Professional Documents
Culture Documents
Ispitivanje Transformatora PDF
Ispitivanje Transformatora PDF
TRANSFORMATORA
SADRAJ
1
1.10.2
1.10.3
1.11
1.11.1
1.11.2
1.11.3
1.12
Zagrevanje ............................................................................................................ 36
1.12.1
1.12.2
1.12.3
1.12.4
1.14
1.15
Literatura............................................................................................................... 48
1 ISPITIVANJE TRANSFORMATORA
Transformator je statiki elektrotehniki aparat koji, pomou elektromagnetne indukcije,
pretvara jedan sistem naizmeninih struja u jedan ili vie sistema naizmeninih struja iste
uestanosti i obino razliitih vrednosti struja i napona. Uloga transformatora u
elektroenergetskom sistemu je veoma znaajna jer on omoguuje ekonominu, pouzdanu i
bezbednu proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine energije pri najprikladnijim
naponskim nivoima. Dakle, njegovom primenom se, uz veoma male gubitke energije,
reavaju problemi raznih naponskih nivoa i meusobne izolovanosti kola koje se nalaze na
razliitim naponskim nivoima. Ovde e, pre svega, biti rei o energetskim
transformatorima (Slika 1-1).
1.1
trougao (oznaka D ),
zvezdu (oznaka Y ) i
Oznaka za spregu vieg napona je velikim slovom, a nieg napona malim slovom.
Prema vaeim standardima prikljune stezaljke, odnosno provodni izolatori pojedinih faza
i neutralnog voda oznaavaju se sa slovnim oznakama U, V, W, N (ranije A, B, C, N ).
Ispred slovne oznake za pojedinu fazu se stavljaju brojane oznake za oznaavanje visine
napona namotaja: broj "1" za visokonaponski namotaj (VN), "2" za niskonaponski namotaj
(NN) kod dvonamotajnih transformatora, odnosno srednjenaponski namotaj (SN) kod
tronamotajnih transformatora i "3" za NN namotaj kod tronamotajnih transformatora.
Krajevi namotaja oznaavaju se brojnim oznakama "1" za poetak i "2" za kraj (svretak), i
to posle slovne oznake, npr. 1U 2 za svretak VN namotaja prve faze. Uz krajeve potrebno
je definisati i smer motanja namotaja oko stuba ("desni" ili "levi").
3U
3V
3W
1N
a)
1U
1V
1W
2N
2U
b)
2V
2W
c)
1.2
Pre sputanja aktivnog dela u sud uljnih ili impregnacije suvih transformatora vre se
sledea komadna ispitivanja: orijentaciono se meri otpor izolacije namotaja, meri se otpor
namotaja u hladnom stanju, proverava se pravilna povezanost paralelnih grana, ispravnost
oznaka na krajevima namotaja, odnos preobraaja (transformacije) i grupa sprege.
brujanje i vibracije usled defekta u jezgru ili nedovoljno stegnutog jezgra (lako se
ispravlja);
grupa sprege.
Dozvoljeno odstupanje
1. a) Ukupni gubici
b) Pojedinani gubici
dvonamotajni transformatori
vienamotajni transformatori
b) ostali sluajevi
4) Impedansa k.s. za bilo koji izvod
1.4
Stanje transformatora
Dielektina vrstoa
ulja ( kV/cm )
220
200
200
U eksploataciji
80
1.5
10
1.6
(1 p1 p2 ) .
U " U m" 1 p2 U m"
Kada bi, dakle, merili instrumentima klase 0,1, koji bi pokazivali puna skretanja, uz
upotrebu jednog mernog transformatora klase 0,1 onda bi tanost merenja bila:
1 0,002 0,001 = 1 0,003, tj. 0,3% .
Budui da se klasa tanosti instrumenta odnosi na puno skretanje, kod deliminog
skretanja mogua greka se poveava u odnosu punog skretanja prema stvarnom oitanju.
Ako se merenje vri pri jako snienom naponu, moe nastati dodatna pogreka zbog pada
11
napona u otvorenom namotu, koji je optereen strujom potronje voltmetra. Ako merenje
vrimo instrumentom potronje Pi [VA] , struja koju on uzima:
Iv =
I R2
PR
P
U"
= i" , a pad napona u %: U = v " 100 = i 22 100
Rv U
U
(U " )
Vidi se da e taj pad napona biti toliko vei, koliko je (U " ) manji, uz istu potronju
upotrebljenog instrumenta. to je manji napon koji merimo, to vie treba paziti, da se
odabere na instrument male potronje. Po mogunosti treba meriti naponom, koji je to
blii naznaenom.
2
Na taj nain moe se brzo kontrolisati prenosni odnos, a podeavanjem nule pomou
preklopke moe se odmah oitati koliko je navoja previe na ispitnom transformatoru
(poto znamo tano koliko navojaka obuhvataju dodatni otcepi).
r
U
Kada naemo poloaj u kojem je otklon voltmetra nula, onda je odnos napona VN namota
i NN namota:
U' R
=
U" r
Preduslov je, da su namoti koje uporeujemo, meusobno u fazi. Zbog pada napona o
omskom otporu VN namota u kojem se ima struja praznog hoda, nastaje mali fazni
pomeraj izmeu prikljuenog napona i indukovanog napona, pa se na instrumentu ne moe
uvek postii nula, ve samo minimalni otklon. Potenciometar je obino opremljen skalom,
koja pokazuje odnos r R .
1.7
Kod trofaznih transformatora pored sprege, potrebno je znati i spreni broj. Spreni broj
predstavlja fazni pomeraj sekundarnog napona, u odnosu na odgovarajui primarni napon.
Spreni broj je posledica razliitih naina namotavanja namota na stubovima transformatora. Na osnovu faznog pomeraja (umnoak od 30) moemo izvriti podelu na etiri
osnovne grupe sprezanja:
0 (4,8),
5 (9,1),
6 (10,2),
11 (3,7).
Merenje grupe sprezanja se vri i pre i posle stavljanja aktivnog dela (jezgra sa namotima)
u ulje (transformatorski sud), zbog mogueg pogrenog prikljuivanja izvoda.
Grupa sprege je naroito vana za paralelni rad transformatora, gde je neophodno da
transformatori na sekundaru imaju napone koji su u fazi.
13
1.7.1
n a
B
UB-b
UB-b
b
A UA-b
UC-b
aA
b
A
UC-b
A n
UA-b
a
Poseban sluaj predstavlja proveranje osnovnih grupa sprezanja 0, 5, 6, 11, jer tada nije
potrebno crtati vektorske dijagrame (trouglove). Kod grupa 0 i 6, odgovarajui linijski
naponi primara su u fazi odnosno protivfazi sa odgovarajuim linijskim naponima
sekundara. Prilikom merenja dobiemo da je UB-b=UC-c, a UB-c=UC-b. Ako je razlika
linijskih napona primara i sekundara jednaka UB-b=UC-c onda je re o grupi 0, a ako je zbir
linijskih napona jednak UB-c=UC-b onda je grupa 6. Kod grupa 5 i 11, dobiemo da je UBb=UC-c= UB-c. Ukoliko je napon UC-b manji od ova tri onda se radi o grupi 5, u suprotnom
re je o grupi 11. Proraun ovih napona na osnovu linijskih napona dat je na slici. Pri ovom
razmatranju uzeto je da su stezaljke A i a na istom potencijalu i da nema izvedene
neutralne take. Na slici 1-16 su dati i primeri provere grupa 5 i 11 u sprezi sa izvedenom
neutralnom takom.
14
b
A
b
c
C c
Cc
grupa 0
U B b = U C c = U 1 U 2
U B c = U C b
grupa 6
U B b = U C c = U 1 + U 2
U B c = U C b
grupa 5
2
U B b = U B c = U C c = U 1 + U 2 + U 1U 2 3 U C b = U1 + U 2
grupa 11
U B b = U B c = U C c = U 1 + U 2 U 1U 2 3 U C b = U1 + U 2
B
a
c
A
b
b
A
U B b = U B c
U C a = U C b
U Ba = U 1
U C c = U 1 +
U2
3
U B b = U B c
U2
U C a = U C b
U2
3
U
= U1 2
3
U B a = U1 +
U C c
c
a
A B C
A B
a
b
a
c
A B
C
A B
a
C
c
a
A C
B
A B
16
1.8
R1
X 1
I 2
R2
X 2
I0
Im
Ip
U1
R0
X0
Z 2
U 2
Iz ovih karakteristika se, za naznaeni napon U n , odreuje naznaena struja praznog hoda,
I on i naznaeni gubici praznog hoda Pon , koji su priblino jednako gubicima u gvou. Iz
rezultata ogleda praznog hoda mogu da se odrede i parametri poprene grane ekvivalentne
eme.
Ogled se provodi tako da se na jedan od namotaja (obino nieg napona) prikljui na
napon, a prikljuke drugog namota ostavimo otvorenim.
Tokom ogleda meri se:
1. napon napajanja, U 0 ,
2. struja napajanja I 0 ;
3. snaga napajanja P0 (snaga praznog hoda).
18
L1
L2
L3
PE
O1
I>
P1
1V
1W
1U
T1
2U
2W
2V
A1
A2
W1
W2
V1
V2
2V
2U
2W
T2
1U
1W
1V
19
moramo teiti tome da imamo to vea skretanja, ime smanjujemo greku. Kod malih
sainioca snage upotrebljavamo instrumente sa to manjim cos (obino 0,1 ili 0,2).
Kod merenja u praznom hodu javlja se greka usled gubitaka samih istrumenata (vatmetri i
merni transformatori), a moe biti prisutna i greka usled nesinusoidalnog napona
napajanja, koji je posledica nelinearnosti krive magneenja, odnosno prisustva viih
harmonika u struji magneenja i fluksu.
Ako vrimo ispitivanje na niskonaponskoj strani, obino ne upotrebljavamo naponske
merne transformatore, a obuhvatamo gubitke u naponskoj grani vatmetra i gubitke u
voltmetru. Merenje moemo korigovati tako da otklopimo merne instrumente i merimo pri
jednakom naponu kao u praznom hodu. Izmerena snaga su gubici u mernom kolu i njih
oduzimamo od pre ili kasnije izmerene snage praznog hoda sa mernom opremom. Umesto
te raunske korekcije moemo da upotrebimo i posebne vatmetre sa kompenzacionim
namotajem, koji kompenzuju uticaj sopstvenih gubitaka.
Vezano za uticaj viih hramonika napona na greku, kad god je mogue, upotrebljavamo
za ispitivanje praznog hoda poseban izvor napona koji treba da obezbedi sinusni oblik
napona napajanja. Ovakav poseban izvor napona obino nema mnogo veu snagu, nego to
je potrebna za ispitivanje praznoga hoda, ali ima precizniju unutranju impedansu ( na
primer reaktansa sinhronog generatora). Ako nam je potrebna velika tanost u odreivanju
gubitaka, kontrolie se oblik napona napajanja i koriguje njegov uticaj na gubitke, na bazi
ega se odreuju gubici pri sinusnom naponu naznaene vrednosti. Kada nam nije potrebna
velika tanost, zadovoljavamo se time da merimo napon instrumentom koji pokazuje
srednju vrednost napona. Pri tome se mogu obuhvatiti histerezisne gubici u tanom iznosu,
a inae manji, gubici zbog vrtlonih struja e biti poveani. Greka nije velika, a posebno
ako se vodi rauna o to boljem sinusoidnom obliku napona na prikljucima
transformatora. Ova metoda se najvie primenjuje u sluaju kada u magnetnom fluksu,
struji magneenja i naponu nema treeg harmonika.
J0
PFe
J0n
=f
(
PFen
PF
)
(U 0
f
=
e
Un
U0
21
U0
,
I0
P0
3U0 I0
Z0
.
sin 0
napon napajanja, U k ,
2.
struja napajanja I k ;
3.
23
L1
L2
L3
PE
O1
I>
P1
1V
1U
1W
T1
2U
2W
2V
A1
A2
W1
W2
V1
V2
1V
1U
1W
T2
2U
2W
2V
24
Priblino imamo:
Pt Pk .
Potrebno je obratiti panju na injenicu da su Dulobi gubici raunski, i da se odreuju na
osnovu izmerene vrednosti otpora pri jednosmernoj struji.
Dopuski gubici u namotajima se uzimaju u obzir preko faktora poveanja gubitaka,
odnosno tzv. Fildovog sainioca, k f , koji obino iznosi nekoliko procenata.
Dakle, gubici usled optereenja se sastoje od Dulovih gubitaka, koji se esto nazivaju
gubici u bakru, Pcu , i dopunkih gubitaka, Pd :
PT = Pcu + Pd = k f RI 2 .
U literaturi se esto gubici usled optereenja, uz zanemarenje
drugim kontrukcionim delovima, nazivaju gubicima u bakru.
dopunskih gubitaka u
(R I ) .
2
kratkom spoju treba odmah izmeriti otpor namota kako bi se moglo odrediti zagrevanje
namota i izvriti proraunavanje na temperaturu 75 o C .
U sluaju niskog naznaenog napona i velike snage gubici i pad napona u kratko spojenim
provodnicima bit e u poreenju s gubicima u samom namotu toliko veliki da ih neemo
l
smeti zanemariti. Uz struju I i otpor R = gubici u kratko spojenim provodnicima e
S
biti:
PV = I 2 R =
I2
lS
S2
Ako uvrstimo:
I
= J A mm 2
m = 8,9
gustina struje
lS
masa kratko spojenih provodnika
1000
= 0,022
mm 2
specifina otpornost bakra na 75 0 C
m
I
3
mer
I mer
I mer
26
Jk
PT
Jk=Jn
=f
(
ks
r
PTn
=
PT
sr
Uk
f(
Ukn
Uk
Uk
,
Ik
Pk
,
3 I k2
27
uk = U k U n
Slika 1-14 Trougao relativnih vrednosti napona kratkog spoja (Kapov trougao)
U k ,n
Un
= 100
Zk In
,
Un
u r [%] = 100
Pk ,n
Rk I n
= 100
,
Un
Sn
u x [%] = 100
X k In
= u k2 u r2 .
Un
Uk
Z I
Z
= 100 k n = 100 k = z k [%] .
Un
Un
Zn
28
235 + 75
235 +
Dodatni gubici nastaju indukovanjem vrtlonih struja rasipnim poljima, koja indukuju iste
napone i pri 750 C i pri temperaturi t. Kod poveanja otpora ovi gubici e se u istom
odnosu smanjiti, tj:
Pdod (75 ) =
U2
235 +
= Pdod ( )
R
235 + 75
235 + 75
235 +
+ Pdod ( )
235 +
235 + 75
Ako unapred poznajemo temperaturu na kojoj emo vriti merenje u kratkom spoju, tada
za vreme merenja frekvenciju moemo da smanjimo na:
fk = fn
235 +
235 + 75
Tada je:
235 +
f
= Pdod (t ) k = Pdod (t )
fn
235 + 75
2
'
dod
P = PR (t )
'
k
235 +
+ Pdod (t )
235 + 75
235 + 75
235 +
R(75 ) =
Pk (75 )
3I n2
= R (t )
Pk (75 )
Pk ( )
Pk (75 )
Pk ( )
u S (75 ) % = u S ( ) %
u k (75 ) % = u r2(75 ) % + u S2 %
1.
2.
3.
Si 3,6
3,6
16
45
Si 7,2
7,2
22
60
Si 12
12
28
75
Si 24
24
50
125
Si 38
38
70
170
Si 123
123
230
550
185
450
Si 245
245
395
950
360
850
950
(maks)
1425
Si 420
420
1050
(maks)
31
1300
Ispitivanje
Transformatori
1.
~ 2U n ; 50 [Hz ]; 60 [s]
2.
3.
~ 5U n ;1,2 50 s
32
A
NN
Jp
VV
t [s ] = 60
2 fn
,
f isp
V
M
NN
VV
IEC propisi definiu ispitivanje indukovanim naponom kratkog trajanja (short duration,
ACSD) i dugog trajanja (long duration, ACLD). Za transformatore sa U > 72,5 kV ACSD
ispitivanje se obavlja merenjem nivoa parcijalnih pranjenja, u skladu sa propisanim
vremenskim redosledom ukljuivanja ispitnog napona prema zemlji, pri naponu 1,3U u
trajanju intervala od najmanje 5 minuta. Kod ACLD ispitivanja trajanje intervala za
merenje parcijalnih pranjenja je najmanje 30 minuta za U 300 kV , odnosno najmanje 60
minuta za U > 300 kV .
Kada se ima stepenasta izolacija namota tada glavnu izolaciju nije mogue ispitati
dovedenim naponom. Naime, vrednost dovedenog napona ne bi smela da bude via od
vrednosti napona odreene najslabije izolovanom takom, a to je izolacija kod zvezdita.
Izolacija prikljuaka trofaznih namota u sprezi zvezda prema masi (glavna izolacija) se
zato ispituje indukovanim naponom jer se na ovaj nain omoguuje postepeno naprezanje
namota, od zvezdita prema prikljucima namota.
Kao i kod ispitivanja dovedenim naponom, pre ogleda se raunski proveravaju
karakteristike kola da ne bi dolo do pojave redne rezonanse, a napon na visokonaponskoj
strani ispitnog transformatora treba meriti varniarem.
1.11.3 Ispitivanje udarnim naponom
Ispitivanje izolacije udarnim naponom je tipsko ispitivanje, a karakteristino je samo za
energetske transformatore, koji su tokom svog rada izloeni dejstvu udarnih, prenaponskih,
talasa karakteristinog oblika, sa naglim porastom i blagim padom, kratkog trajanja ali
znaajno vee vrednosti u odnosu na naznaene napone. Ovakvi udarni talasi nastaju usled
raznih komutacionih radnj ili atmosferskih pranjenja, a naprezanja izolacije koje izazvaju
izuzetno su opasna.
Standardi propisuju oblik ispitnog napona, koji je dobijen na bazi analize karakteristika
atmosferskih prenapona. Na slici 1-17 prikazan je izgled, standardom pripisanog, udarnog
34
U%
100
90
50
10
T~
t
Th
Osim ovako definisanog, tzv. punog udarnog napona, u nekim sluajevima proveravanja
prikljuaka namota visokog napona se primenjuje i ispitivanje tzv. odrezanim udarnim
naponom. Odrezani udarni napon oponaa talasni oblik napona koji nastaje prilikom
delovanja prenaponske zatite, u vidu odvodnika napona, prilikom pojave udarnih napona.
Ovo ispitivanje spada u specijalna i sprovodi se u kombinaciji sa ispitivanjem punim
udarnim talasom. U odnosu na puni udarni talas, maksimalna vrednost odrezanog talasa
obino je ista, ali ima sluajeva da se pojedinim standardima posebno definiu veliine
ispitnih napona punog i odrezanog udarnog talasa. Vreme koje proe od poetka talasa do
njegovog rezanja, tzv. vreme rezanja, Tr , ima vrednost 2 6 s . Za ovo ispitivanje se
obino upotrebljava ista oprema kao i ua ispitivanje punim udarnim talasom, samo se
dodaje ureaj za rezanje.
Naim propisima nije definisan sam postupak ispitivanja punim udarnim talasom, ve je
predmet posebnog ugovora sklopljenog izmeu naruioca i proizvoaa. Obino se
ispitivanje vri tako da se prvo dovede jedan impuls sa vrednou 50 75 % punog
udarnog napona, radi podeavanja mernih instrumenata i referentnih snimanja. Nakon toga
dovode se tri uzastopna impulsa punog napona, pri emu impulsno kolo i spoj mernih
instrumenata trebaju da ostanu nepromenjeni.
Na trofaznim transformatorima razlikujemo sledee metode ispitivanja:
jednofazna, kada se redom ispituju prikljuci pojedinih faza ispitivanog namota, dok su
ostali prikljuci ispitivanog namota, kao i prikljuci ostalih namota uzemljeni, direktno ili
preko male impedanse.
35
trofazna, kada se istovremeno udarni talas dovodi na sve fazne prikljuke ispitivanog
namota, dok su prikljuci ostalih namota uzemljeni, direktno ili preko male impedanse.
Primena pojedinih metoda zavisi od sprege transformatora.
Kod autotransformatora, prilikom ispitivanja namota visokog napona, ako su prikljuci
namota niskog napona uzemljeni direktno ili preko male impedanse, ne moe da se
upotrebi standardan oblik udarnog talasa, U to sluaju se dozvoljava da se prikljuci
namota niskog napona uzemlje preko otpornika s otporom ne veim od 400
Uz napon meri se i struja, radi otkrivanja eventualnog proboja izolacije.
R1
R2
R3
1.12 Zagrevanje
Pri procesu preobraaja elektrine energije u transformatoru jedan deo energije se pretvara
u toplotu, to sa stanovita korisnika predstavlja gubitke. U odnosu na gubitke usled
magneenja, gubici u usled optereenja su znaajniji po veliini i posledicama, budui da
se oni direktno greju izolaciju provodnika namotaja, koja je termiki najosetljiviji deo
transformatora.Toplota proizvedena gubicima zagreva delove transformatora (magnetno
kolo, namotaji, izolacija, sud) i izaziva povienje njihove temperature u odnosu na okolnu
sredinu (ambijent), odnosno rashladno sredstvo. Povienje temperature, u optem sluaju,
zavisi od veliine i vrste (vremenske funkcije) optereenja (trajni rad, ciklini rad i rad u
vanrednim uslovima) i naina i efikasnosti hlaenja. Ovde e biti re o zagrevanju
energetskih transformatora predvienih za trajan rad. Sa porastom snaga transformatora
36
ili
Oznaka
ekvivalentna
sintetika
O
Gas
Voda
Vazduh
Prirodno
Prisilno
Dirigovano (usmereno)
38
Deo
Nain
hlaenja
Namotaji
(povienje
temperature mereno
metodom
promene
otpornosti)
Termika
klasa
Najvee
izolacije
temperature (K)
povienje
vazduhom,
60
prirodno
75
ili prisilno
80
100
125
150 *)
sa
nisu u dodiru
namotajima
sa
sve vrste
Deo
Namotaji:
Termika
klasa
izolacije
A 65, kada je strujanje ulja prirodno ili prisilno
(povienje temperature mereno 70, kada je strujanje ulja dirigovano
metodom promene otpornosti)
Ulje u najviem sloju (povienje 60, kada transformator ima konzervator ili je
temperature mereno termometrom)
ulje zatieno od pristupa vazduha
55, Kada transformator nema konzervator niti je
ulje zatieno od pristupa vazduha
Jezgro, metalni delovi i susedni Temperatura nikada ne sme dostii takvu
materijali
vrednost koja bi mogla otetiti jezgro, ostale ili
susedne materijale
39
Rt
(235 + h ) 235 za bakar
Rh
t =
Rt
(225 + h ) 225 za aluminijum
Rh
40
R2
R1
R2
R3
R
Porast
otpornosti
Vreme
Povienje
temperature
3
2
1
Povienje
temperature
42
L1
L2
L3
T1
T2
W
In
TP
promenljivi
napon
L1
L2
L3
T2
T1
R
R
R
Slika 1-22 Metoda povratnog rada sa otpornicima za ispitivanje zagrevanja transformatora
U prvom delu ogleda se, pri gubicima podeenim na vrednost ukupno naznaenih (pri
75 o C ), odreuje maksimalno povienje temperature ulja prema okolini. Ovaj deo ogleda
traje do postizanja toplotnog ravnotenog stanja, tj. do postizanja ustaljene temperature
ulja. Na kraju ogleda registruju se temperature ulja u gornjem sloju suda u , te na ulazu
(donjem delu) i izlazu (gornjem delu) hladnjaka, D i G , kao i temperatura okoline a .
D
Slika 1-23 Merenje temperature ulja
mora
biti
manje
od
60 o C ,
tj.
mora
biti
G D
.
2
'
SR
G' D'
=
2
'
u
45
Povienje temperature svakog od namota mora biti manje od 65 o C , tj. mora biti
ispunjeno Cu < 65 o C .
Primena ove metode je ograniena na uljne transformatore. Prilikom optereenja gubici su
skoncentrisani samo u namotima, pa prema tome nemamo istu situaciju kao u normalnom
radu. Dodatni nedostatak predstavlja nemogunost merenja zagrevanja magnetnog kola.
Meutim, propisi predviaju ba ovakav nain ispitivanja i ograniavaju ba ovako
dobijene poraste temperatura.
Ova metoda koristi se za uljne transformatore naznaenih snaga jednakih ili veih od
1000 kVA .
1.13 Merenje nulte impedanse trofaznih transformatora
Analiza kratkih spojeva u trofaznim elektinim mreama se obino vri metodom
simetrinih komponenti, kod koje se polazni, u optem sluaju nesimetrini, trofazni sistem
rastavlja na tri simetrine komponente: direktni, inverzni i nulti sistem.
Nulti sistem ine istofazne veliine, a nulta impedansa je impedansa koju "vidi" izvor
napona prikljuen na namote sa istofaznim strujama. Poznavanje nulte impedanse je stoga
veoma vano za odreivanje struja nesimetrinih kratkih spojeva.
Nulta impedansa je kod transformatora preteno induktivnog karaktera, pa esto govorimo
o odreivanju nulte reaktanse. Na veliinu nulte reaktanse jako utie namot spregnut u
trougao, u smislu njenog smanjenja. Budui da sud u ovom sluaju ima znaajnog uticaja
na rasipni magnetni fluks, preporuuje se da se nulta reaktansa odreuje u pri potpuno
zavrenom transformatoru.
W
V
46
3U k 0
sin k 0
I k0
Pk 0
.
I k0 U k0
Moni
izvor
npr.
400 kV
30 GVA
Zs
autotransformator
48