https://www.youtube.com/watch?

v=XWmumWH0u-c

http://www.skolegijum.ba/tekst/index/433

http://www.planetzoe.hr/kako-u-razredu-prepoznati-dijete-s-disleksijom/

Rije disleksija nastala je iz grke rijei dys (to znai slab, lo, neprimjeren) i rijei lexsis (jezik,
rije). Disleksija je, prema definiciji Orton Dyslexia Society, jedna od nekoliko tekoa u uenju. To je
jezino utemeljen poremeaj konstitucijskog podrijetla koji obiljeavaju tekoe u kodiranju pojedinih
rijei, a koje obino odraavaju nedostatne sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju
pojedinih rijei su neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske sposobnosti; one
nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa. Disleksija se oituje razliitim tekoama u
razliitim oblicima jezika, esto ukljuujui uz probleme itanja i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine
pisanja. (Orton Dyslexia Society Research Comittee,1996.)
Naziv disleksija novijeg je datuma, pripada nazivima nastalima prema kriterijima opisa ponaanja
osobe i funkcija koje su nedostatne. Prijanji nazivi sadravali su ono to se tada smatralo uzrokom
smetnji u itanju. Takvi su bili medicinski nazivi, poput minimalna cerebralna disfunkcija, organski
poremeaj ili psihoneuroloki poremeaj. Osim ovih naziva prema uzroku bilo je i vie naziva
stvorenih takoer prema opisu ponaanja, kao to su smetnje itanja, tekoe itanja, poremeaji
itanja i tekoe uenja. Podrazumijevalo se da su tekoe itanja blae od poremeaja itanja.
Disleksija se esto naziva razvojnom (engleski: developing dyslexia), a neki autori, poput britanskog
neurologa Critchleya (1978. godine), za razvojnu disleksiju kau: To je poremeaj u uenju koji
zapoinje s tekoama pri uenju i itanju, a poslije loim pravopisom i odsutnou lakog baratanja
pisanim jezikom, za razliku od govornog jezika. Kognitivne je naravi i esto genetski uvjetovana. Nije
uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, nainom pouavanja
niti ikakvim poznatim neurolokim oteenjem. Najvjerojatnije je specifini poremeaj u sazrijevanju
koji dijelom iezava kako dijete postaje starije. Mogue ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom
pomoi.
U medicinskoj klasifikaciji bolesti DSM IV (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorder
meunarodna klasifikacija mentalnih poremeaja) definira se kao poremeaj pri itanju to je danas i
opeprihvaen prijevod rijei disleksija. Prema ovoj klasifikaciji bitno obiljeje poremeaja u itanju je
dostignuta razina itanja (tj. tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano
standardiziranim testovima) koja je znatno nia od oekivane s obzirom na kronoloku dob osobe,
izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u itanju znatno utjeu na dostignutu
akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vjetina itanja. U osoba s
poremeajem u itanju glasno itanje karakterizirano je iskrivljavanjem, zamjenama ili isputanjima,
sporou i pogrekama u razumijevanju. (DSM IV, 1996.)

Britanska udruga za disleksiju odreuje ju kao specifinu tekou u uenju, konstitucionalnog

podrijetla, prisutnu u jednom ili vie aspekata itanja i pisanja te pisanog jezika koja moe biti
udruena s tekoama u brojnim podrujima. Vezana je uz koritenje pisanog koda (alfabetskih,
numerikih i muzikih zapisa) premda esto pogaa i oralni jezik do nekog stupnja. (British Dyslexia
Association, 1989.)

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU

Nabrojena bitna obiljeja disleksije (u istoimenom poglavlju) opisuju ovaj sindrom u irem smislu te
rijei.
Ono to disleksiju opisuje u uem smislu jesu smetnje u brzini i tonosti itanja. Ove su smetnje
razliite od nespecifinih poremeaja itanja uzrokovanih zaostajanjem u mentalnom razvoju,
oteenjem vida ili sluha, nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenou djece iz nepovoljnih
obiteljskih prilika. One su brojnije i stabilnije u svojem pojavljivanju. To znai da se podjednako mogu
pojavljivati u kraim i duim rijeima, u poznatim i u manje poznatim rijeima. Ono to disleksiju ini
specifinim poremeajem pri itanju je i znaajan izostanak napretka u nekim aspektima itanja (kod
svakoga je to individualno), kao to su: razumijevanje kraih rijei apstraktnog znaenja, rijei kojima
se imenuju prostorno-vremenski odnosi, sloenica kojima hrvatski jezik obiluje i drugih.
Naa je udruga radi jednostavnosti za svoj naziv odabrala termin disleksija u irem smislu rijei, to
znai da su podruja naeg interesa tekoe pri itanju (disleksija u uem smislu), tekoe pri pisanju
(disgrafija), tekoe u matematici (diskalkulija) i ostale srodne tekoe (uenja, pamenja, organizacije
vremena i prostora itd.), koje su u svake pojedine osobe zastupljene na razliit nain i u razliitom
intenzitetu. To znai da neka osoba vrlo teko ita ali dobro pie, netko drugi imat e problema npr. s
pisanjem i matematikom, a itanje e svladavati s lakoom. Osobe s disleksijom esto su nespretne,
ali meu njima e se nai i vrhunskih sportaa, esto teko ue strane jezika, ali neke e ba u tome
biti vrlo uspjene.
Upotreba termina disleksija u ovakvu smislu rijei uobiajena je i u stranoj popularnoj i strunoj
literaturi (engl. dyslexia, njem. Legasthenie, tal. dislessia, franc. dyslexie).

Izvor: Hrvatska udruga za disleksiju - http://hud.hr/definicije-disleksije/ Autor:

Ines Gali-Jui, prof.logoped