ODRAZ - ODRIVI RAZVOJ ZAJEDNICE

Globalni ciljevi odrivog razvoja do 2030.

ODRAZ-ovih 15 godina doprinosa promjenama i zalaganja
za odrivi razvoj
Izvjetaj sa skupa
29. listopada 2015., Zagreb

Impresum

Izdava: ODRAZ- Odrivi razvoj zajednice

Zagreb, studeni 2015.
Priredila: Lidija Pavi-Rogoi
Suradnica: Martina Jagnji

Financijska pomo: Institucionalna podrka

Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................................ 1
O odrivom razvoju ................................................................................................................................. 2
Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015. ............................................................................................. 3
Promijeniti svijet: Program za odrivi razvoj 2030. ............................................................................. 4
Globalni ciljevi odrivog razvoja ...................................................................................................... 6
Kako e biti mjereno postizanje ciljeva? ....................................................................................... 14
Kako e biti financirano postizanje ciljeva odrivog razvoja? ....................................................... 14
Skup u Zagrebu: Rezultati rada u skupinama ........................................................................................ 15
Najvaniji ciljevi odrivog razvoja za Hrvatsku .................................................................................. 15
Ciljevi odrivog razvoja i ODRAZ ........................................................................................................ 18
Osobni doprinos ciljevima odrivog razvoja ...................................................................................... 20
Zakljuak ............................................................................................................................................ 21
Prilog 1. .................................................................................................................................................. 23
Literatura: .............................................................................................................................................. 31

EU podrava Globalne ciljeve odrivog razvoja

Europska unija se obvezala kako e raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda
za odrivi razvoj 2030., unutar EU-a (npr. buduim inicijativama EU-a, meu ostalim,
strategijom krunog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje odrivih modela
proizvodnje i potronje) te u okviru vanjskih politika EU-a podravanjem provedbe
ciljeva u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najvie potrebno.

"Ovaj Sporazum povijesni je dogaaj i vaan korak prema globalnom djelovanju u

podruju odrivog razvoja. Ponosno istiem snano zalaganje EU-a za postizanje
ambicioznog ishoda, od samog poetka procesa. Rije je o globalnom programu
kojim su obuhvaene sve zemlje, bogate i siromane, u cilju potpune integracije
ekonomske, drutvene i okoline dimenzije odrivosti. Radi se o kljunom postignuu
u pogledu dogovora cijelog svijeta oko zajednikih ciljeva za odriviju budunost.
Odluni smo provesti Program 2030. koji e predstavljati obris nae unutarnje i
vanjske politike kako bi se osiguralo da EU prui maksimalan doprinos.
Frans Timmermans
Prvi potpredsjednik Europske komisije, zaduen za odrivi razvoj

"Sedamnaest Ciljeva odrivog razvoja nisu tek jo jedno poglavlje u birokratskoj

proceduri Ujedinjenih naroda. ... Ovo je plan, program naeg razvoja iduih 15
godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za nau bolju budunost.
Preobraziti na svijet to nije fraza, to je obveza svih nas."
Kolinda Grabar Kitarovi
Predsjednica Republike Hrvatske
Samit o odrivom razvoju nakon 2015., 70. Opa skuptina UN-a

Uvod
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice ve 15 godina potie i prua potporu provedbi promjena
usmjerenih prema odrivosti. Kontinuirano promoviramo naela odrivog razvoja, educiramo
dionike iz cijele Hrvatske i iz svih sektora o naelima odrivog razvoja i potiemo ih na
okupljanje i zajedniko djelovanje u promiljanju i provedbi odrivog razvoja u svojim
zajednicama. Pratimo i to se deava na razini javnih politika, kako na globalnoj, tako i na
europskoj i nacionalnoj razini. O svemu tome izvjetavamo nae suradnike, korisnike i iru
javnost.
Obiljeavanje 15 godina djelovanja ODRAZ-a i zalaganja za odrivi razvoj bilo je povod za
okupljanje, druenje, ali i informiranje i promiljanje o novim globalnim ciljevima odrivog
razvoja, usvojenih krajem rujna 2015. na samitu UN-a u New Yorku.
Okupili smo 70-ak predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora, koje smo podsjetili na
Milenijske ciljeve UN-a koji su vrijedili do 2015. te ih informirali o novim ciljevima odrivog
razvoja do 2030. Nakon toga smo radili u skupinama, kako bi svi prisutni mogli promisliti o
tim novim ciljevima, njihovoj vanosti za Hrvatsku te o svom vlastitom doprinosu njihovom
postizanju. Takoer smo htjeli provjeriti njihovu percepciju rada ODRAZ-a i naeg doprinosa
odrivom razvoju.

Zgrada UN-a, New York

O odrivom razvoju
Koncept odrivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnotee izmeu gospodarskih,
socijalnih i okolinih zahtjeva, kako bi se osiguralo "zadovoljavanje potreba sadanje
generacije, bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe". Od
1987. godine, kada je na ovaj nain definiran u Izvjetaju Svjetske komisije za okoli i razvoj,
kojom je predsjedavala Gro Harlem Brundtland, pa do dananjeg dana, odrivi razvoj je
postao jedan od kljunih elemenata u formuliranju i provoenju razvojnih politika u svijetu.
Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih tako i
politikih tenji usmjerenih prema osiguravanju dugoronog razvoja ljudskog drutva i
ouvanju okolia. U tom procesu, kljuni dogaaji i pokretaka snaga bili su Svjetski skupovi
na vrhu u Riju i Johannesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN-a u rujnu 2000. Od
razine UN-a (Komisije UN-a za odrivi razvoj) i brojnih multilateralnih i meunarodnih
institucija i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU pa sve do civilnog sektora i
lokalne samouprave, na provoenju koncepta odrivog razvoja rade milijuni ljudi irom
svijeta. Na sastanku Ujedinjenih naroda krajem rujna 2015., svjetski su se elnici dogovorili o
novom Programu Ujedinjenih naroda za odrivi razvoj 2030., koji sadri 17 ciljeva odrivog
razvoja.

Tri sastavnice odrivog razvoja

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015.

U rujnu 2000. godine dravnici 189 zemalja lanica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku
deklaraciju, politiki dokument UN-a za 21. stoljee, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim
podrujima od interesa za sve lanice, kao i meunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti
koje trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.
Drave lanice UN-a obvezale su se da e do 2015. godine uiniti maksimum u ispunjavanju
osam kljunih razvojnih ciljeva u zadanim rokovima ili se barem znaajno pribliiti njihovom
postizanju.
Milenijski ciljevi razvoja istaknuti u Milenijskoj deklaraciji su:
1. Iskorijeniti ekstremno siromatvo i glad;
2. Osigurati univerzalno osnovno obrazovanje;
3. Promovirati ravnopravnost spolova i osnaiti ene;
4. Smanjiti stopu smrtnosti djece;
5. Poboljati zdravlje majki;
6. Boriti se protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti;
7. Osigurati odrivost okolia;
8. Razviti globalno partnerstvo za razvoj.

Izvor: http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview/

U Republici Hrvatskoj odreeno je osam nacionalnih ciljeva i 31 podcilj, koji odgovaraju

specifinim okolnostima i uvjetima razvoja nae zemlje.

Prvi Izvjetaj o provoenju milenijskih ciljeva u Hrvatskoj dostupan je na

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UN
DP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf
Milenijski razvojni ciljevi dokaz su da se utvrivanjem ciljeva moe pridonijeti ostvarenju
napretka irom svijeta te postii dobre rezultate. Punih 15 godina tim je ciljevima
usmjeravana razvojna politika, pri emu je EU dao velik doprinos njihovu ostvarenju.

Promijeniti svijet: Program za odrivi razvoj 2030.

Napredak u ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva neujednaeno je protekao diljem svijeta i
nisu ostvareni svi ciljevi. Geopolitike promjene posljednjih 15 godina dovele su do spoznaje
da su univerzalni ciljevi, za koje su potrebna integrirana rjeenja, sada primjereniji. Stoga se
novim Programom 2030. definirala iznova suradnja unutar meunarodne zajednice u
pogledu globalne obaveze stvaranja drukije budunosti za ljude i planet, temeljem koje e
svijet ii putem odrivog razvoja. Dok su Milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u
razvoju, Program 2030. je globalni sporazum kojim se utvruje univerzalni, sveobuhvatni
program djelovanja za sve zemlje, ukljuujui nacionalne politike.
Program 2030. usvojen je nakon trogodinjeg procesa konzultacija, u kojem je sudjelovao
veliki broj predstavnika civilnog drutva i drugih dionika. Program se nastavlja na Milenijske
razvojne ciljeve, ali i na druge dokumente (npr. zakljuke Konferencije Ujedinjenih naroda o
odrivom razvoju Rio + 20 i konferencija o financiranju razvoja).
Novi je Program mnogo ireg opsega, a za uspjenu provedbu bit e potrebno ukljuiti sve
resurse, domae i meunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat e dati svoj doprinos,
uzimajui u obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i kapacitet svake zemlje. Nacionalna
odgovornost i odgovornost prema graanima bit e od kljune vanosti za uspjeh Programa.
U okviru 17 novih ciljeva odrivog razvoja i 169 podciljeva, uravnoteene su tri dimenzije
odrivog razvoja (okolina, drutvena i gospodarska dimenzija), u podrujima kao to su
siromatvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, odriva potronja i
proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, odrivo upravljanje prirodnim resursima,
klimatske promjene, kao i rodna jednakost, mirna i ukljuiva drutva, pristup pravosuu i
odgovorne institucije.

Izvor: UNDP Hrvatska

Globalni ciljevi odrivog razvoja

Cilj 1. Iskorijeniti siromatvo svuda i u svim oblicima
Ekstremna stopa siromatva smanjena je za vie od polovice od 1990. Iako je to izvanredan
uspjeh, jedna od pet osoba u regijama u razvoju i dalje ivi s manje od 1,25 USD dnevno, a
tu su i milijuni koji zarauju neto vie od tog dnevnog iznosa. Dodatno, mnogi ljudi su u
riziku od klizanja natrag u siromatvo.
Siromatvo je vie od nedostatka prihoda i resursa za odrivo ivljenje. Obiljeja siromatva
su glad i pothranjenost, ogranien pristup obrazovanju i drugim osnovnim uslugama,
socijalna diskriminacija i iskljuivanje, kao i nedostatak sudjelovanja u donoenju odluka.
Gospodarski rast mora biti ukljuiv kako bi se osigurala odriva radna mjesta i promicala
jednakost.
Do kraja 2030. eli se iskorijeniti ekstremno siromatvo, dakle siromatvo svih onih koji ive
s manje od 1,25 USD na dan. Takoer se planiraju osigurati jednaka prava na ekonomske
resurse za sve mukarce i ene, posebno siromane i ranjive, kao i pristup osnovnim
uslugama, vlasnitvu i upravljanju zemljitem te drugim oblicima vlasnitva. Bitno je i
poveati otpornost siromanih i ranjivih skupina te smanjiti njihovu izloenost i ranjivost na
ekstremne klimatske dogaaje, kao i druge ekonomske, drutvene ili ekoloke katastrofe.
Za to je potrebno osigurati znaajnu mobilizaciju resursa iz razliitih izvora, izmeu ostalog i
kroz poveanu razvojnu suradnju te se trebaju kreirati jasne javne politike na nacionalnoj,
regionalnoj i meunarodnoj razini, temeljene na razvojnim strategijama koje promoviraju
borbu protiv siromatva i rodnu osjetljivost.
Cilj 2. Iskorijeniti glad, postii sigurnost hrane i poboljanu ishranu te promovirati
odrivu poljoprivredu
Vrijeme je za promiljanje o uzgoju, raspodjeli i konzumiranju hrane. Ako se ispravno radi,
poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo mogu pruiti zdravu hranu za sve i stvoriti pristojne
prihode te ujedno podravati ljude usmjerene na ruralni razvoj i zatitu okolia.
U dananje vrijeme se tla, slatke vode, oceani, ume i bioraznolikost rapidno degradiraju.
Klimatske promjene stvaraju jo vei pritisak na resurse o kojima ovisimo, poveani su rizici
povezani s katastrofama poput sua i poplava. Mnoge ene i mukarci u ruralnim podrujima
vie ne mogu ivjeti na svojoj zemlji, prisiljeni su migrirati u gradove u potrazi za
mogunostima za ivot. Potrebna je duboka promjena globalnog sustava proizvodnje hrane i
poljoprivrede, ako elimo nahraniti gladne na planetu. Prehrambeni i poljoprivredni sektor
nude kljuna rjeenja za razvoj te su najvaniji za iskorjenjivanje siromatva do 2030., kao i
za osiguranje pristupa sigurnoj i kvalitetnoj hrani u dovoljnim koliinama siromanima i
ranjivim skupinama.
Planira se udvostruiti poljoprivredna produktivnost i prihodi malih proizvoaa hrane, a
posebno ena i obiteljskih poljoprivrednih proizvoaa. Za to je potrebno poveati razinu
investiranja, ukljuujui i meunarodnu suradnju, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna
istraivanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i dr.

Cilj 3. Zdravlje - Osigurati zdrav ivot i promovirati blagostanje za ljude svih generacija
Osiguranje zdravog ivota i promicanje dobrobiti za sve ljude, svih uzrasta bitno je za odrivi
razvoj. Znaajan napredak postignut je u poveanju oekivanog trajanja ivota i smanjenju
smrtnosti djece i majki. Najvei je napredak postignut u boljem pristupu istoj vodi i
higijenskim uvjetima, smanjenju broja oboljelih od malarije, tuberkuloze, djeje paralize te
irenja HIV / AIDS-a. Meutim, potrebno je mnogo vie napora za potpuno iskorjenjivanje
mnogih bolesti i rjeavanje zdravstvenih problema koji se javljaju.
Dodatno, do kraja 2020. na globalnoj se razini eli prepoloviti broj smrtnih sluajeva i
povreda do kojih dolazi u prometnim nesreama.
eli se postii univerzalni obuhvat zdravstvenom zatitom, ukljuujui zatitu od financijskog
rizika, osigurati dostupnost kvalitetnih osnovnih usluga zdravstvene zatite.
Takoer se eli bitno smanjiti broj smrtnih sluajeva i oboljenja uzrokovanih zagaenjem
zraka, vode i tla.
Cilj 4. Osigurati ukljuivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogunosti
cjeloivotnog uenja
Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljanje ivota ljudi i odrivi razvoj. Veliki napredak
postignut je u poveanju pristupa obrazovanju na svim razinama i poveanju stope upisa u
kole, posebno ena i djevojaka. Razina osnovne pismenosti se vidljivo poboljala, ali
potrebni su jai napori kako bi se postigao jo vei napredak u postizanju univerzalnih ciljeva
obrazovanja. Na primjer, u svijetu je postignuta ravnopravnost djevojica i djeaka u
osnovnom obrazovanju, ali samo su neke zemlje uspjele postii taj cilj na svim razinama
obrazovanja.
Do kraja 2030. se eli osigurati besplatno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje za sve
djevojice i djeake. Takoer se eli osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehnikog,
strunog i tercijarnog obrazovanja, kao i univerzitetskog, za sve ene i mukarce. Treba
znatno poveati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vjetine, izmeu ostalog i
tehnike i strune, za bolju zapoljivost, pristojne poslove i poduzetnitvo.
Vaan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te osigurati jednak pristup svim
razinama obrazovanja i strunoj obuci za ranjive grupe, ukljuujui osobe s invaliditetom i
djecu u ranjivom poloaju.
Do kraja 2030. se eli osigurati da svi uenici steknu znanja i vjetine potrebne za
unaprjeenje odrivog razvoja, putem edukacije za odrivi razvoj i odrive stilove ivota,
ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja,
pripadnosti globalnoj zajednici i potovanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture odrivom
razvoju.
Kako bi se postigao ovaj cilj s podciljevima, treba izgraditi i poboljati obrazovne objekte
prilagoene djeci, osobama s invaliditetom, omoguiti vei broj stipendija koje su dostupne u
zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama.
Cilj 5. Postii rodnu ravnopravnost i osnaiti sve ene i djevojke
Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, ve i nuan temelj za miran,
prosperitetan i odriv svijet. Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi,
dostojanstvenom radu enama i djevojkama te njihove zastupljenosti u politikim i
7

ekonomskim procesima donoenja odluka, bit e poticaj odrivoj ekonomiji te e donijeti

korist drutvu i ovjeanstvu u cjelini.
Stoga treba svuda okonati sve oblike diskriminacije ena i djevojaka, eliminirati sve oblike
nasilja i eksploatacije u javnoj i privatnoj sferi.
Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, odrivo upravljati vodama te osigurati
higijenske uvjete za sve
ista, dostupna voda za sve je bitan dio svijeta u kojem elimo ivjeti. Na planetu ima
dovoljno pitke vode, no, zbog ekonomskih problema i loe infrastrukture, svake godine
milijuni ljudi, od kojih je veina djece, umire od bolesti povezanih s opskrbom vodom te
neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima.
Nedostatak vode, loa kvaliteta vode i neadekvatna kanalizacija negativno utjeu na
sigurnost hrane, mogunost ivotnih izbora te obrazovne mogunosti za siromane obitelji
diljem svijeta. Do 2050., najmanje jedna od etiri osobe e vjerojatno ivjeti u zemlji s
problemom nestaice pitke vode.
Stoga je jedan od podciljeva postii do kraja 2030. univerzalan i jednak pristup sigurnoj i
jeftinoj pitkoj vodi za sve te adekvatan i jednak pristup svih sanitarnim i higijenskim uvjetima.
Takoer se treba poboljati uinkovito koritenje i snabdijevanje vodom te primijeniti
integrirano upravljanje vodnim resursima na svim razinama.
Nadalje, do kraja 2020. treba zatititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, ukljuujui
planine, ume, plavna zemljita, rijeke, izvore i jezera.
Kako bi se to postiglo, potrebno je proiriti meunarodnu suradnju sa zemljama u razvoju i
dati podrku tim zemljama u jaanju kapaciteta te podrati i ojaati sudjelovanje lokalnih
zajednica u unaprjeivanju naina upravljanja vodom i sanitarnim uvjetima.
Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, odrivoj i modernoj energiji po pristupanim
cijenama za sve
Energija je u sreditu gotovo svakog velikog izazova i prilike s kojima se svijet danas
suoava. Bilo da se radi o radnim mjestima, sigurnosti, klimatskim promjenama, proizvodnji
hrane ili poveanju prihoda, pristup energiji je bitan za sva ta podruja djelovanja. Odriva
energija je prilika - ona mijenja ivote, gospodarstva i planet.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predvodi Inicijativu 'Odriva energija za sve', kako bi se
osigurao univerzalni pristup modernim energetskim uslugama, poboljala uinkovitost i
povealo koritenje obnovljivih izvora.
I u ovom je podruju potrebno unaprijediti meunarodnu suradnju kako bi se olakao pristup
istraivanju i tehnologiji za iste energije, ukljuujui obnovljivu energiju i energetsku
uinkovitost.
Cilj 8. Promovirati ukljuiv i odriv ekonomski rast, punu zaposlenost i dostojanstven
rad za sve
Gotovo polovina svjetskog stanovnitva ivi s oko dva USD dnevno. U mnogim podrujima
imati posao ne jami mogunost bijega iz siromatva. Ovaj spor i neujednaen napredak
zahtijeva ponovno promiljanje i moderniziranje ekonomskih i socijalnih politika usmjerenih
na iskorjenjivanje siromatva.
8

Kontinuirani nedostatak mogunosti za dostojanstven rad, nedovoljna ulaganja i mala

potronja, vode do erozije osnovnog drutvenog ugovora u demokratskim drutvima, koji
podrazumijeva da svi trebaju imati koristi od napretka. Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta e
ostati veliki izazov gotovo svim gospodarstvima i nakon 2015.
Odrivi gospodarski rast zahtijeva stvaranje uvjeta u drutvima koji omoguuju ljudima
kvalitetne poslove, koji e poticati gospodarstva, bez tete za okoli. Mogunosti
zapoljavanja i pristojni radni uvjeti su takoer potrebni za svo radno sposobno stanovnitvo.
Jedan od podciljeva je postii viu razinu ekonomske produktivnosti putem diversifikacije,
tehnolokih unaprjeenja i inovacija, izmeu ostalog i fokusirajui se na radno intenzivne i
visoko profitabilne sektore.
Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podravaju proizvodne aktivnosti,
stvaranje pristojnih poslova, poduzetnitvo, kreativnost i inovativnost te poticati osnivanje i
rast malih i srednjih poduzea, izmeu ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.
Do kraja 2020. planira se bitno smanjiti udio mladih koji nisu niti zaposleni niti su u procesu
obrazovanja odnosno obuke tzv. NEET1 populacije, izmeu ostalog, provedbom "Globalnog
pakta o zapoljavanju Meunarodne organizacije rada.
Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati ukljuivu i odrivu
industrijalizaciju i poticati inovativnost
Ulaganja u infrastrukturu - promet, navodnjavanje, energiju i informacijske i komunikacijske
tehnologije - kljuni su za postizanje odrivog razvoja i osnaivanje zajednica u mnogim
zemljama. Odavno je prepoznato da rast produktivnosti i prihoda te poboljanja u
zdravstvenim i obrazovnim ishodima zahtijevaju ulaganja u infrastrukturu. Razviti kvalitetnu,
pouzdanu, odrivu i prilagodljivu infrastrukturu, kako bi se podrali ekonomski razvoj i
blagostanje, s fokusom na jeftin i jednak pristup za sve, jedan je od podciljeva.
Ukljuiv i odriv industrijski razvoj je primarni izvor stjecanja dohotka, omoguuje brzo i
odrivo poveanje ivotnog standarda za sve ljude, a prua tehnoloka rjeenja za okolino
prihvatljivu industrijalizaciju. Tehnoloki napredak je temelj za postizanje ciljeva zatite
okolia, kao to je energetska uinkovitost. Bez tehnologije i inovacija, nee se desiti
industrijalizacija, a bez industrijalizacije nee se moi dogoditi ni razvoj.
Treba podrati razvoj domae tehnologije, istraivanje i inovacije u zemljama u razvoju te
poveati pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama do 2020., ukljuujui
univerzalni i jeftin pristup internetu u najnerazvijenijim zemljama.
Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i izmeu drava
Meunarodna zajednica je napravila znaajne korake prema izlasku ljudi iz siromatva.
Meutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i
obrazovnim uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost izmeu zemalja moda
smanjila, nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je vie prisutno miljenje kako
ekonomski rast nije dostatan za smanjenje siromatva, ako nije ukljuiv i ako ne uzima u
obzir sve tri dimenzije odrivog razvoja - ekonomsku, socijalnu i okolinu. Kako bi se
smanjile nejednakosti, javne politike bi trebale voditi rauna o potrebama ugroene i
marginalizirane populacije.
1

'NEET, engl. kratica 'Not in Education, Employment or Training'

9

Neki od podciljeva do kraja 2030. su: osnaiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i politiku
ukljuenost svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etniku pripadnost, porijeklo,
religiju ili ekonomski ili neki drugi status te osigurati jednake mogunosti i smanjiti
nejednakosti u ishodima.
Vaan element su i javne politike i zakonodavstvo u podruju plaa i socijalne zatite, koje
vode rauna o ravnopravnosti, kao i nadzor globalnih financijskih trita i institucija, uz
praenje provedbe propisa. Nadalje, dobro voene migracijske politike trebale bi olakati
ureenu, sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi.
Vanu ulogu u postizanju ovog cilja ima razvojna pomo i financijski tokovi te izravne strane
investicije u dravama u kojima postoji najvea potreba, a posebno u najnerazvijenijim
zemljama, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.
Cilj 11. Uiniti gradove i naselja ukljuivim, sigurnim, prilagodljivim i odrivim
Gradovi su rasadnik ideja, sredita trgovine, kulture, znanosti, produktivnosti, drutvenog
razvoja i jo mnogo toga. Gradovi su omoguili ljudima socijalni i ekonomski napredak.
Meutim, postoje mnogi izazovi u odravanju i razvoju gradova kako bi i dalje stvarali nova
radna mjesta i prosperitet, ne optereujui zemljite i resurse. Zajedniki urbani izazovi
ukljuuju zaguenje prometom, nedostatak sredstava za pruanje osnovnih usluga,
nedostatak adekvatnog stanovanja i probleme s infrastrukturom.
Izazovi u gradovima mogu se prevladati na nain koji e im omoguiti daljnji napredak i rast,
poboljanjem koritenja resursa i smanjenjem zagaenja i siromatva. Budunost koju
elimo ukljuuje gradove koji otvaraju mogunosti za sve, s pristupom osnovnim uslugama,
energiji, stanovanju, prijevozu i dr.
Stoga se do kraja 2030. eli osigurati pristup za sve adekvatnom, sigurnom i jeftinom
smjetaju i osnovnim uslugama; pristupanim i odrivim transportnim sustavima,
poboljavajui javni prijevoz i vodei rauna o potrebama ranjivih skupina, ena, djece,
osoba s invaliditetom i starijih.
U svim zemljama treba unaprijediti ukljuivu i odrivu urbanizaciju i kapacitete za
participativno, integrirano i odrivo planiranje i upravljanje naseljima.
U podciljevima se, nadalje, spominje potreba zatite svjetske kulturne i prirodne batine;
zatita od elementarnih nepogoda, usmjerena naroito na siromane i ranjive skupine;
omoguavanje pristupa zelenim i javnim povrinama, posebno enama i djeci, starijim
osobama i osobama s invaliditetom.
Treba se smanjiti negativan utjecaj gradova na okoli, s posebnom panjom na kvalitetu
zraka i gospodarenje otpadom na lokalnoj i drugim razinama.
Takoer, treba podrati pozitivne ekonomske, socijalne i okoline veze izmeu urbanih, periurbanih i ruralnih podruja, osnaivanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja.
Gradovi i druga naselja trebaju primjenjivati integrirane politike i planove u smislu
ukljuenosti, uinkovitosti resursa, ublaavanja i prilagoavanja klimatskim promjenama te
otpornosti na elementarne nepogode.
I za postizanje ovog cilja najnerazvijenije zemlje trebaju podrku, financijsku i tehniku
pomo u gradnji odrivih i otpornih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.

10

Cilj 12. Osigurati odrive oblike potronje i proizvodnje

Odriva potronja i proizvodnja se odnose na promicanje djelotvornosti u koritenju resursa i
energetske uinkovitosti, odrivu infrastrukturu i pruanje pristupa osnovnim uslugama,
zelena i dostojanstvena radna mjesta i bolju kvalitetu ivota za sve. Odriva potronja i
proizvodnja pomau u postizanju ukupnih razvojnih planova, smanjenju buduih ekonomskih,
okolinih i drutvenih trokova, jaanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju siromatva.
Odriva potronja i proizvodnja imaju za cilj "raditi vie i bolje s manje", poveanje
blagostanja iz ekonomskih aktivnosti smanjenjem upotrebe resursa, degradacije i
oneienja, uz poveanje kvalitete ivota. To ukljuuje razliite dionike, meu ostalima
predstavnike poslovne zajednice, potroae, donositelje odluka, istraivae, znanstvenike,
medije i agencije za razvojnu suradnju.
Odriva potronja i proizvodnja takoer zahtijevaju sustavni pristup i suradnju izmeu aktera
koji djeluju u lancu opskrbe, od proizvoaa do krajnjeg potroaa. To ukljuuje angairanje
potroaa kroz podizanje svijesti i obrazovanje o odrivoj potronji i nainu ivota.
Potroaima se trebaju pruiti odgovarajue informacije putem standarda i oznaka.
Podciljevi definiraju, izmeu ostalog, namjeru postizanja odrivog upravljanja i uinkovitog
koritenja prirodnih resursa do kraja 2030.; bar za polovicu smanjiti bacanje hrane po glavi
stanovnika na razini maloprodaje i potroaa te smanjiti gubitke u hrani u proizvodnji i
lancima opskrbe.
Neki od podciljeva se odnose na odrivo gospodarenje otpadom, ukljuujui ispravno
upravljanje kemikalijama i svim oblicima otpada tijekom itavog njihovog ivotnog ciklusa,
znaajno smanjiti isputanje u zrak, vodu i tlo, kako bi se to vie umanjili negativni utjecaji
na zdravlje ljudi i okoli te znaajno smanjiti stvaranje otpada poveanim udjelom
preraivanja i ponovne upotrebe.
Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njenih posljedica
Klimatske promjene utjeu na sve zemlje, na svim kontinentima. Negativno utjeu na
nacionalne ekonomije i na ivote ljudi, stvarajui ve danas dodatne trokove ljudima,
zajednicama i dravama, koji e biti jo vei u budunosti.
Ljudi ve danas osjeaju znaajne posljedice klimatskih promjena, koje ukljuuju promjene
vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i vie ekstremnih vremenskih pojava. Emisije
staklenikih plinova od ljudskih aktivnosti dovode do klimatskih promjena, koje se i dalje
poveavaju. One su danas na najviim razinama u povijesti. Bez akcije, predvia se rast
prosjene temperature na planetu za 3 C tijekom 21. stoljea.. Najsiromaniji i najranjiviji
ljudi su, naalost, najvie pogoeni.
Danas su dostupna povoljna rjeenja koja omoguuju zemljama prijelaz na ia i otpornija
gospodarstva. Tempo promjena se ubrzava, jer se sve vie ljudi okree obnovljivim izvorima
energije i drugim mjerama koje smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe.
Klimatske promjene su globalni izazov, koji ne poznaje nacionalne granice. tetne emisije na
jednom mjestu utjeu na ljude u irem okruenju. To je pitanje koje zahtijeva rjeenja i
koordinaciju na meunarodnoj razini te meunarodnu suradnju za pomo zemljama u
razvoju i njihovom zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Za rjeavanje
klimatskih promjena, zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu 2015. Mjere
za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove.
11

Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podii razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne
kapacitete za ublaavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagoavanja do
ranog upozoravanja.
Cilj 14. Ouvati i odrivo koristiti oceane, mora i morske resurse za odriv razvoj
Svjetski oceani - njihova temperatura, kemijski sastav, struje i ivot u njima - vrlo su bitni za
globalne sustave koji ine Zemlju pogodnom za ivot ljudi. Kinica, voda za pie, vremenske
prilike, klima, obale, dobar dio nae hrane pa ak i kisik u zraku koji udiemo, sve to u
konanici daje i regulira more. Kroz povijest, oceani i mora bili su vitalni i za trgovinu i
prijevoz. Stoga je paljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom kljuno za odrivu
budunost.
Do kraja 2025. trebali bismo sprijeiti i znaajno smanjiti sve vrste zagaivanja morskih
resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati
odrivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zatititi ih od znaajnih negativnih
utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i
produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati izlov ribe i okonati prekomjerni ribolov, kao i
destruktivne ribarske prakse. Plan je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na
znanstvenoj osnovi, kako bi se obnovile zalihe riba u najkraem moguem roku.
S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i
tritima.
Cilj 15. Zatititi, uspostaviti i promovirati odrivo koritenje kopnenih ekosustava,
odrivo upravljati umama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te
sprijeiti unitavanje bioloke raznolikosti
ume pokrivaju 30 posto povrine Zemlje, a osim to su izvor hrane i sklonita, ume su
klju za borbu protiv klimatskih promjena i ouvanje bioloke raznolikosti. Procjenjuje se da
se godinje izgubi 13 milijuna hektara uma. Krenje uma i dezertifikacija - uzrokovane
ljudskim aktivnostima i klimatskim promjenama - predstavljaju glavne izazove za odrivi
razvoj i utjeu na ivote i egzistenciju milijuna ljudi u borbi protiv siromatva. Uinjeni su
napori za bolje upravljanje umama i suzbijanje dezertifikacije. Do kraja 2020. planira se
zaustaviti krenje uma, obnoviti unitene ume i znatno poveati poumljavanje na
globalnoj razini. Treba se boriti protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano tlo te neutralizirati
degradaciju zemljita.
Do kraja 2020. treba osigurati ouvanje, obnovu i odrivo koritenje kopnenih slatkovodnih
ekosustava i njihovog okruenja, posebno uma, movarnog zemljita, planina i isuenog
zemljita, u skladu s obavezama prema meunarodnim sporazumima. Jedan od podciljeva je
i poduzeti hitne i znaajne aktivnosti za smanjivanje degradacije prirodnih stanita, zaustaviti
gubitak bioloke raznolikosti te do kraja 2020., zatititi ugroene vrste i sprijeiti njihovo
izumiranje.
Vano je do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i bioloke raznolikosti u nacionalno i
lokalno planiranje, razvojne procese te strategije za smanjenje siromatva.
Za postizanje ovog cilja potrebno je mobilizirati i znaajno poveati financijska sredstva iz
svih izvora radi ouvanja i odrivog koritenja bioloke raznolikosti i ekosustava, odrivo
upravljanje umama i poumljavanje, borbu protiv krivolova i trgovine zatienim vrstama, uz
poveanje kapaciteta lokalnih zajednica.
12

Cilj 16. Promovirati miroljubiva i ukljuiva drutva za odrivi razvoj, osigurati pristup
pravdi za sve i izgraditi uinkovite, odgovorne i ukljuive institucije na svim
razinama
Ovaj je cilj posveen promicanju mirnih i ukljuivih drutava za odrivi razvoj, pruanju
pristupa pravdi za sve i izgradnji uinkovitih, odgovornih institucija na svim razinama. Treba
promovirati vladavinu prava na nacionalnoj i meunarodnoj razini i svima osigurati jednak
pristup pravdi.
Do kraja 2030. znaajno treba smanjiti nezakonite tijekove novca i oruja i boriti se protiv
svih oblika organiziranog kriminala. Treba znaajno smanjiti korupciju i podmiivanje u svim
njihovim pojavnim oblicima te razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na
svim razinama.
Treba osigurati odgovorno, ukljuivo, participativno i reprezentativno donoenje odluka na
svim razinama, javni pristup informacijama i zatitu osnovnih sloboda, u skladu s
nacionalnim zakonodavstvom i meunarodnim sporazumima.
Svuda treba znaajno smanjiti sve oblike nasilja i s njima povezane stope smrtnih sluajeva;
okonati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i sve oblike nasilja i torture nad
djecom.
Za postizanje ovog cilja potrebno je osnaiti relevantne nacionalne institucije, izmeu ostalog
i preko meunarodne suradnje, izgraditi kapacitete na svim razinama, posebno u zemljama u
razvoju, radi sprjeavanja nasilja i borbe protiv terorizma i kriminala.
Cilj 17. Ojaati naine provedbe te uvrstiti globalno partnerstvo za odrivi razvoj
Uspjean program odrivog razvoja zahtijeva partnerstva izmeu vlada, poslovnog sektora i
civilnog drutva. Ova ukljuiva partnerstva satkana na naelima i vrijednostima, zajednikoj
viziji i zajednikim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u sredite, potrebna su na globalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Potrebna je hitna akcija za mobilizaciju, preusmjeravanje i oslobaanje transformativne
snage trilijuna dolara privatnih sredstava za ostvarivanje ciljeva odrivog razvoja. Dugorona
ulaganja, ukljuujui izravna strana ulaganja, potrebna su u kritinim sektorima, posebice u
zemljama u razvoju. To ukljuuje odrivu energiju, infrastrukturu i transport kao i
informacijske i komunikacijske tehnologije. S druge strane, javni sektor mora postaviti jasan
smjer. Treba definirati okvire za praenje, propise i poticajne strukture koje omoguuju
investicije koje privlae ulaganja i podravaju odrivi razvoj. Treba ojaati nacionalne
mehanizme nadzora, ukljuujui nadzor koji provode zakonodavna tijela.
Treba unaprijediti suradnju SeverJug, JugJug te regionalnu i meunarodnu suradnju u
podruju znanosti, tehnologije i inovacija. Nadalje, treba promovirati razvoj, prijenos i irenje
tehnologija povoljnih za okoli u zemlje u razvoju.
Pri tome je vano unaprijediti meunarodnu podrku za primjenu djelotvorne i ciljane
izgradnje kapaciteta u zemljama u razvoju, kako bi se podrali nacionalni planovi za primjenu
odrivih razvojnih ciljeva.
Treba raditi na koherentnosti institucija i javnih politika, unaprijediti globalnu makroekonomsku
stabilnost, izmeu ostalog i kroz koordinaciju politika odnosno koherentnost politika za
potrebe odrivog razvoja.

13

Kako e biti mjereno postizanje ciljeva?

Pokazatelji e biti okosnica za praenje napretka ostvarivanja globalnih ciljeva odrivog
razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Definiranje mjerljivih indikatora
e pretvoriti ciljeve odrivog razvoja s podciljevima u alat za upravljanje, koji e pomoi
zemljama pri razvoju strategija i alociranju potrebnih sredstva, kao i za mjerenje napretka
prema odrivom razvoju, ali e pomoi i u definiranju odgovornosti svih dionika za postizanje
tih ciljeva.
Fokus u praenju postizanja ciljeva bit e na nacionalnoj razini. Komplementarno praenje e
se vriti na regionalnoj i globalnoj razini. tovie, svaka glavna tematska zajednica, kao to
su zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, i tako dalje, e mobilizirati, analizirati, i komunicirati
podatke o napretku prema postizanju svojih ciljeva. Takav tematski nadzor i pregled bit e
vana dopuna slubenom praenju i pregledu na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Svaka zemlja treba odabrati odreen broj i raspon komplementarnih nacionalnih pokazatelja
koji najbolje odgovaraju potrebama zemlje i njenoj sposobnosti za prikupljanje i analizu
podataka. Oekuje se da e struna skupina zavriti proces definiranja pokazatelja do oujka
2016. Svaki pokazatelj se ocjenjuje po izvedivosti, prikladnosti i vanosti.

Kako e biti financirano postizanje ciljeva odrivog razvoja?

Meuvladina komisija strunjaka za financiranje odrivog razvoja napravila je grube izraune
sredstava potrebnih za stvaranje sigurnosne socijalne mree za iskorjenjivanje ekstremnog
siromatva. Potrebno je oko 66 milijardi USD godinje, a godinja ulaganja u poboljanje
infrastrukture (voda, poljoprivreda, promet, energija) mogu iznositi i do ukupno 7 bilijuna USD
na globalnoj razini.
Javne financije i razvojna pomo e biti najvaniji za provedbu ciljeva odrivog razvoja. No, i
sredstva generirana iz poslovnog sektora kroz porezne reforme i prekid nezakonitih
financijskih tokova i korupcije, takoer su bitna.
Glavna konferencija o financiranju ciljeva odrivog razvoja, odrana u etiopskom glavnom
gradu Addis Abeba u srpnju 2015., nije uspjela ublaiti zabrinutost povezanu s mogunou
namicanja potrebnih sredstava za ispunjenje ambicioznih ciljeva.

14

Skup u Zagrebu: Rezultati rada u skupinama

Sudionici skupa kojeg je ODRAZ organizirao krajem listopada 2015, nakon podsjeanja na
Milenijske ciljeve odrivog razvoja do 2015., upoznati su i s najnovijim globalnim ciljevima
odrivog razvoja: svijet bez siromatva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno
obrazovanje; rodna ravnopravnost; ista voda i sanitarni uvjeti; pristupana energija iz istih
izvora; dostojanstven rad i ekonomski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje
nejednakosti; odrivi gradovi i zajednice; odgovorna potronja i proizvodnja; ouvanje klime;
ouvanje vodenog svijeta; ouvanje ivota na kopnu; mir, pravda i snane institucije, i
posljednji - partnerstvom do ciljeva. Pregled tih ciljeva dobili su svi sudionici.
Sedamdesetak sudionika bilo je raspodijeljeno po skupinama, koje su radile na tri zadatka.
Svaka skupina je trebala odabrati od 17 ciljeva tri cilja odrivog razvoja najvanija za
Hrvatsku te tri cilja u kojima prepoznaju djelovanje ODRAZ-a. Na kraju, trebali su odabrati tri
cilja u kojima mogu dati svoj osobni doprinos.
Rad ODRAZ-a se prepoznaje u djelovanju na podruju izgradnje partnerstava za ostvarenje
ciljeva odrivog razvoja, promoviranju odrivih gradova i zajednica te kvalitetnog
obrazovanja.
"Kroz druenje i partnerstvo s ODRAZ-om nauili smo cijeniti pravo partnerstvo, uiti s
lakoom te u svemu uoavati pozitivnu stranu i ljudskost te naine odgovorne potronje i
proizvodnje."

Najvaniji ciljevi odrivog razvoja za Hrvatsku

Zadatak je bio, izmeu 17 ciljeva, u radnim skupinama raspraviti i odabrati tri cilja odrivog
razvoja, za koje se svi slau da su najvaniji i najrelevantniji za Hrvatsku. Za sudionike, tri
najvanija cilja odrivog razvoja Hrvatske su:
1) Cilj br. 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br. 11. Odrivi gradovi i odrive zajednice.
"Stanovnitvo planeta Zemlje je koncentrirano u gradovima. Bez odrivih gradova nema ni
odrivog planeta."
Sudionici su ukupno spomenuli deset ciljeva vanih za Hrvatsku od 17 globalnih ciljeva
odrivog razvoja. Redoslijed ciljeva po vanosti za Hrvatsku prema ispitanicima:

cilj broj 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast odabran je tri puta kao 1. izbor i tri puta
kao 2. izbor te jednom kao 3. po vanosti.
cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, odabran je tri puta kao najvaniji cilj te tri puta kao 2.
po vanosti za Hrvatsku.
cilj br. 1 Iskorjenjivanje siromatva pojavio se dvaput kao 1.
cilj br. 3 Zdravlje i dobrobit jednom kao 1. i jednom kao 2. po vanosti.
cilj br. 11. Odrivi gradovi i zajednice pojavio se jednom kao 1. i tri puta kao 3. izbor po
vanosti
cilj br. 16. Mir i pravda te snane institucije odabran je tri puta kao 3. po vanosti
15

cilj br. 6. Pitka voda i higijenski uvjeti prepoznat je jednom kao 2. po vanosti za
Hrvatsku
ciljevi 5. Rodna ravnopravnost, br. 9. Industrija, inovacije i infrastruktura te cilj. br. 12.
Odgovorna potronja i proizvodnja javljaju se po jednom kao 3. po vanosti.
Tablica 1.: Ciljevi odrivog razvoja vani za Hrvatsku
Skupina

Broj cilja koji je 1.

na rang listi

Broj cilja koji je 2.

na rang listi

Broj cilja koji je 3.

na rang listi

11

16

11

16

12

11

11

U nastavku je prikazan izbor svake od skupina:

Prva skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje- temelj svega + zalog za budunost
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast- zato to nam to treba
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice-zato to s tim razvoj poinje
Druga skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - osiguravaju materijalnu dobrobit
koja onda generira sve ostale ciljeve koje moemo smatrati izvedenicama
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje-- omoguuje osnovicu za dostojanstven rad i
gospodarski rast
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
Trea skupina:
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromatva
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - bolesni ljudi ne mogu pridonositi gospodarskom rastu
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
etvrta skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

16

3) Cilj br.16.Mir i pravda/snane institucije

Peta skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Bez kvalitetnog razvoja, obrazovanja i znanja ne moemo financirati druge
aspekte odrivosti."
esta skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj razvoja zajednice; rast konkurentnosti i
gospodarstva; pretpostavka napretka
2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - eliminiranje zagaenja, obnovljivi
izvori energije, bolji ivotni uvjeti/standard graana; bolja javna i drutvena
infrastruktura
3) Cilj br.16. Mir i pravda/snane institucije - preduvjet za ostvarenje svih drugih
ciljeva; zatita ugroenih skupina; sigurnost graana; povjerenje graana u sustav;
pravednija raspodjela drutvenog dohotka; eliminiranje korupcije i kriminala.
Sedma skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12.Odgovorna potronja i proizvodnja
"Zato to je sve povezano, bez odgovorne potronje i proizvodnje nema
dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, a za to je potrebno kvalitetno
obrazovanje (sve je povezano), jer ono odgaja odgovorne graane."
Osma skupina:
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromatva
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
"Osiguranje uvjeta za dostojanstven rad i gospodarski rast doprinijet e
iskorjenjivanju siromatva i za posljedicu imati odrive gradove i zajednice."
Deveta skupina:
1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - zdravlje je osnovna pretpostavka kvalitetnog ivota
2) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjeti - zdravlje je neostvarivo bez pitke vode i
higijenskih uvjeta
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - stanovnitvo planeta Zemlje je
skoncentrirano u gradovima. Bez odrivih gradova nema ni odrivog planeta.

17

Ciljevi odrivog razvoja i ODRAZ

Na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete ulogu i doprinos ODRAZ-a?', skupine su dale
sljedee odgovore:
Prva skupina:
1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - ODRAZ je zaetnik koncepta u
Hrvatskoj i implementirao je mnoge projekte
2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja - ODRAZ radi na jaanju svijesti,
edukaciji, informiranju, podrci i ohrabrivanju i to vrlo gorljivo
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umreava, daje podrku, struno radi,
promovira partnerstva, razvija suradnju, promovira dobru primjere iz prakse
Druga skupina:
1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ puno radi na umreavanju
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ je prepoznat kao pruatelj neformalnog
uenja
"ODRAZ provodi edukaciju, projekte, istraivanja, aktivnosti zagovaranja, potie i
stvara partnerstva, informira iroki krug dionika. Svojim primjerom daje dobar smjer
kojim treba ii."
Trea skupina:
1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Vanost ODRAZ-a oitava se u dijalogu koji potie i otvara."
etvrta skupina:
1) Cilj br.7. Pristupana i ista energija
2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"U svim svojim projektima ODRAZ se referira na ova tri navedena cilja."
Peta skupina:
1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - ODRAZ aktivira lokalne zajednice,
osnauje ih kroz radionice, provodi istraivanja. Informira o aktivnostima u civilnom
drutvu
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umreava i sudjeluje u partnerskim
konzorcijima kroz projekte koje provodi; povezuje dionike civilnog drutva s drugim
sektorima

18

3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ jaa svijest o neformalnom

obrazovanju/cjeloivotnom uenju i vanosti za drutvo
esta skupina:
1) Cilj br. 11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
2) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ radi na umreavanju
3) Cilj br. 16. Mir i pravda te snane institucije
"ODRAZ doprinosi mijenjanjem svijesti i naina razmiljanja kroz obrazovnoedukativne programe i radionice. Nadalje, uklapa svoje programe u rad obrazovnih
institucija."
Sedma skupina:
1) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
2) Cilj br. 11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
3) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve
"ODRAZ se ustavno bavi obrazovanjem u lokalnim zajednicama i pritom ukljuuju sve
dionike tj. primjenjuje participativni pristup."
Osma skupina:
1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - ODRAZ sudjeluje u projektima kao
to su npr. CIVTAS ELAN, Civinet i sl
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umreava i uspjeno pronalazi partnere
za projekte; uspjeno provodi partnerske obaveze; uspjeno surauje na projektima
koje sufinancira EU
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
Deveta skupina:
1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Kroz druenje i partnerstvo s ODRAZ-om nauili smo cijeniti pravo partnerstvo, uiti
s lakoom te u svemu uoavati pozitivnu stranu i ljudskost odgovorne potronje i
proizvodnje."
Tablica 2.: Ciljevi odrivog razvoja u kojima ODRAZ daje doprinos
Skupina

Broj cilja koji je 1.

na rang listi

Broj cilja koji je 2.

na rang listi

Broj cilja koji je 3.

na rang listi

11

12

17

11

17

11

12

17

11

17
19

11

17

11

17

16

11

17

11

17

12

17

Najvie sudionika vidi ODRAZ-ov doprinos sljedeim ciljevima odrivog razvoja:

1) Cilj br. 11. Odrivi gradovi i zajednice
2) Cilj. br. 17. partnerstvo za ciljeve
3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, s naglaskom na neformalno uenje.
Na doprinos vide i u sljedeim ciljevima: br. 12. Odgovorna potronja i proizvodnja, s
naglaskom na promociju odrivih stilova ivljenja; br. 7. Pristupana i ista energija, ponovno
s naglaskom na promociji odrivog urbanog prometa, obnovljivih izvora energije i energetske
uinkovitosti te br. 16. Mir, pravda / jaanje institucija.

Osobni doprinos ciljevima odrivog razvoja

Odgovor na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete svoju ulogu i svoj doprinos?' dalo je 50-ak
sudionika.
U tablici 3. prikazani su rezultati po ciljevima. U prvom stupcu je navedeno koliko puta su
sudionici naveli pojedini cilj u kojem mogu dati svoj doprinos odnosno oznaili ga kao prvi,
drugi ili trei izbor. Jedan je sudionik odabrao samo jedan cilj, a dva sudionika su odabrala
dva cilja. Jedan je sudionik na treem mjestu naveo dva cilja. Svi ostali su naveli tri cilja.
Tablica 3.: Ciljevi odrivog razvoja u kojima sudionici mogu dati osobni doprinos
Cilj

1. izbor

2. izbor

3. izbor

Ukupno

1. Iskorjenjivanje siromatva

2. Iskorjenjivanje gladi

3. Zdravlje i dobrobit

10

4. Kvalitetno obrazovanje

18

5. Rodna ravnopravnost

6. Pitka voda i higijenski uvjeti

7. Pristupana i ista energija

8. Dostojanstven rad i gospodarski

rast

10

9. Industrija, inovacije i infrastruktura

10. Smanjenje nejednakosti

11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

17
20

12. Odgovorna potronja i

proizvodnja

18

13. Odgovor na klimatske promjene

11

14. ivot ispod vode - oceani i mora

15. ivot n kopnu - kopneni

ekosustavi

16. Mir i pravda / snane institucije

17. Partnerstvo za ciljeve

10

17

Sudionici su se prepoznali u svim ciljevima, s tim da su etiri cilja bila najizraenija:

Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
Cilj br. 12. Odgovorna potronja i proizvodnja
Cilj br. 11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve.
Detaljni odgovori su navedeni u Prilogu 1.

Zakljuak
Gotovo svi sudionici su se prvi put susreli s novim globalnim ciljevima odrivog razvoja. Iz
povratnih informacija uli smo da im je bilo zanimljivo i korisno uti o dogovorenom programu
za razvoj na svjetskoj razini do 2030. godine. Smatraju da niti mediji niti relevantna tijela
dravne uprave nisu o tom dogaaju na zadovoljavajui nain obavjetavali zainteresiranu
javnost. U Hrvatskoj je gotovo nezapaeno proao skup UN-a na visokoj razini, na kojem je
usvojen Program za 2030., iako je i Hrvatska na njemu sudjelovala.
Smatraju da bi Hrvatska prilikom odreivanja 'svojih' ciljeva, podciljeva i indikatora trebala
provesti iroki konzultativni proces, kao to je i UN proveo proces na globalnoj razini.
Svakako bi donositelje odluka na svim razinama vlasti u Hrvatskoj trebalo upoznati s
konceptom i naelima odrivog razvoja, kako bi prestalo poistovjeivanje odrivog razvoja i
zatite okolia, to je samo jedna dimenzija odrivog razvoja. Trebalo bi ih upoznati i s novim
globalnim ciljevima odrivog razvoja, kako bi ih uklopili u svoje strategije, programe i planove
razvoja, bilo da se radi o ukupnom razvoju ili pojedinim sektorima.
U nekim od skupina se razgovaralo i gdje treba 'smjestiti' odrivi razvoj na razini Vlade.
Prevladalo je miljenje da tema odrivog razvoja treba biti razmatrana i praena na razini
vlade, kao horizontalna tema. Svakako nije dobro da bude unutar Ministarstva zatite okolia
i prirode, jer se radi o irem konceptu, koji ima tri dimenzije koje trebaju bitu uravnoteene:
ekonomska, drutvena i okolina. Naela odrivog razvoja trebaju biti ukljuena u krovnu
strategiju razvoja Hrvatske, ali i u sve sektorske politike.
Bilo je zanimljivo promatrati rad u skupinama, s obzirom da veina sudionika nije oekivala
osobni angaman tijekom skupa. Pokazalo se dobrim to su svi sudionici dobili popis 17
ciljeva odrivog razvoja, a i na svakom stolu je bio vei plakat. Razvila se iva rasprava na

21

svakom od stolova, pogotovo jer su u skupinama bili sudionici iz razliitih sektora, razliitog
obrazovanja i struka, razliitog iskustva i razliitih interesa.
Zakljuak ODRAZ-a je da trebamo nastaviti i ak pojaati informiranje i obuavanje o
konceptu odrivog razvoja meu predstavnicima svih sektora. Takoer trebamo vie raditi na
informiranju relevantnih dionika i ire javnosti o novim globalnim ciljevima odrivog razvoja i
Programu UN-a za razvoj do 2030. Takoer, trebamo se i nadalje aktivno ukljuivati u
oblikovanje, provedbu i praenje javnih politika, kako bismo ukazivali na potrebu potivanja
naela odrivog razvoja.

22

Prilog 1.
Odgovori sudionika o moguem osobnom doprinosu ciljevima odrivog razvoja navedeni su
u nastavku:

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

"Smatram da je kvalitetno obrazovanje klju sveg, a i osobno radim dosta na
obrazovanju i podizanju svijesti."
2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
"Zagovaram i promiem ovaj cilj u nekoliko sektora."
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Osobno radim na projektima vezanim uz ovaj cilj."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

"Doprinosim prenoenjem steenog znanja."
2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
3) Cilj br.12.Odgovorna potronja i proizvodnja - u podruju hrane i zatite prirodnih
resursa

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
"Moja uloga je mala, ali u svom radu i nainu ivota pokuavam potovati naela
kojima je cilj postizanje ovih ciljeva. To su teme kojima se bavim i provodim
projekte."

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.2. Iskorjenjivanje gladi
"Nastojim odgovorno ivjeti."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - bez njega ne moemo naprijed, ostajemo u

srednjem vijeku
2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - grad kao 'motor' napretka, kulture,
civilizacije i razvoja openito
3) Cilj br.12.Odgovorna potronja i proizvodnja - konzumerizam e 'doi glave' ovom
malom i prekrasnom planetu

1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve

2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti

23

3) Cilj br.12.Odgovorna potronja i proizvodnja

"Pojedinac rijetko kad sam moe napraviti promjenu, ali moe inicirati te u
partnerstvu provesti u djelo aktivnosti prema napretku.
Osobno reagiram na svaku nepravdu i nejednakost bilo koje vrste. Utopijski
moda, no trudim se biti odgovorna u potronji vode, elektrine energije, odvajati
otpad i openito biti svjesna sebe kao dijelu prirode."

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - umreavanje
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
"Kao opinski dunosnik nauio sam biti odgovoran i racionalan kroz planiranje
opinskog budeta te prepoznati partnere koji mogu doprinijeti razvoju moje
opine i sve to u cilju razvoja i poboljanja ivota graana."

1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12.Odgovorna potronja i proizvodnja
"U partnerstvu se uvijek moe postii vie nego pojedinano i ugodnije je
postizati ciljeve u drutvu. Pod kvalitetnim obrazovanjem podrazumijevam i
cjeloivotno uenje i mijenjanje u skladu s tim i sebe i okoline. Nastojim ne troiti i
ne uzimati vie nego to mi treba te sve eventualne vikove adekvatno reciklirati.
Moda bi moglo i bolje!"

1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromatva

"Doprinosim prilikom izrade gradskih odluka, analize i evaluacije postojeih mjera
i aktivnostima usmjerenim na iskorjenjivanje siromatva."
2) Cilj br.10. smanjenje nejednakosti
"Sudjelujem u aktivnostima koje imaju za cilj razvoj zajednice i njenih lanova,
kako bi svi imali jednake prilike za kvalitetan ivot, osobni i profesionalni razvoj."
3) Cilj br.16. Mir i pravda/snane institucije - otvorenost, dostupnost informacija o
pravima, nadlenostima; povezanost sa srodnim sustavima, suradnja, umreenost

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - vano za sigurnost rada i radnih
mjesta, ouvanje postojeih radnih mjesta, poveanje konkurentnosti, malih i srednjih
poduzetnika i zapoljavanje radnika u realnom sektoru
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije, infrastruktura - inovacija kao temelj napretka svakog
drutva; postoji potreba za reindustrijalizacijom, s obzirom da je industrija u padu 20ak godina treba jednostavniji put od ideje do poduzetnike realizacije, kao i
odgovarajua infrastruktura (potporne institucije, podrka javnog i civilnog sektora koji
e to sve poticati i podravati)
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno da bude u skladu s potrebama trita
rada, a neformalno kao cjeloivotno uenje te doprinos boljoj zapolljivosti i
gospodarskom napretku
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
24

"Doprinosim promicanjem i edukacijama, sudjelovanjem u izradi, praenju

izvrenja i evaluaciji stratekih dokumenata na gradskoj razini, partnerstvom sa
civilnim drutvom i institucijama."
2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - promicanje, praenje provoenja propisa i
stratekih dokumenata na razini grada
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - partnerstvo s graanima i institucijama, a za
realizaciju ciljeva iz gradskih stratekih dokumenta i propisa

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"U firmi doprinosim vodei rauna o odrivom gospodarenju sirovinama,
sudjelujem u projektima modernizacije; zdravlja i sigurnosti zaposlenih, u skladu
sa zakonskom regulativom. Dodatno, brigom o zdravlju zaposlenih, suradnjom s
lokalnom zajednicom u projektima vezanih za odrivost lokalne zajednice i dr."

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

.2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve-umreavanje
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene"Nastojim promiljeno konzumirati i smanjiti ekoloki otisak, ukljuivanjem obitelji
i prijatelja. Nastojim iriti ideje i principe, koristim bicikl i javni prijevoz, kupujem
na trnici, biram lokalne proizvode i usluge ... Radim posao u koji vjerujem."

1) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti

2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Osnivaica sam Zaklade za ljudska prava koja (e) brinuti o smanjenju
nejednakosti i diskriminaciji ugroenih skupina u RH. Osobno racionalno koristim
resurse, ponovo koristim predmete, kompostiram, recikliram, vozim bicikl, ne
koristim dizalo, a sve u smislu poticanja ostvarenja ciljeva 12 i 13."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"U svom radu uvijek sam ulagala u vlastito obrazovanje, nastojala prenijeti znanje
i poticati druge na obrazovanje."
2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
"Osobno podravam takav pristup i prenosim ideju o potrebi odrive potronje i
proizvodnje na druge i u poslovnom i u privatnom ivotu."
3) Cilj br.17. . Partnerstvo za ciljeve
"U ostvarivanju ciljeva, kako poslovnom tako i privatnom radu, nastojim ukljuiti i
ostale suradnike te partnere."

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
25

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene

"Osobni aktivizam za ove ciljeve u lokalnoj zajednici i na radnom mjestu."
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
"Kako sam djelomino rodom iz liberalne zemlje (NL), smatram da je openito
ravnopravnost temeljno pravo koje ovjek mora imati osigurano."
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
"Kako sam sam svoj poslodavac ve 21 godinu. smatram da sam, ma koliko
malo, dao doprinos gospodarskom rastu ove zemlje, jer mislim da je ve toliko
dugo raditi u RH umjetnost za sebe."
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Osobno imam kroninu bolest te sam nauio cijeniti zdravlje."

1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve

"Na svom poslu stalno spajam nespojivo, mirim opasno posvaane, potiem
partnerstva za provedbu razliitih ciljeva pa je ovaj globalni cilj za odrivi razvoj
kao stvoren za samoostvarenje moje osobne i profesionalne misije."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - uvoenjem koritenja iste energije,
ekonomiziranjem potronju energije

1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - moj najbitniji faktor u ostvarivanju svih drugih ciljeva
2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - bitan faktor ivljenja
3) Cilj br.7.Pristupana i ista energija - povezano s prethodnim ciljevima

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

"Aktivnim sudjelovanjem u oblikovanju programa neformalnog obrazovanja, kao i
podrci u unapreivanju formalnog obrazovanja doprinosim ostvarenju ovog
cilja."
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - sudjelujem u poduzetnitvu

1) Cilj br.16. Mir i pravda/snane institucije

2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Doprinosim vlastitim odgovornim ponaanjem prema sebi i zajednici te
zapoljavanjem i odgovornim ponaanjem prema zaposlenicima."

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
"Radei prenosim svoja znanja o odrivom razvoju i odgovornoj potronji i
proizvodnji."
26

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Dajem doprinos odrivom razvoju i odrivoj mobilnosti u gradovima. Teim
zdravlju i dobrobiti zajednice. Globalne ciljeve je mogue odraditi samo kroz
partnerstvo."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - podravajui aktivno odrivi razvoj
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - podravajui razvoj domae industrije
i inovativnosti u poslu
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve- podravajui partnerstvo kao nain uinkovitog i
sveobuhvatnog rjeavanja postojeih ciljeva

1) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje
"Doprinosim provoenjem edukacije, seminara, organiziranja i sudjelovanja na
skupovima itd. Nadalje, stvaranjem partnerskih odnosa, promocijom pristupa
LEADER/CLLD te radom na unaprjeenju ivota u ruralnoj Hrvatskoj."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

2). Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Doprinosim kroz suradnju s organizacijama/tvrtkama koje provode projekte u
kojima je vaan aspekt inovacija. Sudjelujem u neformalnom i formalnom
obrazovanju te irim iskustva radom na drutvenim mreama."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Moja aktivnost tijekom radnog vijeka se vezala uz navedene ciljeve, koji su se
ujedno i poklapali s osobnim tenjama."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.14. ivot ispod vode
3) Cilj br.15. ivot na kopnu
"Piem knjige i uim ljude."

1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromatva

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
"Moja poruka je sustavnim analizama pronai prave mjere za poticanje
gospodarskog razvoja i obrazovanja."

1) Cilj br.14. ivot ispod vode

27

2) Cilj br.15. ivot na kopnu

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Vano je prihvaanje i implementacija svih normi ekoloke zatite mora i kopna."

1) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - osnova razvoja

2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice - bitno za dugorono odriv razvoj
3) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjet i- osnova svega

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) v9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Moj doprinos - edukacija i diseminacija."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Aktivno se zalaem za odrivu mobilnost u regiji, iniciram i aktivno sudjelujem u
projektima koji smanjuju emisije CO2. Doprinosim i djelovanjem mree za odrivu
mobilnost u regiji."

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje
"Sudjelovanje u projektu CIVITAS ELAN na mjeri Sigurnost starijih osoba u
prometu - vrlo dobra iskustva. U budunosti bih eljela i dalje raditi na navedenim
ciljevima kao volonterka."

1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromatva

2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
"Doprinosim proizvodnjom hrane na OPG-u. Dostojanstven rad i gospodarski rast
su nunost, a cilj br. 4. je takoer vaan - kvalitetno obrazovanje je nuno vie
nego ikad u globalnom svijetu."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno obrazovanje i cjeloivotno obrazovanje

kao osoba koja ui od drugih i ui druge
2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
"Moj ukupni profesionalni angaman fokusiran je na gradove."
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - svaki zahtjevniji posao moe se kvalitetno rijeiti
samo timski i s partnerima i na tom naelu treba organizirati posao

1) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice

"Sudjelujem u pripremi projekta odrive mobilnosti."
28

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura

"Koordiniram izradu prometno infrastrukturnih projekata."
3) Cilj br.7. Pristupana i ista energija
"Planiram i potiem nabavu vozila i opreme s energetskim i ekoloki
prihvatljivijim, tedljivim i iim (s manjim postotkom) tetnih nusprodukata
(ispuni plinovi)."

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

2) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Nadam se da je i moj rad dao doprinos ODRAZ-u, u smislu snanijeg partnera i
stabilnije organizacija te dobro organizirane u financijskom smislu."

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - djelovanje u udruzi koja se zalae za prava ena i
djevojaka
2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - poticanje na takmienje, svladavanje barijera,
veu samouvjerenost
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - najvanije je zajednitvo i povezivanje: "Zajedno
smo jai, moemo i znamo vie"

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"Kao novinar ve 30-ak godina upozoravam na sve to teti hrvatskom
gospodarstvu i njegovom rastu te predlaem i istiem dobra rjeenja. Takoer
istraujem i upozoravam na sve to teti zdravlju i okoliu (to je izravno
povezano)."

1) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene

2) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
3) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti
"Doprinosim kroz rad u FZOEU i programe koje Fond provodi. Kroz edukaciju
djece o vanosti zatite okolia i odgovornom ponaanju te o jaanju svijesti da je
zemlja naa zajednika kua."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj svakog razvoja, osobnog i profesionalnog

2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja
"U osobnom i profesionalnom ivotu se trudim doprinijeti neformalnom
obrazovanju u onome to dobro poznajem. Dostojanstven rad i gospodarski rast
se postie procesom kojeg je esto teko popratiti, no doprinosimo mu
svakodnevno solidarnim nainom ivota."

29

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - drutvo bi napokon trebalo zakopati ratnu sjekiru
po pitanju muko-enskih odnosa
2) Cilj br.12. Odgovorna potronja i proizvodnja - drutvo treba posvetiti panju
odgovornom ponaanju u smislu potronje
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje /17. Partnerstvo za ciljeve

1) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Sva tri cilja su povezana, s obzirom da moram imati u vidu da bez jednog od
nabrojanih nema odrivog razvoja."
1) Cilj br.14. ivot ispod vode
"Doprinosim istraivanju morskih ekosustava te radom na poveanju znanja i
razumijevanja vanosti tih vodenih sustava za funkcioniranje cijelog planeta i
sigurnost opskrbe hranom. Promoviram njihovu vanost kroz edukaciju i
podizanje svijesti."
2) Cilj br.13.Odgovor na klimatske promjene
"Doprinosim istraivanjem utjecaja klimatskih promjena te primjerima koji se
koriste u edukaciji i mijenjanju svijesti i neodrivih navika."
3) Cilj br.11. Odrivi gradovi i odrive zajednice
"Doprinosim vlastitim djelovanjem u svakodnevnom ivotu putem prakticiranja
odrivijeg naina ivota."

30

Literatura:
http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35
https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/
2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true
http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetskielnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html
http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview.html
http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

31