TERESTRIKA NAVIGACIJA

PODJELA HORIZONTA
itavi horizont je podijeljen na 360stepeni, a brojanje poinje od
N - sjeverne take (0) horizonta preko E(90), S(180) i W(270).
Prema toj podjeli svaki pravac, odnosno smjer u horizontu, tako
je odreen brojem stepeni od sjeverne (N) take horizonta. Vidi
sliku 2.10.

Osnovni smjerovi za orjentaciju

kurs, pramani ugao i azimut
Kada brod plovi, navigator u svako doba mora biti sposoban
neposrednim osmatranjem objekata u horizontu ili uz pomo
navigacione karte orjentisati se u prostoru. Odreivanje smjerova
pojedinih karakteristinih objekata jedna je od najvanijih dunosti
navigatora.

 Ugao koji stvara smjer iz posmatraevog oka prema nekom

objektu i uzdunice broda naziva se pramani ugao. Mjeri se
od pramca broda (0) desno do 360, odnosno desno (+) i lijevo
(-) do 180.
Ugao koji stvara uzdunica broda sa sjevernim krajem
sjeverojune ose (N) zove se kurs broda. Mjeri se u stepenima
po krunoj podjeli od 0 preko E(90) do 360, a u nekim
raunima i u kvadrantalnoj podjeli.
Ugao koji stvara smjer iz posmatraevog oka prema nekom
objektu sa sjevernim krajem sjeverojune ose (N) zove se
azimut.

 Izmeu azimuta () , kursa (K) i pramanog ugla (L)

postoji meusobna veza:
= K + (+/- L)
Pravac koji prolazi kroz dvije take uvijek ima dva
smjera suprotna jedan drugome.
Npr. Ako pravac prolazi kroz take E i W horizonta,
smjer pravca moe biti E(90) ili W(270), tj. razlikuju
se za 180.
Stoga je vrlo vano da se kurs i azimut pravilno
oznae.

OSNOVI ZEMALJSKOG
MAGNETIZMA
Zemlja ima svoje
magnetno polje koje djeluje
na magnetnu iglu.
Ona ima svoje magnetne
polove i neutralni pojas koji
se zove magnetski ekvator.
Magnetski polovi odstupaju
od zemaljskih polova, to
znai da i magnetski
ekvator odstupa od
geografskog.

 Snaga magnetnog polja zemlje na odreenom mjestu

naziva se Totalni intezitet.
On raste prema polovima a opada prema ekvatoru.
Moe se podijeliti na dvije komponente: horizontalnu i
vertikalnu.
Horizontalna komponenta - H (vidi sliku 2.12)
usmjerava magnetnu iglu u pravcu magnetnog
meridijana.
Ona je maksimalna na magnetskom ekvatoru a slabi
prema magnetskom polu, pa stoga magnetski kompas
nije pouzdan preko 80geografske irine.
Vertikalna komponenta- V (vidi sliku 2.12) ima
maksimalnu jainu na polu dok je na ekvatoru = 0.

VARIJACIJA
Zemljini magnetni polovi se ne podudaraju sa geografskim
(pravim) polovima, pa se prema tome ni magnetski ekvator ne
podudara sa geografskim ekvatorom ni magnetski meridijan sa
pravim geografskim meridijanom.
Ugao to ga magnetni meridijan (sjeverni kraj magnetne igle)
zaklapa sa pravim- geografskim meridijanom naziva se
magnetska deklinacija ili, kako se u pomorstvu naziva, varijacija.
Ona moe biti 0-180(u plovnim podrujima normalno do 30)
plus (E) ili minus (W), prema tome na koju je stranu od pravog
meridijana otklonjen sjeverni(crveni) kraj magnetne igle. Vidi sliku
2.13

 Linija koja spaja mjesta iste varijacije zove se izogona.

Prijeko je potrebno poznavati tanu vrijednost varijacije da bi se
odredio kurs kojim brod plovi.
Njezina apsolutna vrijednost upisana je na svakoj navigacionoj
karti(u magnetskoj rui) a moe se dobiti i iz karata
geomagnetskih elemenata.

 Meutim, vrijednost varijacije na istom mjestu nije stalna. Sve

te promjene mogu se podijeliti na pravilne i nepravilne.
Pravilne su promjene dnevne, godinje i sekularne. One se u
glavnom pripisuju pravilnim promjenama koje nastaju zbog
kruenja geomagnetskih polova oko geografskih (slika 2.13).
Godinje promjene izraunate na osnovu sekularnih promjena
date su na karti uz varijaciju kao njezino godinje padanje
(decreasing) ili rast (increasing).
Na osnovu godinje promjene , varijacija upisana na karti svodi se
za tekuu godinu.

ISPRAVLJANJE KURSA I AZIMUTA

ZA VRIJEDNOST VARIJACIJE
Pri ispravljanju varijacije za godinu plovidbe treba imati
na umu da oznaka padanje znai da se vrijednost
varijacije mijenja prema nuli, a rast da ona raste od nule,
bez obzira na njen predznak.
Od vie vrijednosti varijacija zabiljeenih na
navigacionoj karti treba uzeti onu sa podruja koje je
najblie poziciji na kojoj se brod nalazi.
Nepravilne promjene varijacije uzrokovane su
magnetskim olujama(pojavom polarnog svijetla) ,
poremeajima Zemaljskog elektriciteta itd.