Kemijska analiza biljaka

Pomou kemijske analize biljnog materijala

mogue je:
posredno utvrditi plodnost tla i stupanj
oneienja
opskrbljenost biljaka biogenim elementima
antagonizam iona
efekt gnojidbe tla organskim i mineralnim
gnojivima
utvrditi stupanj akumulacije tetnih tvari u
biljkama i njihovu raspodjelu po organima.

Povijesni razvoj metoda kemijske

analize biljaka i dijagnostike
Prvi pokuaj analize biljnog materijala u svrhu
utvrivanja potreba biljaka za hranivima zabiljeen
je poetkom 19 st. Soussure (1804.)
Stockhardt 1855 i Hellrieggel 1869. su uoili da
sadraj mineralnih tvari u biljkama odraava njihov
udio u tlu
Prve granine vrijednosti za stupanj opskrbljenosti
biljaka hranivima dao je Peterson 1878. godine,
na temelju kemijske analize biljnog materijala na
sadraj fosfora i kalija

Intenzivnija primjena rezultata kemijskih

analiza biljnog materijala zapoela je tek u
prvim desetljeima prolog stoljea

U Njemakoj Wagner 1920

u Francuskoj Lagatu i Maume 1930
u Sjevernoj Americi Thomas 1937 i Champan
1941

 Posebna zasluga za teorijsku i metodoloku

razradu metoda kemijske analize biljaka
pripada uvenom vedskom biljnom fiziologu
Lundegardh-u
Rezultate svojih viegodinjih istraivanja
objavio je 1945. godine kao monografiju pod
naslovom Die Blattanalyse
Lundegardh je na osnovu rezultata brojnih
pokusa (600-700) utvrdio da izmeu kalija,
fosfora, duika i kalcija u biljci i tlu postoji
linearna zavisnost

 Utvrdio je veu preciznost u gnojidbi

itarica temeljenu na analizi biljnog
materijala u odnosu na analizu tla
Od ukupno 172 anketirana farmera
analiza lista dala je tonu prognozu u
104 sluaja, a analiza tla u svega 44
sluaja
Potpuno netona prognoza temeljena
na analizi lista utvrena je u 9
sluajeva, a kod analize tla u 26
sluajeva

 Rezultati istraivanja Laundgardha nisu

ostali nezapaeni, a najiru primjenu nali
su u voarstvu i vinogradarstvu
ira primjena analize biljaka kod
jednogodinjih biljnih vrsta zabiljeena je tek
nakon 50-tih godina prolog stoljea
Uvoenjem suvremenih postupaka pri
analizama biljnog materijala i primjenom
raunala omoguena je velika efikasnost u
radu

 U posljednjih nekoliko desetljea publicirano

je nekoliko monografija u kojima se detaljno
razmatraju teorijski i metodoloki problemi
kemijske analize biljaka, kao i rezultati njihove
primjene:
Bergman 1976;1988;1992;
Reuter i Robinson, 1986;
Martin-Prevel i sur. 1987;
Kadar, 1992;
Hainz i Fiedler, 1992.
Marschner, 1995.

CILJ: Utvrditi granice opskrbljenosti

biljaka mineralnim tvarima

akutni nedostatak
prikriveni (latentni) nedostatak
optimalni sadraj
luksuzna opskrbljenost
toksini sadraj
letalni nivo

Liebig-ov zakon o minimumu

Odnos izmeu koncentracije hraniva i prinosa

Metode za ocjenu opskrbljenosti

biljaka hranivima
brze test metode (Histokemijske metode i
anatomske metode)
biokemijske metode
metode temeljene na odreivanju frakcija
pojedinih elemenata
folijarna dijagnostika (kemijska analiza
cijele biljke, dijelovi biljke (list, peteljka,
stabljika, plod, zrno)

Histokemijske metode

brze test metode temelje se na

karakteristinim bojanim reakcijama
pojedinih iona s odgovarajuim
reagensom
Pri tome se boja svjei presjek na
nekom organu (grani, peteljci, stabljici)
ili sok, tono odreenim reagensom
Nastala boja usporedi se sa
standardnom skalom boja i na temelju
toga procijeni opskrbljenost biljaka
pojedinim elementima

 utvrivanje opskrbljenosti biljaka

fosforom preko bojane reakcije
fosfatnog iona sa SnCl2
Utvrivanje opskrbljenosti biljaka
duikom preko reakcije nitratnog
iona i difenilamina.

 Za to se mogu koristiti reagens tapii, isti

ili slini onima koji se koriste u humanoj
medicini
Jai intenzitet boje u soku ili na presijeku
nekog organa ukazuje na bolju
opskrbljenost biljke tim elementom
Meutim, ovo moe biti samo djelomino
tono, jer se ioni nekog elementa mogu
nakupljati u biljci i uslijed poremeenog
metabolizma ili nepovoljnih uvjeta za
sintezu organske tvari

 Da bi rezultati istraivanja bili pouzdaniji

histokemijski test potrebno je napraviti na
najmanje 20 do 30 biljaka, uzetih po shemi
koja se predlae za uzorkovanje biljnog
materijala
Histokemijske metode rjee se koriste kao
laboratorijske metode. Zahvaljujui brzini i
jednostavnosti iru primjenu imaju kao
terenske metode
Koriste se zajedno sa vizualnom
dijagnostikom kao korisna dopuna drugim
metodama

Anatomske metode
Temelje se na anatomskim promjenama
nastalim na pojedinim biljnim organima (list,
peteljka, stablo, plod) uslijed nedostatka,
suvika ili debalansa u ishrani
Ove promjene mogue je utvrditi samo
pomou svjetlosnog mikroskopa

 Broj preparata i mjerenja mora biti dovoljno

velik da bi rezultati bili pouzdani
Najvei nedostatak mikroskopskih metoda
je to to trai posebnu opremu, dobru
osposobljenost istraivaa i dugotrajna je

Biokemijske metode

Biokemijske metode temelje se na

promjenama aktivnosti nekog enzima ili
udjelu otopljenih nie molekularnih
organskih spojeva
Nedostatak ili suviak pojedinih
elemenata moe smanjiti aktivnost
enzima, to dovodi do nakupljanja
odreenih metabolita

Enzimatska aktivnost kao indikator

nedostatka biogenih elemenata
Nedostatak
Smanjenje aktivnosti enzima

Fe
katalaza, peroksidaza, citok oksidaza

Cu
oksidaza ask. kiseline, polif. oksidaza

Mn
MnSOD

Mg i K piruvatkinaza

Mo
nitrat-reduktaza, nitrogenaza

Zn
karbo-anhidraza, aldolaza

P
fosfataza

 Jedan od glavnih problema

biokemijskih metoda je nedostatak
standarda (koje poveanje ili
smanjenje enzimatske aktivnosti
ukazuje na nedostatak ili suviak kojeg
elementa)
Do sada je najbolje istraena primjena
enzima nitrat-reduktaze. Utvrena je
pozitivna korelacija izmeu aktivnosti
nitrat-reduktaze i opskrbljenost biljaka
nitratima, odnosno duikom

klorofil metoda
Metoda za odreivanje stupnja opskrbljenosti
biljaka duikom (brza, jeftina, jednostavna)

 nedestruktivna, to omoguava masovnu i

brzu primjenu u tijeku vegetacije. Pogodna
za terenski rad
Potrebno je provesti kalibriranje vrijednosti
oitanja na klorofilmetru za pojedine, sorte,
genotipove te faze rasta i razvoja.
Da bi rezultati bili pouzdani potrebno je
provesti oitanja barem na 30-tak listova
uzetih iz razliitih dijelova usjeva

Metode temeljene na frakcijama

mineralnih tvari
Frakcije nekog elementa pouzdaniji pokazatelj
opskrbljenosti biljaka od ukupne koliine
elementa
Najbolji primjer za to je nitratna frakcija duika
koja predstavlja pouzdan pokazatelj
opskrbljenosti duikom
U biljkama koje su bogato opskrbljene
fosforom i u kojima je poremeen
metabolizam fosfora, uoava se poveanje
udjela neorganskog fosfora

 Nadalje, mlade biljke i organi sadre vie

organskog, a stare biljke i organi vie
mineralnog sumpora, o emu treba voditi
rauna prilikom uzorkovanja
Znaajno vee koliine Fe2+ utvrene su u
zelenim listovima u odnosu na klorotine
listove, dok sadraj ukupnog eljeza
nerijetko pokazuje suprotnu tendenciju

 Slina situacija je i sa cinkom, koliina vodom

ekstrahiranog cinka iz listova bolje odraava
stupanj opskrbljenosti cinkom nego njegov
ukupan sadraj u listovima (Rahimi i
Schroopp, 1984)
Meutim, utvrivanje opskrbljenosti
biljaka biogenim elementima na temelju
njihovih organskih ili neorganskih frakcija
nema iru primjenu, osim u sluaju
nitrata.

FOLIJARNA DIJAGNOSTIKA
Pod folijarnom analizom u irem
smislu podrazumijevaju se metode
temeljene na kemijskoj analizi
biljaka
Koliine pojedinih makro i
mkroelemenata, te tekih metala
mogu se odrediti u listu, peteljci,
stabljici, plodu, korijenu i cijeloj
biljci

Faktori o kojima treba voditi rauna

pri uzorkovanju biljaka

biotiki imbenici (biljna vrsta, genotip,

vrsta organa, i zdravstveno stanje
biljaka)
abiotiki imbenici (opskrbljenost tla
hranivima, temperatura, intenzitet,
kvalitet i trajanje osvjetljenja i
opskrbljenost vodom)

Uzimanje uzoraka za folijarnu

analizu i dijagnoza
Prema Bergmanu,(1992) i Marchneru, (1995)
dva su imbenika posebno znaajna za pravilno
uzimanje uzoraka biljnog materijala:

dio biljke koji se uzima za analizu i

termin uzorkovanja

Pored navedenog znaajna je jo:

veliina prosjenog uzorka

mrea uzimanja uzoraka
povrina s koje se uzorci uzimaju

Definicija prosjenog uzorka

Prosjeni uzorak biljnog materijala je
uzorak koji sa svim svojim osobinama:
fiziolokim, morfolokim, kemijskim i
biolokim predstavlja ukupnu populaciju
iz koje je uzet
Sastoji se iz veeg broja pojedinanih
uzoraka.

Uzorkovanje i dijagnoza kod

ratarskih kultura
najpogodnija tkiva i organi za folijarnu
analizu su potpuno razvijeni ili skoro
potpuno razvijeni, fizioloki aktivni listovi i
zeleni dijelovi biljke
za kemijsku analizu nisu pogodni biljni
dijelovi i organi u kojima se sadraj
elemenata brzo mijenja (mladi i/ili stari
listovi) i sa intenzivnim prometom tvari
dio biljke koji se uzima za uzorak treba biti
dobro definiran zbog lakeg uzimanja

to se sve moe analizirati:

list s peteljkom (cijela biljka uzima se kod mladih
biljaka ili ako se eli izbjei utjecaj translokacije
elemenata na njihov sadraj u pojedinim organima)
samo list (npr. opskrbljenost eerne repe duikom
i kalijem, a fosfor u peteljci)
samo peteljka (karakteristino za elemente koji se
nakupljaju u provodnim kanalima Ca i Cl ili NO3 ili
PO4.
Za uzorak ne treba uzimati odumrle djelove
biljke, niti previe mlade ili stare listove.

Vrijeme uzorkovanja
uzorkovanje vezati za odreene faze rasta i
razvoja biljaka, a ne za starost biljaka (broj
dana, visina, broj listova).
ukoliko se pojave znaci nedostatka
uzorkovanje provesti odmah, bez obzira na
plan uzorkovanja.
sa istog mjesta istovremeno uzeti uzorke
zdravihi bolesnih biljaka.
Uzorci se ne bi smjeli uzimati nakon
dugotrajnih kia, sue, mraza i oteenja od
tetoina i bolesti.

Veliina uzorka
ovisi o brojnim imbenicima, prvenstveno o
heterogenosti biljaka
o genetskoj ujednaenosti materijala
u veini sluajeva prosjeni uzorak biljnog
materijala sastoji se od 50-100 listova, a
ako su manji listovi taj broj moe biti i vei
od 200 listova
Sa jedne biljke ne bi trebalo uzeti vie od
dva lista

Biljna vrsta

Strna ita

Vrijeme
uzorkovanja

Busanje
Vlatanje

Biljni dio

cijeli nadzemni dio

cijeli nadzemni dio ili
gornja 2 razvijena lista

Od klasanja do
cvatnje

prvi i drugi list ispod

Veliina uzorka
500 g svjee
bilj.mase
500-1000 g svjee
mase ili 200 listova
200 listova

klasa

kukuruz

Do 30 cm visine
Od 30 cm visine do

cijeli nadzemni dio

20-30 biljaka

gornja 2 razvijena lista

poetka metlianja
Od metlianja do

Krumpir

Listovi iznad i ispod

cvatnje

klipa

Poetak stvar.
Gomolja

Gornji potpuno razvije

Poetak cvatnje

ni listovi sa peteljkom

Kraj cvatnje

50 listova

50 listova

Mrea uzorkovanja
Prema Shrammu uzorke je najbolje uzimati
po dijagonali
mrea uzorkovanja treba biti prilagoena
uvjetima i vrsti materijala koji se uzima
uzorci sjemena uzimaju se pomou razliitih
sprava: ila, tapa i dubinske sonde zavisno
od pakiranja i vrste sjemena
gomolje krumpira uzima se sa vie mjesta i
razliitih dubina bez biranja
pri uzimanju uzoraka npr. eerne repe
uzimaju se vei, srednji i sitniji uzorci
proporcionalno njihovom odnosu u ukupnoj
koliini

Uzorkovanje i dijagnostika kod

vonih vrsta i vinove loze
Folijarna analiza kod drvenastih kultura ima
dugu tradiciju (Fiedler, 1964; Gartel,1965;
Papp i Tamasi, 1979)
Rezultati kemijskih analiza lista mogu se
koristiti ne samo u godini u kojoj su analize
napravljene, nego i u narednoj vegetaciji
Do postizanja pune rodnosti rezultati analize
lista nisu dovoljno pouzdani jer je sadraj
elemenata u listovima mladih stabala obino
vei nego kod rodnih stabala

 Za mlade voke mnogo pouzdaniji

stupanj opskrbljenosti hranivima je
vegetativni rast
U godinama sa veim prinosom sadraj
duika, fosfora i magnezija u liu je
neto vii, a kalija nii nego u godinama
sa niskim prinosom

 Pored ukupne koliine hraniva vrlo vano je

odrediti i odnos pojedinih elemenata.
Npr. optimalni odnos izmeu duika i kalija u
listovima razliitih kultura:
breskve 1,0-1,2
jagode 1,7-2,1
jabuke i kruke 1,5-1,6
ljive i marelice 0,8-0,9
trenje i vinje
1,7-2,0
maline
2,2-2,5
crni ribizl
2.0

Vrijeme uzorkovanja
Sadraj mineralnih tvari u liu nije
konstantan nego se mijenja tijekom
vegetacije. Stoga se uzorci za analizu
trebaju uzimati svake godine u isto
vrijeme
Ukoliko se uzorci uzimaju samo jednom
u tijeku godine, za jabuku i kruku
uzorke uzeti u razdoblju od sredine
srpnja do sredine kolovoza, za kotiavo
voe od kraja lipnja do kraja srpnja, a
kod bobiastog voa u periodu berbe

 Uzorke za analizu poeljno je uzimati

dva i vie puta u tijeku vegetacije,
pogotovo ako se na vokama uoavaju
znakovi nedostatka ili debalansa u
ishrani
Za analizu treba uzimati potpuno
razvijene, zdrave i neoteene listove sa
srednje ili sa donje strane izboja. Sa
jednog izboja uzima se 2 do 4 lista sa
peteljkom

UZIMANJE UZORAKA LISTA ZA

ANALIZU
KOJI DIO BILJKE ?
- zdravi, dobro razvijeni izboji
- prvi fizioloki razvijeni listovi
(4-5 list od vrha izboja)

 Prosjean uzorak uzima se sa stabala

umjereno optereenih rodom, i to za svaku
sortu, odnosno kombinaciju sorta/podloga ili
tretman
Ako se analizira samo opskrbljenost kalijem ili
fosforom najbolje je analizirati samo peteljku
Kod jagoda uzimaju se listovi iz sredine
rozete, a kod malina sa jednogodinjeg
vegetativnog izdanka

Veliina uzorka
Za jabuasto i kotiavo voe jedan prosjeni
uzorak biljnog materijala sastoji se od 75 do
100 listova, sa 10 do 12 stabala
Kod bobiastog voa prosjeni uzorak sastoji
se od 20-40 listova (jedan list po izdanku), a
kod jagoda od 40 do 75 listova (jedan list po
biljci).
Sa povrine od 2 do 3 ha dovoljno je uzeti
jedan prosjeni uzorak biljnog materijala,
ukoliko je tlo homogeno, a radi se o jednoj
sorti i podlozi.

Vinova loza
Za prosjean uzorak uzimaju se potpuno
razvijeni listovi sa peteljkom sa rodne rozgve
koja se nalazi u blizini ili nasuprot grozda
(Ryser, 1983).
preporua se uzorke uzimati najmanje dva
puta u tijeku vegetacije izmeu cvatnje i
pune zrelosti.
Prosjean uzorak sastoji se od 100 do 200
listova koji se uzimaju sa 60 do100 biljaka
Ukoliko se uzorci uzimaju prvenstveno za
analizu opskrbljenosti fosforom i kalijem
najpouzdaniji podaci dobivaju se analizom
peteljke.

Biljna
vrsta

Vrijeme
uzorkovanja

Biljni dio

Veliina
uzorka

Jabuasto

O polovine srpnja
do

razvijeni listovi sa pete

75-100 listova

voe

polovine kolovoza

ljkom - sred. Mladice

Kotiavo

od kraja lipnja do

razvijeni listovi sa pete

voe

kraja srpnja

ljkom - sred. Mladice

Bobiasto

u razdoblju berbe

listov iz sredine rozete

75-100 listova

40-75 listova

voe
Vinova

Od cvatnje do pune

loza

zrelosti -2-4 puta

razvijeni listovi s peteljkom u blizini grozda

100-200 listova

Uzorkovanje i dijagnostika kod

povrtnih kultura
problematika je vrlo slina kao kod ratarskih
kultura
za analizu se uzimaju potpuno razvijeni
listovi, dva ili vie puta u tijeku vegetacije.
Broj uzoraka sa jedne parcele ovisi o veliini
parcele, homogenosti tla i usjeva.
Jedan prosjeni uzorak biljnog materijala
predstavlja povrinu od 0,1-0,5 ha.
uzorci se mogu uzimati po dijagonali ili po
nekoj drugoj shemi uzorkovanja.

Biljna
vrsta

Biljni dio

Veliina
uzorka

Sredinom
vegetacije

Potpuno razvijeni list

35-55 biljaka

Kupus

Stadij rozete

Srednji listovi rozete

10-20 biljaka

Krastavci I

Prije formiranja

Listovi blizu glavne

20-30 biljaka

Dinja

plodova

vrijee

Celer

Visina biljaka
30-40cm

peteljka potpuno razvi-

Lisnato

Vrijeme
uzorkovanja

povre

jenih listova

15-30 biljaka

Biljna
vrsta

Rajica

Vrijeme
uzorkovanja

Prije ili u tijeku

cvatnje

Biljni dio

3 ili 4 list od gore

na polju

Rajica u

Veliina
uzorka

20-25 biljaka
Prije ili u tijeku
pupanja

stakleniku

Listovi sa II ili III ili

IV ili VI etae

Korijen.

prije stvaranja,
lukovic

Srednji listovi lisne

povre

ili zadebljanja
korijena

rozete

20-30 biljaka

Uzorkovanje i dijagnostika kod

ukrasnih biljaka
uzimaju se potpuno razvijeni listovi ili lisni parovi.
Kod gladiole uzima se prvi potpuno razvijeni list, a
kod krizanteme gornji razvijeni listovi sa cvjetne
stabljike (prije ili za vrijeme cvatnje).
Kod rue uzima se gornja 2-3 lista sa 20-30
biljaka u tijeku formiranja cvjetova.
Kod ukrasnih grmova uzorci se uzimaju sredinom
ljeta, od 30-100 potpuno razvijenih listova, sa
jednogodinjih grana.
U rasadniku uzorci se uzimaju u fazi porasta od 3
do 6 listova.

Transport, obrada i uvanje uzoraka

Uzorci biljnog materijala trebaju se u to
kraem vremenu dostaviti u laboratorij na
obradu
U svjeim uzorcima odigravaju se odreeni
biokemijski procesi. Uslijed disanja dolazi do
gubitka mase suhe tvari
Da bi se utjecaj ivotnih procesa na
rezultate kemijske analize sveo na minimum
potrebno je uzorke odmah smrznuti ili staviti
u postupak

 Prilikom transportiranja uzorci se prenose u

poljskim friiderima (temp. 0oC)
Uzorci se sue na 60-80 oC ne dolazi do gubitka
mase suhe tvari
Suenje koje traje vie od 12 sati na temperaturi
veoj od 80oC dovodi do gubitka suhe tvari i duika
(Sharkey, 1974)
Ukoliko su uzorci oneieni prainom, ostacima
pesticida ili mineralnim tekuim gnojivima potrebno
je uzorke najprije oprati(Oelschlager, 1973)
Pretjerano pranje nije poeljno jer dolazi do gubitka
kako mineralnih (K,Na) tako i organskih tvari

 Suhi, samljeveni uzorci uvaju se u novim,

istim papirnatim vreicama, kartonskim
kutijama, staklenim ili plastinim posudama
Svaki uzorak treba imati svoj identifikacijski
broj, mjesto uzorkovanja, biljnu vrstu, organ
biljke, fazu razvoja, datum uzorkovanja
Uzorci se trebaju uvati u istim, suhim,
prozranim i tamnim prostorijama

KEMIJSKA ANALIZA B.M.

RAZGRADNJA UZORKA
(SPALJIVANJE)
UKUPNA HRANIVA

Suhi postupak
(arenje 550 oC)
Mokri postupak
(H2SO4, HNO3, HCl,
Plinske ili mikrovalne
pei

EKSTRAKCIJA HRANIVA IZ BILJKE

(EKSTRAKTIVNA SREDSTVA)
FRAKCIJE HRANIVA

voda

Organska otapala
anorganska otapala