2.

Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

19

NIZOVI I REDOVI (korigirano)

U ovom poglavlju:
Nizovi realnih brojeva
Rekurzivno zadani nizovi
Redovi realnih brojeva
Usporedni i integralni kriteriji
Cauchyjev kriterij
DAlembertov kriterij
Nuni i Leibnitzov kriterij

2.1 NIZOVI
Niz realnih brojeva moemo zadati jednostavnim nabrajanjem nekoliko prvih lanova. Na
1 1 1
1 1 1
primjer: 1, , , ,..... ili 1, , , ,..... ili 1,1,1,1,..... .
2 3 4
2 4 8

Potpuniji nain zadavanja niza realnih brojeva je preko njegovog opeg lana a n . Time su
svi lanovi niza na jednostavan nain dohvatljivi, odnosno, uvrtavanjem odreenog
1
indeksa dobivamo bilo koji lan niza. Na primjer, iz opeg lana niza an = moemo dobiti
n
1
1
peti lan, ili deveti lan niza: a5 = i a9 = . Kako vidimo, startna pozicija realnog broja
5
9
ili njegov indeks n, direktno utjeu na njegovu vrijednost a n .
Postavlja se pitanje: koji su to brojevi u danom nizu a n s velikim indeksom, a kojih ima
1 1 1
beskonano mnogo? Na primjer: 1, , , ,....., ?, ?,...... . Odgovor na ovo pitanje lei u
2 3 4
definiciji limesa niza. Po opisnoj definiciji broj L je limes niza a n ako je a n L kad je
1 1 1
n . To znai da je: 1, , , ,....., L, L,...... ili za bilo koji niz vrijedi:
2 3 4
a1 , a2 , a3 , a4 ,....., L, L,...... .

Broj L bi trebao biti jedinstven, ako takav postoji. Iz ovakve proizvoljne definicije lako se
vidi da su mogua dva ili vie takvih brojeva, takozvanih gomilita. Na primjer, za niz
1
an = (1) n + imamo dva gomilita, odnosno dva kandidata za broj L:
n

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

20

3 2 5
0, , , ,....., 1, 1,...... .
2 3 4
Da bismo izbjegli ovakve sluajeve neodreenosti, potrebna nam je definicija gomilita i
limesa niza, u kojoj se limes pojavljuje kao jedinstveno gomilite.

Definicija 1. Realan broj L je gomilite niza a n ako zadovoljava:

za svaki > 0 postoji n0 N takav da za beskonano mnogo n > n0 vrijedi

| an L |< .

Po ovoj strogoj definiciji, brojevi L = 1 i L = 1 su dva gomilita niza an = (1) n +

1
.
n

Definicija 2. Realan broj L je limes niza a n ako zadovoljava:

za svaki > 0 postoji n0 N takav da za sve n > n0 vrijedi

| an L |< .
Ili, kratko:
lim an = L > 0, n0 N , n n0 , | an L |<

1
nema limesa.
n
Kao to emo vidjeti, definicija limesa niza je potpuno ista kao definicija limesa funkcija u
x = + (vidi Poglavlje 4). Stoga su sva svojstva i primjeri rjeavanja limesa niza potpuno isti
kao kod limesa funkcija u x = + , a koji e kasnije biti detaljno prezentirani, s tim to se,
umjesto varijable x, pojavljuje indeks n.

Po ovoj strogoj definiciji, niz an = (1) n +

Kao podsjetnik navodimo po jedan karakteristian i jednostavan primjer efektivnog raunanja

limesa niza realnih brojeva.
3n 2 2n + 5
=
n n 2 + n 4

80. lim

(3n 2 2n + 5) / n 2
3 2 / n + 5 / n2
=
lim
= 3.
n ( n 2 + n 4) / n 2
n 1 + 1 / n 4 / n 2

= lim

1
n+ n n
(n + n n ) / n
n = 1 + 1 = 1.
81. lim
= = lim
= lim
n
n
n
3
2n + 3
(2n + 3) / n
2
2+
n
5 1 3
2+ 3
5n 2 n + 3
(5n 2 n + 3) / n3
n
n n = 0 = 0.
= = lim
= lim
82. lim 3
n 3n + 2n 4
n (3n 3 + 2n 4) / n 3
n
2 4
3+ 2 3 3
n n
2

1+ 1

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

6n 2n + n
=
2n 3 + n 2 3
4

83. lim

84. lim

21

2 1
6 + 2
(6n 2n + n ) / n
n n = 6 = .
= lim
= lim
n (2n 3 + n 2 3) / n 4
n 2
1 3
+ 2 4 0
n n n
4

n5 2n3 + 4 + (3n 4)
3

n3 + n 2 4 + n 2 1

= lim
n

[ 5 n5 2n3 + 4 + (3n 4)] / n

[ 3 n3 + n 2 4 + n 2 1] / n

2 4
4
+ 5 +3
2
n n
n = 1 + 3 = 4 = 2.
= lim
n
1+1 2
1 4
1
3 1+
3 + 1 2
n n
n
5

85. lim

n + 3 + 4 n 2 3n + 1
2 n 4 + 4 n2 5

= lim

[ n + 3 + 4 n 2 3n + 1] / n
[2 n 4 + 4 n 2 5] / n

3 4
3 1
+ 1 + 2
n
n n = 1+1 = 2 .
= lim
n
2 +1 3
4
5
2 1 + 4 1 2
n
n
1+

86. lim (n n 2 5n ) = = lim ( n n 2 5n )

n

= lim

n + n 2 5n
n + n 2 5n

5n
2

n + n 5n

= lim

=
5n / n
( n + n 5n ) / n

87. lim( n 2 4 n 2 2n + 5) = lim( n 2 4 n 2 2n + 5)

n

= lim

n 2 4 n 2 + 2n 5
2

5
.
2

n 2 4 + n 2 2n + 5

n 2 4 + x 2 2n + 5
(2n 9) / n
= lim
=
2
n
[ n 4 + n 2 2n + 5] / n

n 4 + n 2n + 5
9
2
2
n
= lim
=
= 1.
n
4
2 5 1+1
1 + 1 + 2
n
n n
n

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

22

88. lim

1
1
n3 + n+ 4
= lim
=
n

n ( n 3 n + 4)
n ( n 3 n + 4) n 3 + n + 4

= lim

n3 + n+ 4
n3 + n+ 4
1
= lim
=
7 n
n (n 3 n 4)
n

1
[ n 3 + n + 4] / n
1
3
4
2
= lim
= lim[ 1 + 1 + ] = .
n
n
7 n
7 n
7
n/ n

89. lim( 3 n3 + 2n 2 n) = = lim( 3 n3 + 2n 2 n)

n

= lim

n 3 + 2n 2 n 3

n 3

= lim

( n 3 + 2n 2 ) 2 + n 3 n 3 + 2 n 2 + n 2

= lim

( 3 ( n 3 + 2 n 2 ) 2 + n 3 n 3 + 2n 2 + n 2 ) / n 2

( n 3 + 2n 2 ) 2 + n 3 n 3 + 2n 2 + n 2
( n 3 + 2n 2 ) 2 + n 3 n 3 + 2n 2 + n 2
2n 2

n 3

2n 2 / n 2

( n 3 + 2n 2 ) 2 + n 3 n 3 + 2n 2 + n 2

= lim

1 2 n
n+2
2

2
90. lim
=
1
=
lim
1
+
=
lim
1
+

n
=e .

n
n
n
n
n/2
n

4
n3
n3

= 1 = lim 1 +
1 = lim 1 +
91. lim

=
n n + 1
n

n + 1 n n + 1
n+1 ( 4 n )
n+1

1
= lim 1 + n +1
n
4

lim n4+1n

= e n

= e 4 .

U raunanju limesa koriste se sljedea svojstva:

1
lim(1 + ) n = e,
n
n
lim(an bn ) = lim an lim bn ,
n

lim( an ) = lim an ,
n

lim(an bn ) = (lim an ) (lim bn ),

n

an
an lim
= n ,
n b
lim bn
n

lim

lim bn

lim(an bn ) = (lim an ) n ,
n

gdje pretpostavljamo da pojedinani limesi lim an i lim bn postoje.

n

2
= .
3
(1 + 2 / n) 2 + 3 1 + 2 / n 2 + 1 3

n 2n

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

23

Budui da je precizno raunanje limesa niza vano u odreivanju konvergencije redova, to e

biti raeno u nastavku, potrebno je rijeiti sljedee zadatke.
ZADACI ZA VJEBU
( n + 2) 2
.
n
n2
n2 n + 5
94. lim
.
n 2n + 6

2n 3 n 2 + 1
.
n n 4 + 16 n + 2

92. lim

96. lim

93. lim

95. lim

n2 + 6 n

n2 + n + 1 + 5 n4 + 1

98. lim ( n 2 4n + 5 n) .

n5 + 1 + 5 n 2 + 2

n 5

n 4 + 3 + n3 + 5

97. lim

2n 3 + n 2
.
n +1

99. lim n( n 2 + 1 n) .

3n

n2

n +1
100. lim
.
n n 2

n2 + 1
.
101. lim 2
n 2n + 1

RJEENJA
92. 1.
95.

93. 0.

2.

96. 1.

94. .
97. 0.

98. 2.

99.

1
.
2

100. e 9 .

101. 0.

PRIMJEDBE
1. U nastavku promatramo limese nizova kojima se indeks n pojavljuje u potencijama s
razliitim konstantnim bazama. Na primjer, elimo izraunati:
3 2n 1
lim n
.
n 3 + 2
Budui da je ovo jedan specijalni oblik neodreenog oblika , postupamo kao to je
uobiajeno, odnosno dijelimo s eksponencijalnom funkcijom najvee baze, kao u sljedeem
primjeru:
2n 1
2
1
3

n
3 ( )n ( )n
n
3 2n 1
(3 2 n 1) / 3n
3
3 = 0 0 = 0.
3 = lim
lim
= lim
= lim 3
n 3n + 2
n (3n + 2) / 3n
n
n
2
1 n
1+ 0
1+ n
1 + 2( )
3
3
2. Ako se u danom nizu pojavljuju istovremeno algebarske i transcedentne funkcije, tada
limes niza ne moemo raunati na klasian nain dijeljenjem s najveom potencijom. Na
primjer, elimo izraunati:
n2
lim n .
n 2

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

24

Uvijek moemo, ako je to korisno, prijei s indeksa n na varijablu x, takvu da x .

Potom, kao kod limesa funkcija, moemo u ovakvom sluaju iskoristiti LHospitalovo
pravilo, kao u sljedeem primjeru (proitati kada budemo radili derivacije):
( x 2 )'
2x
n2
x2
=
=
=
=
= lim x
=
lim
'
lim
L
H

n
x
x
n 2
x 2
x ( 2 )'
x 2 ln 2
x
2
2
( x)'
2
1
2
1
=
lim x = = L' H =
lim x =
lim x
= 2 lim x = 0 .
ln 2 x 2
ln 2 x (2 )' ln 2 x 2 ln 2 ln 2 x 2
lim

Znai, pokazali smo da je:

n2
= 0.
n 2 n
lim

2.2

REKURZIVNO ZADANI NIZOVI

U primjenama odreen broj nizova nije zadan opim lanom, ve rekurzivnom relacijom. Na
primjer:

an +1 = an + 2, a1 = 1
4
, a1 = 3
an + 1
an +1 = 3an (1 an ), a1 = 3 / 4.
an +1 = 3

Pitanje: kako za ovakve nizove raunati njihove limese? Ako znamo da je niz konvergentan,
tada je oigledno:
L = lim an +1 = lim an .
n

Sada je lako limesirati danu rekurziju. Na primjer:

lim an +1 = lim an + 2
n

L = L + 2.

Jednostavnim rjeavanjem dobivene algebarske jednadbe po L slijedi da je

L = lim an = 2.
n

Meutim, postavlja se pitanje kako znati da je rekurzivno dani niz konvergentan, jer, kako
vidimo, ako pretpostavimo da je konvergentan, lako moemo iz rekurzije izraunati njegov
limes. Naravno, ovo je tei dio zadatka, te koristimo sljedea dva rezultata o konvergenciji
monotonih i ogranienih nizova.
Teorem 1. (konvergencija rastuih nizova) Pretpostavimo da je dani niz a n rastui,
odnosno, pretpostavimo da vrijedi:
an an +1 za svaki n N .

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

25

Nadalje, pretpostavimo da je zadani niz a n odozgo ogranien, odnosno, neka postoji realan
broj M > 0 takav da je:
an M za svaki n N .
Tada je niz a n konvergentan, odnosno postoji L = lim an +1 = lim an .
n

Teorem 2. (konvergencija padajuih nizova) Pretpostavimo da je dani niz a n padajui,

odnosno, neka vrijedi:
an an +1 za svaki n N .
Nadalje, pretpostavimo da je zadani niz a n odozdo ogranien, odnosno, neka postoji realan
broj m takav da je:
m an za svaki n N .
Tada je niz a n konvergentan, odnosno postoji L = lim an +1 = lim an .
n

102. Nai i dokazati da je to limes za niz an +1 = an + 2, a1 = 1 .

Pretpostavimo za tren da je a n konvergentan, odnosno, neka postoji limes

L = lim an +1 = lim an ;
n

Limesiramo rekurziju:

lim an +1 = lim an + 2
n

L = L + 2 L2 L 2 = 0

L1 = 2, L2 = 1.
S obzirom da iz rekurzije nuno slijedi da je an 0 , zakljuujemo da je

L = lim an +1 = lim an = 2.
n

Nadalje, treba opravdati pretpostavku da je a n konvergentan:

- matematikom indukcijom se lako pokae da je a n rastui,
- matematikom indukcijom se lako pokae da je a n odozgo ogranien sa
M = 2.
Sada po prethodnom teoremu o konvergenciji rastuih nizova slijedi da je niz
a n konvergentan.

103. Nai i dokazati da je to limes za niz an +1 = 3

Pretpostavimo za tren da je a n konvergentan, odnosno, neka postoji limes

L = lim an +1 = lim an ;
n

4
, a1 = 3 .
an + 1

Limesiramo rekurziju:

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

26

lim an +1 = 3
n

4
lim an + 1

L = 3

4
L2 2 L + 1 = 0
L +1

L = 1.
Uvrtavajui poetni uvjet u rekurziju
dobivamo da je a1 = 3 > a2 = 2 > .., odnosno dokazat emo da je a n padajui.

Nadalje, treba opravdati pretpostavku da je a n konvergentan:

- matematikom indukcijom se lako pokae da je a n padajui,
- matematikom indukcijom se lako pokae da je a n odozdo ogranien sa
m = 1.
Sada po prethodnom teoremu o konvergenciji padajuih nizova slijedi da je niz
a n konvergentan.

104. Nai i dokazati da je to limes za niz an +1 = 3an (1 an ), a1 = 3 / 4 .

Pretpostavimo za tren da je a n konvergentan, odnosno, neka postoji limes

L = lim an +1 = lim an ;
n

Limesiramo rekurziju:

lim an +1 = 3(lim an )(1 lim an )

n

L = 3L(1 L) 3L2 2 L = 0

2
L1 = 0, L2 = .
3

Kao to vidimo, imamo dva kandidata za limes. Koji je od ova dva broja limes, ovisi
o tome kakva je donja mea za a n , s obzirom da se prvi lan nalazi desno od njih.
Meutim, raunajui nekoliko prvih lanova lako je primijetiti da lanovi osciliraju
oko broja L =

2
. Time L = 0 otpada, ali zbog oscliliranja lanova niza oko limesa
3

ne moemo primijeniti prethodne teoreme o konvergenciji rastuih i padajuih

nizova.

Zakljuak: postoji veliki broj nizova koji nisu niti rastui niti padajui, poput niza iz
ovog primjera.

ZADACI ZA VJEBU
U sljedeim zadacima nai i dokazati da su to limesi rekurzivno danih nizova.
105. an +1 =

1
(2 + an ) 2 , a1 = 0.
8

1
an (1 an ), a1 = 1/ 3.
2
3
, a1 = 1.
109. an +1 = 1 +
1 + an
107. an +1 =

106. an +1 = 3 2an2 1, a1 = 2.
108. an +1 = 1 +
110. an +1 =

2
, a1 = 3.
an + 1

an
, a1 = 1.
1 + an

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

27

RJEENJA
105. 2.

2.3

106. 1.

107. 0.

108.

3.

109. 2.

110. 0.

REDOVI REALNIH BROJEVA

U nastavku, za dani niz a n nas interesira suma svih njegovih lanova, odnosno elimo
izraunati:

= a1 + a2 + a3 + ...... + an + ..... .

n =1

Meutim, zbrajanje beskonano mnogo brojeva je sloen proces:

i)
zbroj moe ovisiti o nainu zbrajanja;
ii)
ne mora biti konaan;
iii)
ako je konaan, nije lako nai sumu.
Proces traenja sume svih lanova danog niza a n onaavamo sa

, te ga zovemo redom

danog niza. On podrazumijeva sljedee radnje:

i)
dogovor o nainu zbrajanja;
ii)
kriterije konvergencije pomou kojih moemo znati da li ima ili nema smisla
zbrojiti sve lanove nekog niza, odnosno da li red
a n konvergira ili divergira;

iii)

algoritam za raunanje sume

, pod uvjetom da red

n =1

konvergira.

Definicija 3. Za dani niz a n formira se takozvani niz djelominih suma sn na sljedei

nain:
s1 = a1
s2 = a1 + a2
s3 = a1 + a2 + a3
#
sn = a1 + a2 + a3 + ...... + an .
Ako niz djelominih suma sn konvergira, tada je logino da ima smisla zbrojiti sve
lanove niza a n , pa onda kaemo da red

konvergira. Pri tome je

= s = lim s n

n =1

Ako pak niz djelominih suma sn divergira, tada kaemo da nema smisla zbrajati sve
lanove niza a n , odnosno kaemo da red

divergira.

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

28

(1) n
1
a
,
kao
i
sve
lanove
niza
=
,
n
n
n2
1
1
konvergira,
dok nema smisla zbrojiti sve lanove niza an = . Kratko reeno, red
n
n2
(1) n
1
red
divergira. Pri tome, za pripadne sume vrijedi:
konvergira, dok red
n
n

1 2
i)
=
,
2
6
n =1 n

Na primjer, ima smisla zbrojiti sve lanove niza an =

(1) n
= ln 2 ,
n
n =1

ii)

iii)

n =.

n =1

Primijetimo da za redove

a n koji konvergiraju nije lako openito nai sumu

. Samo

n =1

za rijetke sluajeve moemo pokazati konvergenciju ili divergenciju po definiciji, odnosno

formirajui niz djelominih suma sn . Sada navodimo takva dva klasina primjera.
1
konvergira, a za sumu vrijedi:
n(n + 1)
pokazali, formirat emo niz pripadnih djelominih suma:
111. Red

n(n + 1) = 1 . Da bismo ovo

n =1

1
1 2
1
1
1
1 1
1
s2 =
+
= (1 ) + ( ) = 1
1 2 2 3
2
2 3
3
1
1
1
1
1 1
1 1
1
s3 =
+
+
= (1 ) + ( ) + ( ) = 1
1 2 2 3 3 4
2
2 3
3 4
4
#
s1 =

1
1
1
1 1
1
1
1
1
1
1
+
+ ...... +
+
= (1 ) + ( ) + ..... + (
)+(
)=
n 1 n
n n +1
1 2 2 3
(n 1)n n(n + 1)
2
2 3
1
.
= 1
n +1
1
1
) = 1 , pa red
konvergira.
Sada se lako uoava da je lim sn = lim (1
n
n
n +1
n(n + 1)
sn =

112. Geometrijski red

q n konvergira ako | q |< 1 , a za sumu vrijedi:

bismo to pokazali, formirat emo niz djelominih suma:

s1 = q
s2 = q + q 2

q
n =1

q
. Da
1 q

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

s3 = q + q 2 + q 3 = q

29

1 q3
1 q

sn = q + q 2 + ..... + q n 1 + q n = q

1 qn
1 q

Budui da, ako je | q |< 1 , je lim q n = 0 , lako zakljuujemo da vrijedi

n

lim sn = lim (q

Time smo pokazali da red

1 qn
q
)=
.
1 q
1 q

konvergira. Iz ovog postupka smo istovremeno pokazali da

vrijedi:

qn =

n =0

113. Red

1
,
1 q

qn =

n =1

q
,
1 q

n=m

qn =

qm
, | q |< 1
1 q

divergira. Da bismo to pokazali, potrebno je pokazati da niz djelominih

suma sn divergira. Jo lake, dovoljno je nai podniz niza sn koji divergira, pa e i sam niz
sn divergirati. Taj podniz e biti sastavljen od svih lanova niza sn s indeksima oblika 2 n :
1 3
=
2 2
1 1 1 3 1 1 4
s4 = 1 + + + > + + =
2 3 4 2 4 4 2
1 1 1 1 1 1 1 4 1 1 1 1 4 1 1 1 1 5
s8 = 1 + + + + + + + > + + + + > + + + + =
2 3 4 5 6 7 8 2 5 6 7 8 2 8 8 8 8 2
#
s2 = 1 +

s2n =

n+2
.
2

Time smo pokazali da je lim s n = , odnosno red

n

114. Pokazati da red

divergira.

4n
3 n +1 konvergira te izraunati sumu
5

4n
3 n +1 . Lakim
n =0 5

raunom dobivamo da je:

S obzirom da je q =

4n
3 n +1 = 3
5

4n 3
n +1 =
5 5

4n 3
=
5n 5

4
.
5

4
< 1 , pripadni red je geometrijski i konvergentan. Za njegovu sumu
5

vrijedi:
4n 3 4 n 3 1
3 n +1 =
= 3.
=
5 1 4/ 5
n =0 5
5 n =0 5

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

30

3n + 2 n
konvergira te izraunati sumu
4n
prethodnom primjeru, dobivamo da je:
115. Pokazati da red

3n + 2 n
. Kao u
4n
n =0

3n + 2 n
3n
2n
3
1
=
+
= + .
n
n
n
4
4
4
4
2
3
1
S obzirom da je q = < 1 i q = < 1 , pripadni redovi su geometrijski i konvergentni. Za
4
2
njihove sume vrijedi:

3n + 2 n
1
1
3
1
=
+
+
=6.

=
n
1 3 / 4 1 1/ 2
4
n =0
n =0 4
n =0 2

ZADACI ZA VJEBU
U sljedeim zadacima ispitaj konvergenciju danih redova:

116.

119.

2n

117.

(n + 5)(n + 6) .

118.

4 3n 1
.
2 n +3

120.

2 3n 3 2 n +1
.
5n

121.

1
.
2 n +1

en
.
n

U sljedeim zadacima izraunati sume danih redova:

122.

2

n =3 5

125.

n
n=2

n 1

1
.
2
1

123.

5 n .

124.

n =0

126.

n =1

n =1

(n + 1)(n + 2) .

1
.
3n

127.

1
2
[ + 2 ] .
n 1
n=2 3

RJEENJA
116. konvergira. . 117. konvergira. . 118. konvergira. . 119. divergira. .
4
5
1
3
120. konvergira. . 121. divergira. . 122.
. 123. . 124. . 125. .
15
2
2
4
25
127.
.
12

126.

1
.
2

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

2.4

31

USPOREDNI I INTEGRALNI KRITERIJI

Budui da je teko odrediti konvergenciju reda po definiciji, odnosno preko konvergencije

niza djelominih suma, potrebno je na dani red primijeniti razne kriterije konvergencije,
a n konvergira ili
pomou kojih se jednostavnije dolazi do zakljuka o tome da li dani red

divergira.
Prvo startamo s dva usporedna kriterija za redove

sa pozitivnim lanovima odnosno

kad je 0 an za svaki n N . To su takozvani Weierstrassovi usporedni kriteriji.

Teorem 3. (usporedni kriterij) Pretpostavimo da su zadani nizovi a n i bn za koje postoji
realan broj M >0 takav da je
0 a n M bn , za svaki n N .
i)
ii)

b
Ako red a

Ako red

konvergira, tada mora konvergirati i red

divergira, tada mora divergirati i red

Jednostavno reeno, ako elimo pokazati da neki red

konvergira, dovoljno je svaki

lan niza a n odozgo ograniiti svakim lanom niza bn iji red

elimo pokazati da neki red

konvergira. Ili, ako

divergira, tada je dovoljno svaki lan niza bn odozdo

ograniiti svakim lanom niza a n iji red

divergira.

Kako se primjenjuje ovaj usporedni kriterij, pokazat emo na nekoliko veoma vanih i
klasinih primjera.
128. Red

je konvergentan.

Da bismo to pokazali, koristit emo usporedni kriterij iz Teorema 3, odnosno, ograniit emo
1
sve lanove niza a n = 2 sa lanovima nekog niza za koji znamo da je konvergentan.
n
Konkretno, lako je pokazati da vrijedi:
1
1
1
=

, za svaki n N .
2
(n + 1) (n + 1) n(n + 1)
(n + 1)
Budui da smo u primjeru 111 pokazali da red
kriteriju slijedi da je i red
jednakosti:

(n + 1)

n(n + 1) konvergira,

po usporednom

konvergentan. Sada konvergencija reda

slijedi iz

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

32

1
= 1+
2
n =1 n

129. Red

(n + 1)
n =1

(n + 1)! je konvergentan.

Da bismo to pokazali, ograniit emo svaki lan niza an =

1
sa lanovima nekog
(n + 1)!

konvergentnog niza. Preciznije, lako se pokae nejednakost:

1
1
1
1
=

= n .
2


2 2
(n + 1)! 1 2 3 n(n + 1) 1 2

n puta

Budui da smo u primjeru 112 pokazali da je red

konvergentan (jer je q = 1 / 2 < 1 ),

po prethodnoj nejednakosti i usporednom kriteriju iz Teorema 3 slijedi da je i red

(n + 1)!

konvergentan, to smo i trebali pokazati.

130. Red

1
n

je divergentan.

Ponovno emo se koristiti usporednim kriterijem iz Teorema 3, ali ovaj put emo lanove
1
niza a n =
ograniiti odozdo sa lanovima niza za koji znamo da divergira. Preciznije,
n
lako je pokazati nejednakost:
1
1

, za sve n N .
n
n
Budui da smo u primjeru 113 pokazali da je red
iz Teorema 3 slijedi da je i red

1
n

divergentan, po usporednom kriteriju

divergentan.

Primjere 128 i 130 je mogue generalizirati na mnoge druge potencije od

131. Red:
1

konvergira za p 2
=
divergira za p 1.

Zaista, tvrdnja jednostavno slijedi iz Teorema 3 i sljedee nejednakosti:

1
1
p za p 1 i
n n

1
1
2 za p 2 .
p
n
n

1
, kao to slijedi.
n

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

33

Budui da smo u primjerima 128 i 130 pokazali da red

konvergira te da red

n divergira, iz prethodne nejednakosti i usporednog kriterija slijedi traena tvrdnja.

U nastavku dajemo jo jedan koristan usporedni kriterij.

Teorem 4. (limesni usporedni kriterij) Pretpostavimo da su zadani nizovi an 0 i

bn 0 te pretostavimo da smo izraunali sljedei limes:
a
L = lim n , gdje je 0 < L < .
n b
n
i)
ii)

b
Ako red b

Ako red

konvergira, tada mora konvergirati i red

divergira, tada mora divergirati i red

a i b

Pri tome kaemo da se redovi

isto ponaaju u smislu konvergencije.

Ovaj kriterij je praktian ako u opem lanu reda postoje takozvani vikovi odnosno
dijelovi koji uope ne utjeu na konvergenciju, kao u sljedeem primjeru.
1
4
i red
se isto ponaaju u smislu konvergencije. Zato? Pa po
2n
3
prethodnom Teoremu 4, potrebno je provjeriti limes omjera njihovih opih lanova, odnosno:

132. Red

an
= lim
n b
n
n

L = lim

4
2 n 3
1
2n

2n / 2n
=4.
n ( 2 n 3) / 2 n

= 4 lim

S obzirom da je L = 4 > 0 , po Teoremu 4 slijedi da se ova dva reda jednako ponaaju u

1
smislu konvergencije. Meutim, mi ve znamo po primjeru 112 da red
konvergira, pa
2n
4
konvergentan.
prema ovome direktno slijedi da je red
n
2 3
2n 2
133. Pokaimo usporednim kriterijem da je red
divergentan. Kada
n 3 3n + 4
2n 2
dobivamo opi lan prethodnog reda u
uklonimo sve vikove u nazivniku a n = 3
n 3n + 4
1
obliku bn = . Preciznije, raunamo sljedei limes:
n

a
L = lim n = lim
n b
n
n

2n2
n 3 3n + 4
1
n

n3 / n3
=2.
n ( n 3 3n + 4) / n 3

= 2 lim

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

34

Kako je L = 2>0, po Teoremu 4 oba reda se jednako ponaaju u smislu konvergencije, a

2n 2
1
budui da ve znamo da red
divergira, to povlai da i red
divergira, to
n
n 3 3n + 4
je trebalo pokazati.

Na kraju ove toke navodimo takozvani integralni kriterij. Kako sama rije kae, da bismo
ustanovili konvergenciju nekog reda potrebno je ispitati konvergenciju odgovarajueg
nepravog integrala. Pri tome emo u kasnijim poglavljima raditi konvergencije nepravih
integrala (proitati nakon to budemo radili integrale).
Teorem 5. (integralni kriterij) Neka je zadan niz an 0 , te neka je f ( n) = an . Ako je
ovako definirana funkcija f : R R neprekidna i padajua na intervalu [1, ) , tada
vrijedi:
red

an konvergira integral

f ( x)dx konvergira.
1

Budui da je lake integrirati nego sumirati, ovaj kriterij moe biti veoma praktian.
134. Red:

konvergira za p > 1
=
divergira za p 1.

Za razliku od primjera 131, ova tvrdnja je potpuna jer pokriva sve vrijednosti potencije p
1
razlomka . Nije teko pokazati da:
n

konvergira za p > 1
1
dx =
p
x
divergira za p 1.
1

Sada iz ove tvrdnje i integralnog kriterija iz Teorema 5 direktno slijedi traena konvergencija
1
reda
za sve vrijednosti potencije p.
np

135. Red

konvergira. Zakljuak slijedi iz sljedeih injenica koje preputamo

itatelju na provjeru:
i)

funkcija f ( x) =

x
= x e x je neprekidna i padajua na intervalu [1, ) ;
x
e

xe

dx = 2e 1 < ;

ii)

vrijedi:

iii)

primjena Teorema 5 nam daje traeni zakljuak.

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

35

ZADACI ZA VJEBU
U sljedeim zadacima ispitati konvergenciju danih redova koristei usporedne i integralni
kriterij za konvergenciju redova.
136.

(n + 1)

5/ 2

1
.
n(n 4)

139.

142.

(n + 1)! .

145.

n ln n .

148.

n ln n(ln(ln n))

n!

137.

140.

143.

146.

3n
3

n +n
2

n3 + 4
n!
.
(2n)!
n
.
2
en

1
.
+ 2n + 2

138.

141.

n3

144.

147.

ln n
.
n
n
.
(1 + n 2 ) 2

RJEENJA
136.
140.
144.
148.

konvergira. . 137. divergira. . 138. konvergira. . 139. konvergira. .

konvergira. . 141. konvergira. . 142. divergira. . 143. konvergira. .
divergira. . 145. divergira. . 146. konvergira. . 147. konvergira. .
konvergira. .

Karl Theodor Wilhelm Weierstrass

Roen: 31. listopada 1815. u Ostenfelde, Westphalia (Njemaka)
Umro: 19. veljae 1897. u Berlinu (Njemaka)

Weierstrassa (Vajertras) je povijest obiljeila kao oca moderne matemematike. Dao je

veliki broj rezultata na temu: analiza iracionalnih brojeva, analiza neprekidnih funkcija,
redovi potencija, sistemi diferencijalnih jednadbi, kompleksna analiza. Poznata je njegova
izreka:

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

36

Istina je da matematiar koji nije pomalo i pjesnik, nikad nee biti savren
matematiar K. Weierstrass.

2.5

CAUCHYJEV KRITERIJ

Ukoliko se u opem lanu reda

pojavljuje indeks n istovremeno u bazi i u

eksponentu, tada je veoma praktian Cauchyjev (Koi) kriterij.

Teorem 6. (Cauchyjev kriterij) Zadan je niz realnih brojeva a n . Pretpostavimo da smo
izraunali sljedei limes:
L = lim n | a n |.
n

Tada vrijedi:
i)
ako je L < 1 , tada red

a
ako je L > 1 , tada red a

ii)

konvergira;

divergira;

ako je L = 1 , tada treba prijei na neki drugi kriterij.

iii)

Naravno da se gornji limes rauna u nekoliko koraka: prvo se rijeimo n-tog korijena,
odnosno izraunamo | an |1/ n ; nakon toga prelazimo na raunanje limesa lim | an |1/ n .
n

U raunanju limesa n-tog korijena trebamo i sljedea svojstva:

lim n a = 1 , gdje je a > 0 ;

i)

lim n n = 1 ;

ii)

lim n P (n) = 1 , gdje je P(x) polinom po x;

iii)

iv)

lim n

P ( n)
= 1 , gdje su P ( x), Q( x) polinomi po x.
Q ( n)

Na primjer: lim n 2 = 1 , lim n n 3 = 1 , lim n 3n 2 + n 1 = 1 i lim n

n

149. Red
n

n 2 + 2n + 5
= 1.
3n 4 n 3 + 2

n3
3n je konvergentan, jer je

| an | = n

n3 n n3
=
3
3n

L = lim n | an | =
n

1
1
1
lim n n 3 = L = < 1.

n
3
3
3

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

150. Red
n

| an | = n

151. Red
n

| an | = n

152. Red
n

| an | = n

37

2n + 3

je konvergentan, jer je
5n 1
2n + 3 2
2
( 2n + 3) n 2n + 3
=
L = lim n | an | = lim
=
L = < 1.
n
n

5
n

1
5
n

1
5
5
(5n 1)
n

n2 n

2n + 3 je divergentan, jer je

( n 2 n) n n 2 n
n2 n
n | a | = lim
lim
= L = > 1.

L
=
=
n
n
n 2n + 3
(2n + 3) n 2n + 3
n2

n+3

( n 2) n

(n + 3) n

n2

je konvergentan, jer je

n2
=

n+3

5 n

lim
n2

5
L = lim n | an | = lim
= 1 = e n n +3 = e < 1.
n
n n + 3

ZADACI ZA VJEBU
153.
156.
159.

n 2 2n
.
en

5 3n + 2

.
2n n 2

n +1
3n +1

2n + 1

154.
n

157.

2 n 1

160.

1 2n 1

.
3n n + 2

2 n+2

.
32 n n

en
.
n n

n2 + 3
.
4 2 2

3n + n

158.

161.

2n + 5 n

.
n + 3 n +1
ch n
.
3n

155.

n2

RJEENJA
153. konvergira L = 1 / e .

154. konvergira L = 2 / 3 .

155. konvergira L = 2 / 3 . 156. divergira L = 3 / 2 . 157. konvergira L = e 2 / 9 .

158. konvergira L = 2 / e . 159. konvergira L = 3 / 4 . 160. konvergira L = e / .
161. konvergira. .

Augustin Louis Cauchy

Roen: 21. kolovoza 1789. u Parizu (Francuska)
Umro: 23. svibnja 1857. u Sceauxu - blizu Pariza (Francuska)
Ljudi odlaze, ali njihova djela ostaju
A.L. Cauchy

n2

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

38

U modernoj matematici je zapamen po uvoenju preciznosti u matematiku analizu. Napravio je veliki broj radova iz: kombinatorike, beskonanih redova, teorije polihedrona,
teorije o konanim grupama, teorije funkcija kompleksne varijable... Poznata je njegova
izreka na samrti, gore desno.

2.6 DALEMBERTOV KRITERIJ

Ukoliko se u opem lanu reda

pojavljuje indeks n u obliku faktorijale n! tada je

skoro nezamjenjiv DAlembert-ov (Dalamberov) kriterij. Naravno da ovaj kriterij moemo

koristiti u drugim sluajevima.
Teorem 7. (DAlembert-ov kriterij) Zadan je niz realnih brojeva a n . Pretpostavimo da
smo izraunali sljedei limes:
a
L = lim n +1 .
n a
n
Tada vrijedi:
iv)
ako je L < 1 , tada red
v)

a
ako je L > 1 , tada red a

vi)

ako je L = 1 , tada treba prei na neki drugi kriterij.

konvergira;

divergira;

an +1
uz pravilo
an
dvostrukog razlomka, te kraenja u brojniku i nazivniku istih s istima; nakon toga prelazimo
a
na raunanje limesa lim n +1 .
n a
n
Gornji limes raunamo u nekoliko koraka: prvo se rijeimo razlomka

162. Red

je konvergentan, jer je

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

n +1
2 n+1
n
2n

an +1
=
an

n!

163. Red

( n +1)!
3n+1
n!
3n

an +1
=
an

164. Red

a
( n + 1)! 3n
n +1
n +1
n +1 =
L = lim n +1 = lim
= L = > 1.
n a
n 3
3
n!
3
n

n!
n

an +1
=
an

a
1
n +1 1
1
n +1 1
L = lim n +1 = lim
=
L = < 1.
n

an
2
n
2
2
n 2

je divergentan, jer je

39

je konvergentan, jer je

( n +1)!
( n +1) n+1
n!
nn

(n + 1)!
nn
nn
n
=

=
+
=
(
n
1
)

n +1
n
n!
(n + 1)
(n + 1)(n + 1)
n +1
n

an +1
n
1
1
= lim
= lim
= e < 1.
n a
n n + 1
n 1 + 1 / n
n

L = lim

ZADACI ZA VJEBU
U sljedeim zadacima ispitati konvergenciju danih redova realnih brojeva.
165.
168.
171.

n!
.
5n

en
.
n!

166.

nn
.
(2n)!

169.

(2n 1)!! .

4 n n!
.
nn

172.

n!

en
.
n

167.
170.
173.

(n!) 2
.
(2n)!

(n!) 3
.
(3n)!

en
.
ne

Primijetimo da je (2n)!= 1 2 3 ( 2n 1) 2n i (2n 1)!!= 1 3 5 (2n 3) (2n 1) .

RJEENJA
165.
167.
170.
173.

konvergira L = 0 . 166. divergira L = .

konvergira L = 1 / 4 . 168. konvergira L = 0 .
169. konvergira L = 1 / 2 .
konvergira L = 1 / 27 . 171. divergira L = 4 / e . 172. divergira L = e .
divergira L = e .

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

40

Jean Le Rond d'Alembert

Roen: 17. studenog 1717. u Parizu (Francuska)
Umro: 29. listopada 1783 u Parizu (Francuska)

Zapamen je kao velika linost u francuskoj znanosti, te kao veliki prijatelj velikog
Lagrangea (Legran). Na poetku ivota nije imao sreu jer ga je mati ostavila na
stepenicama kapele St. Jean le Rond, po kojoj je uzeo svoje ime. DAlembert je prvi dao
potpuno rjeenje znaajnog problema o pojavama ekvinocija. Njegov najvaniji potpuno
matematiki rad bio je o parcijalnim diferencijalnim jednadbama, posebno u vezi s
vibrirajuim membranama. Isto tako su vani njegovi radovi u dinamici fluida, te neki radovi
u filozofiji.

2.7

NUNI I LEIBNITZOV KRITERIJ

Ukoliko Cauchyjev (Koi) i DAlembertov (Dalamber) kriterij daju neizvjesnu situaciju,

odnosno na kraju dobivamo da je limes L = 1, tada bi bilo dobro ispitati da li opi lan reda
zadovoljava nuni kriterij. Da bi neki red uope konvergirao, nuno je da mu opi lan tei
nuli.
Teorem 8. (nuni kriterij) Zadan je niz realnih brojeva a n . Tada vrijedi:
lim an 0

Naravno da lim an = 0 ne povlai da red

n

divergira.

konvergira, to je jasno iz primjera

n.

Prema ovome, nunim kriterijom moemo samo pokazati da neki red divergira, a o
konvergenciji ne moemo rei nita. Promotrimo sljedee primjere.

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

174. Red

(1 2

175. Red

41

) divergira jer je: lim an = lim (1

n

n 2 2n n) divergira jer je:

lim an = lim ( n 2 2n n) = lim ( n 2 2n n)

176. Red

1
) =1 0 .
2n

( n + 1)

divergira jer: lim an = lim (

n

n 2 2n + n

= lim

n 2 2n + n

2n
n 2 2n + n

= 1 0 .

n n
) = e 1 0 .
n +1

U nastavku promatramo takozvane alternirane redove, odnosno redove u obliku:

(1)
Znamo da red

an , an 0 .

n divergira. Meutim, alternirani red (1)

1
konvergira. tovie, moe
n

se tono izraunati njegova suma, odnosno

(1)
n =1

1
= ln 2.
n

Naravno da za konvergenciju alternirajuih redova moemo koristiti sve do sada izreene

kriterije za redove s ne nuno pozitivnim lanovima. Meutim, najlake je za alternirajue
redove koristiti takozvani Leibnitzov (Lajbnic) kriterij, koji je iskazan u sljedeem rezultatu.
Teorem 9. (Leibnitzov kriterij za alternirane redove) Zadan je niz realnih
brojeva a n . Tada vrijedi:
lim an = 0 i an an +1 za sve n N

(1)

an konvergira.

Uvjet lim an = 0 i an an +1 za sve n N , znai da niz a n padajui tei ka nuli.

n

1
konvergira, jer je:
n
1
1
1
lim an = lim ( ) = 0 i an =
= an +1 za sve n N .
n
n n
n n +1

177. Red

(1)

178. Red

(1)

konvergira, jer je:

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI

42

lim an = lim (

)=0

i an =

n +1

= an +1 za sve n N .

Openito, za bilo koju pozitivnu potenciju p imamo sljedei zakljuak.

179. Red

1
, p > 0 , konvergira, jer je:
np
1
1
1
lim an = lim ( p ) = 0 i an = p
= an +1 za sve n N .
n
n n
n
(n + 1) p

(1)

ZADACI ZA VJEBU
180. Argumentirano obrazloiti zato:
1
i)
red
konvergira;
(1) n 3
n
1
divergira.
ii)
red
3
n

181. Pokai da red

n +1

( n + 2)

divergira.

182. Ispitati konvergenciju reda

n(

183. Ispitati konvergenciju reda

(1)

184. Ispitati konvergenciju reda

(1)

n + 1 n 1) .
n

.
2n + 1
.
n 2 + 2n

185. Argumentirano obrazloiti zato:

1
i)
red
konvergira;
(1) n
4 5
n
1
ii)
red
konvergira.
4 5
n

n 1 n
) vrijedi:
n
Cauchyjev kriterij ne daje odluku, odnosno L = 1;
DAlembertov kriterij ne daje odluku, odnosno L = 1;
n 1 n
) = e 1 .
divergira zbog nunog kriterija, odnosno lim (
n
n

186. Dokazati da za red

i)
ii)
iii)

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

43

RJEENJA
182. divergira. .

183. divergira. .

184. konvergira. .

PRIMJEDBE
Nuni kriterij iz Teorema 8 se uglavnom u literaturi pojavljuje u svom ekvivalentnom obliku:
Teorem 10. (nuni kriterij) Zadan je niz realnih brojeva a n . Tada vrijedi:

konvergira

lim an = 0 .

Meutim, ovakva forma nunog kriterija moe izazvati neopravdane nedoumice vezano sa
an , nego
dovoljnost uvjeta lim an = 0 , jer znamo da on ne moe garantirati konvergenciju

je on samo jedna posljedica njegove konvergencije.

Zato su tvrdnje Teorema 8 i Teorema 10 ekvivalentne? Naime, primijetimo da u matematici
openito vrijedi logiki princip, takozvani obrat po kontrapoziciji, koji kae:
tono je da A B ako i samo ako B A ,
gdje B oznaava negaciju tvrdnje B , dok A oznaava negaciju tvrdnje A . U kontekstu
Teorema 8 i Teorema 10 neka su :

A = { lim an 0} i B = {
n

Tada je oito:

B = {

divergira} .

konvergira} i A = { lim an = 0} .
n

Sada u ovim terminima ekvivalentnost izmeu Teorema 8 i Teorema 10 slijedi iz prethodnog

principa, odnosno:

A B (Teorem 8) ako i samo ako B A (Teorem 10).