TETOINJE U VODNJACIMA I VINOGRADIMA

izborni modul
Bolesti vodaka i vinove loze

Literatura:
Cvjetkovi, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voaka i
vinove loze. Zrinski, akovec.
Kipati, J. (1992.): Bolesti voaka i vinove loze. Sveuilite u
Zagrebu.

ERYSIPHE (UNCINULA) NECATOR (Oidium tuckeri)

- obligatni epifitni parazit, uzrokuje znaajne tete
- lie (preteito lice lista) pepeljasta povrinska prevlaka (nikada bijela), prvo
pojedinani jastuii, kasnije moe prekriti itavu plojku; listovi se uvijaju, postaju
tvri, postepeno ute, na kraju postanu smei, s rubova se naboraju i dobiju uljani
sjaj, vei dio napadnutih listova otpadne

- bobice najee kada dosegnu veliinu graka (do zaraze moe doi od zametanja
do poetka aranja boba; nikada ne na zrelim bobicama); pepeljasta prevlaka;
zaraene pojedinane bobice, dio grozda ili itav grozd; zaraene mlade bobice se
sue, a kod starijih raspucava se pokoica, za suhog vremena te bobice se sue, a za
vlanog trunu (saprofiti)
- pucanje pokoice i najee zaraza veeg dijela ili cijelog grozda je karakteristino
za pepelnicu i po tome se lako razlikuje od plamenjae (Plasmopara viticola)

- primarne zaraze : micelij (prezimljuje u pupovima) ili askospore (kleistoteciji)

- optimalne temperature za zarazu i razvoj bolesti 20-27C, iznad 35C konidije
ne kliju
- konidije omoguuju masovne sekundarne zaraze
- vlanost zraka 40-100% , konidije kliju i pri znatno nioj vlanosti
- kia je nepovoljna za razvoj pepelinice
Suzbijanje:
- fungicidi na osnovi sumpora (djelovanje ovisi o temperaturi, opt. 25-30C, na viim
temp. moe biti fitotoksian a na niim je manje djelotvoran
- drugi fungicidi (Quadris, Cantus,, Stroby, Karathane, Sabithane, Falcon i dr.)
- broj tretiranja varira, odreuje se fenoloki, do poetka cvatnje obino 2 tretiranja
(sumpor), kasnije se kombinira sa zatitom od plamenjae

PLAPSMOPARA VITICOLA
- uzronik plamenjae vinove loze
- napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdi u cvijetu), bobice, mladice,
vitice
Simptomi:
- na listu prije cvatnje, prvi simptomi na prizemnim listovima
- okruglaste utozelene uljane pjege na licu lista, na naliju prevlaka konidiofora i
konidija; pjege se vremenom poveavaju, u sredini postaju smee, a okolo imaju
uti prsten

- pjege se ire, zahvaaju prostor izmeu veih ila, list postaje crveno-sme, sui se
i otpada
- stari listovi su otporni na napad gljive

Ako je zaraza jaka zaraene su i mladice i vitice, prvo su prekrivene prevlakom

micelija, a zatim posmee i otpadnu.

Ako je do zaraze grozdia u cvatu dolo u cvatnji najee je cijeli cvjetni grozdi
zaraen i prekriven bijelom prevlakom micelija, brzo posmei i otpadne.
Simptomi se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veliine) i krupnih (1/3 do 2/3 veliine)
bobica.
Kod sitnih bobica se vri preko pui na bobici, javlja se prevlaka koja ostaje nekoliko
dana i zatim se izgubi, bobice potamne i smeuraju se, zaraen je vei dio grozda ili
cijeli grozd.
Kod krupnijih bobica zaraza se vri preko pui peteljica, meso u bobici postepeno
zasuuje, bobice se smeuraju, posmee i osue. Na kraju bobice otpadnu, ali se
ne javlja prevlaka, zaraene su samo pojedine bobice.
Bobice vee od 2/3 normalne veliine ne mogu biti zaraene.

- obligatni parazit
- prezimljuje kao oospora u otpalim listovima
- oospora klije na min. temp. 8C, klije u makrozoosporangij sa 40 do 60
zoospora
- zoosporangij biva doneen na list, zoospore se kroz kap vode kreu do pui,
kliju u micecij i vre primarnu zarazu
- monopodijalno razgranati konidiofori s konidijama (prevlaka)
- sekundarne zaraze: konidije (zoosporangiji) koje se ire vjetrom ili vodom,
zaraza preko pui
- razvoju bolesti pogoduje vlano i toplo vrijeme
Suzbijanje:
Fungicidi:
- s povrinskim i sisteminim djelovanjem, anorganski na osnovi bakra,
kombinacije bakra i organskih fungicida , organski
- neki od fungicida: Quadris, Bordoka juha, Cuprablau, Kokcide, Acrobat,
Ridomil, Galben, Punch, Shavit, Mikal, Profiler, Captan,, Daconil i dr.

BOTRIOTYNIA FUCKELIANA (Botrytis cinerea)

- uzronik sive plijesni, fakultativni parazit, polifag i ubikvist
- napada veliki broj uzgajanih vrsta kao: maline, jagode, vinova loza, rajica, paprika,
patlian, salata, suncokret, soja, duhan, uljana repica
- tijekom vegetacije gljiva razvija iskljuivo konidijski stadij
- pred kraj vegetacije stvara ili sklerocije ili prezimljuje kao miceklij na zaraenim
biljnim dijelovima.
- na sklerocijima u proljee dolazi do stvaranja micelija s konidijama, ili rjee
apotecija s askusima i askosporama.

B. cinerea je bolest vinove loze "visokog" standarda, odnosno intenzivnog

uzgoja (pojaana gnojidba, visokorodne sorte zbijenih grozdova, ostavljanje
velike lisne mase za dovoljnu asimilaciju i donoenje ploda, bujniji okoti,
uzgoj na ici, bujnije podloge)

Mogu biti napadnuti i listovi i mladice, ali najvee su tete su na grozdiima

u i poslije cvatnje, peteljicama i bobicama.
U pravilu napad poinje u precvjetavanju, kada u vinogradu ve ima dosta
konidija te se te konidije nasele u ocvali grozdi (gljiva ivi saprofitski na
ostacima cvjetova i tada gljiva ne priinjava tetu).
Ovo je znaajno stoga to je ovo poetak naseljavanja sive plijesni i to
suzbijanje, da bi bilo uspjeno, mora poeti u ovoj fazi.
Ova se faza naziva saprofitska ili 1. faza.

Faza zelene ili kisele plijesni (2. faza) je parazitska i u toj fazi dolazi do
zaraze peteljica i bobica. Gljiva moe u tkivo prodrijeti direktno, ali ee
kroz ranice (od tue, insekata, te zbog odvajanja bobe od peteljke).
Ulaskom hifa u peteljice i peteljke gljiva razara tkivo i ono nekrotizira. Dolazi
do prekida kolanja sokova i nedovoljne ishrane bobica, one se smeuraju i osue,
a gljiva se proiri u njih.
Do zaraze bobica dolazi direktno ili putem ranica, pa i one propadaju. Sve
opisano se dogaa ljeti, a tete nisu velike. Treba imati na umu da se na ovaj
nain gljiva odrava i iri u grozdu.

U ovoj fazi gljiva stvara obilje konidija koje omoguuju razvoj 3. faze (siva
plijesan u uem smislu).

Prava siva plijesan dolazi u kolovozu, rujnu i poetkom listopada i tada

nastaju direktne tete (trule groa).
Zaraene bobice mijenjaju boju, posmee, raspucavaju se, za suhog
vremena sue i otpadaju. Ako je vrijeme vlano (kia) razvija se siva
prevlaka konidiofora i konidija, bobice se razmekavaju i trunu.
to bobice sadre vie eera, a manje kiseline i tanina bolest se jae razvija.
tete: manje groa, loija kvaliteta, poremeeno vrenje jer gljiva lui
antibiotik botricin.

Korist - samo onda kada vladaju suni uvjeti. Micelij se razvija samo u
pokoici, ne prodire dublje u plod, i ostaje sterilna.

Pokoica je dezorganizirana i voda jae isparava. Gljiva za ishranu koristi

vie kiseline, a manje eer. Zbog svega toga dobije se visoka koncentracija
eera, vino je jako i slatko te ima posebnu aromu.
Suzbijanje:
Profilaksa- saditi manje osjetljive sorte, koristiti manje bujne podloge,
smanjiti uvjete ta razvoj bolesti (poloaj redova u nasadu, zakidanje
zaperaka, uklanjanje suvinog lia)

Fungicidi se koriste prema fenolokoj metodi: 1. prskanje - zavretak

cvatnje; 2. prskanje - zatvaranje grozdova; 3. prskanje u vrijeme
promjene boje (tamne sorte), omekavanje bobica (bijele sorte); 4. prskanje
3-4 tjedna pred berbu
Izbor fungicida je velik, koristiti specifine botriticide iz raznih kemijskih
skupina (rezistentnost), na pr. Chantus, Switch, Teldor, Mythos, Kidan,
Lupo....

ESKA ILI APOPLEKTINO VENUE

to je kompleksna bolest kako u odnosu na broj mogudih uzronika

tako i na simptome, starost vinove loze kada se bolest manifestira
dugo vremena promjene na lozi pripisivane su procesu starenja,
odnosno gubitku obrambene sposobnosti starih trsova
krajem 80-tih godina 20. stoljeda eska se proirila u Italiji i
Francuskoj, a zatim i u drugim zemljama
usprkos istraivanjima etiologija i epidemiologija nisu ni danas do
kraja poznati
razlikuje se:
1. apoplektino venude ili klasina eska
2. mladenako apoplektino venude ili mladenaka eska
3. Petrijeva bolest

1. Klasina eska, uzronici su: Phaeomoniella chlamidospora

Togninia minima
Fomitoporia mediterranea
vjeruje se da i neke druge vrste mogu uzrokovati esku
simptomi se javljaju na trsovima starijim od 8 godina
simptomi na liu: meuilna izduena uta ili crvenkasta
nekroza, zeleno tkivo lista zadrava se uz glavnu nervaturu
biljka preivljava vie godina sa simptomima na liu i prelazi u
kroninu bolest
simptomi se ne moraju javiti uzastopno svake godine

http://www.aesbuc.pt

 simptomi ispod kore: tkivo mijenja boje u obliku traka, na

povrini se mogu vidjeti uzdune pukotine
trsovi mogu vegetirati nekoliko godina, a zatim nastupa akutna
faza bolesti apopleksija
suenje je iznenadno i brzo i obino poetkom zriobe, se prvo
vidi na liu, zatim trsu, ali ne moraju biti zahvaeni svi krakovi
simptomi na presjeku stabla: najee u sredini je tkivo
spuvasto, ute boje i mrvi se, smatra se da su takve
patofizioloke promjene izazvane toksinima gljiva

2. mladenaka eska, uzronici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeomoniella aleophilum
simptomi se javljaju na mladim nasadima strosti do 8 godina, a
javlja se i na sasvim
mladim trsovima starim 1 3 godine posebno u mediteranskim
zemljama
simptomi na liu kao kod klasine eske , poetkom ljeta ako
loza trpi zbog sue ili visokih temperatura
simptomi na presjeku stabla: provodni su elementi zaepljeni
masom koja posjea na katran (trheomikoza), takoer se mogu
vidjeti difuzno rasute tamne toke ili crte

3. Petrijeva bolest, uzronici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeoacremonium sp.
simptomi su: zaostajanje u razvoju i venue mladih trsova 1 2
godine iza sadnje
na kraju se loza potpuno osui
iz provodnog sustava izluuje se crne gumozne kapljice
na uzdunom presjeku vide se tamnosmee ili crne crtice ili
tokice

http://www.agf.gov.bc.ca

Suzbijanje:

preventivno: saditi zdrav, deklarirani sadni materijal

na mjestima gdje je naena eska ne podizati nove vinograde
nekoliko godina
pravodobna rezidba, odsjeenu rozgvu spaliti
ne pretjerivati s N gnojivima
mjesta reza (u promjeru > od 2 cm) premazati pastom za
premazivanje rana ili otopinom Cu fungicida (2%)
kemijske: injektiranjem u trs fungicide na osnovi Al-fosetila ili
ciprokonazola postignuti su izvjesni rezultati (strani podatci)

PODOSPHAERA LEUCOTRICHA (Oidium farinosum)

- uzronik pepelnice jabuka
- gljiva je prvi put opisana u Americi 1871. godine, a u Europi 1873. godine
- prisutna svugdje gdje se jabuka uzgaja
- jaina napada ovisi o sortimentu i klimatskim prilikama
- nanosi indirektne tete iscrpljujui domaina (smanjena je asimilacijska povrina,
- prirast je iz godine u godinu manji, internodiji su krai, cvatnja je slabija)
- direktne tete: zaraeni cvjetovi su sterilni, smanjena je kakvoa plodova
(izgled)

List: odmah iza listanja bjeliasta prevlaka, listovi su tvrdi, uspravni, ljevkasto
uvijeni, sue se i otpadaju (osim vrnih), u pravilu su zaraeni svi listovi iz jednog
pupa
Jako zaraeni listovi otpadnu prije toga poprimajui crvenkastu nijansu na rubovima.
Sekundarno zaraeni listovi imaju prevlaku na naliju listova, a na licu se uoavaju
svijetlo zelenekaste klorotine zone. Do sekundarne zaraze moe doi ve drugi dan
nakon to list izae iz pupa, takvi listovi su deformirani jer zaraeni dio raste sporije od
zdravog.
List je najosjetljiviji na napad 2 do 6 dana nakon izlaska iz pupa odnosno u
periodu najintenzivnijeg porasta. Na listovima starim 8 i vie dana zaraze su gotovo bez
znaenja.

Cvijet: lapovi prekriveni bjeliastom prevlakom, latice su sitnije bez karakteristine

boje (zelenkaste su), u pravilu su sterilni, zaraeni svi cvjetovi jednog cvata (iz jednog
pupa), esto se sue
Mladice: mogu biti napadnute samo dok ne odrvene, zaraene mladice se osue i nose
puno mrtvih pupova, mogu biti potpuno prekrivene prevlakom micelija, internodiji su
krai
Plod: zaraza ploda ne nastaje kod svih sorata, ne uoava se lako, napadnuti mogu biti
mladi plodovi, pojavljuje se mreasta prevlaka kao posljedica djelomine nekroze
kutikule

- obligatni epifitni parazit

- eliptine ili okrugle oidije (konidije) nastaju u dugim nizovima

- kleistoteciji (okrugli ili blago krukoliki; dvije vrste apendicesa) nastaju u

nakupinama, rjee razasuti
- Prezimljavanje:
- kao micelij u lisnom ili cvjetnom pupu (posebice u vrnom pupu prologodinjih

izboja), do zaraze dolazi u doba njihova formiranja (lipanj)

- kao kleistotecij (manje znaano, nastaju ve u lipnju, a askospore
postaju zrele 3 do 8 mjeseci nakon nastanka kleistotecija)
- prije nego se pupovi zatvore gljiva preko lisne peteljke prodire u pup izmeu zametaka
listova, zaraeni pupovi se nikada ne zatvore do kraja, tanji su i nisu vrsti
- zaraeni pupovi stradavaju kod temperatura -15 do -20C, tako da jaka zaraza pupova
ne mora znaiti i jaku pojavu bolesti; jai napad pepelnice oekuje se nakon blagih zima
- izvor primarnih infekcija su oidije koje nastaju u proljee
- nakon otvaranja pupova za sekundarne infekcije potrebne su temperature 10 do 12C
- kapi vode nepovoljno dejluju na klijanje oidija, oidije kliju u velikom rasponu RVZ (ipak
bolje pri vioj RVZ)
- oidije kliju na temperaturama od 4 do 30C (optimum 19-22C)
- najkraa inkubacija 5 dana - kod 18 do 22C

Suzbijanje:
1. rezidbom izrezati to vie izboja s poluotvorenim pupovima ime se smanjuje
primarni izvor zaraze za 10 20%
2. uzgoj otpornih sorata, sorta Johnatan je vrlo osjetljiva pa se vie uglavnom
ne sadi
3. jae zaraze su u nasadima koji se obilno gnoje duikom
4. primjena fungicida je neophodna; prvo prskanje obaviti u kretanju
vegetacije i nastaviti pratei vegetaciju (esto zajedno sa tretiranjima protiv
Venturia inaequalis), u poetku su razmaci izmeu tretiranja krai (veliki i
brzi prirast listova) a zaim se produavaju (slabiji prirast)
5. Neki od fungicida protiv pepelnice: Bellis, Rubigan, Punch, Sroby, Dithane,
Clarinet, Mystic, Sumpor SC-80 ......

VENTURIA INAEQUALIS (Fusicladium dendriticum)

-uzronik krastavosti jabuke ili fuzikladija
- napada najee list i plod, a znatno rjee cvijet i mladice
- najvanija i najtetnija bolest (cijeli plan zatite jabuke ravna se prema
planu prskanja protiv krastavosti)
Na listovima se od proljea do jeseni uoavaju maslinasto zelene pjege
i to preteito na gornjoj strani lista (oko 1 cm).
Pjege se mogu spajati, a list je esto deformiran to za posljedicu ima
slabiju asimilaciju, jau transpiraciju i izvor zaraze za plodove.
U sluaju velikog broja pjega list se osui i otpadne.
Pjege rijetko nalazimo na naliju to se objanjava dlakavou te je
oteana infekcija.

Na zarazu su osjetljiviji mladi listovi. Najjaa zaraza se

nalazi u unutranjosti kronje zbog dueg zadravanja
visoke vlage zraka odnosno kapi vode.
to je vonjak bujniji i gueg sklopa to su razlike u
zaraenosti unutranjosti kronje i rubova manje.

Gljiva nije tipini endoparazit , hife zalaze samo subkutikularno, a ne

prodiru u epidermu i parenhim.
Rub pjega nije otro odjeljen od zdravog dijela, nego postepeno prelazi u
nezaraeni dio plojke.
tetnost napada oituje se u smanjenoj asimilaciji, a takovo lie i jae
transpirira (takav gubitak vode posebice dolazi do izraaja u vruim
ljetnim mjesecima), lie postepeno uti i otpada jo tijekom vegetacije, i na
kraju, napadnuto lie je izvor zaraze za plodove.

Na plodovima se taker javljaju maslinasto-zelene pjege veliine obino

2-6 mm, ali mogu biti i vee (1-2 cm).

Pjege su povrinske (hife su ograniene na subkutikularni rast).

Jako zaraeni plodovi su deformirani, sitniji i otpadaju.

Stariji plodovi, ak i ako su jae zaraeni, u pravilu ne otpadaju, ve se
unutar pjege raspucavaju

Ispod zaraenog stanija dolazi do tvorbe plutastog stanija (aktivna

obrambena reakcija) koje izolira zaraeno tkivo od zdravog.

Posljedice napada plodova su:

- gubitak plodova (otpadaju, sitni su i deformirani)
- kroz pukotine ulaze drugi paraziti (Monilia)
- loa kvaliteta (nia trina cijena)

Napad fuzikladija na cvjetovima nije esta pojava, ali se moe nai. Zaraza
se javlja na laticama i lapovima u obliku maslinasto-zelenih mrlja.
Direktnih teta nema.

Napad na kori mladica takoer kod jabuka nije esta pojava. Simptomi
napada na mladicama su krastava mjesta s plitko raspucanom korom.
U tim krastama prezimi micelij, te u proljee kraste poprimaju
maslinasto-zelenu boju zbog formiranja konidija.

Zaraeno lie otpada tijekom cijele vegetacije, a posebice u jesen.

Tada gljiva prelazi na saprofitski nain ivota, a micelij prelazi iz
subkutikularnog stanija u mezofil gdje se proiri.

U proljee se nakon kopulacije anteridija i askogona se razviju pseudoteciji s

askusima i askosporama, a vratovi plodita pojavljuju su na licu lista u
oujku i travnju.

Askospore se oslobaaju aktivno i za to je potrebna voda (kia). Ukoliko

nema dovoljno kie ni dozreli periteciji nee izbaciti askospore.

Jak razvoj parazita treba oekivati

u godinama s estim kiama u
travnju i svibnju uz relativno toplo
vrijeme.

Primarna zaraza - askospore ili konidije koje se razvijaju na kori mladice.

Ako askospore kliju u miceliju na listovima dolazi do perforiranja kutikule i

micelij se smjesti subkutikularno.

Nakon inkubacije nastaju mrlje, a na njima konidije, koje se ire kiom i
omoguuju sekundarnu infekciju.

Suzbijanje
1. kulturalne mjere (pravilan izbor tla, izbor sorata, razmak izmeu redova,
prorjeivanje kronje, njega voaka, pravilna gnojidba, suzbijanje korova)
2.kemijska zatita: sumporni fungicidi - nisu najbolji, ali djeluju i na
pepelnicu; bakarni fungicidi - ne preporuuju se zbog fitotoksinosti iako
imaju dobro djelovanje na parazita; neki od fungicidakoji se mogu koristiti:
Delan, Euparen multi, Polyram, Stroby, Score, Punch, Folicur.......
3. Prognoza (antifuziklladijska sluba) predvia pojavu bolesti i odreuje
rokove tretiranja. Kod nas se u nasadima koriste ureaji CDA AGRA
akovec i Metos (Austrija) bazirani na Millsovoj tablici (krivulji).

 Prognoza
Tijekom godina iskuane su razliite metode odreivanja roka za
provoenje prvog prskanja. Temelj svih metoda je:
utvrivanje dozrelosti peritecija (to su plodita parazita koja nastaju
nakon prezimljenja zaraenog lia iz prethodne vegetacije)
izbacivanje i let askospora (askospore su osnovni izvor primarnih
zaraza

Za uspjeno suzbijanje fuzikladija potrebno je pratiti:

- oborine
- poetak i trajanje vlaenja lista
- temperaturu za vrijeme vlaenja lista
- relativnu vlagu zraka
- let spora.
Poetak kie u proljee uvjetuje let spora, a dovoljno je ve 0.2 mm kie za
pucanje askusa i let spora.
Kia zatim uvjetuje trajanje vlanosti lista. Moe isprati i fungicide.
Relativna vlaga zraka je vana jer spora moe ostati klijava bez vode due
to je via relativna vlaga zraka. 7 sati pri 70 % r.v.z, 8 sati pri 80 %
r.v.z., te due vrijeme kod 90 % r.v.z.

Praenje leta askospora (konidija) je osnovni podatak, jer one svojim

klijanjem prouzrokuju primarne infekcije.

 Askospore se iz askusa oslobadaju silovito, bivaju izbaene pod tlakom i

nakon izbacivanja iz askusa preputene su zranim strujanjima.
Askospore mogu uzrokovat zarazu samo pod odreenim uvjetima, tj. u
odreenom rasponu temperatura i u ovisnosti o dostupnosti vode
potrebne za klijanje ovih spora.

Konidije ove gljive nastaju nakon zaraze biljnih organa raznose se po

nasadu uglavnom vodom (kinim kapima).
Inkubacijska krivulja po Millsu slui prvenstveno radi predvianja
mogunosti i jaine zaraze jabuke askosporama i konidijama gljive V.
inaequalis. Ona prua podatke o uvjetima pri kojima dolazi do infekcije.
Na temelju tih podataka proizvoa moe odluiti o potrebi i vremenu
provoenja zatite, te odabrati najbolji fungicid.

 U nekim velikim nasadima jabuka danas su postavljeni aparati koji

automatski hvataju askospore, te na temelju kompjutorskih modela i
uneenih podataka sami preraunavaju elemente potrebne za
odreivanje roka prskanja.
U manjim nasadima, ali i pojedinim velikim vonjacima prognoza se
radi na temelju iskustva, poznavanja biologije i ekologije parazita, te
praenju podataka o oborinama i temperaturama.

MONILINIA FRUCTIGENA - uzronik trulei plodova

MONILINIA LAXA - uzronik palei cvjetova i mladica

Monilinia sp. izazivaju trule plodova na jabuastim i kotuniavim

vrstama a kod kotuniastog voa i suenje mladica s cvjetovima.
Trule plodova i jabuastog i kotuniastog voa uzrokuje M.
fructigena, a suenje mladica i cvjetova kod kotuniastog voa M.
laxa.
Savreni (askomikotni stadij) Monilinia fructigena.
Obje vrste rasprostranjene su u Europi, Americi, Australiji i Novom
Zelandu, a M. fructigena i u Aziji i Africi.

 Plod (pokoica) prvo dobije

tamnu pjegu koja se brzo iri, a
meso ploda ispod pjege smei i
trune te je ubrzo zahvaen cijeli
plod.
Na povrini ploda razviju se
ukasti (M. fructigena)
jastuii u koncentrinim
krugovima.
Ako se dva ploda dodiruju
trule prelazi s jednog na drugi.

Zaraeni ili truli plodovi zasue i ostanu na stablu ili padnu na tlo.
Potpuno su protkani micelijem gljive.
U tom obliku gljiva prezimi. To je "mumija".
Slijedee se godine na mumijama razviju nove generacije konidija.

 Savreni stadij u prirodi rijedak.

Odrava se uglavnom u konidijskom
obliku.
Formiranje konidija na mumijama
uglavnom iza cvatnje, tako da te
konidije zaraavaju samo plodove.
Do zaraze dolazi putem rana.
Osjetljivost jabuke se poveava
dozrijevanjem (vei sadraj eera
vea osjetljivost).
Broj sekundarnih infekcija veliki.
Iako postoje razlike u otpornosti
sorata, otpornih nema.

Suzbijanje:
Oteano iz nekoliko razloga
infekcija nastaje preko rana te je fungicidno djelovanje
ogranieno
eeri iz plodova veu i inaktiviraju brojne fungicide.
Mehanika zatita (sakupljanje bolesnih plodova i mumija,
orezivanje, smanjiti oteenja plodova)
Indirektna (prskanje protiv krastavosti , jabunog savijaa,
smanjena gnojidba mineralnim gnojivima)

 Kod kotuniastog voa (vinje, trenje, breskve, kajsije, ljive) Monilia

laxa se javlja u dva oblika - suenje mladica s cvjetovima i trule
plodova.
Monilia laxa se ponekada moe nai na jezgriastom vou, a Monilia
fructigena i na plodovima kotuniastog voa.

 Suenje mladica u cvatnji oituje se kroz naglo posmeenje, suenje i

propadanje tek procvalih cvjetova. Mladica se osui. Broj osuenih
mladica moe biti velik i na njima nema plodova.

 M. Laxa se odrava u zaraenim polusuhim granama, na kojima u

proljee nastaju leita konidija.
Konidije obavljaju zarazu u cvatnji mladice preko cvjetnih organa.
Ponekada moe doi do zaraze dok je cvijet jo zatvoren ili kada su
plodovi ve zametnuti.
Najkritinije vrijeme je cvatnja, odnosno kiovito i prohladno vrijeme
u to vrijeme.
Na odumrlim cvjetovima i mladicama razvija se velik broj jastuia
konidija sive boje, za razliku od ukastih jastuia kod M. fructigena.

 Simptomi trulei plodova jednaki su kao i kod jabuka i kruaka.

Plodovi prvo dobiju smeu pjegu, koja se brzo iri, trune i ubrzo biva
zahvaen cijeli plod.

ERWINIA AMYLOVORA - uzronik bakterijske palei

kruaka, jabuka i drugih vrsta por. Rosaceae
1780. godine u Americi je utvrena bolest kruaka kasnije
poznata kao "bakterijska pale". Prava priroda bolesti
utvrena je 1879. godine.
parazitira na vie od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri
domaini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruka
dunja, glog, vatreni grm i dr.).
Najee dolazi na navedenim biljnim vrstama, meutim krug
domaina joj je puno iri. Najvie vrsta na kojima parazitira E.
amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus,
Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus,
Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd.

 Gdje god se bakterijska pale proirila tete su bile velike.

U Republici Hrvatskoj E. amylovora utvrena je 1995. godine na
podruju Osijeka.
Stupanj zaraze bakterijskom palei u vonjacima SAD-a poetkom 20.
stoljea kretao se 20 - 90 %.
Velike tete pretrpjele su i Velika Britanija (naroito na jabukama na
kojima su u nekim sezonama zabiljeeni 100 %-tni gubici uroda zbog
potpunog unitenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska.
Nakon pojave bolesti u RH poduzete su sve mjere propisane za
karantenske bolesti. Zaraena stabla su krena i spaljivana. U toj
akciji je iskreno 199.432 stabla jabuka, 142.479 kruaka, 148 dunja i
152 mumule. Bolest nije iskorijenjena unato uloenim naporima.

 Oboljeti mogu list, cvijet, izboj,

plod, grana, deblo, a pod
odreenim uvjetima moe biti
zaraen i korijen.
Na mladom liu boja se
mijenja od rubova prema
sredini, pocrne i osue se.

 Ako zaraza nastupi preko peteljke ili izboja, promjena boje u obliku
trokuta zapoinje na mjestu spoja peteljke i plojke i iri se na vei dio
lista.
Zaraeno lie se uvija prema gore i osueno visi na stablima do kraja
vegetacije.

 Veoma esto infekcija nastaje preko cvijeta.

Mogu biti napadnuti pojedini cvjetovi ili itava cvat. Oni prvo
poprimaju vodenasti izgled, a potom posmee i naglo se osue, pa
izgledaju kao da su spreni vatrom.
Bakterija se kroz cvjetne peteljke brzo proiri na izboj na kojemu se
takoer javlja promjena boje.

 Ukoliko je vrijeme vlano i toplo na cvjetnim peteljkama i plodovima

vide se kapljice bijele ili jantarne boje bakterijskog eksudata.

 Plodovi bivaju inficirani od zametanja do berbe. Tek zametnuti

plodovi pocrne, osue se, mumificiraju, ali ostaju na granama. Na
zelenim plodovima uoavaju se prvo uljane pjege koje kasnije pocrne.
Pred zriobu javljaju se lokalna posmeenja, ali je to rjei simptom.

Karakteristini simptomi su na ljetorastima, odnosno "vodopijama".

Za nekoliko dana infekcija zahvati 15-30 cm izboja koji pocrni.
Vrni dio savijen je poput ruke kiobrana.

 Na kori debljih grana i na deblu mogu se uoiti uleknute, neto tamnije

povrine na kojima se kora osui i ljuti, uslijed ega se razvijaju
promjene tipa rak-rana.

 Ispod kore javlja se crvenkasto smea boja i bakterijski eksudat koji za

vlanog vremena izbija u vidu kapljica na povrini. U poetku eksudat je
bijele, zatim jantarne i na kraju smee boje.

 Prazit prezimljuje na rubovima rak-rana iz prethodne godine,

mumificiranim plodovima bilo na stablu, bilo na tlu.
Bakterijski eksudat s povrine biljnih organa kia i vjetar raznose
omoguujui irenje parazita.
Mravi, muhe, ose, pele i drugi insekti na usnom ustroju i nogama
prenose bakterije na sve osjetljive organe. Ozljede od tue, mraza,
vjetra, insekata, osiguravaju brojne infekcije.
Biljke su najosjetljivije u vrijeme cvjetanja, te stoga produena cvatnja
poveava mogunost zaraze.

Suzbijanje:
Jedan je od najtvrdokornijih parazita protiv kojega za sada nema
osobito uspjenih mjera suzbijanja.
Najbolji pristup je integrirana zatita i proizvodnja.
Danas su na raspolaganju iskljuivo preventivne mjere zatite od
bakterijske palei.
Sadnja otpornih sorata na bakterijsku pale jedna je od
preventivnih agrotehnikih mjere zatite jabuka.
Preventivne mehanike mjera zatitile odstranjivanje zaraenih izboja i
to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod
jabuke, odnosno 50 cm kod kruke.
Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastine vree ili na
prikolice prekrivene plastinom folijom.
Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i
rane uinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra.

 Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno sakupljati.

Orezane zaraene dijelove iznijeti iz vonjaka i zajedno sa
plastinim vreama i folijom spaliti.
Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva : etilni alkohol (70 %),
varikina (sa 12 % slobodnog klora), Menno Florades, formaldehid
(38 %) i dr.
Preventivne kemijske mjere zatite
primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim dozama koje
koristimo za suzbijanje Venturia inaequalis te u cvatnji primjenom
manjih koncentracija (5 10 puta manje nego u vegetaciji). U
cvatnji je takoer dozvoljena primjena sredstva na osnovi fosetila.

TAPHRINA DEFORMANS
Kovravost lista breskve je najea bolest breskve, veoma je tetna, a
simptomi su tipini pa se moe lako prepoznati.
Simptomi: manji ili vei broj listova ima izmjenjen izgled. Dio lista i
ponekada cijeli listovi su nakovrani , mjehuravi i promijenjena oblika.
Cijela plojka ili njen dio je zadebljao, hipertrofiran, esto vei od zdravih
listova, lako se lomi, obojen bijelo-zelenkasto do crveno.

 Na naliju lista razvije se bijela prevlaka. Zaraeni listovi se brzo osue

i otpadnu tako da voka ostaje bez lista u svibnju i lipnju. Mladi
plodovi takoer otpadnu tako da je berba propala.

 Ako je vrijeme pogodno stablo moe potjerati mlade listove koji ostaju
zdravi jer nema sekundarnih zaraza. Tim ponovnim prolistavanjem
voka slabi tako da se posljedice osjeaju i slijedee godine jer se ne
formiraju cvjetni pupovi. Osim toga mladice ne odrvene pa dolazi do
smrzavanja.

 Ukoliko prevladava suno vrijeme bolesti nee biti ili e je biti vrlo
malo.
Micelij (intercelularan) neko vrijeme prorauje tkivo lista, a zatim se
na gornjoj stran lista formira himenij s askusima i askosporama.
Askusi u poetku sadravaju osam askospora, ali se one kasnije
pupanjem jo umnaaju i dok su u askusi i nakon oslobaanja iz
askusa.

 U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobaaju se askospore.

Askospore noene vjetrom ili kiom dospijevaju na koru stabla gdje
kliju i razvijaju micelij. Taj micelij se na kori hrani i ivi saprofitski.
Naredne godine iz tog micelija oslobaaju se konidije koje noene
kiom dospijevaju na listove koji izbijaju iz lisnih pupova.
Konidije na mladim listovima kliju, klinom cijevi probiju kutikulu i
prodiru u mezofil gdje se micelij intercelularno proiri i podraajem
stanica domaina dovodi do hipertrofije. im listovi poodrastu nisu
podloni infekciji. Iz toga se zakljuuje da ne pomau nikakva
tretiranja u vegetaciji, ve tretiranje treba provesti neposredno pred
bubrenje pupova u proljee.

Suzbijanje:
Na pojedinanim stablima moe se skidati zaraeno lie i orezati
bolesne izboje (smanjuje se izvor zaraze)
U jesen kada pone otpadati lie mogu se, koristiti bakreni fungicidi .
Ako ovo tretiranje nije obavljeno, treba ga provesti u proljee, u fazi
bubrenja pupova. Tretiranja treba izvriti vrlo temeljito,okupati stablo
i po potrebi ponoviti ako nisu dobro zahvaeni svi dijelovi stabla.
U fazi kretanja vegetacije provodi se i tree prskanje. Od fungicida
mogu se koristiti Delan, Dodine, Chromodin, Daconil. Treba voditi
rauna da kada se pojave simptomi vie nikakvo tretiranje ne moe
pomoi.

Plum pox virus

arka je tipina europska viroza rairena u
priblino 15 zemalja, osobito u srednjoj i junoj
Europi
smatra se jednim od najopasnijih virusa u
voarstvu uope; tete ovise prvenstveno o
rairenosti osjetljivih sorata i broju zaraenih
stabala
domaini virusa su 24 vrste roda Prunus, ali i drugi
rodovi i vrste mogu biti napadnuti ( na pr. Papaver,
Stellaria, Rannunculus Trifolium )
od voaka pored ljive dolazi na kajsiji i breskvi

 simptomi na liu: naizmjenino normalni zeleni i

klorotini dijelovi (oblik toaka, nepravilnih pjega,
prstenastih pjega), broj i raspored je razliit i
promjenjiv
u okviru pjega, posebno na mlaim tkivima, dolazi
do nekroze
simptomi na plodovima: pred zriobu
blijedoljubiaste pjege; kasnije se pjege udubljuju i
ire u meso ploda sve do kotice; bolesni dijelovi su
sluzasti, smolasti i tamne boje; plodovi su
deformirani, sitniji i bez ikakve vrijednosti

 virus prenose biljne ui na neperzistentan nain

virus se odrava u prirodnim domainima (Prunus
vrste najee)
bolest se prenosi zaraenim sadnicama i lisnim
uima
Suzbijanje
sadnja garantirano zdravih sadnica (bezvirusni
materijal), prostorna izolacija kod podizanja novih
nasada, unitavanje prije sadnje svih ranije
zaraenih stabala, suzbijanje vektora, meutim
irenje se u prirodi ne moe potpuno sprijeiti