tropska godina Zemlje (sinodika): 365,242199 dana
KALKULACIJE
S (solarna godina) = 365,242199 dana
L (lunarna godina) = 354,36705 dana
D (razlika) = S - L = 365,242199 354,36705 = 10,875149
S / D = 33,5850294
300 x D = 3262,5447 dana
S / L = 1,0306889396
(300 x D) / S = 8,932551356
m
o
c
.
livo
Devet solarnih godina (9 x S) = 3287,179791 dana

Devet lunarnih godina (9 x L) = 3189,30345 dana
300 solarnih godina = 109 572,6597 dana
300 lunarnih godina = 106 310,115 dana
300 x S 300 x L = 3262,54 dana
309 x S 309 x L = 3360,42 dana
300 x L +9 x S = 10631,115 + 3287,17979 = 109597,28
I konano: (300 x S) / L = 309,20668188535
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
44

Astronomi godinu dijele na zvjezdanu (365,25636 dana).i tropsku (365,242199
dana). Takoer lunarnu godinu dijele na zvjezdanu (327,85993 dana) i tropsku
(354,36705 dana).
Kako je duina solarne godine 365,242199 dana, a lunarne 354,36705 dana, to je
razlika duina 10,875149 dana. Nakon 33,5850294 solarnih godina ukupan broj
ovih razlika iznosi (365,242199 / 10,875149 = 33,5850294).
Drugim rijeima, lunarna godina se podudara sa solarnom u istoj poetnoj taci
svake 33,5 godine. Svaku takvu taku moemo smatrati jednim ciklusom od 33.58
godina. Vrijedno je spomenuti da je poslanik Muhammed a.s. prvu objavu primio
est godina nakon poetka ciklusa 610. godine, a da je umro 632. godine est godina
prije njenog kraja, tako da je period revelacije bio fokalna taka devetnaestog
ciklusa.
300 godina x 10,875149 dana na godinu = 3262,5447 dana.
Poto se solarna godina sastoji od 365 dana, 5 sati i 45,5 sekundi (365,242199
dana), onda je kolinik 3262,5447 / 365,24199 = 8,932556 godina.
Kada se govori terminom godina, onda je to devet (9) godina koje su dodate na
tristo (300) godina.
da znate broj godina i raunanje. Allah je to stvorio samo s Istinom. Razjanjava
(Kuran, 10:5)
Duina boravka mladia u peini kako je navedeno u ajetu je 309. Dok Kuran
eksplicitno ne navodi broj ljudi u peini, on navodi duinu njihovog boravka, ali sa
komentarom Allah je Najbolji znalac tog to su ostali...
Da li je ovaj komentar usmjeren na to da se pokae tanost ovog broja u
vremenu kada je bilo toliko mnogo razliitih tvrdnji i miljenja o njemu? Ili postoji
neki drugi cilj? Veina tumaa zastupa prvi stav, ali zar nije mogue da stavka
Allah je Najbolji znalac tog to su ostali... nagovjetava da Allah najbolje zna istinu o
broju 309, njegovom znaenju i tajnama i mudrosti koja se krije iza perioda koji su
ljudi u peini proveli?!
Mnogi tumai, proli i savremeni, smatraju da je 300 solarnih godina jednako
309 lunarnih godina. Broj 9 za njih predstavlja poveanje kada se 300 solarnih
godina pretvori u lunarne:
(365,242199300) 354,36705 = 309,20668
Ovakvo tumaenje je moda ono to sugestira kuranski tekst.
Zakljuak
300 solarnih godina ima 109572,6597 dana dok 300 lunarnih godina ima
106310,115 dana. Razlika izmeu njih je 3262,54 dana. Ovaj broj dana blii je 9
solarnih godina nego 9 lunararnih godina.
To znai da su ljudi u peini ostali 300 solarnih godina, odnosno 300 lunarnih
sa 9 pridodatih solarnih godina.
Broj 300 ostaje nepromjenljiv, a dodatak dolazi kao rezultat razlike koncepata
solarne i lunarne godine. Dodatak od 9 solarnih godina se onda prirodno uklapa u
ovaj proraun.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
45
(18:90) OZONSKI ZATITNI SLOJ I OZONSKE RUPE

Vjerovatno smo svi uli kako ljudi govore o ozonskim rupama u atmosferi
nae planete. Tanjenje ozonskog sloja i rupe u njemu izazvale su ozbiljnu
zabrinutost.
Sunce kao i svaka druga zvijezda zrai u irokom podruju talasnih duina.
Vidljivi talasi, koje nazivamo Sunevi zraci, su samo dio
te radijacije, a oni lee izmeu ultraljubiastih i
infracrvenih zraka. Sunce takoe zrai i na veim
talasnim duinama koje ljudsko oko ne moe vidjeti, a to
je podruje infracrvenih i radio talasa, a takoe i u
podruju kraih talasnih duina od onih koje mi
moemo vidjeti, kao ultravioletni, X zraci i gama zraci.
Ti kratki talasi (X i gama zraci) u potpunosti bivaju
blokirani u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, dok
veinu ultravioletnih zraka apsorbuje ozonski sloj.
Samo mala koliina ultavioletnih zraka moe prodrijeti.
ta je ozon?
Ozon je plaviasti gas koji je tetan za udisanje.
Sastavljen je od tri atoma kisika.
Razliite vrste ultraljubiastog zraenja koje proizvodi Sunce konstantno
proizvode i unitavaju ozonske molekule. Normalno, proizvodnja i razaranje
balansira tako da je koliina ozona u bilo kom datom vremenu dosta stabilna.
ta je to ozonski sloj?
Ozonski sloj je jedan gigantski
OZONSKA RUPA
NAD JUNIM POLOM
zatitni kiobran stvoren od sloja
ozona koji obavija Zemlju. Taj sloj je
debljine oko 20 kilometara, a nalazi se
na 15-35 km iznad Zemljine povrine
u gornjoj atmosferi (stratosferi).
Ozon se nalazi u svim slojevima
atmosfere, a najvie ga je u stratosferi
oko 90%. ak i mala koncentracija
ozona
igra
znaajnu
ulogu.
Ultravioletno zraenje moe otetiti
elije ivih organizama, ljudi,
ivotinja i biljaka. Dok male doze
ovog
zraenja
rezultiraju
kao
opekotine od Sunca, dotle vee doze
mogu izazvati katarakte ili rak koe, a mogu uticati i na rast biljaka.
Nalik na dobre sunanice, ozonski sloj djeluje kao prirodni filter, blokirajui
veinu tetnih ultraljubiastih Sunevih zraka.
Razaranje ozona uzrokovano je kompleksnim hemijskim reakcijama
ukljuujui hlor i brom. Mada se mala koliina ovih elemenata prirodno nalazi u
stratosferi - npr. hlor proizvode vulkanske erupcije - najvee unitenje ozona
uzrokovale su u zadnjih 20 godina hemikalije koje su proizveli ljudi.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
46

Detaljni sastav Zemljine atmosfere i otkrie ozonskog sloja dogodilo se mnogo
stoljea poslije objave Kurana, pa ipak Kuran spominje ovu zatitu od Sunevih
zraka.
Tumaenje kuranskog ajeta 18:90.
Dok - kad stie izlazitu Sunca, nae ga izlazi nad ljudima kojima nismo od
njega nainili tit.
(Kuran, 18:90)
Iz citiranog ajeta se da izvui 5 zakljuaka:
1. Rije tit ukazuje da od Sunca dolazi neto tetno, jer da nema te tete, ne bi
bilo potrebe za zatitom.
2. U ranijim tumaenjima Kurana uzimalo se da rije tit oznaava planine ili
brda, ali planine i brda nas ne tite od tetnog djelovanja Sunevih zraka, izuzev
kada bi itav ivot proveli unutar njih.
3. Ajet pokazuje da su ljudi koji su spomenuti u njemu, a koji nemaju tita,
ustvari, izuzetak i da ostatak svijeta ima taj tit.
4. Rijei nismo nainili tit pokazuju da je taj tit prirodan (Boiji), a ne
ljudski. Ovo automatski eliminie sugestiju da bi to mogle biti kue ili neto to je
napravio ovjek.
5. Ajet ukazuje na prisustvo ljudi na tom mjestu i da to mjesto ili ta zona, nije
zatiena. Ovo je u skladu sa sadanjim znanjem, vezanim za postojanje rupa u
ozonskom sloju. Openito se smatra da su te rupe odvajkada postojale. Stvar je
poprimila iznenada dramatian tok, zbog toga to se veliina ovih rupa poveava
kao rezultat ovjekovog oneienja planete.
(18:109) PROGRAMSKI INTELEKT

Stvaranje vae i podizanje vae (iz mrtvih) je samo - kao due jedne. Uistinu!
Allah je Onaj koji uje, Onaj koji vidi.
(Kuran, 31:28)
Kloniranje podrazumijeva izvoenje grupe identinih genetskih elija, ili
itavog organizma iz jedne originalne elije ili organizma:
m
o
c
.
livo
Reci: Kad bi more bilo tinta za rijei Gospodara mog, sigurno bi se iscrpilo
more prije no to bi se iscrpile rijei Gospodara mog, makar mi donijeli slino
njemu, (kao) pojaanje.
(Kuran, 18:109)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Doslovna istina:
U momentu zaea kada se sjedine spermij i jajace, biva odreen nevjerovatno
veliki broj personalnih crta i uzoraka rasta.
Procjenjuje se da genetska informacija, koju nosi svaka ljudska elija, moe
popuniti hiljade hiljadustraninih knjiga u finoj tampi. Gornji kuranski ajet
47

bukvalno je dokazan, ako razmotrimo kako sve elije formiraju stvorenje. Ako bi
sve informacije sadrane u svim elijama trebalo da se zapiu, onda bi sigurno:
... Bi se prije iscrpilo more, nego to bi se iscrpile rijei Gospodara.
Razmotrite ovo: jedna elija popunjava hiljade hiljadustraninih knjiga u finoj
tampi!
Svaka elija ima program analogan pisanom kompjuterskom programu tako
dobro organiziran i regulisan da funkcionie besprijekorno, svaka mala
nefunkcionalnost vodi deformitetima i monstruoznom rastu (npr. rak). Svaka
elija je kao kompjuter programirana da obavlja odreene funkcije. Opte je
poznato da e kompjuter funkcionisati jedino ako je programiran. injenica je,
dakle, da mora postojati programirajui intelekt, koji daje neophodne informacije
za rad sistema.
Programirajui intelekt, nepromjenjiv i uniforman u svojoj biti je jedan Bog.
(20:50) PROGRAMIRANE ELIJE

Evolucionisti i neodarvinisti klasificiraju elije na primitivne i evolvirane, to
nije istina. 99% elijskih struktura kod svih vrsta je identino. Ova cifra je 100% za
DNK. Jedina razlika izmeu elija je program koji insruira eliju kako da
funkcionira. Zbog toga teorija evolucije pada na samom nivou elije.
Svaka elija je programirana da funkcionie na poseban nain. ak i obini
korisnik kompjutera zna da e on raditi samo onako kako je programiran.
Ova injenica ukazuje na postojanje programskog intelekta koji sistemu daje
potrebne informacije, kako bi on mogao funkcionirati. Ovo naravno upuuje na
razmiljanje o Stvoritelju ivota.
(Musa) ree: Gospodar na je Onaj koji je svakoj stvari dao stvaranje njeno,
zatim uputio.
(Kuran, 20:50)
Meu biolozima postoji neuhvatljiva enigma, a to je porijeklo genetskog koda i
kako on poveava informacije koje vode sve kompleksnijim i kompleksnijim
strukturama.
Jedino valjano objanjenje o inteligentnoj prirodi poruka sadranih u DNK
jeste umijeanost inteligentnog planera. Mi ga zovemo Allah, Bog.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
48
(21:30) PORIJEKLO IVOTA IZ VODE

Kuran kae da je ivot poeo u vodi i da je sam ovjek stvoren od vode, a isto
tako i ostale ivotinje na zemlji. U vrijeme objave Kurana ovakvi navodi su za
jednog Arapa izgledali sasvim udni. ak i danas ovi ajeti Kurana e izazvati
uenje, ukoliko su naune injenice o njima nepoznate.
injenica da je sav ivot poeo iz vode, danas je dobro poznata nauna istina.
Uenjaci imaju dokaze da su prva iva bia bile alge, a one su ivjele u vodi.
injenica da su ljudska bia i ivotinje stvorene od vode je takoe potvrena,
obzirom da citoplazmu (osnovna komponenta ivota) u svakoj eliji, preko 80%
ini voda.
Prvi oblik ivota:
Zar oni koji ne vjeruju ne vide da su nebesa i Zemlja bili zatvorena (cjelina),
pa smo ih rastrgali. A od vode smo nainili svaku ivu stvar. Pa zar nee
vjerovati?
(Kuran, 21:30)
Oni koji tvrde da je Muhammed a.s. napisao Kuran kau da je on imao neke
ideje o porijeklu vrsta koje ljudi toga vremena nisu znali, i da je on imao pristup
geolokim i arheolokim podacima i da ih je dobro razumio. Takva tvrdnja je
neumjesna. Kuran, naravno, pokazuje da potie od Onoga koji poznaje tajnu
univerzuma.
Voda koja se kondenzovala u ranim fazama Zemlje i formirala mora i okeane,
mijeala se sa prljavtinom, pri emu je nastalo blato. Iz oblikovanog blata rodili su
se najjednostavniji ivi organizmi u obliku bakterija i jednoelijskih organizama.
Iz ovoga zajednikoga porijekla biljaka i ivotinja razvile su se dvije vrste
mikroskopskih organizama. Iz prve vrste nastale su sve biljke, a iz druge su se
razvile ivotinje. Smatra se da su se prvi primitivni organizmi pojavili prije oko 2,7
milijardi godina. Svi ti organizmi potekli iz vode, postepeno su se razvili u
kompleksne ive strukture, koje su krenule na kopno. Ova injenica data je takoer
i u Kuranu:
........ a od vode smo nainili svaku ivu stvar.
(Kuran, 21:30)
m
o
c
.
livo
Interesantno je da voda koja se nalazi u svim tenostima naega tijela (krv,

slina, suze, znoj itd.) sadri isti procenat soli kao to se nalazi u okeanu.
Od prvobitnih organizama koji su izali na kopno, razvili su se reptili prije 200
miliona godina. Prve ptice letjele su prije oko 130 miliona godina, a prvi ovjek
homohabilis hodao je Zemljom prije milion godina. Prvi homosapiens, o kojem
uimo kao o naem direktnom pretku, hodao je Zemljom prije 15 hiljada godina.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
I On je Taj koji je od vode stvorio ovjeka, te mu nainio srodstvo i tazbinstvo.

A Gospodar tvoj je Moni.
(Kuran, 25:54)
49

Koncept da je ljudsko bie stvoreno od vode moe za neznalicu izgledati sasvim
nametljiv. Da sam stajao u pustinji prije 1400 godina i proglasio da sam napravljen
od vode, sigurno bi me smatrali neuraunljivim. Tek prije 200 godina, kada je
otkriven mikroskop, utvreno je da je bazna supstanca elije jajaca, iz kojeg se
razvija ovjek, (citoplazma) sainjena od 80% vode.
Kako je Muhammed a.s. ili bilo ko drugi iz njegovog vremena mogao imati ovu
udnu ideju, izazov je ljudskom tumaenju. Sadraj citoplazme je analiziran i
dokumentiran stoljeima poslije objave Kurana.
Slinu ideju nosi Kuranski ajet:
(Kuran, 24:45)
Standardna ivotinjska elija koja se spominje u svakoj introbiolokoj knjizi,
sadri svoj glavni dio citoplazmu, sa najmanje 80% vode.
(21:30) VODA I IVOT

U Kuranu itamo:
vjerovati?
(Kuran, 21:30)
(Kuran, 24:45)
I On je Taj koji je od vode stvorio ovjeka, te mu nainio srodstvo i tazbinstvo.
A Gospodar tvoj je Moni.
(Kuran, 25:54)
m
o
c
.
livo
Voda je najpoznatiji sastojak Zemlje, pokrivajui vie od 70% njene povrine.

Sva iva stvorenja u najveem dijelu su od vode. Npr. ljudsko tijelo sadri dvije
treine vode. (Kada kremiraju ovjeka, ta mu se dogaa? Zato?) Naunici kau da
svi postojei oblici ivota zahtijevaju tri osnovna uslova: temperaturu, vodu i
atmosferu.
Svi metabolizmi trebaju vodu da bi preivjeli. Tako ivotinje koje obitavaju u
sunim regionima posjeduju tjelesne mehanizme koji ih tite od gubitka vode i
koriste je na najbolji nain (kamile). Dehidracija kod ljudi moe biti rezultat
nedostatka hrane, pia i znojenja, pored ostalih faktora. Ovaj gubitak tenosti ima
negativan efekat na pravilan rad srca, centralni nervni sistem i organe koji imaju
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
50

njenu muskulaturu. Konano, kada se gubi tenost elija, onda dolaze u pitanje
ivotni hemijski procesi u elijama. Ako se voda ne unese u organizam, smrt e
obino nastupiti u roku od nekoliko dana.
Krv svih ivih bia sastavljena je od 55% od plazme, a ona se sastoji od 90%
vode. Moemo tako nabrajati dalje i dalje. Opet se naemo sa pitanjem: kako je
Muhammed a.s. mogao znati da su sva stvorenja stvorena od vode, stoljeima prije
nego to su ljudi utvrdili ovu injenicu naunim istraivanjima. Da li je on
nasumice odabrao jedan element, iz bezbrojnih milijardi moguih izbora? Zato on
nije tvrdio da su iva stvorenja stvorena od zraka, ili od drveta? Zato vode?
Odgovor je poznat!
(21:30) NASTANAK UNIVERZUMA-VELIKA EKSPLOZIJA

Univerzum je doao u postojanje milijardama godina ranije u strahovitoj
eksploziji nazvanoj Big Bang. U Kuranu je to izraeno ovako:
pa smo ih rastrgali. ........ Pa zar nee vjerovati?
(Kuran, 21:30)
Otkrie velike eksplozije i porijekla ivota u vodi nainili su nemuslimani (oni
koji ne vjeruju). U poetku je sva materija i prostor (nebesa) bila jedna cjelina
(jedan komad). Zatim je sve to rastavljeno pomou onoga to fiziari opisuju kao
Veliki prasak. Dokazi o velikom prasku su toliki, da se on vie ne smatra
teorijom, nego injenicom.
Kuran daje taan vizuelni opis teorije Big bang o
stvaranju kosmosa. To je tano onako, kako
nevjerniki
naunici
zamiljaju
stvaranje
univerzuma iz jednog komada, koji je potom pomou
Big banga pretvoren u mnotvo segmenata. Kako
moemo objasniti ovu informaciju u Kuranu, ukoliko
on ne bi bio to to tvrdi da jeste, rije Sveznajuega
Tvorca?
Velika eksplozija je rezultirala iz ekstremno gustog
singulariteta. U stvaranju univerzuma blisko su vezani
materija, prostor i vrijeme. Materija i prostor bili su
spojeni kao jedno, a rastavljeni su eksplozijom.
Svi podaci, danas dostupni,
ukazuju na
eksplozivno porijeklo univerzuma, koje je u postojanje
dovelo i prostor i vrijeme. Ovo se upravo odnosi na
Big bang. Teorija Big bang koja je
uspjeno preuzela mjesto teorije o stacionarnom stanju, razvijena je od strane
dvojice naunika neovisno jednog od drugog 1920. godine (ruski meteorolog
Aleksandar Fridman i belgijski matematiar Georges Lemaitre).
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
51

Zato veina naunika prihvata teoriju Velikoga praska? Prihvatanje ove
teorije od strane naune zajednice utemeljeno je na brojnim opservacijama. Te
opservacije potvruju specifina predvianja ove teorije. Znamo da naunici
testiraju svoje teorije putem dedukcije i falsifikacije.
Predvianja vezana za Big-bang teoriju i testovi vezani za ovo jesu:
1. Ako se dogodila velika eksplozija, svi objekti u univerzumu bi trebalo da se
udaljavaju jedni od drugih. 1929. godine Edvin Habl je dokazao da se galaksije u
univerzumu doista udaljavaju jedna od druge.
2. Velika eksplozija bi trebala iza sebe ostaviti odsjaj. 1960. godine naunici su
otkrili postojanje pozadinskog kosmikog zraenja, tzv. odsjaj nakon Velike
eksplozije. Naa najtanija mjerenja ove kosmike radijacije dobili smo u
novembru 1989. od satelita COBE (istraiva kosmikog pozadinskog zraenja).
Mjerenja sa ovoga satelita testirala su vana predvianja Big-bang teorije. Ovo
predvianje sugestira da je inicijalna eksplozija, koja je dala roenje univerzum,
trebala stvoriti radijaciju sa spektrom koji slijedi krivulju crnog tijela. Mjerenja
satelita
COBE
pokazuju da
spektar
kosmike
radijacije
varira
u
odnosu na
krivu crnog
tijela samo Shematski prikaz nastanka svemira, poevi od Velike eksplozije, oblikovanja
1%.
Ovaj kosmosa, formiranja osnovnih elemenata, te nastanka zvijezda i galaksija.
nivo greke
smatra se
beznaajni
m.
3. Ako je
univerzum
poeo
Shematski prikaz razvoja svemira u vremenu prije sadanjosti, poevi od roenja Sunca,
Velikom
najranijih formi ivota, razvoja sisara, do pojave homo sapiensa i eksplozije supernove 1987A.
eksplzijom,
ekstremne temperature trebale su uzrokovati da 25% mase univerzuma postane
helijum. To je upravo ono, to je posmatranjem ustanovljeno.
4. Materija u univerzumu bi trebala biti homogeno distribuirana. Astronomska
posmatranja sa Hablovog teleskopa pokazuju da je materija u univerzumu openito
homogeno rasporeena.
5. Kako e univerzum zavriti? Kosmolozi predviaju dva mogua kraja
univerzuma. Ukoliko je univerzum beskonaan, ili mu nema kraja, trebao bi se
vjeno iriti. Univerzum, koji je konaan ili zatvoren, trebao bi kolapsirati, kada
irenje prestane zbog gravitacije. Kolaps univerzuma zavrava se kada se sva
materija i energija komprimira u visoko energetsko, super gusto stanje, iz kojeg je
poeo. Ovaj scenario se naziva Veliki gr. Neki teoretiari pekuliu da bi veliki
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
52

gr mogao proizvesti novu veliku eksploziju, ime bi poeo novi proces irenja
univerzuma. Ovakva predvianja imaju naziv Teorija oscilirajueg univerzuma.
(21:32) ATMOSFERSKA ZATITA ZEMLJE

Zemljina atmosfera, tako vana za ivot na naoj planeti, protee se 1000 km u
prostor. Nabrojat emo samo neke od njenih brojnih funkcija:
1. Atmosfera sadri gasove potrebne za odravanje ivota biljaka i ivotinja, tj.
kisik i ugljendioksid.
2. Atmosfera djeluje kao tit koji apsorbuje i vri disperziju kontinualnog
pljuska meteora, koji ulijeu u gravitaciono polje Zemlje.
Da je atmosferski sloj tanji nego to zaista jeste, ti meteori bi lahko nali put do
Zemljine povrine, a pri svojim udarima prouzrokovali bi poare i ogromnu tetu.
Kuran govori o ovoj funkciji atmosfere:
I uinili smo nebo svodom zatienim; a oni su od znakova njegovih
odvraeni.
(Kuran, 21:32)
Rijei semaa i semawaat u Kuranu se koriste sa razliitim znaenjima. Rije
semawaat (nebesa), koja je mnoina od semaa (nebo) uvijek se koristi da oznai
nebesa, ili univerzum u cjelini. Rije semaa obino oznaava neposredno nebo,
m
o
c
.
livo
ili Zemljinu atmosferu.

Kao primjer ova dva naina upotrebe u Kuranu itamo:
Stvorio je Allah nebesa i Zemlju s Istinom. Uistinu, u tome je znak za
vjernike.
(Kuran, 29:44)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Ovdje rije semawaat znai nebesa, ili univerzumi.

On je Taj koji sputa s neba vodu - imate vi od nje pie, i od nje drvlje u kojem
napasate.
(Kuran, 16:10)
Ovdje rije semaa oznaava nama najblie nebo.
53

2. Atmosfera sadri gasove potrebne za odravanje ivota biljaka i ivotinja, tj.
kisik i ugljendioksid.
(21:33) ORBITALNO KRETANJE NEBESKIH TIJELA

Kada ovjek pogleda u beskrajne zamrene orbite i u matematiku preciznost
univerzuma, moe samo sa divljenjem uzdahnuti. Sve planete krue oko zvijezda, a
one se okreu oko centara gravitacije u njihovim sopstvenim galaksijama.
Ovaj precizan balans spomenut je u slijedeim ajetima:
(Kuran, 55:5)
I nebo! Uzdigao ga je, i postavio mjerilo.
(Kuran, 55:7)
Orbite nebeskih tijela spomenute su u ajetu:
I On je Taj koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec: Sve u orbiti plovi.
(Kuran, 21:33, 36:40)
Primijetite da zadnji ajet kae: sve, a ne oboje, to pokazuje da je osvrt na
Sunce i Mjesec samo simbolian i da sva druga nebeska tijela slijede ista pravila.
Sunce, Mjesec i njihove orbite.
Danas znamo da Mjesec obie oko Zemlje za prosjeno 29,5 dana. Sunce se
takoe obre u vlastitoj orbiti. Naa galaksija, Mlijeni put, ima 100 milijardi
zvijezda, postavljenih u takvoj
formaciji, da galaksija ima oblik
diska. Taj disk se okree oko svoga
centra kao gramofonska ploa.
Jasno je da kako se gramofonska
ploa okree, okretat e se i svaka
taka na disku i ponovo doi u
poetni poloaj. Slino tome svaka
zvijezda u galaksiji se kree, kako
galaksija rotira oko svoje ose. Jedna od tih zvijezda je i Sunce.
Detalji Suneve orbite su slijedei:
Za jedan obrt oko svoje ose galaksiji i Suncu je potrebno 250 miliona godina. Pri
tome Sunce putuje brzinom priblino 150 milja u sekundi. Spomenuto predstavlja
orbitalno kretanje Sunca, na koje se osvre Kuran prije 14 vijekova. A eto, to je
novo otkrie. Znanje o Sunevoj orbiti je dostignue savremene astronomije.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
54

Kako je autor Kurana ovo znao? ak i nakon objave Kurana rani komentatori
nisu mogli pojmiti orbitiranje Sunca i Mjeseca. Komentator Kurana iz 10-og
stoljea Taberi ovo nije mogao objasniti tako da on kae: Dunost nam je da
utimo, kada neto ne znamo. Ovo pokazuje koliko su ljudi bili nemoni da shvate
koncept orbitiranja Sunca i Mjeseca. Iz ovoga je jasno da je Kuran iznosio jednu
ideju ve poznatu ljudima, komentatori bi je lahko razumjeli. Ovo potvruje ono
to je Bog rekao svome poslaniku:
To su neke vijesti nevidljivog koje ti objavljujemo. Nisi ih znao ti niti narod
tvoj prije ovoga. Zato se strpi. Uistinu, ishod je za bogobojazne.
(Kuran, 11:49)
(21:33) SUNCE - PLOVIDBA I ROTACIJA

Kuran, takoe, govori o Suncu i o njegovom nainu putovanja kroz prostor.
Ponovo ovjek moe nagaati o prostoru.
Kada se Sunce kree kroz prostor, postoje dvije opcije: moe putovati kao
kamen, koji se baci, ili moe putovati na poseban nain. Kuran navodi ovo drugo da se ono kree kao rezultat vlastitog pomjeranja. Kuran koristi rije sabeha da bi
opisao Sunevo kretanje kroz prostor.
Da bi se italac ispravno obavijestio o znaenju ove
rijei, navest emo slijedei primjer: ako je ovjek u vodi i
ako se rije sabeha primijeni na njegovo kretanje, moe
se razumjeti da on pliva, kreui se sam, a ne kao rezultat
direktne sile primijenjene na njega.
I On je Taj koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec:
Sve u orbiti plovi.
(Kuran, 21:33)
m
o
c
.
livo
Tako, kada se ovaj glagol primijeni na Sunevu putanju kroz prostor, to nikako
ne znai da Sunce nekontrolirano leti kao rezultat toga to je bilo baeno ili slino.
To jednostavno znai da se Sunce okree i rotira dok putuje.To je ono to Kuran
tvrdi, ali da li je to bilo lahko otkriti?
Moe li vam ijedan ovjek otkriti da se Sunce okree? Tek u modernim
vremenima nainjena je oprema pomou koje se moe gledati u Sunce bez
opasnosti da se oslijepi. Upravo kroz ovakav proces otkriveno je, ne samo da postoje
pjege na Suncu, nego i da se te pjege okrenu jednom u 25 dana.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
55
(21:104) VELIKI GR KOSMOSA

Dan kad savijemo nebo kao motanjem svitka za knjige. Kao to smo poeli
prvo stvaranje, ponoviemo ga. Obeanje je na Nama. Uistinu, Mi emo biti
Izvritelji.
(Kuran , 21:104)
I ne cijene Allaha pravim cijenjenjem Njegovim, a Zemlja sva bie u aci
Njegovoj na Dan kijameta, i nebesa e smotana biti u desnici Njegovoj! Slavljen
neka je On i uzvien od onog ta pridruuju!
(Kuran , 39:67)
Prema modernoj kosmologiji kosmos je poeo prije 10 do 15 milijardi godina s
dogaajem zvani Veliki prasak. Od tada se on iri. Ono to ne znamo jeste da li e
se on nastaviti vjeno iriti. Ako je gustoa materije u univerzumu dovoljno velika,
gravitacione sile e uzrokovati prestanak irenja univerzuma, a zatim proizvasti
njegovo uruavanje. Ako se to dogodi, univerzum e skonati u drugom
kataklizmikom dogaaju, kojeg kosmolozi nazivaju Veliki gr.
Teorija Velikog gra jeste scenario za kraj univerzuma. Ona kae da, kada
univerzum bude stariji 50 miliona puta od sadanje starosti, ili kad bude imao 7,5
x1017 (750 kvadriliona godina), njegovo irenje e prestati. Zatim, u poetku
polahko, a onda ubrzano, univerzum e poeti kolapsirati.
(21:104) OBRT VREMENA

Vrijeme je najneuhvatljivija misterija univerzuma. Niko ne zna ta je stvarno
vrijeme. Albert Ajntajn je rekao da je vrijeme ono to mi mjerimo sahatima.
Vrijeme prolazi sporo pri velikim brzinama kretanja, a zaustavlja se na brzini
svjetlosti. Vrijeme ima pravac, ono se uvijek kree prema budunosti. Mi vidimo
kiu kako pada s neba, kako ljudi stare, kako umiru. Nikada ne vidimo da se
razbijena aa vraa u nerazbijeno stanje, ili da se neko vraa iz mrtvih. Fiziari kao
Tomas Gold i Stiven Hoking pretpostavljaju da e se vrijeme obrnuti kada kosmos
pone da se skuplja. Neki ajeti Kurana sugestiraju da e jednoga dana poeti
kontrakcija univerzuma i da e tada poeti Sudnji dan.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
Dan kad savijemo nebo kao motanjem svitka za knjige. Kao to smo poeli
prvo stvaranje, ponoviemo ga. Obeanje je na Nama. Uistinu, Mi emo biti
Izvritelji.
(Kuran , 21:104)
/
/
:
p
htt
56

U gornjem ajetu saimanje kosmosa uporeeno je sa motanjem svitka za knjigu.
To je trenutak kada bi se vrijeme moglo povratiti. Povratak vremena bi uzrokovao
da ljudi ustanu iz svojih mezara i ponovo oive. Svaki dogaaj bi se ponovo zbio u
vremenu.
I nema nita skriveno na nebu i Zemlji, a da nije u Knjizi jasnoj.
(Kuran, 27:75)
Kako bi se historija Zemlje odvijala unazad, narodi bi se vraali jedni za
drugim. Sva dobra i zla djela, kako individua, tako i naroda, postala bi sasvim oita,
kako bi vrijeme teklo unazad.
I vidjet e svaki ummet - kleat e - svaki ummet e biti pozvan knjizi svojoj:
Danas ete biti plaeni za ono ta ste radili.
(Kuran, 45:28)
Tok vremena unazad uinio bi da ljudi vide ta su ranije uradili. Ono nee imati
kontrolu nad svojim rukama, nogama, ustima i oima. Sve dobre i loe stvari, koje
su ranije uinili ponovo e uiniti. U tom smisu ruke, noge, itd. postae svjedoci
protiv njih pred Allahom i svim melecima. Oni nee biti u stanju porei nita od
loega to su uinili.
Na Dan kad protiv njih budu svjedoili jezici njihovi i ruke njihove i noge
njihove, o onom ta su radili.
(Kuran, 24:24)
Uistinu, Mi vas upozoravamo kaznom bliskom, na Dan kad vidi ovjek ta su
unaprijed poslale ruke njegove i rekne nevjernik: O da sam praina!
(Kuran, 78:40)
I kad se poslanicima vrijeme odredi.
(Kuran, 77:11)
m
o
c
.
livo
(22:5) OIVLJAVANJE ZAMRLE ZEMLJE
m
.
w
ww
Allah uzvieni u Kuranu kae:
/
/
:
p
htt
I vidi zemlju beivotnu, pa kad spustimo na nju vodu, ustreperi i uzbuja, i

iznikne svaki par prekrasni.
(Kuran, 22:5)
57

I od znakova Njegovih je to ti vidi zemlju smirenu, pa kad na nju
spustimo vodu, zatreperi i uzbuja. Uistinu, Onaj koji je oivljava je Oivljava
mrtvih. Uistinu, On je nad svakom stvari Posjednik moi.
(Kuran, 41:39)
Ovaj ajet opisuje ta se dogaa sa suhim tlom kada na njega padne voda i
pominje tri faze kroz koje prolazi dok se biljka ne pojavi iznad tla i ne dadne
plodove. ta savremena nauka kae o fazama klijanja?
Treperenja tla.
Pod treperenjem tla podrazumijeva se pokretanje estica tla, a ne kretanje
zemljine kore u cjelini kao u sluaju zemljotresa. Te estice su sastavljene od
spojenih slojeva zemlje kremenjae i glinice.
Slojevi se nalaze jedan na drugom. Kad voda prodre u te slojeve, ona
prouzrokuje bubrenje blatnih estica. Tako padanje kie na tlo u dovoljnoj koliini
uzrokuje pokretanje zemljinih estica. Ovo se moe objasniti na slijedei nain:
a) Elektrostatiki naboj na povrini estice (koji se javlja nakon dodira s vodom)
uzrokuje njenu nestabilnost, a agitativni pokreti se ne stabiliziraju osim
neutralizacijom ovog naboja njemu suprotnim.
Mi ovdje jasno moemo opaziti Boiju mudrost u stvaranju svih stvorenja u
parovima, to poziva ka stabilnosti i miru.
b) Pokretanje i agitacija estica tla takoer se dogaa zbog njihovih sudara sa
esticama vode. Kretanje estica vode nema neki odreeni pravac, pa se estice tla
tresu i pokreu iz svog mjesta obzirom da bivaju udarane sa svih strana.
Botaniar Robert Brovn (1828) je zapazio ove kretnje estica tla i nazvao ih
Braunove kretnje.
Kad god je voda u obilnoj koliini, to poveava rastojanja izmeu estica tla i
olakava njihovo kretanje. Ako se voda smanji, one se pribliavaju i usporavaju
pokrete, dok kretanje sasvim ne zamre. Tako je ovo kretanje dakle direktno
zavisno od djelovanja vode i estica tla.
Faza bubrenja.
Pod ovim izrazom se podrazumijeva bubrenje, nadimanje i zadebljanje estica
tla. Tlo zbog toga raste po veliini rastom pojedinih svojih estica. Ranije smo
spomenuli da se tlo sastoji od spojenih slojeva.
Izmeu svakog od njih postoje praznine koje dozvoljavaju vodenim esticama i
rasplinutim jonima da uu. Kada se voda i hranljivi elementi rasplinu u njima,
difundiraju izmeu slojeva, ovo e rezultirati u poveanju veliine estica tla.
Ovo je analogno nadimanju blata (u laboratorijskom eksperimentu) kada se na
njega izlije izvjesna koliina vode, ono se nadme zbog apsorbcije vode.
Ovdje imamo drugu stvar koja se dogaa, a koja dri vodu da ne iscuri zbog
gravitacije, jer estice nose vodu izmeu njih u slojevima i ona tako ima mogunost
da zadri vodene estice na njenoj povrini privlaenjem elektrostatikih sila i
meusobnom fuzijom vodenih estica, to ih ini kao posudu koja sprijeava
oticanje vode.
Faza klijanja.
Klijanje sjemena poinje u ovoj fazi. Kad vode ima dovoljno, sjemeni embrio
postaje aktivan i upija jednostavne hranjive materije.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
58
Korjenje raste dole (Allahovom voljom), izmeu estica tla. Primarni pupoljci
rastu slijedei. Oni idu gore prodirui kroz estice tla i pojavljujui se iznad
povrine zemlje i usmjeravajui se ka svjetlosti.
(22:73) MUICA
O ljudi! Navodi se primjer, zato ga posluajte. Uistinu! Oni koje prizivate
mimo Allaha, nee stvoriti muicu, makar se skupili radi nje. A ako bi im muica
neto ugrabila, ne bi to od nje izbavili. Slab je onaj ko trai, i ono ta se trai!
Ne cijene Allaha istinskim cijenjenjem Njegovim. Uistinu! Allah je Silni,
Svemoni.
(Kuran, 22:73,74)
Ma kako izgledala prosto stvorenje, muica je dovoljno komplikovana da
ovjku predstavlja izazov.
ta to ima karakteristino za muhu?
1. Panoramski pogled kroz hiljade soiva.
Soiva heksagonalnog oblika ine oi muhe, to joj daje mnogo veu zonu
osmatranja, nego to je to kod jednog soiva. Kod nekih muha broj tih soiva moe
biti i do 5000.
Sem toga sferna struktura oiju omoguava joj da vidi svoja lea, to joj daje
veliku prednost u odnosu na neprijatelja.
2. Muhina apsorbujua pumpa.
Jedna druga karakteristina osobina muha jeste njihov nain probave hrane. Za
razliku od mnogih drugih ivih organizama, muhe svoju hranu ne probavljaju u
ustima, nego izvan tijela. One iz svog trupa iscijede specijalnu tekuinu na hranu,
to je uini pogodnom za usisavanje. Zatim muha tu hranu usisa apsorbirajuom
pumpom, koja se nalazi na njenom drijelu.
m
o
c
.
livo
(23:12) LJUDSKO TIJELO - ELEMENTI TLA
m
.
w
ww
Danas, kada se analizira tjelesno tkivo ovjeka, da se utvrditi da se ono sastoji od

18 elemenata Zemljine kore. To su: kisik, silicij, aluminij, gvoe, kalcij, natrij,
kalij, vodik, hlor, jod, mangan, fosfor, olovo, bakar, srebro, ugljik i cink.
Kuran to vrlo precizno navodi u ajetu:
/
/
:
p
htt
A doista smo ovjeka stvorili od ekstrakta gline.

(Kuran, 23:12)
59

injenica da smo stvoreni od ilovae spominje se u knjigama i prije Kurana, ali
ipak rije sulala (bit, ekstrakt, sutina) u sebi ukljuuje bioloku injenicu, koja
se podudara sa savremenim naunim znanjem.
(23:12-14) EMBRIONSKI RAZVOJ OVJEKA

Kuran daje fascinirajui opis embrionalnog razvoja u slijedeim ajetima:
12. A doista smo ovjeka stvorili od ekstrakta gline,
13. Zatim ga smjestili (kao) kap sjemena u boravite vrsto;
14. Potom kap sjemena stvorili zakvakom, pa zakvaak stvorili grudom mesa,
pa grudu mesa stvorili kostima, pa zaodjenuli kosti mesom, zatim ga sazdali
stvorenjem drugim. Pa blagoslovljen neka je Allah, Najbolji od stvoritelja!
(Kuran, 23:12-14)
O ljudi! Ako ste u sumnji o podizanju (mrtvih), pa uistinu, Mi smo vas stvorili
od praine, zatim od kaplje sjemena, zatim od zakvaka, zatim od grude mesa
oblikovane i neoblikovane, da bismo vam objasnili. A dajemo da u matericama
ostane ta hoemo, do roka odreenog. Zatim vas izvodimo (kao) dojene, potom
da dostignete svoju punu snagu. I izmeu vas je ko umre (mlad), i od vas je ko bude
vraen dubokoj starosti, da ne zna - nakon znanja - nita. I vidi zemlju beivotnu,
pa kad spustimo na nju vodu, ustreperi i uzbuja, i iznikne svaki par prekrasni.
(Kur an, 22:5)
m
o
c
.
livo
Stvorio vas je od due jedne, zatim od nje nainio paricu njenu, i dao vam od
stoke osam parova. Stvara vas u utrobama majki vaih, stvaranjem iza stvaranja,
u tri tmine. To je Allah, Gospodar va!, Njegova je vlast. Nema boga osim Njega,
pa kako se odvraate?
(Kuran, 39:6)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Za vrijeme od 40 dana svi tjelesni organi u potpunosti se formiraju slijedei

izvjestan red. Poslanik Muhammed a.s. u jednom hadisu kae: Svaki od vas u
utrobama vaih majki biva razvijen u toku 40 dana. (Sahih Muslim, Buharija).
U drugom hadisu Poslanik Muhammed a.s. kae: Kad proe 42 noi kapljice
(nutfa), Allah joj alje meleka, koji je oblikuje i naini joj: oi, ui, kou, meso i
60

kosti. Zatim kae: O Gospodaru, je li muko, ili ensko. I Gospodar va odredi,
to eli. (Sahih Muslim).
Ajet 23:14 dijeli embrionalni razvoj u etiri faze.
Prva faza poinje nakon oploenja, a karakterizirana je strukturom nalik na
pihavicu (alek), koji pokazuje kako se jajace usadi u uterus. Drugo znaenje rijei
alek jeste zakvaak (ono to se pripije i visi). Stvarna veliina embrija u aleka
fazi (starost oko 15 dana) je oko 0,6 mm. Kada se embrio u ovoj fazi pogleda, on ima
lik savakane gume.
Slika 1: Crte zakvaka (alek), onog to se pripije
uz zid materice, nalik na pihavicu.
Slika 2: Crte ljudskog embrija od 24 dana.
Slika 3: Model ljudskog embrija koji nalikuje
vakanom zalogaju mesa (mudga).
Slika 4: Crte ljudskog embrija sa dijelom kostura
koji daje izgled otiska zuba.
1
2
Takoe se vidi da aleka u ovoj prelaznoj fazi u svom vanjskom izgledu sa

svojim kesicama nalikuje krvnom ugruku. Ovo je zbog prisustva relativno velike
koliine krvi u embriju u ovoj fazi.
Krv u embriju ne poinje cirkulirati do kraja tree sedmice.
Druga faza razvoja opisuje embrio koji se razvija u mudga, to oznaava neto
nalik na savakanu stvar (posebno lii na meso). Embrio u mudga fazi dobija
izgled savakane materije jer on na sebi ima linije, koje nalikuju na otiske zuba pri
vakanju.
Ovaj naizgled grub opis je u stvari posve taan: nakon to se oploeno jajace
ugnijezdi u matericu, ono poinje da prima prve hranjive tvari i energiju od svoje
majke. U skladu s tim ono brzo poinje da raste, nakon sedmice ili dvije ono izgleda
kao naborani komad mesa. Ovaj efekt dobiva se zbog razvoja malih pupoljaka, ili
izboina, koje e kasnije izrasti u kompletene organe i udove.
Slijedee dvije faze opisane u ajetu (23:14) govore o kostima nastalim od
mudga, nakon ega slijedi obavijanje kostiju mesom i miiima. Ako slijedimo
napredak embrija vlastitim okom, uoit emo da poslije prosjeno etiri sedmice
poinje proces tzv. diferencijacije, gdje se grupe elija u embriju transformiu, da bi
formirale vee organe. Jedna od struktura, koja se najprije razvija u ovoj fazi, jeste
hrskaviasta osnova ljudskog kostura.
Potom slijedi pojava drugih organa ukljuujui ui, oi, bubrege, srce, itd. Pri
tome se odrava redoslijed opisan u Kuranu. Ajet 23:14 zavrava se rastom
organizma u utrobi, nakon ega slijedi roenje. Ajet 22:5 dodaje jo jedan detalj o
embriju. U ovom ajetu mudga se kvalificira frazom djelimino formiran i
djelomino neformiran.
Kao to se vidi iz gornjih naznaka naa moderna posmatranja embrionalnog
razvoja, otkrila su kako se razliite strukture i organi razvijaju jedan za drugim kroz
diferencijaciju.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
61
(23:112,113) RELATIVNOST U KURANU

Zakljuci, kojima nas vode otkria savremene nauke, pokazuju da vrijeme nije
jedna apsolutna injenica, kao to pretpostavljaju materijalisti, ve samo relativna
percepcija. Ono to je jo interesantnije je da je ova injenica u Kuranu saoptena
ljudima prije 14 stoljea. U Kuranu, dakle, imamo razliite reference za relativnost
vremena. U nekim ajetima ima indikacija da ljudi vrijeme opaaju razliito i da oni
ponekad vrlo kratak vremenski period vide kao dugaak.
Slijedei razgovor ljudi za vrijeme Sudnjeg dana je dobar primjer za ovo:
112. (Allah) e rei: Koliko ste ostali na Zemlji, raunajui godine?
113. Rei e: Ostali smo dan ili dio dana. Ta pitaj one koji su brojali!
114. (Allah) e rei: Ostali ste samo malo, kad biste znali!
(Kuran, 23:112-114)
U nekim drugim ajetima navedeno je da vrijeme moe tei razliitim brzinama
u razliitim okolnostima.
(Kuran, 22:47)
(Kuran, 70:4)
Ovi ajeti su ista manifestacija relativnosti vremena. injenica da je ovo rezultat
dostignua nauke 20-og vijeka, a u Kuranu objavljen prije 1400 godina je
indikacija da je Kuran Objava od Allaha, koji obuhvata i svo vrijeme i sav prostor.
m
o
c
.
livo
(24:35) NUKLEARNE REAKCIJE U ZVIJEZDAMA
m
.
w
ww
Masivne novoformirane zvijezde se gre pod vlastitim gravitacionim pritiskom.

Kao rezultat toga njihove centralne zone postaju gue i zbog toga vrue. Kada se
materijal u centru zvijezde dovoljno zagrije, da budemo precizni, najmanje 7
miliona stepeni Kelvina, poinju nuklearne reakcije.
Te reakcije, koje su sline onima u hidrogenskoj bombi, nastavljaju se sve dok
ivi zvijezda. One se jasno razlikuju od obinog sagorijevanja (npr. gorenja drveta).
Ono to se stvarno dogaa unutar zvijezde jeste pretvaranje vodika u helijum, sa
oslobaanjem ogromne energije. To je upravo ono to Kuran opisuje rijeima:
/
/
:
p
htt
62

Allah je Svjetlost nebesa i Zemlje! Primjer svjetla Njegovog je kao udubina, u
njoj svjetiljka, svjetiljka u staklu, staklo - kao da je ono zvijezda blistava; pali se
od drveta blagoslovljenog, masline, ne istone, niti zapadne. Gotovo da ulje
njegovo zasija, a da ga vatra ne dotakne. Svjetlost nad svjetlou! Allah vodi
svjetlu svom koga hoe i Allah navodi primjere ljudima; a Allah je o svakoj stvari
Znalac.
(Kuran, 24:35)
Ovaj ajet spominje zvijezdu, njeno gorivo i reakciju, koja nije sagorijevanje
(vatra). Ukratko reeno, ono o emu govori ajet je taan opis nuklearne
reakcije, koja se dogaa u zvijezdi.
Ove nuklearne reakcije prouzrokuju da zvijezda u prostor odailje sve vrste
radijacije, poevi od X-zraka, gama zraka u podruju kratkih talasa, i radio talasa.
Vidljivi dio ovih talasa, koji se nalaze izmeu ultravioletnih i infracrvenih mi
nazivamo Sunevom svjetlou.
Prva generacija zvijezda sastojala se od vodonika i neto malo helijuma (2%
njihove mase), koje su bile stvorene Big-bangom.
Druga generacija zvijezda i planeta nasljeuju otpadne proizvode davno umrlih
zvijezda (helijum, ugljik, azot, kisik itd.) i uvrtavaju ih u svoje strukture.
Trea generacija zvijezda je ista, samo to one vie sadre otpadnog galaktikog
materijala.
Obzirom da je ugljik prisutan u skoro svim zvijezdama (crveni patuljci su
diskutabilni poto to mogu biti zvijezde prve generacije, koje su preivjele do
dananjeg dana), on moe biti iskoriten u fuzijskim reakcijama pri razliitim
temperaturama.
Postoji lanac od est reakcija, koje se dogaaju pri temperaturi 10 miliona
kelvina u svakoj zvijezdi glavnog niza druge generacije.
(24:40) DUBINSKE MORSKE STRUJE

U Kuranu asnom itamo:
m
o
c
.
livo
Ili kao tmine u moru dubokom, prekriva ga talas, iznad njega talas, iznad
njega oblaci. Tmine, jedna iznad druge. Kad bi izvadio ruku svoju, jedva bi je
vidio! A onaj kome Allah ne naini svjetlo, tad nema za njega svjetla nikakva.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(Kuran, 24:40)
U 17-om vijeku ljudi su poeli da se bave gradnjom jedne vrste podmornica.

Prvo jedno takvo sredstvo, koje se nalo pod vodom, sagradio je Kornelis
Drebbel, dvorski inenjer iz Engleske, a to je demonstrirano na rijeci Temzi 1620.
godine. Od tada pa nadalje razvoj podmornica se nastavio do 20-og vijeka. 1954.
godine prva nuklearna podmornica postala je realnost.
63

Prouavanjem mora dolo se do zakljuaka da vode koje lee ispod povrinskih
talasa nisu u stalnom miru i nepokretnosti, kao to se zamiljalo.
Nasuprot tome postoje podvodne struje nazvane dubinske morske struje, koje
nekada mogu biti tako jake, da preslau sedimente na okeanskom dnu.
Kako je Muhammed a.s. znao o ovim podvodnim strujama stoljeima prije nego
to su ljudi izmislili potrebne alate za podmorska istraivanja?
Reci: Objavio ga je Onaj koji zna tajnu na nebesima i Zemlji. Uistinu, On je
Oprosnik, Milosrdni.
(Kuran, 25:6)
(24:40) TAMA DUBOKOG MORA

Ili kao tmine u moru dubokom, prekriva ga talas, iznad njega talas, iznad
njega oblaci. Tmine, jedna iznad druge. Kad bi izvadio ruku svoju, jedva bi je
vidio! A onaj kome Allah ne naini svjetlo, tad nema za njega svjetla nikakva.
(Kuran, 24:40)
U vezi sa gornjim ajetom treba napomenuti da su naunici pod pojmom tmina
iznad tmine smatrali postepenu separaciju svjetlosnog spektra u okeanu do
postizanja konanog mraka.
Drugim rijeima, u jednoj dubini podruje utog potiskivano je utom tamom.
Na drugoj dubini crveno podruje potiskivano je crvenim mrakom, itd.
Tama dubokog mora i okeana nalazi se na oko 200 m dubine i nanie. Na ovoj
dubini skora da i nema svjetlosti. Na dubini ispod 1000 m uope vie nema svjetla.
(24:43) KURAN O OBLACIMA
m
o
c
.
livo
Naunici su prouavali razne vrste oblaka te su zakljuili da se kini oblaci

oblikuju i formiraju prema konanim sistemima i odreenim koracima, koji su
vezani za tip vjetra i same oblake.
Jedna vrste kinih oblaka su kumulonimbusi, koje obino prati grmljavina.
Meteorolozi su prouavali kako se formiraju kumulonimbusi i kako proizvode
kiu, grad i munju. Utvrdili su da kumulonimbusi prolaze kroz slujedee faze do
kie:
1. Oblake goni vjetar: kumuloninbus se poinje formirati kad vjetar potjera
male dijelove oblaka (kumulusa) u zonu gdje se ti oblaci pretvaraju.
2. Spajanje: zatim se mali oblaci spajaju, tvorei vei oblak.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
64

3. Gomilanje: kada se spoje mali oblaci, poveava
se uzgon u veem oblaku. Uzgon blizu centra oblaka
je jai od onog na krajevima. Taj uzgon prouzrokuje
da tijelo oblaka raste u visinu, te se on nagomilava.
Ovaj vertikalni rast prouzrokuje da se tijelo oblaka
protee u hladnije zone atmosfere, gdje se formiraju
kine kapljice i grad, i rastu sve vie i vie. Kada te
kapljice vode postanu preteke za uzlaznu struju, one
poinju da padaju iz oblaka kao: kia, grad, itd.
Allah d.. u Kuranu kae (primijetite vaan
detalj):
Zar ne vidi da Allah goni oblake,
zatim ih spaja, potom ih ini gomilom, pa vidi kiu izlazi iz sred njih. I sputa iz
neba, s brda (oblaka) u njemu neto grada, pa pogaa njime koga hoe, a otklanja
od koga hoe. Skoro da bljesak munje Njegove oduzme vidove.
(Kuran, 24:43)
Meteorolozi nisu tako davno doli do saznanja o detaljima formiranja oblaka,
njihovoj strukturi i funkcionisanju. Sada se u te svrhe koristi savremena oprema,
kao avioni, sareliti, kompjuteri, baloni i druga porema za prouavanje vjetrova i
njihovih smjerova, za mjerenje vlanosti i njene promjene, za odreivanje nivoa i
promjena atmosferskih pritisaka.
(24:43) GRAD I MUNJA

Nakon osvrta na oblake i kiu ajet 24:43 govori o gromu i gradu:
I sputa iz neba, s brda (oblaka) u njemu neto grada, pa pogaa njime koga
hoe, a otklanja od koga hoe. Skoro da bljesak munje Njegove oduzme vidove.
(Kuran, 24:43)
m
o
c
.
livo
Meteorolozi su utvrdili da se kumulonimbusi, koji proizvode grad, proteu u

visinu od 7,5 do 9,0 kilometara kao planine, kao to Kuran kae: I sputa grad sa
planina
Ovaj ajet namee jedno pitanje. Zato ajet povezuje munju Njegov za grad?
Da li to znaI da je grad jedan od glavnih faktora u nastanku munje? Pogledajmo
ta knjiga pod naslovom Meteorologoja danas o
ovome kae.
Oblaci dobijaju naelektrisanje kad grad pada kroz
njegovo podruje super ohlaenih kapljica i ledenih
kristala. Kako se tene kapljice sudaraju sa gradom,
one se pri kontaktu smrzavaju i otputaju latentnu
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
65

toplotu. Ovo odrava povrinu grada toplijom od okolnih ledenih kristala.
Kad grad doe u kontakt sa ledenim kristalom, dogaa se vaan fenomen.
Elektroni poteku sa hladnijeg predmeta na topliji. Otuda grad postaje negativno
naelektrisan. Isti efekat se dogaa, kad super ohlaene kapljice dou u kontakt sa
djelovima grada.
Te lake pozitivno naelektrisane estice uzgonska struja die u gornji dio
oblaka. Grad ostavljen sa negativnim naelektrisanjem pada na dno oblaka, tako da
donji dio oblaka postane negativno naelekrisan.
To negativno naelektrisanje se prazni u vidu munje u Zemlju. Iz ovoga
zakljuujemo da grad ima jednu od glavnih uloga u nastanku munje. injenice o
munji nisu davno otkrivene.
(25:25) MELECI NA NEBESKIM KAPIJAMA

Na Dan kad se rascijepi nebo oblacima, i meleci spuste (velikim) sputanjem.
(Kuran, 25:25)
A na Dan kad pokrenemo brda i vidi Zemlju istaknutu, i njih saberemo, tad
neemo ostaviti nijednog od njih.
(Kuran, 18:47)
Kolapsirajui univerzum e moda biti uniten u vatrenoj kugli, saimajui se u
hropcu kojeg fiziari nazivaju Veliki gr.
Pri tome e biti potrebno ukloniti ljude iz tog procesa. Svako ko bi ostao,
povratio bi se u nitavilo, jer e vrijeme tei unazad. Sakupljanje ljudi i njihovo
uklanjanje vjerovatno e uiniti meleci u Velikom silasku.
Nae konano putovanje kroz nebeske kapije desit e se kroz mnoge ravni i
dimenzije. Rije terkebunne (jahati, letjeti, ploviti), koja je u Kuranu
upotrijebljena za ovo putovanje, znai da emo se kretati letei s neim, ili na
neemu, ploviti.
Allah najbolje zna!
m
o
c
.
livo
Sigurno ete prelaziti iz sfere u sferu.

(Kuran, 84:19)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
66
(25:45,46) GOVOR SJENE

Zar nisu vidjeli da ono to je Allah stvorio od stvari baca sjene svoje desno i
lijevo, pokorno Allahu, i oni su ponizni?
(Kuran, 16:48)
Zar ne vidi - Gospodar tvoj, kako izduuje sjenu? A da hoe, sigurno bi je

uinio nepominom; potom inimo nad njom Sunce pokazivaem;
Zatim je privlaimo Sebi privlaenjem lagahnim.
(Kuran, 25:45,46)
Moda zvui udno, ali sjena zaista moe
govoriti. Naravno ne doslovno, ali promatramo li
sjenu, njenu duinu i razlike duine tokom dana,
ona e nam otkriti mnogo toga. Na primjer, naemo
li se na ekvatoru u podne kada je Sunce u zenitu,
iznad nae glave, uzalud emo oko sebe traiti
sjenu. Ni mi, ni okolni predmeti nee za sobom
vui svoju sjenu. Na srednjim geografskim
irinama to se nikad nee dogoditi. Sjena e u podne
biti dua ili kraa, ali e uvijek biti prisutna.
Odgovor na pitanje, zato, lei u injenici da u naim geografskim irinama
Sunce nikada ne dostie zenit. Najveu visinu dostigne na prvi dan ljeta odnosno
na dan solsticija kada je u zenitu na tzv. Rakovoj obratnici, tj. na 23,5 stepeni
sjeverne irine. Jednako tako kada je u naim irinama prvi dan zime Sunce dosee
zenit u podne na svim mjestima koja se nalaze na Jarevoj obratnici tj. na 23,5
stepena june geografskim irine. Jedino izmeu obratnica u granicama tzv.
arkog pojasa mogue je u podne izgubiti svoju sjenu.
Na polu e naravno, sjena dostii svoju maksimalnu duljinu, jer se Sunce
maksimalno na obzor podigne 23,5 stepeni. Najmanja duina sjene na polu iznosi
vie od dvostruke visine predmeta, jer se Sunce cijeloga dana kree gotovo
paralelno s horizontom, sjena e itavog dana biti jednake duine. Tu emo ovoga
puta stati, mada je govor sjene daleko bogatiji. Sjetimo se samo one zagonetke kako
izmjeriti visinu piramide uz pomo tapa.
m
.
w
ww
m
o
c
.
livo
(25:53) BARIJERA MEU VODAMA
/
/
:
p
htt
Kuran spominje da postoje barijere meu morima koja se susreu.

Pustio je mora dva - susreu se,
Izmeu njih je berzeh, ne prelaze (ga).
(Kuran, 55:19-20)
67

Ali, kada Kuran govori o vododjelnici izmeu slatke i slane vode, on spominje
postojanje zabranjene brane. Bog kae u Kuranu:
I On je Taj koji je pustio dva mora: ovo pitko, slatko, a ovo slano, gorko; i
nainio je izmeu njih dvoje berzeh i prepreku nesavladivu.
(Kuran, 25:53)
ovjek se moe upitati zato Kuran spominje podjelu kad govori o prepreci
izmeu slatke i slane vode, a ne spominje je kada govori prepreci izmeu dva mora?
Tradicionalno za ove ajete postoje dva tumaenja. Kuran navodi da postoji
barijera izmeu mora, znaei da e ta barijera sprijeiti mora da preu jedno u
drugo, ili da preplave jedno
drugo. Zastupnici drugog
miljenja se pitaju kako
moe
postojati
barijera
izmeu mora, a da jedno ne
prelazi u drugo, jer ajet
pokazuje da se mora susreu?
Oni su zakljuili da se mora
ne susreu i potraili su
drugo
znaenje
izraza
merede.
Meutim,
moderna nauka nam sada
prua dovoljno informacija o
ovom pitanju.
Savremena nauka je
otkrila da u zonama, gdje se
susreu dva razliita mora,
da izmeu njih postoji barijera. Ta barijera dijeli dva mora tako da svako od njih
ima razliitu temperaturu, slanost i gustou. Npr. voda Mediterana je topla, slana i
manje gusta u odnosu na vodu Atlanskog okeana. Kada mediteranska voda ue u
Atlanski okean preko Gibraltarske mee, ona se kree nekoliko stotina kilometara
u Atlantik na dubini oko 1000 m nosei svoje karakteristike. Na ovoj dubini voda
Mediterana se stabilizira. Mada postoje veliki talasi, jake struje i plime u tim
morima, vode se ne mijeaju, niti prelaze ovu barijeru.
Moderna nauka je otkrila da je na uima, gdje se susreu slatka i slana voda,
situacija neto drugaija od one kada se susreu dva mora. Otkriveno je da ono to
razlikuje slatku vodu od slane u uima jeste pycnocline zona sa naznaenim
diskontinuitetom gustoe razdvajanja dvaju slojeva. Ova podjela (zona separacije)
ima drugaiji salinitet i od slatke i od slane vode.
Ovi podaci su ne tako davno utvreni koritenjem napredne opreme za
mjerenje temperature, saliniteta, gustoe, itd. Ljudsko oko ne moe vidjeti razliku
izmeu dva mora koja se dodiruju, naprotiv, nama se oba mora ine kao jedno
homogeno more. Isto tako ljudsko oko ne moe vidjeti podjelu voda na uima na
tri vrste: svjeu vodu, slanu vodu i zonu separacije.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
68
(27:88) KRETANJE ZEMLJE U PROSTORU

Zemlja rotira oko ose koja se prua od junog do sjevernog pola. Glavna sila koja
djeluje na Zemlju, je gravitaciona sila Sunca. Poto ova sila djeluje na centar mase
Zemlje, ona ne proizvodi nikakvo uvijanje u odnosu na osu rotacije, pa se tako
ugaoni moment ne moe promijeniti.
Osa rotacije Zemlje nageta je u odnosu na ravan koju formira orbita Zemlje oko
Sunca (ekliptika),
to
je
dalo
mogunost da se na
planeti razvije ivot.
Taj nagib Zemljine
ose
prouzrokuje
promjenu godinjih
doba. Rezultat je
razliitost klime u
ljetnom i zimskom
periodu na istoj
geografskoj lokaciji.
To je zbog toga, to
je ugaoni moment vezan za Zemljinu skoro krunu trajektoriju oko Sunca sauvan
pa je potrebno tano pola godine svake godine da Zemlja prea sa jedne strane
Sunca na drugu.
Zemlja rotira oko Sunca, pri emu joj je za pun krug potrebno 365,25 dana. Da
planeta nije nagnuta svojom osom, polovi bi bili uronjeni u stalni hladni mrak, to
bi spreavalo sezonsko topljenje polarnog leda.
Rotacija Zemlje oko Sunca nije bila poznata u VII-om stoljeu. U to vrijeme se
jo uvijek mislilo da je Zemlja nepokretni planet u centru univerzuma. Poto je bilo
oigledno da se nebom kreu: Sunce, Mjesec, zvijezde, smatralo se da se svi oni
kreu oko Zemlje.
Kretanje Zemlje u prostoru potvreno je slijedeim ajetom:
I vidi planine, misli nepokretne su, a one se kreu kretanjem oblaka.
Djelovanje je Allaha Koji je usavrio svaku stvar. Uistinu! On je o onom ta inite
Obavijeteni.
(Kuran, 27:88)
m
o
c
.
livo
Obzirom da se Zemlja kree u prostoru, tako se sve zajedno s njom kree,

ukljuujui i planine.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
69
(29:41) KUA PAUKOVA

Pauk po nazivu dinopis ima razvijenu vjetinu lova. Umjesto da plete
nepokretnu mreu i da eka na rtvu, on isplete malu neuobiajenu mreu, koju on
baci na rtvu. Nakon toga on vrsto uplete rtvu u tu mreu. Zarobljeni insekt ne
moe uiniti nita da se izvue. Mrea je tako savreno konstruisana, da se insekt
sve vie zapetljava, to se vie pokuava izvaditi. Da bi uskladitio hranu, pauk
obavija rtvu sa dodatnim nitima kao da je pakuje.
Kako ovaj pauk naini tako izuzetnu mreu po njenom dizajnu i hemijskoj
strukturi? Nemogue je za pauka da je on takvu vjetinu stekao koincidencijom,
kao to tvrde evolucionisti. Pauk je lien sposobnosti uenja i pamenja i ak nema
mozga da bi izveo te stvari. Jasno, takvu sposobnost je pauku dao njegov Stvoritelj
Allah d., Svemoni.
U nitima pauka sadrana su prava uda.
Paukova nit sa prenikom manjim od hiljaditog
dijela milimetra pet puta je jaa od eline ice
iste debljine. Jo jedna znaajna karakteristika
ove niti je to je izuzetno lahka. Teina te niti,
dovoljno duge da opae svijet je svega 320 grama.
elik, koji se specijalno proizvodi u industriji je
jedan od najjaih materijala. Ipak, pauk u svom
tijelu moe proizvesti daleko jau nit od eline.
Dok ovjek proizvodi elik, on koristi
viestoljetno znanje i tehnologiju. A koje znanje i
tehnologiju koristi pauk dok pravi svoju nit?
Kao to vidimo, sva tehniko-tehnoloka sredstva, koja su na raspolaganju
ovjeku, zaostaju iza pauka.
Pa ipak, i nakon svega, iz perspektive ovjeka paukova kua je najslabija kua.
Primjer onih koji uzimaju mimo Allaha zatitnike, je kao primjer pauka koji
isplete kuu. A uistinu - od najslabijih kua je kua paukova - kad bi znali!
(Kuran, 29:41)
m
o
c
.
livo
(30:2,3) NAJNIA TAKA NA ZEMLJI
m
.
w
ww
Jedna interesantna injenica, vezana za najveu depresiju na Zemlji, spomenuta

je u slijedeem kuranskom ajetu:
/
/
:
p
htt
Poraeni su Bizantinci,
U zemlji najnioj, a oni e poslije poraza svog, pobijediti,
Za nekoliko godina - Allahova je naredba prije i poslije - a tog dana radovat e
se vjernici.
(Kuran, 30:2,3)
70

Sada je poznato da je ta zona blizu Mrtvoga mora - koja je bila scena tih bitaka,
najnie mjesto na Zemlji ispod morskog nivoa.
Kuran se osvre na Mrtvo more u razliitom kontekstu, vezanom za kazivanje o
Lutu a.s. Lut, koji je bio amidi Ibrahima a.s. bio je vjernik i Ibrahimov
sljedbenik. Kada je Ibrahim napustio svoj dom u Kaldeji i otiao u Siriju i
Palestinu, Lut je sa njim krenuo u dobrovoljno izgnanstvo. Narod Lutov, koji je
bio ogrezao u nemoralu, njemu se smijao govorei:
Zar vi uistinu pristupate ljudima i presjecate put, i inite u sastajalitu svom
runo? Tad je bio odgovor naroda njegovog samo to su rekli: Daj nam kaznu
Allahovu, ako si od istinitih!
(Kuran, 29:29)
Kuran iznosi priu kako je Bog unitio stanovnike tih gradova, izuzev Luta i
vjernika koji su ga slijedili:
Uistinu, Mi smo ti koji e spustiti na stanovnike ovog grada kaznu s neba,
zbog toga to su grijeili.
I doista smo od njega ostavili znak jasan za ljude koji razmiljaju.
(Kuran, 29:34,35)
Kazna je bila sumporna kia, koja je u potpunosti prekrila gradove, s moguim
zemljotresom ili vulkanskom erupcijom.
Danas je itav trakt istone strane Mrtvog mora, gdje su se nalazili gradovi
Sodoma i Gomora, pokriven sumpornim solima, gdje ne mogu opstati ni ivotinje
niti biljke. Mrtvo more se na arapskom zove Bahr Lut , to znai Lutovo more.
To je scena krajnje pustoi, koja stoji kao trajan sibmol unitenja.
Izraz edna u ajetu znai istovremeno najblii i najnii. Komentatori Kurana,
neka je Allah zadovoljan njima, su bili miljenja da se izraz ednal-erd odnosi na
najbliu zemlju Arabijskom poluostrvu.
Pa ipak ne moemo izbjei i drugo znaenje ove rijei. Na ovaj nain Kuran
jednoj rijei daje vie znaenja. Najnia taka na Zemlji je upravo ovo mjesto, koje
je svjedok bitke u kojoj su poraeni Rimljani, a koje je 408,13 metara ispod morskog
nivoa.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
71
(30:22) RAZLIITOST LJUDI

I od znakova Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i razliitost jezika vaih i
boja vaih. Uistinu, u tome su znaci za uene!
(Kuran, 30:22)
O ljudi! Uistinu, Mi smo vas stvorili od muka i enska, i uinili vas narodima
i plemenima, da biste se upoznavali. Uistinu! Najplemenitiji od vas kod Allaha, je
najbogobojazniji izmeu vas. Uistinu, Allah je Znalac, Obavijeteni.
(Kuran, 49:13)
Rasne i jezike razlike meu ljudima nisu razlozi za diskriminaciju. Allah
jednostavno opisuje ove razlike kao dio Njegove stvaralake moi i On ne istie ni
jednu rasu kao superiorniju u odnosu na druge rase.
Naglasak ajeta 49:13 jeste, ustvari, da nauimo komunicirati jedni sa drugima.
(30:30) NEMA PROMJENE U GENETSKOM KODU

Tvorac genetskog koda ne uvodi nikakve promjene:
Zato stani licem svojim vjeri pravoj, fitretu Allahovom, onom po kojem je
stvorio ljude - nema promjene stvaranja Allahovog. To je vjera prava, ali veina
ljudi ne zna.
(Kuran, 30:30)
Nilson Heribert sa univerziteta Lund u vedskoj izjavljuje: Vrste se ne
mijenjaju, niti se mogu promijeniti. Genetski inenjering iskrivljuje Boije
stvaranje, ili popravlja iskrivljeno. Genetski inenjering ne moe promijeniti vrste.
Genetski inenjering operie u okviru mogunosti, koje je Bog stvorio.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
(30:41) ZAGAENJE PLANETE I RASIPANJE RESURSA
Pojavio se nered na kopnu i moru zbog onog to ine ruke ljudi, da bi dao da
oni iskuse dio onog ta su uradili, ne bi li se oni povratili.
(Kuran, 30:41)
O sinovi Ademovi! Uzmite ukras svoj kod svakog mesdida, i jedite i pijte, a
ne rasipajte. Uistinu! On ne voli rasipnike.
(Kuran, 7:31)
/
/
:
p
htt
72

Vanost razumijevanja ekolokih posljedica naeg djelovanja, nas kao
individua ili drutva, nije se dovoljno cijenila do ovoga stoljea. Sada shvatamo da
ne moemo mijenjati lice Zemlje proizvoljno, a da ne platimo neku kaznu, koja
moe biti opasna. Takoe smo shvatili da se oprezno mora postupati u globalu, ne
lokalno, nego istinski na kopnu i moru. Ipak ekoloka svijest ne podrazumijeva
asketizam. Prema Kuranu nije nam zabranjeno da uzimamo zadovoljstva ovoga
ivota, a zabranjeno nam je da ih nepotrebno rasipamo.
(30:48) CIKLUS VODE U PRIRODI

Veina nas upoznata je sa vodenim ciklusom u osnovnoj koli, gdje smo nauili
kako isparava kapljica morske vode, zatim postaje kapljica kie i konano se vraa u
more putem rijeka ili podzemnih kanala. Prvi ovjek u novijem dobu, koji je
razumio ovaj proces bio je Bernard Palissy. On je to ispravno opisao 1580. godine.
Prije njega veina uenjaka antike Grke i Rima imali su razliite netane teorije o
vodenom ciklusu.
Kuran ne daje kompletan opis vodenog ciklusa od poetka do kraja, pa ipak,
daje nekoliko preciznih osvrta na odreene faze. Vjerovatno je najfascinantniji od
tih iskaza dat u ajetima o oblacima koji nose kiu:
Allah je Taj koji alje vjetrove pa diu oblak, te ga rasprostire u nebu kako
hoe i ini ga komadima; tad vidi kiu izlazi iz sred njega! Pa kad pogodi njome
koga hoe od robova Svojih, gle! oni se vesele.
(Kuran, 30:48)
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
73

Zar ne vidi da Allah goni oblake, zatim ih spaja, potom ih ini gomilom, pa
vidi kiu izlazi iz sred njih. I sputa iz neba, s brda (oblaka) u njemu neto grada,
pa pogaa njime koga hoe, a otklanja od koga hoe. Skoro da bljesak munje
Njegove oduzme vidove.
(Kuran, 24:43)
Nekoliko ajeta bave se vodom, ali u malo drugaijem kontekstu. Oni nisu toliko
brojni kao ajeti koji se odnose na vodeni ciklus.
Pa vidite li vodu koju pijete?
Da li je vi sputate iz oblaka, ili smo Mi Sputaoci?
(Kuran, 56:68,69)
Ovo retoriko pitanje naglaava nau nemogunost da ostvarimo jedan od
najstarijih snova: da kontroliemo kiu. injenica je da mi ne moemo uiniti da
ona pada ako u blizini nema ve postojeeg oblaka - a onda samo pod
odgovarajuim uslovima, mada ni tada nismo sigurni u uspjeh. Oblak bi trebao
imati estice razliite veliine, visok stepen kondenzacije i dobar vertikalni razvoj.
Ako su svi ovi uslovi ispunjeni, onda pomou odreenih tehnikih pomagala
moemo iz oblaka dobiti neto vie kie. Ipak, savremeni meteorolozi nisu sigurni
u efektnost ovoga. Bez obzira na to, tu su prisutni neophodni preduslovi nad
kojima mi nemamo kontrolu, to nas automatski spreava da proizvedemo vodu u
vidu kie iz oblaka.
(31:29) SFERNI OBLIK ZEMLJE

U uvenoj raspravi Ibn Tejmije Errisala El-Arija pobija stavove
neoplatonskih filozofa, koji identificiraju Allahov prijesto sa devetom nebeskom
sferom. U toku svog odgovora Ibn Tejmija diskutuje o pitanju da li je Zemlja
okrugla, ili ravna. Ibn Tejmija pie: Ta nebeska tijela su okrugla
(istidaratul-eflak) kao to kau astronomi i matematiari.
Naravno, Allah d.. kae:
m
o
c
.
livo
I On je Taj koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec: Sve u orbiti plovi.

(Kuran, 21:33)
m
.
w
ww
U nekim ranijim poglavljima Ibn Tejmija diskutuje o tome zato oni na drugoj
strani Zemlje nisu ispod nas, kao to i mi nismo ispod njih. On pie: to se tie
druge strane Zemlje, ona je zaokruena vodom. (Ibn Tejmija kao i drugi
muslimanski uenjaci iz njegovog vremena nije znao da postoje dvije Amerike i
vjerovao je da je Stari svijet opkoljen okeanom). Nema ljudskih bia ili neto slino
tome, na drugoj strani. ak i ako bismo zamislili da ima bia i na drugoj strani
Zemlje, oni bi takoer bili na njenoj povrini. Oni na toj strani Zemlje nisu ispod
/
/
:
p
htt
74
onih na drugoj strani jer sva sferina tijela okruuju centar tako da ni jedna strana
sferinog tijela nije ispod druge, niti je sjeverni pol ispod junog pola. (Za razliku
od zapadnjakih karata muslimanski kartografi su crtali svijet sa oznakom juga na
gore).
U jednom drugom poglavlju Ibn Tejmija navodi da je Zemlja sfernog oblika.
Ebu Jala u svom radu Tabakatal-Hanabillah govori o optoj saglasnosti
(idma) svih muslimanskih uenjaka da je Zemlja okrugla. Ovaj konsenzus
spominju uenjaci druge generacije, bazirajui se na Ibn Abbasovom objanjenju
ajeta 21:33 i drugim dokazima.
Danas moemo gledati u globus i odmah primijetiti da je Zemlja neto nalik na
loptu ili sferu. Kuran donosi neke iskaze koji su muslimanske uenjake naveli na
zakljuak da je Zemlja sferina, daleko prije njihovih evropskih protivnika. Dok je
Evropa bila u mranom dobu, smatrajui da je Zemlja ravna ploa, muslimanski
uenici su koristili globus, prouavajui Zemlju na islamskim univerzitetima.
Kako cilj Kurana nije bio da pouava nauci, Kuran nije imao ni potrebu da
eksplicitno kae da je Zemlja sferina. Ali, iz onoga to Kuran spominje, navodi
nas da o svijetu razmiljamo kao o globusu. Uzmimo npr. slijedee ajete:
Zar ne vidi da Allah daje da no ue u dan i daje da dan ue u no, a potinio
je Sunce i Mjesec, svakoje plovi roku odreenom - i da je Allah o onom ta radite
Obavijeteni?
(Kuran, 31:29)
Allah okree dan i no. (Kuran, 24:44)
I On je Taj koji je uinio dan i no uzastopnim. (Kuran, 25:62)

I vidi planine - misli nepokretne su - a one defiluju defiliranjem oblaka.
(Kuran, 27:88)
Zavija nou dan, i zavija danom no. (Kuran, 39:5)
Rije zavija u gornjem ajetu je prijevod arapske rijei kevvere, koja se koristi za
opis namotavanja turbana oko glave. Da bi ovaj navod u potpunosti razumjeli,
itaoci Kurana moraju razmiljati o Zemlji kao sferi.
Isto tako, da biste u potpunosti razumjeli ovaj navod iz Kurana, uradite
slijedei eksperiment. Treba vam izvor svjetlosti i globus. Sve to namjestite u
mranoj prostoriji. Neka izvor svjetlosti simulira Sunce. Primjetite da je samo
polovina globusa obasjana. Druga polovina je u mraku. Polovina svijeta ima dan, a
druga polovina ima no. Prisjetite se da Zemlja neprekidno rotira oko svoje ose i da
jedan pun okret napravi za 24 sahata. Polahko zaokrenite globus da simulirate ovu
rotaciju. Primijetit ete kako se globus okree, dan se pomjera oko globusa da bi
zabijelio na drugoj strani svijeta. No takoe putuje oko globusa da bi drugoj
polovini svijeta ponudila odmor.
Dan i no se trajno navijaju oko Zemlje sa jednim stepenom meusobnog
prodiranja. To je tano ono to vide astronauti pri svojim letovima.
Ovaj proces stalnog zavijanja, ukljuujui zadiranje jednog sektora u drugi,
izraen je u Kuranu kao da je koncept o okrugloj Zemlji bio poznat u to vrijeme,
to, oito, nije bio sluaj.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
75

Kako da objasnimo prisustvo ovoga znanja u Kuranu? Ono sigurno ne
odraava nauni nivo tog vremena, ali je sigurno pomoglo muslimanskim
uenjacima da pojme Zemlju u njenom stvarnom obliku.
(Kuran, 38:87,88)
(32:4) INTERSTELARNI GAKLAKTIKI MATERIJAL

Ono to kod itaoca Kurana moe izazvati radoznalost, jeste spominjanje
neega to se nalazi izmeu neba i Zemlje. Takoe, spominjanje tako neega u
Kuranu moe biti iznenaenje i za itaoce Kurana 20-og vijeka. Npr. jedan ajet
kae:
Njegovo je ta je u nebesima i ta je na Zemlji, i ta je izmeu njih dvoje, i ta je
ispod tla.
(Kuran, 20:6)
Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju i ta je izmeu njih, u est dana, zatim se
postavio na Ar. Milostivi! Pa pitaj o Njemu obavijetenog!
(Kuran, 25:59)
I zaista smo stvorili nebesa i Zemlju i ta je meu njima u est dana, i nije Nas
dotakao nikakav umor.
(Kuran, 50:38)
ta je to izmeu nebesa i Zemlje? Stvaranje iznad nebesa i izvan Zemlje je a
priori teko zamisliti. Da bi se razumjeli ovi ajeti, ovjek se mora osvrnuti na zadnja
istraivanja postojanja kosmikog ekstragalaktikog materijala, i mora se takoer
osvrnuti na ideje moderne nauke o formiranju univerzuma.
Uenjaci kau da se prvobitna maglina zgusnula, a zatim razdijelila u
fragmente. Ti fragmenti, te galaktike mase dalje su se iscijepale u zvijezde, a zatim
na njihove podprodukte, planete. Svaki put kada se ova podjela ili cijepanje
dogaalo, preostao bi neki ekstra materijal pored novoformiranih cjelina. Nauno
ime za taj ekstra materijal je meuzvjezdani galaktiki materijal.
Je li ovaj ekstra materijal toliko znaajan? Eksperti u astrofizici su potpuno
svjesni takvog materijala, jer fotometrijska mjerenja ukazuju na njegov utjecaj.
Ekstra materijal je tako razrijeen, da se on opisuje kao praina, dim ili gasovi. S
druge strane on zauzima toliko od ukupnog prostora, da je njegova masa moda
vea od ukupne mase svih galaksija.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
76

Ponovo se moramo suoiti sa implikacijama svega ovoga. Kako je ovjek, ivei
1400 godina prije, znao za meuzvjezdani galaktiki materijal? Nije li Muhammed
a.s. moda bio dobro verzirani savremeni astrofiziar? Ili, je li Kuran ita drugo, do
rije Boija? Allah jedini istinski Bog objavljuje u Svojoj knjizi:
Objava Knjige je od Allaha, Monog, Mudrog.
Uistinu! Mi smo ti objavili Knjigu s Istinom, zato oboavaj Allaha, odan
Njegovoj vjeri.
(Kuran, 39:1-2)
(32:7) GLINA - POETAK OVJEANSTVA

Pa upitaj njih: Da li su oni jae stvorenje ili onaj koga smo stvorili? Uistinu!
Mi smo ih stvorili od ilovae ljepljive.
(Kuran, 37:11)
Koji je uljepao svaku stvar, stvorio je i poeo stvaranje ovjeka od ilovae.
(Kuran, 32:7)
A uistinu, Gospodar tvoj, On e ih sakupiti. Uistinu! On je Mudri, Znalac.
(Kuran, 15:26)
Samo u prisustvu ilovae, koja se naizmjenino sui i navlauje, dolazi do
kombinacije organskih molekula jednih sa drugima, gdje se formira nukleinska
kiselina.
Ilovaa takoe djeluje kao vezivni magnet. Joni ilovae privlae materiju i
potiu je na reakciju.
Elementi koje vidimo danas, rezultat su evolucije upravo takvih jona. U ilovai i
vezivom ljepljivom blatu atomi ugljika i azota imaju negativne valencije C-4 i N-3.
Kisik, fosfor i vodik, koji se prirodno nalaze u tlu, mogu se jedino kombinovati sa
negativno naelektrisanim ugljikom i azotom, da bi formirali bazne konstituente
ljudskog tijela.
Ilovaa takoe djeluje kao isuiva, odstranjujui vodu tako da se mogu
formirati velike organske molekule. Boijom voljom iz te ilovae izbio je
inteligentan ivot.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
77
(32:9) NAUNI ZNACI U AJETIMA KURANA

O SLUHU I VIDU
Allah Uzvieni u Kuranu kae:
.. I nainio vam je sluh (ui) i vidove (oi) i srca. Malo to zahvaljujete!
(Kuran, 32:9)
Kad god je spomenut sluh u Kuranu, to uvijek podrazumijeva mo sluanja
govora, glasova i konceptualizaciju informacije koju oni nose. Dotle rije vid
znai mogunost opaanja svjetla, likova i slika oima (88 puta od 148), a u drugim
sluajevima oznaava kontemplaciju, intelektualnu percepciju razliitih fenomena
ivota i univerzuma i ajeta Kurana koje neko uje.
Znaajno je zapaziti da se u svim relevantnim ajetima rije sluh prethodi
rijei vid. Ima li ovakav poredak nekakav znaaj?
U najnovijim nalazima embriologije, anatomije, psihologije i medicine, stoji:
1. Embrionalni razvitak uha i oka.
ulni sistem embrija razvija se prije vizuelnog sistema. U prvom mjesecu ivota
embriona sluni sistem dostie svoju normalnu veliinu, ravnu onoj kod odrasle
osobe. U dvdesettreoj sedmici trudnoe, uho je potpuno razvijeno, a unutarnje
uho u stanju je uti u petom mjesecu.
to se tie oka, retina, koja je osjetljiva na svjetlo, ne razvija se do dvadesetpete
sedmice. Optiki ivac nije dovoljno razvijen da transferira efikasno vizuelne
nervne signale do desete sedmice poslije roenja, a razvoj oka se kompletira u
desetoj godini starosti.
2. Sluh i vid.
Sada je evidentno da fetus da moe uti zvukove majina srca i crijeva. Sluni
nervni signali u unutarnjem uhu i sluni nerv su razvijeni, to se moe snimiti
laboratorijskom opremom. Ovo se uzima kao nauni dokaz da fetus uje u veoma
ranom stadiju razvoja. Takvi signali nisu snimljeni za vizuelni sistem, jer fetus ne
moe vidjeti svjetlo do roenja.
m
o
c
.
livo
3. Puni razvoj sluha i vida.

Fetus moe uti zvukove i glasove prirodno nekoliko dana nakon roenja kada
sva tekuina i ostaci tkiva u njegovom srednjem uhu budu apsorbirani. Nekoliko
dana po roenju sluh se izotrava.
Ljudsko bie je jedino stvorenje koje poinje sluati u materici majke, dok
druge ivotinje ne uju zvukove do nekoliko dana poslije dolaska na svijet.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
4. Razvoj slunih i optikih centara u mozgu.

Dokazano je da se funkcije slunog centra u mozgu razvijaju prije vizuelnog.
Bilo je ak mogue snimiti audio nervne signale kada su stimulirani zvunim
stimulantom u poetku petog mjeseca, dok se vizuelna povrina mozga nije mogla
78

stimulirati. Iz ovih razloga dijete je u stanju da automatski ui i memorizira sve
audio informacije prije vizuelnih.
5. Drugi aspekti razlika sluha i vida.
Ljudi prilikom anestezije ili poetka sna ili pada pritiska zraka ili pri nastupu
smrti, prvo gube ulo vida.
Fenomeni sluha i vida spominju se jo u kuranskim ajetima: 16:78, 32:9, 17:36.
(33:63) SUDNJI DAN

Pitaju te ljudi o asu. Reci: Znanje o njemu je jedino kod Allaha. A ta zna
ti? Moda je as blizu!
(Kuran, 33:63)
I pouruju te s kaznom; a da nije roka odreenog, sigurno bi im dola kazna. I
sigurno e im doi iznenadno, a oni nee opaziti.
(Kuran, 29:53)
Prividno izgleda da ako bismo znali koeficijent usporenja irenja univerzuma,
da bismo mogli predvidjeti poetak Sudnjega dana.
Ipak, ako je vrijeme vezano za ekspanziju prostora, onda mi ne moemo opaziti
usporenje te ekspanzije. Ovo bi bilo kao pokuaj da se izmjeri brzina auta sa
sahatom, koji je spojen sa njegovim tokovima. Kako bi kola usporavala, sahat bi
takoe usporavao i brzina bi nam se pojavljivala uvijek ista:
Pribliio se blisko,
Nema za njega mimo Allaha otkrivanja.
Pa zar se ovom hadisu iuujete?
(Kuran, 53:57, 58, 59)
ak i najnaprednije civilizacije u univerzumu uvijek bi primijetile da se
univerzum iri istom brzinom kojom je i poeo. Ovo, naravno, znai da niko ne
moe predvidjeti Sudnji dan i da on moe nastupiti u bilo koje vrijeme. Samo Bog,
koji je nezavisan od naeg vremena vidi usporenje vremena u univerzumu, kako se
Sudnji dan pribliava. Koncept usporavanja vremena i viih dimenzija impliciran
je u slijedeim ajetima:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
1.Upitao je pitalac o kazni koja e se dogoditi,

2. Nevjernicima - nema tog ko e je odbiti
3. Od Allaha, Vlasnika usponita,
4. Penju se meleci i Duh Njemu, u danu ija je mjera pedeset hiljada godina.
/
/
:
p
htt
(Kuran, 70:1-4)
79

Uzlazna stepenita ili usponita u ovom ajetu podrazumijevaju mnoge nivoe,
ravni ili dimenzije, a Allah je kreator svih tih dimenzija. Kako se Sudnji dan
pribliava, jedno posmatranje ostvareno izvan naeg univerzuma pokazalo bi da je
nae vrijeme usporilo u odnosu na neko standardno vrijeme, koje postoji mimo
naeg univerzuma.
Gornji ajeti ne kau da e ljudska bia ovo primijetiti. Opservaciju da je jedan
dan na Zemlji postao kao 50.000 godina, daje Allah d.. preko ajeta 3 i 4 o kretanju
meleka prema njemu.
(34:9) KAMENJE IZ NEBA

Pa zar ne vide ta je ispred njih i ta je iza njih od neba i Zemlje? Da hoemo
uinili bismo da oni propadnu u Zemlju ili dali da padnu na njih komadi neba.
Uistinu, u tome je znak za svakog roba koji se obraa.
(Kuran, 34:9)
Sunev sistem ne ini samo Sunce i devet planeta sa svojim satelitima, nego i
mnotvo manjih tjelesa koja se kreu meuplanetarnim prostorom. Njihove
veliine se kreu od mikronskih do kilometarskih, a najvea doseu veliine i do
nekoliko stotina kilometara.
U pojasu izmeu Marsa i Jupitera
kree se oko milion tijela veih od
jednog kilometra u preniku, a jo je
daleko vei broj onih sa manjim
promjerom. Kometskih jezgara ima jo
vie: pretpostavlja se da ih desetak
hiljada milijardi krui oko Sunca na
udaljenostima i do jedne desetine
godine svjetlosti.
Dio asteroida i kometa presjeca
putanju Zemlje i postoji odreena
vjerovatnoa da doe do sudara. Da se
u prolosti to dogaalo svjedoe krateri na Zemlji. Od siline udara mogu biti
unitene itave oblasti, izmijenjena klima na Zemlji.
Izumiranje odreenih vrsta takoe moe biti uzrokovano ovakvim
katastrofama. Za veinu ovih tijela putanje nisu utvrene, tako da nikada nismo
sigurni ta nam se priprema na nebu, i nema naina da predosjetimo da li nam se
pribliava kamenje iz neba dolazei niotkuda, pogotovo ako je manjih dimenzija.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
80
(35:9) ATMOSFERA KAO MEDIJ

Atmosfera djeluje kao klimatizacioni ureaj, koji pomae u regulaciji
temperature Zemljine povrine, kako bi ona ostala na potrebnom nivou za odranje
ivota.
1. Atmosfera djeluje kao medij za kretanje oblaka i nastanak kie na svim
dijelovima planete, podravajui tako sve vrste vegetacije.
Zar ne vidi da Allah goni oblake, zatim ih spaja, potom ih ini gomilom, pa
vidi kiu izlazi iz sred njih. I sputa iz neba, s brda (oblaka) u njemu neto grada,
pa pogaa njime koga hoe, a otklanja od koga hoe. Skoro da bljesak munje
Njegove oduzme vidove.
(Kuran, 24:43)
A Allah je Taj koji alje vjetrove, pa diu oblak, te ga tjeramo ka zemlji
mrtvoj, pa oivljavamo njime zemlju nakon mrtvila njenog. Takvo e biti
proivljenje!
(Kuran, 35:9)
2. Atmosfera djeluje kao medij u kojem se prostire zvuk. Da nije
atmosfere, ne bismo uli nikakve zvuke. To je zbog toga to zvuk, za razliku od
svjetla, ne moe prenositi kroz vakuum.
3. Bez atmosfere ne bi bilo zranog pritiska. A bez atmosferskog pritiska
naa krv bi iknula van iz naih tijela.
(35:9) PROIVLJENJE MRTVIH

A Allah je Taj koji alje vjetrove, pa diu oblak, te ga tjeramo ka zemlji
mrtvoj, pa oivljavamo njime zemlju nakon mrtvila njenog. Takvo e biti
proivljenje!
(Kuran, 35:9)
Podizanje oblaka i rast biljaka poslije kie nisu uda, nego su rezultat razliitih
zakona fizike i biohemije.
Kuranski ajeti daju nagovjetaj da je proivljenje poslije smrti takoer bazirano
na nekim fizikim zakonima, kojih mi nismo svjesni. Mi vjerujemo da je Allah
Stvoritelj svih zakona univerzuma.
36. Misli li ovjek da e se ostaviti besciljnim?
37. Zar nije bio kap sperme izbaene?
38. Zatim je bio zakvaak - pa je stvarao, te usavrio,
39. Pa nainio od njega par - muko i ensko.
40. Zar nije Taj kadar da oivi mrtve!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(Kur an, 75:36-40)
81

Kuranski ajet pita one koji poriu proivljenje, ta je tee; to to ste vi stvoreni
od neznatne tvari, koja je tako mala da se ne moe vidjeti izuzev kroz mokroskop, ili
to to ete jednoga dana biti proivljeni iz svojih ostataka?
Misli li ovjek da neemo sastaviti kosti njegove?
Svakako! Kadri smo da uredimo jagodice njegove!
(Kur an, 75:3,4)
Naunici su razmatrali mogunosti reprodukcije izumrle vrste slona
koritenjem mikroskopskih jedinki odavno mrtvog genetskog materijala. Niko iz
naune zajednice ne kae da bi to bilo nerazumno. Poenta je u tome to je oivljenje
mrtvih neobino i zamisliti, ali svakako nije nerazumno.
Koritenje tehnika kloniranja baca vie svjetla na zapanjujuu prirodu
kuranskog ajeta, koji proivljenje mrtvih poredi sa razvojem ovjeka iz
beznaajnog zigota u fetus.
(36:37) ODVAJANJE NOI OD DANA

A znak za njih je no: Povlaimo od nje dan, tad gle! oni zamraeni.
(Kuran, 36:37)
Kojom se brzinom odvaja no od dana?
Kako je ekvatorijalni radijus Zemlje R=6378,14 km i duina dana 86400
sekundi (24 sahata), imamo da je brzina rotacije neke take na ekvatoru:
Ve=2Rp1000 / 86400 = (2 x 6378,14 x p x 1000 ) / 86400 = 463,8314298 m/s.
elimo li izraunati brzinu rotacije bilo kojeg drugog mjesta potrebno je radijus
Zemlje umanjiti za kosinus ugla geografske irine tog mjesta. Tako za Sarajevo
imamo, Rsa=Rz cosjsa =6378,14 x cos(43,86667)0 =4598,3478 km, za Bugojno
Rbu=Rz cosjbu=6378,14 x cos(44,05683)0 =4583,65308 km. Otud je brzina
Sarajeva Vsa=0,0727 x Rsa =334,29 m/s, a Bugojna Vbu=0,0727 x Rbu =333,23
m/s.
Ajeti 27:88 i 36:37 ukazuju na rotaciju planete Zemlje. Naa planeta, na
svemirski brod, kree se oko zvijezde Sunca brzinom od 107.826 kilometara na sat
(30 km/s !), dok se u isto vrijeme okree oko sebe brzinom od 1.669 kilometara na sat
na ekvatoru (464 m/s). Ako se nalazite u Sarajevu, onda vi zajedno sa Sarajevom
letite oko Zemljine ose brzinom od 334 m/s, a ako ste u Bugojnu onda je ta brzina za
oko 1 m/s manja. Poto je brzina na ekvatoru najvea, to su tamo sumraci najkrai!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(36:38) APEKS SUNEVOG SISTEMA

Veliki disk galaktike ravni okree se u prostoru kroz vrijeme i nosi sa sobom
sve objekte ukljuujui i nae Sunce. Difrencijalna rotacija prouzrokuje da objekti,
koji su locirani na razliitim udaljenostima od centra galaksije, rotiraju razliitim
82

brzinama. Openito razliite skupine objekata sline vrste tee da se zajedno kreu
kroz prostor. Npr. lokalni sistem zvijezda u kojem je i nae Sunce se kree u pravcu
sjajne zvijezde Vega u sazvijeu Lira. Ovaj oiti pravac je nazvan Sunev apex ili
apex Sunevog puta. Pozicija apexa data u astronomskim knjigama zavisi od toga u
odnosu na koju grupu zvijezda se mjeri Sunevo kretanje.
Mi smo tako svake sekunde blii zvijezdi Vega za 20 km. Ipak, trebat e mnogo
vremena da tamo doemo, Vega je od
nas udaljena 26,5 svjetlosnih godina!
Sunev apex ima koordinate:
rektascenzija
270
stepeni
i
deklinacija 34 stepena sjeverno.
Taka
dijametralno
suprotna
Sunevom apexu na nebeskoj sferi je
Sunev antiapex rektascenzije 90
stepeni i deklinacije 34 stepena
juno.
Osvrt na konano mjesto Sunca
ivo je opisano u suri Jasin u
Kuranu.
I Sunce plovi stanitu svom. To
je diktat Monog, Znalca.
(Kuran, 36:38)
Stanite je prijevod arapske
rijei mutekarr koja ukazuje na tano
odreeno mjesto i vrijeme. Moderna astronomija potvruje da se Sunev sistem
kree u prostoru brzinom od 19,7 km u sekundi prema jednoj taci u sazvijeu
Lira, ije su koordinate astronomi precizno izraunali i dali joj ime Sunev apex.
Vega, najsjajnija zvijezda u Liri jasno se da zapaziti. Ona je peta najsjajnija
zvijezda na nebu (magnituda 0,0 ), a njena povrinska temperatura je dva puta vea
od Suneve, otuda njena plava boja, to se lijepo vidi dvogledom.
Ustvari, kretanje naega Sunca ima opi pravac ka Vegi u naoj mlijenoj stazi.
Kakve su anse da se susretnemo sa Vegom, obzirom da e pri brzini od 19,7 km u
sekundi Suncu i planetama bit e potrebni milioni godina da bi stigli na sadanju
poziciju Vege, a za to vrijeme Vega e biti daleko, jer se i ona kree.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
(36:39) MJESEEVA ORBITA KAO PALMIN PRUT
/
/
:
p
htt
Mjesec, to je dio naeg ivota. Mnogo o njemu znamo i mnogim smo imenima
oznaili njegovu povrinu. Naravno, i on plovi u orbiti. Ali njegova orbita je nalik
spirali, zbog njegovog kruenja oko Zemlje, a Zemlja opet plovi u svojoj orbiti. Kad
nacrtamo Mjeseevu orbitu, vidimo da je ona nalik na iskrivljenu palminu
83

granicu. Otuda i veliko pitanje: kako je to moglo biti zapisano u knjizi prije 14
vjekova?
I Mjesec, odredili smo mu faze dok se vraa kao granica stara.
(Kuran, 36:39)
I Mjesec i Zemlja krue oko Sunca pa zbog toga ni u jednoj taci svoje orbite
Mjesec ne ide nazad u odnosu na Sunce. Svako od njih se obre oko njihovog
zajednikog centra i svako od njih pokuava da jedno drugo uvue ili izvue iz
putanje.
Tako u stvarnosti Mjesec ne krui oko Zemlje. On krui oko Sunca. Mjeseeva
orbita je nagnuta na takav nain da je za vrijeme, kada je Sunce visoko na nebu
(podne), Mjesec je na svojoj donjoj taci i obrnuto.
Mjesec opstaje u orbiti oko Zemlje zbog gravitacione privlane sile izmeu
Zemlje i Mjeseca. Ipak orbita, koju Mjesec slijedi, nije krug, kao to se nekad
vjerovalo. Mjeseeva orbita je u stvarnosti elipsa. Ovo znai da se udaljenost od
Zemlje, brzina i vidljivost Mjeseca mijenja u toku od mjesec dana.
Mjeseeva orbita ima ekscentricitet 0,055, to je 3 puta vie od exentriciteta
Zemljine orbite, a ovo uzrokuje velike razlike u udaljenosti Mjeseca od Zemlje u

toku mjeseca. Prosjena udaljenost Mjeseca je 384.000 km. Ipak zbog eliptine
prirode Mjeseeve orbite minimalna udaljenost Mjeseca je 363.000 km i zove se
perigej. Maksimalna udaljenost zove se apogej i ona je 405.000 km. Pravi prenik
Mjeseca je 3.500 km (1/4 Zemljinog), meutim, gledajui sa Zemlje, ini se da se
Mjesec mijenja za 11% izmeu perigeja i apogeja.
Pored Zemljine gravitacije, na Mjesec takoe djeluje i Sunce svojom
gravitacionom silom. Suneva gravitacija ponekad prouzrokuje da Mjesec ubrza ili
uspori kretanje u svojoj orbiti. Tako je Mjeseeva orbitalna staza konstantno
podvrgnuta lagahnoj promjeni pod Sunevom gravitacijom.
Magnituda tih varijacija oito zavisi od relativne pozicije Zemlje, Sunca i
Mjeseca. Krajni rezultat tih interakcija jeste da su i sideriki i sinodiki mjeseci
varijabilni u svojoj duini. Sideriki mjesec (prosjeno 27 d 7 h 43 m 11 s ) moe
varirati do 7 sahata. Sinodiki mjesec (prosjena duina 29 d 12 h 44 m 3 s) moe
varirati i do 12 sahata.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
84
(36:39) MJESEEVE MIJENE (FAZE)

I Mjesec, odredili smo mu faze dok se vraa kao granica stara.
(Kuran, 36:39)
Mjeseevo kretanje u sustavu Zemlja - Mjesec lijepo se ocrtava u izmjenama
Mjeseevih mijena (faza). etiri karakteristine Mjeseeve faze su: mlaak, prva
etvrt, utap (pun Mjesec) i posljednja etvrt.
Kad je u fazi mlaaka, Mjesec je za posmatraa sa Zemlje potpuno taman.
Suneva svjetlost tada obasjava suprotnu stranu Mjeseca, a Mjesec se nalazi izmeu
Zemlje i Sunca. Ve slijedei dan vidjeemo Mjesec poput tankog srpa i to
neposredno nakon zalaska Sunca nad zapadnim horizontom.
Svaki slijedei dan je sve vei dio vidljive strane Mjeseca obasjan Sunevom
svjetlou, i nakon izvjesnog vremena bie obasjana tano polovina vidljivog
Mjeseevog diska. Tad je Mjesec u fazi prve etvrti.
Kad Mjesec doe u poloaj suprotan poloaju Sunca, sjaji najveim sjajem i u
fazi je utapa.
Od faze mlaaka do faze utapa Mjesec
je u rastuoj fazi. U tom periodu je on
svakim danom u sve veoj ugaonoj
udaljenosti od Sunca. Nakon utapa, faza
Mjeseca opada.
On se nakon zalaska Sunca sve kasnije
pojavljuje nad horizontom. Mjesecu je
potrebno 29,5 dana da ponovo doe u istu
fazu.
U tom periodu (tzv. sinodiki mjesec)
on zauzme isti poloaj u odnosu na
Zemlju, a granica svjetlosti i tame (tzv.
terminator) jednom prebrie povrinu
Mjeseca. Prema tome Mjeseev dan traje
29, 5 zemaljskih dana!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
85
(36:40) FIKSAN NAIN ZEMLJINE ROTACIJE

Sunce - ne treba njemu da dostigne Mjesec, niti noi da pretekne dan. A sve u
orbiti plovi.
(Kuran, 36:40)
Mjesec pree jednom preko itave nebeske sfere za 27,3 dana, kako se to da
vidjeti sa Zemlje. Ovo se zove sideriki mjesec, to odgovara orbitalnom periodu od
27,3 dana. Mjesecu treba 29,5 dana da se vrati na istu taku na nebeskoj sferi u
odnosu na Sunce zbog kretanja Zemlje oko Sunca; ovo se naziva sinodiki mjesec.
(Mjeseeve faze viene sa Zemlje u korelaciji su sa sinodikim mjesecom).
Postoje efekti koji prouzrokuju malu fluktuaciju oko ove vrijednosti, o kojoj
neemo diskutovati. Poto se Mjesec mora pomjerati istono meu sazvjeima, da
bi obiao nebo (360 stepeni) za 27,3 dana, on mora da se pomjera istono svaki dan
po 13,2 stepeni.
Tako, s obzirom na pozadinska sazvjea Mjesec e biti svaki dan 13,2 stepeni
istonije. Obzirom da se nebeska sfera okrene za 1 stepen u 4 minute, Mjesec pree
na nebeski meridijan 13,2x4=52,8 minuta svaki dan kasnije.
(37:5) ISTOCI I ZAPADI
podne
Ovdje moramo spomenuti, citirajui nekoliko ajeta iz Kurana, ideju da postoji

vie od jednog Istoka i Zapada. Ovo je isto opisna stvar, jer se ovi fenomeni
oslanjaju na najobinije opservacije.
Svako ko paljivo prati izlaske i zalaske Sunca zna da Sunce izlazi na razliitim
takama Istoka i zalazi na razliitim takama Zapada, zavisno od sezone. Krajnje
VISINA
m
o
c
.
livo
ljetna
dugodnevnica
21.
j u ni
86
wests (m
egarib)
o,
SOUTH (JUG)
t
lje
EAST (ISTOK)
.
pt
se
ht
earik)
easts (m
zim
a,
21
.
c.
de
w
w
/
tp:/
zimska
kratkodnevnica
20
. m
ar
t
.
23
w.m
proljetna i jesenska
ravnodnevnica
WEST (ZAPAD)

take uzete sa oba horizonta definiraju limite koji oznaavaju dva istoka i dva
zapada, a izmeu njih je niz istoka i zapada. Fenomen ovdje opisan je obian, ali
ono to uglavnom zasluuje panju u ovom poglavlju jeste opis astronomskih
fenomena u Kuranu koji su u skladu sa savremenim podacima.
Gospodar istoka.
(Kuran, 37:5)
Rastojanje dvaju istoka.
(Kuran, 43:38)
Gospodar dvaju istoka i dvaju zapada.
(Kuran, 55:17)
Gospodar istoka i zapada
(Kuran, 70:40)
Istoci, ta su dva istoka i dva zapada? ta je mnotvo istoka i zapada? ta je
rastojanje dvaju istoka? O navedenim ajetima moemo razmiljati na nivou
vremensko - prostorne pozicije, na galaktikoj, i meugalaktikoj razini, na nivou
planete Zemlje neraskidivo povezane sa matinom zvijezdom Suncem, zatim u
metafizikom svijetu i konano na nivou jedne zemlje ili drave.
Komentatori ovih ajeta su uglavnom prizemljeni u Sunev sistem na relaciji
Zemlja-Sunce. Mi takoer ne moemo izbjei ovu ogranienost, ali nas to nee
zaustaviti u razmiljanju. Posmatrano na galaktikoj ravni sa pozicije Zemlje,
postoji bezbroj istoka i zapada, praktiki onoliko koliko ima vidljivih zvijezda.
Jo je vei broj nevidljivih izlazaka i zalazaka zbog procjene da makar polovina
od ukupnog broja zvijezda nae galaksije ima planetarne sisteme koji su hladni i
zbog toga nevidljivi.
Kad je o zijezdama rije, ovdje ine izuzetak zvijezde koje nikada ne izlaze niti
zalaze, krue oko sjevenog nebeskog pola i nikada ne zapadaju za horizont. Takav je
primjer zvijezda sazvijea Velika kola. S druge strane sa naih geografskih irina
nikad neemo vidjeti anticirkumpolarne zvijezde koje su vidljive sa june
hemisfere i ije izlaske i zalaske ne vidimo. Takav je primjer galaktike pod nazivom
Magelanovi oblaci.
Ako stvari posmatramo kroz godinje kretanje Sunca, pod rastojanjem dvaju
istoka mogu se podrazumijevati dvije krajnje take izlazaka Sunca za vrijeme
ljetnog i zimskog solsticija. Izmeu ove dvije take postoji mnotvo taaka izlazaka
i zalazaka Sunca jer se ono svakog dana uzdie sa nove take i zapada na novoj taci.
To su njegovi istoci i zapadi. Ovo pomjeranje Sunca u toku godine dovodi do
promjene godinjih doba na Zemlji i generiranja razliitih vrsta ciklusa. Aktivnosti
miliona ljudskih bia uslovljene su i voene ovim promjenama. Ova alternacija je
takoer manifestacija Allahove moi i Njegova blagodat ljudima.
Mogue tumaenje dvaju istoka i dvaju zapada je i to da Sunce samo dva puta u
godini izlazi tano na istoku i zalazi tano na zapadu, a to je na dan proljetne
ravnodnevnice 21. marta i jesenje ravnodnevnice 23. septembra kada je deklinacija
Sunca jedanaka nuli, ali Allah najbolje zna!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
87

Na slici je predstavljena godinja promjena taaka izlaska i zalaska Sunca. Za
razliku od zvijezda koje izlaze i zalaze u stalnim takama horizonta, Sunce u toku
godine stalno mijenja te take.
Ova pojava nastaje zbog promjene Suneve deklinacije. Gledano s povrine
Zemlje prividni put Sunca po nebeskom svodu u toku dana mijenja se kroz godinu.
Ljeti se Sunce die visoko nad horizont i due ostaje nad njim nego zimi kad je
nisko i kad dan traje mnogo krae. Slika odgovara naim geografskim irinama
(oko 44 stepena sjeverno od ekvatora).
(37:6) PLANETE
Niko ne oekuje da e se u okviru Sunevog sistema otkriti jo jedna Zemlja.
Meutim naunici kau da je sasvim izvjesno da u naoj galaksiji postoje mnoge
planete izvan Sunevog sistema.
Neke od njih su ve otkrivene.
Astronomi tvrde da prosjeno
pedeset milijardi zvijezda u
Mlijenom putu sporo rotira kao
Sunce.
Ova karakteristika ukazuje da
su te Zvijezde okruene planetama
koje su njihovi sateliti.
Za Bernardovu zvijezdu se npr.
vjeruje da ima najmanje jednog
planetarnog saputnika.
Svi
prikupljeni
podaci
pokazuju
injenicu
da
su
planetarni sistemi u obilju razasuti
po itavom univerzumu. Sunev sistem i Zemlja nisu jedini.
Uistinu! Mi smo najnie nebo ukrasili ukrasom - planetama.
(Kuran, 37:6)
m
o
c
.
livo
Kako je Muhammed a.s. mogao znati naunu injenicu 20-og vijeka o

postojanju planeta?
Ljudi su mislili da su planete velike zvijezde, pa su im tako i imena davali.
Meutim, Kuran jasno razdvaja zvijezde od planeta.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
88
(39:5) OBRTANJE ZEMLJE

Obrtanje (rotacija) Zemlje, takoer je spomenuto u Kuranu:
Stvorio je nebesa i Zemlju s Istinom. Zavija nou dan, i zavija danom no. I
potinio je Sunce i Mjesec. Svakoje plovi roku odreenom. Bez sumnje! On je
Moni, Oprosnik!
(Kuran, 39:5)
Ranije se smatralo da rije zavija ima isto poetsku formu, meutim, dananja
astronomska saznanja pokazuju da je ona nauno vrlo precizna u opisu obrtanja
Zemlje oko njene ose.
Prekriva no danom koji je slijedi urno. (Kuran, 7:54)

Okree Allah dan i no. (Kuran, 24:44)
I On je Taj koji je uinio dan i no uzastopnim. (Kuran, 25:62)
I vidi planine - misli nepokretne su - a one defiluju defiliranjem oblaka.
(Kuran, 27:88)
Zavija nou dan, i zavija danom no. (Kuran, 39:5)
Ovi ajeti nam jasno govore o rotaciji Zemlje oko sopstvene ose. ta se ustvari
dogaa u svemiru? Sunce neprekidno (osim za vrijeme pomraenja) osvjetljava
zemaljsku poluloptu nasuprot njemu, dok druga polulopta ostaje u tami.
Poto se Zemlja okree oko sebe dok osvjetljenje ostaje nepomino, jedna
osvijetljena zona u obliku polulopte se okrene u 24 sata oko Zemlje, dok polulopta
koja je ostala u tami, obavi za isto vrijeme isto kruenje.
Ovo neprekidno ophoenje dana i noi savreno je opisano u Kuranu. To je u
nae doba lahko dostupno ljudskom razumjevanju, budui da raspolaemo
predstavom o (relativnoj) nepominosti Sunca i o kretanju Zemlje. Ovaj proces
neprekidnog zavijanja sa kontinuiranim prodiranjem jednog sektora u drugi,
izraen je tako u Kuranu kao da je ljudima u to vrijeme bio poznat loptasti oblik
Zemlje - to nije bio sluaj.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
(39:6) OVOJI MATERICE
/
/
:
p
htt
Zdrav razum ukazuje na to da, kad neki predmet umotate pa ga stavite unutar
nekog drugog, tu postane relativno mrano, pa ako se onda sve to stavi unutar
jednog ili vie omota, postaje sve mranije i mranije. Jedan ajet u Kuranu
zahtijeva posebno delikatnu interpretaciju, a on glasi:
89

Stvorio vas je od due jedne, zatim od nje nainio
paricu njenu, i dao vam od stoke osam parova. Stvara vas u
utrobama majki vaih, stvaranjem iza stvaranja, u tri
tmine. To je Allah, Gospodar va!, Njegova je vlast. Nema
boga osim Njega, pa kako se odvraate?
(Kuran, 39:6)
Savremeni tumai Kurana vide u
ovom ajetu tri anatomska ovoja, koji tite dijete u fazi rasta: trbuni zid, sama
materica i okruenje fetusa (placenta, embrionske membrane, amnionska
tekuina).
Obavezni smo citirati ovaj ajet, da bismo stvari zaokruili. Ovdje dato
tumaenje nije sporno sa anatomske take gledita, ali, da li je to ono, na to
kuranski tekst aludira?
(39:67) BOIJA VELIINA

Iz ajeta 39:67 shvatamo da je Boija veliina daleko iznad ljudskog shvatanja.
Ajet navodi da je svih sedam univerzuma smotano u Allahovoj aci. Znamo da je
na univerzum najmanji od univerzuma. Sem toga nauni napredak nam je
pokazao da se naa galaksija, mlijeni put protee na 100.000 svjetlosnih godina i da
na univerzum sadri milijardu takvih galaksija i milijarde triliona zvijezda plus
bezbrojna druga nebeska tijela. Procijenjeno je da se na univerzum protee na
nekih 20 milijardi svjetlosnih godina.
Izbrojte zvijezde !
Ako bismo uzeli samo jedan kvintilion zvijezda (1 sa osamnaest nula) i naprosto
ih brojali po jednu u sekundi, dan i no, trebalo bi nam 32 milijarde godina (vie od
starosti univerzuma. To je koliko bi nam trebalo samo da ih prebrojimo, a Bog ih je
stvorio. Takva je Boija veliina.
m
o
c
.
livo
I ne cijene Allaha pravim cijenjenjem Njegovim; a Zemlja sva bie u aci

Njegovoj na Dan kijameta, i nebesa e smotana biti u desnici Njegovoj! Slavljen
neka je On i uzvien nad onim ta pridruuju!
(Kuran, 39:67)
m
.
w
ww
Prostornu veliinu univerzuma moemo procjenjivati, ako zamislimo da se

upustimo u jednu svemirsku odiseju. Kada bismo napustili planetu Zemlju u
pravcu Sunca brzinom svjetlosti, Suncu bismo stigli za 8 minuta. Ali, trebalo bi
nam vie od 50.000 godina da pri brzini svjetlosti izaemo iz nae galaksije. Sa
vanjskoga ruba mlijene staze naa planeta je nevidljiva. ak ni najmoniji
teleskop ne bi mogao otkriti siunu Zemlju.
/
/
:
p
htt
90

Trebalo bi nam vie od dva miliona godina da brzinom svjetlosti stignemo na
prag prve galaksije. Najmanje 10 milijardi godina, kreui se brzinom svjetlosti,
trebalo bi nam da dosegnemo vanjsku granicu naega univerzuma. Sa vanjskoga
ruba naega univerzuma ak je i mlijena staza kao estica praine u velikoj sobi.
Ova neshvatljiva veliina je u Boijoj ruci. Sa vanjske ivice univerzuma, gdje je
planeta Zemlja? Koliko je ona znaajna? Na takvoj jednoj estici zvanoj Zemlja
ivjela su stvorenja poput Merjem, Isa-a i Muhammeda. Pa i pored toga, opet ljudi
uzimaju neka od tih nemonih stvorenja bogovima.
Boija veliina nije predstavljena samo injenicom da On univerzum dri u
svojoj aci, nego takoer i u injenici da On u potpunosti upravlja svakim atomom,
svakom subatomskom komponentom svugdje i svagda.
(39:68) CRNE RUPE- NEBESKE KAPIJE

Mogunost postojanja crnih rupa najavljena je u slijedeim Kuranskim
ajetima: 6:73, 18:99, 20:102, 23:101, 27:87, 36:51, 39:68,69:13,14,15, 84:1,3,4.
Kuranski ajeti koji govore o puhanju u rog (suur) daju jedan daleki
nagovjetaj o materiji koju usisava crna rupa i njenom padu u singularitet.
Suur znai truba ili rog, to podsjea na teoretske opise crnih rupa. Kuran
koristi ovu rije kad opisuje dan unitenja i proivljenja.
I puhnue se u sur, tad gle: oni iz kabura ka Gospodaru svom hitaju.
(Kuran, 36:51)
I puhnue se u sur, pa e se onesvijestiti ko je u nebesima i ko je na Zemlji,
izuzev koga htjedne (zatititi) Allah. Zatim e se u njega puhnuti drugi put, tad
gle! - oni stoje, gledaju.
(Kuran, 39:68)
Vjeruje se da u centru svake galaksije postoji supermasivna crna rupa, koja je
milione ili milijarde puta tea od Sunca. Masivna crna rupa zarobljava oblinje
zvijezde i vue ih u vrtlog akrecionog diska.
U mnogima od tih sistema (koji se zovu aktivna galaktika jezgra) biva izbaen
mlaz normalan na disk, koji je vidljiv u optikom i radio podruju. U samom centru
diska temperatura se die na desetine miliona stepeni, te se pojavljuje emisija u
podruju X i gama zraka.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Anatomija crne rupe.

Po definiciji crna rupa je zona gdje materija kolapsira na beskonanu gustou i
gdje kao rezultat imamo maksimalnu zakrivljenost prostora i vremena.
91

ta vie, jako gravitaciono polje crne rupe spreava da se njoj otrgne bilo kakvo
svjetlo ili elektromagnetno zraenje. Ali, gdje lei taka, sa koje nema povratka u
kojoj su materija i energija osuene da nestanu iz vidljivog univerzuma?
Horizont dogaaja.
Koristei Ajntajnove jednaine polja na kolapsirajue zvijezde jedan njemaki
astrofiziar je izveo kritini radijus za datu masu, pri kojoj materija kolapsira u
beskonano gusto stanje, poznato kao singularitet. Za crnu rupu, ija je masa
jednaka deset puta mase Sunca, ovaj radijus je oko 30 km, to prevedeno oznaava
kritini obim od 189 km.
Iza ovog horizonta unutranje privlaenje gravitacije preovladava i nikakva
informacija o unutranjosti crne rupe ne moe umai u vanjski univerzum.
Pad u singularitet crne rupe.
13. Pa kad se puhne u sur, puhanjem jednim:
14. I ponese se Zemlja i planine, pa se zdrobe drobljenjem jednim,
15. Tad, Tog dana, dogodie se dogaaj,
16. I raspuknue nebo, pa e ono Tog dana krhko biti.
(Kuran, 69:13,14,15,16)
U centru crne rupe lei singularitet, gdje materija biva zdrobljena na
beskonanu gustou, gravitacioni potisak je beskonano jak, a prostor-vrijeme ima
beskonanu zakrivljenost. Ovdje vie nema znaaja govoriti o prostoru i o
vremenu, a pogotovo o kontinuumu prostora i vremena. Zbijeni u singularitetu
prostor i vrijeme prestaju postojati u smislu kako ih mi poznajemo.
ta se dogaa pri padu u crnu rupu?
Ajeti koji nagovjetavaju razvlaenje materije (zemlje, gasnog materijala, ili
zvijezde) prema horizontu dogaaja i padu u ambis crne rupe su slijedee:
1. Kad nebo raspukne,
3. I kad se Zemlja rastegne,
4. I izbaci ta je u njoj i isprazni se.
(Kuran, 84:1,3,4)
m
o
c
.
livo
Dovoljnim pribliavanjem crnoj rupi dolazi do udnih dogaanja. Prostor se

rastee sve vie i vie i istovremeno suava. Vi biste vidjeli vaa stopala odvuena
kilometre ispred vas, dok bi vam tijelo trpilo pritisak sa bonih strana.
Vi biste, u ovom sluaju, postali kao komad svemirskog pageta daleko prije
nego to dosegnete horizont dogaaja. Zatim biste bili zdrobljeni na svoje
fundamentalne estice i iezli iza vela tame.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Rotirajue crne rupe.

Efekat rotacije crne rupe jeste stvaranje vrtloga u prostoru. Njena vrtnja takoe
ima utjecaja na njen horizontski oblik. Crne rupe koje se ne okreu su sferine, a
rotirajue imaju ispupenje na svome horizontu.
92

Postoji ogranienje vezano za limit brzine okretanja crne rupe. Za crnu rupu
jedne Suneve mase obima 18,5 km maksimalna brzina okretanja proraunata je na
0,000062 sekundi po okretanju. Ovo daje brzinu okretanja od 290.800 km u
sekundi, to je blisko brzini svjetlosti.
Pulsirajue crne rupe.
Kada bi se crna rupa posmatrala izvan njenog horizonta, vidjela bi se kao
prostorno vremensko zakrivljenje, sa naborima prostor-vrijeme koje titra. Ovo
dovodi do zakljuka da je upravo to rotirajue crna rupa koja pulsira.
Vijek crne rupe.
Za crnu rupu ekvivalentnu dvostrukoj masi Sunca sa emitiranjem estica, sa
poveanjem temperature i gravitacije i reduciranja mase proraunati ivotni vijek
iznosi 1,2 x 1067 godina. Rupe sa veom masom imaju dui ivotni vijek jer, to je
vea rupa, nia je njena temperatura i povrinska gravitacija, a zbog toga ona slabije
emituje estice.
Kako moemo vidjeti crne rupe?
Mada samu crnu rupu ne moemo vidjeti (obzirom da ak ni svjetlo ne moe
izbjei njenom gravitacionom polju), mi moemo vidjeti njen utjecaj na okolnu
materiju. Npr. ako gas sa oblinje zvijezde biva usisavan prema crnoj rupi,
intenzivna gravitaciona energija e zagrijati gas na nekoliko miliona stepeni.
Rezultirajua emisija X zraka moe ukazati na prisustvo crne rupe.
Ili ako je masivna crna rupa okruena velikom koliinom orbitirajueg
materijala - gasa, praine ili zvijezda ak - njihovo brzo kretanje u blizini rupe moe
se registrovati putem pomjeranje u energiji radijacije koju emitiraju. Podaci vezani
za ovakva promatranja sugestiraju da crne rupe nisu tako rijetke u univerzumu.
(40:15) POSJEDNIK NAJVIIH STEPENI (RANGOVA)

Svemogui Bog je dao Svoje matematiko udo pravim vjernicima da vide i da
se uvjere da je Kuran Njegova rije. On nam daje mnotvo uda unutar samog
matematikog uda. Evo jednog jednostavnog primjera kao jakog dokaza totalne
Boije kontrole nad svakom rijei i svakim slovom Njegove knjige koju je nazvao
Najboljim hadisom.
SAMO JEDNOM u cijeloj knjizi koja ima 114 sura i 6346 ajeta Allah je sebe
nazvao Posjednikom najviih stepeni.
Kompletan ajet ide kako slijedi:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Posjednik najviih dereda (stupnjeva), Vlasnik Ara! Stavlja Duha naredbe

Svoje na koga hoe od robova Svojih, da upozori na Dan susreta...
93
(Kuran, 40:15)

Izraz Posjednik najviih stepeni jeste Rafii El-Deredat na arapskom jeziku.
Deredat = stepeni, rangovi. Pogodite koji je to najvei stepen? To je Rafii, jer Rafii
na arapskom jeziku ima znaenje Najvei na bosanskom jeziku. Je li to onda
koincidencija da je geometrijska (numerika) vrijednost rijei RAFII na arapskom 360.
Ovo znai da je Bog posjednik najveih stepeni, 360 stepeni. Nema veeg stepena od
ovog.
Govori li ovo neto? Bog Posjednik najviih stepeni (tj. 360) vlada nad svakim
slovom i rijei Svoje Knjige. Otkud dolazi numerika vrijednost rijei Rafii? Ova rije
je na arapskom jeziku i sastoji se od 4 slova, Raa, Faa, Yaa i Ain.
Evo brojnih vrijednosti slova Rafii: Raa = 200, Faa = 80, Yaa = 10 i Ain = 70.
itava rije ima zbir 200 + 80 + 10 + 70 = 360.
Svemogui Bog koji kontrolira sav univerzum posjeduje svo znanje. Bog
svemogui je autor Kurana. Sada moete razumjeti imena koja je Allah sebi da u
ovim ajetima.
On je Prvi i Posljednji, i Vanjski i Unutarnji; i On je o svakoj stvari Znalac.
(Kuran, 57:3)
On obuhvata sve (Muhiitt), On posjeduje najvie stepene. Slavljen neka je On,
Bog jedini, nema boga sem Njega!
(41:10) KOLIKO JE STARA ZEMLJA ?

Biblija nudi hronologiju koja se protee unazad do stvaranja Adema a.s. i
hazreti Havve, pa do stvaranja Zemlje. Iz ove hronologije mogue je odrediti datum
stvaranja i otud starost Zemlje. Nadbiskup Usher iz Armagha (1581-1657)
proraunao je da je godina stvaranja bila 4004 prije Krista. Poto to nije bilo
dovoljno precizno, doktor Lightfoot sa Kembrida proraunao je da je tano
vrijeme, kada je Bog zavrio svoje stvaranje, bilo u devet sahata prije podne u petak
23.10.4004. godine prije Krista.
Mnoge religiozne grupe ili sekte koristile su ovaj datum u proricanju tanog
datuma kraja svijeta, ali su se sva ta predvianja pokazala pogrenim. injenica je
da svijet opstoji i da smo ivi. Jedan od razloga njihovih promaaja jeste to su za
proraun uzimali lani datum stvaranja. Kada bi 4004-ta godina bila godina
stvaranja, onda bi Zemlja bila mlaa od 6000 godina. Ni jedan naunik ovo danas
ne bi prihvatio.
Savremeni uenjaci procjenjuju da je starost Zemlje 4,5 milijardi godina sa
maksimalnom grekom od 2,2%. Znajui ovo, mnogi obrazovani ljudi izmeu
jevreja i krana su izgubili svoju vjeru. Oni su prirodno osjetili da rije Boija ne bi
trebala sadravati ovakve greke. Drugi su smatrali da je rije Boija tu samo da bi
nas pouila istini koja je potrebna za na spas i koju je Bog ukljuio u svete spise.
Galileo je isticao da je Biblija tu da poui ljude kako da odu na nebo, a ne kako da ih
poui ta se zbiva sa nebom. Neki zbog toga smatraju da je razumljivo da e ona
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
94

sadravati historijske i naune pogreke, obzirom da su je pisali ljudi koji su davno
ivjeli i koji nisu poznavali savremenu nauku.
Kuran u potpunosti odbacuje ovakve ideje.
Za razliku od Biblije Kuran ne sadri ni jednu naunu greku. Da li je ovjek
napisao Bibliju, ili Bog? Ako nije Bog, zato onda za nju kau da je Boija rije.
Kuran, s druge strane, ne sadri greke nikakve vrste, bilo historijskog, ili naunog
karaktera. Bog nas izaziva da ovu tvrdnju testiramo, istraujui Njegovu Knjigu
(vidi Kuran, 4:82).
Kuran ne ponavlja neispravnu biblijsku hronologiju, koju smo gore vidjeli.
Kuran uope ne daje hronologiju, jer njegov cilj nije da nam izlae historijske
detalje, nego da nas poui lekcijama iz odreenih historijskih dogaaja.
Kuran nam ipak govori o 4 perioda Zemlje. Kakvo bi moglo biti znaenje ova 4
perioda? To bi mogla biti 4 geoloka perioda, koja poznaje savremena nauka sa
pojavom ovjeka, kao to znamo u eri kvartara. Ovo je ista hipoteza, obzirom da
niko ne zna odgovor na ovo pitanje. Kako je autor Kurana izbjegao ovu greku u
hronologiji, koju su poinili mnogi drugi i u nju vjerovali do dananjeg dana. Da li
je ovjek 7-og stoljea mogao znati da je Zemlja stara vie od 6000 godina? Kako je
on mogao imati ovo savremeno znanje, ukoliko mu ga Bog nije objavio?
Bog nam u Kuranu kae da Njegova Knjiga nije djelo ovjeka (vidi Kuran,
10:37).
(41:11) GASNI UNIVERZUM

Kuran kae da univerzum potie od gasnog materijala (Kuran, 41:11). On za
ovu svrhu koristi arapsku rije duhan, to znai dim. To je savrena analogija za gas
i suspenzirane estice u zagrijanom stanju. Naunici su, ne tako davno, potvrdili da
je univerzum doista potekao od gasne mase, sastavljene od vodika i helijuma, velike
mase vruih gasova, mase 300.000 puta vee od Zemlje. Ta masa se kasnije
fragmentirala, formirajui galaksije.
Historiju Big banga, kako su je vidjeli Dord Gamov i drugi, pokazuje da se
itava stvar dogodila pri vrlo visokoj temperaturi. To je bila velika vrua eksplozija.
Ovaj stav bio je kasnije potvren otkriem pozadinske mikrotalasne radijacije.
Eventualno formiranje galaksija nastalo je kondenzacijom pod gravitacionim
privlaenjem vruih gasova, koji su uglavnom bili vodonik, a takoe moda i
helijum i nekoliko drugih lahkih elemenata. S vremenom i sa formiranjem
galaksija gas se postepeno zgunjavao u zvijezde. Univerzum je u svojoj ranoj fazi
razvoja bio u formi vruih gasova, a to je u Kuranu spomenuto u slijedeem ajetu:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
Zatim se usmjerio nebu - a ono je bilo dim - pa rekao njemu i Zemlji: Doite
milom ili silom! Rekoe: Dolazimo posluni.
(Kuran, 41:11)
/
/
:
p
htt
Treba primijetiti da ajet ne kae oblak, niti gas, nego dim, to je taan opis dima
kao toploga gasa, nasuprot oblacima, koji su hladni.
95

Jednom kada su zvijezde formirane, trebalo je uspostaviti sistem koji e
upravljati njihovim kretanjem. Kinetika energija sadrana u kretanju ovih tijela
nije mogla biti preputena sama sebi, inae bi zvijezde, a takoe i planete se otkaile
i u pravolinijskim putanjama rasule u prostoru. Ni jedna planeta se nikada ne bi
okretala oko matine zvijezde, to se odnosi i na Zemlju i u tom sluaju na Zemlji se
nikada ne bi pojavio ivot, jer je ivot na Zemlji u potpunosti zavisan od Sunca.
(41:12) NAJNIE NEBO

Na univerzum, kakvog ga danas poznajemo, ukljuuje u sebe sve zvijezde i
galaksije, koje smo na nebu otkrili. Ako postoji mnotvo univerzuma, oni lee
mimo svih tih galaksija. To je, takoer izgleda, u skladu sa informacijom datom u
Kuranu:
Potom ih je uredio kao sedam nebesa u dva dana i objavio u svakom nebu
stvar njegovu. A uljepali smo nebo najblie svjetiljkama i zatitom. To je diktat
Monog, Znalca.
(Kuran, 41:12)
Ovdje je vrijedno spomenuti sugestiju nekih muslimanskih komentatora u vezi
s granicama meu mnotvom univerzuma o kojima Kuran govori. Ono o emu su
oni govorili jeste da je region izvan Zemljine atmosfere pa do Mjeseca ini drugi
univerzum, dok Sunev sistem ini trei univerzum, itd.
Dalje su kazali da, kada se ovjek spustio na Mjesec, on je ustvari preao u vii
univerzum. Ipak, ako citiramo prethodni ajet, koji jasno navodi da su sve zvijezde
smjetene u niem univerzumu, prethodno tumaenje moemo lahko odbaciti.
Ako najnii univerzum sadri u sebi sve zvijezde i galaksije koje poznajemo, onda
slijedei univerzum mora leati izvan razumijevanja ovjeka.
(41:12) KOSMIKE KONSTANTE

Nema prirodnog niti dovoljnog razloga zato sve kosmike konstante imaju
vrijednosti koje imaju. Kada bi imale razliite vrijednosti, ivot bi prestao
postojati. Ipak, one imaju vrijednosti koje imaju, bez obzira na fiziku
neophodnost, ako pri tome iskljuimo Stvoritelja. Primjeri su, Plankova konstanta,
brzina svjetlosti, naboj elektrona, gravitaciona konstanta. Ove konstante, sa
izuzetkom gravitacione konstante, nisu se promijenile vie od 1% od nastanka
univerzuma pa do danas. Gravitaciona konstanta se promijenila 10%.
Treba, dakle, primijetiti da su te konstante bile prisutne od samog poetka
univerzuma, prije pojave ivota. Ovi i drugi udni zakoni prirode pobijaju bilo
kakve prirodne i dovoljne razloge za njihovo postojanje. Jedino preostalo valjano
objanjenje je da su oni postavljeni od inteligentnog Tvorca:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
...... To je diktat Monog, Znalca.
(Kuran, 41:12)
96

Prema principu dovoljnog razloga, kojeg je naveo Lajbnic: Ni jedna injenica
ne moe biti stvarna, ili ne moe postojati, i ni jedan navod ne moe biti taan,
ukoliko ne postoji dovoljan razlog zato je neto, kako jeste, a ne drugaije.
Otud se naunici sueljavaju sa enigmom, koja prijeti da srui zdanje njihovog
rada, dok sljedbenici Kurana takvu enigmu uope nemaju. Bog je dovoljan razlog.
Zar ne vidite da je Allah za vas potinio ta je na nebesima i ta je na Zemlji, i
upotpunio vam blagodati Svoje svana i iznutra? A od ljudi je ko raspravlja o
Allahu bez znanja i bez Upute, i bez Knjige osvjetljavajue.
(Kuran, 31:20)
Naravno, sve konstante na nebesima i Zemlji uinjene su nepromjenjivima,
kako bi postojao ivot na Zemlji. Nema razloga da konstante imaju vrijednosti koje
imaju, osim ako nisu postavljene od strane Znalca sa samim ciljem i namjerom od
poetka.
One su postavljene i potinjene da se osigura da se univerzum razvije na nain
kako se razvija i da se u postojanje izvede ivot i ljudska vrsta.
(41:53) HORIZONTI
Pokazivaemo im znakove Nae na horizontima i u duama njihovim, dok im
ne bude jasno da je on Istina. Zar nije dovoljno, Gospodar tvoj, to je On nad
svakom stvari svjedok?
(Kuran, 41:53)
U ovom ajetu Allah d.. kae da e nam pokazati svoja uda u nama samima i na
horizontima. U nama samima bi trebalo znaiti u naim tijelima i u nainu
njihovog funkcionisanja.
Ljudsko tijelo je softificirana maina. Ono se sastoji od stotine organa: kostiju,
vena, itd, to nas ini ivima. Takoe Allah d.. nam pokazuje svoja uda u
prostoru kosmosa.
m
o
c
.
livo
(46:15) PUNA ZRELOST OVJEKA
m
.
w
ww
Kuran iznosi da ljudska bia dostiu punu zrelost u 40-oj godini. Ovo je sasvim
neobina tvrdnja. ak i danas veina ljudi vjeruje da se puna zrelost dostie u
pubertetu, a dravni zakoni obino tu granicu stavljaju izmeu 18-te i 22-e godine.
Ipak, gledano s naune strane Kuran je taan, a savremeni zakoni nisu. Ako ovo
analiziramo psiholoki i fizioloki, nai emo da ukupna koliina znanja u glavi
jedne individue dostie svoj vrhunac u 39-oj godini, a da poslije toga postepeno
opada.
/
/
:
p
htt
97

A wassijetili smo ovjeku prema roditeljima njegovim: dobro. Nosila ga je
majka njegova prisilno i rodila ga prisilno; a noenje njegovo i odbijanje njegovo
od dojenja je trideset mjeseci; dok, kad dostigne zrelost svoju i dostigne etrdeset
godina ...
(Kuran, 46:15)
Psiholoki testovi pokazuju da se ukupna koliina deponovanog znanja
poveava za prvih 39 godina ivota, dostiui vrhunac u ovo vrijeme. Dakle, prije
nego to su raeni ovi psiholoki testovi, Kuran je ve tu injenicu objelodanio u
svome tekstu.
Pri razmatranju ovih ajeta Kurana treba imati u vidu injenicu da je Kuran
objavljen u vrijeme, kada su ljudi imali malo naunog znanja i nisu imali opremu,
kojom bi mogli doi do tanih opisa, sadranih u gornjim ajetima.
Kako se nisu mogla nai alternativna objanjenja, objavljena priroda gornjih
ajeta postala je jasna. Kuran je objava od Boga.
(47:15) TERMALNI RECEPTORI CRIJEVA

Uistinu, drvo zekkum e biti
Hrana grjenika!
Kao rastopljen metal vrie u trbusima.
(Kuran, 44:43-45)
(Da li su oni) kao onaj koji e biti vjeno u vatri i biti napajani vrelom vodom,
pa e kidati crijeva njihova?
(Kuran, 47:15)
Anatomska istraivanja su nedavno otkrila da se crijeva sastoje od tri glavna
sloja. Vanjski sloj, koji je tanka membrana, navlaena svojim sekretom, srednji sloj,
i unutarnji sloj, sluzava membrana podijeljena na nekoliko podslojeva. U ovoj
kompleksnoj strukturi mi vidimo Boiju mudrost stvaranja koji je unutarnji sloj
crijeva uinio sigurnim od vanjskih efekata koji mogu uzrokovati bol, kao to je bol
na toplotu. to se tie trbune upljine, ona je postavljena trbunom maramicom
ija je zapremina 20.400 cm3, to je po veliini ekvivalentno vanjskoj koi. Receptor
bola i druge senzorske jedinice u crijevima sline su onima prisutnim u koi.
Razlika je jedino u njihovom rasporedu.
to se tie crijeva, ona imaju nekoliko osjetilnih nerava na dodir i toplotu. Zbog
toga, ako se izvri anestezija trbune maramice lokalnom anestezijom i ako je
abdomen otvoren, a crijevo se sijee, nema nikakvog bola, ali kada se crijeva
raskinu pijui krajnje toplu vodu koja prodre u unutarnju upljinu koja okruuje
crijeva (trbuna maramica), koja je bogata nervnim zavrecima, patnja dostie svoj
vrhunac. Tako, razlog razdiranja crijeva je da se dospije do vanjskog sloja trbune
maramice koja ima nervne zavretke.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
98

to se tie kuranske prijetnje nevjernicima sa krajnje vruom vodom, razlog je
sada poznat zbog napretka medicine - jeste to crijeva nisu afektirana toplotom, ali
kada se ona razderu, vrua voda prodire u trbunu maramicu koja je snabdjevena
nervnim zavrecima kao koa. Tada nastupa straan bol.
Sve ovo ni do danas nije ope poznato, a da i ne govorimo o Muhammedovom
vremenu. Autor Kurana ipak vrlo dobro zna ove injenice!
(50:16) BESPROSTORNOST BOGA

Vrlo vana injenica, spomenuta u Kuranu, jeste:
A doista smo stvorili ovjeka i znamo ta mu doaptava dua njegova, a Mi
smo mu blie od vratne vene.
(Kuran, 50:16)
Svako zna da je ila kucavica unutar tijela. ta to moe ovjeku biti blie od
njegove unutranjosti? Ova situacija lahko se moe objasniti realnou
besprostornosti. Ovaj ajet se, takoe, bolje moe shvatiti razumijevajui ovu tajnu.
Kao to je ranije objanjeno, apsolutno bie je Allah. Sve druge stvari su samo
Njegove refleksije u vidu bia sjenki. Allah vidi i zna ovjeka svojim osjetilima.
Kud god da se okrenemo, tamo je prisutan Allah.
Kao to se jasno da vidjeti, velika tajna, koja je otkrivena u ovoj knjizi je klju za
sve stvari. Kao to je Linkoln Barnet naveo, ovo je razlog za strahove materijalista.
Primitivizam njihove vlastite filozofije i besmislenost njihovih gledita ogoljeni su
toliko, da ih svako moe vidjeti. Oni su, takoe, svjesni da, ako bi se prava priroda
materije otkrila ljudima openito, njima ne bi ostalo ni malo tla pod nogama na
kojem bi oni mogli temeljiti svoja gledita. Nema drugog objanjenja za veliku
paniku i opoziciju, osim ove izvjesne injenice.
Tema prodiskutovana u ovom poglavlju, istina o materiji, bezvremenosti i
besprostornosti je krajnje jasna. Kao to je ranije istaknuto, to apsolutno nije
nikakva vrsta filozofije ili naina razmiljanja, nego kristalno jasna istina koju je
nemogue porei. Uz to to je ovo tehnika realnost, racionalni i logiki podaci ne
daju nikakvu alternativu ovom pitanju: univerzum je u cjelini iluzija sa svom
materijom koju sadri i ljudima koji su na njoj. To je zbir percepcija.
Materijalisti imaju problem da shvate ovo pitanje. Npr. ako se vratimo
Pulicerovom primjeru autobusa: mada je Pulicer tehniki znao da ne moe
iskoraiti iz svojih percepcija, on ih je priznavao samo za neke sluajeve. Tj. za
Pulicera su se dogaaji zbili u mozgu, dok autobus nije udario, ali im se dogodio
udar, stvari su izile iz mozga i zadobile fiziku realnost. Logian defekt ovoga
stava je vrlo jasan: Pulicer je nainio istu greku kao materijalistiki filozof
Donson, koji je rekao: utnuo sam kamen, noga me boli, zato ona postoji. I nije
mogao shvatiti da je udar, koji je osjetio nakon sudara autobusa, ustvari bio samo
percepcija.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
99

Zajedno sa filozofskim reduciranjem objektivnog realiteta na percepcije svijeta
sjenki, naunici su postali svjesni alarmantnih ogranienja ljudskih osjetila.
Ovi navodi ukazuju na vrlo vanu injenicu, materijaliste, koji materiju dre za
apsolutnu stvar, zbunjuje to to materija nema nikakvu realnost. Za prave vjernike
sluaj je upravo obrnut. Ljudi od vjere su radosni kada primijete pravu prirodu
stvari na ovome svijetu, jer je ova realnost klju za sva pitanja.
Sa ovim kljuem sve tajne su otvorene. ovjek lahko razumijeva mnoga pitanja,
koja je ranije teko mogao shvatiti. Pitanje smrti, Dennet, Dehennem, promjene
dimenzija, ljudsko pitanje Gdje je Allah, ta je bilo prije Allaha, ko je stvorio
Allaha, koliko e ptrajati ivot u greblju, gdje su Dennet i Dehennem, lahko je
odgovoriti, jer e se ono razumijevati u sistemu kako je Allah stvorio cijeli
univerzum iz niega. Sa ovom tajnom pitanja kad i gdje postaju beznaajna jer nee
preostati prostora i vremena. Kada se besprostornost shvati, shvatit e se da su na
istom mjestu stvarno i Dehennem i Dennet i Zemlja. Ako se shvati
bezvremenost, shvatit e se i da se sve dogaa u jednom trenutku: ni na to se ne
eka i vrijeme ne prolazi, jer se ve sve dogodilo i zavrilo.
(50:19,20) NEMA PERCEPCIJE VREMENA U MEZARU

U Kuranu je dua uporeena sa svijeu, a smrt sa snom. Jednom kada nas smrt
savlada, nema opaanja prolaska vremena, a prvo to emo slijedee vidjeti je
Sudnji dan:
19. I doi e agonija smrti uistinu; to je ono od ega nee umai.
20. I puhnut e se u sur; to je Dan prijetnje.
(Kuran, 50:19,20)
55. A na Dan kad nastupi as, zaklinjae se prestupnici da nisu ostali sem as;
tako su se oni odvratili.
56. I rei e oni kojima je dato znanje i vjerovanje: Doista ste ostali po Knjizi
Allahovoj do Dana podizanja, ta ovo je Dan podizanja, ali vi niste znali!
m
o
c
.
livo
(Kuran, 30:55,56)
Tog dana, kada stvarna istina svakom postane oita, oni koji nisu vjerovali, alit
e i biti puni kajanja. Oni e poeljeti da nikada nisu postojali, ali tada nee biti
mjesta za drugu ansu na Sudnjem danu.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
A Allahova je vlast nebesa i Zemlje. A na Dan kad nastupi as, Tog dana e
izgubiti laljivci.
(Kuran, 45:27)
100
(51:38) FARAON I VLADAR

I ree vladar: Uistinu! Ja sam vidio sedam krava debelih, jede ih sedam
mravih, i sedam klasova zelenih i drugih suhih. O uglednici! Objasnite mi
snovienje moje, ako san tumaite.
(Kuran, 12:43)
I u Musau, kad ga poslasmo faraonu sa autoritetom jasnim.
(Kuran, 51:38)
U gornjim ajetima Kuran opisuje egipatskog vladara u vrijeme Jusufa kao
kralja, dok mu se Musa a.s. obraa sa faraon. Ovo je mala injenica, koja mnogo
govori, zbog toga to su vladari u vrijeme Jusufa bili iz dinastije Hikos i bili su
Semiti. Oni se nisu oslovljavali kao faraoni.
Ovaj izraz su koristile domae egipatske dinastije, koje su naslijedile Hikos u
vrijeme Musaa. Biblija se jo jednom pokazuje netanom na ovom mjestu,
nazivajui obojicu faraonima. Kuran takoe tano opisuje antiku egipatsku
religiju, a posebno oboavanje faraona kao Boga.
(51:47) IRENJE KOSMOSA

Kuran govori o univerzumu koji se kontinulano iri. Koncept ireeg
univerzuma veoma je popularan meu naunicima danas, iako doskora o tome
niko nita nije znao. Da li vi znate da se univerzum iri?
Univerzum se iri od trenutka svog stvaranja. Ovo veliko otkrie nainio je
Hubble, astronom s poetka ovoga vijeka. To je takoe dokazano i Ajnajnovom
teorijom relativnosti. Moete li osjetiti ili vidjeti njegovo irenje? Ne! Za
verifikaciju ovoga potrebno je posebno znanje i instrumenti, koje niko u
Muhammedovo a.s. vrijeme nije imao. Kuran kae:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
101

A nebo - sazdali smo ga energijom - i uistinu, Mi smo iritelji.
(Kuran, 51:47)
1965. godine nainjeno je vrlo znaajno otkrie, koje je potpomoglo teoriju
velikog praska, a to je bila pozadinska radijacija. Ali teorija velikog praska, zajedno
sa otkriem crvenog pomaka u spektru udaljenih galaksija, dovela je do roenja
jednog novog koncepta, a to je da se univerzum iri.
Kada analiziramo svjetlost prispjelu sa dalekih galaksija, vidi se da one imaju
sve crveni pomak, to znai da se one udaljavaju od nas. Analiza crvenog pomaka,
takoe, je doprinos dokazu da se univerzum zaista iri.
Treba primijetiti da je rije iritelji (Oni koji ire) ukazuje na radnju radnju u
prezentu, a ne u perfektu, to pokazuje skladnost s tim da se univerzum
kontinualno iri.
Ekspanzija univerzuma je jedno od najznaajnijih otkria savremene nauke. To
je danas dobro utvrena injenica, a debate se vode samo oko toga, kako se ono vri.
Tako se veliina univerzuma konstantno poveava, a to poveavanje je ubrzanije,
to su galaksije od nas dalje. Brzine kojima se ta nebeska tijela kreu u toku ovog
vjenog irenja, idu od nekoliko dijelova brzine svjetlosti do brzina veih od nje.
(51:47) EVOLUCIJA UNIVERZUMA

vjerovati?
(Kuran, 21:30)
Zatim se usmjerio nebu - a ono je bilo dim, pa rekao njemu i Zemlji: Doite
milom ili silom! Rekoe: Dolazimo posluni.
(Kuran, 41:11)
A nebo - sazdali smo ga energijom - i uistinu, Mi smo iritelji.
(Kuran, 51:47)
m
o
c
.
livo
Svemogui Allah je u ovih nekoliko ajeta dao odgovor na pitanja, koja su

stoljeima muila najvee fiziare i astronome historije. Tek u ovom stoljeu
konano su pronali istinu.
Ljudi su prouavali nebesa i Zemlju od vajkada. Grci su bili prvi koji su
pokuavali objasniti razliite kosmike fenomene. Oni su nam dali prve teorije
vezane za kosmos i njegov sastav. Vei doprinos dao je Platon u svojim spisima.
Platon je tvrdio da je kosmos stvoren od onoga to je on zvao Demiurg. Prema
Platonu univerzum je bio rezultat rezonovanja i planiranja, a konstruisao ga je
Demiurg po preciznim matematikim i geometrijskim principima. Kasnije je
Aristotel, Platonov uenik, prisvojio osnovne koncepte
svoga uitelja.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
102

Aristotelovska kosmologija bila je bazirana na konceptu zatvorenog kosmosa sa
serijom koncentrinih sfera, koje se okreu oko nepomine Zemlje. Kretanje im je
dao Prvi pokreta i jednom pokrenute, ostaju krune, uniformne i vjene.
I Platon i Aristotel su smatrali da je univerzum vjean bez poetka i kraja.
Univerzum kao cjelina smatran je mirnim i nepokretnim, a ovo je bio osnov za
kasniji nastanak teorije stacionarnog stanja. 1915. godine Albert Ajntajn je
objavio famoznu teoriju opte relativnosti. Uskoro nakon toga on je predloio
statiki model univerzuma, ali
je kasnije izjavio da je to bila
jedna od najveih greaka u
njegovoj karijeri. Zato? Zato
jer je 1925. godine Edvin Habl
(po kojem je kasnije teleskop
dobio ime) dao posmatrake
dokaze o irenju univerzuma.
Iako ljudi nisu otkrili ove
injenice do 20-og vijeka,
vidimo da je Allah d.. dao
odgovore ljudima u Kuranu
prije 1400 godina i to preko
neukog
poslanika
Muhammeda a.s. Za vrijeme
ivota Muhammeda a.s. Grci
su tvrdili da je kosmos statian i da se ne iri. Pa kako je onda on znao da se
univerzum iri 1300 godina prije prvih naunika Zapada, koji su ovu injenicu
utvrdili?
Ipak ovo nije jedina tvrdnja koju Kuran iznosi o kosmosu. Prouimo navedene
ajete.
U dananje vrijeme je teorija praska o porijeklu univerzuma kosmoloki model,
iroko prihvaen od astronoma. Smatra se da je kosmos poeo prije 20 milijardi
godina eksplozijom jedne jedine krajnje zgusnute materije. Kao to je gore
spomenuto, dalji razvoj ovoga modela, poznat kao teorija napuhavanja, opisuje
originalnu kondenzovanu materiju, kako nastaje iz praktiki praznog prostora.
Tek nakon razvoja radio teleskopa u 1937. godini postignuta je potrebna
opservacijska preciznost da bi astronomi mogli doi do ovakvih zakljuaka. Iz ovih
posmatranja naunici su izvukli tzv. Hablovu konstantu, koja se koristi za mjerenje
brzine irenja univerzuma. Drugim rijeima, pitanje vie nije da li se kosmos iri,
ili ne, nego kojom se brzinom iri? Dati ajeti tvrde da su nebesa i Zemlja u poetku
bili jedna masa, koja je rastrgana. Rijei upotrijebljene u Kuranu su retaka i
fetaka , ili nebesa i Zemlja su bili retaka, a zatim smo ih uinili fetaka.
Rije retaka na arapskom ima openito znaenje saiti, zakrpiti, popraviti.
Slino rije fetaka ima openito znaenje raiti, pocijepati, rastrgati, rasparati.
Ajet dalje kae da je Allah stvorio nebesa i Zemlju od nebeskog dima.
Astronomi danas imaju slike galaksija, formiranih upravo ovim procesom, tj.
kondenzacijom spiralnih nebeskih izmaglica. Zar to nije jedna nevjerovatna
podudarnost da jedan neuki ovjek iz pustinje bez pomoi opservatorija ili satelita
iznosi ovakve tvrdnje prije 1400 godina.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
103

Kosmiki fenomen odslikan u ajetu 41:11 kod astronoma je poznat kao
kosmika izmaglica. Ipak, ako proitamo prezentirani ajet iz Kurana, vidjet emo
da se govori o dimu. Ovo je zbog toga jer maglina podrazumijeva hladnu i mirnu
rasprinu vode. Dim pak podrazumijeva vru gas, koji sadri odreene estice. Ovo
je, naravno, jo jedan primjer literarnog uda Kurana, koje nam on prenosi vrlo
preciznim jezikom, govorei o tanom i detaljom opisu ove teme.
I vide oni kojima je dato znanje, da je ono ta ti je objavljeno od Gospodara
tvog, to Istina, i vodi putu Monog, Hvaljenog.
(Kuran, 34:6)
Pa zar nee razmiljati o Kuranu, ili su na srcima njihovim brave?
(Kuran, 47:24)
(52:6) MORE NA VATRU NALOENO

U suri Et-Tur Allah d.. izrie zakletvu:
We-l-bahri-l-mesdur!
Prijevod ajeta glasi: Tako mi mora na (vatru) naloenog.
Quran (52:6)
Kljuna rije u ovom ajetu jeste mesdur, a ona moe znaiti naloen (na vatru),
potpaljen ili napunjen, nabujao (more). U ovom razmatranju opredjeljujemo se za
prvo znaenje ove rijei iz razloga koje emo ovdje prezentirati.
Jezgro planete Zemlje je veoma vrue i izloeno je visokim pritiscima. Izvan tog
podruja nalazi se uareni ilavo-teni materijal na kojem pliva Zemljina kora
debljine izmeu 5 i 70 kilometara. U usporedbi sa zemljinom kuglom nije deblja od
ljuske jabuke. Taj uareni ilavo-teni materijal ispod litosfere (vrste Zemljine
kore) zove se astenosfera koja je debela vie stotina kilometara. Od jezgre Zemlje
toplota se transferira prema njenim vanjskim slojevima. Uarena magma kola
ispod Zemljine kore potaknuta brom rotacijom jezgre od vanjskog sloja Zemlje te
zagrijava dna mora i okeana, esto probijajui podmorje kroz raspukline u
zemljinoj kori i izlivajui se na morskom dnu.
Gore citirani ajet veoma slikovito opisuje stanje kakvo jest: uarena masa
astenosfere je vatra, a mora i okeani iznad te vatre njoj su izloeni (na nju naloeni).
Kad su se naunici spustili u more da proue
srednjookeanske grebene, ustanovili su da su oni
sainjeni od vulkanskih stijena. Takoe su
pronali da postoji mrea rasjelina koje presjecaju
planetu, a iz koji izbija magma pri temperaturama
koje prelaze 1000 stepeni C kao rezultat toga to su
mora i okeani stvarno izloeni vatri (uarenoj
astenosferi). Ovo je injenica, koja je naem
znanju postala dostupna tek u kasnim 60-im
godinama ovoga vijeka.
Ranija tumaenja.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
104

Voda i vatra su nepomirljive,
voda gasi vatru, a vatra tjera vodu da
isparava, tako da je nemogue na
jednom mjestu imati i vatru i vodu.
Zbog toga su rani komentatori
Kurana na prvom redu smatrali da
se citirani ajet vjerovatno odnosi na
Ahiret, zadnji dan, jer postoji ajet
koji
kae:
Weiza-l-biharu
suddiret, to znai: Kad mora
budu zapaljena.
Ali, kontekst zakletve u suri
Et-Tur je u vezi sa stanjem kakvo je
sada. Odmah treba rei da se to ne
moe odnositi na Ahiret, nego na postojeu situaciju. Oni su, zatim, poeli tragati
za drugim znaenjem rijei mesdur, drugaijim od onoga naloiti na vatru.
Ta rije je seddere , a ona moe znaiti melaa we keffaa" (napunjeno vodom
bez prelaska na kopno). Ovo je djelimino tano jer imamo mnogo primjera u
historiji nae planete, kada su mora zahvatala vie kopna nego danas. Takoe
znamo da je maksimalna koliina svjee vode uskladitena u formi ledenih kapa na
polovima Zemlje, kao i na vrhovima visokih planina.
Ovoj ogromnoj koliini svjee vode ne treba vie od 4 do 5 stepeni C da se istopi,
a 4 do 5 stepeni C ne predstavlja nita znaajno u klimatskim promjenama planete.
Ako bi se ove ledene kape istopile, nivo vode mora i okeana mogao bi se podii za
100 metara, a to bi bilo dovoljno da potopi veinu dananjih civilizacija koje lee
blizu morskih obala.
Komentatori su zato kazali da znaenje el-bahri-l-mesdur nije mora
naloena , nego more vodom napunjeno, koje ne prelazi u kopno.
Interesantno je spomenuti da bosanski prevodioci uglavnom isto prevode ovaj
ajet u smislu napunjenosti mora vodom. (Tako mi mora napunjenog).
Ovakav prijevod je teko odriv zbog proste logike, jer ako postoji more to znai
da u njemu mora biti voda.
More ne moe biti prazno!
Ako je more prazno, onda ono ne postoji!
Obavezni smo dakle o znaenju ovoga ajeta razmiljati na posve drugaiji nain,
nain u ijem e argumentiranju glavni oslonac biti saznanja o grai nae planete i
procesima koji se odvijaju ispod njene povrine.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
(53:45,46) OTAC ODREDUJE POL DJETETA
/
/
:
p
htt
Kuran kae da je pol djeteta odreen kapljicom izbaenog sjemena. Openito je

poznato da je sjeme tekuina koju izbacuju mukarci za vrijeme seksualnog odnosa.
ene ne posjeduju takvo izbaeno sjeme. Sutina je, dakle, u tome da pol djeteta,
105

bilo ono muko, ili ensko, odreuje ta izbaena kap, tj. oeva sperma. Ne tako
davno je nauno utvreno da ensko jajace sadri samo X hromozome.
Ako izbaena kap nosi Y hromozome, potomak e biti muko, ako ne, bit e
ensko. Niko ko je ivio u vrijeme Muhammeda, pa ak ni Darvin nije imao
nikakvo znanje o takvoj genetici, koju je stoljeima ranije Kuran iznio.
I da On stvara par: muko i ensko,
Od kapi sjemena kada se izbaci.
(Kuran, 53:45,46)
Mi danas znamo da pol novoroeneta odreuje spermij (izbaena kap), koji
oploava jajace. Ako spermij, koji nosi X hromozom, oplodi jajace (koje uvijek
nosi XX), dijete e biti ensko. Ako spermij, koji nosi Y hromozom, oplodi jajace,
dijete e biti muko. Kuran, dakle, iznosi ovu injenicu daleko prije nego to je
bilo ko ta znao o hromozomima i odreivanju pola.
(53:49) ZVIJEZDA SIRIUS

I da je On, On Gospodar Siriusa.
(Kuran, 53:49)
to se tie prijevoda ovog ajeta, svi bosanski prevodioci Kurana uglavnom ga
ispravno prevode.
Meutim, kad je u pitanju njegovo tumaenje, onda tu nailazimo na udne
komentare koji su po svoj prilici rezultat neznanja ili nedovoljno uloenog truda u
sagledavanju injenica o Siriusu.
Zbog toga je interesantno pogledati kako su nai najpoznatiji prevodioci
komentarisali ovaj ajet.
Komentar u prijevodu
Panda-auevi:
Stari su Arapi oboavali
zvijezdu Sirius ili Sjevernjau,
pa se ovim asnim ajetom istie
da to nema nikakve vrijednosti,
jer je Gospodar te zvijezde
Allah, pa im ona ne moe nita
pomoi.
Na komentar: Treba znati
da Sirius lei nad junim
horizontom u sazvijeu Canis
Maior (Veliki Pas) i da ima
veliku lunu udaljenost od
zvijezde Polaris (Sjevernjae),
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
106

prema kojoj je usmjerena Zemljina osa rotacije. Sem toga, Sjevernjaa je daleko
slabijeg sjaja od Siriusa, pa je naprosto neshvatljivo otkud poistovjeivanje ove
dvije zvijezde.
Komentar u prijevodu Besima Korkuta:
Sirius, zvijezda koju je arapsko pleme Huza smatralo bogom.
Na komentar: U prvim izdanjima Korkutovog prijevoda Kurana nalazi se
skoro istovjetan komentar kao kod auevia, to pokazuje da je on preuzet iz tog
prijevoda, a to je tvrdnja da je Sirius Sjevernjaa. Kasnije je taj komentar nestao, jer
su redaktori ovog prijevoda vjerovatno uoili greku, pa su sporni dio komentara
izbacili iz novijih izdanja.
Komentar u prijevodu Enesa Karia:
E ira jeste zvijezda plamtea, koju zovu jo MirzamulDewza (zvijezda
Gama u Orionu), a koju je jedna skupina Arapa oboavala. Ovim se ajetom ukazuje
da je Allah d. . Gospodar te zvijezde i da Njemu treba da ljudi robuju, a ne
zvijezdama (niti bilo emu drugom osim Njemu).
Na komentar: Netana je tvrdnja da je Sirius zvijezda Gama Oriona.
1. Tano je da se Sirius nalazi u sazvijeu Veliki
Pas (Canis Maior), a ne u sazvjeu Orion.
2. Tano je da je Sirius zvijezda Alfa u
sazvijeu Veliki Pas, a ne zvijezda Gama u
Orionu.
3. Tano da je zvijezda Bellatrix Gama Orionis,
a ne Sirius.
Neke injenice o zvijezdi Sirius.
Gore pomenuti ajet usmjerava nae misli ka
nebu, i to u sektor sazvjea Veliki Pas (Canis
Major). Vjerovatno su se mnogi zapitali
razmiljajui o ovom ajetu, ta je to Sirius i zato
ba njega Allah Svemogui spominje. Odgovor je
jasan: Sirius je najsjajnija zvijezda vidljivog neba.
Zbog tog sjaja su ga neki stari narodi oboavali,
smatrajui ga boanstvom. Klasini komentar
ovog ajeta je da on stavlja do znanja da je uzaludno
klanjati se Siriusu, jer Allah je njegov Gospodar!
Sirius se nalazi na veoma rijetkom dijelu Mlijene Staze (nae galaktike), pa ga
nije teko pronai na veernjem zimskom nebu, obzirom na njegov sjaj. Ako ga
uporedimo sa zvijezdama koje vidimo u isto vrijeme, Sirius je vie od etiri puta
sjajniji od Kapele (Alfa Koijaa) i Rigela (Beta Oriona), koji spadaju u deset
prividno najsjajnijih zvijezda neba. Povrinska temperatura Siriusa je 10.000 C, a
Sunca 6.000 C.
Na bazi temperature izveden je zakljuak da Sirius po jedinici povrine zrai 7,7
puta vie svjetlosti od Sunca. Takoer je njegova masa 2,3 puta vea od Suneve. Za
one koji bi htjeli vidjeti zvijezdu o kojoj govori Kuran, treba napomenuti da je
Sirius u ljetnjim mjesecima nevidljiv, jer i izlazi i zalazi u toku dnevne svjetlosti.
Npr. 1. jula izlazi u 8 sati i 30 minuta, na sred neba je u 13 sati, a zalazi u 18 sati.
U zimskim mjesecima treba ga traiti na junom sektoru neba, dosta nisko nad
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
107

horizontom. Pet najsjajnijih zvijezda neba su: Sirius (prividni sjaj -1,47), Arktur
(-0,06), Vega (0,04), Kapela (0,05), Rigel (0,14).
Sirius je znaajna zvijezda, ona nije najsjajnija zvijezda u naoj galaktici, ali je za
nas najsvjetlija zbog njene relativne blizine od svega 8,7 svjetlosnih godina, te je
otud jedan od Sunevih susjeda.
Ona je dvostruko vea od Sunca i sjajnija je 23 puta. Zvijezdu Sirius prati daleko
manja blijeda zvijezda poznata kao Sirius B. Previe slabana da bi se vidjela bez
savremenih teleskopa, Sirius B je izuzetan primjer bijelog patuljka, beskrajno
gustog objekta (kaika njenog materijala teila bi 2,5 tone!) prosjenog prenika
32.000 km.
Sirius (prevedeno sa grkog) znai prenje ili iskrenje, a lahko je vidjeti
zbog ega. Na sjevernim geografskim irinama ova se zvijezda ne die naroito
iznad horizonta. Zbog toga njeno svjetlo mora putovati kroz deblji dio atmosfere da
bi stiglo do nas, u poreenju sa zvijezdom koje je direktno iznad glave.
ak i u najmirnijim zimskim veerima Zemljina atmosfera je turbulentna.
Gledajui u Sirius primjetiete njegovo bljeskanje, esto mijenja boje bijela,
plava, zelena, plava, narandasta, itd.
Ovo nema nita sa samom zvijezdom. Fenomen koji se dogaa je poznat kao
treperenje i on je rezultat distorzije zvjezdane svjetlosti kad ona prolazi kroz
Zemljinu atmosferu to je zvijezda nie i to je svjetlija, to e treperenje biti
izraenije.
(54:1) EKKUL KAMER - RASCJEPLJENJE MJESECA

Da li se dogodilo, ili e se tek dogoditi?
U asnom Kur'anu nalazimo u suri Mjesec (El-Kamer) ajet koji glasi:
Pribliio se as i razdvojio se Mjesec.
(Kuran, 54:1)
Da li se Mjesec razdvojio iznad doline blizu Mekke prije hidre Muhameda a.s.
ili objavljeni ajet u Kuranu govori o buduem dogaaju, koji se oekuje pri kraju
vremena?
Rjeniko znaenje pojedinih rijei ajeta je sasvim jasno. Meutim to nam
mnogo ne pomae, odnosno nije sporno znaenje ajeta nego njegovo tumaenje.
Uglavnom se tumaenja ovog ajeta svode na troje:
1. Da su Mjesec vidjeli razdvojenim u dolini Mekke Poslanik a.s., njegovi
drugovi i neki od nevjernika,
2. Da poslaniko prolo vrijeme (perfekt u ajetu) oznaava budunost, te da e
rascjepljenje Mjeseca biti znak pribliavanja Kijametskoga dana,
3. Da je Mjesec ve rascjepljen, ali ne i razdvojen.
Opis dogaaja:
Dogaaj se zbio na Mini u vremenu prije Poslanikove hidre. Na mjesto gdje je
sjedio Poslanik bili su sakupljeni i neki nevjernici. Oni su od Poslanika traili
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
108

nekakav znak. On je rekao:
Pogledajte u nebo ! Najednom se
Mjesec raspolutio, jedan dio je
otiao prema istoku a drugi prema
zapadu, a brdo je bilo izmeu. Kada
su ovo udo svi dobro vidjeli dvije
polutke Mjeseca su se sastavile.
Nevjernici su poeli govoriti da je
Muhammed opinio njih ili je
opinio Mjesec, ali samo udo nisu
poricali jer su ga vidjeli.
Astronomski podaci:
Uz
pretpstavku
da
se
rascjepljenje dogodilo pet godina
prije Hidre (u 617. godini)
raspolaemo
slijedeim
astronomskim podacima o pomraenjima Mjeseca u toj godini:
- Djelimino pomraenje Mjeseca koje se dogodilo 26. aprila 617. godine u 17:48
sati i koje je bilo djelimino vidljivo,
- Djelimino pomraenje Mjeseca koje se dogodilo 20. oktobra 617. godine u
03:09 sati i koje je bilo vidljivo.
Kako se ovdje radi o rascjepljenju Mjeseca, onda pomraenja ne igraju neku
znaajnu ulogu u ovom razmatranju, oito treba ii sa pretpostavkom da se Mjesec
razdvojio kada je bio u utapu, dakle pun Mjesec, a ne Mjesec koji je bio u prvoj ili
zadnjoj etvrti ili mlaak.
Obzirom da nema preciznije vremenske odrednice ovog dogaaja, osim da je to
bilo pet godina prije Hidre, nije mogue doi do preciznijih podataka koji mjesec
u godini je bio tada i kada je bilo vrijeme njegovog utapa.
Prvo tumaenje (Da se Mjesec iznad Mekke razdvojio).
udo rascjepljenja Mjeseca zabiljeeno je u brojnim hadisima.
Prema Mewdudiju, tradicionalisti i komentatori se slau da se dogaaj zbio na
Mini u Mekki pet godina prije Poslanikove hidre u Medinu. Mjesec se razdvojio
na dva razliita dijela pred njihovim oima. Ta dva dijela su se razmakla jedan od
drugog toliko da su gledaoci iz Mekke vidjeli jednu polovicu Mjeseca s jedne strane
brda, a drugu sa druge strane. Zatim su se u jednom trenutku dvije polovine spojile.
Ovo je bio oit dokaz istine da sistem univerzuma nije ni vjean ni besmrtan, on se
mogao rastrojiti. Ovaj dogaaj pokazuje da se velike zvijezde i planete mogu
rascijepiti, dezintegrisati, sudariti jedna s drugom, itd.
Kada se radi o pomraenju Mjeseca, danas milioni ljudi nisu svjesni toga, kada
e pomraenje poeti, kada e se Mjesec vratiti u svoj originalni sferni ili kruni
oblik, uprkos tome to se tani prorauni putem sferne geometrije o vremenu i
trajanju pomraenja objavljuju u novinama.
Rascjepljenje Mjeseca ipak vieno na Malibaru!
Iako rascjepljenje Mjeseca nije zabiljeeno u historijskim knjigama, u jednoj
knjizi nalazimo trag. Pria o primanju Islama od strane maharade Malibara
generalno se pripisuje dogaaju rascjepljenja Mjeseca. Pria kae da je maharada
leao na svom krevetu na najviem spratu palate. On je scenu rascjepljenja vidio, a
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
109

kasnije je saznao da je poslanik Arabije pokazao ovo udo svom narodu, pa je tako
primio Islam.
Drugo tumaenje (Da e se rascjepljenje Mjeseca dogoditi u budunosti).
Ima prevodilaca Kurana, kako muslimana, tako i nemuslimana koji smatraju
da je rascjepljenje Mjeseca predznak Sudnjeg dana, a proklamacija u ajetu 54:1 da
se ono dogodilo predstavlja jedno prethodno upozorenje na dogaaj, koji e
sigurno naii.
Sudnji dan je blizu, ali ljudi odbijaju i zaboravljaju Objavu, kao to su inili
narodi Nuha, Ada, Semuda, Luta i faraona. Ima li iko da primi pouku, pita
Kuran.
U univerzumu vladaju precizni matematiki zakoni koji svjedoe Allahovu
mudrost i Njegove blagodati Njegovim stvorenjima, jer svi mi na raun te blagodati
imamo toplotu i svjetlost, godinja doba, promjene u atmosferi, od kojih ivot na
naoj planeti ovisi.
Muhammed Asad, jedan od velikih islamskih uenjaka, o rascjepljenju Mjeseca
kae: Veina komentatora u ovom ajetu vidi osvrt na fenomen koji je posvjedoilo
nekoliko Poslanikovih drugova. Kao to je opisano od strane Poslanikovih ashaba,
Mjesec se jedne noi pojavio razdvojen. Ma kakva bila priroda ovog fenomena,
praktiki je sigurno da se kuranski ajet ne odnosi na to, nego na budui dogaaj,
odnosno, pokazuje ta e se dogoditi, kada se priblii Sudnji dan. (Kuran esto
koristi prolo vrijeme da bi oznaio budunost, a posebno u poglavljima, koja
govore o zadnjem danu i o danu proivljenja. Ova upotreba prolog vremena ima
cilj da naglasi garantovanost onoga to e se dogoditi). Tako Ragib sasvim
opravdanim smatra da izraz Mjesec se razdvojio nosi u sebi kosmiku
kataklizmu-kraj svijeta, koji e se dogoditi prije dana proivljenja. Kao to je
spomenuto u Zamaheriju, ovakvo tumaenje ima podrku nekih ranih
komentatora Kurana.
Tree tumaenje (da je Mjesec ve rascjepljen).
Pitanje koje se moe nametnuti, jeste kako itati prevedeni tekst, a da on bude u
harmoniji sa datim objanjenjem? Pogledajmo doslovni prijevod kur'anskog ajeta
54:1 od profesora Artura Arberija:
Primakao se as: Mjesec je rascijepljen.
Arberijev rad ima odreenu reputaciju meu muslimanskim i
nemuslimanskim uenjacima, kao isto akademski, objektivan i bez predrasuda.
U apologetskoj literaturi vezanoj za ovaj ajet ponegdje se mogu nai upravo
ovakve tvrdnje da je Mjesec ve rascijepljen, da su naunici otkrili da na Mjesecu
postoji linija podjele, itd.
Meutim, u vjerodostojnoj astronomskoj literaturi ne postoje takve tvrdnje niti
otkria, iako na Mjesecu kao to je to sluaj i sa Zemljom postoje rasjeline veih
dimenzija, ali daleko od toga da se za njih moe tvrditi da su upravo ono na to cilja
citirani ajet rascjepljenja.
Ovdje svakako treba spomenuti jo jedno tumaenje.
Neki smatraju da je ovaj ajet isto metaforiki izraz i da on znai to da je istina o
dolasku Sudnjeg dana jasna kao Mjesec, to je teko uklopiti, pogotovo prihvatiti
kao istinito tumaenje.
Ostaje nam da tragamo i razmiljamo, a Allah najbolje zna.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
110
(55:5) SUNCE I MJESEC PO PRORAUNU

(Kuran, 55:5)
Zemlja je nakon svog formiranja dobila vrlo precizne zadatke, potrebne za
razvoj i odranje ivota na njoj. Evo primjera:
1.Ako bi Zemlja bila neto manja nego to je sad, npr. veliine Mjeseca, njena
gravitacija bila bi mnogo slabija. Ovo bi rezultiralo time to Zemlja ne bi mogla
zadrati svoju atmosferu, niti vodene isparine, pa bi tako ivot na njoj bio nemogu.
Ako bi, s druge strane, veliina Zemlje bila vea, npr. veliine Saturna ili Jupitera,
Gravitacija bi bila prejaka. Ovo bi prouzrokovalo da atmosfera bude zbijena na
malu visinu, rezultirajui vrlo visokim pritiskom. Ovo bi, takoe, unitilo ivot na
Zemlji.
2.Ako bi Sunce bilo blie Zemlji (trenutno rastojanje je 150 miliona km),
temperatura Zemlje bi se jako podigla, uzrokujui preveliko isparavanje mora i
okeana i potpuno unitenje ivota. Ako bi Sunce bilo mnogo dalje od Zemlje, ona bi
se zamrzla.
(55:7) PRECIZNA IZBALANSIRANOST

Moderna nebularna hipoteza, kao i predhodne teorije, takoe se susrela sa
tekoama, kako su planete zadobile potrebni ugaoni momenat, tj. dovoljno
energije, koja je stavila u orbitu oko Sunca pri brzinama koje to jesu.
Kada se satelit, kojeg naprave ljudi, postavi u orbitu, mora se izvriti serija
preciznih podeavanja da bi se dolo do balansa izmeu aktivnih sila (gravitacije,
centrifugalne sile, rastojanja, brzine, itd.).
Bez tih vrlo preciznih podeavanja, i ako bi satelit ostao nevoen, ili bi pao
nazad na Zemlju ili bi se zauvijek izgubio u vanjskom prostoru.
Kada razmiljamo o orbitama planeta, orbitama beskonanog broja zvijezda i
svih galaksija, shvatamo da je to sve rezultat precizne izbalansiranosti.
Ta veoma tana odmjerenost i izbalansiranost jasno ukazuje na postojanje
vrhovne upravne sile, koja je odgovorna za stvaranje i odravanje univerzuma.
Kuran govori o toj finoj izbalansiranosti:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
I nebo! Uzdigao ga je, i postavio mjerilo.

(Kuran, 55:7)
/
/
:
p
htt
111
(55:7) STVARI SU BILE KONTROLISANE

Potom ih je uredio kao sedam nebesa u dva dana i objavio u svakom nebu
stvar njegovu. A uljepali smo nebo najblie svjetiljkama i zatitom. To je diktat
Monog, Znalca.
(Kur an, 41:12)
I nebo! Uzdigao ga je, i postavio mjeru.
(Kur an, 55:7)
U brzo ireem univerzumu, gdje se materija uniformno distribuira, kako
dolazi do formiranja galaksija?
Prorauni kosmologa pokazuju da je materija u ranom univerzumu bila
jednoliko rasporeena i zbog toga se gravitacione kontrakcije (kontrakcija je
suprotno od ekspanzija) u ireem univerzumu nisu mogle dogoditi zbog prirodnih
okolnosti, ukoliko neke posebne karakteristike nisu bile ugraene u njihov sistem
od strane neke inteligencije jednu sekundu nakon Velike eksplozije.
Da je Velika eksplozija bila sluajan dogaaj, ono to bismo mi vidjeli bio bi
raspored materije u neredu bez galaksija i bilo kakvog poretka.
Stvari su bile kontrolirane od strane inteligentnog Tvorca.
(55:33) POHOD U SVEMIR

Sa nae take gledita tri ajeta u Kuranu u potpunosti odreuju nau panju po
ovom pitanju. Jedan izraava, bez ikakvog traga sumnje, ta bi ovjek mogao i ta e
postii na ovom polju.
U druga dva Bog se osvre, (a radi nevjernika Mekke), na iznenaenje, na koje
bi oni naili kada bi bili u stanju da se popnu na nebo. On aludira na hipotezu koju
oni ne mogu dokuiti.
1.Prvi od tih ajeta je:
m
o
c
.
livo
O skupino dinna i ljudi! Ako uzmognete da prodrete iz zona nebesa i Zemlje,

tad prodrite! Neete prodrijeti, izuzev s energijom!
(Kuran, 55:33)
m
.
w
ww
Prijevod ovdje dat iziskuje neka objanjenja:

A) Arapski jezik je u stanju da izrazi nijanse u pogodbenom nainu. Ima jedna
rije koja izraava mogunost (iza), druga rije, koja oznaava ostvarivu hipotezu
(in) i trea rije, koja oznaava neostvarivu hipotezu (lew). Ajet u pitanju sadri u
sebi ostvarivu hipotezu rijei (in). Kuran, dakle, sugestira mogunost konkretne
realizacije.
Ova suptilna lingvistina distinkcija i formalno razbija isto mistino
tumaenje, koje su ovom ajetu dali neki ljudi.
/
/
:
p
htt
112

B) Bog se obraa duhovima (dinnu) i ljudskim biima (ins), a ne alegorijskim
figurama.
C) Rije prodrijeti je prijevod rijei nefeda, uz koju stoji min. Prema rjeniku
Kazimirskog fraza znai proi kroz i izii na drugu stranu (kao to strijela proe i
izbije na drugu stranu).
D) Mo (sultan) koju e ovi ljudi morati imati, da bi se upustili u ovaj poduhvat,
izgleda da dolazi od Svemogueg. Nema sumnje da ovaj ajet ukazuje na mogunost
onoga to e ljudi jednoga dana postii, a to mi danas nazivamo osvajanjem
svemira. Treba primijetiti da ajet predvia, ne samo prodiranje kroz zone nebesa,
nego takoer i Zemlje, tj. ispitivanjem njenih dubina.
2. U druga dva ajeta su iz sure 15 (ajeti 14 i 15) Bog govori o nevjernicima Mekke
i kae:
I da im otvorimo kapiju neba, pa da stalno kroz nju uzlaze,
Sigurno bi rekli: Samo su opijeni vidovi nai. Naprotiv, mi smo ljudi
opinjeni.
(Kuran, 15:14,15)
Ovdje se spominje zapanjenost ili zauenost spektaklom, razliitim od svega
onoga to je ovjek mogao ranije zamisliti.
Reenica data u kondicionalu izraava hipotezu, koja se nikada nee realizirati
u vezi sa ljudima spomenutim u ajetima.
(55:37) NOVO USIJANJE KOSMOSA

Univerzum se iri dugo vremena, a iri se takoer i sada. Ali, da li e se uvijek
stvari odvijati u tom pravcu? Hoe li se stalno iriti? Ovo pitanje je podijelilo
naunike u dvije grupe prije nekoliko godina. Neki od njih su smatrali da e se
univerzum zauvijek iriti, a neki ne. Neki od njih su iznosili i dokaze ze svoje ideje.
Meutim, danas naunici imaju mnogo dokaza da e irenje univerzuma jednog
dana prestati. To je tzv. model zatvorenog univerzuma. Nai ete svega nekoliko
naunika koji misle da je univerzum otvoren. Posljednje kalkulacije dale su
slijedei rezultat: univerzum je 92% zatvoren! Naunici ne znaju kada e on
prestati da se iri, ali znaju druge vane stvari. Kao balon kad prestane da se iri, on
poinje da se skuplja. U ovom trenutku, u ovoj taci, svaka regularnost nestaje i
tamni prostor dolazi u stanje crvene uarenosti!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
Pa kad se rascijepi nebo i bude ruiasto kao balzam.

(Kuran, 55:37)
/
/
:
p
htt
Na Dan kad nebo bude kao rastalina.

(Kuran, 70:8)
Na Dan kad se zatalasa nebo talasanjem.
(Kuran, 52:9)
113

I kad nebo bude svueno.
(Kuran, 81:11)
Ako je sadanja gustina svemira dva puta vea od kritine vrijednosti, tada
prorauni pokazuju da e svemir u trenutku najveih dimenzija biti upravo dva
puta vei nego danas, tako da e temperatura pozadinskog mikrotlasnog zraenja
biti jedna polovina sadanje vrijednosti od 3 K, ili oko 1,5 K. Nakon toga, kad se
svemir pone skupljati, temperatura e poeti rasti. U poetku nee biti razloga za
uzbunu, milijarde godina e pozadinsko zraenje imati tako nisku temperaturu, da
e biti potreban veliki napor, da se uope uoi.
Meutim, kada se svemir bude smanjio na jednu stotinku sadanje veliine,
pozadinsko zraenje e dominirati na nebu. Nono nebo e biti sjajno (300 K) kao
sadanje nebo po danu. Nakon jo sedamdeset miliona godina svemir e se smanjiti
jo deset puta i nai e nasljednici (ako ih bude) vidjeti nepodnoljivo svijetlo nebo.
Molekule u atmosferama planeta i zvijezda i u meuzvjezdanom prostoru poet e
se rastavljati na sastavne atome, a atomi e se razbiti na slobodne elektrone i
atomska jezgra.
Nakon narednih 700.000 godina, temperatura svemira e biti deset miliona
stepeni i tada e se zvijezde i planete rastopiti u svemirsku kau zraenja, elektrona
i jezgara. U naredna 22 dana temperatura e se popeti na 10 milijardi stepeni. Tada
e se jezgre razdvojiti na sastavne dijelove, protone i neutrone ponitavajui sav
napor zvjezdane i svemirske nukleosinteze.
Uskoro nakon toga e se stvarati u velikom broju elektroni i pozitroni pri
foton-foton sudarima i svemirska pozadina neutrina i antineutrina e se vratiti u
stanje termalne ravnotee sa ostatkom svemira.
Da li zaista moemo nastaviti ovu tunu priu do samoga kraja, stanja
beskonane temperature i gustine? Da li se vrijeme zaista zaustavlja nekih tri
minute nakon to temperatura postigne milijardu stepeni? Oito, nismo u to
sigurni.
(56:75,76) POZICIJE ZVIJEZDA
m
o
c
.
livo
Ovo je jedina zakletva u Kuranu za koju Allah d.. kae da je Velika zakletva.
Iz teksta Kurana se nazire da ljudi najee nisu svjesni veliine ove zakletve. Sama
injenica da se radi o Velianstvenoj zakletvi pokazuje da se na nju mora obratiti
posebna panja zbog njenog krupnog znaaja. Zakletva u sebi sadri neto tako
kolosalno da od njega zavisi sama bit opstanka univerzuma. Pozicije zvijezda su
upravo ono to ukazuje na red i poredak stvari kosmosa.
Pogledajmo dakle kako Velianstvena zakletva glasi na jeziku Kurana:
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Fe la uksimu bi mewakiin nudumi,

we innehu le kasemun lew talemune azim.
(Kuran, 56:75,76)
114

Smisao zakletve odreen je sa tri rijei. Te rijei su mewaki, nudum i azim.
Poimo obrnutim redom u objanjavanju ovih rijei.
Azim znai velik, velianstven, golem silan, moan, jak, straan.
Nudum je mnoina od nedm i oznaava zvijezde.
Mewaki je mnoina od mewkia, a ovo je rije koja se pokazala nedokuivom za
mnoge prevodioce Kurana. Veina bosanskih prevodilaca je ovu rije shvatila kao
vrijeme zalaska zvijezda ili sam in zalaska. Tako mewaki za auevia znai
zalasci zvijezda, za Korkuta as kad se zvijezde gube, a za Karia sati kad
zapadaju zvijezde.
Ipak mewaki ne oznaava vremena dogaanja neke radnje (mewakit - jednina
wakt), nego naprotiv mjesto dogaanja radnje. Ako pogledamo u rjenike arapskog
jezika vidjeemo da mewaki znai: mjesto, lokacija, pozicija, poloaj. Imajui ovo u
vidu pravi prijevod ajeta glasi:
Pa ne! Kunem se pozicijama zvijezda,
A uistinu, to je zakletva, kad biste znali, velianstvena!
Pokuaj tumaenja ajeta velike zakletve. Poloaj nekog objekta u svemiru
(zvijezde, galaktike, magline) definiramo sa dvije koordinate: rektascenzijom i
deklinacijom.
Za posmatraa sa Zemlje promjena poloaja (pozicije) zvijezda je neprekidna,
zvijezde klize od istoka ka zapadu i ponovo se pojavljuju na istoku.
Ali, ovo je samo prividna promjena poloaja. Ona je evidentna i tokom
godinjih doba. Tako npr. nono zimsko nebo nije kao ljetno, jer emo ljeti na nebu
vidjeti sasvim druge zvijezde. Ova pojava je odraz revolucije naeg planeta. Zato u
zavisnosti od trenutnog poloaja Zemlje na stazi oko Sunca, Sunce e nam se stalno
projicirati u novom sazvijeu.
Meutim, zvijezde imaju i svoja vlastita kretanja koja su u odnosu na Sunce i po
nekoliko desetaka km/s. Ova kretanja se mogu primijetiti samo u velikim
vremenskim razdobljima.
Treba znati da postoje zvijezde koje zalaze i izlaze svaki dan (cirkumpolarne), a
takoer da postoje zvijezde koje nikad ne izlaze niti zalaze (anticirkumpolarne).
Primjer zvijezda koje nikad ne zalaze su zvijezde sazvijea Velikih kola. Takve
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
115

zvijezde na sjevernom nebu neprestano krue oko Polarnice (Sjevernjae), ali
nikada ne padaju pod horizont.
Postoje takoer zvijezde ije su pozicije takve da ih nikada ne vidimo, to su
zvijezde junog neba koje mogu vidjeti stanovnici june polulopte Zemlje.
Pozicija Sunca u odnosu na Zemlju.
Kada bi se poloaj Zemlje u odnosu na Sunce promijenio tako da njena orbita
bude za etiri odsto manja, tj. 144 miliona kilometara umjesto 150; temperatura na
njoj bi postepeno porasla do 450 stepeni Celzijusa. Tada bi sva njena voda isparila i
ivot bi nestao kao to je situacija na planeti Veneri. Nasuprot tome, ako bi poloaj
Zemlje u odnosu na Sunce bio samo za jedan posto vei, tj. 151,5 milion km umjesto
150, temperatura bi postepeno pala do etrdeset stepeni ispod nule. Voda na zemlji
bi se zaledila i ivot bi na njenoj povrini bio nemogu, kao to je sluaj sa Marsom.
Dakle, poloaj Sunca u odnosu na Zemlju nije puka sluajnost nego je to
odreenje Silnog i Sveznajueg, koji je sve stvorio i kako treba uredio.
Pozicije zvijezda i tok vremena.
Imajui u vidu nevjerovatnu udaljenost zvijezda, one se nama ine nepomine.
U zbilji, meutim, nije tako. Prostor izmeu njih se svake sekunde poveava, a
svemir je u stalnom rastu, kao to je ranije objanjeno. Sazvijee Djevice je svake
sekunde za 1.200 km dalje od nas. Sazvijee Vodolije se udaljava od Zemlje 60 km
u sekundi.
Pozicije zvijezda, gravitacija i kosmika ravnotea su u jednoj neraskidivoj vezi.
Ne moe biti promjene pozicije neke zvijezde, a da se to nee odraziti na njenu
okolinu. Meutim, sada je svaka promjena u kosmosu sinhoronizirana, usklaena,
pa zato nemamo katastrofalnih posljedica.
Vanost poznavanja pozicija zvijezda.
Danas je mogue iz kretanja zvijezda izvesti razliite teorije o njihovoj starosti i
nastanku i razvitku galaktikog jata u sadanje stanje i oblik.
U dananje vrijeme, pored oite potrebe astronoma da znaju gdje na nebo da
usmjere svoje teleskope, kako bi posmatrali daleke blijede galaksije i kvazare, tane
pozicije zvijezda su potrebne i radi odranje vjetakih satelita na pravom kursu i
kao pomo u navoenju svemirskih sondi kao Giotto, koji je uspjeno donio
dramatine slike Halleyeve komete iz 1986.
Udaljenost zvijezda.
Koliko su zvijezde udaljene? Nije svejedno da li su zvijezde smjetene odmah
iza Saturna ili su na daljini od vie godina svjetlosti. Udaljenost zvijezda odreuje
se metodom paralakse.
U okolini Sunca nema zvjezdane guve, zvijezda ba i nema previe. Uputimo li
se do najblie zvijezde brzinom svjetlosti, treba putovati nekoliko godina. Svakih
nekoliko godina mogli bismo susresti poneku zvijezdu. Iz tablica vidimo da se
najblie zvijezde ne nalaze u istom smjeru, ve su razbacane u raznim zvijeima.
Kuda se zvijezde kreu?
Sve zvijezde se kreu, ali ne jednakim brzinama. Drugo, ukoliko je zvijezda
blie, lake emo vidjeti njezino pomicanje.
Poprene i uzdune brzine.
Sigurno je da se zvijezde kreu i malo prema nama i malo od nas uzdunim
(radijalnim) brzinama. Tek uz poznavanje uzdune brzine da se odrediti i prava
brzina. Zbog vlastitog kretanja, zvijezde nisu uvijek istog razmjetaja. Astronomi
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
116

koji e tek ivjeti vidjet e nebo drukije negi mi, pa e moda zvijeima i nazive
promijeniti! Tako nam dananja znanja o vlastitim kretanjima zvijezda omoguuju
da dobijemo uvid u budunost i prolost nebeskog svoda.
(57:25) FORMIRANJE GVODA (TEKIH ELEMENATA)

(Kuran, 38:87,88)
Kuran je potsjetnik ljudima sve do dana Sudnjega. On sadri informacije koje
ovjek otkriva s vremenom. Zbog toga je Kuran objava s Allahovim znanjem i
svaki pojedini ajet, koji je u njemu objavljen, ne izmie tom znanju.
Energija ranog Sunevog sistema nije bila dovoljna da proizvede elementarno
gvoe. U proraunavanju energije potrebne za proizvodnju jednog atoma gvoa
utvreno je da je ona bila 4 puta vea od energije itavog Sunevog sistema. Drugim
rijeima, ukupna energija Zemlje, ili Mjeseca, ili Marsa, ili bilo koje druge planete,
nije dovoljna da formira jedan novi atom gvoa. ak sva energija Sunevog
sistema nije to u stanju uiniti. Naunici vjeruju da je gvoe izvanzemaljskog
porijekla, koje je na nju sputeno, a ne u njoj formirano.
U jednom kuranskom ajetu itamo:
Zaista smo slali poslanike Nae sa dokazima jasnim i objavljivali s njima
Knjigu i mjerilo, da svijet postupa po pravdi. I spustili smo gvoe - u njemu je sila
estoka i koristi za ljude - i da Allah zna ko pomae Njega i poslanike Njegove u
nevidljivom. Uistinu! Allah je Silni, Svemoni.
(Kuran, 57:25)
Teorije koje govore o formiranju planeta radikalno su se izmijenile. Danas
veina astronoma vjeruje da su Zemlja i druge planete originalno formirane od
magline koja je okruivala Sunce. Smatra se da se to dogodilo prije 5 milijardi
godina.
Prouavanje radioaktivnog materijala na Zemlji pokazuje da on ne bi mogao
biti stariji od ovog, jer da jest, taj materijal bi propao i pretvorio u olovo.
Ova teorija je poznata kao moderna nebularna hipoteza nakon modifikacije
stare nebularne hipoteze. Ali, kako se maglina sastojala primarno od vodika i
helijuma, ova hipoteza ne nudi zadovoljavajue objanjenje kako su se na Zemlji
formirali tei elementi, a takoe i na kamenim unutranjim planetama (Merkuru,
Veneri i Marsu). Vanjske gasne planete (Jupiter, Saturn, Neptun i Uran) su po
sastavu vrlo sline Suncu. Najvei dio njihove mase, kao i kod Sunca, sastoji se od
vodika i helijuma, tako da je njihovo formiranje u skladu sa nebularnom
hipotezom. Upravo prisustvo teih elemenata na kamenitim planetama je ono to
jo nije objanjeno na zadovoljavajui nain.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
117

Oko formiranja ovih teih elemenata Kuran daje znaajnu informaciju. Ovo je
zagonetka, koju nebularna hipoteza nije uspjela rijeiti.
U Kuranu se kae da je gvoe sputeno na Zemlju u kasnijoj fazi, kada je
Zemlja ve bila inicijalno formirana.
Rije spustili smo jasno pokazuje da je Zemlja ranije postojala. Ova
zapanjujua informacija potvruje nebularnu hipotezu i rjeava njenu preostalu
zagonetku. Znaajna injenica ovdje je to Kuran, ne samo da je u skladu sa
modernom teorijom, nego i sama teorija mora potraiti svoju validnost u Kuranu.
Formiranje tekih elemenata namee i druga pitanja. Atomi tih elemenata
sastoje se od jezgara oko kojih orbitiraju elektroni. Jezgro ili nukleus sadri
izvjestan broj protona pozitivno naelektrisanih i jedan broj neutrona koji su
neutralni po naelektrisanju. Ali kako se ista naelektrisanja odbijaju, a suprotna
uzajamno privlae, moemo oekivati da se nukleus rascijepi u nastojanju svakog
protona da se udalji od drugog protona. ta je to onda to ih dri zajedno?
Gravitacija, obzirom na masu protona i neutrona, sigurno nije dovoljna. Vjeruje
se da postoji jaka vezujua sila, daleko, daleko jaa od gravitacije. Jezikom brojki
reeno to je broj deset sa trideset i devet nula. Ova vezujua sila je vea to je
element tei i vjeruje se da je ta vezna sila unutar atoma gvoa vea od slobodne
energije, koja se nalazi u Sunevom sistemu! Ovo nam ponovo izgleda kao sugestija
da ovi tei elementi nisu mogli biti formirani u Sunevom sistemu, to je u skladu
sa informacijom datom u Kuranu.
Kako supernove proizvode teke elemente?
Tim astronoma NASA-e doao je kljunih podataka koji rasvjetljavaju kako se
gvoe, silicij i drugi elementi formiraju u masivnim eksplozijama supernova. Prvi
put su naunici jasno identificirali ta nastaje i gdje, duboko unutar eksplodirane
zvijezde. Za vrijeme svog ivotnog vijeka zvijezde su fabrike koje koriste najprostiji
element hidrogen i pretvaraju ga u tei. Nakon to potroe sav hidrogen u svom
jezgru, zvijezde poinju kolapsirati, a njihovi centralni dijelovi formiraju crne
rupe, dok ostatak zvijezde bude raznesen strahovitom supernova eksplozijom.
Supernove su rijetke, pojavljuju se jednom u 50 godina u galaksijama naeg tipa.
Jednom osloboeni sa zvijezda novostvoreni elementi mogu uzeti uee u
formiranju novih zvijezda i planeta u velikom ciklusu, koji se ponavljao nekoliko
puta. Znaajno je shvatiti da naa planeta Zemlja, a i samo ovjeanstvo pripada
ovom velikom kosmikom ciklusu.
(58:6) IVOT POSLIJE SMRTI
m
.
w
ww
m
o
c
.
livo
Prema Frojdu svako ljudsko djelo, bilo veliko ili malo, dobro ili loe, trajno je
zapisano u nesvjesnom i ostaje netaknuto, bez obzira da li ga se neko sjeao u ivotu
ili ne. Frojd je saznao ove injenice kroz eksperimente i on je izrazio veliko
iznenaenje to svaki ljudski akt besmrtno ivi u nesvjesnom i to vrijeme nema
utjecaja na njega. On je bio siguran da bi dalja istraivanja ovog aspekta mogla
otkriti zapanjujue injenice o ljudskoj prirodi. Otkrie da je svako ljudsko djelo
zapisano u ovjekovom nesvjesnom, koje se ne moe izbrisati, je zapanjujue
/
/
:
p
htt
118

otkrie, jer ono tvrdi da ljudska dua nastavlja sa ivi nakon smrti fizikog tijela.
Naalost, Frojd nije znao da je ovaj aspekt ovjeka ve bio otkriven u Kuranu, koji
kae da je svako ljudsko djelo ouvano u ljudskoj dui do Sudnjega dana. Objava
glasi:
Na Dan kad ih Allah sve podigne, tad e ih obavijestiti o onom ta su radili:
Allah je to zbrojao, a oni su to zaboravili. A Allah je nad svakom stvari Svjedok.
(Kuran, 58:6)
I svakom ovjeku - privrstiemo mu njegov znamen za vrat njegov i
izvadiemo mu na Dan kijameta knjigu koju e nai otvorenu: itaj knjigu svoju!
Dovoljna je Danas dua tvoja protiv tebe obraunac.
(Kuran, 17:13,14)
Ajeti govore tri stvari:
1. Da svako ljudsko djelo (aktivnost) biva privreno za njegov vrat.
2. Da e na Sudnji dan, kada on bude itao to registrovano djelo, biti iznenaen
to nita od njegovih djela, koja je uinio, nee biti izostavljeno iz toga spisa.
3. Da ovaj registar djela ostaje netaknut poslije smrti ovjeka i to on dobiva
kaznu ili nagradu prema tim djelima.
Prva dva nabrojana faktora vode ka treem. Kao to znamo, zakoni vremena i
prostora vae samo na ovome svijetu, i ako postoji bilo kakav drugi svijet poslije
smrti, onda je on slobodan od barijera vremena i prostora.
U sadanjem ivotu svaka naa svjesna aktivnost ograniena je vremenom, ali
prema Frojdovim rezultatima, ako ovjek ima nekakav nesvjesni ivot, koji je
slobodan od prostora i vremena, onda on jasno utvruje da e se ovjekov sadanji
ivot nastaviti ak i poslije njegove fizike smrti.
Kraj ljudskog fizikog ivota, rezultat vremena i prostora, a obzirom da je
nesvjesno (vii oblik mentalnog ivota) slobodno od ogranienja vremena i
prostora, prisiljeni smo vjerovati da smrt ne dolazi nesvjesnom.
Smrt dolazi jedino fizikom okviru ljudskog bia. Kako nesvjesno dri
zabiljeena djela netaknutim, to pokazuje da nesvjesno egzistira kao odvojen
entitet od fizikog tijela.
(70:4) STAROST UNIVERZUMA
m
.
w
ww
m
o
c
.
livo
Da bi izraunali brzine i udaljenosti galaksija astronomi se oslanjaju na crveni

pomak. Ova rastojanja daju nam nagovjetaj o starosti univerzuma. Najudaljeniji
su kvazari, koji imaju brzine od nekih 240.000 km u sekundi (80% od brzine
svjetlosti) na udaljenostima do 14 milijardi svjetlosnih godina (svjetlosna godina je
rastojanje, koje svjetlost pree za godinu dana). Kada pogledamo u dubinu
kosmosa, mi tada gledamo daleko u njegovu prolost. Kad gledamo u udaljeni
/
/
:
p
htt
119

kvazar, mi ga ne vidimo kakav je on sad, nego kakav je bio prije 14 milijardi godina.
Moderno prihvaena cifra za starost univerzuma je neto vea od 18 milijardi
godina. Je li mogue da se starost univerzuma moe nai u Kuranu?
Razmotrimo dva slijedee ajeta:
Penju se meleci i Duh Njemu, u danu ija je mjera bila pedeset hiljada
godina.
(Kur an, 70:4)
Ovaj ajet se odnosi na uspon meleka i Duha na nebo nakon sreivanja stvari u
ivotu univerzuma.
Ajet jasno kae da je dan bio, a ne da dan jeste, to oito ukazuje da je taj dan
bio u prolosti (prije 50.000 godina).
(Kuran, 22:47)
Sa nekoliko jednostavnih jednaina dobijamo:
Jedan dan (kod Boga) ...................= 1.000 godina (kod ovjeka)
Jedna godina (kod Boga) .............=1.000 x 365=365.000 godina (kod ovjeka)
Pedeset hiljada godina (kod Boga) =365.000 x 50.000=18,25 milijardi godina
(kod ovjeka)
Starost univerzuma je dakle 18,25 milijardi godina!
Pedeset hiljada godina spomenutih u prvom ajetu odnose se na Boije godine, a
ne na ljudske. To iz razloga to ovjek u ovom ajetu uope nije spomenut, i ono to
je jo vanije, predmet ovoga ajeta (stvaranje univerzuma) je oito stvar koju
izvrava Bog, a ne ovjek.
Ovo postaje evidentno kada ovaj ajet uporedimo sa drugim ajetima koji jasno
govore o godinama, vezano za nain kako ih rauna ovjek, kao ajet:
m
o
c
.
livo
(Kuran, 32:5)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(70:4) BRZINA VREMENA
Na ideju o ovome doao je Ajntajn 1921. godine, ali prije ovoga otkria prije
1330 godina Bog je u svojoj svetoj knjizi Kuranu pomenuo ideju relativnosti posve
120

jasnim izrazima. Ta ideja nije se mogla razumjeti dok Bog tu istu ideju nije otkrio
jednom od svojih stvorenja, ali u matematikoj formi. Bog u Kuranu kae:
(Kuran, 32:5)
Takoer:
(Kuran, 70:4)
Treba primijetiti da prvo spomenuti ajet nudi etiri rijei i fraze koje
sainjavaju srce teorije relativnosti, a to su: uspinju, dan, 1000 godina i
prema vaem raunanju. Ajet ukazuje da se Boija odredba kree prema gore i da
nije statina. Zatim nam kae da jedan dan vrijedi 1000 godina, kako mi to
razumijemo. Kada te odredbe napuste Zemlju prema gore, one same doive
putovanje od jednog dana, meutim, 1000 godina bi trebalo nama da sa ovim
odredbama stignemo na njihovo odredite. Tj. kada bismo mi putovali u
svemirskom brodu uporedo sa ovim naredbama i pogledali u na sahat, stigavi na
cilj, imali bismo osjeaj da smo putovali jedan dan, ali kada bismo bacili pogled iz
svemirskog broda, vidjeli bismo da su generacije i generacije prole na Zemlji.
Ukoliko smo u to vrijeme ostavili nau djecu na Zemlji, onda su oni postali 4
puta pra, pra, pra, pra?
Drugi ajet pokazuje da se meleci i Duh uspinju na nebo u jednom danu, koji je
kao 50.000 godina. Kako moe postojati dan koji je jednak kao 1000 godina?
Da li je to razumno? Apsolutno! Vrijeme je relativno i ono zavisi od brzine
objekata koji se kreu relativno u odnosu jedan na drugog. to je objekat bri, vea
je vremenska razlika. To znai da su meleci i Duh bri od odredbi u svom kretanju.
Ako pokuamo izraunati brzinu kretanja meleka, koristei Ajntajnove
jednaine, utvrdit emo da nam je potreban kalkulator koji operira sa brojevima iza
decimalne take.
Razlog za ovo je to to je brzina meleka vrlo bliska brzini svjetlosti. (Ove
jednaine o dilataciji vremena mogu se nai u knjigama fizike).
m
o
c
.
livo
(70:4) BRZINA DUHA I MELEKA
m
.
w
ww
(Kuran, 70:4)
/
/
:
p
htt
Za sve one koji ovaj ajet itaju prvi put, on predstavlja neki maglovit i
nevjerovatan nagovjetaj o jednom danu koji je tako dug na Zemlji! Udubimo se u
razmiljanje!
Ali, odgovora nema. ta se desilo s vremenom? Nije li to samo neki simbolian
broj koji pokazuje kako treba ovjek da se uzdie Svevinjem? I to je sve.
121

Ali, kao da nije reeno sve! Brojevi imaju maginu mo, nekad nas privlae jae
ili slabije, da bi nas svojim autoritativnim, egzaktnim rezultatima doveli do cilja
koji moe biti zaprepaujui, no istinit, neprikosnoven, trajan...
Naunik koji je dao teoretske osnove atomske bombe, definisao je uvenu
teoriju o relativnosti vremena i prostora. Ova teorija je (u najveem dijelu)
potvrena ureajima koji mogu i najsitnije estice ubrzati skoro do brzine
svjetlosti. Na veliko zaprepatenje naunika, vrijeme estica se produavalo tano
prema Einsteinovim jednainama.
Po toj teoriji, vrijeme, prostor i masa nisu konstantne vrijednosti, nego se
mijenjaju zavisno od brzine kojom se tijelo kree. Matematiki to izgleda ovako:
Dt 0
gdje su:
Dt =
v2
1- 2
c
Dt - vrijeme pri nekoj brzini V kretanja tijela ili neke estice ili kosmikog
broda,
Dt 0 - vrijeme koje protie u stanju mirovanja, tzv. nae vrijeme ili obino
vrijeme,
v - brzina kretanja tijela,
c - brzina svjetlosti. Ona je konstantna i iznosi 299792,458 km/s. Jednaina
pokazuje da ukoliko brzina kretanja tei brzini svjetlosti, onda vrijeme na tom
brodu ili raketi poinje da se sve vie rastee, da bi se konano na samoj brzini
svjetlosti zaustavilo.
Posmatrajmo sluaj kad se dostigne brzina svjetlosti, dakle v=c:
Dt 0
Dt 0
=
t=
=
2
1 -1
c
1- 2
c
Vrijeme je dakle postalo beskonano, neogranieno. Ako vrijeme ne protie tj.
ako je beskonano, onda ono nije ni poelo i nema kraja. Gdje nema vremena, nema
poetka i nema kraja? Zastanimo na as. Kud putuju meleci i Duh, ako ne u
beskonanost? Ono to vai za vrijeme, moe se napisati i za masu:
m0
to znai da je pri v=c dolo do neogranienog irenja tj. poveanja
m=
v2
1- 2
c
mase. Vratimo se na ajet 4. iz sure 70. Uvrstimo podatke iz ajeta u izraz za dilataciju
vremena:
m
o
c
.
livo
Dt 0 = 1 dan
Dt= 50.000 x 365,24219264 dana,
c=299792,458 km/s brzina svjetlosti u vakuumu
m
.
w
ww
/
/
:
p
tt
v = c 1-
Dt 0
Dt
v = c 1-
12
(50000 365,242192)
v = 299792,45799999955054230936811288 km/s
122

Uporedimo li sada brzinu svjetlosti u vakumu 299792,458 km/s sa izraunatom
brzinom v, vidimo da razlika nastaje u etvrtoj decimali.
Dakle, meleci i Duh - fenomeni koje ne vidimo i ne osjeamo, kreu se neto
ispod brzine svjetlosti. Kad bi meleci mogli oni bi se ubrzali do granice koja im je
mogua ili dozvoljena, inae ne bi putovali cio dan. Jednaine pokazuju da se
meleci kreu ka neemu gdje vrijeme nikada nije postojalo, niti protie. Za granini
sluaj v=c vrijeme nije nikad poelo!
Ako vrijeme nikad nije poelo, onda se nita i ne mijenja, a ako nije poelo ne
moe ni da protie, niti da se zavri.
Sad se na razum opet buni: kako je mogue neto vjeno? Mogue je, ali mi to
ne moemo da shvatimo. Ista je stvar i sa materijom. Ako nije vjena, onda je
stvorena, a prema prvom principu termodinamike, ne moe se stvoriti iz niega,
niti otii u nita.
Dakle neto mora biti vjeno! I moralo je biti stvaranje iz nieg! Allah!
(71:14) STVARANJE OVJEKA U FAZAMA

Evolucionisti kau da je cilj evolucije adaptacija na preivljavanje. Adaptacija
bez bilo kakve prisutne inteligencije, bazirana na sliajnosti, nema nikakvog
smisla. Koncept onoga to je funkcionalno morao bi se definisati (koristei
inteligenciju), a zatim voditi ka postizanju postavljenog cilja. Bez prisustva Boga u
ovome putovanje ka savrenstvu, ne dobiva se nikakav smisao i krajnja je glupost.
A uistinu, stvorio vas je u fazama.
(Kuran, 71:14)
A Allah vas je stvorio od praine, zatim od kapi sperme, potom vas uinio
parovima. I ne zatrudni nijedna ena i ne rodi bez znanja Njegovog. I ne produi
se nijednom dugovjenom, niti umanji od ivota njegovog, a da nije u Knjizi:
uistinu, to je Allahu lahko.
(Kuran, 35:11)
m
o
c
.
livo
Prvi ajet je vrlo uopten sa tanim opisom naega stvaranja, koje prolazi kroz
faze.
Drugi ajet itavu stvar stavlja u novu perspektivu, a to je kako je ovjek
originalno doao iz praine (Adem), a zatim od kapljice. Postoji najmanje 4 detalja
vezano za ljudski razvoj u Kuranu, a koje je moderna nauka otkrila tek u nekoliko
zadnjih stoljea, a u nekim sluajevima u zadnjem stoljeu.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
123
(75:4) JAGODICE - OTISAK PRSTA

Svakako! Kadri smo da uredimo jagodice njegove!
(Kuran, 75:4)
Otisci prsta su nepogreivo sredstvo identifikacije. Pored toga to su oni vani
pri hvatanju kriminalaca, otisci prstiju mogu osigurati identifikaciju linosti u
sluaju humanitarnih razloga, kao to su sluajevi amnezije, nestalih osoba, ili
nepoznatog umrlog. Jagodice prstiju su karakteristine izrasline i razliite su za
svaku individuu.
Neke
karakteristike
jagodica.
1. Jagodice na prstima nisu
nikakve nepotrbne izrasline,
nego su unaprijed dati genetski
kodovi.
2. Od svih dijelova ljudskog
tijela jedina komponenta koju
je nemogue zamijeniti, jesu
jagodice prstiju. Autor Kurana
Stvaralac svega, upozorava
nas da ne potcjenjujemo
Njegovu mo za ponovno
stvaranje jagodica.
3. Ako je originalno formiranje ovih izraslina bilo prethodno kodirano, njihovo
novo stvaranje iz poznatog koda nauno bi bila razumljiva mogunost.
U vrijeme kada je gornji ajet objavljen, zamjena jagodica prstiju mogla se samo
shvatiti kao nain izraavanja. Danas mi znamo ta to stvarno znai. Ko bi drugi
mogao govoriti sa takvim uvjerenjem o svojoj sposobnosti da ponovo sastavi
jagodice prstiju u estom stoljeu, osim Onoga ko je stvorio genetski kod, koji
formira te jagodice?
m
o
c
.
livo
(76:1) STAROST OVJEANSTVA
m
.
w
ww
Ajet koji se donekle dotie pitanja starosti ovjeanstva u odnosu na univerzum

je slijedei:
/
/
:
p
tt
Da li je dolazio ovjeku period vremena (kad) nije bio stvar pominjana?
(Kuran, 76:1)
Arapska rije za vrijeme u ovom ajetu je dehr i ona moe znaiti ili vjenost, ili
nevjerovatno dugi period vremena. Savremena nauka nam moe pomoi da ovaj
124

ajet razumijemo bolje. Prva pojava humanoida na Zemlji procjenjuje se na oko
jedan milion godina prije. Starost univerzuma, s druge strane, grubo je
procijenjena na oko 15 miliona godina.
Ako starost univerzuma svedemo na jedan dan, onda ovjeanstvo postoji est
sekundi.
(76:2) OPLODAVAJUA TENOST

Uprkos velikoj koliini tenosti koju proizvodi ovjek za vrijeme spolnog
odnosa, ovaj ajet naglaava da je samo jedan mali dio toga bitan.
Zar nije bio kap sperme izbaene?
(Kuran, 75:37)
Vaan detalj u Kuranu, vezan za ljudski razvoj jeste opis oploavajue tenosti
(tj. sjemena):
Stvoren je od tekuine brizgajue.
(Kuran, 86:6)
Uistinu! Mi smo ovjeka stvorili od sjemenih smjesa, da bismo ga iskuali,
zato smo ga uinili ujuim, videim.
(Kuran, 76:2)
Zatim je nainio potomstvo njegovo od ekstrakta tekuine prezrene.
(Kuran, 32:8)
Drugi i trei ajet odnose se na sadraj sjemena. Savremena nauka je ustanovila
da je sjeme u stvari sastavljeno od razliitih sekreta, koji dolaze iz 4 razliite lijezde
za vrijeme ejakulacije: testisa, sjemenih mjehuria, lijezde prostate i lijezda
urinarnoga trakta. Stvarne elije sperme dolaze iz testisa, dok tri druge lijezde ne
proizvode oploavajue agense.
Kuran ide dalje od proste informacije da je sjeme mjeavina tenosti. On nam u
ajetu 32:8 kae da se samo bit tenosti koristi (rije prezrena dolazi od
injenice da sjeme izlazi istim putem kao i urin, tako da u oima nekih ljudi izgleda
prezrena). Arapska rije sulala u ovom ajetu oznaava izvlaenje apsolutno
najbolje stvari iz neega. Brojevi govore dosta: normalna ejakulacija sadri oko tri
ml tenosti sa oko 120 miliona do 150 miliona spermatozoida. Izmeu ovih elija
samo jedna oploava jajace ene, to je ono na to ajet 32:8 takoer aludira.Trei
detalj ljudskog razvoja spomenut u Kuranu tie se novooploenog jajaceta:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
37. Zar nije bio kap sperme izbaene?

38. Zatim je bio zakvaak - pa je stvarao, te usavrio.
(Kuran, 75:37,38)
125
(77:7,8) SMRT ZVIJEZDA

Uistinu, ono ime vam se prijeti dogodie se.
Pa kad se zvijezde pogase....
(Kuran, 77:7,8)
U ovom ajetu Kuran spominje smrt zvijezda. Astronom Paterson iz Missurija
je iznenaen da je ovakvu jednu informaciju naao u Kuranu. Kuran je veoma
taan, nae Sunce je umirua zvijezda.
Smrt gigantske zvijezde.
Temperatura u srcu gigantske zvijezde pri kraju njenog vijeka iznosi preko 3
milijarde stepeni Kelvina! Ova temperatura se dostie kada se u srcu zvijezde
stvara gvoe.
Formirano stvoreno gvoe nije u stanju vie podnijeti nikakvu nuklearnu
promjenu, jer njegova nuklearna konstrukcija to ne bi dozvolila. Umjesto toga,
gvoe nastavlja da se komprimira u vrlo kompaktno jezgro. Ova kompresija
podie temperaturu jezgre na preko 100 milijardi stepeni K. Masa eljeznog jezgra
sada odreuje svoju sudbinu. Ako je jezgro oko 1,5 Sunevih masa, ono e se sabiti
sa lopte istog prenika kao Zemlja na loptu prenika samo 16 km! Ova kompresija
prouzrokuje fuziju nukleusa gvoa u jednu veliku loptu neutrona i neutrina.
Jezgro se trza od odbijanja neutrona oslobaajui neutrine.
Ovo iznenadno trzanje alje udarni
talas kroz vanjske slojeve zvijezde. Ovaj
talas je dovoljan da izvede fuziju mimo
gvoa. Svi elementi u univerzumu tei
od gvoa formirani su na ovaj nain.
Nakon to udarni talas probije slojeve,
koji okruuju jezgro, on ih odbacuje u
prostor kao supernova. Sve to je
preostalo predstavlja loptu neutrona,
okruenu laticama atoma gvoa,
naziva se neutronskom zvijezdom.
Ako je masa jezgra priblino 3
Suneve mase, dogaa se isti sluaj,
ukljuujui supernovu i formiranje
neutronske zvijezde, ali umjesto da neutronska zvijezda sretno pluta prostorom,
ona je previe masivna, da bi ostala stabilna. Gravitacija ponovo nadvladava,
uzrokujui eventualno kolaps neutronske zvijezde u jednu taku, formirajui
teoretski crnu rupu ili singularitet.
Smrt obine zvijezde.
Nakon to zvijezda male mase poput naeg Sunca iscrpi zalihe hidrogena u
svome jezgru, nema vie nikakvog izvora toplote da se jezgro odupre gravitaciji.
Jezgro zvijezde kolapsira pod gravitacijom, dok ne dostigne dovoljnu gustou da
izgaranjem pone pretvarati helijum u ugljik. U meuvremenu vanjski omota
zvijezde se iri i zvijezda izrasta u crvenog giganta. Kada Sunce postane crveni
gigant, njegova atmosfera e zahvatiti Zemlju i na planet e doivjeti vatrenu smrt.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
126

Sunce e eventualno izrasti u crvenog super giganta, kada u svom jezgru iscrpi
zalihe helijuma. U ovoj fazi njegov vanjski omota e se protezati do Jupitera. Za
vrijeme ove kratke faze svog postojanja, koja traje samo nekoliko desetina hiljada
godina, Sunce e gubiti masu u Sunevom vjetru. Sunce eventualno moe izgubiti
svu masu svog omotaa, pri emu bi ostalo ugljino jezgro u maglini rastjeranog
gasa.
Zraenje iz ovog vrueg jezgra joniziralo bi maglinu, proizvodei lijepu sliku
planetarne magline, nalik maglinama koje se vide oko ostataka drugih zvijezda.
Ugljino jezgro se moe ohladiti i postati bijeli patuljak, gusti tamni ostatak
nekadanje sjajne zvijezde.
Crveni gigant odbacuje svoje vanjske slojeve u prostor u nekoliko epizoda. Neke
od epizoda su blage, a neke estoke. Rezultat je privremen, ekspandirajui omota
od sjajnih gasova, koji okruuju zvijezdu, postaje sve tanji i rjei, dok se ne izgubi iz
vida za nekih 50 hiljada godina.
To je planetarna maglina. Sjajno vatreno jezgro se ugleda kada se gasovi raziu.
Ovdje u centru magline nalazi se zvijezda bijeli patuljak.
(77:8) CRVENI GIGANT I BIJELI PATULJAK

U vrijeme objave Kurana (VII stoljee) jo uvijek se vjerovalo da su sve zvijezde
na nebu, ukljuujui i nae Sunce, vjene i da su sainjene od materijala koji nikada
ne blijedi i ne raspada se. A uistinu niko nije bio svjestan prirode reakcija koje se
dogaaju unutar zvijezda do nastanka atomske teorije u dvadesetom vijeku, a kao
to je spomenuto ranije, ve je objavljeno u Kuranu. Te atomske reakcije dogaaju
se unutar zvijezde u konanom periodu vremena, nakon ega e zvijezda ostati bez
energije, kada iskoristi sve svoje resurse. Kada se dostigne ova faza, zvijezde poput
naeg Sunca doivjet e seriju drastinih promjena.
Takva zvijezda se iri i postaje crveni gigant. Najblia planeta Merkur bit e
progutana i intenzivna toplota, koju e zraiti Sunce kao crveni gigant, uzrokovat
e da sva mora i okeani na Zemlji provriju i ispare, oznaavajui tako poetak kraja
ivota na Zemlji. Zvijezda eventualno moe poeti da kolapsira, da izgubi svoj sjaj i
zavri kao bijeli patuljak. Ovdje Kuran koristi veoma precizne naune izraze:
m
o
c
.
livo
Pa kad se zvijezde pogase.

(Kuran, 77:8)
m
.
w
ww
Konaan ivotni vijek zvijezda takoe je spomenut u Kuranu:

Allah je Taj koji je podigao nebesa bez stubova koje vidite, zatim se postavio
na Ar. I potinio je Sunce i Mjesec; svakoje plovi do roka odreenog. Upravlja
stvar; razlae znakove, da biste vi u susret Gospodara svog bili sigurni.
/
/
:
p
htt
127
(Kuran, 13:2)

Sura 81 u svom poetnim ajetima opisuje kraj vremena, kako slijedi:
1. Kada se Sunce smota,
2. I kad zvijezde kolapsiraju,
3. I kad se brda pokrenu,
4. I kad se steone kamile napuste,
5. I kad se zvijeri sakupe,
6. I kad se mora potpale ...
(Kuran, 81:6)
Vrlo je vano na koji nain ajet kae kada zvijezde kolapsiraju, a ne kad
Sunce kolapsira jer vrenje okeana e biti rezultat ekspanzije Sunca (faza crvenog
giganta), a ne njegov kolaps, tj. okeani e provriti daleko prije poetka kolapsa
Sunca. Takoer izraz kolaps, kao to je upotrijebljen u Kuranu, je precizan izraz,
koji dananji astronomi koriste da bi opisali ovaj stadij ivota zvijezde.
(78:19) VIE DIMENZIJE

Matematiki postoji beskonaan broj dimenzija. Ipak mi ivimo u
trodimenzionalnom prostoru. Svaki objekat u naem ivotu ima svoju irinu,
duinu i visinu. Koncept da ima vie dimenzija od ove nae tri praktiki je
nemogue zamisliti. U blizini Sunca gravitacija je intenzivnija i tu je prisutno
posebno zakrivljenje prostora u vioj dimenziji. Ovo je prvo uzeo u obzir Ajntajn
da bi precizno proraunao orbitu unutranje planete Merkura.
Bilo je vrijeme kada su ljudi vjerovali da je Zemlja ravna. Bilo ih je strah
mogunosti da spanu sa Zemlje, ako bi putovali predaleko. Ovo se ne moe
dogoditi jer je povrina Zemlje zakrivljena. Da bismo napustili Zemlju moramo se
kretati u dimenziji (pravcu) koji je normalan na njenu povrinu. To znai pravo
gore, bez obzira gdje se nalazimo.
Sa slinim konceptualnim problemom susreemo se u razumijevanju viih
dimenzija. Mi moemo zamisliti da moemo napustiti univerzum samo putujui
daleko, daleko, ali to nije istinito. ak i kada bismo putovali milijarde kilometara,
jo uvijek bismo bili zarobljeni u naem trodimenzionalnom prostoru.
m
o
c
.
livo
I da mi znamo da neemo umai Allahu u Zemlji, i neemo Mu umai

bjeanjem.
(Kuran, 72:12)
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Jedini nain da umaknemo iz naeg univerzuma jeste kretanje u viu dimenziju

u pravcu normalnom na na trodimenzionalni prostor i to sa mjesta gdje se
nalazimo. Ipak to takoe nije mogue, jer na prostor nije kontinualan sa viim
dimenzijama. Da bi se to dogodilo, na prostor morao bi se doslovno pocijepati, a
128

zatim konektirati na vie dimenzije. Ovo se moe dogoditi samo u centrima crnih
rupa.
Na Dan kad se puhne u sur pa doete u grupama,
I otvori nebo, pa bude kapijama.
(Kuran,78:19)
(79:31) NASTANAK MORA I OKEANA

OSLOBAANJE VODE
Ako pratimo rani stadij razvoja Zemlje, utvrdit emo da je saimajua maglina
uslovila da Zemlja bude vrlo vrua u poetnoj fazi. Kako je ona polahko poela da
se hladi, tei elementi poput gvoa padali su prema centru, dok su laki elementi
poput granita i oksida ostajali na povrini.
Hemijski sastojci Zemlje kreu se od lahkih materijala kao to su voda, spojevi
silicija, aluminija i magnezija, do guih, kao to su zlato, nikl i eljezo. eljezo je
jedan od najprisutnijih elemenata, stoga to ba ono predstavlja zavrni produkt
termonuklearne fuzije koja se zbiva unutar veine zvijezda. Ako je ova smjesa tvari
otopljena, bie logino da e tee tvari tonuti ka dnu (blizu sredita gravitacijskog
privlaenja), dok e lake plutati na povrini. Doi e do procesa zvanog hemijska
diferencijacija ili odvajanje.
Iz ovog se vidi da Zemlja najvjerovatnije ima jezgru bogatu eljezom.
Lake tvari, kao to su voda i plinovi, bit e istisnuti vani i stvorit e gasni sloj
(atmosferu), a mogu se i kondenzirati i stvoriti okeane na povrini. To je upravo
ono to se na naoj planeti dogodilo. Voda koja je bila zarobljena i nerazluena,
putem diferencijacije i separacije izvedena je na povrinu Zemlje. Otud imamo
mora i okeane. Hlaenje se nastavljalo i formirala se tanka kora. Sloj odmah ispod
kore poeo je ovravati uz nastajanje uzvisina i depresija iznad njega, to je vodilo
formiranju planina i dolina.
Kako se povrina Zemlje dalje hladila ka zoni ispod 100 stepeni Celzijusa, tena
voda, koja je prije toga jo uvijek bila zarobljena u Zemlji poela je da popunjava
udubine, koje su sada mora i okeani.
Znanje o tome da je jednom sva voda bila zarobljena unutar Zemlje, a da je
zatim iz Zemlje izvuena, dato je u Kuranu:
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
27. Da li je vas tee stvoriti ili nebo? Sazdao ga je,

28. Uzdigao visinu njegovu, pa ga sredio,
29. I zatamnio no njegovu, i izveo svjetlo njegovo,
30. I Zemlju poslije toga - rasprostro je nju,
31. Izveo iz nje vodu njenu i panjake njene.
/
/
:
p
htt
(Kuran, 79:27-31)
129
(81:1) KOLAPS SUNCA

Kada se Sunce smota (izgubi svjetlost).
(Kuran, 81:1)
Zbivanje sa Suncem predstavljeno sa rijei kuwwire podrazumijeva njegovo
zapreminsko poveanje (kao to se poveava klupko kad se namotava), i njegov
gubitak sjaja.
U dalekoj budunosti Sunce e zadebljati, pretvoriti u crvenog diva i unititi sve
to je ovjek stvorio na Zemlji. Ta je injenica ve nekoliko desetljea poznata
znanstvenicima. Meutim, detalji te kasne evolucije Sunca tek su u zadnje vrijeme
razraeni. Prema tim rezultatima Zemlja e ipak preivjeti taj dogaaj, ali na samoj
granici preivljavanja. Naunici I.J. Sackmann i K.E. Kraemer (Univerzitet
Caltech), te A.I. Boothroyd (Toronto) razradili su novi evolucijski model razvitka
Sunca ija su dva znaajna parametra sjaj i promjer.
Sunce je zapoelo svoj ivot na glavnom nizu Hertzsprung - Russelovog
dijagrama ( H - R dijagram ) prije 4,5 milijarde godina, sa svega 70% sadanjeg sjaja.
U sljedeih 1,1 milijardu godina sjaj Sunca e porasti za 10% od svog sadanjeg
sjaja. To poveanje sjaja, a time i emitirane energije, bit e dovoljno da na Zemlji
izazove katastrofalne promjene. Ali ve i mnogo prije ivot na Zemlji nee biti
mogu, barem ne u ovakvom obliku kao danas. Za 6,5 milijardi godina Sunce e
sjati 2,2 puta jae nego danas i tada e poeti sa naputanjem glavnog niza H - R
dijagrama u smjeru grane crvenih divova.
U daljnjih 1,3 milijarde godina promjer Sunca poveat e se 170 puta u odnosu
na dananji promjer, tako da e se putanja Merkura nai unutar Sunca (naravno,
Merkura vie nee biti.) Tada e se Sunce neto skupiti i ostati stabilno oko 120
miliona godina. Nakon toga slijedi posljednji spektakularni dogaaj. Promjer
Sunca ponovo e porasti, tako da e vanjski njegov rub dosezati jednu astronomsku
jedinicu, sadanju udaljenost Zemlja - Sunce (150 miliona km). Dodatna posljedica
ove igre izmeu dvije sile: gravitacije - koja nastoji skupiti zvijezdu i - tlaka
zraenja koji je eli raznijeti, je gubitak mase zvijezde. To ima za posljedicu
smanjenje sile kojom Sunce djeluje na planete. Pri zavretku evolucijskog procesa
Sunca, Zemlja e se nalaziti na 1,7 AJ od njegova sredita.
U trenutku kada sjaj Sunca dosegne svoj maksimum, a to je oko 5200 puta vie
od dananjega, temperatura na povrini Zemlje bit e oko 1300 0C. To je dovoljno
da se uniti svaki trag ovjekova boravka na Zemlji, jer e na toj temperaturi svaki
materijal biti u stanju crvenog usijanja. U daljnjih nekoliko milona godina Sunce
e odbaciti svoj vanjski sloj i poeti brzo saimanje prema stanju bijelog patuljka s
masom oko 55% sadanje mase. U takvom stanju bijelog patuljka Sunce moe
izdrati jo desetke milijardi godina. Za to vrijeme beivotni planeti kruit e oko
njega po novim putanjama na temperaturama gotovo apsolutne nule. Opisana
sudbina Sunca nije tako crna ako se sagleda sa ispravne strane vremenske skale.
Prvi katastrofalni dogaaj bit e za 1,1 milijardu godina, a to je oko 10.000 puta
due od postojanja ljudskog roda i dvostruko due od postojanja vieelijskog
ivota na kopnu.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
130
(81:15,16) ZVIJEZDE KOJE UZMIU

15. Pa ne! Kunem se onima koje uzmiu (odstupaju),
16. Koje se kreu, koje se prikrivaju (nestaju).
(Kuran, 81:15,16)
Ajet 81:15 ukazuje na objekte koji pri svom kretanju odstupaju, odlaze i
uzmiu.
Ajet 81:16 sugerie slina znaenja, a govori o objektima koji se kreu i u svom
kretanju se ponekad prikrivaju (nestaju).
Ako pretpostavimo da oba ajeta govore o istoj stvari, onda se naa razmiljanja
mogu kretati od zvijezda koje odlaze, planeta koje okultiraju zvijezde i planeta koje
se povremeno retrogradno kreu. Kad je rije o planetama treba imati u vidu da su
one za posmatraa sa Zemlje kao zvijezde, iako su hladna nebeska tijela.
Zvijezde koje se udaljavaju su masivne zvijezde koje se velikom brzinom kreu
kroz meuzvjezdani prostor. Kao brod koji ore meuzvjezdani medij, zvijezda koja
bjei HD 77581 stvorila je pred sobom lijep udarni luk sabijajui gasni materijal
na svojoj putanji. Ova zvijezda se kree brzinom od 50 milja u sekundi. ta je ovu
zvijezdu moglo staviti u pokret? Moda se traak odgovora nazire to ona ima
optiki nevidljivog saputnika zvijezdu pulsar poznatu kao Vela X-1. Ovaj pulsar je
oiti ostatak supernova eksplozije koja je moda dala ovoj masivnoj zvijezdi tako
snaan ut.
Okultacije prikrivanje zvijezda i planeta.
Nono nebo sadri mnoga uda, ali to su veinom statiki displeji. Nasuprot
tome okultacije su dinamiki fenomeni koji nude zapanjujuu demonstraciju
orbitalnog kretanja. Okultirati doslovno znai zakriti ili sakriti. Mjeseeva
okultacija se dogaa kada Mjeseeva ivica naie na zvijezdu i ona se izneneda ugasi.
Zvijezda se iznenada ponovo pojavi na suprotnoj strani Mjeseca nakon sahat ili
vie. Okultacija okrznuem dogaa se kad Mjesec klizi pored zvijezde. U rasponu
izmeu dva do tri kilometra okultacijski predviene putanje moemo vidjeti da
zvijezda trepne nekoliko puta kada prolazi iza brda i dolina blizu Mjeseevih
polova. Okrznue je najinteresantnija Mjeseeva okultacija.
Planete, asteroidi i komete takoe prekrivaju zvijezde. Ove planetarne
okultacije su daleko rjee od Mjeseevih zbog toga to su u vidnom polju siune i
zbog sporosti objekata koji se okultiraju. to se tie asteroida, oni se u malom
teleskopu ne mogu uopte vidjeti; njihovo prisustvo se uoava jedino kada ciljna
zvijezda nestaje.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Retrogradna kretanja prividna kretanja unazad.

Nekad nam se ini da vanjski planeti usporavaju kretanje meu zvijezdama i
stanu, zatim idu nazad neko vrijeme, a potom se povrate u originalnu putanju. To
kretanje unazad je prividno kretanje, a ne stvarno.
131

Obzirom da Zemlja putuje bre u svojoj orbiti od vanjskih planeta, ona ih
pretie u toku svog orbitiranja oko Sunca. Kad npr. Zemlja pone preticati Mars,
nama e se uiniti da on usporava kretanje meu zvijezdama. Kad ga Zemlja proe,
Mars e zakratko praviti lagahnu petlju prema zapadu. Kad ga Zemlja dovoljno
proe, Mars e zauzeti raniji kurs i nastaviti da se kree svojim pravcem meu
zvijezdama.
(82:19) NEMA SLOBODNE VOLJE U

SAIMAJUEM UNIVERZUMU
ovjeku je data slobodna volja da izabere izmeu dobra i zla u ireem
univerzumu. To znai da su sva njegova djela zapisana u vremenu.
Nasuprot tome u saimajuem univerzumu nee biti slobodne volje i niko nee
imati moi da drugom uini zlo, ili dobro.
Dan kad nee vladati dua za duu nimalo, a komanda e Tog dana biti
Allahova.
(Kuran, 82:19)
(84:3,4) ZEMLJA E BITI PRAZNA IZNUTRA

Obrt gravitacije prouzrokovat e da Zemlja izbaci svoju unutranjost i postane
gigantska prazna lopta.
I kad se Zemlja rastegne,
I izbaci ta je u njoj i isprazni se.
(Kuran, 84:3,4)
Ajet nedvosmisleno ukazuje na gornju tvrdnju! ta znai kad se planeta Zemlja
iznutra isprazni? Dakle, ono to je bilo unutra postaje vanjsko, i obrnuto! Centar
gravitacije mijenja poloaj, a i vrijeme krae u suprotnom pravcu!
m
.
w
ww
m
o
c
.
livo
(84:16) VEERNJE RUMENILO
/
/
:
p
htt
Pa ne! Kunem se rumenilom veernjim,

I nou i onim ta prikupi,
I Mjesecom kad se ispuni.
(Kuran, 84:16,17,18)
132

Otkud rumena boja sumraka? Tumaenje je slijedee: Pri niskom poloaju
Sunca, pri njegovom izlasku ili zalasku, Suneve zrake prolaze dug put kroz
atmosferu. Na tome putu najvie oslabe zrake najkraih talasnih duina. Jedine
koje mogu svladati sve zapreke jesu one veih talasnih duina, a to su crvene, pa ih
stoga vidimo rasprene u zraku kao zlatnouto, naranasto i rumeno nebo na
istonoj ili zapadnoj strani horizonta. Od toga i Sunce i Mjesec na obzoru
poprimaju crvenkastu boju.
Posebno lijepe rumene boje sumraka opaaju se
kada u atmosferi ima mnogo sitnih vrstih estica.
To se najee dogaa poslije velikih vulkanskih
erupcija eksplozivne naravi, kad u atmosferu
dospijeva golema koliina vulkanskog pepela. On
dopire vrlo visoko, a vjetrovi ga raznose diljem
planeta, pa se pojave neuobiajenih sumraka opaaju
vrlo daleko od mjesta vulkanske erupcije. Takav je,
npr. bio sluaj poslije erupcije indonezijskog
vulkana Krakatau kada se krajem 1883. i poetkom
1884. diljem svijeta zapaali neuobiajeni sumraci.
injenica je da su estice praine koje
dospijeveju u atmosferu s povrine Zemlje najee krupne, pa se Suneve zrake na
njima raspruju drukije nego na onima sitnim. Jakost rasprenog svjetla tada ne
ovisi toliko o njegovoj talasnoj duini. U nekim se okolnostima veernji sumrak
opaa u tamnocrvenoj boji prijeteeg izgleda. Pri iznimno velikim esticama
(pogotovo kad u zraku ima mnogo vodene pare ili kapljica vode), sve se valne
duine podjednako raspravaju, pa nebo pri zalasku Sunca poprima bjelkastu boju.
Boje sumraka otkrivaju, dakle, kakav je sastav atmosfere, to se sve u njoj nalazi,
je li ista ili pranjava i koliko su velike estice koje je oneiavaju. To sve moe
biti u vezi i s prisutnim smjerom i jakou zranih struja, pa tako i s atmosferskim
procesima i vremenom.
m
o
c
.
livo
(85:1) NAE NEBO - NAA GALAKSIJA
Mnotvo zvjezdanih sistema (galaksija). Nebo je ispunjeno, sastavljeno od

galaksija. Zvjezdano nebo iznad nas je sastavni dio nae galaktike.
Ali, uzmemo li teleskop i pogledamo li kroz sazvijea Mlijene Staze, biemo
oarani. Iz tamnih dubina svemira izronie pred nas novi daleki sjajni svjetovi
rasijani u svemirskom beskraju.
Odjednom se osjetimo siunim i beznaajnim pred veliinom stvaranja. I ko
zna koliko nepoznatih, nemjerljivih, dalekih zvjezdanih gradova kriju tamne grudi
kosmosa.
Koliko je samo milijardi sjajnih galaktika sa milijardama blistavih zvijezda!
Samo kroz sazvijee Koma vidi se nekoliko hiljada galaksija!
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
133

Naa galaksija se sastoji od oko 200 milijardi zvijezda, pri emu je nae Sunce
jedan sasvim tipian primjerak. Mlijena staza je prilino velika spiralna galaksija i
ona se sastoji od tri glavne komponente: disk u kojem se nalazi Sunev sistem,
centralno ispupenje u sreditu i sveobuhvatni halo.
Spiralna galaksija M 83 se smatra nalik naoj galaksiji po obliku i veliini.
Disk mlijene staze ima 4 spiralna kraka i on je prosjeno 300 pc debeo i 30 kpc
u preniku. Sainjen je preteno od zvjezdane populacije I, koje su plaviaste, to
pokazuje da su mlade sa starosnom dobi izmeu 1 milion i
10 milijardi godina.
Ispupenje u centru galaksije je spljoteni sferoid
dimezija 1 kpc x 6 kpc. Ovo je podruje gdje dominiraju
zvijezde druge populacije sa velikom gustoom, a to su
zvijezde koje naginju crvenom i vrlo su stare - oko 10
milijardi godina. Postoji sve vie dokaza da se u centru
galaksije nalazi masivna crna rupa.
Halo je difuzni sferini region, koji okruuje disk.
On ima malu naseljenost starih
zvijezda, uglavnom u globalnim jatima (jata se sastoje od 10.000 do 1.000.000
zvijezda). Vjeruje se da je halo sastavljen preteno od crne materije, koja se moe
protezati i izvan granica diska.
(85:13) POETAK STVARANJA

Uistinu, On, On poinje i ponavlja.
(Kuran, 85:13)
Zar ne vide kako Allah poinje stvaranje, potom ga ponavlja? Uistinu! To je
Allahu lahko.
(Kuran, 29:19)
Otkrie ekspanzije univerzuma jasno podrazumijeva da je univerzum morao
imati inicijalnu poetnu taku, stvaranje. To je taka u prolosti, kada je radijus
univerzuma bio nula. To znai da je sva materija univerzuma morala biti zgusnuta
na malom prostoru zajedno sa svom njenom energijom, a ovaj momenat stvaranja
oznaen je kao Veliki prasak.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
134
(86:1, 2, 3) UDARAJUE ZVIJEZDE - PULSARI

Sura Et-Tarik poinje neobinom zakletvom:
1. Tako mi neba i onog to udara, a nastavlja pitanjem i odgovorom:
2. A ta zna ti ta je to to udara,
3. Zvijezda prodorna!
(Quran, 86:1,2,3)
U rjenicima arapskog jezika nai emo da tarik oznaava onog koji kuca, koji
udara, koji kuje, lupa.
Nedm oznaava zvijezdu.
Sakib oznaava onog koji bui, prodire, proie, koji bljeska, koji zasvijetli.
Allah d.. se dakle zaklinje zvijezdom (nedm), koja proizvodi impulse nalik
na udare ili kucanje (tarik), istovremeno odailjui gigantske bljeskove svjetlosti,
radio talasa, g ili X zraka (sakib)!
Znamo koliko i kako su prodorni gama zraci, X zraci, radio talasi i svjetlost!
Kakva je to zvijezda koja se tako ponaa?
Ovakva svojstva astronomi pripisuju samo
neutronskim zvijezdama. Neutronske zvijezde se
odlikuju velikom gustoom i strahovito velikim
brzinama rotacije, od jednog obrtaja u nekoliko
sekundi do jednog obrtaja u 1,56 milisekundi! Takve
zvijezde nazivaju se pulsari! Iz dva magnetna pola
pulsara izbija mlaz estica. Ove estice proizvode
veoma snaan snop svjetlosti, radio talasa, X ili gama
zraka. Taj mlaz sjee nebo kao svjetlo na svjetioniku.
Magnetna i rotaciona osa pulsara se ne podudaraju!
Svaki put kada ovaj zrak (bilo kao svjetlosni snop,
radio talas, gama ili X zrak) pogodi Zemlju uje se
precizan puls radio buke koja lii na kucanje (tarik) ili
udaranje monog nebeskog sata praenog tutnjavom!
uvi ove udare svojim uima bio sam
zapanjen i uvjeren da bi se zaista prva tri ajeta
sure Et-Tarik svakako mogla odnositi na
izuzetne kosmike objekte pulsare! Naime, ako
se putem interneta prikljuite na jednu od
opservatorija koje su velikim radio teleskopima
snimile ovo kucanje neutronske zvijezde i sami
ete biti iznenaeni frapantnim saglasjem
citiranih ajeta sa ponaanjem pulsara!
Kad bi se naa zvijezda Sunce kojim udom
zgusnula kao neutronska zvijezda na tijelo
prenika 10 km, njena brzina rotacije poveala
bi se 5 milijardi puta, odnosno obrtala bi se 2000
puta u sekundi!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
135

Najenergetskiji pulsar otkriven je u Rakovoj maglini. On se obre 30 puta u
sekundi i jako je magnetiziran. Zbog toga on djeluje kao nebeska energetska stanica
iji vjetar odailje dovoljno energije da itava Rakova maglica svijetli u gotovo
svom spektralnom podruju.
Najbri su radio pulsari. Tako se pulsar PSR1937+21 okrene preko 360 puta u
sekundi! Smatra se da ove pojave emitovanja prodornog svjetlosnog ili radio
bljeska uzrokuje stalni pad materije sa susjedne zvijezde, na nain kao kad bismo
ve rotirajui globus udarali (tareka) prstom odravajui mu tako brzinu vrtnje!
Ranija tumaenja ajeta 86:1,2,3
U svom komentaru Jusuf Ali (iji se prijevod Kurana na engleski sada najvie
koristi na religijskim internet news grupama) kae da postoje velika
razmimoilaenja o tome na to bi se mogla odnositi ova tri ajeta. Neki komentatori
misle da je ovdje rije o Veernjai ili Jutarnjoj zvijezdi (Venera, Danica), neki da je
to planet Saturn, zvijezda Sirius, zvjezdani skup Plejade ili zvijezde padalice.
On takoe smatra da je najprilinije rije tarik uzeti u znaenju zvijezda u
kolektivnom i generinom smislu, jer zvijezde eto sjaje svaku no u godini i njihov
sjaj prodire kroz tamu noi.
Treba napomenuti da su lutanja prisutna i kod drugih komentatora ovih ajeta.
Odrivost ovakvih tumaenja, osnovni kriteriji.
Osobine nebeskog objekata spomenutog u ajetima 86:1-3 jesu da on:
1) kuca (udara, tue),
2) da je to zvijezda,
3) da bui, prodire, proie.
Nijedna od planeta Sunevog sistema ne moe zadovoljiti kriterije koji su
definirani samim ajetima, jer
- ni jedna od planeta ne proizvodi pulsacije nalik na kucanje, udaranje,
- jer niti Danica (Venera, Veernjaa) isto kao ni Saturn nisu zvijezde, nego su
hladna nebeska tijela
-jer ni jedna od planeta nema tako snana zraenja (kako u podruju svjetlosti,
tako i u podruju emisije radio talasa, X ili gama zraka) da bi bila interesantna.
to se tie Sirijusa on je zvijezda koja je u biti ista kao i milijarde drugih zvijezda
visokog sjaja.
Zvjezdani skup Plejade takoe ne ispunjava ove kriterije samim tim to je u
pitanju vie grupisanih zvijezda karakteristinog izgleda tako da mi na nebu
vidimo njihovu zdruenu svjetlost.
Ono to u naim prilikama nazivamo zvijezdama padalicama uope nisu
zvijezde nego mali komadi kosmikog materijala veliine zrnca pijeska ili neto
vei, koji izgaraju kada ulete u Zemljinu atmosferu zbog trenja sa zrakom,
razvijajui pri tome intenzivnu svjetlost.
to se tie stava Jusufa Alija da bi rije tarik trebalo tumaiti generalnim
izrazom zvijezde, on je posve neprihvatljiv, jer je kuranski iskaz isuvie precizan
da bi dopustio takvu improvizaciju..
A Allah najbolje zna!
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
136
(86:5-9) FORMIRANJE GONADA

5. Pa neka pogleda ovjek od ega je stvoren!
6. Stvoren je od tekuine brizgajue,
7. Izlazi izmeu kime i rebara!
8. Uistinu! On je za povratak njegov kadar,
9. Na Dan ispitivanja tajni.
(Kuran, 86:5-9)
Gonada je muka ili enska spolna lijezda koja proizvodi rasplodne elije
(gamete). Kod mukaraca su to testisi, a kod ena ovariji.
Gornji kuranski ajet eksplicitno tvrdi da ljudski gonadi potiu izmeu kime i
rebara. Danas je veoma dobro poznato embriolozima da se gonadi prvo pojavljuju u
zoni buduih slabina - bedara. Genitalni nabori se prvo pojavljuju u etvrtoj
sedmici razvoja embrija. Jednom formirani gonadi diferenciraju se u enske i
muke gonade u sedmoj i osmoj sedmici. Nakon toga kod njih poinje proces
razlaza. enski gonadi (ovariji) se zaustavljaju u karlici, dok se muki gonadi
nastavljaju sputati, da bi konano stigli u testise izvan tijela.
Ne samo da je porijeklo gonada na mjestu koje Kuran opisuje, nego ak i u fazi
punoljetnosti ostaje veza sa nervima, krvnim sudovima i limfnim lijezdama sa
zonom koju Kuran opisuje kao izmeu kime i rebara a koja je ustvari mjesto
porijekla tenosti koja se izbaci.
Oni koji insistiraju na tome da je Muhammed a.s. napisao Kuran, pripisuju mu
ustvari vie znanja, nego to je ijedan ovjek mogao imati u vrijeme objave Kurana.
(86:11) NEBO KOJE VRAA

Tema ovog rada je tumaenje ajeta 86:11 koji je dat u formi zakletve i koji glasi:
Wessemai zatirredi.
(Kuran, 86:11)
m
o
c
.
livo
Prijevod ajeta glasi Tako Mi neba punog vraanja.

Kao to je vidljivo, zakletva se sastoji od neba i jedne njegove veoma vane
osobine, a to je sposobnost vraanja (redun) ili okretanja stvari u suprotnom
pravcu.
Ajet ne kae Tako mi neba kinoga, (Wessemai zatil metar) niti Tako mi
neba punog kie. Da je Allah d.. htio On bi to rekao, ali nije. Razloge moemo
shvatiti tek u novije vrijeme kada je nauka dovoljno uznapredovala u spoznajama o
Zemljinoj atmosferi i njenoj ulozi u ouvanja ivota na Zemlji.
Kada su rani komentatori Kurana objanjavali ovaj ajet, mislili su da
nebo vraa kiu. Redussema je za njih bila kia. Ovo je bilo apsolutno tano.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
137

Jedan od najznaajnijih fenomena u naem ivotu je ono to mi nazivamo vodeni
ciklus, ili hidrogeoloki ciklus. Znamo da se pod utjecajem Sunca voda isparava iz
otvorenih vodenih masa kao to su mora i okeani, i die se u obliku vodene pare u
donje slojeve atmosfere, koja je poznata kao troposfera.
Troposferski sloj izdignut je 13-15 km iznad nivoa mora, ali ovo rastojanje
varira u zavisnosti od klimatske zone. Allah d.. je dao ovoj zoni karakteristiku
postepenog hlaenja. Kako se uz nju uspinje, postaje sve hladnije i hladnije dok
temperatura ne dostigne -80 stepeni C i ovo je jedin i nain pomou kojega se
vodena para, podignuta sa povrina mora i okeana, kondenzuje i vraa na Zemlju.
Da ovaj atmosferski sloj nema osobinu hlaenja, voda koja je isparila bila bi
izgubljena ve u trenutku samog isparenja. Zbog toga je jedan od
najfenomenalnijih aspekata naega planeta vodeni ciklus. Voda je jedna od
najznaajnijih stvari koju nebo vraa na Zemlju.
Vodeni ciklus je jako precizan i dobro je izbalansiran izmeu kopna i mora.
Stepen isparavanja iz mora i okeana je mnogo vei od onoga to donose padavine, a
na kopnu je obrnuto, stepen isparavanja sa kontinentalnih masa je daleko manji od
padavina koje prima. Na ovaj nain je dobitak i gubitak vode izbalansiran. Ovaj
vodeni ciklus je jedna od najistaknutijih karakteristika nae planete, jer je takoe
poznata kao plava planeta u Sunevom sistemu, koja je obogaena i natopljena
velikom koliinom vode.
Mi sada znamo razloge to se Allah d.. kune nebom punim vraanja, jer smo
shvatili da u nebu postoji vieslojna zatita Zemlje. Ovi atmosferski slojevi vraaju
na Zemlju sve korisne forme materije i energije, a u vanjski prostor vraaju sve
tetne oblike materije i energije. Tako nebo ne vraa samo kiu, nego i druge stvari.
Iznad atmosfere je ozonososfera, odnosno ozonski sloj.
To je sloj u kojem se kisik i dalje pojaava, a sloj se nalazi na visini od 25 km
iznad nivoa mora. Allah d.. alje radijaciju koja nam dolazi sa Sunca i iz vanjskog
kosmosa. Bez upijanja ovih ultravioletnih zraka ivot na Zemlji ne bi bio mogu.
Ovaj oblik red-a je oblik vraanja tetnih stvari u vanjski kosmos. Takoe
znamo da ova dva sloja, troposfera i ozonosfera, ne reflektuju na Zemlju samo kiu,
nego takoe i razne vrste energija i vrstih estica, koje su vrlo vane za
stanovnitvo planete.
Takoe nam se vraaju i toplotni talasi koji su emitirani sa Zemlje. Vraaju nam
se vrste estice, koje su odgovorne za bjelinu dana, u kojoj uivamo zbog
viestruke refleksije Suneve svjetlosti od njihove vanjske povrine.
Iznad ozonosfere nalazi se jonosfera, jonizirani sloj koji nam vraa emitovane
radio-televizijske i telekomunikacijske talase nazad na Zemlju. Zbog takvog
odbijanja (refleksije) radio talasa moemo sluati radio stanice sa suprotne
hemisfere. Bez jonosfere ne bi bilo radija, televizije i telekomunikacija. Ova
sposobnost neba da vraa nije bila poznata sve do otkria radio talasa.
Iznad jonosfere nalazi se ono to nazivamo Van Allenovi pojasevi; dva
koncentrina pojasa veoma tanki na polovima, veoma raireni na ekvatoru. Ovi
pojasevi odgone kosmike estice koje fantastinim brzinama putuju prema Zemlji
i koje bi bile smrtno opasne za ivot na Zemlji. Iznad Van Allenovih pojaseva nalazi
se magnetosfera, sfera koja takoe djeluje kao zatitna barijera za ivot na Zemlji,
odbijajui najvei dio kosmikih estica koje putuju prema nama.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
138

Rije red je zbog toga zaista udesna, obzirom da Kuran samo sa jednom
rijeju opisuje sposobnost neba da na nau planetu vraa korisne oblike materije i
energije, ali da u vanjski kosmos odbija tetne oblike, titei na taj nain ivot na
Zemlji. Ovo je razlog zbog kojeg je Allah d.. u svom vjenom znanju i mudrosti
upotrijebio rije red (vraanje), a ne kia (metar).
(86:12) ZEMLJINE RASPUKLINE

U dvanaestom ajetu sure 86 Allah d.. izrie zakletvu:
We-l-erdi zati-s-sadi.
(Quran, 86:12)
Prijevod ajeta glasi:
Tako mi Zemlje pune raspuklina.
Bosanski prevodioci Kur'ana citirani ajet ovako prevode:
auevi-Panda: I tako mi Zemlje koja se rastvara (i iz koje nie).
Korkut: I Zemlje koja se otvara da rastinje nikne.
Kari: I Zemlje koja se rastinju otvara.
Kljuna rije u ovom ajetu je sadea i ona znai pukotina, rasjelina, raspuklina.
Odmah se da zapaziti da se u ajetu ne spominje nikakvo otvaranje Zemlje, ne
spominje se nikakvo rastinje i ne spominje se nikakvo nicanje.
Ajet je ustvari konstatacija ili iznoenje injenica vezanih za postojee stanje
Zemljine kore.
Rani komentatori Kurana ovo su
mogli shvatiti samo u smislu pucanja
tla da bi iznikla biljka. Jednom, kad
bacite sjeme u zemlju, a potom zalijete
vodom, iz zemlje e izbiti mladica
onoga ta ste posijali u svojoj punoj
ljepoti. Sposobnost mladice da sama
iznikne je udo samo po sebi.
Ipak, pucanje tla, da bi iznikla
biljka je samo jedan od aspekata
znaenja zemlje pune raspuklina.
Nakon drugog svjetskog rata, u
potrazi za mineralima, naunici su se
spustili na dna mora i okeana. Na
njihovo iznenaenje ustanovili su da
najvee dubine okeana nisu u centru,
kao to se ranije vjerovalo, nego na
periferijama, a da su najplii dijelovi
okeana i mora u sredini. Dalja
istraivanja su otkrila da je vanjski
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
139

kameni sloj Zemlje na mnogim mjestima raspuknut i da se te raspukline i usjeci
kreu u pravcu sjever jug i istok zapad u svim pravcima i da su dugake desetine
hiljada kilometara i duboke 60 do 150 kilometara po itavoj debljini kamene
Zemljine kore. To omoguava rastopljenoj magmi ispod litosfere da dopre do dna
mora i okeana. Iz ovih pukotina istie lava na povrinu gradei planine usred mora,
to je poznato kao srednjookeanski grebeni. Najvei vrh na Zemlji je Mount
Everest 8.812 m iznad nivoa mora. Meutim, na dnu okeana imamo uzdignua koja
se diu u visinu preko 11 km.
Dakle, jedna od glavnih karakteristika nae planete jesu njene raspukline.
Na tim raspuklinama sudaraju se kontinentalne ploe i meusobno taru
izazivajui zemljotrese i vulkanske erupcije.
One omoguavaju enormnim koliinama rastopljenog stijenja da istiu i
stvaraju srednjookeanske grebene. Da Zemlja nema ovih raspuklina koje
omoguuju prenos toplote iz unutranjosti prema Zemljinoj kori, ivot na Zemlji
bio bi praktino nemogu.
ovjek se moe zapitati kako je Poslanik a.s. mogao znati ove injenice, obzirom
da nikada nije bio na moru. Kako bi on ovo mogao znati, da ga nije obavijestio
Allah, Stvoritelj? I zato se Kuran osvre na injenice koje su u vrijeme njegove
objave bile nepoznate, a i za stoljea koja e doi?
Allah je, u svome vjenom znanju, znao da e doi vrijeme kada e naunici
otkriti ove injenice, a onda shvatiti da je Kuran rije Njegova i da je Muhammed
a.s. peat Njegovih poslanika.
(88:17) KAMILA
Pa zar nee pogledati kamilu, kako je stvorena?
(Kuran, 88:17-21)
Izvan svake je sumnje da sva bia reflektiraju beskrajnu mo i znanje svog
Stvoritelja. Ovo je izraeno u brojnim ajetima Kurana, gdje se istie da je sve to je
Allah stvorio, znak, simbol ili upozorenje.
17-ti ajet sure El- Gaija govori nam o jednoj ivotinji, o kojoj treba paljivo
razmisliti i ispitati je, a to je kamila.
Jedna specifina karakteristika kamile jeste njena tjelesna struktura, na koju ne
utjeu ni najotriji uslovi ivota.
Njeno tijelo ima takve osobine da ona moe danima ivjeti bez imalo hrane i
vode, i moe putovati sa teretom do nekoliko stotina kilograma na leima.
Mnogobrojne karakteristike kamile dokazuju da je ova ivotinja stvorena za
naroiti suhe klimatske uslove, i data u slubu ovjeka.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
Uistinu! U izmjeni noi i dana, i onom to je stvorio Allah na nebesima i

Zemlji, znaci su za ljude koji se boje.
(Kuran, 10:6)
Stopala pogodna za sve tipove tla.
140

Stopala kamile sastoje se od dva palca sastavljena pomou elastine spojnice.
Ova struktura koja omoguava ivotinji da vrsto prijanja za zemlju sastoji se od 4
mesnate lopte, to je jako pogodno za sve vrste zemljinih uslova.
Nokti na palevima tite stopalo od potencijalnih oteenja, koja mogu nastati
kao rezultat udara. Koljena su joj pokrivena kalusom sastavljenim od koe tvrde i
debele kao rog. Kada ivotinja lijee na vrui pijesak, ova struktura je titi da se ne
povrijedi.
Grba kao skladite hrane.
Kamilina grba u obliku naslage masnoa daje hranu ivotinji periodino u
vremenu gladi. Sa ovim sistemom kamila moe ivjeti tri sedmice bez vode, gubei
33% od svoje teine. Pod istim okolnostima ljudsko bie bi izgubilo 8% od svoje
teine i umrlo bi u roku od 36 sati, gubei u potpunosti vodu iz svoga tijela.
Krzno kao toplotni izolator.
Njeno krzno sastoji se od debelih vrsto zbijenih dlaka, koje, ne samo da tite
tijelo ivotinje od smrzavanja i izgaranja, nego takoer eliminiu viak vode iz
tijela.
Sa svojom debelom dlakom kamile u Aziji mogu preivjeti temperature i do
+50 0C u ljetnom periodu i do 50 0C u zimskom periodu.
Glava zatiena od pijeska. Zatita od vihora i pjeanih oluja.
Oi kamile imaju dvoslojne one trepavice. Trepavice imaju jedan izvanredan
mehanizam. U sluaju opasnosti automatski se zatvaraju. Na ovaj nain estice
praine ne mogu nikako dospjeti u oko ivotinje. Trepavice meusobno djeluju kao
zamka i tite oi ivotinje od prejakih pjeanih oluja. Sem toga kamile mogu
zatvoriti svoje nozdrve da ne dozvole ulazak pijeska.
Nos i ui su joj pokriveni dugakom dlakom, to je titi od pijeska i praine.
Dugaki vrat joj omoguava da se hrani liem sa drvea visokog i do tri metra.
Hrani se ak i trnjem.
Izvanredna otpornost na e i glad.
Kamile mogu ivjeti bez imalo hrane i vode osam dana pri temperaturi od 50 0C.
U ovom periodu ona gubi 22% svoje tjelesne teine. Dok bi ovjek bio blizu smrti
ako bi izgubio tjelesnu tekuinu jednaku 12% tjelesne teine, mrava kamila moe
preivjeti sa istim gubitkom vode do 40% tjelesne teine. Drugi razlog njene
otpornosti na e jeste mehanizam koji kamili omoguava podizanje unutarnje
temperature na 41 0C. Zahvaljujui ovome ivotinja zadrava gubitak vode na
minimalnom nivou u krajnje vruim pustinjskim uslovima. One takoe mogu
smanjiti unutranju tjelesnu temperaturu do 30 0C u hladnim pustinjskim noima.
Izuzetno iskoritenje vode.
Deve mogu popiti oko 130 litara vode za samo 10 minuta, to je oko 1/3 njihove
teine. Sem toga one imaju sluznu struktutu na njihovom nosu, koja je 100 puta
vea nego kod ovjeka. Sa ovim velikim zakrivljenim nosnim sluznicama deve
mogu zadrati 66% vlanost zraka koji udie.
Maksimalna korist od hrane i vode.
Veina ivotinja umire trovanjem kada urin akumuliran u njihovim bubrezima
ue u krv. Ipak, deve maksimalno koriste vodu i hranu proputajui urin vie puta
kroz jetru. I krv i elijske strukture deve su specijalizirane da omogue ovoj
ivotinji da preivi duge periode bez vode u pustinjskim uvjetima.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
141

Zidovi njihovih elija imaju specijalnu strukturu koja onemoguava preveliki
gubitak vode. Nadalje, sastav krvi je napravljen tako da ne doputa nikakvo
usporenje u cirkulaciji, ak ni onda kada se nivo vode u kamilinom tijelu spusti na
minimum. Sem toga, koliina enzima albumena koji pojaava otpornost na e
nalazi se u mnogo veim koliinama u kamilinoj krvi nego kod drugih ivih bia.
Grba je drugi snaan pomaga devi. Jedna petina kamiline ukupne tjelesne
teine nalazi se u grbi. Uskladitenje masnoa u grbi u samo jednom dijelu
kamilinoga tijela spreava luenje vode iz itavog tijela, to je zavisno od masnoa.
Ovo doputa kamili da koristi minimalnu koliinu vode.
Mada kamila sa grbom moe konzumirati 30-50 kg hrane na dan, u otrim
uslovima ona moe preivljavati jedan mjesec sa samo dva kg trave dnevno. Kamile
imaju veoma jake, nalik na gumu, gubice, koje im doputaju da jedu trnje, dovoljno
otro da probode debelu kou. Nadalje, njen stomak se sastoji od 4 komore i veoma
jakog probavnog sistema, kojim ona probavlja sve to pojede. Ona se ak moe
hraniti materijalima poput kauuka, koji se nikako ne moe smatrati hranom.
Oito je koliko je ovaj kvalitet dragocjen u tako surovim klimatskim uslovima.
Zatita od vremenskih uslova gorenja i smrzavanja.
Debela i neprobojna dlaka na kamilinom tijelu spreava jaku sunevu svjetlost
da dospije do koe ivotinje. To je takoe odrava toplom u uslovima smrzavanja.
Pustinjske kamile su otporne do visokih temperatura ak i do +70 0C, a dvogrbe
kamile mogu preivjeti niske temperature i do 50 0C. Ova vrsta kamila moe
preivjeti i na velikim nadmorskim visinama (do 4000 m).
Zar ne vidite da je Allah za vas potinio ta je na nebesima i ta je na Zemlji, i
upotpunio vam blagodati Svoje svana i iznutra? A od ljudi je ko raspravlja o
Allahu bez znanja i bez Upute, i bez Knjige osvjetljavajue.
(Kuran, 31:20)
U svjetlu iznesenih informacija postavimo sebi pitanje: da li je kamila sama
sebe prilagodila za ivot u pustinjskim uslovima?
Da li je ona sama sebi nainila sluznice u svom nosu, ili grbu na svojim leima?
Ili da li je ona sama sebi stvorila takvu strukturu oiju i nosa da se titi od vihora i
pjeanih oluja?
Je li ona sama zasnovala svoju elijsku strukturu i krv na principu da beskorisno
ne izgubi ni malo vode? Da li je ona sama sebi izabrala tip dlake, koja pokriva njeno
tijelo? Je li ona sama sebe pretvorila u pustinjsku lau?
Kao i svako drugo ivo bie kamila sigurno nita od ovoga nije sama uinila.
Kuranski ajet, koji kae Zar nee pogledati kamilu kako je stvorena? pojanjava
stvaranje ove izvanredne ivotinje na najbolji nain.
Kao i sva druga iva stvorenja kamila je takoe obdarena mnogim posebnim
kvalitetima, a zatim data na Zemlju kao znak od Stvoritelja svih stvorenja.
Poto je stvorena sa takvim superiornim fizikim osobinama, dato joj je da slui
ljudima. A to se tie ljudi, njima se nareuje da gledaju slina uda stvaranja u
univerzumu i oboavaju samo Stvoritelja svih bia, a to je Allah d..
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(89:l,3) PARNI I NEPARNI

142

1. Tako mi zore,
2. I deset noi,
3. I parnog i neparnog.
(Kuran, 89:3)
Paran i neparan se tumae razliito od raziitih vjerskih kola.
Neki kau: paran je dan klanja kurbana tj. deseti zul-hidde, a neparan je Dan
Arefata (hadd), tj. deveti zul-hidde.
Drugi kau da su parna sva stvorenja, a neparan je Allah, itd.
Elektricitet spada pod kategoriju efei-wel-wetr. Protoni nose pozitivno
naelektrisanje, a elektroni negativno. No i dan takoe spadaju u kategoriju
efei-wel -wetr.
Sve parne i neparne stvari nalaze se u ovoj kategoriji.
(89:6,7) IREM - UBAR

6. Zar nisi vidio kako je postupio Gospodar tvoj sa Adom,
7. Iremom punim stubita,
8. Kojima nisu stvoreni slini u zemljama?
(Kuran, 89:6,7)
Kuran se osvre na grad Irem, kojega je Allah unitio zbog zla njegovih
stanovnika. Sve donedavno nije bilo nikakvih izvjetaja o ovome gradu i smatralo
se da je on samo poznat kao legenda. 1991. godine u junoarabijskoj pustinji
Rub-el-hali u Omanu naeni su ostaci 4300 godina staro grada Irema Ubar.
Poetni radarski snimci nisu odmah ukazivali na lokaciju ovoga mjesta, meutim,
slike sa satelita Landsat i Spot pokazale su da postoje odreeni tragovi u pustinji.
Istraivai su identificirali ove tragove kao stare karavanske puteve. Karavanski
putevi se sastaju na jednom mjestu, koje se zove E-isr.
Iskopavanja na ovom prostoru su razotkrila veliku osmougaonu tvravu
debelih zidova, visokih 10 stopa i osam visokih tornjeva na uglovima. Arheolozi su
takoer nali grku, rimsku i sirijsku
grnariju, a najstarija je datirana na
4000 godina starosti. Otkrie ovih
vrsta rukotvorina sa udaljenih mjesta
pokazuje da je ovo svakako bio veliki
trgovaki centar i najvjerovatnije
uveni Ubar. Zapanjujui rezultat
iskopavanja jeste to se pokazalo da je
Ubar doivio katastrofalan kraj, kao
to to mnogobrojne legende pokazuju.
Sura Fedr u Kuranu govori o
ovom gradu kao o gradu sa tornjevima
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
143

pod imenom Irem. Istraivai pretpostavljaju da je ovaj grad mogao biti najraniji
poznati tranzitni centar za mirisne smole, koje su poticale daleko sa juga.
Istraivai su morali savladati brojne pjeane oluje i zmije otrovnice da bi locirali
osmougaone kamene gradske zidine, 6-8 stopa visoke ostatke, 7 od njegovih 8-30
stopa visokih od blatne cigle sagraenih kula, razliitih soba, pei za grnariju i
hiljade komada grnarije.
Istraivai su pronali grad pratei drevne pustinjske puteve, detektirane na
slikama, koje je nainilo nekoliko aviona, ukljuujui radare i optike kamere, koje
je nosio elinder u oktobru 1984. godine.
Prema Jusufu Aliju, grad Irem je bio glavni grad naroda Ad. Podaci pokazuju
da je grad propao u rupu, kada se pod njim sruila krenjaka peina. Prema
legendi Ubar je uniten u nesrei koja se dogodila oko stote godine n.e. i tada ga je
prekrio pjesak. Grad je vjerovatno imao tek neto vie od sto stanovnika, ali je bio
okruen brojnim logorima, oznaenim grnarijom, ugljem i ognjitima. Raniji
pokuaji da se pronae Ubar u Omanskim dinama propali su 1930, 1947 i 1953.
godine.
(91:1) ZNAAJ SUNEVOG SVJETLA

Ako bi Sunce prestalo sjati, kakve bi bile temperaturne promjene na Zemlji?
Svugdje bi ozbiljno zahladnilo. U roku od nekoliko sedmica okeani bi se
zaledili, i nakon mjesec ili vie mjeseci povrina Zemlje bi se zaledila. Zemljina
unutranjost bi nastavila odavati izvjesnu koliinu toplote prema povrini, ali samo
toliko da bi atmosferu odrala u djeliminoj fazi pare. Vulkani bi nastavili da
eruptiraju i izbacuju gas i tekuinu u dio atmosferskih i okeanskih podruja, koji su
u kontaktu sa tokom lave. Geotermalni izvori kao npr. gejziri bi nastavili da rade.
Da li je vas tee stvoriti ili nebo? Sazdao ga je,
Uzdigao visinu njegovu, pa ga sredio,
I zatamnio no njegovu, i izveo svjetlo njegovo.
(Kuran, 79:27-29)
m
o
c
.
livo
Tako mi Sunca i svjetla njegova.

(Kuran, 91:1)
Zemlja ipak ne bi mogla pasti na apsolutnu nulu jer bi je univerzum drao iznad
2,7 K. Bez Sunca jedina energija prema Zemljinoj povrini ila bi iz njene
unutranjosti. Ono to bismo mi morali uiniti jeste da bismo se spustili kilometar
ili dva i tu bi imali temperaturu od 60 0C ili vie, gdje rade kopai dijamanata.
Ako ne bi bilo Sunca, Zemlja bi prepodesila tok svoje toplote prema onome
dijelu, kojega vie ne bi obasjavalo Sunce. Ovaj tok toplote ne bi bio dovoljan da
odrava Zemlju iznad take smrzavanja vode pa bi moda, nakon mjesec ili dva,
latentna Suneva toplota, sadrana u okeanima i Zemljinoj kori, bila iscrpljena.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
144

Temperatura bi se stabilizirala vjerovatno negdje ispod 200 K i tako bi se odravao
tok toplote iz Zemljine unutranjosti slijedeih nekoliko milijardi godina.
(92:1) MRAK KOSMOSA

Mi na nebu vidimo zvijezde, pa ipak, zato njihovo ujedinjeno svjetlo nije
dovoljno te imamo no? Njemaki fiziar Heinrich Wilhem Olbes postavio je istu
zagonetku 1823. godine: ako je univerzum beskonane veliine, i ako su zvijezde
(ili galaksije) rasporeene kroz ovaj beskonani univerzum, onda bismo sigurno u
svakom pravcu kuda pogledamo morali vidjeti zvijezdu.
Kao rezultat nono nebo bi moralo biti sjajno. Ali, zato nije? Ustvari, pitanje je
mnogo komplikovanije, nego to izgleda. Bilo je mnogo pokuaja da se ova
zagonetka rijei pod nazivom Olbersov paradoks. Jedna verzja smatra da je
prepreka meuzvjezdana ili meugalaktika praina. eljelo se kazati da praina
blokira svjetlost sa udaljenih objekata, to je inilo no mranom. U stvarnosti,
ipak svjetlo koje bi padalo na prainu, zagrijalo bi je, pa bi ona sjajila najmanjim
sjajem izvora svjetlosti.
Da li je vas tee stvoriti ili nebo? Sazdao ga je,
Uzdigao visinu njegovu, pa ga sredio,
I zatamnio no njegovu, i izveo svjetlo njegovo.
(Kuran, 79:27-29)
Tako mi noi kad prekrije.

(Kuran, 92:1)
Drugi pretpostavljeni odgovor za ovaj paradoks dri da je ogromni crveni
pomak udaljenih galaksija pomjerio svjetlo izvan vidljivog podruja u nevidljivo
infracrveno podruje. Ali, ako je ovo objanjenje istinito, krae talasne duine
ultravioletnog svjetla bi takoe bile pomjerene u vidljivo podruje, a to nije sluaj.
Najbolje rjeenje za Olbersov paradoks sastoji se iz dva dijela. Prvo, ako je na
univerzum beskonano velik, on nije beskonano star. Ova stavka je kritina, jer
svjetlo putuje konanom (mada velikom) brzinom od 300.000 km u sekundi. Mi
moemo vidjeti neto samo ako je svjetlo, koje to neto emituje, imalo vremena da
stigne do nas. U naem svakodnevnom iskustvu to vremensko kanjenje je siuno,
manje je od jednog milionitog dijela sekunde.
Kada se rastojanje povea, onda se povea i vremensko kanjenje. Npr.
astronauti na Mjesecu imaju kanjenje od 1,5 sekundu u svojoj komunikaciji sa
kontrolom leta na Zemlji, a to je vrijeme koje je potrebno radiosignalima da preu
relaciju Mjesec-Zemlja i nazad. Veina astronoma se slae da je univerzum star
izmeu 10 i 15 milijardi godina. To znai da maksimalna udaljenost s koje mi
moemo primiti svjetlo, jeste 10 do 15 milijardi svjetlosnih godina. Pa, ako ima jo
udaljenijih galaksija, njihovo svjetlo jo nije uspjelo stii do nas.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
145

Drugi dio odgovora lei u injenici da zvijezde i galaksije nisu beskonanog
vijeka. One polahko blijede. Ovaj emo efekat vidjeti na oblinjim galaksijama
zahvaljujui kraem vremenu koje je potrebno svjetlosti da stigne. Suma tih efekata
je da nikad nisu ispunjeni uslovi da nebo bude svijetlo. Mi nikada ne moemo
vidjeti svjetlo sa zvijezda ili galaksija u svim pravcima odjednom; ili svjetlost sa
najudaljenijih objekata jo nije stigla do nas, ili, ako jest, moralo je proi mnogo
vremena da bliski objekti sagore i postanu tamni.
(95:15,16) KURAN I MOZAK

Allah kae u Kuranu jednom od zlih nevjernika, koji su branili Poslaniku
Muhammedu a.s. da klanja kod Kabe:
15. Nikako! Ako ne prestane, zaista emo ga epati za kiku,
16. Kiku lanu, grjenu.
(Kuran, 96:15,16)
Zato Kuran opisuje prednji dio glave kao grjeni i lani? Zato Kuran kae da
je ovjek laan i grijean? Postoji li veza izmeu prednjeg dijela glave i ove dvije
loe osobine?
Arapska rije nesijja znai kika. Ako pogledamo u lobanju s prednje strane,
zapazit emo prvu zonu (cerebrum). ta nam psihologija kae o funkcionalnosti
ove zone?
Knjiga pod naslovom Osnovi
anatomije i psihologije o ovoj zoni
mozga
kae:
Motivacija
i
inicijacija kretanja deava se u
unutranjosti
prednjeg
dijela
lobanje.
U vezi sa svojim ueem u
motivaciji ova predzona se takoe
smatra funkcionalnim centrom
agresivnosti. Zbog toga je ovo
podruje mozga odgovorno za
planiranje i pokretanje dobrog i
loeg djelovanja i odgovorno je za
izricanje lai ili istine. Zbog toga je prednji dio glave na ova nain zgodno opisati,
kao to Kuran kae: Kiku lanu i grijenu. Prema profesoru Kejtu Muru
naunici su ovakve funkcije prednjeg dijela mozga otkrili u zadnjih 60 godina.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(99:2) OBRT GRAVITACIJE

146

Vrijeme protie malo bre na vrhu planine u odnosu na nivo mora. Ova razlika
u vremenu, mada je za nas neprimjetna, moe se izmjeriti atomskim satom. Ako se
vrijeme obrne u saimajuem univerzumu, onda e se i ova karakteristika vremena
okrenuti. Ovo e uzrokovati obrt gravitacije, to e biti povod zemljotresu takve
amplitude kao nikada ranije.
1. Kad se zatrese Zemlja potresom svojim,
2. I izbaci Zemlja terete svoje,
3. I rekne ovjek: ta joj je?
4. Tog dana kazivat e vijesti svoje.
(Kuran, 99:1,4)
13. Pa kad se puhne u sur, puhanjem jednim:
14. I ponese se Zemlja i planine, pa se zdrobe drobljenjem jednim,
15. Tad, Tog dana, dogodie se dogaaj,
16. I raspuknue nebo, pa e ono Tog dana krhko biti:
(Kuran, 69:13,14,15,16)
Na Dan kad nebo bude kao rastalina.
(Kuran, 70:8)
Uprkos obrtu gravitacije Zemljina masa nee se u potpunosti disperzirati, poto
e obrt vremena stalno usmjeravati da se materija vrati u svoje prethodno stanje.
Ajeti opisuju Sudnji dan na interesantan nain. Sudnji dan e poeti sa
konanim zemljotresom, kako se okrene gravitacija. Obrt gravitacije e
prouzrokovati da Zemlja na povrinu izbaci sve to je u njenoj unutranjosti i
potpuno se isprazni. Ljudi e se vraati proivljeni jedni nakon drugih (u
ratrkanim grupama) unutar ove prazne Zemlje, koja e imati nebo prema centru.
Historija naroda e se odvijati unazad, kako vrijeme bude teklo unazad. Ljudi e
tada vidjeti ono to su uinili ranije i u skladu s tim bit e im sueno.
Tog dana pojavie se ljudi odvojeni, da im se pokau djela njihova.
(Kuran, 99:6)
m
o
c
.
livo
Sada moemo pomisliti da e se protokom vremena unazad dogoditi

proivljenje iz mezara, zatim da emo postati sve mlai i mlai, proi kroz nae
djetinjstvo i vratiti se u nitavilo u majinim utrobama. Ovo je ono na ta nas
navode teorije o povratku vremena; ponovo jedna besciljna vjeba. Ali nije ba
posve tako. Povratak nee ii u pravcu povratka u materice i dalje unazad.
Veliki zemljotres nije tu da bi nas plaio, nego je on dio fenomena, koji e uiniti
dostupnim vie dimenzije. To jest, uinit e dostupnim Dennet i Dehennem.
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
(101:1-5) KATASTROFALNI UDAR

147

Pogledajmo ta Kuran o ovom dogaanju kae:
1. Udar!
2. ta je udar?
3. I ta zna ti ta je udar?
4. Dan kad budu ljudi kao leptiri ratrkani,
5. I budu brda kao vuna raupana.
(Kuran, 101:1-5)
Kakav je to udar o kojem govori Kuran? Kakav je to udar koji e imati tako
uasne efekte i tako katastrofalne posljedice za planetu Zemlju i ivi svijet na njoj?
Ono to je evidentno iz Kurana je stanje ljudi proizvedeno tim udarom
(ratrkanost, razbacanost) i stanje nae planete (uzvisine na Zemlji bivaju otrgnute,
planine lete i drobe se, zemlja biva poravnata). Ovakav scenario eksperti pripisuju
slijedeem: To je mogue samo ako bi se zaustavila rotacija Zemlje ili promijenila
njena osa rotacije! - a tako neto moe izazvati samo kataklizmiki udar u Zemlju.
Dakle, iznenadna promjena Zemljine ose rotacije mogla bi se dogoditi samo u
sudaru sa drugim velikim tijelom.
Efekti udara:
Obrtna osa Zemlje i energija njene rotacije su vrlo robusne i bio bi potreban
sudar sa drugim tijelom planetne veliine da bi zaokrenuo Zemlju u nekoj drugoj
orijentaciji. Takav susret trajao bi sedmicu u sluaju direktnog kontakta, a
tektonski poremeaj bio bi strahovito snaan. Povrina Zemlje bi se istopila zbog
ogromnog rasipanja plimskih energija. Niko taj dogaaj ne bi preivio, a bila bi
preobraena biosfera i atmosfera.
U tom sluaju atmosfera bi i dalje bila u kretanju sa originalnom brzinom
rotacije Zemlje na ekvatoru od 464 ms-1. Sve Zemljine mase bi bile naisto zderane i
sva bi Zemlja bila poravnata. To znai da bi stijene, planine, drvee, zgrade,
ivotinje itd., bile jednostavno otkaene i otpuhane u atmosferu.
Promjena smjera rotacije svugdje bi dovela do nastanka vjetrova, ije bi brzine
bile hiljade km na sahat. Sve to nije u temelju Zemlje bilo bi naprosto iupano i
pomijeano sa sveobuhvatnim uraganskim aktivnostima. Zemlja bi se nala u
debelim oblacima prljavtine, praine i krhotina, itave decenije. Ne moemo ni
pomisliti da bi ita preivjelo tu katastrofu, jer bi do tada vrsta Zemlja, bila
razorena zemljotresima, koje ni jedan ivi organizam u prethodne tri milijarde
godina ili vie, nije doivio. Nema mjesta na Zemlji gdje ne bi puhali vjetrovi
brzinom od 100 do 600 km/h i zemljotresa magnitude +7 i vee.
Svaki scenario koji podrazumijeva ovakvu katastrofu znaio bi unitenje
kompletne biosfere kakva je sada. Jedini preivjeli organizmi bile bi bakterije.
Plimne sile na Zemlji bile bi dovoljno velike da izdignu povrinu Zemlje nekoliko
km i da u tekue stanje prtvore veliki dio Zemljine kore.
Ako bi se Zemlja sudarila sa tijelom veliine asteroida Ceres (450 km), on bi
napravio krater na Zemlji vei od kontinenta Sjeverna Amerika i vjerovatno bi bio
takvog impulsa, da proizvede precesiju Zemljine ose sa vrlo velikom amplitudom.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
148

Veina tijela Sunevog sistema orbitiraju oko Sunca na isti nain kao i Zemlja,
tako da takav udar ne bi mnogo utjecao na smjer okretanja, ali bi mogao poveati
brzinu rotacije, pa bi dan mogao biti krai od 24 sahata.
Ako bi udar bio takav da tijelo okrzne Zemlju, dijelovi Zemljine mase bili bi
izbaeni u prostor da krue oko Zemlje, bili bi izbaeni iz gravitacionog polja
Zemlje, ili bi eventualno padali nazad na Zemlju kao smrtonosna meteorska oluja,
koja bi potrajala hiljadama godina.
Broj godinjih doba i njihovo trajanje bi se takoer promijenilo.
KRAJ
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
149
REFERENCE - LITERATURA
1) Marmaduke Pickthall, The Glorious Quran, Taj company LTD, Karachi,
Lahore, Dacca, Rawalpindi.
2) Mustafa, Mlivo, Kuran, prijevod sa arapskog na bosanski, Bugojno 1995,
Bosna i Hercegovina.
3) Abdullah Jusuf Ali, The Meaning of The Holy Quran, Maryland, USA,
1991.
4) Dr. Muhammed Taqi-ud-din Al-Hilali i Dr. Muhammed Muhsin Khan,
The Noble Quran, in the english language, Dar-us-Salam Publications, Riyadh,
Kingdom of Saudi Arabia, 1995.
5) Allama Shabbir Ahmad Usmani, The Noble Quran, Tefseer-e-Usmani by
Aalameen Publications, Lahore-Pakistan, 1994.
6) The Holy Qur-An, English translation of the meanings and Commentary,
King Fahd Holy Qur-an Printing Complex, Al-Madinah Al-Munawarah, 1411 H.
7) B. J. Phiz M.Omer, Prostor, materija i vrijeme u Kuranu.
8) Bassam Jarrar,First Signs of Numerical Miracles In the Holy Quran.
9) Dr. Sadek El Hilali, Scientific signs in the verses of the Quran on hearing and
vision.
10)Dr. Salah El Maghribi, The effect of High Altitude on man as evidenced baz the
scientific sign in the Quran and bz modern science.
11) Dr. Salem Abdullah Al-Mahmood & Sheikh Abdul-Majid Al-Zindani,
The Sense of Pain as mentioned in the Quran and Modern Science.
12) Dr. Qutb Amer Farghali, Mixing of water with lifeless land.
13) Dr. El-Sayed Muhammed Zeidin, Scientific signs in the Quran with regards
to crops.
m
o
c
.
livo
14) Sheikh Abdulk-Majid Al-Zindani, Barriers and Mouths between oceans in the
Holy Quran.
m
.
w
ww
15) Dr. Ahmed El-Wasif / Dr. Sadek Noman, Scientific signs in the Quran
about the chemical structure of milk.
/
/
:
p
htt
16) Muhammed A. Asadi, Koran and biomedical sciences.

17) Bucaille, Maurice, What is the origin of man?, Deghers, Paris.
151
18) Dr. Mustafa Ahmed, Scientific signs in the Quran Examples from the area of
Earth Sciences.
19) Prof. Zaghloul El-Naggar, Heavns returning capacity, The Fractured
Earth, The Sea Set on Fire.
20) Dr. Mansour Hassab-Elnaby, A New Astronomical Quranic Method for The
Determination Of The Greatest Speed C.
21) Dr. Maurice Bucaille, The Bible, the Quran and Science.
22) Mlivo Mustafa, Index rijei Kurana, Bugojno, BiH, 1997.
23) Sirius i njegov pratilac, ovjek i svemir br.2, Zagreb, 1987/88.
24) Sva Zemljina gibanja, IS br. 3-4, Zagreb, 1988/89.
25) Sumraci, Vasiona br.5, Beograd, 1987.
26) Mjesec, IS br. 1, Zagreb, 1989.
27) Keith L. Moore, Ph.D., F.I.A.C. A Scientists Interpretation of
References to Embryology in the Quran. The Journal of the Islamic Medical
Association, Vol.18, Jan-June 1986, pp.15-16 The Department of Anatomy,
University of Toronto, Canada.
m
o
c
.
livo
m
.
w
ww
/
/
:
p
htt
152
IZ RECENZIJE
MR. MUHAREMA OMERDIA
MUSTAFA MLIVO
je roen 23.10.1955. u
Rovni, Bugojno. Osnovnu i
srednju kolu zavrio je u
rodnom gradu, a Mainski
fakultet u Mostaru. Prije
agresije na BiH radio u
razvoju Tvornice biromaina Bugojno.
Objavio je slijedea djela:
1. Rjenik Kurana,
Bugojno, 1987.
2. Prvi prijevod Kurana na
bosanski jezik, Bugojno,
1994., prvo izdanje.
3. Prvi prijevod Kurana na
bosanski jezik, Bugojno,
1995., drugo izdanje.
4. Indeks rijei Kurana,
Bugojno, 1997.
Rukopis djela Kuran ispred nauke i civilizacije,

autora dipl. ing. Mustafe Mlive iz Bugojna predstavlja
znaajan nauni doprinos razumijevanju asnog
Kurana sa aspekta naunih injenica i dostignua, koja
su bila nepojmljiva generaciji u ije vrijeme je
objavljivana ova sveta Knjiga. Ovo je odve vrijedan
prilog nauci uope i odmicanju od predrasuda, koje
neki nauni krugovi u svijetu i kod nas u Bosni i dalje
pokuavaju postavljati ispred Kurana i njegovog
navodnog suprotstavljanja savremenoj nauci.
Autor je morao prostudirati stotine izvora
usporeujui savremena dostignua i naune injenice
u mnogim naukama da bi ih mogao potvrditi Kuranom
i obratno. Kuran nije ponudio ni jednu istinu, a da nije
ponudio onima koji u nju sumnjaju, ili ne vjeruju, da je
pobiju, ako mogu.
Mlivo je ovu znaajnu kuransko-naunu
injenicu transparentno prikazao u svojoj knjizi
potcrtavajui da kuranske istine jesu vjene i da ih
treba prihvatiti, a njihove dokaze traiti u ivotu i nauci.
Prema mom skromnom razumijevanju Kurana i
znanja o onome to je u ovoj knjizi ponueno, radi se o
znaajnom naunom doprinosu znanju uope. Djelo e
biti veliki izazov tragaocima razumijevanja tajni
Kurana.
Istovremeno, svi koji budu eljeli nove
informacije usporeene izmeu onoga to nudi Kuran
i naunih dostignua, a to je do danas na bosanskom
jeziku samo fragmentarno raeno, to e moi nai u
ovoj knjizi.
Iz tih razloga preporuujem tampanje i
izdavanje ove knjige, koja e biti dragocijen doprinos
nauci uope.
m
o
c
ivo.
l
m
.
w
w
://w
5. Kuran ispred nauke i

civilizacije, Bugojno,
2001.
Sarauje i objavljuje u
asopisima sa islamskom
tematikom. Trenutno je
predsjednik IO Medlisa
Islamske zajednice
Bugojno.
http

Kuraninaukabymlivomustafa PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kuraninaukabymlivomustafa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mustafa Mlivo

CIP - Katalogizacija u publikaciji

MUSTAFA MLIVO, dipl. ing.

http BUGOJNO, 2001/1422. HG

Sigurno je stvaranje nebesa i

Ono to nas naprosto prisiljava da vjerujemo da je Muhammed a.s. govorio

svojoj dobroti, estitosti i lijepom ponaanju meu Mekkancima. Nikada nije

Bugojno, juli, 2001.

(Kuran, 70:4) Brzina vremena ..............................................................120

(1:1) MNOTVO SVJETOVA IVOT NA DRUGIM NEBESKIM TIJELIMA

Kuran ispred nauke i civilizacije

(2:26) KOMARAC - SPECIJALNO STVORENJE

Kuran ispred nauke i civilizacije

Kuran ispred nauke i civilizacije

(2:135) NAZARENCI - RANI SLJEDBENICI ISUSA

I govore: Budite jevreji ili Nazarenci, biete upueni.

Kuran ispred nauke i civilizacije

(2:187) ASTRONOMSKI SUMRAK

Kuran ispred nauke i civilizacije

(4:56) NERVNI ZAVRECI I OSJEAJ BOLA

Kuran ispred nauke i civilizacije

(6:125) EFEKAT VISINE

Kuran ispred nauke i civilizacije

(6:133) RAZVOJ I NESTANAK VRSTA

(7:40) SINGULARITET CRNIH RUPA

Kuran ispred nauke i civilizacije

(7:54) PROMJENA DANA I NOI

U vrijeme kada se dralo da je Zemlja centar svijeta i da se Sunce kree u skladu

Uistinu! Gospodar va je Allah koji je stvorio nebesa i Zemlju u est dana,

Kuran ispred nauke i civilizacije

(7:54) EST DANA ILI EST PERIODA STVARANJA

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:5) PRIRODNO I REFLEKTOVANO SVJETLO

Blagoslovljen neka je Onaj koji je nainio u nebu galaksije, i nainio u njemu

On je Taj koji je uinio Sunce bljeteim, a Mjesec sjajnim, i odredio mu faze,

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:5) NAJVEA BRZINA - BRZINA SVJETLOSTI

Najvea brzina C koja oznaava brzinu svjetlosti u vakuumu nagovijetena je u

Kuran ispred nauke i civilizacije

Lunarni mjesec T 27.321661 dana = 655.71986 sati

23 h, 56 min 4.0906 s = 86164.0906 s

Ovdje je iznesena jedna nauna injenica, a to je postojanje orbita za Zemlju,

Kuran ispred nauke i civilizacije

Ovdje je interesantno navesti i kuranski ajet koji nagovjetava istu

I pouruju te s kaznom. A nee Allah prekriti obeanje Svoje. I uistinu, dan je

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:24) VREMENSKE ZONE - ROTACIJA ZEMLJE

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:34) REPRODUKCIJA GENETSKOG KODA

(10:61) SUBATOMSKE ESTICE

Nesumnjivo, prije 14 stoljea ovakva izjava izgledala bi neuobiajena i za jednog

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:61) SUDBINA - VJENO ALLAHOVO ZNANJE

Kuran ispred nauke i civilizacije

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:61) ATOMSKA TEINA

Kuran ispred nauke i civilizacije

(10:90,92) FARAON MERNEPTAH

Faraon Merneptah, sin

a.s. 3000 godina njegov le je ostao umotan u

Kuran ispred nauke i civilizacije

(11:44) BRDO DUDI PRISTANITE NUHOVE LAE

Kuran ispred nauke i civilizacije