Professional Documents
Culture Documents
ehandro Hodorovski
Misticni kabare
ALEHANDRO HODOROVSKI
MISTINI
KABARE
Sa panskog prevela:
Ivana Adamovi
Naslov originala:
Alejandro Jodorowsky
Cabaret mistico
Copyright 2006 Alejandro Jodorowsky
Copyright 2008 za srpsko izdanje Solaris
SADRAJ
Predgovor ................................................. 7
1. Ko seje projekcije anje bolesti .................. 15
2. Telo, dua i duh ................................. 27
Lino Ja (Telo) ...................................... 29
Vie Ja (Dua) ....................................... 32
Sutinsko J a................................................ 34
Unutranji B og ...................................... 34
3. Zubi p sa ..........................................40
4. Ponovo teletina! .................................... 44
5. Model koji ne treba oponaati.................. 48
6. as vonje ........................................... 54
7. Ciklusi koji se ponavljaju ........................... 58
8. Pravedna cena ....................................... 61
9. Primorati nekoga da prim i ......................... 65
10. Nema zasluga ..................................... 69
11. Devijacije linosti ................................ 72
12. Ako ti udare amar. .................................. 78
13. Anatomija para ................................ 83
1. Telesni konflikti: borba za ivot ............ 87
2. ulni konflikti: borba za seksualni
identitet .............................................. 89
3. Emocionalni konflikti: borba za
zadovoljenjem.........................................90
4. Intelektualni konflikti: borba za mo . . . 93
Predgovor
- Daje pomerim.
- Sa im?
- Sa ovom kaiicom.
- Ti si lud! Nikad nee uspeti!
- Nisam lud: znam da neu uspeti, ali neko mora da
pone.
Poruka koju nosi ova pria pokrenula me je na akciju.
Rekoh sebi: Ne mogu promeniti svet, ali mogu poeti da
ga menjam. I ne ekajui mnogo, postigao sam da mi jedan
prijatelj, karate ampion, pozajmi svoj dodo (svetu salu za
treniranje) jedanput nedeljno. Poeo sam da drim besplatne konferencije sredom. Zbog izvesne doze humora, definisao sam ih kao lina sluba za zdravlje javnosti. Reio sam
da se bavim, tokom tih sat i po vremena, kolektivnom terapijom, primenjujui rezultate mojih pozorinih istraivanja.
Glumac (u ovom sluaju - ja) nije smeo da bude ovek koji
bi pokuavao da igra odreenog lika, nego osoba (koju su
u takvog lika pretvorili njena porodica, drutvo i kultura)
koja pokuava da se pronae... Uklonio sam dekor, tekst
nauen napamet, promenu svetla, maske, muziku pratnju,
ak sam ograniio i scenario. Nikada nisam imao binu vie
od dva metra iroku i metar dugaku. Malo-pomalo se napravila publika, koja se, herojski, izuvala i sedela na podu
sat i po vremena. Pre nego to bih poeo da priam, zamolio bih da se uhvate za mali prst i formiraju lanac, zatim da
izdahnu etiri puta oseajui da se oslobaaju svih napetosti u svom telu, nude za ispunjenje elja, uzburkanih emocija i neumornog hora misli. Na kraju bih zamolio da isprue ruke sa dlanovima okrenutim meni i da me blagoslove i
daju mi mo da im prenesem neto korisno, neto to isceljuje... Veran odluci, nikada ne prestajui, odravao sam
ova askanja, u punoj dodo sali, vie od dvadeset godina.
8
nebu, nepojmljivog, nedostinog, kog je Miel Onfre opisao u svom Traktatu o ateologijr.
Ogranieni smrtnici, kojipate od svojih obaveza, Ijudi,
opsednuti potpunou, izmiljaju silu koja poseduje njima
tano suprotne kvalitete: sa svojim manama izokrenutim,
kao prsti rukavice, stvaraju kvalitete pred kojim padaju
na kolena a potom se klanjaju. Da li sam smrtnik? Bogje
besmrtan. Da li sam dovren? Bogje beskrajan. Da li sam
ogranien? Bogje neogranien. Ne znam sve? Bogje sveznajui. Ne mogu sve? Bogje svemoan. Nemam mo vladanjaprostorom? Bogje sveprisutan. Stvoren sam? Bog nije
stvoren. Slab sam? Bogje netmitiv. Na zemlji sam? Bog
je na nebu. Nesavren sam?lSdgje savren. Nisam nita?
Bogje sve. I tako daije.
Znam sve, jer, nisam samo moj um, nego sam i moje nesvesno, sainjeno od tamne energije koja odrava svetove,
nisam samo deset modanih elija koje svakodnevno koristim, nego sam milion neurona koji sainjavaju moj mozak. Svemoan sam kada prestanem da se zatvaram kao
individua i kada se poistovetim sa itavim oveanstvom.
Sveprisutan sam kada, zajedno sa ostalim biima, inim
deo jedinstva: ono to se deava, iako se deava na najudaljenijem mestu, deava se meni. Nisam stvoren, jer, pre
nego to sam postao organizam, bio sam vatrena materija,
antimaterija, energija, praznina. Moje meso se sastoji iz
paria zvezda koje su stare milionima godina. Na nebu
fettn, jer je moja zemlja brod, kojiplovi univerzumom koji
'iipet,. protiizi kroz druge nebrojene dimenzije. Savren sam,
jer sam ukrotio moja etiri ega, postigavi da se ujedine
sa savrenstvom kosmosa. Ja sam sve, jer sam istovremeno i samj idrugi.
14
Mogli biste sebi rei da izleenje proiziiazi iz (ne zalazei u porodine, drutvene i kultume stege) priznavanja
i ostvarivanja onoga to osoba jeste... Ali ne iz ostvarivanja onoga to jedandoktor jeste:
Vrlo privlana ena dolazi na konsultaciju kodpsihologa:
~ Skroz se skinite - reejo j lekar.
Ona svue sve sa sebe.
- A sada?
- Lezite na kau.
ena tako umi. Tada se psiholog baci na kau i prodre u nju. Kada postigne svoje zadovoljstvo, povue se i s
%
miromjoj ree:
- Gospoice, ja sam svojproblem reio. Sada da ujem
kojijeva.
U propagandnoj knjizi Kako izleiti samoubistvo, psihologa ije ime iz samilosti ne elim da navedem, pojavljuje se ova elokventna afirmacija: Treba pustiti osobu da se
izlei sama. Pri emu mi, kao psiholozi, ne treba da interveniemo." Odlino! Tako e pacijentu trebati petnaest,
dvadeset, trideset ili vie godina da ozdravi! Sledea ala
ilustruje dobrobit ove tehnike:
22
Kaepacijent:
Nije mi dobro.
Terapeut odgovara:
Nije vam dobro.
Mislim da u se ubiti.
Vi mislite da ete se ubiti.
Ustajem sa.kaua i otvaramprozor.
Vi ustajete sa kaua i otvarateprozor.
Bacam se krozprozor.
- Vi se bacate krozprozor.
- Tup!
.
- Uiniliste tup!
Sigmund Frojd nije bio umetnik, nego genijalni doktor koji je na poetku svojih ogleda sa histerinim enama
poinio fundamentalnu greku, greku koju za svoje osamdeset i dve godine ivota nikada nije ispravio: verovao je
da se njegova terapija ostvarivala putem rei, ne shvatajui
da se izraavanje ljudskog bia ne moe svesti na njegov
govorni jezik. Poeo je da radi sa bekim doktorom Josefom Brerom, dobrim hipnotizerom, ali kada je pokuao da
iskoristi njegove metode, doiveo je krah. Ne shvatajui da
mu je nedostajalo talenta za tu vrstu terapije, verovao je da
njegove bolesnice nisu bile sklone hipnozi. Pokuavajui da
ih natera da padnu u trans, takorei, onesposobljavajui ih
da se kreu, odluio je da im dri ruku na elu, postiui
tako, po njegovom miljenju, dobre rezultate. Verovao je da
je, dovodei pacijenta do trenutka priseanja njegove traume i izraavanja iste reima, uspevao da ga izlei. Leei
simptome, zavravam sa problemima. Nikada nije shvatio
isceliteljsku vanost injenice da oinski arhetip, on, ue u
dodir sa telom koje pati. Kako mu hipnoza nije uspela, Frojd
pie u svojim klinikim istorijatima:
U tom aru, desilo mi se da pribegnem procesu stavIjanja ruku na elo osobe. Sprovodei ovajpritisak, budio
bih u njoj seanje, pojavljivala bi se bolna senzacija, skoro
uvek tako intenzivna, da se osoba grila i rukama hvatala
za isto mesto (...). Tokom ovog bolnogposla, esto se deavalo da mipacijentkinja nita ne prozbori, do trenutka poto
bihjoj treiput stavio ruke na elo napar sekundi... Znam
da sam, prirodno, mogao zameniti ovajpritisak nekim drugim znakom, ali sam ga izabrao kao najpodesnijeg.
23
Frojd nije sumnjao u vanost koju ima dodirivanje pacijenta. Nije mu se nikada desilo da ukljui itavo svoje bie
u taj kontakt. Ograniio gaje na par sekundi, vreme neophodno da njegova bolesnica progovori: eleo je da dobije
rei. Preziraoje tefo, davaoje ivot sarno glavi: efeoje da se
osoba, pod njegovim uticajem, koncentrie na svoju tajnu
patnju i da je dovede u svet razuma. Mislk) je da je Ijudsko
bie ivottnja koja pria. Na isti nain na koji bi mu pristonio ruke na elo, mogao je da ih prisloni na lea, na grui,
na bilo koji deo tela koje pati, bia koje je upoznalo fiziki
kontakt samo kao seksualnu ponudu, kao kaznu ili kao prikazivanje mol
Problem psihoanalitikog leenja obitava u injenici da
psihoterapeut sebi ne doputa da dodirne pacijenta. Moda
bi se mogao umanjiti problem bolesnika kada bi poeleo
da bude dete koje bi taj odrasli to pokuava da ga l'zlei,
pomazio. Ali jeini fiziki kontakt izmeu psihoanalitiara
i njegovog klijenta jeste novac. Jedino maenje koje se deava jeste preko novca. Zbog toga se akt plaanja smatra
toliko vanim.
ovekposeuje psihoterapeuta prvi put. Ovaj mu odmah ree:
- Gospodine, konsultacija kota sto evra i imate pravo
da mipostavite samo dvapitanja.
- Ali... ne mislite daje to vrto skupo?
- Moda. Kojeje vase drugo pitanje?
Mnogo dece pati od psiholokih bolesti koje e vui do
svoje zrelosti, jer njihovi roditelji nisu znali da ih maze sa
dunom nenou. I, ako to nisu uradili, to je zato to ni
bni nisu osetili pravu nenost o strane njihovih roditelja.
24
Zajednog terapeuta, ta znai dobro dodirnuti? Pomaziti bez nagJosti, bez skrivene seksualne elje, bez pokazivanja moi uz beskrajnu privrenost, ljubazna panja i dobrota oca-majke. Terapeut mora da dodirne smetajui se u
svoje Sutinsko Ja, dalje od svoje linosti, kao prenosnik,
pun istih energija.
...na bolesne e staviti svoje ruke i izleie.
Sveto Jevanelje po Marku, 16, 18
...apostoli su stavljajui ruke predavali Sveti Duh.
Dela svetih apostola, 8, 18
U Jevaneljima, Isus Hrist ui svoje apostole tehnici
stavljanja ruku. Da on nije dodimuo Petra, nikada ne bi bilo
Crkve, zbog nedostatka prenoenja. Bez telesnog kontakta
nema predaje.
Vekovima su se dodiru dodeljivale mrane namere. Otac
i majka mogu imati strah od svojih homoseksualnih ili incestoidni)) impulsa i maziti decu sa Ijubavlju pomeanom
sa odbacivanjem, jer sumnjaju u sebe, ili, zato to, nipodatavajui sami sebe, nipodatayaju decu. Ako nai roditelji
nisu priznali boanstvenost naeg tela, ne moemo sami
sebe voleti.
Da bi mogli lepo dodirnuti drugo bie, budei u njemu
njegovo Sutinsko Ja (koje Jevanelja nazivaju Sveti Duh),
treba da usmerimo na nae ruke telesnu, ulnu, emocionalI
veno vreme, neizmernu ljubav koja je koren materije, velianstvenu radost ivota. Kada dodirujemo drugog moemo_m.i| sve ovo preneti. Dodirnuti znai bitlpokraj nekog.
Dolaje da me vidi Marsela, mlada Meksikanka prelepe koe i bujnih oblina. Iako je znala da ne zakazujem
25
privatne konsultacije i da sve moje inove psihomagije izvodim u javnosti, proganjala meje dok nije uspeia da me
vidi nasamo. Pitao samje:
- Da. elim da vodim Ijubav sa vama. Toje mojproblem.
Nisam smeo da zauzmem odbojni stav. Ova enaje dola idaleka da bi mi tako neto refda. Smirenojoj odgovorih:
- Sluaj me dobro, zagrliu te da bi se priljubila uz mene
sa svom svojom seksualnom energijom. Nemojje suzdravati.
Tada se Marselctstisnula uz mene, kao daje pokuavala
da mi se itava uree u telo. Primio samje bezpostavljanja
granica, u stanju praznine, bez ikakve elje daje posedujem. to mije vie davala, vie samje prihvatao. Kada se
osetila tako prihvaena, smirila se. Nenojo j rekoh:
- Sada upi svoju seksualnu energiju, nemojje upuivati
meninego svom srcu. Koncentrii se na svoje otkucaje.
Pusti da ti se pomeaju sa krvlju. Koliko imagodina?
Odgovorila mije detinjim glasom:
- Pet godina.
- Devojice moja, odmori se u mojim rukamd.
Istog momenta, njena seksualna energija se pretvon u
ono to zaista jeste: detinje traenje nenosti od odsutnog
oca. Jecalaje naslonjena na moje grudi lijui suze koje je
godinama zadravala.
Prisloniti ruke znai ui u kontakt sa telom, duom i
duhom onoga kome smo potrebni.
26
S a vrha svog zamka, kralj ugleda viteza kako dolazi. Jaui, vrlo zadovoljatt, nosio je zmaja u rukama. Kralj mu
povie: Glupane, tvoja misya je bila da ubije zmaja i da
ga doneseprincezi!
ta predstavljaju, prema psihoanalizi, zmaj i princeza?
Ona, devica i preista, simbol due, dela najvie svetog koji
nosimo u nama. Zmaj je mrani deo, na nepoznati ponor,
nesvesno koje nam stvara strah. Sveti Georgije ubada svoje koplje u zver na isti nain na koji racionalni um, elei
da se realizuje, uranja u mranu no nesvesnog kako bi
spasao zvezdu koju krije u svom sreditu.
Mi smo u isto vreme i vitez i princeza i zmaj i kralj.
Kralj (naa volja) nam kae: Dosta je bilo! Mora da radi
iiia sebi! Pobedi zmaja! Potom Vitez (na intelekt) kree u
pohod, zapoinje introspekciju, vadi svoje koplje, svoju
t mo koncentracije i suoava se sa Zmajem (energijom predaka) uranjajui u njega kako bi prepoznao, bez odbijanja i
sa dareljivou, ljudoderske, narcistike, incestoidnerfei<)ksualHe> sadoma^histK&ej ostale sline nagone.
Ubiti Zmaja ne znai ukloniti ga nego preobratiti ove
nagone usmeravajui ih ka svetlu, veri, ljubavi prema ivo27
tu, duhovnoj realizaciji. Ako Vitez spase Prince?u um pobeuje unutranji dijalog i postie tiinu. Ostavljajui po strani zajedljivost, ui da oprosti i da voli ne traei nita za
uzvrat, postiui spokojstvo. U svom seksualnom sreditu
uspeva da oslobodi elju za svojim predmetom kako bi apsorbovao iznutra tu energiju i dostigao stalno kreativno
zadovoljstvo, dok u njegovom telu i njegovim delima vlada
zahvalnost Stvaraocu... Ako, u suprotnom, uniti svoju Animu i oslobodi svog maja, Kralj je progutan i zamak je
sruen. Vitez e lutati ruevinama grada nosei zver u rukama, hranei je lanim predstavama, lanim oseajima,
lanim delima: stvarima koje se ine, ali nisu.
Poznati filozofruskog porekla Gurijev tvrdi da je svrha
ljudskog bia da stvori sebi duu. Raa se sa njenom semenkom koju treba da neguje i uini da poraste. Ako to ne uradi, on je samo mrtav duh u ivom telu. Ovaj okultista vidj
gradove naseljene mesearima: bez razvijene due, niko
, nije probuen.
Meutim, meu psihoanalitiarima i duhovnim piscima, manjak meusobne saglasnosti oko znaenja rei duh
i dua stvorio je veliku konfuziju. Obino ih koriste kaO
sinonime. Nisu se zapitali zato sveti Pavle govori u Poslanki Jevrejimaf, 4,12: ,,...re Bojaje iva ijaka, i see otrije
od bilo kog maa sa dve otrice; i probada dok ne podeli uu
i duh... ak smatraju da je dua entitet odvojen od tela, na
izvestan nain materijalan, zato to, pridodajui mu teinu,
tvrde da, kada umremo, i dua se oslobodi od tela, i ono gubi
nekih dvadeset grama. Dua nije entitet, u smislu da ima
oblik (budistika filozofija kae da gde ima oblika, ima i
razloga za bol i patnju), negoje sredite svesti, stanje.
. Takoe priaju o trojstvu Telo-Dua-Duh a ne definiu jasno ta je to to tako nazivaju. Krajem devetnaestog
28
veka, Ruskinja koja se bavila okultnim, Helena Petrovna Blavackije, u svom Teozofskom reniku, pokuala da definie
Duu; Duh i leto:
Duaje karika izmeu boanskog Duha u oveku i nje- I
gove inferiorne linosti. Evolucijom se razvijaju Ego, individua, iJa.
*
Duhje jedno sa Univerzalnim Apsolutom, uvek nepoznatim. Ne treba da se brka sa Dtiom.
Telo je sredstvo za manifestaciju Due na ovom egzistencijalnom planu, a Duaje sredstvo za, na malo viem
planu, manifestaciju Duha, i sve troje ine trojstvo u sintezi ivota koji ihproima.
Kada pominjemo Telo, Duu i Duh ne priamo o tri
razliite stvari nego o raznim kategorijama Ja. Naviknuti
smo da tvrdimo ja sam ja ne znajui jasno od ega smo
sastavljeni. Ja, koje nas razlikuje od drugih, moe biti samo
ograniena, zbunjujua, iskrivljena ideja o onome to zaista
jesmo. Moramo da nauimo da razlikujemo lino Ja (TeloX
vie Ja (Duu) i Sutinsko Ja (Duh) Unutranjeg Boga.
Lino Ja (Telo)
Na organizam pokreu etiri energije: telesna, sa svojim potrebama; ulna, sa svojim eljama; emocionalna, sa
svojim oseanjima; intelektualna, sa svojim idejama. Svaka
od ovih energija stvara delimino Ja i njegov lini jezik.
Kada razvijemo jedan od ovihjezika, na utrb drugog, patimo od (uvek bolnog) krivljenja linosti. Zbog mana obrazovanja koje primamo, nismo nauili da imamo jedinstveni
cilj: treba nam neto, elimo drugo, volimo tree, a mislimo da ostvarimo etvrto. Mi smo kao koija bez koijaa
29
kabala na hebrejskom znai primljeno. Zbog toga je svako sveto delo anonimno, kao Tarot, Sunani kalendar Asteka, hram Borobudur na ostrvu Java, egipatske piramide,
Upaniade, itd.
. ,s
Emocionalni Ego eli da voli; ali to brka sa eljom da
bude jedini voljen. Mora da naui da prestane da trai, da
naui da bude zahvalan, da prenese ono to primi pretvarajui se Ukanal. Jedna arapska poslovica kae: Ako uzme
pesak i stegne pesnicu. sve to ima ie aka peska. Ali ako
otvori aku, sav pesak pustinje mpe da proe kroz nju.
Intelektualni centar eli da bude gospodar, da odreuje, da objanjava. Mora da naui da uti, da bude sposoban
da se odvoji od nezaustavljive reke rei kako bi pronaao u
tiini svoju istinsku sutinu: prazninu.
Uenik ree Uitelju razgovora:
- Oboavani Uitelju, moete li me nauiti da dobro
priam?
- Da, nauiu te. Sedi i sluaj...
Uenik sedne naspram Uitelja. Prolazi vreme. Starac
ne govori. Uenik kojije oekivao da e uti mudre rei,
postaje nestrpljiv.
- Uitelju, ekam. Hou da nauim da priam, a vi mi
nita he govorite.
- Upravo te uim da slua tiinu, koja je sutina razgovora.
Kada rei vie nisu nae, nego govore kroz nas, kada
je naa radost eho iskonske snage, kada Ijubav koju pruamo pripada okeanu kosmike Ijubavi, kada nam nae misli
ne pripadaju, nego ih stvara celokupnost, kada smo u stanju konstantnog primanja, naa etiri ega su se zgruala.
etiri konja idu u istom pravcu, vukui koiju u kojoj se
31
Vie Ja (Du$a)
Ovo Ja moe razumeti svaki od etiri jezika i postii
da se meusobno poveu. Pod obavezno, sporazum prolazi
kroz ovaj vid Svesti. Bez njegaj, meavina ideja sa oseanjima, eljama ili potrebama slina sastanku gluvonemih
koji ne znaju da priaju ni rukama. Intelekt slabi seksualnost, hladi emocije, nipodatava telo. Seksualnost pretvara
intelekt u agresivno oruje; emociju u posesivnost, materiju
u zavoenje. Emotivnost uranja materijalni, intelektualni i
seksualni ivot u infantilni svet. Materijalnost transformie
seksualnost u prostituciju; intelekt u unititelja; srce u mainu za raunanje.
Stari Grci, koji su verovali u Duu kao u ivo bie, opisivali su je kao sainjenu iz dva dela koja su nazivali Pneuma i Psiha. Psiha se vezivala za ivotinjski deo ljudskog
bia, dok se Pneuma vezivala za Duh. Oni u kojima je dominirala Pneuma, pneumatska bia, imali su sigurno spatsenje. Ali su psihici, naprotiv, bili osueni na uzastopne
reinkarnacije. Trea kategorija ljudskih bia, hilici, sa Psihom vie animalnom od ljudske, bila je unitena.
Oni koji ive kao svinje, umree kao psi.
G. I. Gurijev
Sutinsko Ja
U Sutinskom Ja rastapaju se dualistiki koncepti muko/ensko, mladost/starost, ogranieno/beskrajno, prolazno/
veno, lepota/runoa, pakao/raj, dobro/zlo, rtd. Kao isto
ispoljavanje Kosmike Svesti, Sutinsko Ja je jedno sa Ko
smikim Ja.
Sa svojim mranim izgledom, nesvesno, sainj no od
celokupne prolosti univerzuma, stavlja se na raspolaganje
Sutinskog Ja, kao velikoduni saveznik, nudei svoja blaga.
(Kada se Lino Ja odupre prihvatanju pomenutih darovft,
ovi se transformiSu u mune opsesije, pretvarajui saveznika u neprijatelja). Svojim blistavim izgledom, nadsvesno,
prenosei darove koje nudi budunost, ispravne misli, suptijna oseanja, uzviene elje, svete potrebe, vodi Sutinsko
Ja ka vrhovnoj realizaciji: spoznavanju Unutranjeg Boga.
Unutranji Bog
Na izvor ivota, estica ili zraenje energije koja podupire svu kreaiju i koju okultisti smetaju u srce ovekia.
Ne znate li da ste hram Boji, i da Duh Boji prebim
u vama?
Prva poslanica Korinanima, 3,16
Nepojmljivo sredite koje prebiva u utrobi naeg bia,
poreklo svake nae elije, gospodar moi da nam da ivot
ili smrt, ta god da smo, izraz je njegove volje. Za iniciranog, stii do Unutranjeg Boga jednako je idealu onih koji
trae Izvor mladosti, udesne vode koje e onome ko u nju
34
zaroni pokloniti venu mladost, to jest, oslobodie ga vremena - m it koji se moe uporediti sa hrianskim vaskrsenjem. Kod verovanja u reinkamaciju nema preobraaja, ista
dua prelazi iz jednog tela u drugo. Vaskrsenje moe b iti,
uporeeno sa alhemijskim preobraajem, pri kom olovo postaje zlato. Priroda alhemijskih ogleda se moe rezimirati u
jednoj reenici: Produhovljenje materije i materijalizacija
duha. Vrfiovno ostvarenje alhemije, Veliko Delo, donelo bi,
kao rezultat, oivaljavanje estice boje svetlosti zarobljene u materiji. Ovaj posao kretanja od nieg ka viem i od
vieg ka niem, opisanje, u starom egipatskom spisu, Smaragdna tabla, koju pripisuju Hermesu Trismegistu:
Popni se od zemlje ka nebu ipotom opet sii na zemlju
iprimi snagu viih i niih stvari.
U Prvoj knjizi Mojsijevoj, 28, 12-13, itamo:
I sanjao sam: behu tu stepenice koje se oslanjae o
zemlju, a vrh imje dodirivao nebo; i behu Boji aneli koji
su se njimapeli i silazili. I bee Jehova na njihovom vrhu...
Moemo zamisliti da Unutranji Bog (nevidljiv, nematerijalan, besmrtan) - kao i nae disanje - udie i izdie. Ono
to je Hermes zvao zemlja odgovara Linom Ja. Kada etiri ega ne uspeju da se poveu, ovek je podeljen, jo jae,
ako je postigao vanost i misli da se realizovao (kao milioner, zavodnik, poznati umetnik, savremeni filozofitd.), uvek
e, u njegovoj unutranjoj. samoi, vladati patnja i muka.
Smatrae se nepotpunim. Misteriozna namera nevidljivog
lovca e ga iskuavati da ide jo dalje. Ako onaj, koji je pozvan, pogrei, izlivae svoje nezadovoljstvo u sve veem
umnoavanju onoga to ve ima, sve do sopstvenog samounitenja. Milioner nikada nee smiriti svoju e za novcem, niti zavodnik svoje elje za osvajanjem oboavateljki,
35
ili oseaj sopstvene nedostojnosti - dogodi zgruavanje njegova etiri ega, Vie Ja e moi da odgovori na poziv Sutinskog Ja. Razum, ne utapajui se u ludilu, prevazilazi granicu koja ga odvaja od nesvesnog i ui da primi darove
koji se kliu izmeu rei, ispoijavajui slike, vodei ka konstruktivnim inovima, ubrizgavajui energiju, usvajajui na
taj nain nunu hrabrost da bi se nastavik) putem koji ide
izmeu prolosti i budunosti, izmeu tame i svetlosti, izeu nesvesnog i nadsvesnog. Zavrilo se ono to se u alheiji zove suvi put, strastveni period potrage, i poeo je
vlani put, onaj na kom, pretvoreni u kanal, primamo Kosmiku Svest. Ako je ranije naa tajna ambicija bila da buemo bolji od svih, ampioni ili ak heroji koji bi uspeli
izvojevati nemogue pobede predajui se rtvovanju ivoili onoga to najvie volimo, sada moemo da se pretvorimo u svete stvaraoce.
Da li ti voli ivot ili ivot voli tebe? Movara nije svesna kada stvori lotosov cvet. Kada bi ona sebi rekla: Sada
u da se pripremim da proizvedem lotosov cvet, nikada nita ne bi stvorila. Idalje bi bila samo movara neprijatnog
mirisa. Ali iznenada, u toj gustoj i mranoj masi, ivotna
sila stvori beli cvet... Nikada nismo spremni da stvaramo.
Stvaranje se deava kroz nas, jer se povinuje stvarima irim
od line volje.
Ejo Takata
Vie Ja upravlja Linim Ja i otkriva mu da se sve njeove trainsformacije nisu deavale samo da bi pobegao o
bola nego da bi uo poziv s visine, to jest, Sutinskog Unutranjeg Ja. Sutinsko Ja, skupljajui energiju Linog Ja i
Vieg Ja, uranja u izvor ivota: Unutranjeg Boga.
37
spoznaje prosvetljenje: prestaje da bude u sukobu sa miljenjem, spoljanje i unutranje se sjedinjuju. Sve etvtoo ujedinjeni, preduzimaju marljivi posao da podignu Svest Sveta.
Turista Severnoamerikanac ugleda dete. Meksikanca
ako prosi na vratimajedrie crkve. Ruga mu se:
- Dau ti dolar, ako mi kae gdeje Bog.
Dete mu odgovori:
- Dau ti dva, ako mi kae gde nije Bog.
3. Zubi psa
40
ali se ovek to nema sree i to mora da odradi nerojene sate ne bi li zaradio neto za jelo... Bogovi, umorni
d njegovih albi, odlue da mu pomognu. Ovaj nesreik, na svom putii kaposlu, svakojutro prelazi mostpreko
stone reke. Ostaviemo mu tamo kovegpun zlatnika. U
oru, ovek ustaje, neraspoloen, kao i obino. Stigavi na '
esto koje su bogovi predvideli, guna: N ervira me prelaenje ovog mosta svaki dan, kakva nepodnoljiva gadost!
Da ga ne bih gledao, prei u ga zatvorenih oiju!
I tako uini.
Trauma ne prouzrokuje problem: samo deluje kao okida. Serija genetskih, porodinih, socijalnih, kutturnih okolnosti kreira u individui teren u ijim dubinama moe leati
eksplozivni otpad ili, naprotiv, seme. Mudar duh e se osposobiti da reaguje pred ma kakvim udarom govorei: Sve
je zarad dobrog. Boleivi duh e rei: Sve je zarad loeg.
Graanin koji je dobio na lutriji pripada ovoj drugoj kategoriji. U sledeoj prii - koju, zbog svoje krajnje vulgarnosti, savetujem da ne treba itati preosetljivim osobama osoba susree ovo metaforiko blago koje nam bogovi ostavljaju na mostu.
Da biproslavio deset godina braka, par stie ujutru u
hotel, krajjezera, kako biproveo nedelju dana drugog medenog meseca. Mu odmah, sa svojom opremom za pecanje, ode najezero. Vrati se kasno, nosei korpu punu ribe.
Isto se ovo ponovi est narednih dana. Kada mu ode da
plati raun, radrtik u hotelu mu ree:
- Vrlo sam iznenaen gospodine. Obino parovi na medenom mesecu skoro ne izlaze iz sobe, posveeni voenju Ijubavi itav dan. Ne razumem zato ste vi veinu
vremena proveli pecajui.
meu grmljem, kako bi stigao do princeze i dao joj poljubac koji bi je probudio, na Duh mora da uroni u lavirinte
seanja kako bi unitio unutranjeg sudiju - sumu svih porodinih i drutvenih predubeenja - i hrabro, prepoznajui nagone smrti i krivljenja linosti, odbacio ih govorei:
Ovo nisamja, dok ne bi stigao do osvetljenog sredita mranog nesvesnog. Okupani tom svetbu, shvatamo da je istruli pas aneoski saveznik. Konano vidimo svet onakvim
kakav je: raj koji ljudi oskudne svesti naruavaju svojom
ivotinjskom nasilnou. Vidimo same sebe, pretvorene u
jedinstvo u kom se Telo, Dua i Duh dopunjuju u potpunoj
srei.
4. Ponovo teletina!
47
Ovde vidimo susret dve oprene take gledita. Izvfesno je da, u osnovi, svi ivimo u istoj stvarnosti, ali ne i u
istom mentalnom svetu. Svako od nas projektuje spolja
svoje unutranje deformacije. esto, ne znajui ko smo, da
bismo iveli meu ostalima, sebi stavljamo masku koja odgovara onome to oni misle da jesmo. Imamo ograniene
mere linosti, koje primenjujemo kao da su normalne; ono
to lii na to to mislimo da jesmo nam uliva sigurnost,
ono to je drugaije, budi nae nepoverenje i agresivnost.
Nismo svesni da na istom jeziku priamo razliite jezike.
ivimo dajui stvarima i injenicama znaaj esto suprotan onome koji im daju drugi.
48
Svako ivo bie ima, u stvari, razliit ugao posmatranja. Biti slian, ne znai biti isti. Put Svesti zahteva da shvatimo nau sutinsku razliitost. Svi su jednaki i pokorni
samo jednom gospodaru je tiranija. Svi su razliiti saraujui na zajednikom ciljuje demokratija.
Sretnu se dva Afrikanca na seoskom trgu. Jedan kae
drugome:
- Jue sam bio upraumi i sreo sam lava koji mije uiniofssssssssssss...
- Laljive, lavovi ne inefssssssss. Oni urlaju grooooaaaar!
- E, bio sam mu okrenut leima.
ta je dobro, a ta loe? Jedna sufi pria govori kako
mudrac, kada njegov lepi konj razvali vrata tale i pobegne, i kada susedi dou da ga tee, sa blagim osmehom na
licu odgovori: Ko zna zatoje to dobro. est meseci kasnije, konj se vrati sa deset divljih konja koji su ga posmatrali
kao vou krda. Kada susedi dou da mu estitaju, mudrac
im kae: Moda nije zarad dobrog. Mudraev sin poeli
da ukroti jednog od konja. A ovaj ga, divlji, pri prvom pokuaju baci na zemiju. Mladi polomi nogu i osta epav zauvek. Mudrac ree susedima koji su doli da ga tee: Ko
zna zato je to dobro. Izbije rat i svi momci iz sela budu
primorani da odu u vojsku, osim mudraevog sina, koji je
epao... I tako, od dobrog ka loem, od loeg ka dobrom,
49
53
6. as vonje
slika. Odmah se zaljubio u drugu enu. Radilo se o nemoguoj ljubavi, kao i prethodni put, poto mu se ona nikada nije
predala i ta situacija je trajala takoe sedam godina, posle
ega se ona udala za poznatog slikara. Osetio se iskompleksiran i ostavio slikanje. Malo kasnije poeo je da ui da svira flautu. Naao je enu. Bio je zaljubljen u nju sedam godina, ali ena ode sa poznatim dirigentom orkestra.
Dvadeset ijedna godina nemogue ljubavi! Zbog ega?
Kada se ovek upusti u toliko godina nemoguih ljubavi,
mora biti da mrzi ene. Priati o nemoguoj ljubavi jeste
priati o mrnji, samim tim toje ljubav mogua ili je nema.
Razlozi zbog kojih dve osobe ree da budu par, su misteri,ja. Ako se mukarac ne pokori realnim ispoljavanjima nego
neostvarivim snovima, to je zato to, zapravo, ne voli. Kae: >
Vie volim idealnu ljubav, i ostane sa tom iluzijom. Tojest:
ostane neraskidivo vezan za svoju majku.
Po prisustvovanjujednoj terapeutskoj seansi gdeje morao izraziti svoj bes, brat mog prijatelja, sedam godina mlai od njega, ode direktno u kuu svoje majke, uze puku,
stavi sebi cev u usta i raznese sebi glavu u njenom krevetu...
Moj prijatelj je na kraju shvatio: Majka ga je uvek vie volela nego mene. Smatrala je da je u svemu bolji od mene...
uveni ljudi koji su se enili enama koje sam voleo uvek su
bili sedam godina mlai od mene. Mislim da sam u njima
projektovao problem koji sam imao sa bratom koji mi je
krao majinsku ljubav.
Ne vole sve majke svoju decu. Ima nekih koje, zbog
sloenih motiva, jo od kad ih nose u utrobi.ele a ih se
otarase. Ako se porode, kasnije - da bi pobedile nesvestan
oseaj krivice - transformiu svoj manjak ljubavi u posesivnu brigu. Ali, ako ta ljubav nije prava, dete to sublimirano oseti i, onda, zapone dugi proces autodestrukcije.
59
Zato mi se ubio sm? U mom sopstvenom krevetu! Takvu mije bol naneo...
Upravo se, gospoo, zato ubio: da bi vam naneo bol.
Umorio se od ivljenja traei od vas neto to mu nikad
niste dali. Unitio se u krevetu u kom ste ga rodili s ciljem
da vam pokae kaiko ste ga vi lino unitavali od kad se
rodio. Otkrijte razlog nagonima ka smrti koje ste, od vae
trudnoe, hranili kod deteta. Razumite da ste od njega napravili vaeg miljenika da bi ga spreili da odraste i da se
pretvori u oveka. Jednostavno, vi prezirete muku spermu.
Dete kome se zabrani da sazri osea frustraciju, ali strah
od odraslog ga pretvara u saveznika sve dok se on sam,
pokoravajui se nesvesnim i ubilakim eljama majke, ne
uniti.
Mali, slabani i mravi kauboj izlazi iz bara. Minut kasnije, crven od besa, vraa se viuipiskavim glasom:
- Koje obojio mog konja u zeleno?
Jedan veliki kauboj, impresivnog miinog sklopa, ustade, stavi ruke na drke svojihpitolja i ree:
- Ja sam! Ima neto protiv?
- Ne... sarno sam hteo da vaspitam... kada mislite da ga
preete drugom rukom... da bih mogao da vampomognem.
60
8. Pravedna cena
63
64
Ponekad pokuavamo da pomognemo, ali inei to moemo da povredimo drugog obavezujui ga da primi neto
to nije traio.
Posao leenja zahteva vanrednu delikatnost. To nije
obaveza koja dozvoljava da se uzdigne Lino Ja onoga koji
lei, niti da se uglanca njegova slava i reputacija. Kada elimo da izleimo nekoga, to treba uiniti sa punim potovanjem, diskretno interveniui i nikada ga ne obavezati da
primi nau uslugu. im pokuamo da dokaemo da smo
udo od iscelitelja, prouzrokovaemo veliku predrasudu.
Ne verujmo osobama koje se bave isceliteljstvom sa
ciljem da se samopotvrde! Gurijev je govorio: - Tako su
Ienji da sami sebi pomognu da ele da pomognu drugima.
ele da postanu vredni, da budu moni i vebaju na drugima. Gubimo godine ivota polaui poverenje u jake lino65
dajede eer. Guru shvati molbu i predloi im da dou nedelju dana kasnije. Tako i urade. Tomprilikom guru se obrati
detetu:
- Deko, prestani dajede eer!
Iznenaena kratkom intervencijom, uznemirena majka
pita gurua:
1
- Zbog ovoga smo morali da ekamo nedelju dana? Mogli ste mu rei to isto prviput kad, smo bili ovde!
- Pustio sam vas da ekate nedelju danajer sam, tada,
ija jeoeer.
Kada traimo savet, izbor savetodavca zahteva strogu
panju. Jedna stvar je znanje koje primamo izvlaei ga iz
rei; a druga, znanje koje proizilazi iz sume akcija koje smo
preduzeli da bismo ga usvojili. Iscelitelj ne bi trebalo da preporui zadatak koji on sam nije sposoban da ispuni.
Neke osobe, iz straha ili lenjosti da rade sami na sebi
kako bi spoznali sopstvenu autentinu prirodu, oseajui se
odseeni od svog unutranjeg blaga, grade miljenja, oseanja, elje i tenje, neprestano laui sami sebe. U svim svojim pojavama nastoje da budu ono to nisu. Zbog toga, im
se nau pred istinitom osobom, uznemire se i pokuavaju
svesno ili nesvesno da je povrede. Najbolji nain da to uine je dajui joj prijateljske savete, kojim je guraju u lani
ivot, samim tim, destruktivni.
Uprkos svemu, sa onim to smatramo naim manama
moemo uspeti da se realizujemo.
Jedan seljak se ali kralju na svoje siromatvo i na to
kako nema sredstva kojim bi odneo na pijacu svoje povre.
Kralj muponudipoklon:
- ta eli?
- Velianstvo, jedan konj bi mi spasao ivot!
67
68
70
zatvoreno srce, iz straha od samoe izmislimo oseanja zaIjubljenosti koja nas kasnije zarobe u vezi koja nas gui...
Nemoni i beskorisni, nemamo ciljeve, nemamo planove,
nemamo volju, radimo stvari koje nam se ne sviaju... Bez
snage da se suoimo sa borbom izleenja, preputamo se
nekontrolisanoj plimi tuge, oseamo elju da umremo i
preivljavamo uz trikove: potisnemo elje, ignoriui ih...
Izmestimo probleme optuujui druge da su ih prouzrokovali; veliamo ih elei da spasemo sve vrste rtava, ne pomaui sami sebi... Identiftkujemo se sa grupama, u njima
guimo svoju linost, bile to sekte sa svojim guruima, religije sa svojim nagradama i kaznama, politike partije sa
svojim nepotenim obeanjima ili infantilne opsesije sportistima ili poznatim umetnicima... Ono to u unutranjosti
potiskujemo, projektujemo u spoljanosti; ono tojesmo, a
ne elimo da budemo, prebacujemo drugima... Maskiramo
negativne mislipreuveliavajuipreko svake mere one pozitivne: iako znamo da smo nesreni, prikazujemo se kao
zadovoljni; iako nemamo elju za tim, obavezujemo se da
odravamo seksualne odnose ili da dajemo strasne izjave
o neemu... Beimo u ono to verujemo daje na zdrav razum, objanjavamo sve intelektom negirajui sami sebipristup nesvesnom: Snovi su samo snovi, Usutini to nije
ono to sam eleo/la, Svejedno mije, nije vredelo truda ',
itd. Sve ee se ponaamo kao deca, traei nekog ko e
nampostaviti granice, ko e nam organizovati tvot... Slabi,
preziremo slabost u drugima i kao vampiripijemo energiju
onih koji nam pomau... Nuno nam je drutveno priznanje: moramo da se oseamo vani, po svaku cenu; teimo
nagradama, odei koja nam dobro stoji, tome da se nae
ime pretvori u znak uspeha, ali u isto vreme elimo slobodu, elimo da se izolujemo, da se zatvorimo u ogranienu
mentalnu teritoriju... Patimo to ne moemo da dostignemo
74
savrenstvo: operiemo se kako, bismo promenili male telesne mane, verujemo daje sve to uradimo osueno napropast, da nam nikakva koliina novca nije dovoljna, da niko
ne prepoznaje naupravu vrednost ili da smo nefleksibilni
u odravanju vrednosti... krtost, rigidnost i tvrdoglavost
su nam verne prijateljiqe, nita ne rizikujemo iz straha da
ne ispadnemo smeni ili da nas ne kritikuju, ne stvaramo
sopstveno delo, jer znamo da, na kraju, svakako neemo
biti njime zadovoljni... Oseamo da nas prate, da ele da
nasprevare, da su svi sumnjivi i da nas okruuju nelojalni
Ijudi, da se nae rei koriste protiv nas: nikad neemo zaboraviti, niti oprostiti zlo koje nam ine, poniavaemo ih
i unitavati isto kao to oni ele da ponize i unite nas!...
Nita nas ne zadovoljava, nepodnosimo da imamo intimne
prijatelje, osim ako to nisu nai roditelji, ne izgleda nam neasno lagati, ne zanima nas tua sigurnost, imamo udne
stavove, sujevemi smo ili namje neobinapercepcija, ujemo glasove, sopstveno telo se okree protiv nas... Niko vie
ne zasluuje nau Ijubav, preuveliavamo nae kapacitete,
oekujemo da se prizna da smo superiornija bia, nuno
nam je da trijumfujemo, samo osobe na naem nivou nas
mogu razumeti, preziremo ostale, ali zavidimo im na onome
to postiu; a oni su, sa svoje strane, Ijubomorni na nas...
Potpuno zavisni, ne moemo da odluujemo, ne moemo da
izrazimo nae neslaganje ili kritiku, ne moemo da imamo
planove, jer niko nemapoverenja u nae vrline, deava nam
se da obavljamo neprijatneposlove, napustili su nas, nesposobni smo da se brinemo sami o sebi, oajniki traimo partnera sumnjajui da emo ga ikadapronai... Izgubili smo
identitet, ne znamo ta smo, preterano se prepustimo, da se
samopovreujemo, dase ubijemo... Oseamo se sigurni kada
prekrijemo kou tetovaama, ili kada izbuimo meso metalnim ukrasima... Preputamo se poplavi emocija, teko nam
77
- Uvredio sfrmrtve?
-Da, Uitelju.
* Ita
su ti rekli?
P a r zaljubljenih turista se nalazi na breuljku Rajske doline. No je svetla i pod njihovim nogama se prua divan
zaliv, sa svojom tamnom vodom i velikim lukom sainjenim
odsvetala grada.
~ Pogledaj dragi sva ova svetla! - uzvikne mlada ena tolikojo osoba koje ive, volejedu, spavaju, sanjaju...
- Pa... - doda njen pratilac - ja sam mislio da su sve te
svetlee takice, jednostavno svetla.
83
Pristupajui terapiji, oni prvo moraju da se sporazumeju meusobno i, kasnije, da raskinu svoje neurotine veze,
prihvate slobodu drugoga... Traei svesnu ljubav, moraju
da rade malo-pomalo kako bi ujedinili razliite jezike svoja etiri ega i probudili svoje Vie Ja. Da prestanu da budu
spoj dva edna bia kako bi se pretvorili u spoj dva potpuna
bia. Jedno samo bie moe da se smatra potpunim kada
86
pojasni vezu koju njegova dela, elje, oseanja i ideje odravaju sa njegovim Unutranjim Bogom. Postoji jedna kubanska vudu izreka koja kae: Pas ima etiri ape ali moe
da krene samo jednim putem. Svaki par koji ne razvije dobar nivo Svesti zavri sudarajui se. Svaki od njihova etiri
ega proizvodi razfiitu vrstu konflikta, kao da svaka apa
tog psa eli da krene svojim putem. Nikad ne uspeju da
veruju jedno drugom.
Mula Nasrudin ode uposetuprijatelju. Ovaj ga upita:
- ta radi sada?
- Brinem se o srei moje ene.
- Ah, vrlo dobro! I kako se brine?
- Naao sam detektiva kojije prati, kad ide da se vidi
sa Ijtibavnikom.
Potvren zahvaljujui tebi, ispuniu moju prazninu oseajui se da sam neko: postau tvoj idol!
Kasnije, odlue da ive zajedno. U poetku jedno oboava, a drugo se preputa oboavanju. Postepeno, uz mnogo
pretvaranja, ponizni sluga manipuiie nadmenim, dok ne
pone potpuno njime da vlada. I, jednog dana, skupivi potrebnu snagu, uniti pijedestal idola kako bi ga naglavake
sruio pod svoja stopala. Jednoje odigralo ulogu deteta; drugo, odraslog: Oboavam te, jer si moje Ja! i Ja sam tvoje
Ja, jer me oboava!
U velikom hotelu, svaki dan zvoni telefon tano oko
dvanaest sati. Uveksejavi isti recepcionar i uje:
- Izvinite, kolikoje sati?
- Tanoje minut do podne.
Cuvi informaciju, sagovornik sputa slualicu.
Posle est meseci, osoba koja odgovara upita:
- Ali zato me zovete svaki dan?
- Ja sam radnik koji ukljuuje sirenufabrike preko puta
vaeg hotela. Poto moram daje ukljuim upodne, moram da vaspitam kolikoje tano sati.
Recepcionar hotela odgovori:
- A l i ovoje apsurd.no! Mipodeavamo na sat u skladu
sa sirenom vaefabrike!
Svako se meri prema drugome, i niko od njih dvoje
nema tano vreme. U ovoj vrsti parova, onaj koji vlada, sa
mukom shvata da njegovo Ja zavisi od oboavanja drugog.
I onaj koji je potinjen, sa istom vrstom muke, udi da ima
jedno Lino Ja i, odrubivi glavu (metaforiki) svom idolu,
veruje da e pronai svoju mo. Sada sam ja ti, a ti si ja. I
zato, zato to te mrzim, ostavljam te. Nai u nekog drugog koji zasluuje moje oboavanje.
88
I elju. Da bi dobro funkcionisali, ona mora da izgubi poto1 vanje prema njemu; ali on, ako mu uskrate potovanje, poI staje nepomirljiv u svojoj impotenciji.
Dva cveta izjavljujujedan drugom Ijubav:
- Oh, volim te! - reejprvL -Kada biznao kdiko te volim!
A drugi odgovori, drhtei:
- I j a umirem od elje za tobom.../ ta kae natodapozovemopelu?
Potekou moe, naizgled, reiti ulazak tree osobe na
scenu, bilp zajednikog deteta, bilo Ijubavnika. U prvom sluaju, kako se dete rodilo usred dubokih konflikata, ono e
predstavljati sve probleme. Roditelji ostavljaju po strani svoje rasprave i brinu se o onome to se deatva detetu (u stvarnosti, onome to su mu oni napravili). To ih neko vreme
odrava. Meutim... ni na koji nain dete ne moe biti reenje problema odraslih. U sluaju ljubavnika: kadaje ovek
taj koji ode, ne treba mu mnogo da se vrati, jer mu nedostaje snaga njegove ene i, u trenutku u kom mu ona rairi
ruke opratajui, on je ubeen da je voljen i da e biti zatien... Akoje ona ta koja ode, zavrie u konfliktnom takmienju sa svojim ljubavnikom i, potom e se vratiti eljna
nenosti svog mua. Isto tako, kada joj on, posluan, plaui
oprosti, bie ubeena daje voljena i da ejoj se povinovati...
Oboje su traili potvrdu, ali ako ne razviju svoj nivo
svesti, nastavie da sumnjaju do smrti.
92
preuzetija, poto sam itavog ivota morao da sputam glavu. Sa roditeljima nikada nisam mogao da iskaem svoje
miljenje, da zadovoljim svoje interese, da ne posluam.
Sada, kada sam te naao, slabu i kukavicu, iskoristiu pdliku
daseptmaamtanoonakokakosuseponaalijHemameni.
Ali, ta slaba osobaje opsednuta ogromnom eljom da
vlada, da jednog dana pobedi. Naprotiv, ona koja upravlja,
u sutini je nesiguma i iskljuivo dominirajui, sebi pokazuje da ima snagu.
Moan sam i aktivan, jer si ti posluan i pasivan.
Pasivan sam i posluan, jer si ti aktivan i moan.
Nijedno od ovo dvoje ne moe da napreduje ka drugim
nivoima; kada bi to uradili, oseali bi da gube mo. Kada
se potlaeni malo-pomalo osbbodi, vladar, iz straha od odbacivanja, poinje da pravi ustupke:
Pretvorio sam se u tiranina zato to si nepaljiv.
Pretvorio sam se u nepaljivog zato to si tiranin.
Rezultat: neurotina situacija je identina, ali su uloge
promenjene.
Kada veza ne funkcionie, doao je trenutak da se pobolja, da se oboje pogledaju bez maski, da priznaju volju
jednog i volju drugog, da se dogovore. Ako se u vezi samo
jedna strana rtvuje, to nije istinska veza.
U vozu, ovek i asna sestra putuju u istom kupeu.
Tokom vonje, oveku postaje toplo. Skine kravatu. Malo
kasnije, kako mu postaje jo toplije, skine i jaknu. Potom
skine koulju, a zatim ak i pantalone i arape. Ujednom
trenutku je potpuno go i vemica se, vie nego zgroena,
ne na rubu nervnog sloma. Tada ovek izvadi cigarete
iz depa pantalona i, pre nego to upalijednu, Ijubazno se
obrati svojoj saputnici:
asna sestro, da li bi vam smetao dim?
94
Obino, mukarac, ne stavljajui se ni u jednom trenutku na mesto druge osobe, bez najmanje brige o tome kako
bi se druga osoba mogla oseati, ta bi mogla eleti ili o
onome ko je ona, brinui se samo o sebi i smatrajui sebe
zvezdom, a enu poniznim satelitom, sebi dozvoljava svaku
vrstu nespretnosti, grek? ili nasilja, smatrajui da, kasnije,
jedan ljubazni gest, nena reenica ili poklon mogu uiniti
da sve bude oproteno. Nesposobanje da uvidi svoj egoizam.
I ako se ovo primeni na njegovu unutranjost, na vezu izmeu etiri ega sa Viim Ja, videli bismo jednako alosnu
sliku. Umesto da od njega naui da se ponizno pokloni svom
Sutinskom Ja, svom Linom Ja, on se pretvori u bednog
vou. Verujui da je krv koja tee njegovim venama samo
njegova, a ne itavog oveanstva, prlja je otrovima i drogama. Lae kako bi postigao egoistina seksualna zadovoljstva i slavu. Osea se kao heroj iz filma, jer se izraava
samo uvredljivim i negativnim reenicama. Truje svoj mozak ludim idejama... Samounitavati se takoe znai unitavati svet drugog. Ono to radi sebi, radi i nama. Ono to
sebi negira, negira i nama. Najvea mana ovekaje ne podizati svoj nivo Svesti... Kada priamo o Svesti esto verujemo da se to odnosi na gomilanje znanja, tanije, zvukova
zvanih rei. Iako Alfred Korzibski, tvorac antiaristotelovske semantike, ree: Re pas ne ujeda, onoga ko ne zna
da re pas ne ujeda, ona ujede. Takoe je rekao: Mapa
nije teritorija veina graana ivi u mapama, u izmiljenim
svetovima koji svom snagom gutaju realnost. Za neke, ono
to nije re, ne postoji.
Profesor se, posle svojih asova, vrati kui. ena mu
kae:
- Nikad neepogoditi ta mi se dogodilo ovogposlepodneva. Nekoje pozvonio na vrata, otvorila sam i nala
95
demo mogli, ne pokuavajui da budemo ogledalo, ne teei ka izmiljenoj fuziji, ne elei da budemo kompletno
,jedno za drugo. Neemo se zarobiti u iskljuivu vezu, nego
emo upijati u nau nenost, nenost za nau decu, za nae
roake, za nae prijatelje, za one kojima se divimo, za itavo oveanstvo, za sva iva i neiva bia, za ono nepojmljivo to zovemo Bog. Priznaemo da ljubav nije potraga za
jednakostima nego za razlikama koje upotpunjuju. Neemo
biti ni vlasnici ni posed jedno drugom, vezaemo se vorovima koje emo uvek znati kako da odveemo, pomagaemo jedno drugom da sauva u najveim dubinama naeg
bia jedan privatan prostor, uzajamno emo se tititi, ali nikada neemo liitijedno drugog slobode. Hodaemo zSfedno
, blagoslovei svaki od naih koraka, ali, ako nam se putevi
razdvoje, prihvatiemo to elei jedno drugom najbolje u
novom ivotu.
Na seksualnom planu, shvatiemo da je susret naih
tela zadovoljstvo koje treba prouavati i razvijati. Pravi klju
za sreno potomstvo je uitak sa kojim ga zanemo. Imaemo decu iz zadovoljstva, ne iz moranja. To zadovoljstvo e
biti uzajamno i bezgranino. Dopustiemo sebi da izrazimo
sopstvene elje, traei ovakvu ili onakvu nenost, prihvatajui da zadovoljimo seksualne fantazije drugog, ali zadravajui pravo i da ih odbijemo. U tom sluaju, neje kompromis koji e nam dopustiti da traimo zadovoljstvo sa
onim koji nam to moe pruiti. Uzdizanje i uzdravanje moraju biti iskreni, a ne maske frustracije. Prihvatiemo bez
ljubomore da druga osoba da naem paru ono to mu mi ne
moemo dati.
Deliemo prostor, ali emo dozvoliti jedno drugom da
imamo i linu teritoriju, uz obeanje da je nikada neemo
98
14. Ukrcati se
D v a Jevrejina, Samuel i Mojsije, su izvedena na streljanje. Optueni su za pijunau i zbog toga e biti streljani.
Ali pre no to ih ubiju, oficir koji upravlja trupom se priblii Samuelu:
- eli cigaretu? - upita ga.
- Da, da, naravno, - odgovori Samuel, zadovoljan toje
zaradiojo'koji minut.
Odmah potom oficir se priblii Mojsiju.
- A ta bi ti eleo? - upita.
Kao odgovor, Mojsije mupljune u lice.
- Stvamo nije najbolji trenutak za provokaciju! - umea
se Samuel. - Zbog tvojih gluposti moemo nastradati!
Neke osobe se neprestano pitaju: Da li treba ili ne treba da menjam posao? Da li treba ili ne treba da se udam?
Da li treba ili ne treba da se razvedem? Da uloim< ili da
ne uloim u ovaj posao?
Za dlaku da se opeku i nita ne urade. Plae se da delaju. Oni su kao aba iz naunog eksperimenta... Stavi se aba
u erpu sa hladnom vodom. Zatim se upali vatra i, postepeno, temperatura vode se poveava. Vodozemac peva i
100
S ta r i peva upropasti karijeru. Stalno ekajui eventualni ugovor, ivi sa enom ujedva nametenom stanu, ali
u kom nefali sto sa telefonom za sluaj da ga neko pozove
radiposla... Jednog dana aparat zazvoni:
- Da li sam dobio stan pevaa X?
-D a .
- Ovde agent Z. Peva A je upravo imao srani udar i
nee moi sutra uvee da peva. Nuno je da ga neko
zameni. Imate li spreman repertoar?
- Naravno da da! Imam itav program - odgovori stari
peva oduevljen ovom srenom okolnou.
- Sluajte - doda agent - jo uvek ekamo da se naa
zvezda oporavi. U sluaju da do sutra upodne ne primite telegram o suprotnom, smatrajte ugovorpotpisanim.
- Upodne?
- Da, tano upodne! Sada smo se dogovorili - zakljui
agentpre sputanja slualice.
Uzbuen kao nikad, peva stade neumorno ponavljati
itav svoj repertoar. Nije prestajao da se gleda u ogledalu,
potvrujui sebijojedanput da muje odelo dobro ispeglano. Provede besanu no molei se za smrt svog suparnika.
103
Imaojedan deko psa koji se zvao Baba i kogje oboavao. Jednog dana, dokje bio u koli, Baba pobegne, potripreko ulice ipregazi ga automobil.
Znajui kolikoje deko voleo svogpsa, majka se uplai
da e on jako patiti kada sazna za nesreu. Ona odlui,
dakle, da ode po njega u kolu kako bi mu to nenije saoptila vest.
- Znam - ree mu ona dok su hodali - da si tijedan vrlo
hrabar deko. Hou da pokua neto i da ne zaplae i da ne vie, zato to... u ti rei netojako tuno:
Babaje umro.
- Je V? - pita deko potpuno hladno. - Kako se to desilo?
- Malopre su gapregazila kola na ulici...
- Deava se, mama. Ne brini...
Deko niti zaplae, nitipovika, nego nastavi da se igra
sa svojimjo-joom. Majka koja se plaila najgoreg osta zauena.
im stigoe kui, mali optri sve prostorije viui
B aba! Baba! Potom se vrati do majke i upitaje:
- Gdeje Baba?
- Ali sine, rekoh ti daje umro.
Na ta deko brizne upla, ciku i viku...
- A li ta je sad ovo? Kad ti rekoh, malo pre, nije te ni
dodimulo, nisi ni zaplakao...
- Nisam dobro shvatio - ree deko u suzama - uinilo
mi se da si rekla daje tata umro.
Kada dete ne voli svog oca i kada pokae da je ravnoduno, nije ono krivo za to, nego je kriv odrasli... Dete je,
sa svojim roditeljima, kao ogledalo. Ako majka uvek gleda
dete sa licem koje nita ne izraava, dete e odrastati sa
dubokim mentalnim problemima. Kada se ena koja nosi
dete u rukama nasmeje, ono e istog trenutka da je opona105
ta uiniti u ovakvoj situaciji? Kada mislimo da ne posedujemo majinska ili oinska oseanja, moramo verovati
da na intelektualni centar zna ta znai biti dobar otac ili,
dobra majka. Njime voeni, moramo da imitiramo ljubav
govorei samo sebi: Moja deca imaju taj i taj problem ili
treba im to i to. Kada bi jh voleo/la na pravi nain, ta bih
uardio/la? Na taj nain e, od imitacije do imitacije, srce
na kraju oslobodi svojih stega i dopusti da se izlije ljubav
koja je u njemu oduvek postojala, ali suzdrana. Meutim,
ako se ne potrudimo i umesto nenosti dajemo nareenja...
- Tata - kae dete kreatoru svojih dana - hou da mi za
roendan kupipravu puku.
- To nee biti mogue.
-Zato?
- Zato to se deci ne poklanjaju takve stvari.
- Houpukul
-N e l
-D a l
- Dosta! - uzvrati otac. - Ko ovde nareuje?
- Ti, naravno - odgovori dete. - Ali kada bih imao
puku...
Otacprekoreva sina:
- Bio si runa beba, zatim si bio lo sin; bie lo mu,
uasan otac i zavrie na elektrinoj stolici.
Na to se, zatitniki, umea mati:
- Moda ga pomiluju.
106
107
koji vezuju odoru, od bele do crne. Ovaj metod je primenljiv na Svest: njen razvoj bi se mogao svesti na nivoe, od
onih sa vie ka onim sa manje granica, dok ne bismo stigli
do uzvienog osloboenja koje nas potpuno ujedinjuje sa
Univerzumom.
D okto re, imam problem - objanjava mladi lekaru Kadajedem argarepu, iskakim argarepu. Kadajedem kupus, iskakim kupus. Kadajedem parglu, iskakim parglu.
- Vidite - ree mu doktor - ja vidim samojedno reenje
za va sluaj: pojedite govno!
Jednako, u polju duhovnosti, kao i u onom materijalnom, mi smo ono to jedemo. Stav koji emo imati prema
drugima, zavisie od naina na koji se hranimo. Ako usvojimo vulgarnu seksualnost - koja posmatra drugog samo
kao predmet za masturbaciju - ispuniemo svet vulgarnom
seksualnou. Ako se hranimo zbunjenim, munim ili dekadentnim oseanjima, povlaiemo poteze koji e ispunjavati
svet zbunjenim, munim ili dekadentnim oseanjima. Na
isti nain, ako se hranimo negativnim oseanjima, isprljaemo svet negativnim oseanjima. Mi smo ono to jedemo,
jedemo ono to jesmo mi sami. Ako se hranimo Sveu,
ponudiemo Svest svetu.
Priajui o Svesti odnosimo se na dimenziju ljudskog
bia koja se predstavlja na razliitim nivoima i moe se
uporediti sa karateom. U ovoj borilakoj vetini postoje ranivoi sposobnosti koji su obeleeni bojama pojaseva
109
Malo napredniji su oni koji dostignu nivo deije svesti. To su kompulzivni potroai, kolekcionari nepotrebnih
predmeta, majke osvajai koje se utrkuju sa svojom decom,
odsutni oevi potinjeni prividu i stalnoj igri, dobrovoljno
povrni, neodgovorni, koji stalno trae, ljubomorni na ono
to drugi poseduju (dete prolazi kroz park sa majkom i vidi
drugo dete kako lie sladoled. Pokae prstom i, nervozno,
kae majci: Hou i ja!\ Gospoa, puna nenosti, mu odgovori: Ne brini se, sine, kupiu ti isti takav sladoled. Dete
zatim uzdahne: Ne, mama, neu isti sladoled. Hou taj sladoled!) ne vodei rauna o davanju, ponosni na svoj cinizam
i u isto vreme slabi, nesposobni da pobede prepreku ili porok,
ali, sposobni da izdaju one koje vole bez griesavesti.
U osnovnoj koli, dete jednog radnika Alirca stalno
napadaju vrnjaci. Da biprestali, njegov otac mupromeni
i kolu i ime.
- Od sada se nee vie zvati Ahmed, zvae se Mauricio i nee nikome govoriti da si Alirac. Razume?
Mesec dcma kasnije, dete se vrati kui sa uasnim
ocenama. Sledeeg jutra doe na as sa modricom na
oku.
- ta ti se desilo Mauricio? - pitaju ga drugari.
- Neto uasno: jue meje, kad sam doao kui, udario
jedan alirski gad...
Takoe se moe doi do nivoa romantine svesti. Osoba veruje da je reenje u ivotu pronai partnera sa kojim
bi mogla, pri emu bi oboje bili osvojeni mitskom ljubavlju, da ivi zauvek u rajskoj zajednici. Ova pretenciozna
vizija ivota (pothranjena filmovima, srceparajuim asopisima ili reklamnim oglasima) vodi u perfekcionizam, u
formiranje brakova koji se zavravaju nasilnim razvodima,
111
Kosmika svest razume prolaznost materije koju nastanjuje uporeenu sa venim vremenom i beskonanim prostorom. Zna da je ona najmanji deli grandiozne boanske
kreacije. Priznaje da, akoje smrt samo pojedinana, ljudska
vrsta ima priliku da uspe da ivi onoliko koliko ivi univerzum. Pred njenim potpunjm razumevanjem celine, svakodnevni problemi gube vanost, ona se sa iskrenom poniznou poklanja kosmosu, prihvata da je dezintegrisanje
tela i uma sveta nunost i, liavajui se ikakvog posedovanja, predaje se praznini, sa istim mirom sa kojim se Hrist
predao raspeu, znajui da je Svest, u jednom ili drugom
obliku, vena.
Poniznipecaro, napuini, skupljasvoje mree uzvelik napor. Misli daje upecao veliku ribu. Sa uenjem ugleda daje njegov plen u stvari bog: skulptura od crnog kamena, oiju od ada i takojakog osmeha da deluje kao da
je iv. Potreen, odnese ga u svoju kolibu, smesti ga na improvizovani oltar ipoe da mu se moli. Molitva se sastojala
samo iz jedne rei: Priaj m i.J Prolaze dani ipecaro,
vapei da uspostavi komunikaciju sa bogom koji bi ga izvukao iz bede i obezbedio svima sreu za kojom ude, nije
prestajao da mu se moli: Priaj mi, priaj mi, priaj mi...
Posle mnogo vremena, moda i nekoliko godina, ovekje
zaboravio dobra kojaje eleo da mu budu usliena ijedino
toje hteo biloje da mu se bog obrati. Najzad, jednog dana
dok se molio itavu no do zore, promeni molitvu, i umesto
preklinjanja: Priaj mi!, u nadi da e mu biti saoptena
via mudrost, ree: lzgovori, kaoja, barjednu re!' Skulptura oivi, pogleda pecaroa beskrajnom Ijubavlju i, i dalje
osmehujui se, uzvikne: lzgori! I telo pecaroa iezne
pretvoreno u plamen.
115
116
Na putu koji vodi od drutveno-planetarne svesti, prolazei kroz kosmiku svest, do boanske svesti, osoba poinje da razvija ula, um i doivljaj same sebe na drugaiji
nain. Otkriva joj se udo svakodnevnog ivota, shvata da
dogaaji zavise od onoga ta se o njima misli, da joj spoljna stvarnost proima duu, da racionalni duh plovi po maginom okeanu gde deluju nerazumljive sluajnosti, da je
sam svoj iscelitelj, da je okruen osetljivom aurom koja se
moe rairiti do neverovatnih razdaljina, da joj je univerzum podario dragocenu ulogu: da bude tvorac Svesti... I
-tada; iako zadatak izgleda nemogu, ta osoba neumorno
radi da bi pomogla svim ivim biima da dostignu isti taj
razvoj.
Obeavam spasenje svim svesnim biima, iako ih je
bezbroj. Obeavam da u ugasiti sve njihove strasti, iako
su neunitive. Obeavam da u ispuniti sve zahteve koliko
god ih ima, koje trai kosmos. Obeavam da u dostii svu
istinu, iakoje bezgranina.
Buda
118
119
- Ovoje votka!
ena pade na kolena ipovie:
- udo!
17. udo
Da li e udo biti, kako kae trei hrianin, kada uinimo tano ono to Bog od nas zatrai? Mogue je, ali, da li
smo sposobni da ispunimo ono to nam On zapovedi? Ili,
drugim reima, da li na um moe da prihvati ono to intuicija eli? udo je, upravo, negiranje bilo kakvog zakona
razuma. Da bi to postigli, treba da sruimo zid usvojenih
ideja. Meutim, iz elje za rastom, moemo da se prevarimo govorei sebi da su dogaaji neto to u stvari nisu.
Tri ovek ulicama Lurda, blizu svete peine i vie:
- Hodam! Neverovatno, hodam!
Videvi ga kako prolazi, monahinja pade na kolena
viui:
udo! udo!
- Greite asna sestro - ree jo j ovek - Ukrali su mi
automobil!
A, ako je Bog samo jedan koncept vie, ista mentalna
konstrukcija, la koju sami sebi izgradimo, ne uspevajui
da u nju poverujemo? I elei da se desi udo, obeamo,
znajui da nikada neemo moi da ispunimo obeanje?
Jedrenjak na kom putuje Mula Nasrudin, uhvati estoka oluja. Besni okeanje naputu da proguta brod. Mula
Nasrudin kleknu na mostu broda, meu svojim sapatnicima
i povie:
- Oh, milosrdni Alahu, ako naredi vetrovima da se smire, zapaliu u tvoju ast sveu veliku kaojarbol ovog
broda!
se seali vremena kad smo bili mladi, nekih tridesetak godina unazad, on, pesnik Enrike Lihn i ja smo odluili da
vaskrsnemo u Santjagu praznik prolea. Svaki dan smo,
izmeu jedan i tri sata popodne, izlazili maskirani (Lihn
kao avo, ja kao Pjer i Donoso kao crna nimfomanka) da
bi skakali meu automobilima podstiui graane da slave
kameval. Imali smo uspeha, posle toga se organizovala feta na kojoj je plesalo otprilike hiljadu osoba. Donoso mi
ree: Zahvaljujui nagradi, ileanska vlada je poslala televizijsku ekipu da me intervjuie. Zato ne popria sa mnom
pred kamerama? I tako i uinismo. Odjednom me prijatelj
upita: ,,U mladosti si hteo da bude pisac, ne reiser. Jesi li
napustio knjievnost? ,,Ne - odgovorih - Ima ve dvadeset godina kako uvam u jednoj fioci mog pisaeg stola
tri prie koje se ne usuujem da ponudim nijednom izdavau. Toje bilo sve. Nedelju dana kasnije, zvao me je u Pariz,
. iz Santjaga iz ilea, Huan Karlos Saez, dobar izdava: poto
je saznao iz intervjua da imam tri knjige, ponudio mi je da
ih izda. I tako je uinio: dakle, sa ezdeset godina, poela
je moja knjievna karijera. Da sam odbio damu u crnom,
insistirajui da ostanem u Fomenteri, moda bi i dan darias
u fioci leala moja tri prva dela, i naravno, vi ne biste itali
ove redove.
$
Re udo (pria o poreklu te rei na panskom) je
izvedena iz latinske rei mirari, iznenaditi se, zauditi
se, diviti se, kasnije posmatrati i naposletku videti. Sve
ove etape se niu kada se napreduje u prepoznavanjii uda.
Kada se desi nemogue, injenica koja naizgled ponitava
zakone univerzuma, obuzme nas zabrinjavajua iznenaenost ako nismo spremni za to: iz straha od maginog pripisujemo tu injenicu sluaju ili ubedimo sami sebe da nam
* Milagro, pa. (Prim. prev.)
128
se priinilo, ili slaemo sebe pridodajui joj nauno objanjenje za dlaku prihvaeno... Ako smo iskreni, priznaemo
da je ono to se dogodilo udno i da, samim tim to se desilo, pokazuje nam nae ogromno neznanje. U sigurnoj stvarnosti koju smo razumeli, otvaraju se misteriozni prolazi,
neobjanjivi naoj logici... Kada prihvatimo poniznost koja
nam dozvoljava da priznamo da ne poznajemo stvarnu prirodu kosmosa i samim tim, ni nas samih, zadiviemo se
pred udom postojanja. Sve nas jednako dotie, od jedne
stabljike biljke do plesa jedne galaksije... tada dakle, tokom
meditacije, poinjemo da se oslobaamo identifikovanja sa
naim intelektom da bi posmatrali svet, unutranji i spoljanji, iz naeg doivljaja. Uimo da gledamo s ljubavlju. Blagoslovimo sve to naa ula mogu uhvatiti. Sa umom u tiini,
smirenog srca, zadovoljene ulnosti i sa zahvalnim telom,
priznajemo da je glavno udo ivot sam. ivot koji nije na
nego je svaiji. Ako kaemo sami sebi da je udo korisno
ne samo jednoj osobi nego i ostalima, ako prihvatimo konano da ovaj ivot pun ljubavi jeste ivot koji povezuje u
celinu sva bia, postaemo svesni da smo mi sami udo.
Svaki stanovnik je mag koji se ne spoznaje.
Lepa devojka stopira i stajejoj poslovan ovek ujaguaru. Tren kasnije, kaejoj:
- Iako e vam zvuati udno gospoice, moram da vam
kaem da zbogposla esto pravim ovu rutu Barselona
- Madrid i ovoje etvrtip ut da vozim trudnu enu.
- Alija nisam trudna! - ree putnica.
- Tano, ali shvatite dajo nismo stigli do Madrida...
Za one koji veruju da su nesposobni da poboljaju svoju
sudbinu, da je nemogue da se desi fundamentalna promena
u njihovim ivotima, ova ala moe da bude inicijatorska
129
D v a psihijatra askaju. Jedanje stariji, alije upunojformi, za razliku od kolege kojije izmoren. Ovajposlednji se
udi:
- Ne razumem kakoje mogue sluatipolulude bolesnike
itav dan i ostati normalan.
- Ko ih slua? odgovori stariji psihijatar prevrui u
ruci kineske kuglice.
Starac nam je dao lekciju. Svojim smirenim stavom
kao da govori mlaem: Po optem pravilu, ljudi trae jedino prisustvo. U sutini, osoba koja ti pria, pria sama sebi.
Ne trai da je slua, samo da si tu, prisutan, pravei joj drutvo. Dok ti drugi opisuje svoje probleme i ali se na ivot,
ti se izdigni do bezvremenog! U tom stanju, koliko te mogu
uzbuditi stvari koje ti neko pria? Pred venou, uspeh ili
neuspeh nemaju vanost. ivot nudi mnogo iznenaujuih
promena. Zamisli, na primer, da ti iznenada, prvog oktobra
ena izjavi da e te ostaviti u januaru. Zavrti tvoje i sfere ,
ostavi po strani stres, brigu i prihvati. Ostaju ti itav oktobar, novembar i decembar. Raspolae sa tri meseca, kakva
* Energija ili ivotni dah, kin. (Prim. prev.)
130
131
19. Tradicija
135
142
izjavi sa dostojanstvom svoju strast za patuljkom. Seksualni centar samo ako je zadovoljen moe da nas oslobodi
da se duhovno realizujemo. Priamo o istinskoj elji, ne o
elji iskvarenoj patolokim zastranjivanjima. Takoe bismo
mogii primeniti ovu alu na religiju, politiku, nauku ili bilo
koji drugi sistem miljenja. Svi sistemi, zbog ljudske nesposobnosti da spozna celokupnu stvarnost, osnovani su na verovanjima. Istina je ona za koju, zbog vere, odluimo da je
istina... Istina koja nam je korisna samo u jednom odreenom trenutku ivota. Meutim, imamo slobodu da menjamo sistem. Svaka veza proizilazi iz onoga to drugi veruje
da jeste i onoga to mi verujemo da jeste. Faktor koji odrava raznjenu je poverenje. Bez poverenja, nae virtuelne
stvarnosti se raspre.
- Kako tije divno odelo! - kae ovekprijatelju.
- To mije ena poklonila.
- A j e l ? Povodom?
- Bez konkretnog povoda, onako. I tako me je prijatno
iznenadila! Pre neki dan kada sam se vratio sa posla,
ranije nego inae, ena mije dremala u spavaoj sobi
a odeloje bilo na stolici, pored kreveta.
Ne treba da se stidimo onoga to jesmo i to nismo ono
to drugi ele od nas. U svakom sluaju, u sutini ono to
nismo - iako bismo hteli biti - neemo biti. A ono to jesmo
- iako ne elimo to da budemo - uvek eemo biti. Da bi promenili svet moramo promeniti nae misli. Ovaj trgovac,
shvatajui da voli sliku koja ne postoji, umesto da pokua
da promeni svoju enu trebalo bi da promeni svoju predstavu o njoj.
- Nervira me moj mu! Zamisli: kuna pomonica mije
trudna!
144
PitaPerica:
- Mama, je l ribe rastu?
-Naravno, sine. Na primer, pogledaj pastrmku kojuje
tvoj tata upecao u nedelju: svakiput kada pria o njoj,
ona poraste pola kile.
La napreduje, zarobljava nas u svoju lanu stvamost.
Pred dilemom smo: ili priznati istinu ili nastaviti lagati da
bi opravdali svoje prve lai. Svet koji e, kao previe naduvan balon, na kraju pui. Mogue je takoe da, svesni da
sami sebe ne volimo, ili da ne volimo na posao ili porodicu, pribegnemo drogama kako bi uutkali sopstvenu svest
i oseali se bolje.
Porunik uhapsi vojnika koji stie u kasamu mrtavpijan.
- Imbecilu, kadne bipio, mogao bipostatiporunik.
- Ne brinem se - ree pijanica. - Kadpijem, ja sam kapetan.
Vie volimo prijatnu la nego bolnu istinu. Mozak obino radi tako to izmeu dva zla uvek bira manje. Ponekad
nam je lake da razvijemo smrtno oboljenje nego da priznamo da nismo voljeni.
Pijan ovek ulazi u kuu sav u mrljama od rua za usne
i raspasan. ena ga pita:
- ta ti se desilo?
Pijanacjo j odgovori:
- Nee mi verovati, tukao sam se sa pajacom!
Kada preivljava branu dramu, laljivac koristi dve
tehnike: proputanje (da je bio u baru) i laganje (da nije bio
sa drugom enom nego sa pajacom). Koliko puta nae se146
148
150
Mogli bismo zamisliti da ove tri baike, simbolino odgovaraju, jedna telu, druga libidnom i trea emocionalnom
centru. ovek, zarobljen u svoj um, poistoveen sa svojim
idejama, predrasudama i razlozima, na ivici je guenja, mui
se, prete mu nebrojene aveti (Ekonomski sistem e pui!
Novi virusi e unititi zdravlje! Hrana je zaraena! Nestae pijae vode na planeti! Bie podmetnuta bomba u metrou! Nikada te nee spasti Bog kog nudi tvoja religija...!).
Glas iz unutranjosti, koji ovek ne slua, mu govori:
Smiri um, oisti ga od trulih ideja, pobedi strah i napreduj iz dana u dan, kao to se toreador suoava stalno sa
novim bikom. Ti sam moe da srui granice koje su ti od
malena urezali u duh. Ovaj svet u kom ele da te primoraju
da ivi, je samo jedna od moguih stvarnosti, ali postoje i
druge. Energija koja pokree svet ne mora biti nafita, nuklearna snaga ili muko nasilje; bogatstvo nema zato da bude
po svaku cenu nagomilano kod manjine stanovnitva na raun gladi veeg dela oveanstva; kua u kojoj ivi ne mora
da bude dizajnirana jednim obinim rapidografom: ni zgrade podignute bez ljubavi arhitekata prodatih neovenoj industriji nemaju zato da budu sagraene, sa lanim prozorima i nezdravim klimatizovanim vazduhom unutra, nalik
arogantnim falusima. Prestani da se plai bolesti, moe
da bude svoj sopstveni iscelitelj. Svetje raj u povoju i mora mu pomoi da da plodove. Da bi ga promenio, poni
da menja sebe... Ali nemoj se udaviti u amcu! Strahujui
od neizvesnog i grevito se hvatajui za sigurno, ne obazirui se na elje koje te nagone da stvara, trai efove, gazde ili bezduna preduzea ne bi li ti dali posao, trai miolovku u kojoj e vegetirati radei neto to ti se ne svia.
Ne razmilja o ostvarenju dobrog dela, nego prosi dobru
platu. Potinjen tom ropstvu, emocionalne konflikte naziva stres, i umesto da se popne na brod, veruje da e te
153
156
Kada priamo sa nekotn osobom i njen duh ne tee slobodno kao na, moramo da se prilagodimo njenim granicama, ne borei se protiv nje, nego pleui sa njenim strogim
strukturama. Da bismo mogli da sluamo, treba da utiamo sisteme koji su seuvreili u naem mozgu i da, otvorenog uma, bez protivreenja, zaustavimo kritiku, raspravu.
Kada utiamo emocije, ne osuujemo drugog kao simpatinog ili antipatinog, ne ulazimo u konflikt sa njim (kada
bismo to uradili, umesto da ujemo njega, uli bismo nae
ranjeno dete, nau patnju, nau sirotinju od nenosti), niti
se povinujemo eljama koje su nam probudila izvesna preduzea koja koriste erotiku ne bi li poveala prodaju. Putamo da seksualna energija napusti udnju za uitkom i da
nam se vrati pretvorena u isceliteljsku energiju, na taj nain
da svaka bolesna re koja prodre do naeg slunog kanala,
bude tom energijom izleena. Prestajemo da mislimo kakvu
korist moemo izvui ili koliko moemo zaraditi: kada bi
bilo tako, ne bismo sluali osobu nego na interes.
Nemam ta da izgubim, kada te sluam, moram samo
da te primim, da svarim tvoje rei i da vidim kakav mi nauk
donosi tvoj sistem, ak i kada je razliit od onoga u ta verujem. Podravam te u tvom nesavrenstvu, putam te da
ue u mene, moje ui se pretvaraju u organe za stvaranje,
kao alhemijska pe. Sve to mi kae je semenka koja uranja u moj um, ista magma u kojoj raste lotos koji sakriva
dijamant u svojoj krunici.
X J Meksiku, imaju obiaj da priaju ale deci. Ove skromne, povrne i nevine prie mogu da sakrivaju dubok smisao.
- J e l istina daje tvoj tata uzatvoru?
- Da, ali ne znam zato, dobarje: sve to ukrade nosi
mami.
Ono to je dobro zajednog, mora biti dobro i za ostale.
Dva seljaka hodaju ravnicom kada se na njih, iznenada, ustremi veliki bik. Jedan od njih se brzo popne na drvo.
- Silazi sa drveta, kukavice! Doi i pomozi mi oko ovog
bika!
- A ne.jer ako siem, ko e ti aplaudirati?
Biti neiji oboavatelj i aplaudirati mu ne znai imati
stvaralaki dar. Da bi ostvarili neto moramo rizikovati,
suoiti se sa neuspesima i kritikama.
U trenutku kadaju je posluivao, konobar zapne iprospe supu na muteriju...
160
161
Kada osetimo bol, koliki god bio, pre ili kasnije moramo da ga pustimo, ne moemo se zakaiti za njega itav
ivot. Oni to plau godinama za umrlim, nastavljaju da
gaubijaju.
Potoje pregledaojednog starca, doktor ga obavesti:
- Pa, moram da vam kaem gospodine da ete iveti do
osamdesete.
- Do osamdesete? Ali danaspunim osamdeset doktore...
- Znam, zato vam i kaem.
Radujmo se vremenu kojeje preminuli proveo sa nama.
Ne alimo vreme koje nee provesti sa nama.
Jedan ovekje stalno jeo banane i nikada ih nije Ijutio. Jednog dana ga upitae:
- Zato ne oljuti bananu?
- Zato to znam kakvaje iznutra.
Ponekad, tokom terapije, kada se nekom otkrije traumatino poreklo njegovih muka, on umanji vanost tog otkria: Znao sam to i ja. Nita novo mi nisi rekao. Strah
da se suoi sa emocionalnim bolom primorava ga da se sakrije u svom inetelektu.
Mu ue u garderobu ipovie na svoju enu:
- Gle, ba lepo, prokleta eno! Ja traim moj kai, a ti si
tako zadovoljna nala da se obesi njime.
Najvei egoizam: ne stavljamo se na mesto drugog. Poto nam smeta njegov bol - jer nam otkriva na, smatramo
da nas vrea. U paru, manjak zdravog nivoa svesti kod jed
nog moe da oteti drugog.
Ono to je kazna za jednog, za drugog je nagrada. eto nas ono to nazivamo neuspeh primora da napustimo
ednu aktivnost koja nam odgovara, zbog druge koja je jo
ie u skladu sa naom istinom.
164
znate.
- Pa, gospodine sudija, ja znam da vozim, znam pomalo matematike i malo mehaniku.
Umesto da vidimo druge, neki vide samo sebe. Zaista
I'veruju da su srce stvarnosti. Ponekad sebi pripisuju vrline
colektiva kao da su njihove sopstvene; drugi gledaju na
oroke u svetu kao da su ta nesavrenstva rezultat line
greke. Tamo kuda idu ele da budu protagonisti i da pretvore druge u svoju publiku. Na kraju, zavre u najsterilniqj samoi.
Vlasnik cirkusa, nervozan, uputi se krotitelju:
- Ti sijedan bestidnik! Kada si doveo ovog psa, rekao
si mi da zna da ita...
- Takoje gospodine: zna da ita.
- Laljive! Hou da ga ujem kako ita...
- Ne gospodine, rekao sam vam da zna da ita, ali vam
nisam rekao da zna i da govori.
Tajna je neizreciva. Rei su sredstvo, ali ne i cilj. Istina
nije neto to se izgovara, nego to se ivi, dalje od bilo kakvog koncepta. Rei dozvoljavaju da se ovek pretvori u mudraca. Ali u trenutku kada postane mudrac, rei se raspre.
165
put. Vraajui se najednostavno, prodire u apstraktno i njegova iva snaga moe naglo da presee ogroman prostor.
Rui zidove, izbegava oblike, tee u svim pravcima, prevazilaziperiferiju sveta, ostajui uvek u centru sfere. Izgleda
kao daje od kamena, ali kadapoele da ga dodimu nailaze
na vazduh. Iz veeg u manje postaje nevidljiv, i im stigne,
ovde postaje bezgranino.
A. H: Nije dovoljno rei
Ako bi mi jedna ker rekla: Hvala ti tata, priajui mi
ale nauio si me da se smejem, a sada me naui da mislim,
nio bih to' ovako:
Doi keri moja, hajdemo u cvearu. Kako se zove
ovaj cvet?
Rua.
Dobro. ta zna o rui?
Toje cvet koji moe da bude razliitih boja, koji je priatnog mirisa, ima mnogo latica itd.
Zna li kako se gaji? Koliko dugo ivi? Itd.
Ne, tata...
PrVa stvar: da bi nauila da misli, mala moja, treba
prizna da ne zna sve o tom cvetu. Ono to si rekla o
emu je samo u funkciji onoga to zna, iz iskustva koje
ma. Na primer, postoje osobe koje uz pomo jednog mioskopa mogu da spoznaju atomsku strukturu tog cveta.
igi znaju kako se oprauju rue, trei raspoznaju razliinijanse njihovog mirisa... Niko ne zna sve. Dakle, prema
nome to zna, taj cvet je rua, sa mnogo latica, prijatnog
lirisa, ali ima jo mnogo stvari koje ne poznaje. Prihva tu ideju?
Da, tata, prihvatam je. Prema onome to ja znam, taj
t je mnogo lep.
169
172
- Molim vas -p ita gospodin apotekara, - imate li kondome na ute i crne pruge?
- Pa, ne... Nego, otkud to udno pitanje? ta e vam takvi kondomi?
- Vidite, ja sam slugajedne bogataice. Ona, ak i kad
me pozove da vodimo Ijubav, ne eli da zaboravim ko
samjojja.
Zar ne spreavamo esto, mi sami, onoga koga volimo
bude na naem nivou? Moda su nam nai roditelji doustili da se postavimo na njihov nivo da bismo tako, na
rdnakoj nozi, poboljali komunikaciju? Da li smo imali
'iliku da se borimo protiv naeg roditelja i da ga sruimo
a pod? Da li nam je majka, uinivi greku i udarivi nam
mar, tu greku i priznala i zatraiia da joj amar vratimo?
a li su nam dali na deo nasledstva u pravom trenutku, to
st, onda kada smo mogii da imamo zadovoljstvo da u
jemu uivamo ili smo ga ekali itav ivot i kada nam je
:avetano, vie nismo mogli da ga koristimo?
Postoje parovi u kojima jedan partner spreava drugog
la se menja da ne bi i on sam morao to da uini.
Ako sluga vodi ljubav golog falusa, penje se na vii
ivo. in se pretvara u odnos uzajamnog priznavanja. Narotiv, dok koristi prezervative na ute i crne pruge, ivi u
vezi u kojoj nije priznat. U ovom drutvu kojim upravlja
kljuivo mukarac, koliko ima parova koji doive odnos
|a ravnoj nozi?
Iznenada, devojka upozori momka sa kojim prvi put
azi:
- Majka meje naterala da se zakunem da u odgovoriti
kategorikim ne na bilo ta to mipredloi.
Dobro. Da li bi imala netoprotiv kad bih te kresnuo?
Ne.
175
Ponekad se plaimo da izgubimo deo naeg organizma zbog strane bolesti, ili smrti voljenog bia, da bismo,
na kraju, sreli sebe.
Ako ena pita tarotologa: Da li u pronai mua?\
pravi odgovorje: Tarot ne ita budunost. Ne mogu ti rei
da li e ga pronai, ali ti mogu rei zato ga ne nalazi.
Ako ona insistira: lzgubila sam moju seksualnost, kako
da je povratim?, tarotolog joj moe rei: Priznaje da si
izgubila tvoju seksualnost. Pria o tome kao da je to stvar
koju si posedovala. Kao da si rekla: lzgubila sam tanu.
Tana ti pripada, ali to nisi ti. Seksualnost nije neto to
poseduje individua. Ona funkcionie kada je drugi prisutan (osim ako se radi o masturbaciji, mada i u tom sluaju
postoji zamiljeni objekat i samim tim drugi uestvuje).
Kada onaj koji moe da te zadovolji nije prisutan, ne postoji seksualnost. Dakle, hibemira, moe ostati godinu,
dve, deset, bez elje, ali jednog dana, iznenada, pojavie
se ispred tebe bie zbog kog e poeti da vibrira i u sekundi e te obuzeti elja.
Kada mu nenadano ue u eninu sobu, otelotvori se
privatni detektiv i skaui iz kreveta, ree:
- Gospodine, konano imam dokaz da vas ena vara.
Mnoge mitoloke prie govore o istom: heroj zapoinje potragu da bi na kraju shvatio da je on sam njen cilj.
Mislio je da istrauje, a u sutini, ono to trai je on sam,
u najveoj dubini sebe. Mislio je da juri za istinom, dok je,
zapravo, beao od nje.
Kruimo i kruimo oko izmiljenog cilja; u stvarnosti, Sutinsko Ja nas proganja, a mi beimo. Stii do stvarnosti znai stii do nas samih.
178
179
J e d a n sufi uitelj mi ree, poto mu je uenik (inae lopov kog je eleo da iskupi uei ga stihovima iz Kurana)
pobegao sa poveom koliinom novca: ,,Ja sam kriv, 'i ispria mi priu:
Pojavi se pred lavom, kraljem ume, kue koje se stalno ali:
- Velianstvo, mrzim kada me zovu p a s. Toje takoruno
iponiavajue ime. Moete li da mi date neko drugo?
- Cak iako tipromenim ime, ostae isti.
- Stavite me naprobu, velianstvo.
- Dobro, poveriu ti ovo pare crvenog mesa. Sauvaj
ga dojutra i nemoj ga nipipnuti.
Lav se udalji. Pas, provede sat, dva, pored ukusnog
komada hrane. Usta mu se napunie pljuvakom. Kaproe trei sat on povie:
- Kakva sam neznalica ispao! Kako nisam shvatio daje
re p asdivna!
Izgovorivi to, proguta meso ipobegne.
Na prvi pogled, ova pria nas upozorava da niko, osim
ako to osoba ne uradi sama, ne moe da promeni prirodu
180
ljudskog bia. Meutim, mogao bi joj se dati pozitivan smisao: lav je shvatio pravu prirodu psa i potuje je. Kada se
pas, zato to se poredi sa kraljem, oseti nezadovoljan samim
sobom, ovaj ga postavi pred iskuenje koje e mu otkriti ta
e on u stvari. Pas e prestati da se potcenjuje i priznae da
u se, time to jejedinstven, vraa radost za ivotom. Kralj
mu je preneo sutinu. Sada, odbijajui da bude lav i prihvatajui da bude pas, moi e da uiva na svom mestu.
Jakob Grinberg stie na nebo. Svevinji mu odobrijedan mrani oak i Jakob se poali:
- Ovoje sve to u dobiti kao nagradu? Dakle nita mi
ne vredi to sam se itavog ivota trudio da budem
kao prorok Mojsije!
Jehova mu odgovori:
- Bilo bi mi drae da si se trudio da bude Jakob Grinberg.
Uspevati u tome da budemo ono to jesmo, a ne ono
to drugi ele da budemo, nije lako. esto, zbog odsustva
oca, ve u majinskoj utrobi bivamo zaraeni njenom posesivnom nervozom.
ovek od trideset godina ivi prezatien od strane
majke. Ona mupravi hranu, pere mu odeu ipegla mu. ak
mu ipere zube.
Jednog dana ovek se ludo zaljubi ujednu enu. Ponudijo j brak, ali mu ona odgovori:
- Sa tvojom majkom? Nipoto!
- taje sad ovo? Moja majkaje divna i savrena! - kae
ovek iznenaen tako negativnim stavom.
Tako je savrena da nikad nee moi da se posveti
meni. Dok onapostoji, ne elim da se udam za tebe! odgovori ena ne kolebajui se.
181
- Nemogue! Ako nee da se uda za mene, ubiu se! preklinje nesretnik bacajuijo j se pred noge.
- Dobro, onda, ako eli da se udam za tebe, mora da
uinijednu stvar: ubi majku i donesi mi njeno srce!
Oajan, ovekprihvati da se povinuje zahtevima, svoje
voljene. Sa suzama u oirna vrati se kui spreman da poini zloin. Kada ga majka u da ulazi, potriprema njemu:
- Sine moj dragi, kako si? Izgleda tuan! Toje sigurno
zbog one ene! ta ti je uradila? Upozorila sam te da
ti nee nita dobro doneti! Doi! Sedi! Napravila sam
lepu supu od piletine! ta ti treba? Kai mi! Uiniu
sve to eli...
Ne sluajuije vie, ovek se odluno baci na nju, ubije
je i iupajo j srce. Nosei svoj vrednosni zamotuljak u rukama, otvori vrata da bi otiao da ga preda svojoj Ijubljenoj, ali zapne i padne, a srce se skotrlja na zemlju. ovek
se pridigne kako je umeo i, taman da ga pokupi, u srce
kako mu govori:
- Moj dragi siniu.J. Jesi li se povredio?
esto se, zaglibljeni u nereene infantilne odnose, ne
uspevi da ostvarimo slobodu u ivotu kakvu smo eleli,
zapetljamo u emocionalne konflikte zbog kojih se na kraju
oseamo kao krivci, rtve ili nesrenici. Bezuspeno, pokuavamo razumom da kontroliemo ivotne situacije. Ali
da bismo uspeli, kao pas iz prie, da pojedemo ukusno
pare sirovog mesa, ili da ostvarimo nae istinske planove
i ivimo na teritoriji koja nam odgovara, bez zavisnosti
koje bi nas obavezivale, moramo da budemo svesni da postoji sutinska razlika izmeu intelektualnog i emocionalnog centra.
Na izvestan nain emocionalno ponaanje je slino ponaanju drveta. Kada je ivotinja povreena, elije se rege182
Svako drvo poseduje arhitekturu u kojoj grane i korenje jedni drugima odgovaraju. Ako mu se odsee korenje,
grane koje mu odgovaraju e umreti. Ogromna spoljanja
arhitektura odgovara podzemnoj arhitekturi. Ova poslednja ne pokuava da sie u dubine zemlje, poto tamo ne bi
pronaia nikakvu hranu, nego se Siri horizontalno, dok ne
uspe da zadovoiji svoju stvarau potrebu za minerainim soiima. Drvo sisa iz zeffiije ove soli razloene u vodi kako bi
ih dovelo do lia. To lie predstavlja jedinu fabriku koju
biljka poseduje. Ono, uz pomo sunca i karbonskog anhidrida stvara pravu hranu - sokove i sputa ih do korenja. Sve
to se upije iz zemlje i rairi ka gore, odmah se vraa dole.
Uvrstili smo teno, treba sa rastvorimo vrsto; drugim reima, materijalizovali smo duh, vanoje produhoviti
materiju.
Elifas Levi, Dogma i rituali visoke magije
U isto vreme, dok isisava snagu iz zemlje, drvo nju hrani svojim liem, svojim suvim granama i nizom peuraka
koje stvara da bi mu pomogle da se kasnije razloi. Postoji
razmena energije, primanje i davanje. Meu ljudskim biima nailazimo na parazite koji samo trae. Sisaju znanje,
smeste ga u svom mozgu i ne dele ga, uvaju ga tamo, ne
pretvaraju ga u oseanja, kao metafiziki izmet. U Japanu,
svaki put kada neko kupi neto, primi maii poklon, zato to
je po narodnoj tradiciji nepristojno uzeti, a ne dati.
Drvo svake godine stvorijedan sioj koji prekriva itavo
stablo. Kada se presee po irini moe se videti, u obliku
koncentrinih prstenova, koje su bile dobre, a koje teke godine, jer se prolost pretvori u strukturu. Ako su dvanaest
meseci bili kini, prsten je debeo. Ako su bili suvi, prsten
je tanak... Ova karakteristika biljke moe da nam pomo-
Sposobni smo da ne odbacujemo ranu, prihvatamoje sa njenim bolom sve dok nam, pretvorena u Svest, ne dozvoli da
ublaimo tugu drugih. Kada je drvo ranjeno i ne moe tu
ranu da zalei, onoje okrene ka unutra, usvoji patnju. Ako
usvojimo patnju najdubijim delom naeg bia, ona se pretvara u hranu novog ivota.
Prolost je naa duhovna struktura, a ne na identitet.
Treba da je oboavamo i potujemo, ali da se ne veemo
za nju, i da nastavimo da rastemo ka budunosti, sjedihjavajui se sa svetom.
Kada ga nita ne napada, drvo je vrsto i ivo bie. Mi,
takoe, elimo vrstinu i ivot. Ali vrsto i ivo su dve
razliite stvari. Moemo biti vrsti i mrtvi, moemo biti ivi.
i krhki. esto sreemo parove koji, prikazujui oseanja iz
prolosti kao sadanja, tvrde da odravaju vrstu vezu. Meutim, biti vrst, jedno za drugo, moe da znai biti emocionalno mrtav. Ako nam neko obezbedi vrstinu, da li
nam daje Ijubav? Ako je veza siguma, da li je iva? Iz tog
razloga Ijubavne veze treba snano proiveti u trenutku u
kom se stvaraju.
Kada se slomi jedna grana, a ostane vezana za stablo,
umire tamo gde je prekinuta ali nastavija da ivi tamo gde
je spojena sa stablom. Dok god postoji veza, postoji ivot.
a bi grana umrla mora se potpuno odvojiti od drveta.
U prirodi, ivot jednog organizma zavisi od njegovog
jedinstva sa okolinom. Sve to se odvaja, osuenoje na smrt
Kada se zatvorimo u nae Lino Ja, do take odvajanja od
ostalih, kreemo se ka unitenju. Ako sve pozitivno to dobijemo za nas, ne elimo i drugima, vraa nam se negativno.
Ko koraa dugom stazom bez Ijubavi, koraa prekriven mrtvakim pokrovom ka svojoj sahrani.
Volt Vitmen, Pesma sebi
186
: dela, neasne elje, zloboa oseanja i negativne rei gomi; laju u memoriji i pretvaraju u otrovno jezero koje zagauje
>telo.
Sa druge strane, ova pria bi se mogla protumaiti u
pozitivnom dufau: mleko su rei, dela, oseanja, elje osobe; a voda koja se dodaje je sveta namera. U ovom sluaju
vlasnik krave je inicirani ovek koji u svom ivotu uvek
prihvata prisustvo nepojmljivog UnutraSnjeg Boga.
Da bismo bili ono to jesmo, pre svega treba da realizujemo svaki od naa etiri ega. Telesni Ego treba da spozna zahvalnost, zahvalnost koja znai biti svestan nestalnosti materije, uda ivota i neizmeme vrednosti koju ima
svaki sekund. ulni Ego mora da shvati zadovoljstvo, zadovoljstvo koje predstavlja uklanjanje parazitskih elja,
kreativnu slobodu i prihvatanje istinskog zadovoljstva.
Emocionalni ego treba da spozna mir, mir koji predstavlja
opte pratanje (za osobu je gledanje, sluanje, mirisanje,
dodirivanje i probanje ukusa - blagoslov) i vezu punu topline sa pozitivnim silama sveta. Intelektualni Ego treba
da spozna tiinu, tiinu koja predstavlja zavretak dijaloga
publika-glumac. Ukratko, etiri osnovne magijske rei:
eleti, usuditi se, moi, utati.
Ko dostigne ove etiri spoznaje ne treba ponosno da
misli da je uspeo da bude ono to on zapravo jeste. Samo
je uspeo da uvrsti svoje Vie Ja, ne shvatajui da je ono,
kada se doivljava odvojeno od celine, iluzorno. Kada smo
samo Vie Ja, nismo ono to zaista jesmo. Da bismo bili
ono to jesmo moramo da zakoraimo u nepoznato, da prihvatimo daje Sutinsko Ja prisutno u svakom naem odabiru, da je nemogue znati ko smo, jer bi to samo ukazalo na
ogledala uma, da prihvatimo nepoznate sile koje nas hrane,
da znamo da u stvari onaj koji nam predlae mogue odluke nije Vie Ja, nego, da e kroz Sutinsko Ja, Unutranji
188
189
25. Priblinosti
Z e n a nosi veliki paket banana u rukama. Nalazi se u metrou. Najednoj stanici u vagon ulazi mnogo Ijudi. Potoje
guraju, onapokuava da zadri banane kako zna. Na kraju,
jedna rukajojje gore, a druga dole. Ona dole vrsto dri
jednu bananu. Posle nekoliko stanica u ovoj poziciji, ona
uje glas izvesnog gospodinapored nje kakojo j govori:
,- Gospoo, da li biste mogli da mepustite? Ovde silazim!
Kada sve pone da se rui, nosimo na paket banana
kako znamo i umemo, hvatajui se grevito za lana oseanja. Verujemo da evoluiramo ali, u stvari, se zaglibimo
u romantinim ljubavima i strastima. Sami sebi govorimo
|da je reenje a na ivot pronaiaenje partnera. Kada ga
Ipronaemo, umesto da shvatimo to kao poetak duhovnog
Iputa, ostajemo zarobljeni u svakodnevnom ivotu ne shvatajui da je to isto tako neto, to je samo blisko onome to
elimo.
Ulazimo u prodavnicu sa eljom da kupimo Ijubiasti
demper. Prodavaica nam nudijedan govorei:
- Izvolite, Ijubiasti demper!
M ijoj odgovaramo:
190
su ovi stigli ipitali ga: Da li ste videli lopova kako prolazi ovuda?' on odgovori, pokazujui na svoje novo mesto: Otkada sedim ovde, niko nije proao ovuda.
Vemik je zadovoljan, ubeen da nije prekrio pravila
svete ki\jige.
Ova pria eli da nas upita: koliko lai izgovorimo
sami sebi, sitnica koje izmislimo da se ne suoimo sa sopvenom istinom? Pred kim se pokazujemo takvi kakvi smo?
Mladi doktor, nedavno izaao sa medicinskogfakultetor, otvori ordinaciju i ekaprve pacijente. Posle nekoliko
dana najzad mu doe jedan ovek. elei da ga zadivi,
*mladi doktor odvede svogposetioca u ekonicu; kasnije,
fstavljajiii otvorena vrata kako bi ga ovaj uo, pozove teefonom bolnicu i obavi vrlo ivahan razgovor sa jednim
nternistom. Zatim pozove drugi broj, jedne laboratorije
za analizu ipopriajo neko vreme sajednim zaposlenim.
Potom pozove svog kolegu. Kadaje konanoprekinuo vezu,
ioe do svogpacijenta koji se udobno smestio u ekaonici
p ita ga:
- taje razlog vae posete?
Oh... ja... vidite... - odgovori ovek - zapravo, ja sam
telefonski tehniar i doao sam da vam instaliram telefonsku liniju.
Da je mladi doktor, umesto to je eleo da se prikae
icao neko ko zapravo nije (profesionalac posveen poslu),
ekao oveku im je ovaj stigao: Divno! Vi ste moj prvi
pacijent! ovaj susret bi se desio u njegovoj istini. Ali je
oktor eleo da ivi u istini drugih Ijudi a ne u svojoj. Zbog
3ga se susret neslavno zavrio... Ako sada pretpostavimo
smo u isto vreme i doktor i mogui pacijent, to jest, i
entino Ja i Nametnuto Ja, u naoj svesti znamo da iz193
194
Stvaramo sebi ihizije i verujemo da emo dobiti mnogo pratei ih. Meutim, poto se ne suoavamo sa naim
osnovnim problemima, ne realizujemo se uopte.
U prirodi postoji est glavnih naina preivljavanja,
koje moemo vezati za ponaanje iluzornog Linog Ja u
njegovoj udnji da negira Vie Ja i Sutinsko Ja, pokuavajui da samo upravlja naim ivotom:
Prvi se sastoji iz ogromnog umnoavanja. Neke ribe se
reprodukuju u milionima, tako da, iako legije umiru, uvek
ih ostaje velik broj.
Drugi nain preivljavanja je prilagoavanje bilo kakvim okolnostima. Na primer, posle izvesnog vremena, neki
insekti se prilagode DDT pesticidu, upiju ga, oblizuju se.
Trei se sastoji iz kamitfliranja. ivotinja se maskira
osobinama svoje okoline, prerui se u list drveta, stvori kou
sa belim i crnim mrljama kako bi nestala meu svetlom i
senkama bilja, itd.
etvrti nain je napad. Otrovi, onjaci, trnje, reanje,
kande: skup elemenata stvorenih iskljuivo sa ciljem da
odagnaju elju za napadom.
Peti je beg. Napusti se hrana, teritorija, bilo kakva imatina, sa punim poverenjem u brzinu apa ili krila.
esti se sastoji iz izolovanja, zatvaranja. ivot se maksimalno zarobi sam u sebe. Mogue je nai organizme ak
tt elijskom jedru. Tako su uvijeni i zatieni da uspevaju
da opstanu u toj sredini.
Da bi preivelo, ogranieno Lino Ja, koristi istih ovih
^est principa. Razvija tendenciju da se neumereno umnoava. Izvesne osobe imaju Lino Ja koje neprestano raste,
retvarajui svaku osobu, bilo slavnu, iz porodice, mrtvu
li ivu, u sopstveno ogledalo. Jedan hindu guru je primorao <
195
stavi da prelazi most, ivei svoj ivot ne samo u priblinosti, sve toje izgradila u svojoj okolini poinje da se zaustavlja i da joj omoguava unutranju realizaciju. Platiti
cenu znai poruiti granice Linog Ja, presei veze sa
prolou, rei ludim idejama to nisam ja, odsei vampirska oseanja, urezane elje, destruktivna delovanja. Ako
to ne uradimo, sve vreme emo, im stignemo na pola mosta skakati u vodu, verujui da je priblinostjedini mogui
cilj. Hajde! Daemo dva evra i prei emo most. Neemo
ostati na polovini, samounitavajui se. Neemo napustiti
borbu zato to treba uiniti jo jedan napor! Tlo na koje
padamo je isto ono koje nam pomae da ustanemo.
Mladi braini par se smestio u novom stanu. Poto su
hteli da stave tapete u trpezariju, popeli su se da vide komijin stan kojije istih dimenzija.
- Komija, hoemo da polepimo tapete u trpezariji. Ti,
koji si ve to uradio, koliko rolni si morao da kupi?
- Sedam - odgovori Ijubazno komija.
Sa tom informacijom, tek venani kupe rolne najboljeg
kvaliteta, vrlo skupe, iobloe zidove. Kada su polepili etiri rolne, salaje ve bila potpuno prekrivena. Ljuti to su
bespotrebno potroili toliko novca, popnu se kod komije
da trae objanjenje:
- Poslucdi smo tvcg sccvetu vezi sa tapetama, ali ne shvatamo zato su nam ostale tri rolne!
A komija zauen odgovori:
- Ah, i vama isto?
Nismo svi isti. Neije iskustvo nije nae. Reavanje tueg problema je njegovo i moe vrlo lako da ne vai za nas.
Naravno da moemo nauiti neto iz onoga to nam kae
komija. Ali istina koja se sastoji samo iz rei ne donosi nam
198
radi.
- Keri moja, kau da se ne trebajako napinjati, alija
sam napela donji stomak i ispalo je dobro. Uini isto
to sam ija i bie sjajno.
Ker je posluala savet majke, ali joj nije pomogao.
Bilo joj je uasno. Ono to je pomoglo majci nema razloga
da bude jednako odgovarajue i za ker. Vano je shvatiti
da niko, osim nje same, ne zna kako da donese bebu na svet.
U redu je pokuati preneti neko iskustvo: Ja sam uinio
ovako, i bilo mi je ovako. Ali je pogreno tvrditi: Poto je
ovo bilo dobro za mene, uini isto i bie dobro i za tebe.
U mom pozorinom delu Zaratustra, jedan nestrpljivi
uenik (A) ispituje svog uitelja (Z):
A: Rekli su mi da zna da se bori. Naui me.
Z: Dobro. Ovo su etiri osnovna kljua. Jedcm, dva, tri i
etiri.
A: Jedan, dva, tri i etiri. Nauio sam da se borim. Sva
etiri kljua su mojal Ve znam sve to ti zna. A mlai
sam! Boriu se protiv tebe ipobediu te!
Z: Dobro.
A: (napadajui) Jedan, dva, tri, etiri.
Z: (bacajui ga napod) Ipet!
A: Zamka! Ali rekao si mi da postoje samo etiri kljua,
a znao sijojedan! Zato me i tome nisi nauio?
Z: Petipripada meni; ne moe se preneti, zavisi odforme
mog tela i izdrljivosti mog tela. Ako eli da bude
199
201
</,. ,..v
Stvarnost prvo moemo tumaiti kao san. Potom moemo nastaviti da je sanjamo u smistu koji joj pronaemo.
I, na kraju, moemo da se ponaamo u njoj, kao to bismo
to uradili u lucidnom snu: uz odvojenost i svest, pokuavaui da uvedemo dela koja pozitivno preobraavaju sve to
Se deava. Ako promenimo nae misli, promeniemo svet.
3. Sve je povezano
Da bismo se realizovali moramo sauvati u naem duhu
neprikosnovenu teritoriju, koju emo zvati tajna bata. Ako
205
4. Sve je mogue
Da bi neka stvar mogla da se izvede do kraja, ostali treba
da veruju da smo sposobni da to uradimo. Ako ostali ne veruju, neemo uspeti. Zbog toga, treba da radimo da bi ostali
razumeli da ono to radimo, radimo zarad dobrog... Ako mi
ne verujemo u sebe, kada govorimo daje ono to radimo za
dobrobit, onda laemo. Koliko god dobri glumci bili, poto
pripadamo Sutinskom kolektivnom Ja, niko nam, u sutini
nee verovati. Ako smo autentini, ako ne gajimo sumnju, cilj
koji je izgiedao nemogu, uz pomo ostalih, e se postii.
206
208
209
luju kao kletve. Kad smo mali, roditelji nam kau: Ako ne
uradi ono to ti kaemo postae prosjak, kurva i sl. Ili
ak: Nema sluha, Nikada nee odrasti, Ti si imbecil.,
Kad to uradi, razbolee se itd. Nae nesvesno tumai
ova predvianja kao nareenja i, na licemeran nain, primorava nas da im se povinujemo. Morali bismo ui u trag
kletvama koje nosimo u seanju, znajui da imamo mo
da ih ponitimo jednim blagoslovom. Ako su nam rekli:
Nikada nee imati uspeha u ivotu, moramo odgovoriti:
Blagoslovim moj kreativni talenat, razviu sve moje mogunosti i pobediu, Znam kuda elim da idem i u ta u
se pretvoriti, Biu ovek sa sveujer elim da je razvijem
dalje od smrti. ivot odgovara kada ga volimo. Kritika je
korisna samo kada je prati priznavanje vrednosti. Umesto
da tvrdimo: Ovo je dobro, ali je tue, treba da kaemo
Ovo je tue ali je dobro ili ak Ovo je tue, ali je dobro
za svet u kom uestvujem.
Poveavamo mo svega onoga emu pridajemo mo.
Jedna stara hindu pria nam kae sledee:
Ispriaejednom oveku dapostoji drvo sa udesnom
moi da ostvaruje sve elje koje se zamisle pod njegovom
senkom. Taj ovek, posle niza godina istinske potrage, pronae drvo. Sede ispod njega i pomisli na ukusnu veeru.
Odmah mu se pojave brojna ipredivnajela. Kada se umori
odjela, on zamisli Iepe ene. Pojave mu se potom prelepe
devojke koje mu dopustie da zadovolji svoje elje. Sit ulnih zadovoljstava, zatrai bogatstvo. Pojavie se kovezi
puni nakita i zlatnih novia. ovekpoe da drhti, plaei
se da ne dou da mu opljakaju blago. Potom se pojavi
banda krvnika koji mu odseku glavu i odnesu sve to je
nctkupio.
210
gips-
paljivo.
- Sjajno, doktore! Umaralo meje da izlazim krozprozor
i silazim niz oluk!
212
213
Pleme divljaka je zarobilo poznatog istrc&ivaa i vezalo ga lancima kako bi mu slon smrskao glavu. SruSili su
ga ipribili ga za zemlju. Priblii se veliki beli slon ipodie
svojv debelu nogu iznad istraivaa. Ba u tom trenutku,
pogled debelokoca se sudari sa ovekovimpogledom. Istraiva se suzdrii da ne vrisne od sree.
Setio se: Pre deset godina, upodnoju Kilimandara,
spasao sam jednog belog slona, pogoenog strelom. Zver
mi se pribliila, skoro u agoniji. Izvukao samjoj strelu, nekoliko dana dezinfikovao ranu i na kraju sam jo j spasao
ivot. Kakva sjajna sluajnost srestije sada! Slonovi imaju
udesnu memoriju: ova dobra ivotinja e mi, zahvalna,
spasti ivot. Boe moj, kakav iznenadni spas!' Tada beli
slon podigne nogu, spustije i smrska mu glavu. To nije bio
isti beli slon.
Direktor cirkusa, za vremejedne predstave koju su davali u nekom gradiu, ponudi ogromnunagraduprvom gledaocu koji bi bio sposoban da natera njegovog slona da
rie. Niko nije verovao da e uspeti, osim jednog patuljka
kojije siao na scenu i uobraeno izjavio:
- Ja znam kako to da izvedem!
Zatvorie ga samog sa slonom iposle nekoliko minuta
ue jezivo zavijanje. Patuljak po/cupi svoj novac i ode ne
ostavljajui traga. Neko vreme kasnije, cirkus se vrati u mali
grad i ovogputa direktorponudi desetputa veu nagradu
zajo veipoduhvat: naterati slona daprogovoripredpublikom! Naravno, niko se nije usudio da prihvati izazov.
Zatim, sie na scenu patuljak, sve ihpogledaprekim pogledom i zatrai od slona da klekne. Onda se priblii ivotinji
i apnejo j neto u uho. Slon povie prestraen:
- Ne, molim vas! Nikad vie!
214
pomerajedino ono to moe dapomeri, svoju surlu, okreui je kao elisu. Ako mu postave granu na dohvat, umesto da
je prodere, onje baci daleko sa zadivljujuom silinom. Ako
bi ga odvezali, bio bi sposoban da poubija stotine osoba.
Izvesne osobe izgledaju veoma ljubazne, ali u dubini
nose more neiskazanog besa. Toje bes koji nose od detinj!stva, proizvod zlostavljanja, strogih zabrana, odsustva i manjka panje i nenosti. Ponekad je pritajeni bes toliko jak da
se oni koji od njega pate, ugoje, drugi smraju, nekada im
se iskrivi kima, pate od konih bolesti, gube zube: sve su
to ugrizi, krici, udarci pesnicom koje se nisu usudili da
urade... Da bismo pripitomili Lino Ja, moramo sebi dopustiti, kao slonu vezanom nogama za drvee, da izrazimo
na bes. Jedno od tih stabalaje porodica sa majine strane;
drugo, porodica sa oeve strane. Bes koji nosimo iznutra
poinje jo dok smo fetus u utrobi neurotine majke i postaje naglaen kada uemo u kontakt sa dva porodina stabla
koja su se sjedinila kada smo se rodili. Taj bes se protee
preko nae roene brae, sestara, roditelja, strieva, tetki,
deda, pradeda; na drutvo i istoriju; ak i dalje odatle: na
celokupnost univerzuma; do Boga, surovog monstruma,
osvetoljubivog i ubice. Kada dete pati, ono nakuplja kosmiki
bes... Moramo da se zaustavimo pred nekim zidom i da ponemo da viemo, plaemo, da ga nasilno izudaramo, da izvreamo onoga ko nam padne na pamet, da se oslobodimo
te potitenosti. To e nam pomoi da shvatimo da smo u srcu
drali zatvorenog slona poludelog od besa. Neki, koji nisu
uspeli da ukrote svoja ega, pregaze kolima prolaznika sa
izgovorom da su vozili u pijanom stanju, ili ak, iako su
profesori filozofije, zadave svoju enu ili se ubiju skaui
kroz prozor. Mnogi veruju da su dobro poto se oseaju zadovoljni. Ali ako ih dotakne i najmanja muka, njima ovla218
Kada slon prihvati svoja tri gospodara-sluge i kada sarauje sa krdom debelokoaca radnika, postavi mu se na zadnju desnu nogu lanac u obliku narukvice. Za njega, ovaj
prsten se pretvara u simbol koji govori daje zatvorenik. Dok
ga nosi, nikada nee pokuati da pobegne. Ali ako mu se
iz nekog razloga taj prsten skine ili ga izgubi, odmah e
pobei ka umi. Toleriui narukvicu, slon daje zakletvu
na vernost. Prihvata disciplinu.
Tako i mi, kada zaponemo Veliko Delo, iako prou
godine, ostajemo verni naem poslu. Prva faza discipline
je naputanje agresije, odbacujui ideje pod uticajem ponosa i skepticizma, ne ranjavajui ni telo, ni oseanja, ni kreativnost ni duh drugih ljudi. Sa dobrom voljom prema ostalima i prema sebi samima, izbei emo okrutna nametanja,
mirei strogost sa nenou, posveujui se onome to je
dobro za svet. Sreni, zadovoljiemo se onim to je zaista
nae i onim to zaista jesmo. Bie nam vrednija od hiljade
velikih lai jedna jako mala istina. Prestaemo da govorimo
o neuspehu i rei emo: Ovaj pokuaj je propao, nastaviemo da pokuavamo. Nema problema, postoje samo tekoe. Nita mi se nee desiti ako sam slab, upravljau svojim
ivotom.
Kada slon prihvati narukvicu na nozi, njegovo divlje
zavijanje se pretvori u novi jezik koji se sastoji samo iz dve
rei: Mot! (Napred!) i Hara! (Stoj!). Slon se pretvara u odlinog radnika. Kada mu narede da ide napred ili da krene
nazad, on to i uradi, prenosei sve vrste tereta. Pretvorio
se u bie korisno za zajednicu.
Mi moemo da nauimo da kaemo Da! i da kaemo
Ne! Sposobni smo da pobedimo inerciju i da naredimo sami
sebi da idemo napred prema naoj realizaciji ili da odbijemo ono to mislimo da nam teti: ivim pokuavajui da
zavedem: HaraL. Treba da prestanem da budem povran:
221
sa dubokim zadovoljstvom. Naprotiv, troiti vreme na destruktivne zabave priinjava nam muku. Radei disciplinovano, izlazimo iz podruja smrada i ulazimo u polje ugodnog mirisa.
Tri gospodara-sluge nikada ne ostavijaju slona samog.
Bude se sa njim, rade sa njim, hrane ga, kupaju ga, spavaju pokraj njega... Na intelekt - ispranjen od beskorisnih
koncepata, - naa emocija - osloboena svih gria savesti
- i na libido - oien od elja koje nisu autentine - preplavljuju nam telo energijom, tokom iste i prozirne reke.
Slon podnosi svoje grube zadatke, jer ima par sati odmora kada ga vode na reku, potope ga u vodu i ekaju mu
telo, koje, nasuprot onome to bi se moglo pomisliti, ima
vrlo osetljivu kou. Njegovo najvee zadovoljstvo, pored posedovanja enki, jeste kada ga ekaju njegova tri gospodara-sluge. Uivajui, brka se u vodi, nudei itavo svoje telo.
Kasnije se vraa na posao, prepun sree.
Kada poemo putem inicijacije, moramo takoe dati
ebi vremena da zadovoljimo svoje Lino Ja: jesti ono to
am odgovara, gledati priglupe ali zabavne filmove, prisutvovati fudbalskoj utakmici, boks-uieu, otii na koncert,
diskoteku, itati erotske asopise, stripove... i na kraju,
grati se. Postoje osobe koje sprovode takvu strogost same
ad sobom, da unitavaju svoj duhovni posao na duge stae. Njihova neuroza na kraju ispadne vea od neuroze onih
oji se brkaju u osrednjosti. Treba da vodimo rauna o naem Linom Ja kao o detetu, to znai, ne moemo ga teati da ui itav dan, treba mu davati odmora. Neophodan
e karneval s vremena na vreme. Posle nekoliko trenutaka
aotine slobode koje nam je pruio, moemo da se predamo elinoj disciplini...
Slon ve izgleda potpuno pripitomljen... Radi najvie
mogue ali, uskoro, kroz malenu rupu koju ima ispod svake
223
Kada ostavljapredmet
Uini to saistom nenou
Sa kojom se oprata od svoje voljene.
Ne gledaj ugalj iz pei
Oima nego srcem.
Potuj ugalj
Ikasnije
Potuj njegovpepeo.
Kada se razvije zahvaljujui poslu, i postane najjai
od svih, na sion zasluuje da predvodi krdo. Pretvori se u
poglavara grupe. Kada idu napred, on je ispred svih. Po zakonu, ostali mujaci moraju da idu iza. Ako bi jedan od njih,
u pokuaju buntovnitva, doao ispred njega, on bi mu, sa
svojim autoritetom glavnog, zabio kljove u kimeni stub i
ubio bi ga... Ako bi se jo koji mujak, otvoreno usudio da
stane ispred njega, ovaj bi ga uklortio bez milosti. Nee dozvoliti da ga manje potuju, niti da se prema njemu ponaaju kao prema ravnom sebi. Ali, ako se iz bilo kog razloga
enka postavi ispred njega, on e je neno gurnuti ka krdu
koje ga prati - izmeu dva pola ne postoji nadmetanje...
esto se meu braom pojavi takmiarski duh. Ako
roditelji vie vole jednog od njih, onaj kog zanemaruju,
kako nije u centru panje, eznue da zauzme mesto drugog i da ivi njegov ivot. Ono to ima nikad ga nee zadovoljiti. Ne poznaje svoju pravu prirodu. Ne zna ko je. Stalno
mu treba drutvo. Plai se da ostane sam sa sobom jer se
osea praznim.
Prolaznik se razbesneo poto su ga kola isprskala blatom. Tri po trotoaru i, na prvom semaforu, na crvenom,
stigne vozaa i ree mu:
228
Ova legenda nam pokazuje bie, koje polazei sa nivoa ivotinje, kroz razne preobraaje stie do Uzviene
Svesti. U stvarnom ivotu, ovo se esto deava. Obino se
Ijudi ne menjaju, ubeeni da su onakvi kakvi misle da jesu
i da je sve onakvo, kakvo misle da jeste. Ne izlazei iz
svog ogranienog nivoa svesti, ne menjajui se, prelazei
iz jedne uloge u drugu. Komunisti od jue su dananji kapitalisti ili taoisti; jueranji vernici postaju ateisti; ateisti,
vernici; oni koji su voleli, sad mrze; oni koji su mrzeli,
sada vole... da bi stigli do Uzviene Svesti, to jest duhovnog zdravlja, nuno je proi kroz sutinske promene. Zena
koja se bavila hindu misticizmom Ma Ananda Moji pria
sledeu priu iz perspektive jednog upa:
Kada sam bio zemlja, Ijudi su me gazili, akje biojedan toje vrio nudupo meni. Sve sam trpeo. Jednog dana,
doaoje neki ovekda me raskomada tapom. I to sampodneo. Odmahje uzeo tap i nemilosrdno me izmlatio. Poto
meje natopio hladnom vodom, otiaoje. Mislio sam da me
\je ostavio na miru. Ali, ovek se vratio. Pokupio m e je i na
toku meje primorao da se okreem i okreem, dok od mene
nije napravio up. Odmah meje stavio na vetrometinu. Trpeo
sam ogromnu hladnou i toplotu. Kasnije meje stavio u rernu i strahovito meje ispekao. Potom meje prodao. I sada
iam ovde, do vrhapim svete vode Ganga...
Ako sve istrpi, kao to je to uinila zemlja, bie postovan. Boanski ivot e u tebi biti probuen.
Dozvolite mi da kao glavne likove ove prie - koju je
'etica opisala na, pomalo, mazohistiki nain - ne iskoriwtim up, nego pauka i muvu.
233
iJbtrgoost
Muva provodi svoj ivot nastojei da izbegne pauka.
Paukprovodi svoj ivot nastojei dauhvati muvu.
Nita se ne menja. Liijera, podeljeno na etiri neuravnoteena ega, provodj^ivot pokuavajui da ne uje zov
Unutranjeg Boga, kj>je mu prenose Lino i Vie Ja. I ako
begne. I ako ga radost ivljenja pozove, ono polje^ne. Misli da je lovac, ali, u sutini je plen.
Sve ono p o u njemu obitava ga trai, ali se sjedinjavanje
ne de^a. Umesto da se sjedini, umnoava se. Princ poljubi uspavanu lepoticu, probudi je, venaju se, veruju da su
sreni, naprave mnogo dece, umnogostrue svoj novac,
svoja kola, kupe kuu kraj mora, putuju, idu sa prijema na
prijem, sa pijanke na pijanku, od ljubavnika do ljubavnika,
od projekta do projekta... ali se ne menjaju. Nita nije stvarno, sve je obeanje.
Oni koji se uporno dre istog, kopiraju jedni druge.
Oni koji poseduju mo, grevito se dre svojih mesta, produavajui svoj mandat do poslednjeg daha. Iako su ostareli,
oblae se kao dvadesetogodinjaci. Pokuavaju da ouvaju,
po cenu operacija, umetaka i perika, sliku svoje nekadanje
zavodljivosti. Bave se istovetnom aktivnou, potom nekom
drugom koja joj je slina, zatim sledeom... Neprekidno
ponavljanje, umnoavanje istog. Patnja i strah od gubitka.
Pisci koji su dobili Nobelovu nagradu, tvrdoglavo ostaju
na istom nivou, ne obnavijajui svoje ideje. Semjuel Beket,
na primer. U njegovom pozorinom delu ekajui Godoa
osoba koja se toliko iekuje nikada ne dolazi. Malo kasnije, u drugom tragikominom delu, ena, zakopana u pesak,
dri monolog na plai. Malo-pomalo se utapa. ak ni na
234
kraju, kada je vidimo potopljenu do grla, ona ne izlazi. Kasnije, u drugom delu, njegovi glumci se pojavljuju zatvoreni u upovima, iz kojih im vire samo glave. Iz predstave u
predstavu, likovi sve vie osiromauju, zatoeni u svojim
delirijumima, svetje gomila smea, bez i najmanje mogunosti za promenu. Naravno da ovaj dramaturg dobro pie,
ali njegova poruka ostaje na bednom nivou. I zbog toga,
pod zastavom intelekta, mnogi autori doputaju sebi da kau
stvari sline sledeim: Svet nema smisla, nita ne moe
da se promeni. Ljudsko bie je apsurdni proizvod sluaja.
Nada je trula, optimizam je glupost. Ne postoji nikakva
mogunost izleenja. Sve e se loe zavriti. Tekstovi, crtei, muzika puni munine, novine prepune vesti punih munine... koje kod Ijudi izazivaju itav ivot pun munine.
Ako ih takav ivot ne odvede u umnoavanje ili deljenje i
gubljenje, uronie ih u okotavanje: pretvorie se u prave
Ijudske komjae. Uaureni u svojim kuama, u svojim aktivnostima, sa, uvek istim, prijateljima ili sa istim i ogranienim stilom slikanja, pria - bilo istorijskih, akcionih ili erotskih - muzike, arhitekture... Sardine u svojim konzervama
i dalje lee iste kao i uvek, uzimajui tablete za smirenje.
Ima ih koji nisu ni sposobni da uvrste u svoj jezik neku
novu re.
Parje prekinuo da razgovara. Jednog dana, ovekpreda enipapir na komje napisao: Moram da idem na avion.
Probudi me u est ujutru. I ode da legne.
Probudi se idueg dana u podne. Pronae na grudima papiri na komje pisalo: Probudi se!
Oseaju ogromnu mrnju prema onima koji ne ive
kao oni. Ne prihvataju da neko pree granice njihovog pogleda. Zele da potisnu, unite svaku misao, oseaj, elju ili
235
2. Odustajanje
Muva shvata da mesoderski porivi pauka postoje, u
stvari, zbog sutinske potrebe za energijom i, gubei strah,
prihvata da se rtvuje.
Pauk, uei da se stavi u kou muve, odluuje da odustcme od lova, iako e zbog toga umreti od gladi.
U datom momentu, pretvoreni u istrajne osobe bez ieg
to je autentino, ne podnosei vie dosadu, niti muninu,
shvatamo da moemo postati ono to jesmo, jedino, ako se
236
3. Transformacija
Muva, koja se, svojevoljno, prepustila padanju u mreu, kadaje proguta pauk, predaje svoje elije i svoju duu.
Pauk i muva sada inejedno bie koje nije nijedno, ni drugo, nego oboje u isto vreme.
Uspeniprodavac dijamanataje vlasnik zlatare. Jednog dana ga napadne maskirani lopov i opljaka mu sve
toje imao. Trgovac, potom, proda svoj nametaj i, sa nakupljenim novcem, pone da ivi od kupoprodaje zlata. Ali,
tek to je nagomilao neto bogatstva, lopov se vrati i, po
drugiputga uniti.
On proda svoj sat i dva-tripredmeta od vrednosti koja
su mu ostala, kupi malo srebra ipoe da ga prodaje. Posao
muje napredovao, ali ga ponovo opljakae.
Nije mu nita vie ostalo dojedna mala bronzana medalja. Izae naput upotraziza nekom malom gostionicom,
gde bi mogao daje zameni za tanjir hrane... Dokje hodao,
241
prokrio put Borei se da izae, ovrsne. Kada ne bi nailazk> na otpor, rodio bi se slab i brzo bi ga istrebili. Ne moe
se rei da je larva umrla. Preobrazila se. Gurui koji insistiraju na tome da njihovi uenici odbace svoja bezvredna ega
su isti ariatani. Individualnostje neophodna za preivljavanje. Rfii da treba da se uniti egoje isto kao kada bismo
rekli da treba unititi jaje iz kog e se roditi ptica. Nema
leptira bez larve. Nema Sutinskog Ja bez Linog Ja. Na
arkani Luda, u Tarotu, vidimo prosvetljenog kog prati ivotirya koja bi mogla biti pas. Pas ga prati, ne ide ispred njega,
ne vodi ga. Razumno polje onoga to misteriozno jesmo, je
kao dete koje, da bismo ukrotili, moramo voleti. Ako, potcenjujui sami sebe, pokuamo da iskljuimo um - stav bez
ljubavi - on e postati na muitelj, ogradie se od poziva
Unutranjeg Boga i poee da nas vodi, kao pas-vodi, ka
samounitenju. Riba koja pliva u reci, deo je renog toka.
Ako iskoi van njega, umre, guei se. Ako stigne do vode
okeana, dobija Svest. More bez flore i faune je beskorisno
vodeno prostranstvo.
Kada, konano, vidimo bedni ivot koji smo sebi stvorili doputajui da nas vodi ono to mislimo da jesmo ogranieno Lino Ja - zapoinjemo bolni posao preobraavanja, koji nije nita drugo do uklanjanje beskorisnog da
bi stigli do onoga to smo uvek bili. Kristal dijamanta e
se pojaviti kada oistimo ugalj koji ga sakriva. etvorostruki ego i njegove neurotine devijacije, ne treba meati
sa individuainou koju nam je dodelila misteriozna kreacija univerzuma. Tojedinstveno bie, razliito od svih ostalih bia, jeste sveti kanal kojim prolaze kreativne energije
Svesti. Vie Ja, kojeje pozvano da bude provodnik Sutinskog Ja, ne treba uklanjati: to vodi ludilu. Maske, preruavanja ili mentalne tetovae koje nam nameu porodica,
243
Dragi/aprijatelju/ice,
Ako delujemo da bismo zauzeli mesto drugog ili da ne
bismo u grozilinjegovo mesto, ako zabranjujemo sebi aktivnosti ili teme, zato to ihje jedno od nas dvoje ranije otkrilo (takorei, ako se nadmeemo ili postojimo pred drugima, samo zato to drugipostoji), ako se poredimojedno
s drugim ravnajui se sa njima, ako radimo neto da bismo
pokazali drugom da mu pripadamo ili ako ne priznajemo
da on utie i uestvuje u naim delovanjima, ako nam ivot
na bilo kom planu zavisi oddrugog, ak i ako se radi samo
0 ishrani, ako se pretvaramo u gospodare ili sluge prostora
u kom zajedno ivimo, ako se u domu neprestano svaamo,
a na ulici se predstavljamo kao stabilan par, ako moramo
daJivimo konstaatno daiui i molei za dozvole. onda...
nismo priiatelii. nego rtve ili delatu ili ak obe stvari u
isto vreme.
Stigaoje trenutak da se prilagodimo onome to zaista
jesmo, jer nitajj/tod onoga to danas preivljavamo nije
stvarno, ili skoro nita. Ne razumemo se ni intelektualno,
ni emotivno, ni seksualno, ni materijalno. Izgovor koji sebi
dajemo da bi ostali vezanije postojanje nae voljene dece.
Toje prolazno opravdanje, zato to e za nekoliko godina
1oni shvatiti da nas nita ne vezuje i da su oni bolno ue
koje nas vue. Koristei ih kao nevoljne sauesnike, uspostavili smo lanu porodinu atmosferu. Koristiti decu za
reavanje vezeje zlostavljanje. U tojporodici, ni oni, ni ti,
ni ja, nemamo stvarno mesto, ne uspostavljamo vezu kakvu bismo eleli na stvarnom nivou onoga tojesmo... Na
zajedniki ivot nam trenutno oduzima nau pravu prirodu. Svi gubimo i niko ne dobija. ak vie ne mogu ni da
nastavim da se pretvaram u ime porodice, partnera, jer,
ako se dobro pogledam, ja sam osoba, kao to si i ti, ilipokuava biti. Za meneje, u ovom Ujunom trenutku ivota,
Postoji trenutak u komje nuno presei neurotine stege, ukloniti titove, ui u novi fvot koji e, naravno, u poetku biti teak, jer ga jo uvek nismo prouili: imamo iskustvo larve, ali ne i leptira. Mogto bi se rei da umreti, znai
isto. Ali, ta mi u stvari znamo o smrti? Pretpostavljamo
da postoji neto posle nje, drugi oblik ivota: onda bi smrt
odgovarala stanju larve. U agoniji, poputamo pred eljom
za posedovanjem, predajemo nae telo, nae seanje, nau
svest i eava se preobraaj. Nae Sutinsko Ja izlazi iz
tela kao leptir i ulazi u imenziju koju ne poznaje. Na poetku se osea izgubljeno, ali odmah nailazi na svetlo.
ovekpoe, sa svim onim to ima, upotragu za Bogom.
Naie na anela koji ga upita:
-Kudae?
- Pokuavam da stignem do Boga.
- Ne moe stii do Boga sa svim tim stvarima. Baci ih
ovek se oslobodi svega toje imao, ak i odee, osim
jedne marame koju je nosio oko vrata, da bi mu njom, u
sluaju da umre, pokrili tice.
246
4. TVansmutacija
Pauk-muva shvata da mu svetlost koja ivi u njemu, ne
pripada. Onje samo ponizni sluga i ta sjajna energija je
njegova gospodctrica.
251
5. Oboavanje
Pauk-muva, koji sada moe da leti, uspinje se do sunca, izvora svoje unutranje svetlosti.
Ulazimo u stanje ushienja, dokle god je za fioveka
mogue, posedujui sami sebe. Zavreno je sa muenjem
tela; ni ideje, ni oseanja, ni elje, ni potrebe viejedni drugima ne protivree. Gotovo je sa preobraajima, izgubili
smo eiju da potvrujemo sopstvenu superiornost, preplavila nas je strasna ljubav za ivotom. U ovom stanju ushienja, uzvienog odricanja, na um je potpuno uronjen u
Duh, primeujemo boansku energiju u svakoj stvari, u svakom biu, nema odvojenosti izmeu unutranjeg i spoijanjeg, fiitava kreacija sija u svoj svojoj prirodnoj slavi.
Ako pleemo u ovom stanju, onda to radimo bez munine, bez straha od smrti, shvatajui nae meso, ne kao zatvor, negp kao boansku tvorevinu. Ako slikamo, onda to
inimo utopljeni u potpunu Svest, oboavajui ono to jesmo, primajui oblike i boje kao iskru kosmikog uitka.
Umetnik, u stanju medijumskog kontakta, pieputa re
svom Unutranjem Bogu i ne stvara, nego prima. Primljeno delo, koje je sveta umetnost, prevazilazi granice osobe.
252
Preli smo od pomraine nesvesnog, stigavi do svog sredinjeg svetia, do fontane na kojoj izvire ivot kojije ista
srea. Naa odbrambena duhovna tvrava se pretvoriia u
hram, otvoren svetlu Svesti. Oseajui se ovako, shvatamo
da je svet, takoe, hram. Jednako se potuje kameni kao
i katedrala. Svetske krize nam izgfedaju kao sivi oblaci koji
u svojoj utrobi skrivaju blagoslovena teenja. Onima koje
mui injenica da su smrtnici, da je ivot tako kratak i koji
bi dali sve to imaju da bi nastavili da ive, govorimo: Pati
zbog onoga to najvie voli i ve ima: zbog ivota. I, poto
e ga izgubiti (barem tako govori, jer, zapravo, ne zna
ta ima tamo iza), ne uiva u ivotu. Dosta, ostavi budunost po strani i poni da ivi sada! Bilo kakav potez e biti
savren, ako ga uini u stanju oboavanja. Prestani da se
takmii, da zavidi i da kritikuje druge da bi se oseao
superiorniji. Napravi od realizacije i tue radosti, svoju radost. U mitoiogijama svih naroda, aneo nikada nije sam.
Postoje itave grupe anela, pevajui hvalospeve Boanskom Biu. Svaki aneo je drugaiji, meutim, prihvata
uee u kolektivnom ushienju. Naui da odbija da sarauje u destruktivnim deiima, prihvataj samo poslove koji e
biti korisni za tebe i druge. Poni da vidi u svakom biu
tvoje sopstvene vrednosti, povei se sa svettou koja zrai
iz njihovih sredita. Ako tako uini, drugi e poeti da ti
daju onoliko koliko ti njima daje. U horu, u stanju neprestane zahvalnosti, diviete se udu: biti ivi i zajedno.
Jedna inicijatorska pria kpju pronalazimo kako u isiamskoj, tako i u hebrejskoj tradiciji, sakriva pod imenom Uitelj Unutranjeg Boga.
-Ja !
- Nema ovde mesta za tebe!
Uenik ode iposle nekog vremena se vrati.
- Uitelju, otvorite mi!
- Koje to?
- Paja!
- Odlazi!
Dosta vremena kasnije, uenik se vrati.
- Uitelju, otvorite.J.
- Koje to?
-T i.
- Ui.
Vie Ja se otvara kao cvet sa bezlinim laticama i poznaje oboavanje postojanja. Re oboavanje dolazi od
latinske rei adorare, izvedene od rei orare, koja znai
moliti se. Moliti se, prvenstveno znai, odati ast Bogu, potom svetim stvarima i svecima, ali u sutini moliti se znai
razgovarati sa boanstvom.
Musliman se neprestano moli ipreklinje u mukama:
- Alah, Alah, Alah...
Njegovo kritino stanje traje itavu no. Bolesnik ne
prestaje da ponavlja ime svog Boga. Potom demon doe do
Alaha i kae mu:
- Ne razumem, Visosti. Ovaj ovek se moli ipreklinje da
mu doete, a vi nikada ne idete kod njega.
- Grei. Ja sam u njegovoj molitvi. Njegova molitvaje
mojeprisustvo.
U odreenom trenutku, kada stignemo do vitalnog centra, prestajui da traimo i samo zahvaljujui, Unutranji
Bog postaje eho naih rei i vraa nam ih, iste, ali prepune
254
6. Vratiti se
Kao naprvom nivou, pauk eka muvu, ali se sad ne sakriva, nego se pokazuje bez elje daje prodere. Poto je
doao njen poslednji momenat, muva letipravo u mreu.
Transformacija, transmutacija i oboavanje okupali su
stvarnost sreom. Lov se pretvorio u ples gde neprestano
raanje prati neprestano umiranje. Kada se pribliimo bezlinosti Sutinskog Ja, odjednom se vratimo osobi kojaje
ivela u svetu koji opstaje. Izgleda da smo, ponovo, Ijudsko
257
Odjenom, u malenom selu, umru dve kokoke. Seljani dou da vide mudraca iz sela da im objasni zaio. Ovaj
odgovori:
- Na neki nain, toje dobro.
- Kako? Dobroje to nam umiru kokoke?
- Dobroje, toje sve to vam mogu rei.
Nekoliko sati kasnije, psipadoe na zemlju, ukoeni.
Seljani se vrate da vide mudraca.
- Je li dobro to to su nam sepsi skamenili?
- Da, dobroje.
Seljani se vrate domovima, sve vie sumnjajui u istu
svest starca. U sumrak, dok su spremali hranu, ugasie im
se vatrepo kuhinjama. Potre da vide mudraca.
- Ako se sve vatre gase, nemoj nam rei daje i to dobro.
Toje prokletstvo!
- Tvrdim vam, dobroje.
- Stara luda, izgubioje glavu! Ne potujemo te vie!
U tom trenutku ue zagiuujuu buku iopota konja.
Banda razbojnika proe tuda. Stadoe u centru sela. Voa
bande osmotri:
- Nema ni kokoi, ni psa, ni dima iz kuhinja. Ovo selo
nije ni naseljeno. Hajdemo odavde.
Tako se sel
I olektivno nesvesno, suoavajui se sa strahom od fizike i duhovne dekadencije, stvorilo je ale u kojima, na
suptilan nain, uzdie starce. Imam ovde est ala, pored
njih i jednu hindu i jednu sufi priu, u kojima starija osoba
pokazuje mudrost i delikatnost za primer.
Mladi, aktivni novinar, prepun energije doe uposetu
kod najstarijeg oveka na svetu.
- Gospodine, da li vi, koji ste uspeli da ostanete u ivotu toliki niz godina, imate neki metod?
- Da, imam metod.
-
A, koji?
Neto vrlojednostavno: nikada nikom ne protivreim.
Samo to? Nemogue!
Takoje, nije mogue.
263
- Stvarno je u tome tajna? Nemojte mi reci da moiete,
na prlmu, prenosili vodu u situ!
- Da, mogu, pod uslovom da strpljivo saeelcom da se
voda zaledl.
Najstariji covek na netu se j alw obogatio. Mladi novinar ga upita:
- Koko
to wpeli?
- Obogatio sam se prodajuei go/ubove pi.smonoie.
- Koliko ste ih proda/i?
- Samo jednog, lcoji se stalno vraeao.
ste
Udovac je u domu sa citavom porodicom, decom, snajama, unucima. Sinovljev se/dode na kafu. Oni mu pripreme veliki lco/aC.. Svi su vrlo nervozni, samo je starac miran.
Ceremonija/no, Jene donesose hJ/aC. /seku ga, ali zabora-
ve da daju parce.3tarcu. Dok ostali jedu, starac odjednom
podife tanjir ; ponlzno rece:
- Oprostite, treba Ii nekom cist tanjir?
Pozva.fe starca da veeera u lcuCi jedne vr_lo slcrte dame.
Ona ga posluZi oljom caja ; tdstom premazanim tankim
Starac ih posavetuje:
- Treba staviti ispred njih gomilu slame. Majica ce ustu_, piti slamu deteiu.
265
; citava njegova porodica Jednog dana, na ulici, sretne nelcog starca. Ovaj mu kaie:
- Ja sam svetac. Alco me smesti.f /cod tebe u kucu, ni tebi,
ni tvoj ima, nikada nece nedostajati hrane.
Radnik mu poveruje i povede ga kuCi. Starac, uz negodovanje i zene i dece. stade da proidire njihove zali/u:.
Jednog jutra, :vrw rano, zena kaie muiu:
- Svanuo je novi dan, a mi nemamo nista za jelo. Jz~aci
tog starog parazita.
Radnik probudi starca i kaie mu:
- Sveti laiove: petao peva, svanuo je novi <;Jan, ti si ovde,
a mi nemamo nista zajelo...
Starac odgovori osmehujuc(se:
- Grdis, jos uvek im<JS petla. U prvoj fali, starac nas uci da dodemo do ~uStine, ne
tro~ci energiju na beskorisne borbe i rasprave. On kafe
istinu onome ko zna da je 6uje. Tisina je najbolji odgovor za
gluve usi. Veliki ucitelj rituala eaja Sen no Rikju, kog smo
ve.C citirali, rete u jednoj od svojih pesama:
sa dubokim saosecanjem
cu poduCiti, ne skrivajuci nita, tajnama caja.
U drugoj Sali, starac navodi mladiea da shvati da su
glavni uslovi svake realiucije strpljenje i istrajnost. Medutim, precutao je vrlinu koju ne vidi onaj Sto ga ispituje: da
bi insistirao i istrajao, treba razviti cvrsto poverenje u sebe
i u vrednost onoga sto se preduzima. Ljubav prema delu,
zamenjuje ljubav prema nagradama.
U hindu pric~ starac nas ~i da prenesemo novim gene'racijama ste~a znanja. Otac pomafe sinu diskretno, nesebiCno, prihvatajuci odbijanje dru~a punog predrasuda.
Sin.Poma7.e ocu izdriavajuei ga, preno9CCi mu sv~ znanja,
. time sto je aktivan u svetu. Ovo nam govori da je starac bio
razuman i prisutan otac; da je zn8o kako da ne izneveri sinovljevu ljubav, da je z.aslu!io njegovo poverenje. Umesto
konflikta, postoji davanje i primanje porodiCnih vrednosti.
U sufi priCi, starac nas uei da, ako postoji mogucnost
pOOede, koliko god neznatna bila, ne moiemo reei da je bitka
i7.gubljena. Moramo da nastavimo da se borimo do kraja.
Mofda ee radnik pronaci u petlovom stomaku velild dijamant. DeSa~aju se neoCekivane stvar~ kotiko pozitivne, tolilm i negativne. U Teksasu, na primer, jcdan dobriCina je
iza.Sao na ulicu i ubila ga je zamrznuta krava koja je pala
iz teretnog aviona. Stvarnost se ne pokorava okamenjenim
shemama, u svakom trenutku mo2emo pronaei dijamant u
petlovom stomaku iii nam moz.e pasti zaledena krava na
glavu.
Kada dostignemo visok nivo svesti, s godinama i odustajanjem od zavodenja, raspetljavamo ~vorove koji nas vezuju za telo i, oe odbacujuei ga, majuei da je ono hram u
kom fivimo, s ~tovanjem prestajemo da se sa njim poistoveeujemo. Iako smo sami sebe programirali za dug fivot,
znamo da srno vee mnogo blue kraju nego prethodnih godina. Sposobni smo da shvatimo lepotu vremena koje prolazi.
Svaka sekunda zivota nam izgleda kao uzviseni poklon.
Kao oni koji pate od smrtooosne bolest~ svesni da raspola!u ograniCenim vremenom, prestajemo da se vezujemo
za va:Zne planove: zadovoljni smo.sa onim sto jesmo, a ne
sa onim ~ eemo biti.; sa onim sto imamo, a ne sa onim Sto
na
269
- G/edaj pai/jivo...
Kroz maJenu rupu.u prozorslwm oknu, u sobu uleti ptica. Unezverena, leti udarajui:i o zidove, pokuJavajui:i da
!1a1Je. Slarac saeeka da se ptilica, iznurena, pribliii rupi u
prozorslwm olrnu. Iznenada snaino krikne i ptica pobeie
krozrupu.
- Ova iivotinja ce uvek misliti daje krik koji sam ucinio
agresiVan, zao, neprijalan, ruian, surov. Medutim, taj
krik joj je pomogao da izaiJe na slobodu... Ti mi traiis
da le oslobodim, a ja znam da si samo ti taj koji sebe
moie osloboditi. OtiCi ces, moida cef me prezirati citavog iivota. Medutim, naucio sam te da je prvi kOrak
kalw bi do sebe stigao, prestali bili zavisan ... Da bi
bolje razumeo, ispritai:u Ji jednu pricu: Mladic nalik
tebi, rdi da se noia/i sa proroeistem u De/fima. Uhvati
pticicu i sakrije je ispod svoje toge. Pride prorocistu i
kaie: 'Da Ii je pticica, lwju krrjem ispod toge, iiva iii
mrtva?'sa namerom da ubije pticu, alw proroeiSte kaie:
'Ziva je: kako bi mupokazao da grei. Prorociste odgovori: 'Dostal Od tebe zavisi da Iije plica mrtva iii iiva! '
Licno Ja - koje 7.eli da ujedini svoja cetiri ega, da bi,
prepustivsi se vodstvu Vi5eg J~. napredovalo ka realizaciji
- mora da se suoei sa cetiri ideala, od kojih svaki odgovara jednom centru... Pre svega, u mladosti, kada je njegova
fizicka energija na najvioom nivou , ono nastoji da bude
Jampion . Najbolji od svih! Takmiciti se, pobediti, prevazici granice materijalnog, pobiti rekorde, trijumfovati! C:ak i
ako to postigne, vremenom Ce izgubiti snagu, i ako se greevito i narcisoidno uhvati za svoju slavu, napravice od svog
tela mueenicki zatvor. Ne6e mu nedostajati mladi6 koji bi.
mu oteo vlast... Ako ne postane 5ampion i dalje upomo sebe
naziva 'frustriranim', izgubice sposobnost da voli sebe, i
270
upravo zbog toga, da voli i ostale, i svet. P00e6e da seje gorcinu... Re5enje je preei na sledeci nivo: pretvoriti se u heroja. Posvetiti zivot jednom razlogu, jednom idealu koj i ne bi
bio samo liCan, nego kolektivan; Zrtvovati se za opste dobro;
nametati, eak i uz rizik da ga ubiju, ideje koje su ispravne;
osetiti prirodni strah koji svako bi6e oseea pred opasnoscu,
ali nikada se ne prepustiti kukavicluku! Heroj, zbog lic~og
ponosa, rizikuje da se pretvori u krvnickog ratnlka iii da
se preobrazi u mucenika iz fanatienih razloga. Ako ga pobedi strah, ziveee osrampeen, potcenjujuci se, svim nezadovoljan, negativan do samounistenja... Njegov jedini izlaz
6e biti da razvije um, da se pretvori u gemja... Prevazici
dru~ene pfedrasude, ziveti ispred svog vremena, uvesti
novine u umetnost, nauku, ekonomiju, politiku; izmisliti
nove tehnike, otkriti oblike misljenja! Ako to postigne, i
dru!tvo ga prihvati, more da, zbog tastine, ostane zatvorenik sopstvenog samovrednovanja, prihvatajuci sa slepom
popustljivoscu i svoje najmanje hirove, dopustajuci sebi, u
izvesnim prilikama, okrutnost, Cak i zloein. Ako ga drustvo
ne prihvati, mozda 6e izgubiti razum, postaee ogoreen, poroean, ubiee se. Ako nije sposoban da razvije svoj talenat,
moze da provede iivot pretvarajuci se daje genije, kao sto
se travestit pretvara da je iena; iii iz zavisti, potcinjen bolnoj osrednjosti, moze da preobrazi gadenje prema-samom
sebi u ljubomoru na svakog ko se istice, smatrajuci ga ludim,
poreme~enim, opasnim, dijabolicnim. Ako, zbog nedostatka karaktera, prihvati da bude osrednje biee, pretvoriee se
u infantilnog kolekcionara, oseeajuci se kreativnim samo
zato sto fanaticno obofava. Ako uspe da ne upadne u ove
zamke, prevazilazeci isku$enja moei, razoearenja, prepreka, m&.e sa strpljivo5Cu i istrajno5Cu da dostigne najvisi nivo
duhovnog, pretvarajuci se u sveca. Ova osobina je v reme-
271
212'.:
dobro iz straha od pakla iii iz nastojanja da dobijemo nagradu od nebesa? Nita od toga!
Civilni svetac, nasuprot onome sto su nam nametnuli
vezano u njega, ne ceka smrt sa nestrpljenjem. Ne teZi onom
sto je tamo, nego onom to je ovde. Za nj~ Bog nije u
sadaajosti, nego je sada5njost. Svaka sekunda je sveta. Po
budenju, cinjenicu da je ziv, shvata kao cudesni pokJon. Prihvata, sa ogromnim zadovoljstvom, svoje postojanje i postojanje drugih. lzbegava beskorisna un~tavanja i ulafe sv~je
napore u izgradnju ba8ti, bilo materijalnih. bilo duho~mh.
Ne pla8i se da se preda tom bo!anskom lud1lu, kakvaJe radost zivljenja. Velikoduno deli mudrost koju mu je donela
.njegova dugovecnost. Ne veruje da cuvanje tajnih znanj~,
predstavlja oblik moei. Hieb je najukusniji kada ~ po~eh.
Civilni svetac, znajuci da je povezan sa svet1m izvorom, postuje pozitivne ideje koje prima i prenosi ih p_ri~od.
no, bez tdnje da ubooi. On ih seje, nikog ne potcenJUJUC~,
eekajuci da urode plodom. Ako se tone desi, on se ne ~h,
jet ana da nije jedini, i da ee neki drugi civilni s;_etac jednog dana doei da ucini dobro tamo gde on to mJe uspeo:
Prihvata svoja uzviena oseeanja, jer je prestao da se pla81
ludila. lako ga izvrcu ruglu, smatraju apsurdnim, on sebi
ne zabranjuje da voli sve ljude koji su ziveli u proslosti. Ne
vidi ih kao pasivnu vojsku preminulih, nego kao zive energije, koje nam donose njihovu nadu - kao sto vetar duva u
jedra barke - i guraju nas ka buducnosti, u kojoj eemo se
pretvoriti u Kosmicku Svest. Takode se ne suz~~a d~
voli one koji ce doci. Postavljajuci se kao predak h1IJada i
hiljada dusa, zna da ce ucinjeno zlo opstajati tokom pet iii
viSe ~eneracija, a da ee dobra dela opstati hiljadama godina. Staci svetac voli druge, jer ih vidi kao svoju porodicu - .
ukljucujuci zivotinje, biljke, minerale. Blagosilja svako biee
iii stvar koji udu u polje njegove percepcije, ne zato stove-
275
Ciyilni svetac, prihvatajuei da njegov organizam pripada !ivotinjskom carstvu i svestan da se rodio sa polnim
organom, tvrdi da je zdrava felja sveta. Priznaje zadovoljstvo - ne gubeCi zbog toga svoju ~istotu - i ako je to upisano
u njegovu sudbinu, zasnovaee porodicu. Zna da su v~ita
kastriranost i nevinost ~ neutoze, prouzrolcovane p<>grdnim religioznim obramvanjem, u ~ijem je korenu incest.
Civilni svetac se, s obzirom na to da se njegovo Li~no
Ja .:_ iskristalisano u Vie Ja. sjedinjeno 5a SuStinskim Ja,
u slufbi Unutranjeg Boga - ne postavlja izmedu te ogromne ljubavi koja u njemu fivi i spoljOOg sveta, on razume
i prata. Svestan je da tivi u gre5nom neumoljivom dru..
tvu, prepunom lopova. prevaranata, kriminalaca, ludaka,
makroa, koji su sposobni da izdaju svoja ubedenja za novae, odsutnib oeeva, nasilnih majki, ljubomome braee,
okrutnih porodica. lpak opralta, zato ~o priznaje da se
radi o kolektivnoj nesreei. Nema individualne krivice. Pogledom ukorenjenim u v~oost, civilni svetac vidi Sta se
sve d~ya zbog velikog istorijskog razvoja vrste koja se
uspinje - u krize, greJke i opasnost od istrebljenja - od 1ivotinjskog ka andeoskom oivou.. U suStini, korisna patoja,
sliaJa patoji crva, koji SC ZAVU~ U svoju ~Uru da bi iz nje
iza!ao preobnU.en u leptira... Civilni svetac zna da eovek
nije, ako ne bivstvuje u treoutku. Njegovi'. potomci Ce ga,
nekoliko vekova kasnije, sa zahvalo~u i nefooscu, posmatrati kao Sto on danas posmatra antropoide. Kako onda
da ne oprosti, preko sopstveoib rana, zlo koje su mu u~ini
li. Oprost iti zna~i razumeti uzroke bola.
Civilni svetac, ne zanemarujuci sopstveni fivot. ~ini
sve Sto je moguee da bude drugima koristan, nikada im ne
sudeCi. Umesto da se bori protiv grif.e savesti i ludila, on
~ioi ono sto je neophodno da bi ih stavio u slu!bu kreativnosti... Medutim, znajuci da je jedno dati, a drugo naterati
276
nae,
278