Fenotipski pregled

6 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi izvor
 Historija

Fenotipski pregled, često i fenotipski skrining, je tip pregleda koji se koristi u

biološkim istraživanjima i otkrivanju lijekova za identifikaciju supstanci poput malih
molekula, peptida ili iRNK koje mijenjaju fenotip ćelija ili organizama na željeni način.[1]

Historijski kontekst[uredi | uredi izvor]

Fenotipski skrining povijesno je bio osnova za otkriće novih lijekova. Spojevi se
pregledavaju na modelima ćelijskih ili životinjskih bolesti kako bi se identificirali oni koji
uzrokuju poželjnu promjenu fenotipa. Tek nakon što su spojevi otkriveni, ulažu se napori
da se odrede biološki ciljevi spojeva – proces poznat kao ciljna dekonvolucija. Ova opća
strategija naziva se "klasična farmakologija", "napredna farmakologija" ili " fenotipsko
otkrivanje lijekova" (PDD).
U novije vrijeme postalo je popularno razviti hipotezu da određeni biološki cilj modificira
bolest, a zatim skrining velike propusnosti za spojeve koji moduliraju aktivnost ove
prečišćene mete. Nakon toga se ti spojevi testiraju na životinjama, kako bi se utvrdilo
imaju li željeni učinak. Ovaj pristup je poznat kao "obrnuta farmakologija" ili "otkrivanje
lijekova zasnovanih na ciljevima" (TDD).[1][2][3][4][5]

Tipovi[uredi | uredi izvor]

In vitro[uredi | uredi izvor]
Najjednostavniji fenotipski pregledi koriste ćelijsku liniju i nadgledaju jedan parametar,
kao što je ćelijska smrt ili proizvodnje određenog proteina. Također se često koristi i
skrining visokog sadržaja, gdje se promjene u ekspresiji nekoliko proteina mogu
istodobno pratiti.[6][7]
In vivo[uredi | uredi izvor]
U pristupima koji se temelje na cijelim životinjama, fenotipski pregled je najbolji primjer
tamo gdje se tvar procjenjuje na potencijalnu terapijsku korist za mnoge različite
tipove životinjskih modela, koji predstavljaju različita stanja bolesti.[8] Fenotipski skrining
u sistemima zasnovanim na životinjama koristi modelne organizme za procjenu učinaka
testa na potpuno sastavljene biološke sisteme. Primjeri organizama koji se koriste za
izbor s visokim sadržajem uključuju vinsku mušicu ( Drosophila melanogaster ), zebricu
(Danio rerio) i miševe (Mus musculus).[9] U nekim slučajevima termin fenotipski
pregled/skrining koristi se za uključivanje slučajnih nalaza koji se javljaju u kliničkim
ispitivanjima, posebno kada se otkriju novi i neočekivani terapeutski učinci terapijskog
kandidata.[3] Skrining u modelnom organizmu nudi prednost ispitivanja proučavanih
agenasa ili promjena ciljeva od interesa, u kontekstu potpuno integriranih, sastavljenih,
bioloških sistema, pružajući uvide koji se inače ne bi mogli dobiti u ćelijskim sistemima.
Neki su tvrdili da sistemi temeljeni na ćelijama nisu u stanju adekvatno modelirati
procese ljudske bolest,i koji uključuju mnogo različitih tipova ćelija u mnogim različitim
organskim sistemima i da se ovaj nivo složenosti može oponašati samo u modelnim
organizmima.[10][11] Produktivnost otkrivanja lijekova fenotipskim pregledom u
organizmima, uključujući slučajne nalaze u klinici, u skladu je s ovim pojmom.[3][12]
Fenotipski skrining in vivo se takođe može lahko obaviti korišćenjem testa ćelijskog
snimanja koji je razvila Anne E. Carpenter. Različiti fluorofori različito podešen za
označavanje glavne komponente ćelijskih kultura imaju veliku efikasnost kada se
primjenjuju pregledom sa visokim sadržajem referentnih hemikalija na
različite eukariotske ćelijske linije.[13]

Upotreba u repozicioniranju lijekova[uredi | uredi izvor]

Pristupi fenotipskog skrininga zasnovani na životinjama nisu podložni skrinškim
bibliotekama koje sadrže hiljade malih molekula. Stoga su ovi pristupi bili korisniji u
procjeni već odobrenih lijekova ili kandidata za lijekove u kasnoj fazi za testiranje
lijekova.[8]
Brojne kompanije, uključujući Melior Discovery,[14][15] Phylonix, Sosei specijalizirale su se
za korištenje fenotipskog skrininga u modelima bolesti životinja za pozicioniranje
lijekova. Mnoge druge kompanije uključene su u pristupe istraživanja fenotipskog
skrininga, uključujući Eurofins Discovery Phenotypic
Services, Evotec, Dharmacon, ThermoScientific, Cellecta iPersomics.

Saradničko istraživanje[uredi | uredi izvor]

Farmaceutska kompanija Eli Lilly formalizirala je zajedničke napore s različitim trećim
stranama, s ciljem provođenja fenotipskog pregleda o