Professional Documents
Culture Documents
Odbor Za Ustav
Odbor Za Ustav
I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga
naroda, potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim
oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu
hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se oitovalo:
u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;
u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;
u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;
u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj
uniji;
lanak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji
koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim
osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
lanak 15.
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih
manjina.
Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom
koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona.
Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina
osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne
pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava
drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
lanak 17.
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave,
te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu
se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih
zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz
supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.
lanak 21.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
lanak 22.
ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno
zakonom, o emu odluuje sud.
lanak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole,
lijenikim ili znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.
lanak 24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu
utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom
oduzimanja slobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi
osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo
odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti
obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez
odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.
lanak 25.
Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati
njegovo dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku,
odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili
osuen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom,
pravo na odtetu i javnu ispriku.
lanak 26.
Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim
dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
lanak 27.
Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo,
u skladu sa zakonom.
lanak 28.
lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno
zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei
kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi
blau kaznu, odredit e se takva kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za
kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa
zakonom.
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati
sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.
Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa
pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne
reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema
meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s
njima, oduzet e se.
lanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno
se kretati i birati boravite.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij
drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u
domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje
moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka,
ili zdravlja, prava i sloboda drugih.
lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici
Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene
temeljnim naelima meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti
protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u
skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.
lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da
se dom ili drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni
pri pretrazi doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog
naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez
nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi
hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot
i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana
vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti
samo u nazonosti svjedoka.
lanak 35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,
dostojanstva, ugleda i asti.
lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i
nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili
provedbu kaznenog postupka.
lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika,
osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene
zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih
sustava u dravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga
prikupljanja.
lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora
nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te
su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
lanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su
pridonositi opem dobru.
Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.
Jami se pravo nasljeivanja.
lanak 49.
Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena
je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za
gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim
pravnim aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.
lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo,
uz naknadu trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi
zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja
ljudi.
lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim
gospodarskim mogunostima.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i
dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava
ne moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu.
lanak 57.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno
osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.
lanak 58.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad,
nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih
ivotnih potreba.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju
u drutveni ivot.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih
invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.
lanak 59.
Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.
lanak 60.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo
osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne
organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno
organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
lanak 61.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima
zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.
lanak 62.
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.
lanak 63.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne,
materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
lanak 64.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da
samostalno odluuju o odgoju djece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove
osobnosti.
Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu
njegu, obrazovanje i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne
brinu roditelji.
lanak 65.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti
prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se
takav rad smije dopustiti.
Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
lanak 66.
lanak 71.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u
Republici Hrvatskoj.
lanak 72.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju
opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
lanak 73.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
lanak 74.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka
mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon
provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je
nazona veina zastupnika.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga
prava odreena zakonom.
lanak 76.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za
izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je
zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem
od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se
protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela
Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.
lanak 86.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i
pojedinim ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju
o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju
poslovnikom.
lanak 87.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o
prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade
raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri
da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u
skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici
Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje
savjetodavnog referenduma.
lanak 88.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike
Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih
koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda,
nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i
lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od
godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.
lanak 89.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su
izglasani u Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom,
moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom
Republike Hrvatske.
lanak 90.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u
Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni
na dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije
zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati
povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno
djelovanje.
lanak 91.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi
izvori.
lanak 92.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog
interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih
zastupnika.
lanak 93.
lanak 94.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji
i inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost
dravne vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti
Republike Hrvatske.
lanak 95.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.
Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan
od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da
bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.
Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka
mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog
suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost
Ustavu.
Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.
lanak 96.
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu
dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj
stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 97.
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg
odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da
ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako
Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom
zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog
predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome
odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike
Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni
sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost
privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik
Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi
akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od
dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3.
ovoga lanka.
lanak 98.
Predsjednik Republike:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje
veine svih zastupnika,
daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
lanak 99.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i
provoenju vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,
odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u
inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih
misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade
Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova
diplomatskih misija.
lanak 100.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa
zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i
zakljuuje mir.
lanak 108.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
lanak 109.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i
ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu
javnu ili profesionalnu dunost.
lanak 110.
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za
sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja
mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i
zatraiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst
prisege utvruje se zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike
Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike
uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova
Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
lanak 111.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata,
Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne
dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za
sastav Vlade drugoj osobi.
lanak 112.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik
Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati
prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
lanak 113.
Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
lanak 114.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se
zakonom i poslovnikom.
lanak 115.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a
osobno su odgovorni za svoje podruje rada.
lanak 116.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se
pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili
Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.
lanak 118.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
lanak 125.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno
postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne
radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za
zatitu Ustava i prava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri
godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno
miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje
i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran
nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom.
Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka
vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na
zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja
svoju dunost.
lanak 129.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su
prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za
pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana,
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela,
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s
javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne
slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni
Ustavom Republike Hrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i
nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor,
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s
Ustavom, zabraniti njihov rad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne
sporove koji nisu u djelokrugu sudova,
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
lanak 130.
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje
odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o
tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada,
obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 131.
lanak 139.
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje
meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog
ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
lanak 140.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu
zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji
financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti
izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili
prihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka
1. i 2. ovoga lanka.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa
Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
lanak 141.
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i
objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike
Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati
ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim
pravilima meunarodnog prava.
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 142.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik
Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s
drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja
jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u
bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
odluuje
Hrvatski
sabor
lanak 143.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica Europske
unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim
europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te
ostvarila druge zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na
kojima se Europska unija zasniva.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 140. i 141. Ustava, institucijama Europske
unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje
obveza preuzetih na temelju lanstva.
2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE
lanak 144.
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu
gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove
nadlenosti.
lanak 145.
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno
je s ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom.
Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske
unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom
Europske unije.
Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske
unije.
Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne
osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.
4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE
lanak 146.
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im
jami pravna steevina Europske unije, a osobito:
slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica,
aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim
izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice,
pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku
zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska
nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo,
X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u
roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene Ustava
Republike Hrvatske.
lanak 152.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine, osim
lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih
sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i lanaka 144.,
145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu danom pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji.