Seminarski Rad

Atomska Teorija

Www.Maturski.Org

Atomska Teorija
1.1.1 Atomska Teorija
Jo U Petom Stoljeu P.N.E. Demokrit Iznosi Hipotezu Da Je Materija Sastavljena
Od Sitnih Neunitivih Jedinica Koje Naziva Atomima. Sami Atomi Ostaju Neizmjenjeni,
Ali Se Kreu Prostorom I Kombiniraju Na Razliite Naine Te Formiraju Makroskopske
Objekte.
Iako Je Demokritova Dilema Bila U Osnovi Filozofske Naravi, injenica Da U
Svemiru Postoji Neka Elementarna Tvar Je Osnovni Pokreta Moderne Fizike (Potraga
Za Konanim Subatomskim esticama).

John Dalton U Ranim 1800-Im Zakljuuje Da Se Svaki Kemijski Element Sastoji

Od Jedinstvenih Tipova Atoma, Te Da Se Atomi Meusobno Razlikuju S Obzirom Na
Njihovu Masu. Izradio Je Sistem Kemijskih Simbola I Nakon to Je Ustanovio Relativne
Teine Atoma Poredao Ih Je U Tablicu. Utvrdio Je Da Su Tvari Sastavljene Od Molekula
I Da Se Molekule Sastoje Od Atoma Sa Tono Odreenim Meusobnim Rasporedom.
Zbog Toga, Atomi Odreuju Sastav Tvari, A Sloene Tvari Se Mogu Razloiti Na Njihove
Elementarne Elemente.
Prvu Procjenu Veliine Atoma I Broja Atoma Po Jedinici Volumena Napravio Je
Joseph Loschmidt 1985. Loschmidt Je Izraunao Da U 12g Ugljika Postoji 6.0221012
Atoma I Da Je Tipian Promjer Atoma 10-8 Centimetara.

1.1.2 Materija
materija Egzistira U etiri Stanja: vrsto, Tekue, Plinovito I Kao Plazma.
Plazmu Je Mogue Pronai Samo U Koronama (Kruni Ili Vijencu) I Sreditima
Zvijezda. Stanje Tvari Je Odreeno Snagom Veza Izmeu Atoma Koji ine Tvar.
Dakle, Proporcionalno Je Temperaturi Ili Koliini Energije Koja Je Sadrana U
Tvari.

Promjena Stanja Tvari Iz Jednog U Drugo Naziva Se Promjena Faze. Primjer: Led
(vrsta Voda) Prelazi U Tekuu Vodu Dodavanjem Energije. Nastavimo Li Dodavati
Energiju I Voda Uzavre Prelazi U Plinovito Stanje (Plinovita Voda) Zatim Na Nekoliko
Milijuna Stupnjeva Dolazi Do Raspada Na Komponente Atome.

Temeljno Je Uoiti Da Atomska Teorija Dovodi U Odnos Makroskopski Svijet

(Nas) I Mikroskopski Svijet Atoma. Primjer: Da Bi Se Objasnila Tvar U Makroskopskom
Svijetu Koriste Se Koncepti Kao to Su Temperatura I Pritisak. U Mikroskopskom
Svijetu Atomska Teorija Se Bavi Kinetikom Atoma Koji Se Kreu Kako Bi Objasnila
Makroskopske Veliine. Tako Se Temperatura Objanjava Kretanjem Atoma (Bre =
Toplije). Pritisak Se Objanjava Momentom Atoma Koji Se Kreu I Koji Se Prenosi Na
Stijenke Posude (Bri Atomi = Via Temperatura = Vie Momenta/sudara = Vii Pritisak).

1.1.3 Zakon Idealnog Plina

makroskopska Svojstva Tvari Su Odreena Kemijskim Zakonom Idealnog
Plina.
Idealni Plin Je Plin Koji Se Na Ponaa (Na Idealan Nain) U Skladu Sa Fizikalnim
Zakonima Izmeu Pritiska, Volumena I Temparature. Zakon Idealnog Plina Kae Da Je
Za Tono Odreenu Koliinu Plina, Produkt Volumena (V) I Pritiska (P) Proporcionalan
Apsolutnoj Temperaturi (T), Odnosno U Obliku Formule: Pv=kt , Gdje Je K Konstanta.
Ova Relacija Za Neku Tvar Naziva Se Relacijom Stanja I Dovoljna Je Da Se Objasni
Veliki Dio Ponaanja Tvari.
Zakon Idelanog Plina Se Moe Izvesti I Iz Kinetike Teorije Plinova I Temelji Se
Na Pretpostavci Da:
1. Se Plin Sastoji Od Velikog Broja Molekula, Koje Se Kreu Po Sluajnim
Pravcima I U Skladu Sa Newtonovim Deterministikim Zakonima Gibanja

2. Volumen Molekula Je Zanemarivo Malen U Odnosu Na Volumen Koji

Zauzima Plin
3. Na Molekule Ne Djeluju Niti Jedne Druge Sile Osim Tijekom Elastinih
Sudara Zanemarivo Kratkog Trajanja.

1.1.4 Termodinamika
znanost O Odnosu Izmeu Topline, Rada, Temperature I Energije, A Koja
Obuhvaa Ope Karakteristike Ponaanja Fizikalnih Sistema Naziva Se
Termodinamika.
Prvi Zakon Termodinamike esto Se Naziva I Zakon O Ouvanju Energije
(Zapravo Energije Mase) Jer Tvrdi Da, Kada Sistem Prolazi Kroz Proces, Suma Energije
Koja Se Prenosi Preko Granica Sistema Bilo Kao Toplina Ili Kao Rad Je Upravo
Jednaka Neto Promjeni U Energiji Sistema. Primjer: Ukoliko Vrimo Fiziki Rad Na
Nekom Sistemu (Npr. Mijeamo Vodu) Dio Energije Odlazi Na Gibanje, A Ostatak Na
Podizanje Temperature Sistema.
Drugi Zakon Termodinamike Tvrdi Da, U Zatvorenom Sistemu Entropija Raste.
Automobili Hraju, Mrtva Stabla Se Raspadaju, Zgrade Se Uruavaju, Sve Ove Pojave
Su Primjeri Entropije Na Djelu, Spontanog Kretanja Iz Reda Prema Neredu.

Klasina Newtonova Fizika Je Nepotpuna Jer Ne Ukljuuje Ireverzibilne Procese

Koji Su Povezani Sa Poveanjem Entropije. Entropija itavog Svemira Se Neprestano
Poveava S Vremenom. Mi Smo Jednostavno Lokalna Toka Niske Entropije I Naa
Sudbina Je Vezana Uz Nezaustavljivo Poveanje Nereda U Naem Svijetu Zvijezde e
Sagorjeti, Civilizacije e Izumrijeti Zbog Nedostatka Energije.
Kretanje Prema Ekvilibrijumu (Ravnotei) Je Stoga Nezaustavljiv Proces.
Tendencija Prema Ravnotei Je Toliko Fundamentalna U Fizici Da Je Drugi Zakon

Termodinamike Vjerojatno Jedan Od Najuniverzijalnijih Regulatora Aktivnosti Koji Je

Poznat U Znanosti.
Koncept Temperature Ulazi U Termodinamiku Kao Precizna Matematika
Veliina Koja Stavlja U Odnos Toplinu I Entropiju. Meusoban Odnos Ovih Triju
Veliina Je Dalje Ogranien Treim Zakonom Termodinamike, Koji Se Bavi
Temperaturom Apsolutne Nule I Koju Je Teoretski Nemogue Dosegnuti.
Apsolutna Nula (Priblino -273 Oc) Se Odnosi Na Stanje U Kojem Je Sistem
Postigao Stanje Vlastite Najnie Energije. Trei Zakon Tvrdi Da, Kako Prilazimo
Minimalnoj Temperaturi Daljnja Ekstrakcija Energije Postaje Sve Tea I Tea.

1.1.5 Rutherfordov Atom

ernest Rudeford Se Smatra Ocem Nuklearne Fizike. Moemo Kazati Da Je
Rudeford Izmislio Jezik Kojim Je Mogue Opisati Teoretske Koncepte Atoma I Fenomen
Radioaktivnosti. estice Koje Je Nazvao I Opisao Ukljuuju Alfa esticu, Beta esticu I
Proton.
Rudefordov Model Opisuje Atom Kao Siunu, Gustu, Pozitivno Nabijenu Jezgru
Nazvanu Nukleus U Kojoj Je Koncentrirana Gotovo Sva Masa, Oko Koje Svijetle,
Negativno Nabijene Tvari Koje Krue Na Odreenoj Udaljenosti, Slino Kao to Planeti
Krue Oko Sunca.

Prijevod Sa Slike: Masa Elektrona Je Oko 1/2000 Mase Protona, A Masa Protona Je Jednaka Masi
Neutrona.

Rudefordov Model Atoma Se Naziva I Nuklearnim Atomom Ili Planetarnim

Modelom Atoma.

1.2 Smjer Vremena

1.2.1 Entropija
Entropija Je Spontano I Konitinuirano Kretanje Iz Reda Prema Neredu.
mjera Entropije Mora Biti Globalna. Primjer: Moemo Pumpati Toplinu Iz
Friidera (Kako Bi Napravili Kocke Leda), Ali Toplina Se Prenosi U Kuu I Entropija
Kue Raste, Iako Se Lokalna Entropija U Kockama Leda Smanjuje. Dakle, Suma
Entropije U Kui I Friideru Raste.
Koncept Entropije Se Odnosi Na Mnoge Fizikalne Sisteme, Ne Samo Na Toplinu.
Primjer: Entropija Ometa Tok Informacija Signal Se Uvijek Degenerira Uslijed
Sluajnog uma.
Entropija itavog Svemira Raste Sa Vremenom.

1.2.2 Ireverzibilnost
klasina Fizika Je Znanost Na Kojoj Se Temelji Nae Vjerovanje U
Deterministiki, Vremenski Revezibilan Opis Prirode. Klasina Fizika Ne Unosi
Nikakvu Razliku Izmeu Prolosti I Budunosti. Ovo Je Poznato Kao Epikurova
Dilema, Dilema Postojanja Ili Postajanja, Ideja Da Je Potrebano Uzeti U Obzir
Odreeni Element Sluajnosti Kako Bi Se Dogodila Devijacija (Odstupanje) U
Kretanju Materije Iz Potpuno Predodreene (Staze) Evolucije.
Zapanjujui Uspjeh Jednostavnih Fizikalnih Principa I Matematikih Pravila U
Razjanjavanju Velikog Dijela Prirode Neto Je Potpuno Oigledno Sa Stanovita
Svakodnevnog Iskustva. Povremeno Je Promatrajui, Priroda Se ini Krajnje
Kompleksnom I Sluajnom. Malo Je Fenomena Koji Iskazuju Tonu Vrstu Pravilnosti, A
Koja Koji Mogu Nagovjetavati Unutrani Red. Tamo Gdje Su Trendovi I Ritmovi Oiti,
Oni Su Veoma esto Pribline I Kvalitativne Forme. Postavlja Se Pitanje Kako Moemo
Uskladiti Ove Naoko Sluajne Dogaaje Sa Pretpostavkom O Svemiru Bez Unutarnjih
Zakona.

Treba Biti Sposoban Izdvojiti Bitno Iz Kompleksnosti Svakodnevnih Situacija.

Reverzibilni Procesi Se ine Idealizacijom Realnih Procesa U Prirodi. Interpretacije Koje
Se Temelje Na Vjerojatnosti ine Makroskopski Karakter Naih Opservacija
Odgovornim Za Ireverzibilnost Koju Promatramo. Ako Bi Mogli Pratiti Svaku Pojedinu
Molekulu, Mogli Bi Vidjeti Vremenski Reverzibilan Sistem U Kojem Se Svaka Molekula
Ponaa U Skladu Sa Newton-Ovim Zakonima Fizike. Kako Mi Jedino Moemo Opisati
Odreeni Broj Molekula U Svakom Odjeljku, Zakljuujemo Da Sistem Tei Prema
Ekvililibrijumu (Ravnotei). Da Li Je Ireverzibilnost Samo Posljedica Priblinog
Makroskopskog Karaktera Naih Promatranja? Da Li Ona Ima Ima Veze Sa Ignoriranjem
Svih Pozicija I Brzina?
Ireverzibilnost Vodi I Prema Redu I Prema Neredu. Neravnotea Vodi Prema
Konceptu Kao to Je Samo-Organizacija I Disipativne Strukture (One Strukture Koje Se
Postepeno Troe, Gube Energiju, Rasipaju) Kao to Je Npr. Snjena Pahuljica. Objekti
Daleko Od Ravnotee Su Visoko Organizirani Zahvaljujui Privremenim, Ireverzibilnim,
Neravnoternim Procesima.
Ponaanje Kompleksnog Sistema Nije U Potpunosti Sluajno, Radi Se Zapravo O
Tome Da Je Finalno Stanje Toliko Osjetljivo Na Poetne Uvjete Da Je Nemogue
Predvidjeti Budue Ponaanje Bez Beskonanog Znanja O Svim Buduim Kretanjima I
Energijama (Npr. Leptir U Junoj Americi Uzrokuje Oluju Na Sjevernom Atlantiku).
Promatramo Li Rast Jednodimenzionalnog Staninog Automata Da Dva Stanja
(On I Off) Oito Je Da Jednostavna Pravila Generiraju Znaajnu Kompleksnost. Iako Se
Radi samo O Matematikoj Igri, Mnogo Je Primjera Istog Oblika I Sloenog Ponaanja
Koja Se Zbivaju U Prirodi.

Individualni Opisi Nazivaju Se Trajektorije, Statistiki Opis Grupa Naziva Se

Ansamblom. Individualni Dijelovi Su Determinirani, Trajektorije Fiksirane. Ipak
Ansambli Djelova Prate Vjerojatne Obrasce I Nisu Izvjesni (Kolebljivi Su). Da Li Ovo
Proizlazi Iz Ignoriranja Svih Trajektorija Ili Neeg Dubljeg U Zakonima Prirode? Svaki
Proraun Sa Ciljem Predvianja e Neizbjeno Sadravati Neku Veliinu Ulaznih
Pogreaka Jer Mi Nismo U Mogunosti Mjeriti Fizikalne Veliine Neogranieno
Precizno.
Valja Uoiti Da Se Relativne Vjerojatnosti Razvijaju Na Deterministian Nain.
Statistika Teorija Moe Ostati Deterministika. Dakako, Makroskopska Ireverzibilnost
Je Manifestacija Sluajnosti Vjerojatnih Procesa Na Mikroskopskoj Skali. Uspjeh
Redukcionizma Se Temeljio Na injenici Da Je Veina Jednostavnih Fizikalnih Sistema
Linearna, Ukupno Je Suma Dijelova. Kompleksnost Se Pojavljuje U Nelinearnim
Sistemima.

1.2.3 Smjer Vremena

zato Percipiramo Vrijeme Kao Da Se Uvijek Kree Prema Naprijed? Zato Su
Naa Sjeanja Uvjek O Prolosti, A Nikada O Budunosti. Svi Temeljni Newtonovi
Zakoni Su Vremenski Revezibilni. Sudari Izgledaju Jednako Prema Naprijed I Prema
Natrag. Kutija Ispunjena Molekulama Plina Koja Se U Potpunosti Ponaa U Skladu S
Newtonovim Zakonima Nema Ugraen Smjer Vremena. Meutim, Mogue Je Pokazati
Da e Kontinuirano Sluajno Kretanje Molekula Izazvati Ukupan Ansambl Da Posjeti I
Prijee Kroz Svako Mogue Stanje Kutije, Slino Kao to e Kontinuirano Mijeanje
Karata U Konanici Reproducirati Svaku Moguu Sekvencu (Slijed Karata).
Ova Sposobnost Prirode Da Se Dijeli U Viestruka Stanja ini Jednostavnijim Za
Shvatiti Zato Termodinamini Sistemi Tee Ekvilibrijumu (Ravnotei) to Je Poznato
Kao Pioncare-Ov Teorem. Ako Je Kutija Sa Plinom Trenutno U Stanju Niske Entropije,
Uskoro e Vjerojatno Biti U Stanju Manjeg Reda S Obzirom Da Postoji Velik Broj
Stanja Koja Moe Zauzeti (U Koja Se Moe Razviti), Veina Ovih Stanja Su Ona Vie
Entropije. Samim Zakonima Sluajnosti, Kutija Ima Veu Vjerojatnost Postii Stanje Vie
Entropije Nego Stanje Nie Entropije Jer Postoji Mnogo Vie Moguih Stanja Visoke
Entropije.
Poincare-Ov Teorem Tvrdi Da Ukoliko Svako Pojedino Stanje Ima Istu
Vjerojatnost Da Bude Postignuto (Dosegnuto), Tada e Se Oito Stanja Veeg Nereda
Pojavljivati ee Nego Stanja Potpune Ureenosti, Jednostavno Jer Je Ovih Prvih
Znatno Vie.

Termodinamika
Zbivanja,
Kao Naprimjer Rast Stabla,
Nisu Vremenski Reverzibilna.
Razbijena
Jaja
Se
Ne
Popravljaju Sama. Odreeno
Ovim Dogaajima, Vrijeme
Ima Smjer, Preferirani Smjer.
Entropija I Smjer
Vremena Su Usko Povezan.
Poveanje Entropije Je U
Smjeru Pozitivnog Vremena.
Ipak,
Prouavanje
Komponenata
Sistema
Pokazuje Da Je Djelove
Mogue Opisati U Obliku
Vremenski-Simetrinih
Zakona. Drugim Rijeima,
Mikroskopski
Svijet
Je
Upravljan
VremenskiSimetrinim Zakonima, Ali
Makroskopski Svijet Ima
Tono Odreeni Smjer.

1.3 Kvantna Fizika

1.3.1 Planckova Konstanta
ranih 1900-Ih Njemaki Fiziar E. Planck Je Uoio Fatalne Pogreke U Fizici
Demonstrirajui Da Elektron Kruei Oko Jezgre Ubrzava. Akceleracija Znai
Promjenjivo Elektrino Polje (Elektron Ima Naboj), Kada Dolazi Do Emitiranja Fotona.
Ali, U Tom Sluaju Elektron Bi Izgubio Energiju I Pao Na Jezgru. Prema Tome, Atom Ne
Bi Trebao Postojati.

Prijevod Sa Slike:
Prema Klasinoj Fizici, Elektron U Orbiti Oko Jezgre Atoma Treba Emitirati Elektromagnetsku
Radijaciju (Fotone) Kontinuirano, Jer Kontinuirano Ubrzava U Zakrivljenoj Putanji. Rezultirajui Gubitak
Energije Implicira Da Bi Elektron Trebao U Spiralnoj Putanji Pasti Na Jezgru U Veoma Kratkom Vremenu
(Tj. Atom Ne Moe Postojati).
Bohr Je Predloio Da Su Elektroni Ogranieni Na Odreene Fiksirane (Kvantizirane) Putanje.
Elektron Moe Skoiti, Odjednom, Izmeu Ovih Putanja Apsorbiranjem Ili Emitiranjem Fotona Sa
Odgovarajue Tonom Valnom Duinom.

Da Bi Rijeio Ovaj Problem, Planck Je Pretpostavio Da Se Energija, Na SubAtomskoj Razini, Moe Transferirati (Prenositi) Jedino U Malim Jedinicama Tzv.
Kvantima. Prema Njegovom Pronalasku, Mi Ovu Jedinicu Nazivamo Planck-Ovom
Konstantom (H). Rije Kvantni Dolazi Od Rijei Kvantitet I Odnosi Se Na Malene
Pakete Djelovanja Ili Procesa, Najmane Jedinice Oba (Djelovanja Ili Procesa) Koji Se
Mogu Povezati Sa Pojedinim Dogaajem U Mikroskopskom Svijetu.

1.3.2 Dvojnost Val-estica

Valna Priroda Svjetlosti Objanjava Velik Dio Njenih Svojstava:
Refleksiju/refrakciju
Difrakciju/interferenciju
Dopplerov Efekt
Ali, Rezultati Zvijezdane Spektroskopije (Emisija I Apsorpcija Spektra) Se Mogu
Objasniti Samo Ukoliko Svjetlost Ima estinu Prirodu Poput Bohr-Ovog Atoma I Opisa
Svjetlosti Pomou Fotona.
Dvojna Priroda Svjetlosti Najbolje Se Demonstrira Fotoelektrinim Efektom, U
Kojem Slabo Uv Zraenje (Svjetlost) Producira Tok Naboja (Oslobaanje Elektrona) Dok
Snano Crveno Svjetlo Ne Oslobaa Elektrone Bez Obzira Koliko Je Intenzivno.

Einstein Je Objasnio Fotoelektrini Efekt Pretpostavljajui Da Svjetlost Postoji U

estinom Stanju, Paketima Energije (Kvantima) Nazvanim Fotoni. Upotrebom Crvenog
Svjetla Ne Dolazi Do Toka Naboja Jer Su Paketi Energije Koje Nosi Svaki Pojedini
Foton Preslabi Da Bi Izbili Elektrone Iz Atoma Neovisno O Tome Koliko Je Crvenih
Fotona Usmjereno Na Katodu. Za Razliku Od Toga Svaki Pojedini Uv Foton Je Dovoljno
Snaan Da Oslobodi Elekton I Prizvede Tok Naboja.
Ovo Je Jedan Od Najneobinijih, Ali Temeljnih Koncepata Moderne Fizike Da
Svjetlost Ima I Valno I estino Stanje (Ali Ne Istovremeno) I Nazivamo Ga Valnoestinim Dualizmom (Dvojnosti).

1.3.3 De Broglie-Va Valna Materija

Jedno Do Temeljnih Pitanja Koje Se Postavilo Kada Je Einstein Iznio Svoju
Teoriju O Svjetlosti Bilo Je: Da Li Elektroni Imaju Valna Svojstva? Odgovor Je Doao U
Doktorskoj Tvrdnji Louisa De Broglie-A 1923. De Broigle Je Tvrdio Da S Obzirom Da
Svjetlost Pokazuje Valna I estina Svojstva I Materija Takoer Moe Biti estica I Val.

Jedan Od Naina Na Koji Moemo Zamisliti Val Tvari (Ili Foton) Je U Obliku
Valnog Paketa. Normalni Valovi Imaju Sinusoidalni Oblik I Nemaju Poetak Ni Kraj.

Kompozicija Nekoliko Valova Razliitih Valnih Duina Moe Proizvesti Valni

Paket Sljedeeg Oblika (Slika).

Dakle, Foton Ili Elektron U Kretanju Se Moe Zamisliti Kao Valni Paket Koji
Posjeduje Svojstva Vala, Ali Takoer I Jedinstvenu Poziciju I Veliinu Koju Povezujeno
Sa esticom. Prisutni Su I Odreeni Problemi Poput Onog Da Valni Paketi Ne Prestaju
Na Konanoj Udaljenosti Od Toke Najvee Amplitude Ve Se Protee U Beskonanost.
Znai Li to Da Elektron Postoji Na Svim Tokama Svoje Trajektorije?
De Broglie Je Takoer Formulirao Jednadbu Koja Povezuje Valnu Duinu
estice Sa Momentom estice. Dakle, Energija Je Povezana Svojstvima Tvari.
I Dok Je De Broglie-Ove Valove Bilo Teko Prihvatiti Nakon Stoljea Shvaanja
estica Kao Tvari S Konanom Veliinom I Pozicijom, Valna Svojstva Elektrona Su
Dokazana U Laboratorijskom Eksperimentu Usmjeravanjem Snopa Elektrona Prema
Prepreci S Otvorima I Pokazujui Pojavu Struktura Koje Nastaju Uslijed Interferencije.
Kako Se De Broglie-Ova Ideja Uklapa U Makroskopski Svijet? Valna Duina
Isezava Proporcionalno Sa Momenton Objekta. Zato to Je Vea Masa Objekta, Kraa
Je Valna Duljina. Valna Duina Osobe, Na Primjer, Je Veliine Milijuntnog Dijela
Centimetra, Premala Da Bi Se Mogla Izmjeriti. Ovo Je Razlog Zbog Kojeg Ljudi Ne
tuneliraju Kroz Stolice Kada Na Njih Sjednu.

1.3.4 Princip Neodreenosti

Klasina Fizika Se Nala Pred Problemom Kada Je Trebalo Opisati Dvojnu
Prirodu (Valna I estina Svojstva) Materije. Jo Vei Problemi Doli Su Sa Otkriem
Principa Neodreenosti.
Princip Neodreenosti Razvio Je W. Heisenberg Tvrdnjom O Efektima Valne I
estine Prirode Na Svojstva Objekata Na Subatomskoj Razini. Razmotrimo Li Koncept
Momenta U Mikroskopkoskom Svijetu S Valnim Svojstvima, Moment Vala Dan Je Sa
Njegovom Duinom. Valni Paket Poput Fotona Ili Elektrona Sastavljen Je Od Mnogo
Valova. Stoga, On Treba Biti Sastavljen Od Mnogo Pojedinanih Momenata. Ali Kako
Objekt Moe Imati Mnogo Momenata?
Dakako, U Trenutku Kada Je Mjerenje Nad esticom Provedeno, Uoava Se
Jedan Jedinstveni Moment. Ali Poput Neodreeosti Pozicije (Fuzzy Position) I Moment
Prije Promatranja Je Intrinsino (Po Prirodi, Kao Unutranje Svojstvo) Neodreen. Ovo
Je Poznato Kao Princip Neodreenosti Koji Tvrdi Da Su Odreene Veliine Poput
Pozicije, Energije I Vremena Nepoznate Osim U Obliku Vjerojatnosti. U Svojoj
Najjednostavnijoj Formi Princip Neodreenosti Tvrdi Da Pouzdano Poznavanje Tzv.
Komplementarnih Parova Nije Mogue. Na Primjer, Moemo Izmjeriti Lokaciju
Elektrona, Ali Ne Istovremeno I Njegov Moment (Energiju).

Matematiki Princip Neodreenosti Opisujemo Na Sljedei Nain, Gdje Je x

Pozicija, A p Moment:

Ovo Je Vjerojatno Najpoznatija Jednadba U Fizici Uz Onu E=mc2. Ona U

Osnovi Kae Da Kombinacija Pogreke U Odreenosti Poloaja Pomnoena Sa
Pogrekom U Odreenosti Momenta Uvijek Mora Biti Vea Od Planck-Ove Konstante.
Dakle, Mogue Je Izmjeriti Poziciju Elektrona Do Neke Tonosti, Ali Pri Tome e
Njegov Moment Biti Unutar Velikog Raspona Vrijednosti. Obratno, Mogue Je Precizno
Izmjeriti Moment, Ali Tada Je Poloaj Nepoznat.
Takoer, Valja Uoiti Da Je Princip Neodreenosti Nevaan U Sluaju
Makroskopskih Objekata S Obzirom Da Je Planck-Ova Konstanta, H, Veoma Mala (1034).
Dubina Principa Neodreenosti Se Shvaa Kada Postavimo Pitanje; Da Li Je Nae
Znanje Uistinu Neogranieno? Odgovor Je Ne, Jer Princip Neodreenosti Kae Da
Postoji Ugraena Neodreenost, Nedeterminiranost, Nepredvidljivost Prirode.

1.3.5 Kvantna Valna Funkcija

valna Priroda Mikroskopskog Svijeta ini Koncept poloaja Sloenim U
Sluaju Subatomskih estica. ak I Valni Paket Ima neodreenost Koja Se Uz Njega
Vezuje. Elektron U Orbiti (Na Putanji) Oko Jezgre Nema Poziciju O Kojoj Moemo
Raspravljati, Osim to Moemo Tvrditi Da Sa Nalazi Negdje Unutar Svoje Orbite
(Putanje).
Kako Bi Rijeila Ovaj Problem, Kvantna Fizika Je Razvila Alat U Obliku
Kvantne Valne Funkcije, Matematiki Opis Superpozicije Povezane Sa Entitetom
(Jedinkom) U Bilo Kojem Trenutku.

Kljuna Toka Valne Funkcije Je U Tome Da Se Pozicija estice Opisuje

Iskljuivo Kao Mogunost Ili Vjerojatnost Sve Dok Se Ne Izvri Mjerenje. Na Primjer,
Sudar Elektrona Sa Fotonom Rezultira Izmjerenom Pozicijom I Kaemo Da Je Nastao
kolaps Valne Funkcije (Tj. Valna Priroda Elektrona Prelazi U estinu Prirodu).

Www.Maturski.Org