Professional Documents
Culture Documents
Sigmund Freud Nelagodnost U Kulturi PDF
Sigmund Freud Nelagodnost U Kulturi PDF
Preveo
Dr
ore
Boglevi
I
Nemoguno je osloboditi se utiska da ljudi naj
ee mere lanim merilima. Prieljkuju mo, uspeh
i bogatstvo, i tome se dive u drugih. Potcenjuju,
meutim, istinske ivotne vrednosti. Pa ipak, prili
kom donoenja tako optih sudova preti nam opasnost
da zaboravimo arolikost ovekovog sveta i njego
vog duevnog ivota. Postoje pojedinci kojima savremenici ne uskrauju oboavanje iako njihova veli
ina poiva na vrlinama i delima sasvim stranim ci
ljevima i idealima mase. Lako emo doi do pretpo
stavke da ipak samo manjina priznaje te velikane,
dok velika veina ne eli bilo ta da zna o njima. Ali
verovatno sve nije tako jednostavno, jer se miljenje
ljudi ne slae s njihovim postupanjem, budui da su
njihove elje mnogostruke.
Jedan od tih izuzetnih ljudi naziva sebe u pi
smima mojim prijateljem. Poslao sam mu svoj mali
rukopis u kome religiju smatram iluzijom. On mi je
odgovorio da bi se potpuno sloio sa mojim sudom o
religiji, ali ali to nisam poklonio panju pravom
izvoru religioznih oseanja. To je naroito oseanje,
koje ga nije nikada napustilo, ije su mu postojanje
potvrdili mnogi, a on mora pretpostaviti da postoji
264
kulture
umetnosti
D i e t r i c h C h r i s t i a n G r a b b e , Hannibal: D a ,
n e e m o ispasti. Jednom i z a u v e k s m o u n j e m u . "
1
iz
sveta
Nelagodnost
kulturi
265
266
Iz
kulture
i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
267
268
Iz
kulture i umetnosti
Nelagodnost
269
kulturi
The
3 Prema
founding
270
Iz
kulture
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
271
272
Iz kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
273
18
Frojd,
Odabrana
dela,
n
U svome rukopisu Budunost jedne iluzije ne
govorim toliko o najdubljim izvorima religioznog oseanja koliko o onome ta obian ovek podrazumeva
pod svojom religijom o sistemu uenja i obea
nja, koji mu s jedne strane objanjava, sa podrobnou kojoj treba zavideti, zagonetku ovoga sveta,
a s druge strane ga uverava da brino Provienje
bdi nad njegovim ivotom i da e mu mogue odri
canje u toku zemaljskog ivota nadoknaditi na dru
gom svetu. Obian ovek moe to Provienje da
predstavi sebi samo u vidu linosti velianstveno uz
vienog oca. Samo takvo bie je u stanju da zna za
potrebe oveka, mogu da ga umilostive njegove mol
be i da ga stiaju znaci njegovog kajanja. To je sve
toliko oigledno detinjasto, toliko daleko od istine,
da je svakome ao ovekoljubivih oseanja pri po
misli kako veina smrtnika nikada nee biti u sta
nju da se vine iznad ovakvog shvatanja ivota. Jo
vie zastiuje saznanje da itekako veliki broj savremenika, koji su morali uvideti neodrivost ovakve
religije, ipak, tuno se povlaei, pokuavaju da od
brane svaki njen pedalj. Zele da se uvrste u redove
vernika da bi filozofima, koji misle da spaavaju
275
Nelagodnost u kulturi
* Goethe,
18
Zahme
Xenien
IX
(pesme
iz
zaostavtine).
276
Iz
kulture i
umetnosti
V i l h e l m B u s (Wilhelm B u s c h ) k a e to isto, s a m o b a
n a l n i j e , u Pobonoj Jeleni: K o i m a b r i g a , i m a i l i k e r a . "
3
Nelagodnost
277
kulturi
nita
278
Iz
kulture i
umetnosU
Nelagodnost
kulturi
279
srea koja se postie tim putem jeste srea spokojstva. Neki od naina otuivanja pruaju jedinu odbranu od spoljnog sveta onome koji eli da taj za
datak obavi sam. Naravno, postoji drugi i bolji put,
a taj je da uz pomo tehnike predvoene naukom,
kao lan ljudske zajednice, krene u napad na priro
du i potini je ljudskoj volji. Tada sarauje sa svi
ma na postizanju sree svih. Ipak, najinteresantnije
su one metode zatite od patnje koje pokuavaju da
utiu na sopstveni organizam. U krajnjoj liniji, svaka
patnja je oseanje i postoji samo ako je oseamo.
Oseamo je samo zahvaljujui odreenom ustrojstvu
svoga organizma. Hemijiska metoda, intoksikacija,
najgrublja je, ali i najuspenije deluje u tbm smislu.
Ne verujem da bilo ko razume njen mehanizam, ali
injenica je da postoje materije koje telo ne sadri,
a svojim prisustvom u krvi i tkivima neposredno
stvaraju oseanje zadovoljstva. One, takoe, menja
ju zakonitosti rada naeg oseajnog ivota, te posta
jemo nesposobni da primamo drai koje prouzrokuje
nezadovoljstvo. Oba dejstva odigravaju se ne samo
istovremeno, ve su, izgleda, meusobno prisno po
vezana. U naem hemizmu, takoe, mora da postoje
materije slinog delovanja, jer poznajemo bar jedno
bolesno stanje, maniju, gde je ponaanje slino pi
janstvu iako nije dato nikakvo opojno sredstvo. Na
normalan duevni ivot, osim toga, pokazuje koleba
nja u smislu olakanog ili oteanog raanja zadovolj
stva, a s time uporedo ide smanjenje, odnosno poja
anje prijemivosti za neprijatno. Na alost, dosad
je ta toksina strana duevnih zbivanja promakla na
unom istraivanju. Pojedinci, pa i narodi, toliko
cene usluge opojnih sredstava u borbi za sreu i od-
280
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
281
282
Iz
kulture i umetnosti
Nelagodnost
283
kulturi
284
Iz
k u l t u r e i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
285
286
Iz kulture i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
287
288
Iz
kulture i umetnosti
III
Naim istraivanjem o srei nismo saznali mnogo
vie od opte poznatog. Ako ga i produimo pitanjem
zato je ljudima toliko teko da postanu sreni, nema
mnogo izgleda da doznamo neto novo. Zapravo, dali
smo odgovor pokazavi tri izvora naih patnji: pre
mo prirode, tronost naeg tela i nesavrenstvo usta
nova koje upravljaju vezama meu ljudima u po
rodici, dravi i drutvu. U pogledu dva prva, zakljuiemo bez mnogo kolebanja: preostaje nam da
priznamo te .izvore patnje i da se prepustimo neizbenom. Prirodu neemo nikada potpuno savladati.
Na organizam, koji je i sam deo te prirode, uvek e
ostati tvorevina prolazna i ograniena u mogunosti
ma i prilagoavanju. Ovo saznanje ne paralie; nar
protiv, ukazuje pravac naem delovanju. U stanju
smo da se oslobodimo ponekih, mada ne svih patnji,
a druge da ublaimo; to nam dokazuje hiljadugodinje iskustvo. Drugaije se postavljamo prema tre
em, socijalnom izvoru patnji. Njega neemo da pri
hvatimo. Ne moemo shvatiti zbog ega te ustanove
koje smo mi sami stvorili ne bi bile upravo za za
titu i dobrobit svih nas. U svakom sluaju, razmi
ljajui koliki smo lo uspeh postigli na tom polju
19
Frojd,
Odabrana
dela.
290
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
291
292
Iz k u l t u r e i umetnosti
Nelagodnost
293
kulturi
V i d i : Budunost
Illusion) 1927.
10
jedne
iluzije
(Die
Zukunft
einer
294
Iz
kulture i
umetnosti
Psihoanalitiki materijal, nepotpun, ne sasvim razgovetan, daje ipak fantastian nagovetaj o poreklu toga o v e k o v o g podviga. Praovek k a o da je i m a o obiaj pri s u
sretu sa v a t r o m da zadovolji infantilnu elju time to je gasio
mlazom mokrae. Prema sagama kojima raspolaemo, o p r v o
bitnom lanom znaenju plamenih jeiaka koji sukljaju
u v i s ne m o e biti sumnje. G a e n j e v a t r e mokrenjem, to ine
i kasniji dinovi, Guliver u Liliputu i Rabelaisov Gargantua,
predstavljalo je neku vrstu seksualnog akta sa ovekom, ui
v a n j e u m u k o j potenciji k r o z h o m o s e k s u a l n i dvoboj. O n a j
koji se prvi odupro tome zadovoljstvu i sauvao vatru, m o
g a o ju je poneti sa sobom i uzeti u s v o j u slubu. inom s u z
bijanja plamena svog sopstvenog seksualnog uzbuenja, u k r o
tio je prirodnu snagu vatre. O v a v e l i k a kulturna pobeda
bila je, dakle, nagrada za odricanje od nagona. Izgleda da je
zatim ena postavljena za u v a r a zarobljene vatre na d o m a
e m o g n j i t u j e r joj a n a t o m s k a g r a a o n e m o g u a v a d a p o
pusti t a k v o m iskuenju. V r e d n o je s p o m e n a da analitiko
iskustvo redovno pokazuje povezanost astoljublja, plamena
i u r e t r a l n e erotike.
1 1
Nelagodnost
kulturi
295
296
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost u kulturi
297
298
Iz
kulture i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
299
300
Iz
kulture
i umetnosti
Nelagodnost u
kulturi
301
302
Iz kulture i
umetnosti
ke." I tako smo utvrdili da su red i istoa bitni zahtevi kulture, mada njihova neophodnost u ivotu
nije ubedljiva, ba kao ni njihova pogodnost da budu
izvori zadovoljstva. Na ovom mestu morao je prvi
put da nam se nametne utisak slinosti procesa kul
ture sa razvojem libida u pojedinca. Drugi nagoni se
navedu na to da promen uslove za svoje zadovolje
nje, da se upute drugim stazama, to se u veini slu
ajeva podudara sa dobro nam poznatom sublimaci
jom (nagonskih ciljeva), dok se u drugim sluajevima
jo mogu razlikovati od sublimacije. Sublimacija na
gona je posebno istaknuta crta kulturnog razvitka,
ona omoguava da vie psihike aktivnosti, naune,
umetnike, ideoloke, postignu tako znaajnu ulogu u
kulturnom ivotu. Preputajui se prvom utisku,
moglo bi se rei da je sublimacija uopte sudbina na
gona, iznuena kulturom. Ali bie bolje da o tome jo
razmislimo. Najzad, tree, a to je izgleda najvanije:
nemogue je sagledati u kolikoj meri je kultura iz
graena na odricanju od nagona, koliko se zasniva
ba na pretpostavci o nezadovoljenju (suzbijanju, po
tiskivanju ili neem drugom) jakih nagona. Ovo od
ricanje zbog kulture" gospodari prostranom oblau
socijalnih odnosa ljudi. Ve nam je poznato da je ono
uzrok neprijateljstva, protiv koga moraju da se bore
sve kulture. Ono e mnogo zahtevati i od naeg na
unog rada, treba da damo mnoga objanjenja. Ne
moe se lako razumeti kako se to omoguuje da se
neki nagon lii -zadovoljenja. To nije nimalo bezo-
Nelagodnost
kulturi
303
Iv
Zadatak izgleda prevelik. Ne usteem se da pri
znam da sam obeshrabren. Izneu ono malo to sam
mogao da dokuim.
Poto je praovek otkrio da je u njegovim ruka
ma (ovo treba shvatiti doslovno) da li e radom po
boljati svoju sudbinu na zemlji, nije moglo da mu
bude svejedno radi li neko s njim ili protiv njega.
Onaj drugi je dobio vrednost saradnika s kim je ko
risno iveti zajedno. Jo ranije, u pradoba, dok je liio
na majmuna, stekao je naviku osnivanja porodice,
lanovi porodice bili su verovatno njegovi prvi po
magai. Moe se pretpostaviti da je osnivanje poro
dice bilo u vezi s tim da potreba za polnim zadovo
ljenjem vie nije nailazila kao gost koji se iznenada
pojavi a posle odlaska dugo ne daje glasa o sebi, ve
je postala stalni stanar u pojedinca. Mujak je time
dobio motiv da uz sebe zadri enu, ili uoptenije,
seksualne objekte. enke koje nisu htele da se odvo
je od svojih bespomonih mladunaca morale su, ve
i radi njihovog dobra, da ostanu uz jaeg mujaka.
13
Nelagodnost
kulturi
305
Frojd,
Odabrana
dela.
306
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost u kulturi
307
308
Iz
kulture
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
309
310
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
311
312
Iz
kulture
umetnosti
15
1 5
Nelagodnost
kulturi
313
V
Pshioanalitiki rad nam je pokazao da takozvani
neurotian ne podnose ba odricanja u seksualnom
ivotu. Svojim simptomima stvaraju sebi zamene za
zadovoljenja, koja ili sama po sebi prouzrokuju pat
nju ili postaju izvor patnje, jer im priinjavaju te
koe sa okolinom i drutvom. Ovo poslednje je lako
razumeti, a ostalo nam postavlja novu zagonetku.
Ali kultura trai i druge rtve osim odricanja od
seksualnog zadovoljenja.
Tekoe razvoja kulture, svodei to na inerciju
libida, njegovu nevoljnost da staru poziciju napusti
radi nove, shvatili smo kao tekou opteg razvoja.
Rei emo otprilike isto ako suprotnost kulture i sek
sualnosti tumaimo time to je ljubav odnos izmeu
dve osobe, gde je trea suvina ili smeta, a kultura
poiva na vezama izmeu veeg broja ljudi. Na
vrhuncu ljubavnog odnosa ne preostaje interesovanje
za okolni svet. Ljubavni par je dovoljan samom sebi;
nije im potrebno ni zajedniko dete da bi se oseali
srenim. Ni u jednoj drugoj prilici Eros ne otkriva
tako jasno sutinu svoga bia, tenju da od vie njih
naini jedno. Ali kada je to, kao to se govori go
tovo poslovino, u zaljubljenosti dvaju ljudskih bia,
postigao, onda ne eli da ide dalje.
Nelagodnost
kulturi
315
316
Iz kulture i
umetnostl
Nelagodnost
kulturi
317
318
Iz
kulture
i umetnosti
Nelagodnost
u kulturi
319
lima koje su izvrili poboni Krstai, pa i uasa poslednjeg svetskog rata, morae pred istinitosti ovoga
gledita ponizno da pogne glavu.
Postojanje te sklonosti agresiji, koju moemo
naslutiti u sebi, a u drugih je s pravom pretpostav
ljamo, jeste okolnost koja remeti nae odnose sa bli
njima, a kulturu primorava na svoje napore. Zbog
toga primarnog meusobnog neprijateljstva ljudi,
kulturna zajednica je u stalnoj opasnosti od raspada.
Zajedniki radni interesi ne bi je odrali, jer su
strasti proistekle iz nagona jae od interesa koje na
lae razum. Kultura mora sve da uini kako bi agre
sivnom nagonu stavila ograde, a njihovo ispoljavanje priguila kroz psihike reaktivne formacije.
Otuda, dakle, potie nametanje metoda koje e ljude
nagnati identifikaciji i ograniiti cilj u ljubavnim od
nosima. Otuda ogranienje seksualnog ivota i ideala
da treba voleti blinjega kao samoga sebe. To je
stvarno opravdano, jer nita drugo nije u veoj protivurenosti sa stvarnom ljudskom prirodom. Takvim
nastojanjima kultura do sada nije mnogo postigla
uprkos svih napora. Smatra da se zatitila najgrubljih
ispada brutalnog nasilja, jer je sebi dala pravo da
primeni silu prema prestupnicima. Ali, zakon ipak
ne moe obuhvatiti obazrivija i prefinjenija ispoljavanja ljudske agresije. Svi mi, najzad, naputamo
kao iluziju sve to smo u mladosti oekivali od dru
gih ljudi i iskusimo koliko nam oni svojom zlonamernou nanose patnji i oteavaju ivot. Bili bismo
nepravini prema kulturi ako joj pri tome zameramo
da tei da iz ljudskih aktivnosti odstrani sukob i
takmienje. Oni su, oigledno, neophodni, ali po zna-
320
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
321
Frojd,
Odabrana
dcla.
322
Iz k u l t u r e i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
323
21
VI
Ni u jednom radu do sada nisam bio pod jaim
utiskom da iznosim opte poznato, da troim hartiju i mastilo, a kasnije rad slovoslagaa i tampara,
da bih priao stvari koje su same po sebi jasne. Iz
tih razloga prihvatam rado i sam nagovetaj da pri
znavanje svojevrsnog, samostalnog nagona agresije
unosi promenu u psihoanalitiko uenje o nagonima.
Pokazae se da nije tako, da je samo re o jed
nom odavno izvrenom preokretu koji treba bolje
objasniti i slediti njegove posledice. Od svih poglav
lja analitike teorije koja su se sporo razvijala, ue
nje o nagonima se s najveim naporom probijalo. Ono
je, meutim, neophodno za celinu, pa sam morao da
neto stavim na njegovo mesto. U poetku sam se
oseao potpuno bespomoan, dok mi reenica filozofa-pesnika Silera da glad i ljubav odravaju kre
tanje sveta nije pruila prvi oslonac. Glad se mogla
smatrati predstavnikom nagona koji tee da odre
pojedinca. Ljubav tei ka objektima a glavna joj je
uloga odravanje vrste, a to i priroda podstie u sva
koj prilici. Tako su se u prvo vreme suoili Ja-nagoni i objektalni nagoni. Energiju ovih drugih, isklju
ivo njihovu, nazvao sam imenom libido. Tako, su-
Nelagodnost
kulturi
325
326
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
327
Iz
328
kulture i umetnosti
21
nazivate-
Nelagodnost
kulturi
329
330
Iz
kulture i umetnosti
koji je
VII
Zato nai srodnici, ivotinje, ne poznaju borbu
z a k u l t u r u ? N e znamo. V r l o verovatno s u s e n e k e
m e u n j i m a : pele, mravi, termiti, hiljadama godi
na borili dok su stvorili d r a v n u instituciju, podelu
uloga, ogranienja za pojedince, k o j i m a se mi danas
divimo. Za na dananji poloaj znaajno je to oseamo da ne bismo bili sreni ni u jednoj od ovih
ivotinjskih drava, ni u jednoj od uloga koje su
t a m o dodeljene pojedincima. U d r u g i h ivotinjskih
v r s t a mogua je povremeno uspostavljana ravnote
a uticaja iz spoljnog sveta i nagona koji se u n j i m a
bore, i t a k o je dolo do zastoja u razvoju. U p r a o v e k a j e , moda, n e k i novi nalet libida ponovo podstakao rasplamsavanje nagona razaranja. O v d e se
na m n o g a pitanja jo ne m o e odgovoriti.
D r u g o jedno pitanje n a m j e blie: k a k v i m s r e d
s t v i m a se slui k u l t u r a da bi sputala, uinila b e z o
pasnom ili moda otklonila agresiju koja joj se ispreila. Nekoliko metoda smo v e upoznali, ali jo n i
smo onu k o j a k a o d a j e najvanija. N j u moemo i z u
avati k r o z istoriju r a z v i t k a pojedinca. S t a se s njim
deava da bi njegova elja za agresijom postala n e
kodljiva? Neto v r l o znaajno, to ne bismo pogodili,
332
Iz
kulture i umetnosti
a to je ipak tako blizu pameti. Agresiju introjiciramo, internalizujemo, u stvari je vraamo onamo
odakle je potekla, okreemo je, dakle, protiv sopstvenoga Ja. Tu nju preuzima jedan deo toga Ja koji se
u vidu Nad-ja suprotstavlja preostalom delu i kao
savest" na njega ustremljuje istu onu strogu agre
sivnost koju bi Ja rado zadovoljilo na stranoj osobi.
Napon izmeu strogog Nad-ja i pokorenog Ja nazi
vamo oseanjem krivice; ono se ispoljava kao po
treba za kaznom. Kultura, dakle, savlauje opasnu
elju za agresijom pojedinca time to je oslabi, ra
zorua i posredstvom jedne njegove unutranje in
stancije nadzire, kao to to ini posada u osvojenom
gradu.
O nastanku oseanja krivice analitiar misli dru
gaije nego psiholozi. Ali i njemu nije lako da to
objasni. Ako nekog upitamo kako nastaje oseanje
krivice, dobiemo, u prvi mah, odgovor kome se ne"
moe prigovoriti: osea se krivim (poboni e rei:
grenim) ako uradi neto to se smatra ravim".
Primetiemo zatim koliko malo kazuje takav odgo
vor. Posle malo oklevanja moda e dodati da se
ovek moe oseati krivim iako nije uinio nita ravo, ve je samo uvideo svoju nameru da to uini.
Onda emo postaviti pitanje: zbog ega se ovde sma
traju jednakim namera i izvrenje? U oba sluaja
pretpostavlja se da je ve poznato da zlo treba od
baciti i spreiti da bude izvreno. Kako je dolo do
ovakvog gledita? Smemo odbaciti postojanje uroe
ne, tako rei prirodne sposobnosti razlikovanja do
brog od ravog. Zlo esto ne samo to nije tetno ili
opasno po nae Ja, naprotiv predstavlja neto e
ljeno, neto to mu predstavlja uivanje. Znai da
Nelagodnost
kulturi
333
2 3
Setimo
se
uvenog Rusoovog
(Rousseau)
mandarina.
334
Iz
kulture
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
335
336
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
337
Iz
kulture
i umetnosti
Nelagodnost u kulturi
339
22*
340
Iz
kulture i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
341
342
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
343
** G o e t h e
Meister.
P e s m e sviraa
na
harfi iz d e l a
Wilhelm
VIII
Stigavi na kraj ovakvog puta, autor se osea
dunim da svoje itaoce zamoli za oprotaj to im
nije bio vest vodi i nije ih potedeo doivljaja mestiminih praznina i tegobnih'stranputica. Nema sum
nje, moglo se uraditi i bolje. Pokuau da naknadno
neto popravim.
U prvom redu, nasluujem da itaoci imaju
utisak da je rasprava o oseanju krivice prevazila
okvire ovog izlaganja, da zauzima suvie prostora i
da je potisnula u stranu ostali sadraj s kojim nije
uvek najvre povezana. To je moda poremetilo
sklop poglavlja, ali odgovara mojoj nameri da oseanje krivice predstavim kao najvaniji problem
kulturnog razvoja i dokaem da je cena kulturnog
napretka plaena gubitkom uivanja sree zbog ja
anja oseanja krivice.** Ova tvrdnja, koja je krajnji
Nelagodnost
kulturi
345
346
Iz
kulture
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
347
348
Iz
kulture
umetnotti
Nelagodnost
kulturi
349
3* N a r o i t o u E. J o n e s a , S u a n I s a c s , M e l a n i e K l e i n ; a
kako sam shvatio i kod Reika i Alexandera.
350
Iz
kulture i
umetnosti
Nelagodnost
kulturi
351
352
Iz
kulture i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
353
Frojd.
Odabrana
dela,
354
Iz
kulture i umetnosti
redovno stopljeni. Neka ispoljavanja i svojstva Nad-Ja mogu se zato lake upoznati po njegovom pona
anju u kulturnoj zajednici nego u pojedinca.
Nad-ja kulture izgradilo je svoje ideale i istaklo
svoje zahteve. Meu ovim poslednjima, oni koji se
bave meuljudskim odnosima sastavljeni su ujedno
kao etika. U svima vremenima, etici jepridavana naj
vea vrednost, kao da su se upravo od nje oekivala
naroito vana postignua. Stvarno je etika usmerena
na onu taku koja je dobro poznata kao najranjivije
mesto u bilo kojoj kulturi. Etiku zato treba shvatiti
kao terapeutski pokuaj, nastojanje da se pomou zapovesti Nad-ja postigne ono to dosad drugim kultur
nim radom nije postignuto. Znamo ve da je re o
tome, ime otkloniti najveu prepreku kulture konstitucionalnu ljudsku sklonost meusobnoj agresiji.
Ba zbog toga postaje nam naroito zanimljiva verovatno najmlaa zapovest kulturnog Nad-ja: Ljubi
blinjega svoga kao samoga sebe." U toku izuavanja
i leenja neuroza, zakljuili smo da se tome Nad-ja
pojedinca mogu zameriti dve stvari. Strogou svojih
zapovesti i zabrana vodi vrlo malo rauna o srei Ja,
jer ne uzima dovoljno u obzir otpore poslunosti: ja
inu nagona Onog i tekoe iz spoljnog sveta. Primo
rani smo vrlo esto da se iz terapeutskih razloga bori
mo protiv Nad-ja i trudimo se da smanjimo njegove
zahteve. Slini su prigovori i etikim zahtevima kul
turnog Nad-ja. Ono, takoe, ne vodi rauna o duev
noj konstituciji ljudi, izdaje naredbu ne pitajui se
da li je ovek u stanju da je poslua. Ono, tavie,
smatra da je ovekovo Ja psiholoki sposobno za sve
to se od njega zahteva i da je Ja sposobno da neo
granieno vlada svojim Ono. To je zabluda, ak i u
Nelagodnost u kulturi
355
356
Iz kulture i umetnosti
Nelagodnost
kulturi
357
SADR.2 A J
S U M A N U T O S T I S N O V I U G R A D I V I " V. J E N S E N A
Dodatak drugom izdanju
JEDNA USPOMENA
IZ DETINJSTVA
LEONARDA DA VINClJA
101
MIKELANDELOV MOJSIJE
Dodatak
studiji
5
07
197
Mikelanelovom
Moj
siju
233
DOSTOJEVSKI I OCEUBISTVO
235
NELAGODNOST U KULTURI
261