motorkotai

Motorkotai

5.1

Vrste motorkotaa

Motorkotai (motocikli) su vozila s jednim tragom i dva kotaa. Mogu vui i prikolicu, ali i biti izvedeni kao
motorkotai s prikolicom. Zakon propisuje upotrebu zatitne kacige.
Razlikujemo:
- bicikle s pomonim motorom (Mofa, moped)
- male motocikle s nonim pokretaem (Mokick)
- lagane motocikle
- skutere
- motocikle i motocikle s prikolicom.

5.1.1

Bicikli s pomonim motorom

To su vozila s jednim tragom kojima motor nema vie od 50

cm3. Konstrukcijom je odreena najvia brzina od 25 km/h.
Mofa moe biti pokretana bilo motorom, bilo polugama pedala.
Mofa (sl. 1), mopedi i mali motocikli s nonim pokretaem
ne smiju biti voeni po autoputu.
Nije potrebna vozaka dozvola, a smiju se voziti s navrenom petnaestom godinom ivota. Skuteri s radnim volumenom manjim od 50 cm3 i sa samo jednim sjedeim mjestom, te promijenjenim upravljakim sklopom paljenja koji
ograniava brzinu, mogu se voziti bez vozake dozvole. Te
promjene moraju biti izvedene, upisane i potvrene od Sl. 1
strane ovlatenih strunih osoba.
U trgovinama se ova vozila prodaju kao City-Bike, Fun-Bike, Naked-Bike ili Enduro.
Motori - koriste se, prije svega, jednocilindrini dvotaktni
klipni motori s karburatorom, uobiajenih snaga od 0,4
do 3,7 kW s do 4 000 1/min. Prijenos snage izveden je
bilo s jedno- ili dvostupanjskim automatskim
mjenjaem, odnosno trostupanjskim mjenjaem s
runim ili nonim biranjem.
Na sl. 2 je prikazan jednocilindrini motor za mopede s
integriranim mjenjaom.
Moped - je vozilo s pomonim motorom iji je radni volumen ogranien na 50 cm 3. Najvia brzina
(konstrukcijom ograniena) ne smije prijei 50 km/h.
Opremljeni su pedalama kao dopunskim pogonom.

5.1.2

mofa (gradski bicikl)

Mali motocikli

Mokick ima none oslone papuice, dok je skuter s oslonom

klupom, nonim i elektropokretaem. Mali motocikli imaju Sl. 2
motor s mjenjaom za mofu
motore s volumenom od 50 cm 3, a brzina je ograniena na
50 km/h.
Motori - primjenjuju se jednocilindrini dvotaktni otto motori. Uobiajene su snage motora do 7,4 kW pri
brojevima okretaja do 6 000 1/min. Prijenos snage (transmisija) izvedena je lananim prijenosom s mjenjaa koji
imaju od 2 do 6 stupnjeva prijenosa na stranji kota. Ugrauju se i automatski mjenjai s jednim ili dva stupnja
prijenosa.

tehnika motorkotaa - 1

motorkotai

5.1.3 Laki motocikli

Izrauju se kao motorkotai ili skuteri s radnim prostorom
od 50 do 80 cm3. Nazivna snaga mora biti manja od 11 kW.
Moraju imati obvezne tablice vozila, a voza mora posjedovati vozaku dozvolu.

5.1.4

Skuteri (sl. 3)

To su posebna vrsta motorkotaa, koji se voze bez da koljena obuhvaaju okvir. Imaju manje kotae i manji meuosovinski razmak, te ne posjeduju pedale. Pogonski je mehanizam pokriven i smjeten na stranjem dijelu vozila, ili u kuitu motora izvedenom kao pogonska oscilirajua vilica. U
ovisnosti o oklopu i izvedbi, skuteri se u trgovinama nude
kao City, Fun, Sport, Klassik, Allround ili Komfort.
Sl. 3
skuter (sport-, 49 cm3, 3,2 kW)
Motori uobiajeni su jednocilindrini dvo- ili etverotaktni klipni motori. Razliitih su snaga, s brojem okretaja do
7 000 1/min.
Alternativni pogon moe biti izveden s istosmjernim elekTabela 1: Podaci motora za skutere
tromotormo do 2,5 kW. Energija je sadrana u etiri 12 V
Radni prostor [cm3]
Snaga [kW]
baterije (akumulatora). Elektromotorni pogon omoguuje
brzinu od 50 km/h i radijus kretanja od ~ 60 km.
49
do 3.9
Prijenos snage u dananjih skutera izveden je kompaktnim
do 125
do 9.0
pogonskim agregatom kao oscilirajuom vilicom (sl. 4). Agdo 250
do 13.0
regat ine: motor-varijator-spojka-mjenja na stranjem
kotau. Pogonski agregat najee je izveden kao dvodijelno aluminijsko kuite (motora i prijenosa) zakretno uleiteno na okviru, a istodobno predstavlja oscilirajuu vilicu za
voenje kotaa.
Prijenos snage (sl. 5) motor je obino jednocilindrini,
upuivan elektropokretaem ili nonim starterom. Radilica
je spojena s pogonskim parom remenica (varijatorom). Kotaii predstavljaju centrifugalne mase (utege) koje uzduno pomiu jednu polovicu pogonske remenice, ovisno o veliini centrifugalne sile. Ovom promjenom efektivnog promjera remenice postie se kontinuirana promjena stupnja prijenosa u ovisnosti o broju okretaja. Stranja remenica po- Sl. 4
pogonska oscilirajua vilica
gonjena klinastim remenom prilagouje svoj efektivni
promjer pomou tlane opruge. Najvei prijenos (npr. pri
pokretanju) postavlja se s najmanjim promjerom pogonske
remenice. Istodobno tlana opruga potiskuje i blii ploe
stranje remenice. Porastom pogonskog broja okretaja, kotaii potiskuju plou prednje remenice i poveavaju efektivni
promjer. Kako se smanjio prijenosni omjer raste pogonjeni
broj okretaja. Centrifugalna spojka postavljena je na pogonskom vratilu i prenosi pogonsku silu preko para zupanika
na osovinu povezanu sa stranjim kotaom.
Sl. 5

tehnika motorkotaa - 2

prijenos snage

motorkotai
Okvir (sl. 6) obino je to savijeni cijevni okvir s privrsnim mjestima na koja se mogu uvrstiti pogonski agregat
(osc. rame) s monoprigunikom oscilacija, teleskopska vilica i oklop.
Ovjes prednji kota opruen je najee Upside-DownTelescop vilicom. Glavno optereenje skutera je na stranjem kotau s monoprigunikom oscilacija i vanjsko poloenom zavojnom oprugom. Monoprigunik s oprugom uvren je izmeu okvira i agregata.
Konice prednji je kota opremljen s jednom ili dvije disk
konice i hidraulikim prijenosom. Stranji kota koi se
kod manjih skutera nonom papuom koja djeluje na bubanj Sl. 6
konicu, a kod veih snaga ugrauje se disk konica.

5.1.5

Motorkotai

Motorkotai se voze tako da koljena obuhvaaju okvir.

Radni volumen motora vei je od 50 cm 3, a najvea
konstrukcijom zadana brzina via od 50 km/h. motorkotai
moraju imati registarsku tablicu, a voza mora posjedovati
vozaku dozvolu (A kategorija) i imati navrenih 18 godina
ivota.
Razlikujemo lagane, srednje i teke motorkotae, pri emu
se oni razlikuju i prema vrsti njihove upotrebe. U trgovinama su dostupni Enduro ili Cross strojevi, Chopper ili
Cruiser, Touren i Sport strojevi.
Enduro, Cross strojevi (sl. 7) imaju veliku slobodu gibanja (udaljenost postroja od podloge), velike oprune hodove,
visoko postavljen ispuh, a gume imaju grubi profil. Pogone
se mahom jednocilindrinim dvotaktnim motorima s radnim
volumenom do 600 cm3, snage do 48 kW pri okretajima do Sl. 7
7 000 1/min.
Chopper, Cruiser (sl. 8) (Easy Rider) imaju daleko
unazad povuen visok upravlja, pri emu prednja vilica
moe biti jako nagnuta i dugaka. Sjedite je stepeniasto.
Agregati i dijelovi su vidljivi i kromirani. Stranji je kota
iri. Motori su do 1 500 cm3, snage do 50 kW pri okretajima
do 8 500 1/min.
Touren (sl. 9) imaju visok upravlja, udobno sjedite za
suvozaa i nonu oslonu papuu. Motorkota je dijelom ili
potpuno oklopljen radi zatite od vjetra ili vremenskih
utjecaja. Za stvari su predviene torbe i nosa prtljage.
Snaga motora kree se do 120 kW, radni volumen do 1 500
cm3, broj okretaja do 7 500 1/min.

Sl. 8

Sl. 9

cijevni okvir skutera

Touren stroj

tehnika motorkotaa - 3

Enduro-Cross stroj

Chopper

motorkotai
Sport (sl. 10) imaju ravni upravlja, esto samo jedno
sjedite, potpuno su oklopljeni aerodinamikim oklopom
koje titi vozaa od vjetra pri visokim brzinama (prije svega,
za postizanje im manjeg koeficijenta otpora zraka c wvrijednost). Motori imaju do 1 200 cm3 i daju do 130 kW pri
okretajima do 9 500 1/min.
Motori za motorkotae za manje radne volumene, do ~
650 cm3, koriste se jedno- ili dvocilindrini, dvo- ili etvorotaktni motori. Motori veeg radnog volumena imaju 2, 3
ili 4 cilindra, a rade se kao redni, bokser ili V-blok. Kuite
radilice motora na sl. 11 izraeno je iz legure lakih metala
tlanim lijevanjem. Stijenke cilindara obloene su disperzijskim slojem nikal-silicij karbida (Ni-SiC), koji daje visoku izdrljivost na troenje i jako malo trenje. Radilica je Sl. 10
iskovana iz legiranog elika za poboljanje, lei u 5 troslojnih leajeva. Okretni moment s radilice preuzima se na spojku preko ozubljenog para zupanika, tzv. primarnog zagona.
Dva bregasta vratila pokretana lananim prijenosom (gornji
razvod) omoguuju izmjenu plinova. Bregaste su smjetene
u glavi motora iz lakih legura, lee u 5 leajeva, a izraene
su iz SCHALEN (slojevitog-ljuskastog?) tvrdog lijeva, i
preko aica pokreu ventile postavljene u V obliku. Radi
boljeg punjenja, cilindri imaju po 4 ventila. Zahvaljujui kosom poloaju ventila, prostor izgaranja je polukuglast, s centralno postavljenom svjeicom. Vodilice i sjedita ventila
izraeni su iz sinter metala i utisnuti su u glavu.
Sl. 11

5.2

etvorocilindrini redni motor

1 200 cm3

Prijenos snage

Spojka zadatak joj je lagano pokretanje vozila. Mofa i

mopedi imaju automatsku spojku (jednostupanjska
automatika). Povienjem broja okretaja utezi se pomiu
prema van, nosa segmenata zahvaa u bubanj spojke
povezan s gonjenim vratilom (sl. 12).

Sl. 12

centrifugalna spojka

tehnika motorkotaa - 4

Sportski motorkota

motorkotai
Na sl. 13 je prikazan mofa dvostupanjski automatski mjenja kod kojeg se prijenos snage motora odvija preko planetarnog mjenjaa na lananik, a s njega lancem na lananik
stranjeg kotaa.
Pri kretanju kolutni zupanik goni planetarne zupanike.
Sunanik se odupire o spojku praznog hoda, pa se prijenos
odvija preko jarma na lananik. To je nii stupanj prijenosa.
Porastom broja okretaja, a time i brzine vozila, razmiu se
utezi privreni na jarmu, te vrsto spajaju kolutni zupanik s jarmom. Sada se dobio izravni prijenos 1 : 1, tj.
ukljuen je 2. stupanj prijenosa.
Lamelasta spojka (sl. 14) ovo je najvie primjenjivana
konstrukcija. ini ju vie izmjenino postavljenih frikcijskih Sl. 13
lamela spojke s vanjskim ozubljenjem i elinih lamela s
unutarnjim ozubljenjem. U spojenom stanju lamele
povezuju pogonsku korpu spojke s glavinom. Frikcijske
lamele lee u kuitu u ulju, ili u suhom.
Spojka s jednom ploom i hidraulikim upravljanjem
(sl. 15) ugrauje se za motore velikih snaga i velikih
radnih volumena. Konstrukcija je slina spojci u osobnim
vozilima. Upravljanje je izvedeno hidraulikim susta-vom s
automatskom regulacijom zranosti. Pritiskom ruice
pomie se klip cilindra davaa, stvoreni tlak djeluje na radni
cilindar koji gura tlani trn na tanjurastu oprugu, pa se
rastereuje potisna ploa. Spojka je odvojena.

Sl. 14

Sl. 15

spojka s jednim tanjurom i hidraulikim upravljanjem

tehnika motorkotaa - 5

dvostupanjski automatski mjenja

spojka s lamelama

motorkotai

5.3 Karburatori motorkotaa

Karburator bi motoru morao dati na visokim brojevima okretaja uz velike poprene presjeke veliku koliinu
svjee smjese, ime bi se postigla velika snaga motora. Na niskim brojevima okretaja veliki popreni presjeci
dali bi male brzine strujanja koje bi bile nedostatne za stvaranje odgovarajue smjese. Zbog toga karburatori za
motorkotae imaju zasun ili klip kojim se moe mijenjati veliina povrine presjeka. Na taj nain moe se dobiti
optimalna brzina strujanja u svim uvjetima rada motora.
Karburatore smo podijelili:
- prema smjeru strujanja (poloeni i nagnuti)
- pokretanju (mehaniko pokretanje zasuna i pneumatsko upravljanje klipom u istotlanim karburatorima).

Poloeni karburator s jednim zasunom (sl. 16)

Opremljen je startnim karburatorom, sapnicom igle za upravljanje na djelominom optereenju, sustavom praznog
hoda i sustavom za akceleraciju.
Sustav praznog hoda (sl. 16) - gorivo usisano kroz sapnicu
praznog hoda mijea se sa zrakom iz kanala zraka praznog
hoda. Nakon toga ulazi u usisnu cijev neposredno iza zasuna
gasa kroz izlazni provrt praznog hoda.
Sustav glavne sapnice (sl. 17) - slobodni presjek karburatora kojeg ostavlja zasun gasa odreuje koliinu smjese koju
usisava motor. Zahvaljujui strujanju zraka, u slobodnom
presjeku nastaje podtlak koji usisava gorivo iz glavne
sapnice i sapnice igle. Gorivo se po izlasku iz sapnice igle
upjenjuje sa zrakom. Zrak koji se privodi kroz kanal zraka Sl. 16
za rasprivanje, oplakuje iglu sa svih strana.
U podruju djelominog optereenja potrebno je privesti
manju koliinu goriva nego u podruju pune snage. Stoga se
dotok goriva priguuje konusnom iglom sapnice spojenom
sa zasunom gasa. Radi fine regulacije igla se moe postaviti
u vie poloaja u zasunu: npr. vii poloaj daje vei prstenasti popreni presjek sapnice i vei dotok goriva. (bogatija
smjesa).
Ureaj za akceleraciju (sl. 17) ugraen je u sapnitu. U
praznom hodu igla sapnice potiskuje klip nadole. Pri naglom
dodavanju gasa (ubrzavanju) igla se naglo odie i klip se
oslobaa. Opruga potiskuje klip nagore, a gorivo iznad klipa
struji kroz prstenasti otvor i obogauje smjesu.
Startni karburator ovaj pomoni karburator radi paralelno s glavnim. Pokretanje je izvedeno poteznim uetom
(sajlom), pri emu startni zasun otvara dovod gorivu i zraku
prema startnom karburatoru. Startna smjesa struji kroz startni kanal u sueni presjek karburatora. Pri pokretanju motora
stvara se vrlo bogata smjesa. Po upuivanju, startna mlaznica ograniava suvini dotok goriva kako smjesa ne bi bila
prebogata. Pri startanju motora treba zatvoriti zasun gasa.
Karburator s dva zasuna kao pomo pri startanju motora
Sl. 17
ugrauje se jo jedan zasun za zrak. Njegovim aktiviranjem
smanjuje se slobodni presjek, poveava se podtlak na igli
sapnice, i smjesa se tako pri startanju obogauje.

tehnika motorkotaa - 6

sustav praznog hoda

sustav glavne sapnice

motorkotai

Istotlani karburator1
Istotlani karburator ima:
- promjenljiv presjek lijevka pneumatskim pomicanjem stapnog zasuna
- promjenljiv presjek otvora goriva putem sapnice igle i konusne igle
- priblino konstantan podtlak na sapnici igle i brzinu strujanja od 40 do 50 m/s
- priblino konstantan omjer goriva pri djelominom optereenju.
Princip rada (sl. 18) - potezanjem sajle otvara se leptir gasa, a zrak se usisava i prolazi ispod zasuna. To je
mjesto na kojem vlada najvei podtlak pri bilo kojem
poloaju leptira. Donja strana zasuna spojena je
provrtom sa zatvorenim prostorom (podtlanom
komorom) iz kojeg se zrak moe isi-sati. Tlak okoline
koji djeluje ispod membrane podie zasun, ime se
mijenja presjek lijevka u ovisnosti o optereenju i
broju okretaja motora. Presjek je ovisan o brzini
strujanja zraka u njemu.
Sustav praznog hoda i mimovodni sustav (sl. 18) - pri
zatvorenom ili malo otvorenom leptiru smjesu odmjeravaju
sapnice praznog hoda goriva i zraka. Jedan dio smjese struji
kroz mimovodne provrte u lijevak, dok ostali dio smjese
struji u lijevak preko regulacijskog vijka smjese praznog
hoda.

Sl. 18

prazni hod i mimovodni provrti

Sustav glavne sapnice (sl. 19) kad se leptir otvori, pneumatski se podie zasun. Glavna sapnica odmjerava i priputa
gorivo prema igli, gdje se upjenjuje sa zrakom kojeg je odmjerila sapnica zraka. Upjenjeno gorivo struji kroz prstenasti otvor sapnice igle, raspruje se i mijea sa zrakom u
zranom lijevku. Pri djelominom optereenju koliinu goriva odreuje veliina prstenastog otvora (mijenja ga konus
igle), dok je pri punom optereenju koliina goriva odreena
kalibriranom glavnom sapnicom.
Akceleracija proces ubrzavanja zapoinje naglim otvaranjem leptira gasa. Motoru je potrebno kratkotrajno obogatiti
smjesu, a to je postignuto trenutnim povienjem podtlaka na
otvoru sapnice igle. Zbog tromosti zasun i opruga klipa ne
Sl. 19 sustav glavne sapnice
podiu se odmah ve sa zakanjenjem. Za to vrijeme povieni podtlak izvlai veu koliinu goriva kroz prstenasti otvor
sapnice, i kratkotrajno obogauju smjesu.
Startni karburator upravljan je sajlom. Pri upuivanju motora koliinu goriva odmjerava startna sapnica
goriva. Gorivo se mijea sa zrakom i upjenjuje. Ova predsmjesa potom se mijea u startnom karburatoru sa zrakom, te se dobija bogata smjesa za upuivanje motora. Startna se smjesa usisava u zrani lijevak kroz izlazni
provrt startne smjese, smjeten usporedno iza leptira gasa.
Poloeni i CD-karburatori mogu se ugraivati pod nagibom
do ~ 25 (na slikama su prikazani u okomitom polo-aju).

5.4 Hlaenje motora

Motori dvokotaa do 800 cm3 obino su hlaeni zrakom.
Zrano hlaenje moe biti prirodno (strujanjem zraka uslijed
brzine vozila) ako su cilindri otvoreno postavljeni. Radi boljeg hlaenja, cilindri i glave iz Al-legura imaju velika ras1

engl. Constant Depression (konstantni podtlak) - CD karburatori

tehnika motorkotaa - 7

motorkotai
hladna rebra. Kod motorkotaa i skutera, kojima su motori oklopljeni, primjenjuje se prisilno zrano hlaenje.
Vodeno hlaenje osobito je pogodno za motore s manjim radnim vo-lumenom. Takvi motori znatno su tii i
neosjetljiviji na to-plinska optereenja. Najee je to prisilno kruno hlaenje rashladnom tekuinom.
Prisilno kruno hlaenje (sl. 20, pumpno) primjenjuje se kod snanih motora s velikim radnim volumenima.
Prika-zani etiricilindrini redni motor brzo postie radnu tempe-raturu, jer zbog zatvorenog termostata
rashladna tekuina ne struji kroz hladnjak (mali krug). Postizanjem radne tempera-ture termostat otvara i
rashladna tekuina struji prema hlad-njaku (veliki krug). Aluminijski hladnjak predaje okolini viak topline
proizvedene u motoru, i time ga titi od pregri-javanja. Slino sustavima hlaenja u automobila, na najvi-em
mjestu postavljena je posuda za izjednaenje. Ona iz-jednauje promjene volumena rashladne tekuine uslijed
temperaturnih promjena. Osim toga, voza moe ustanoviti razinu rashladne tekuine na pokazniku razine.
Ugraenim osjetnikom temperature upravlja se radom el.
ventilatora, in-formira vozaa i sustav ubrizgavanja o Sl. 20 prisilno kruno hlaenje motora za
temperaturi rashlad-ne tekuine.
motorkotae

5.5 Podmazivanje motora

Kod malih dvotaktnih motora podmazivanje je izvedeno
smjesom u omjeru 1 : 20 do 1 : 100 (5 do 1 %), ali i svjeim
uljem (sl. 21): iz posebnog spremnika (a za to slue i upljine okvira motora) ulje se tjerano klipnom pumpom privodi mjestima podmazivanja i gorivu. Koliinu ulja za podmazivanje odreuju poloaj zasuna gasa i broj okretaja
motora, koji upravljaju radom pumpe ulja.
Veliki etverotaktni motori imaju tlano kruno podmazivanje (prisilno, sl 22), slino sustavu podmazivanja automobilskih motora. Pumpa ulja crpi ulje iz kartera, tjera ga preko Sl. 21
filtera na mjesta podmazivanja (leaji radilice, klipnjaa i
bregaste). I ovdje su ugraeni sigurnosni i prekostrujni ventili.
Kontrolna aruljica upozorava vozaa na preniski tlak ulja u
sustavu.

Sl. 22

tlano kruno podmazivanje (prisilno)

tehnika motorkotaa - 8

podmazivanje svjeim uljem

5.6 Elektrini ureaji

Kod motorkotaa to su obino:
- instrument ploa1 (cockpit)
- generator
- centralna elektronika
- sustav paljenja
- startni ureaj
- reflektorski sustav (rasvjetni ureaj).
Cockpit (sl. 23) zadatak mu je informirati vozaa o gotovo svim bitnim funkcijama na vozilu: brzina vozila, broj
okretaja motora, tlak ulja, koliina goriva, ureaj za
punjenje, ABS, pokazivai smjera, rasvjetni ureaj.
Centralna elektronika smjetena je u posebnom kuitu
gdje se nalaze osigurai i releji (npr. za elektropokreta,
pumpu benzina, sirenu, pokaziva smjera, Motronic, ABS).
Sl. 23

Sl. 24

instrument ploa motorkotaa

pokreta na skuteru

Startni ureaj (sl. 24) pored mehanikih nonih pokre- Sl. 25

taa, koji se mogu nai u veine dvokotaa, primjenjuju se
danas prije svega elektrini ureaji za pokretanje. Elektrini
pokreta ine elektromotor s prijenosnim reduktorom, i zupanik sa spojkom praznog hoda. Kod veih se motorkotaa
ugrauju prigonski elektropokretai, nalik onima u automobila.

generator na skuteru

Generatori napona
Za male motore primjenjuju se obino generatori u kombinaciji s magnetskim paljenjem (sl. 25). Polni kota (rotor) s
trajnim magnetima vrsto je nasaen i klinom osiguran na
radilicu, s kojom rotira. Izmjenini napon inducira se u namotajima koji su privreni na kuite motora. Ispravljeni napon koristi se za paljenje, svjetla i punjenje
akumulatora.
Vei motorkotai gotovo iskljuivo imaju trofazne genera-tore (alternatore) sa:
- stalnom uzbudom
- elektromagnetskim rotorom s ravastim polovima.
Sl. 26 trofazni generator s trajnim magnetima
Trofazni generator sa stalnom uzbudom (sl. 26) u ovoj
se izvedbi rotor s permanentnim magnetima pogoni radilicom. Trofazna struja inducira se u mirujuem trofaznom statorskom namotaju, i ispravlja u elektronikom sklopu. Elektroniki sklop nalazi se izvan trofaznog generatora, i ograniava napon punjenja na 14 V. Postizive snage kreu se do 300 W.

kuite za instrumente

Regulacija (sl. 27) inducirana i ispravljena struja pod

regulacijskim naponom puni bateriju i opskrbljuje potroae. Prekoraenjem napona elektroniki regulator putem
tiristora kratko spaja statorske namotaje na masu ime prekida induciranje napona.

Sl. 27

Sl. 28

rotor s ravastim polovima

koja se,
mosnom
uzbudne
moe

spojna shema trofaznog generatora s

trajnim magnetima

Trofazni generator s rotorom s ravastim

polovima (sl. 28) rotor s ravastim polovima
privren je vijanim spojem na radilicu. U
statorskim namotajima inducira se trofazna struja
kao u automobila, ispravlja u tranzistorskom
spoju. Regulator (regler) upravlja jakou
struje. Napon punjenja dri se na 14 V, a snaga
biti do 850 W.

Sustavi paljenja
Motorkotai imaju iskljuivo elektronikom
upravljano palje-nje. Prema funkciji mogu se
podijeliti:
visokonaponsko kondenzatorsko paljenje sa ili
bez baterije
tranzistorski sustavi paljenja.
sustavi paljenja imaju slijedee prednosti:
nema mehanikog troenja dijelova
nema odravanja
visok sekundarni napon i pri visokim brojevima
ok-retaja

sustavi
Ovi
-

Sl. 29
neosjetljivost na zaprljane svjeice.

prisilno kruno hlaenje motora za

motorkotae

Kondenzatorsko paljenje (CDI1) ureaj (sl. 29) ima svi-tak za punjenje kondenzatora i dava impulsa
paljenja. Okretanjem polnog rotora s trajnim magnetima u svitku za punjenje kondenzatora inducira se napon od
100 do 400 V, ispravlja se i puni VN kondenzator. CDI upravljaki sklop na temelju informacije od davaa
impulsa, u trenutku paljenja alje upravljaki impuls na noicu G (engl. Gate vrata) tiristora. Tiristor kratko
spaja, pa se kondenzator munjevito izbija preko primarnog svitka bobine (indukcijskog svitka). U sekundarnim
namotajima inducira se visoki napon. Regulacijom paljenja upravlja CDI upravljaki sklop u ovisnosti o broju
okretaja motora.
Istosmjerni CDI sustav kod ovog sustava punjenje VN kondenzatora izvedeno je pomou baterije. Pretvara
napona u upravljakom sklopu pretvara napon baterije (12 V) na potrebnih 22 V, kojim se puni VN kondenzator.
Prednost baterijskog CDI sustava je to pri niskim brojevima okretaja daje visoki napon paljenja.
Tranzistorski sustavi paljenja TSP ove konstrukcije koriste se na motorima s velikim radnim volumenom.
Razlikujemo dva sustava:
- tranzistorske sustave paljenja s davaem impulsa
- digitalno upravljane tranzistorske sustave paljenja.

CDI (engl. Capacitive Discharge Ignition)

TSP s davaem impulsa (sl. 30) kod ovih se sustava baza

(B) tranzistora upravlja davaem impulsa. Tranzistor je
elektronika sklopka: u otvorenom stanju kroz njega tee
primarna struja, a kad se prekine struja baze IB, tranzistor
zatvori. Primarna struja prestane tei, i u sekundarnom svitku inducira se visoki napon. Ureaj za regulaciju trenutka
paljenja upravlja trenutkom paljenja, dok se trajanje struje
primara odreuje regulatorom kuta zatvaranja.
Digitalno upravljani TSP
Imaju jedan ili dva davaa impulsa, upravljaki sklop, bobinu (jednu ili vie) i svjeice (jednu ili vie).
Princip rada dava impulsa alje informaciju upravljakom sklopu o broju okretaja motora i poloaju radilice. Na
temelju tih informacija upravljaki sklop odreuje optimal- Sl. 30
ni trenutak paljenja iz pohranjenih podataka u svojoj memoriji.

spojna shema trofaznog generatora s

trajnim magnetima

Kontrolni radovi na sustavu paljenja

Ispitivanje iskre provjerava se preskae li is-kra

na svjeici. Prema boji iskre moe se pribli-no
ustanoviti i njena kvaliteta (plava , crvena ).
Svjeica se odvije, prikljui s VN kablom i spoji na
masu (sl. 31).
Ispitivanje i regulacija toke toke paljenja (sl.
32) provjera se izvodi pomou stroboskopske
lampe: na broju okretaja praznog hoda (propisuje ga
proizvoa) osvjetljavaju se oznake i uspore-uju sa
zadanom vrijednou. Slae li se poloaj oznaka sa
zadanim vrijednostima za prazni hod, odnosno ranim
paljenjem, regulacija paljenja je u redu.
Mjerenje primarnog i sekundarnog napona
mjerenje se izvodi na bobini s odgovarajuim
mjernim instrumentom (osciloskopom, instrumentom za mjerenje vrnog napona) (sl. 33)
Mjerenje napona na uzbudnom svitku i davau
impulsa (sl. 34).
Mjerenje otpora primarnog i sekundarnog svitka
bobine (sl. 35)

Sl. 33

mjerenje primarne struje bobine s

prilagodnikom vrnog napona

Sl. 35

mjerenje otpora primarnog i

sekundarnog namota

Sl. 31

provjera iskre

Sl. 32

provjera trenutka paljenja

Sl. 34

mjerenje davaa impulsa i

generatorskog namota

5.7 Motronic sustav

Motorkotai s motorima velikih radnih volumena imaju ugraenu digitalnu elektroniku motora (DME1) koja upravlja
paljenjem i ubrizgavanjem. Upravljakom su sklopu ulazni
signali:
- broj okretaja motora
- temperatura zraka i rashladne tekuine
- -signal.
Upravljaki sklop (sl. 36) odabire koliinu ubrizgavanja i
dri smjesu u =1-podruju. Aktori kojima elektronika
upravlja su:
- pumpa goriva
- automatika hladnog starta
- elektrini ventilator
- brizgaljke
- sustav paljenja.
Pumpa goriva tlai gorivo na konstantni sistemski tlak od
3,5 bara.
Brizgaljke upravljaju se sa strane mase (- pol), i ubrizgavaju pola koliine goriva po jednom okretu radilice. Pri Sl. 36
hladnom startu ubrizgavaju dvaput.
Automatika hladnog starta elektroniki je regulirana, pri
emu se leptir gasa zakree postavnim motorom s punim
prijenosom. Tako se u svim pogonskim uvjetima odrava
stabilan broj okretaja praznog hoda.
Sustav paljenja upravljaki sklop prekida primarnu struju, pri emu na svjeici preskae iskra.
Prinudni hod u sluaju kvara, npr. nestane li jedan od
ulaznih signala, upravljaki sklop to prepoznaje, pohranjuje
kd greke u memoriju, i pone raditi sa zamjenskom
vrijednou (parametrom). Ako nestane signal s davaa broja okretaja motora, upravljaki sklop ne moe zamijeniti tu Sl. 37
informaciju, pa motor ne moe vie raditi.
Dijagnoza preko centralnog dijagnostikog konektora mogu se pomou kompjutera isitati sve informacije o pogrekama nastalim u radu motora.

digitalna elektronika motora

(motorkotaa)

trkai ispuni lonac za skuter

5.8 Ispuni sustav

Posebice kod dvotaktnih motora bitno je da su dijelovi
ispuha (ispune cijevi s prigunim loncima) meusobno
usklaeni s usisnim sustavom (usisne grane i filter zraka).
Promjene na tim dijelovima dovode do gubitka vaenja
Knjiice vozila i pada snage u odreenim podrujima broja
okretaja.
Ispuni ureaj izraen je iz lakiranog ili kromiranog elinog lima, rjee visokolegiranih elika (inox-a). Ako je dio Sl. 38 ispuni sustav s troputnim
ispunog sustava u blizini nogu, pokriva se toplinskim tikatalizatorom
tom. Na sl. 37 prikazan trkai dvostupanjski ispuni sustav
jednog skutera ima jedan predlonac i, s mogunou odvijanja, glavni lonac iz karbonskih vlakana. Pri ugradnji
ovakvih sustava mora se obaviti homologizacija, te unijeti promjene u Knjiicu vozila.
Za redukciju tetnih tvari u ispuni sustav ugrauju se neregulirani ili regulirani troputni katalizatori s metalnim
nosaom (sl. 38). Kod motora s reguliranim katalizatorom, zagrijana -sonda mjeri sadraj slobodnog kisika
prema kojemu upravljaki sklop regulira kvalitetu smjese kako bi bila na stehiometrijskom = 1. To je vano
stoga to u tom podruju katalizator radi optimalno: pretvara najvei dio tetnih produkata u nekodljive.

DME (njem. Digitale Motor-Elektronik)

5.9 Prijenos snage

Okretni moment motora prenosi preko primarnog zagona na
spojku. Primarni zagon (sl. 39) ini kosoozubljeni par zupanika ili lanac, a zadatak mu je promijeniti okretni moment
i broj okretaja. Okretni se moment u 4-stupanjskom mjenjau s nonim izborom jo jednom mijenja.
Sekundarni zagon prenosi pogonsku silu od mjenjaa na
stranji kota. Postoje lanani, kardanski i zagon zupastim
remenom (sl. 41).
Lanani zagon (sl. 40) kod ovog se naina prijenosa
okretnog momenta najee koriste valjkasti lanci s O-prstenima, i tuljcima. U obzir dolaze beskonani lanci, ili razdijeljeni lanci s lananim zaporom. U valjcima se nalazi trajno
podmazujue punjenje. O-prsteni izmeu valjaka i vanjskih
spojnica moraju smanjiti gubitak podmazujueg sredstva. Za
velike brojeve okretaja, kao i velike snage motora koriste se
beskonani lanci.
Kardanski zagon nalazimo u motorkotaa s velikim
snagama motora. Pogonska se sila prenosi s mjenjaa na Sl. 39
tanjurasti zupanik stranjeg kotaa preko kardanskog
vratila i pogonskog malog zupanika. Prijenosni omjer na
stranji kota obino je i 3,0. Konstrukcija ima, iako je
skuplja, niz prednosti:
- nema odravanja
- tihi rad
- visoka pogonska sigurnost
- neosjetljivost na neistou.
Mjenja (sl. 42). Motorkotai najee imaju mjenjae s
ukljunim eljustima s ravnoozubljenim zupanicima i
nonim biranjem. Pogonsko vratilo sa zaletnim prigunikom
(opruni prigunik) (sl. 41) pogoni predlono (pomono)
vratilo. Na predlonom i mjenjakom (pogonjenom) vratilu
lee zupanici pojedinih stupnjeva prijenosa koji se pomiu
vilicama selektorske poluge. Pritiskom na nonu polugu, Sl. 40
voza pokree zapinja koji iznova zakree valjak i pomie
preko kulisa vilice i zupanike stupnja prijenosa. Stupnjevi
se mijenjaju dizanjem, odnosno sputanjem papue biraa
(sekvencijalno ukljuivanje stupnjeva prijenosa).

Sl. 41

motor motorkotaa s primarnim

zagonom

O-prsten valjkasti lanac s lananim

zaporom

pogon s kardanskim vratilom

Sl. 42

6-stupanjski mjenja motorkotaa

5-stupanjski mjenja s ukljunim eljustima (sl. 43) ovaj je mjenja raznoosni i:

- svi su zupanici u stalnom zahvatu, kao i kod mjenjaa s pominim klinom
- ima pomine zupanike.
Da bi to bilo mogue, neki od zupanika moraju biti slobodni na svojim vratilima. Na pogonskom vratilu lee aksijalno nepomini zupanici z1 (1. stupanj) i z3 (2. stupanj), te
aksijalno pomini z5 (3. stupanj). Sva tri zupanika okreu
se zajedno s vratilom.
Na pogonjenom vratilu (vratilu mjenjaa) lee aksijalno pomini z8 (4. stupanj) i z 10 (5. stupanj), i okreu se zajedno s
vratilom.
Pomicanjem zupanika z8 moe se ukljuiti 2. i 3. stupanj
prijenosa, a pomicanjem z5, 4. i 5. stupanj.
Stupanj prijenosa bit e ukljuen ako se odreeni ukljuni
zupanik vilicom prebaci na odgovarajui zupanik stupnja
prijenosa. Po ukljuenju stupnja prijenosa, ukljuna eljust
pominog zupanika (npr. z5) zahvaa u meuzublje ukljune eljusti zupanika stupnja prijenosa (npr. z7 ili z9).
Prije prebacivanja u odreeni stupanj prijenosa moraju se
odnosni zupanici (ukljuni i zupanik stupnja) sinkronizirati. Ova se sinkronizacija odvija automatski prekidanjem
toka snage pri pomicanju mjenjake papue.
Ovakvi mjenjai izvedeni su kao sekvencijalni.

Sl. 43 5-stupanjski mjenja s ukljunim

Mjenjai s pominim klinom (sl. 44) - zauzimaju mali
eljustima
prostor i lako se ukljuuju. Nisu pogodni za prijenos velikih
okretnih momenata. Na slici prikazan 5-stupanjski mjenja je raznoosni.
Svi parovi zupanika stalno su uzubljeni.
Zupanici na vratilu spojke (zupanici stupnja prijenosa)
vrsto su uklinjeni, zupanici na upljem glavnom vratilu
(ukljuni) okreu se slobodno. Na glavnom vratilu nalaze se
provrti s kuglicama koje se mogu pomicati prema ljebovima zupanika pojedinih stupnjeva prijenosa. Aksijalno pomini klin smjeten u upljem vratilu pritisne kuglicu u ljeb
eljenog zupanika (sl. 45): vrsto ga uklini s predlonim
vratilom ime je stupanj prijenosa ukljuen.
Ukupni prijenosni omjer transmisije iuk
Ovaj se dobije iz pojedinih prijenosnih omjera primarnog
zagona iP, prijenosnog omjera mjenjaa iM i sekundarnog
zagona iS.

i uk i P i M i S
npr. 4. stupanj prijenosa: iuk = 1,29 1,74 3,04 = 6,82

Sl. 44

5-stupanjski mjenja s pominim

klinom

Sl. 45

spajanje zupanika stupnja prijenosa i

mjenjakog vratila (glavnog)

5.10 Dinamika vonje

Stabilizacija giroskopskim djelovanjem (precesijom) (sl.
46) - motorkotai su vozila s jednim tragom koja se u vonji
nalaze u labilnoj ravnotei, i koja se stabiliziraju centrifugalnim silama. Zakrene li se kota u rotaciji ulijevo, osjeti se
sila u smjeru okomite osi z. Ta sila nastoji rotirajui kota
zakrenuti u poetni poloaj, i to je jaa to kota ima veu
brzinu vrtnje. Kad bi se prednji kota motorkotaa u gibanju
zakrenuo ulijevo (ili udesno), zbog djelovanja zvrka vratio
bi se u sredinji poloaj. Uz oba ova djelovanja kota bi
stalno oscilirao u sredinjem poloaju, jer stabilizirajui procesi stalno djeluju Voza ove pojave ne moe opaziti, jer sile
trenja i prigune sile smanjuju vea upravljaka gibanja ili Sl. 46
naginjanja vozila.
Djelovanje zatura (sl. 47) zatur je razmak izmeu sjecita
osi zakreta kotaa s podlogom i dodirne toke kotaa s tlom.
Sile trenja, ili kone sile, djeluju u dodirnoj toki kotaa s
tlom i stvaraju na zakrenutom kotau povratni moment MR.
Taj je moment tim vei to je vei zatur ili kut zakreta
kotaa. Povratni moment nastoji vratiti kota u sredinji poloaj (samousmjeravanje) i time stabilizirati vozilo. Zaturom se postie malo lepranje kotaa, samousmjeravanje kotaa i vea sposobnost ispravljanja vozila iz zavoja.

Sl. 47

Sl. 48

precesija

zatur kod motorkotaa

ravnotea momenata u zavoju

Vonja u zavoju pri veim brzinama motorkota se u zavoju upravlja manjim zakretom upravljaa. Treba li savladati, primjerice, lijevi zavoj, upravlja se kratkotrajno zakrene udesno. Zahvaljujui precesiji, motorkota se nagne
ulijevo. Stabilizacija motorkotaa pri idealnoj vonji u zaSl. 49
voju dobije se s ravnoteom momenata (sl. 48)

stvarna vonja u zavoju

G l1 FC h t
moment, nastao djelovanjem teine na razmaku teita l 1, jednak je momentu kojeg daje centrifugalna sila F c na
visini teita ht.
Kako toka dodira realnog pneumatika odreene irine s podlogom ne lei u sredinjoj ravnini kotaa ( sl. 48)
nego je pomaknuta prema unutranjoj strani, dobija se manji moment Gl 2 (sl. 49). Naime, l2 je manje od l1 i, da
bi se odrala ravnotea momenata, motorkota se u zavoju mora nagnuti za vei kut.

Pitanja za ponavljanje gradiva

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Nabroji vrste motorkotaa.

Opii konstrukciju lamelaste spojke.
Opii podmazivanje svjeim uljem.
Objasni princip rada visokonaponskog kondenzatorskog paljenja (CDI).
to podrazumijevamo pod primarnim i sekundarnim zagonom?
Nabroji prednosti valjkastih lanaca s O-prstenima.

5.11 Okviri motorkotaa

Okvir motorkotaa je nosei element vozila i veza je izmeu
prednjeg i stranjeg kotaa. Okvir mora zadovoljiti slijedee
zahtjeve:
- mala masa
- krutost na uvijanje
- velika nosivost
- veliko prijelomno istezanje
- slabo hvatanje vibracija motora
- odgovarajui dizajn.
Razlikujemo cijevne, eline preane, tlano lijevane okvire
iz lakih legura i profilne okvire iz lakih legura.

Konstrukcije okvira
U ovisnosti o zahtjevima, na motorkotae se ugrauju
najrazliitiji okviri. Na sl. 50 je prikazan lagani jednocijevni Sl. 50
okvir iz etverokutnog elinog profila. Motor je integriran
kao samonosei dio. Dodatni potporanj okvira uvruje
konstrukciju.

Sl. 51

generator na skuteru

Sl. 52

lagani jednocijevni okvir

mosni cijevni okvir

Lagani dvostruki okvir (sl. 51) ine ga eline cijevi zavarene s kovanim elinim dijelovima. Ima veu stabilnost
od prethodnog okvira.
Mosni cijevni okvir (sl. 52) zavaren je iz elinih cijevi, a
naziva se i otvorenim okvirom. Odvajanje od vibracija motora tee je izvedivo.
Mosni okvir s kutijastim profilom (sl. 53) ovu na savijanje i uvijanje vrlo krutu izvedbu ine aluminijsko-lijevano-zavarena saasta konstrukcija s lamelama i upljim prostorima. Time je postignuta najvea krutost u najmanjem zauzetom volumenu.
Aluminijski okvir u profilnoj izvedbi (sl. 54) konstrukcija ima najpovoljniji omjer vrstoe i teine. Pogodnim Sl. 53 mosni cijevni okvir s kutijastim
profilom
oblikom profila okvir se moe optimalno prilagoditi zahtjevima.
Reetkasti ovir (cijevni) (sl. 55) reetkasti cijevni okvir nosa je iz zavarenih elinih cijevi koje daju na
uvijanje vrlo krutu konstrukciju.

Sl. 54

aluminijski okvir

Sl. 55

reetkasti okvir

5.12 Ovjes kotaa

Ponaanje i udobnost vozila u vonji ovise o konstrukciji
ovjesa. Zadaci ovjesa su:
- smanjiti i priguiti udarce s kotaa na okvir
- preuzeti voenje kotaa
- prenijeti kone i pogonske sile na okvir.

Voenje prednjih kotaa

Primjenjuju se slijedee konstrukcije:
- teleskopska vilica
- Upside-Down vilica
- Telelever sustav
- voenje osnog ramena.
Teleskopska vilica (sl. 56) upravljaka cijev lei u upravljakoj glavi okvira. Mostovi vilice i prikvaena osovina
vilici daju visoku krutost. Dvije teleskopske cijevi (nepomina i klizna) opruene su jednom umetnutom oprugom.
Mala opruga ili gumena opruga iznad klipnjae prigunika
ograniava ispruenje. Zrani jastuk iznad klipa pri sabijanju daje opruzi progresivnu karakteristiku (vei tlak zraka
tvra opruga). Hidrauliki prigunik vibracija (priguna Sl. 56
jedinica) smjeten je na donjem dijelu vilice. Pri sabijanju se
priguno ulje iz donjeg dijela prigunika protiskuje kroz
provrte ventilske jedinice. U hodu tlaenja ovi daju malo
priguenje, pa kota lagano i bez udarca sabija oprugu. Pri
ispruivanju ulje se mora vratiti, ali sada ventili priguuju
strujanje, pa je vlani hod tvri. Time je postignuto dobro
priguno djelovanje i osjetljivo reagiranje.
Upside-Down vilica ova izvedba je upravo suprotne konstrukcije. Stabilnija vanjska cijev izvedena je kao nepokretna. Klizna cijev, na kojoj je privrena osovina kotaa,
sada je opruna. Upside-Down vilica esto se koristi u skuterima i prua veliku krutost i vrstou na savijanje. Brtvljenje prigune cijevi je sloenije.
Telelever sustav (sl. 57) gornji most vilice uleiten je u
kuglinom zglobu okvira. Uzduna zakretno uleitena vodilica preuzima voenje prednjeg kotaa, federiranog s priguenom oprunom nogom. Prednosti susutava su:
Sl. 57
- osjetljiva reakcija zbog malih sila trenja,
- visoka stabilnost u vonji pri sabijanju zbog poveanja zatura,
- Anti-Dive uinak pri koenju (protiv posrtanja).
Voenje vilice (sl. 58) kota je voen dvjema oscilirajuim vodilicama. Opruivanje i priguenje slino je Telelever sustavu s jednom centralnom oprunom nogom. Pri sabijanju se poveava zatur, i poveava se stabilnost voenja.

Sl. 58

teleskopska vilica

Telelever sustav

voenje vilice

Voenje stranjih kotaa

Za voenje stranjih kotaa primjenjuje se nekoliko sustava. To su:
- dvokrake oscilirajue vilice
- jednokrake oscilirajue vilice
- Paralever sustav
- Pro-Link sustav
- Cantilever opruenje.
Dvokraka oscilirajua vilica (sl. 59) moe biti izvedena
kao zavarena cijevna konstrukcija iz elinih cijevi, ili danas
preteno iz aluminijskih pravokutnih upljih profila. Preko
okretne osovine lei na okviru o kojeg se odupire oprunom
nogom uvrenom u sredini poprenog potpornja. Kota se
privruje na stranjem dijelu vilice. Konstrukcija ima
veliku krutost, ali je sloenija u odnosu na jednokraku Sl. 59
oscilirajuu vilicu.

Sl. 60

dvokraka osilirajua vilica

jednokraka oscilirajua vilica

Jednokraka oscilirajua vilica asimetrina vilica iz

aluminijskog pravokutnog profila, uleitena na okviru ili
motoru, federirana je centralnom oprunom nogom. Kota
se privruje centralnim vijanim spojem, pa je njegova Sl. 61
izmjena jednostavna.
Paralever sustav (sl. 61) ine ga jednokraka oscilirajua
vilica i potezna poluga. Oscilirajua vilica vodi kota, a
potezna poluga povoljno djeluje na oprune karakteristike
pri promjeni optereenja. Sprjeavaju se veliki postavni
momenti. Centralnoj oprunoj nozi moe se kontinuirano
mijenjati karakteristika opruge i priguenja.
Pro-link sustav (sl. 62) oscilirajua vilica Pro-link
sustava uleitena je na okviru. Opruna noga odupire se o
poluni sustav, tako da se pri sabijanju kotaa skrauje hod
opruge, ime se dobiva progresivna karakteristika.
Cantilever opruenje (sl. 62) ovo je stranje opruenje s
kutnom oscilirajuom vilicom i centralno postavljenom
oprunom nogom u tunelu spremnika goriva. Cantilever Sl. 62
konstrukcija omoguuje dugake oprune puteve i dobro
ublaavanje udaraca kotaa. Kruta oscilirajua vilica omoguuje stabilno voenje motorkotaa.

Sl. 63

Cantilever opruenje

Paralever sustav

Pro-Link sustav

Prigune karakteristike vilica prednjih kotaa

Karakteristike opruge i priguivaa ovisne su o slijedeim faktorima:
- duini opruge
- prigunom ulju
- karakteristici opruge
- nefederiranim masama kotaa.
im je opruga dua, to je i opruenje meke. Opruno ponaanje moe se promijeniti razliitim duinama progibanja koje
e dati progresivnu karakteristiku. Poveanjem koliine ulja
smanjuje se volumen zrane komore i dobiva tvrda karakteristika.
Uputstva za odravanje
Priguno ulje mijenjati prema propisima prizvoaa, kako
bi se troenje i stvaranje pare zadralo u propi-sanim
granicama.
Puniti do propisane koliine, jer prevelika koliina ulja
daje tvru karakteristiku opruge.
Provjeriti brtvene prstenove vilice na proputanje.

Sl. 64

jednocijevni i plinski amortizer

Prigune karakteristike stranjih oprunih nogu

Karakteristike opruge i priguivaa dodatno se mogu promijeniti regulacijom:
- prednapona opruge,
- tlanog i vlanog stupnja.
U motorkotaa moemo nai prvenstveno jednocijevne plinske priguivae ili jednocijevne priguivae s
posudom za izjednaenje (sl. 64).
Jednocijevni priguiva moe im se regulirati samo tlani stupanj. Kod jednocijevnih priguivaa s posudom
za izjednaenje moe se regulirati i tlani, i vlani stupanj. Tlanim stupnjem regulira se karakteristika sabijanja,
vlanim karakteristika opruenja.

5.13 Konice
Disk konice (sl. 65) danas se preteito ugrauju kod
motorkotaa i skutera kako na prednjim, tako i na stranjim
kotaima. Runa konica obino djeluje na prednji, a nona
na stranji kota. Prijenos sile koenja je hidrauliki.
Koni diskovi izraeni su iz visokolegiranih elika, kod
veih motorkotaa plivajue uleiteni. Prorezani ili spiralno
izbueni omoguuju brzo ravnomjerno reagiranje konica u
mokrom stanju, jer se voda i neistoe brzo uklanjaju s
povrine diska. U ovisnosti o snazi motora, na prednjim se
kotaima nalaze jedan ili dva diska, s dvo- ili
etiricilindrinim disk konicama s nepokretnim okvirom.
Na stranji se kota obino ugrauje samo jedan koni disk,
s jedno- ili dvocilindrinim disk konicama s plivajuim
okvirom.
Kone obloge izrauju se iz sinter metala ili semi-metala.
Ovi materijali posjeduju velik i postojan koeficijent trenja u Sl. 65 disk konice na prednjem kotau
svim pogonskim uvjetima.
Bubanj konice nalaze se jo kod mopeda (Mofa) na
prednjim i stranjim kotaima. Mehaniki pokretana kona poluga zakree koni palac, pri emu se eljusti
odupiru o unutarnju stijenku bubnja.

CBS1 i TCS
Ovi kombinirani CBS-TCS sustavi (sl. 66) ugrauju se na motorkotae s velikom snagom motora, i pruaju
optimalnu sigurnost i stabilnost u vonji pri koenju i ubrzavanju:
- CBS prilagouje raspodjelu sile koenja na prednji i stranji kota u ovisnosti o stanju vonje i optereenju
- ABS sprjeava blokiranje kotaa pri koenju
- TCS (Traction Control System) sprjeava klizanje kotaa pri ubrzavanju.
CBS je servomehaniki sustav upravljanja konom silom bez ikakvih elektronikih dijelova. Kratki razmak
kotaa i visoko teite motorkotaa uzrok su jakoj dinamikoj raspodjeli optereenja u procesu koenja pri
velikim brzinama. Zbog toga se ugraenim servomehanikim sustavom rasporeuje koni tlak na prednji i
stranji kota u ovisnosti o optereenju koje na njih djeluje. Koni se tlak tako raspodjeljuju da se dobije
jednolina reakcija oba kotaa. Voza moe koiti bilo ruicom, bilo papuom konice, sustav djeluje na oba
kotaa.
Raspodjela konog tlaka ovisna je o:
- brzini i teini vozila
- stanju podloge
- visini teita.
Prednosti koje prua CBS su:
- dva jedan-od-drugog neovisna kona kruga
- jednako laka upotreba konica
- nema negativnih poremeajnih utjecaja izmeu rune i none konice
- zadran osjeaj koenja runom i nonom konicom.
Djelovanje
Koenje samo runom koni tlak djeluje na oba vanjska kona klipa prednje konice. Mehanika pritom
prenosi jedan dio kone sile na sekundarni glavni cilindar. Koni tlak stvoren u sekundarnom glavnom cilindru
preko proporcionalnog ventila djeluje na oba vanjska klipa stranje disk konice. Proporcionalni ventil moe
provesti 3-stupanjsku razdjelu kone sile.
Koenje samo nonom koni tlak djeluje na srednji klip stranje konice i, samo u prvoj fazi, preko ventila za
kanjenje na lijevi srednji klip prednje konice. Na taj nain konica reagira mekano, jer je tlak na prednjem
kotau snien za ~ 50 %. Daljim porastom konog tlaka, ventil kanjenja puta tlak i na desni srednji klip
prednje konice. Tipian Dive-effect (poniranje prednjeg kraja vozila) ovom je mjerom snano potisnut.

Sl. 66

CBS-ABS-TCS sustav

ABS-TCS ine ih ovi dijelovi:

- senzori broja okretaja kotaa
- Driver jedinica
- modulatori tlaka
- upravljaki sklop.
Princip rada
Po ukljuivanju paljenja upravljaki ureaj provodi samodijagnozu. U sluaju pogreke sustav se iskljuuje i
obavjetava vozaa o kvaru (paljenjem kontrolne aruljice). Kad upravljaka jedinica otkrije naginjanje kotaa
klizanju pri ubrzavanju ili blokiranju pri koenju, putem Driver jedinice upravlja modulatorom tlaka. Kako bi se
sprijeilo blokiranje kotaa, ugraeni elektromotor pomie upravljaki klip koji regulira koni tlak. Ako pri
ubrzavanju stranji kota ima tendenciju klizanja, TCS se aktivira i pomie paljenje na kasnije, sve dok se
klizanje kotaa ne spusti na doputenu mjeru. Kontrolna aruljica informira vozaa o TCS intervenciji.

engl. Combined Brake System

ABS (sl. 67) - dodan je hidraulikim konicama motorkotaa s veim snagama motora, kako bi se poveala stabilnost
vozila pri koenju. ine ga elektrini i hidrauliki elementi.
Princip rada
Okretanjem kljua provodi se samotestiranje. Ako su svi
elementi ispravni, ureaj je spreman za rad. Senzori broja
okretaja alju informacije upravljakoj jedinici na temelju
kojih se izraunava klizanje. Pri koenju bez klizanja ABS
ne djeluje, pa koni tlak nastao vozaevim pritiskom papue
ili ruice djeluje na radni cilindar koenog kotaa. Ako pri
koenju kota naginje blokiranju (klizanje vee od
doputenog), upravljaki sklop preko elektromagneta
upravlja modulatorom tlaka: regulacijski klip povlai se
nadole i kuglasti ventil zatvara prolaz ulju prema konici
kotaa. Daljim sputanjem regulacijskog klipa poveava se
volumen, i tlak u konom krugu naglo pada kota se
ponovo ubrzava. Ovaj regulacijski proces ponavlja se dok
god kota naginje blokiranju. Nakon toga upravljaki sklop
prebacuje modulator u poloaj otvoreno.

5.14 Obrui i pneumatici

Obrui moraju nositi pneumatike i prenijeti kone sile i sile
ubrzanja. Zahtjevi koje moraju ispuniti su:
Sl. 67 ABS
- mala masa
- velika postojanost oblika i elastinost
- koncentrinost (ne smiju bacati).
Kod motorkotaa koriste se:
- obrui sa bicama (sl. 68) naplatak je elini ili aluminijski, bice su eline. Mogu se montirati,
ovisno o izvedbi, pneumatici sa ili bez zranice. Ovakvi se obrui danas primjenjuju prvenstveno za
terenske motorkotae, jer imaju veliku elastinost i malu masu
- obrui iz lakih legura (sl. 69) iz Al-tlanog lijeva jednodijelni, obino za pneumatike bez zranice.
Koriste se za skutere, mopede i motorkotae
- spojeni obrui iz Al-tlanog lijeva, koncentrini i vrlo stabilnog oblika. Mogu biti sastavljeni iz dva ili
tri dijela naplatka, oglavlja (bica) i glavine.
Oznake naplataka
Oznake su sline onima kod automobila, npr.:
3.50 - 17 MT- H2

dva Humpa
viedijelni naplatak
oznaka za naplatak motorkotaa
nazivni promjer naplatka u [col, " ]
poludubok naplatak
irina naplatka u [col]

Sl. 68

obru sa
bicama

Sl. 69

obru iz lakih
legura

Pneumatici
Kod dvokotaa je povrina nalijeganja gume znatno manja
nego u osobnih vozila. Zato je posebno znaajna za voenje
kotaa, i u znatnoj mjeri utjee na vozne karakteristike i
sigurnost vozila. Iz tih razloga proizvoai motorkotaa
propisuju dimenzije pneumatika koje se mogu montirati i
daju, eventualno, popis pogodnih pneumatika na tritu.
Najee se koriste razliite veliine i profili pneumatika na
prednjem i stranjem kotau. Kako prednji kota, prije
svega, mora prenijeti upravljake i bone sile voenja,
nefederirane mase moraju biti im manje. Stranji je kota
zbog prijenosa velikih pogonskih i bonih sila voenja
znatno iri. Oblici pneumatika prikazani su na sl. 70. Profil
prednjeg pneumatika obino je u obliku uzdunih ljebova,
ili je pak u smjeru vonje u obliku strijele. Ovakvo Sl. 70
profiliranje oteava odvajanje gume u ljuskicama pri
troenju pneumatika. Za stranje pneumatike jakih
motorkotaa namijenjenih cestovnoj vonji tendencija je
odabira velikih irina. Presjek ovakvih pneumatika (sl. 70)
tako je odabran da se poveanjem naginjanja motorkotaa
poveava povrina nalijeganja gume, a time i sposobnost
dranja na podlozi. Profil stranjeg pneumatika je strelastoparabolni, koji sprjeava Stufenbildung i nakon dugog vijeka
uporabe.
Posebno za trkai sport razvijene smjese materijala za izradu
guma pomiu granino podruje i poveavaju prijanjanje na
podlogu.
Sl. 71
Gume motorkotaa moraju imati ova svojstva:
- dobro dranje na podlozi neovisno o dubini profila
- visoku bonu stabilnost i bono voenje
- dobro pravo kretanje (Geradeauslauf)
- prikladnost cesti, odnosno terenu, ovisno o vrsti
primjene.

gume motorkotaa i profil guma

dijagonalna guma

Konstrukcije pneumatika
Nude se etiri konstrukcije:
- dijagonalne gume
- pojasne gume s dijagonalnom karkasom
Sl. 72
- radijalne gume s dijagonalnim pojasom
- radijalne gume s 0-elinim pojasom.
Dijagonalne gume (sl. 71) kod ove konstrukcije karkasu
ine 4 najlonska ili poliamidna sloja postavljena dijagonalno
jedan na drugog pod kutom od 45, i previjeni oko eline
jezgre (noge). Visina previjanja slojeva odreuje veliinu
bonih sila voenja koje se mogu prenijeti.
Pojasne gume s dijagonalnom karkasom (sl. 72) armaturu (karkasu) ine dva dijagonalno postavljena sloja na
kojem se nalazi pojas od dva sloja (npr. iz vlakana kevlara).
Takav pneumatik ima dobru koncentrinost i dobro bono
voenje.
Sl. 73
Radijalne gume s dijagonalnim pojasom (sl. 73) ova izvedba ima karkasu iz jednog 90-sloja (radijalnog) i na njoj
postavljena dva dijagonalna sloja iz aramidnih vlakana
(pojas).

pojasna guma s dijagonalnom karkasom

radijalna guma s dijagonalnim pojasom

Radijalne gume s 0-elinim pojasom (sl. 74) iznad jednoslojne radijalne karkase lei jednoslojni 0-elini pojas.
Ovakve gume osobito su pogodne za velike brzine, jer je
presjek zahvaljujui pojasu vrlo stabilan.

Oznake guma
Razliite se konstrukcije razliito oznaavaju:
Dijagonalne:
4.10 18 60 P
simbol brzine (150 km/h)
indeks nosivosti
Sl. 74
nazivni promjer naplatka [col]
irina gume u [col]
Radijalne niskoprofilne:
120/90 ZR 17 TL
Tubeless
nazivni promjer naplatka [col]
radijalna guma
simbol brzine (max. > 240 km/h)
nazivni oblik profila 90 %
irina gume u [mm]

radijalna guma s 0-elinim pojasom

Knjienje pneumatika veliine pneumatika upisane u Knjiici vozila moraju se potivati. Kod mnogih se
motorkotaa prua mogunost postavljanja alternativnih pneumatika. Pritom se mora uvaiti postojea
uporabna dozvola u kojoj moe stajati:
- montaa i upis podataka nisu potrebni. Voza mora uporabnu dozvolu nositi sa sobom
- montau i upis podataka izvodi slubeno struno osoblje. Potvrdu o ugradnji nositi sa sobom
- montau i upis podataka izvodi slubeno struno osoblje, unijeti podaci u Knjiici vozila moraju se
potvrditi.

Radioniki naputci pri montai guma

Gume montirati samo na besprijekorne, bez korozije i neoteene naplatke
Potivati strelice smjera vrtnje, ako su postavljene
Kod izmjene vanjskih guma, zamijeniti i unutarnju zranicu novom (zbog stvaranja nabora)
Kod kotaa sa bicama staviti nove zatitne trake
Za gume bez zranice uvijek staviti nove ventile
Pneumatik natlaiti na 1,5 puta veu vrijednost od radnog tlaka kako bi legla u naplatku
Tlak gume postaviti na nazivni
Kota balansirati
Kota se mora uhodati obzirnom vonjom (~ 200 km), nakon ega poprima optimalno dranje
Pitanja za ponavljanje
1. Nabroji zahtjeve koji se postavljaju pred okvire motorkotaa!
2. Koje zadatke ima voenje kotaa kod motorkotaa?
3. Nabroji konstrukcije ovjesa prednjih i stranjih kotaa!
4. O emu ovisi karakteristika priguenja prednjih vilica?
5. Razjasni rad CBS, ABS i TCS u motorkotaa!
6. Objasni oznaku 3.25 17 MT H2
7. Koja svojstva mora posjedovati pneumatik motorkotaa?
8. Nabroji konstrukcije pneumatika za motorkotae!
9. Objasni oznaku 160/60 ZR 18 TL
10. Objasni oznaku 4.10 18 60 P