PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNI PREDMET: Povijest

KOLSKA GODINA: 2016./2017.
RAZRED: Peti
NASTAVNA CJELINA TEMA: ivot u prapovijesti
DATUM IZVEDBE: 27.09. 2016.
TIP SATA: Sinteza i ponavljanje nastavnog sadraja
IZVODI: Petra Markoti

I. CILJEVI I ISHODI UENJA U NASTAVNOJ JEDINICI (znanja, vjetine i stavovi)

Odgojno-obrazovni cilj nastavnog sata:
Sistematizirati i ponoviti nastavne sadraje iz prethodne cjeline.
Ishodi uenja:

1. Stjecanje znanja o promjenama koje se dogaaju na naim prostorima u vrijeme grke kolonizacije, potom i
romanizacije.

Analizirati tekstualne podatke i imenovati osobe i mjesta koja su navedena u nastavnoj

cjelini

Argumentirati tvrdnju da je grka kolonizacija promijenila gospodarske djelatnosti na naim

prostorima

Nabrojati grke naseobine na istonoj obali Jadrana

Nabrojati rimske naseobine (kolonije) na istonoj obali Jadrana

Nabrojati to su sve Rimljani gradili

Nabrojati ilirska plemena na naem prostoru

Navesti rimske careve vane za romanizaciju naega prostora.

Objasniti nastanak grada Solina

Objasniti povod i posljedicu Ilirskih ratova

Objasniti poloaj Ilira nasprem Rimljana

Opisati sukob Rimljana sa Teutom

Poznavati vremenski okvir vezan za ovu nastavnu cjelinu

Objasniti temeljne pojmove: kolonizacija, grka kolonizacija, romanizacija, amfiteatar,

terme, akvedukt, gusarenje, Ilirik

Pokazati na zemljovidu grke i rimske naseobine

Pokazati na zemljovidu rasprostiranje ilirskih plemena

Primijeniti proitano na ispunjavanju mentalne mape i nastavnoga listia

Zakljuiti zato je dolo do Ilirskih ratova i grke kolonizacije

Zakljuiti zbog ega je dolo do podijele Ilirika na dva dijela

Zapamtiti najvanije drutvene i politike promjene vezane uz nastavnu cjelinu

2. Razvijanje uenikog samopouzdanja i pozitivnog stava prema radu i uenju:

- Uspjenim sudjelovanjem u radu tijekom nastavnog sata uenici razvijaju samopouzdanje i
vlastite sposobnosti :

Analizirati tekst i primijeniti znanje na mentalnoj mapi

Analizirati video isjeak

Argumentirati vanost romanizacije za nas

Argumentirati zato se trgovina razvijala iz vojnih logora

Kreirati svoje miljenje o postupanju Rimljana prema Ilirima

Kritiki razmotriti uzroke i posljedice Ilirskoga rata

Kritiki razmotriti vanost izgradnje naih gradova pri romanizaciji

Razviti kreativnost istraivanjem podataka o amfiteatru u Puli

Uspjenim sudjelovanjem u radu tijekom nastavnog sata uenici razvijaju samopouzdanje i

vlastite sposobnosti.

Zauzeti negativan stav prema podreenosti.

Zauzeti pozitivan ili negativ stav o vodstvu drave podijeljene na dva dijela i argumentirati
ga

II. DIDAKTIKO-METODIKI PODACI O NASTAVNOJ JEDINICI

Etape nastavnog
1. Uvodni dio 7 minuta
sata
2. Sredinji dio (obrada/saimanje 29 minuta
(trajanje
u min.):
3. Zavrni dio (ponavljanje) 9 minuta
Oblici
frontalni, individualni, skupni, u paru
rada:
Metode uenja i
Metode uenja metoda pisanja
pouavan Metode pouavanja metoda usmenog izlaganja - frontalni rad, metoda
ja:
razgovora, metoda itanja, metoda demonstracije
Mediji (nastavna udbenik, olovka, LCD-projektor; projektorsko platno; raunalo; ppt
sredstva i
prezentacija; slikovni materijal; zemljovid, radna biljenica
pomagala):
Popis priloga:
1. Dva teksta o gospodarstvu Dalmacije i Panonije u vrijeme Ilira
2. Nastavni listi
3. Osmosmjerka

III. KORELACIJA
Geografija snalaenje u prostoru (zemljovidu) - grke i rimske naseobine na istonoj obali
Jadrana

Graanski odgoj - zauzimanje negativnog stava o ponaanju Rimljana prema Ilirima, poznavanje
opekulturnih injenica vezanih uz grku kolonizaciju, romanizaciju i utjecaj drugih naroda na nau
kulturu, obiaje, konfiguraciju gradova, itd.
Likovna kultura - kulturna dostignua Rimljana, izgled i stil Salone, izgled rimskih naseobina na
Jadranu
IV. LITERATURA
a) Za uenike:
Brdal, Maduni, TRAGOM PROLOSTI 5, udbenik povijesti, 5. razred, kolska knjiga, Zagreb,
2014.
Brdal, Maduni, TRAGOM PROLOSTI 5, radna biljenica,5. razred, kolska knjiga, Zagreb,
2014.
b) Za nastavnika
a) Izvori znanja za uitelja/icu:
1. struno-znanstvena
. - Biesty S. - Rim - etnja vjenim gradom
- Cambi N. - Antika, Zagreb, 2002.
- Carcopino J. - Rim u doba najvieg uspona Carstva, Zagreb, 1972.
- Cazenave M., Auguet R. - Ludi carevi, Zagreb, 1990.
- Chrisp P. - Otkrivamo antiki Rim, Zagreb, 2004.
- Cook M. - Kratka povijest ljudske rase, Zagreb, 2009.
- Goldstein I. - Hrvatska - Europa - Svijet, Kronologija, Zagreb, 1996.
- Grimal P. -Rimska civilizacija, Beograd, 1967.
- Hafner G. - Atena i Rim, Rijeka, 1970.
- Kotkin J. - Povijest grada, Zagreb, 2008.
- Laa J. (ur) - Prie o bogovima i junacima, Zagreb, 2003.
- Lewandowski H. - Povijest rimskih obiaja, Zagreb, 2007.
- Lisiar P. - Grci i Rimljani, Zagreb, 1971.
- Makin N. A. - Historija starog Rima, Beograd, 1951.
- Milievi M. - Rimski kalendar, Zagreb, 1992.
- Miguel P. - Povijest ljudskog roda, Ljubljana, 1989.
- Plutarh - Usporedni ivotopisi, Zagreb, 1988.
- Povijest svijeta od poetka do danas, Zagreb, 1990.

- Polibije - Istorije, Novi Sad, 1988.

- Solway A. - Rim, Zagreb, 2005..
- Schreiber H. - Simfonija ceste, Zagreb, 1961.
- Waltari M. - Rimljanin, Zagreb, 1997.
- Wein M. - Dooh, vidjeh, zapisah, Zagreb, 1966.
- eelj M. - Augustovo doba, Zagreb, 1955.
- eelj M. - Rano rimsko Carstvo, Zagreb, 1956.
- Svetonije G. T. - Dvanaest rimskih careva, Zagreb, 1986.
- Tacit P. - Anali, Zagreb, 1970.
- Tacit P. - Germanija, Zagreb, 1985.
- Velika ilustrirana povijest svijeta, Rijeka, 1974.-79.
- Velika enciklopedija za djecu; Velike povijesne linosti
- Veliki svjetski atlas povijesti, Zagreb, 2000.
b) pedagoka, psiholoka, metodika
- Bujas Z. - Kako treba uiti, Zagreb, 1974.
- udina M. - Psihologija uenja i nastave, Zagreb, 1985.
- Jelavi F. - Didaktike osnove nastave, Jastrebarsko, 1995.
- Koren I. - Kako prepoznati i identificirati naprednog uenika, Zagreb, 1987.
- Marzano R. J., Pickering D. J., Pollock J. E. - Nastavne strategije, Zagreb, 2006.
- Mattes W. -Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike, Zagreb, 2007.
- Mougniotte A. - Odgajati za demokraciju, Zagreb, 1994.
- Mui V. - Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja, Zagreb, 2004.
- Neil S. - Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb, 1991.
- Shapiro L. - Kako razviti emocionalnu inteligenciju, Zagreb, 1997.
- Vrbeti M. - Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1985.
- Gross M. - Zbornik radova: Metodika u sustavu znanosti i obrazovanja, Institut za pedagogijska
istraivanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1986.
- Suvremena historiografija (Osnovna pitanja historijskog istraivanja), Zagreb, 1996.
- Detling D. - 'Tablica u nastavi povijesti', u: Povijest u nastavi 12/2008, str. 221-232
- Klippert H. - Kako uspjeno uiti u timu: zbirka praktinih primjera, Zagreb, 2001.
- Mattes W. - Rutinski planirati uinkovito pouavati, Zagreb, 2007.
- Trkan D - Motivacijske tehnike u nastavi, u: Povijest u nastavi 7/2006, str. 19-28.

- Jenkins K. - Promiljanje historije, Zagreb, 2008.

- Burke P. - Oevid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
V. PREGLED I STRUKTURA KATEGORIJA ZNANJA I VJETINA
injenino znanje: kolonizacija, grka kolonizacija, romanizacija, amfiteatar, terme, akvedukt,
gusarenje, Ilirik, Dioklecijanova palaa, Salona
Konceptualno znanje: pronalaenje argumenata i podataka unutar teksta, pronalaenje veza i
odnosa meu pojedinim pojmovima, koritenje konceptualnih tablica, ilustracija i grafikih prikaza
u analizi povijesnih procesa i dogaaja te oblikovanju povijesne naracije, koritenje zemljovida u
prostornoj orijentaciji unutar pojedinih povijesnih dogaaja i procesa. Kritiki prosuditi poloaj
Ilira, prepoznati dobre i loe strane grke kolonizacije i romanizacije.
Proceduralno znanje: analiza povijesnog teksta i sposobnost izdvajanja bitnih podataka te stvaranje
kratkih natuknica za ponavljanje, ispunjavanje mentalne mape, rjeavanje nastavnoga listia
Metakognitivno znanje: itanjem tekstova iz udbenika (samostalno, zajedniki), traenjem,
klasificiranjem i obradom podataka pronaenih u tekstu te koritenjem konceptualnih tablica,
grafikih prikaza i ilustracija u formiranju povijesne naracije uenik se ui samostalnoj i
zajednikoj interpretaciji nastavnih sadraja, kako njihovih izdvojenih dijelova, tako i njihovog
znaenja u irem povijesnom kontekstu. Poznavanje plana za sluenje udbenikom i povijesnim
tekstom, saimanjem i biljeenjem najvanijeg iz zadanog sadraja.
Istovremeno, ovim tehnikama i nainom obrade novih nastavnih sadraja uenici razvijaju vie
vrsta inteligencije, posebno interpersonalnu, intrapersonalnu i prostorno-vizualnu.

VI. RAZRADA NASTAVNOG SATA

ETAPE
NASTAVNOG
SATA
UVODNI DIO
7 min

TO RADI NASTAVNIK

TO RADI UENIK

1. Nastavnica pozdravlja uenike te ih

upuuje na to da e se na dananjem satu
pozabaviti ponavljanjem nastavnog
sadraja (gradiva): ivot u
prapovijesti - Kameno doba
Prije nego li krenu sa samim
ponavljanjem, kao uvod u nastavni sat,
nastavnica odabire igru Asocijacija na
slike kojom e navesti uenike da se
odmah na samome poetku nastave
zainteresiraju za sadraj nastavnoga sata,
te ih tim nainom ukljuuje maksimalno u
rad.

NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA

OBLICI RADA

METODE UENJA I
POUAVANJA

frontalni
individualni

metoda itanja
metoda razgovora
metoda demonstracije

raunalo
LCD projektor
projektorsko platno
iva rije uenika i
uitelja

frontalni

metoda razgovora

iva rije uitelja i

Uenici pokazuju zanimanje za igru

Asocijacija na slike.

Nastavnica im objanjava pravila igre.

Nastavnica projicira na projektorskom
platnu niz slika/fotografija koje e
uenicima doarati razdoblje u povijesti
ovjeka, tonije kameno doba. Gledajui
slike uenici bi se trebali prisjetiti,
odnosno iste slike bi ih trebale asocirati
upravo na to razdoblje ljudske povijesti.

SREDINJI DIO
A) RAZVOJ

1. Nakon igre, nastavnica ih uvodi u

ponavljanje sa kratkim pitanjima o

Uenici pozorno sluaju nastavnicu koja

objanjava pravila igre. Potom promatraju
slike i diui ruke nastoje dati do znanja
nastavnici da znaju o kojemu se razdoblju
radi.
Uenici pogaaju kljuni pojam.

Uenici paljivo sluaju nastavnicu te

odgovaraju na pitanja, jedno po jedno,

8
OVJEKA KAMENO DOBA

podjeli povijesti.
1. Rjeenje igre je, dakle, kameno
doba. Kako uope dijelimo povijest?
2. Jesu li ljudi znali da se oni nalaze
primjerice u kamenom dobu? Zato?
Kako su i zato nastali ti nazivi?
3. Kad poinje prapovijest? Ima li ona
tono odreen poetak?
4. A do kada traje?

dizanjem ruke, bez stvaranja nereda istovremeno pratei lentu vremena na

projektorskom platnu ime sistematiziraju
gradivo i razvijaju snalaenje na lenti
vremena i u vremenu (razdoblja ljudske
povijesti)

individualni

metoda itanja
metoda demonstracije
uenika
raunalo
LCD projektor
projektorsko platno
lenta vremena

(Nastavnica projicira na projektorskom

platnu lentu vremena koja uenicima
moe pomoi pri odgovoru. Nakon to
uenici odgovore nastavnica isto predoi
na lenti vremena.
Zajedno s uenicima analizira njihove
odgovore: ukoliko su pogreni, vri
potrebne ispravke, daje dodatna
pojanjenja. Zajedno na taj nain
ponavljaju potrebno za shvaanje i
razumijevanje ove cjeline.
2. Nastavnica potom nastavlja sa
pitanjima:
DODAT DIO O RAZVOJU OVJEKA

Ostaci najstarijeg ovjekova pretka

pronaeni su gdje i kada?
.
3. Nastavnica dijeli nastavni listi sa
kojim e s njima proi ponavljanje i
sintezu ivot prvih ovjekovih

individualni

metoda razgovora
metoda demonstracije

iva rije uitelja i

9
predaka - starije kameno doba
Objanjava im to je njihov zadatak,
upuuje ih na rad u paru, ali u miru i
tiini. Ukoliko je potrebno mogu otvoriti
udbenik i s njime se posluiti da bi lake
rijeili nastavni listi, a pritom i ponovili
nastavni sadraje.
Nastavnica im daje odreeni vremenski
period za rjeavanje zadatka. Nadgleda
rad eui po razredu. Promatrajui
odreene radove daje daljna uputstva,
pomae pri rjeenjima te odabire par koji
e proitati svoje odgovore naglas.
Ostatak razreda treba sluati, te korigirati
netone odgovore ili nadopuniti
nepotpune. Na taj nain ih je nastavnica
pripremila na skoru pismenu provjeru
znanja, ponovila je s njima dio potrebnog
nastavnog sadraje, a zatim je ukljuila
cijeli razred u rad metodom razgovora.
Trai od uenika da svojim rijeima,
kratko i jasno kau kako je izgledao
ivot ljudi u starom kamenom dobu.
4. Nakon to odgovore, nastavnica im
projicira dva kraa video isjeka na
kojima uenici mogu saznati neke
znamenitosti o neandertalcima (konkretno
u ovome sluaju se oba video isjeka veu
uz Muzej krapinskoga neandertalca Kraneamus u Krapini, na mjestu
neandertalskog nalazita)
Nakon to odgledaju video isjeke,
nastavnica nastoji kraim pitanjima
ponoviti o neandertalcima:
1. Po emu su neandertalci dobili ime?

uenika raunalo
LCD projektor
projektorsko platn
Uenici paljivo itaju zadatke na
nastavnome listiu te radom u paru
rjeavaju iste.
Uenici pozorno sluaju i nastoje
zapamtiti reeno.

frontalni
individualni
rad u paru

Uenici pozorno prate video isjeke.

Zainteresirani su za sadraje istih.

individualni

Uenici sluaju nastavnicu, odgovaraju na

pitanja,diui ruke, jedno po jedno, bez
stvaranja nereda.

metoda razgovora
metoda demonstracije
metoda itanja
metoda pisanja
iva rije uitelja i
uenika
nastavni listi
olovka
gumica

individualni
frontalni

metoda demonstracije
metoda gledanja i
sluanja

metoda razgovora
metoda demonstracije

iva rije uitelja

video isjeak
LCD - projektor
raunalo
projektorsko platno
Power Point
Prezentacija

10
2. Gdje se nalazi to nalazite?
3. Prije koliko godina su pronaeni
prvi ostaci neandertalaca?
4. Kakos u izgledali?
5. ime su se bavili?
6. Koji je njegov glavni izum?
7. Gdje je nalazite neandertalaca u
Hrvatskoj? Ukojemu mjestu na tlu
dananje Hrvatske?
8. Kako se zove to brdo?
9. Tko je najzasluniji za to otkrie?

iva rije uitelja

video isjeak
LCD - projektor
raunalo
projektorsko platno
Power Point
Prezentacija

Nastavnica im frontalno izloi jo

par stvari u vezi D. G. Karmbergera
i o samom istraivanju na
Hunjakovm brdu, pa potom
nastavlja s pitanjima.
10. to se danas nalazi na mjestu toga
nalazita?
(Nastavnica pitanja prati popratnim
slikovnim sadrajem na projektorskom
platnu, s ciljem da uenicima gradico i
ponavljanje uini zanimljivijim.)
5. Nastavnica projicira kratki tekst kojega
ita neki uenik/-ca kojega ona odabire, u
kojemu zapravo prilae opis
kromanjonca.
Uenicima daje do znanja da trebaju
pratiti tekst dok netko drugi ita, budui
da e prvo morati pogoditi o emu je
rije, a zatim u svoju biljenicu izdvojiti 7
rijei koje opisuju kromanjonca.

individualni
Uenik/-ca ita tekst, dok ostatak razreda
prati.
Potom govore nastavnici da se radi o
kromanjoncu.
Otvaraju svoje biljenice te piu
natuknice, koristei se tekstom sa
projektorskoga platna, ali s doputenjem
koritenja udbenika i biljenice.

metoda razgovora
metoda demonstracije
metoda pisanja
metoda itanja

iva rije uitelja

video isjeak
LCD - projektor
raunalo
projektorsko platno
Power Point

11

Nastavnica nastavlja sa ponavljanjem

pomou kratkih pitanjima koja presijeca
sa kraim frontalnim radom (pitanja
projicira na projektorskom platnu, te su
ista popraena slikovnim sadrajem):
1. to je to kolonizacija? Zato uope
dolazi do kolonizacije?
2. Koju kolonizaciju smo spominjali na
poetku ove cjeline?
3. Dakle, to bi to bila grka
kolonizacija?
4. Grad Vis je bio grka kolonija. Kako
se zvala i tko ju je osnovao?
Neke kolonije ubrzo nakon
naseljavanja postale su toliko napuene da
su postale i same metropole pa se iz njih
odvijalo daljnje iseljavanje (primjerice
Paros-Pharos, Sirakuza-Issa) - zemljovid
5. Zbog ega je dolo do grke
kolonizacije?
6. Koje su posljedice grke kolonizacije
za nae prostore?
7. Kako mi danas znamo sve te
podatke?//Jesu li Grci moda ostavili
nekakve materijalne tragove koji
svjedoe o tome?
Znai, ubrzani gospodarski razvoj
doveo je do naglog porasta broja
stanovnika i Grka je postala
prenapuena. Grci su takoer nastojali,

Prezentacija
udbenik
biljenica
olovka
gumica

12
poput Feniana, osigurati trgovake
postaje diljem Sredozemlja. Dakle,
najstariju i najveu grku koloniju Issu
osnovao je izmeu 397. i 390. pr. Kr. na
otoku Visu sirakuki tiranin Dionizije
Stariji radi irenja svojega politikog
utjecaja na Jadran. Na njegov poticaj
osnovan je i Pharos od strane Parana na
mjestu dananjega Staroga Grada na
otoku Hvaru. Grki doljaci naili su na
otpor domaeg ilirskog stanovnitva, koje
je pozvalo u pomo svoje sunarodnjake s
kopna.
Odlaze li i danas ljudi izvan svoje
domovine u potrazi za boljim
ivotom?
*Za one koji ele znati vie:
Spomenuli smo da je jedna od glavnih
gospodarskim djelatnosti bila trgovina. U
estome razredu ete uiti o posrednikoj
trgovini. Dakle, vrsti trgovine u kojoj
kupac uzima proizvode ili sirovine kojih
nema na njegovom prostoru i prodaje
proizvode sa svoga podruja nekom
drugom podruju na kojemu tih istoh
proizvoda nema. Primjerice trgovina
Dalmacije sa zaleem i susjednom BIH.
Neto slino se dogaalo i u to vrijeme.
to su Grci kupovali, a to prodavali na
naoj obali?
B) ILIRI I
RIMLJANI
21 min

Spomenuli smo grku kolonizaciju, a to

bi to bila romanizacija?Tko ju je
provodio?

1. Uenici pozorno sluaju i odgovaraju

na pitanje.

frontalni
individualni

metoda razgovora

iva rije uitelja i

uenika

13
Tim pitanjem ih nastavnica uvodi u idui
zadatak:

Odgovorom na pitanje o posljedicama

Ilirskih ratova, nastavnica uenike uvodi u
ponavljanje Batonovog ustanka i rimskih
provincija na tlu dananje Hrvatske.
Nastavlja sa kratkim pitanjima, koja
prekida sa kraim frontalnim radom.
(Neka pitanja su projicirana na
projektorskom platnu te popraena
prikladnim slikovnim sadrajem.)

2
Svatko za sebe (par pojedinano) ita
tekst, a potom odgovara na pitanja
pismeno i u tiini.

frontalni
individualni
rad u paru

metoda razgovora
metoda rada na tekstu
metoda pisanja
metoda demonstracije

Sluaju odgovore izabranog para, prate

istovremeno svoje odgovore i rjeenja,
ukljuuju se u razgovor da bi korigirali
odgovore.

nastavni listi
udbenik
olovka
gumica

1. Je li ivot Ilira bio lagodan? // Zato

nije?//to mislite kako su se Rimljani
odnosili prema Ilirima? Kakva je bila
njihova vladavina?// Sve to je dovelo do
ega?
2. Dakle, izbio je ustanak. Kako zovemo
taj ustanak? I zato ba tako?
3. Tko je iziao kao pobjednik ustanka?
4. Kojom taktikom su onda Rmljani
uspjeli poraziti pobunjenike? (Istu taktiku
e kasnije koristi mnogi, pa primjerice
najpoznatiji primjer je jedan od najveih
gubitnikih pohoda u povijesti - pohod
Napoleona Bonapartea na Rusiju u kojem
su Rusi upravo ovom taktikom svladali
veliku francusku vojsku - o svemu tome
ete uiti sedmome razredu.

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.

frontalni
individualni
skupni

metoda razgovora
metoda itanja
metoda demonstracije
iva rije nastavnika i
uenika
LCD-projektor

14
5. Dakle, prestankom ilirskih ratova
prestaje postojati i Ilirska drava. August
je shvatio da je to veliko podruje da bi
ga tako lagano kontrolirao. to je zbog
toga napravio?(Projicira zemljovid na
projektorskom platnu)

projekcijsko platno
raunalo
zemljovid

6. Dakle, od Ilirskoga kraljevstva nastaju

rimske provincije. to je ono jo August
podijelio na dva dijela? (Rimsko Carstvo)
Osvajanjem Ilirika, zapoeo je proces
njegovog ukljuivanja u svijet Rimskog
Carstva. to se dogodilo sa Histrijom?//
Zato?
7. Ve smo puno puta spomenuli to su
Rimljani sve gradili, a kolonizacijom
naih prostora isto su gradili i u rimskim
provincijama. O emu je rije?
Na taj nain zapoeo je proces
romanizacije u naim krajevima. to smo
ono rekli da je romanizacija?
Spomenuli ste i gradnju vojnih
logora. Tko ih je gradio i gdje
najee?// Tko su uope bili legionari?
Spomenuli ste i terme. Koje su
najpoznatije rimske terme u Hrvatskoj?
Kako su Rimljani odravali higijenu?
8. Romanizacija je ila bre gdje?// U
selu ili u gradu? Zato?
Spomenuti rimski vojni logori bili su
jezgra buduih gradskih sredita. U blizini

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.
metoda razgovora
metoda itanja
metoda demonstracije
frontalni
individualni
skupni

iva rije nastavnika i

15
logora smjetali su se i trgovci. to
mislite, zato ba trgovci? (vojnici su
gradili ceste, a to je omoguilo trgovcima
razvoj kopnene trgovine). Ako ne znaju
nastavnica im postavlja potpitanja: to su
vojnici gradili kako bi povezali osvojena
podruja sa Rimom? (ceste); Zbog ega
su ceste vane trgovcima? Kako se
trgovina odvija osim morskim putom?
(kopnenim putom, ceste vane zbog
razvoja trgovine kopnenim putom).

uenika
LCD-projektor
projekcijsko platno
raunalo
zemljovid

9. Pogledajte zemljovid, moete li mi

nabrojati vane rimske gradove na naim
prostorima! (Izvodi jednoga uenika ili
uenicu, koji/-a uz pomo zemljovida
treba pokazati poloaj rimskih gradova na
tlu Hrvatske kojih se sjea.)
Jesu li se ti gradovi zvali kao i danas?
Koji vam se nazivi vie sviaju?
10. Kao to moete primjetiti, gdje su se
veinom prostirali ti gradovi?// Gdje u
Dalmaciji, a gdje u Panoniji?
Zato su Dalmacija i Panonija bile
uope vane Rimskom Carstvu?// Kakav
je njihov geografski poloaj? (povoljan)
to mislite, zbog ega je Dalmacija
bila vana Rimskom Carstvu? (zbog
obale i luka, najkrai putovi Rimskog
Carstva prema istoku vodili su preko
Dalmacije)
to je s Panonijom?//to je prolazilo
kroz Panoniju?//Sjeate li se dunavskog
limesa? (projicira sliku) to je limes?

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.

metoda razgovora
metoda itanja
metoda demonstracije
frontalni
individualni
skupni

iva rije nastavnika i

uenika

16
(Panonija je bila pogranina pokrajina,
limes je bio dravna granica koji je pratio
tokove Rijeka - dunavski limes je prolazio
kroz Vukovar i Osijek)

LCD-projektor
projekcijsko platno
raunalo
zemljovid

Osim Dunava, dravna granica se

ustalila i na Rajni. Za vrijeme ije
vladavine je to bilo? (Augustove)
11. Pogledajte na projektorskom platnu
pitanje: Pokuajte povezati pojmove sa
lijeve strane (Panonija i Dalmacija) sa
pojmovima sa desne strane (gospodarske
djelatnosti - oblaii)
Po ovome moete zakljuiti to? //Jesu li
gospodarske djelatnosti kojima se bavilo
stanovnitvo odreenog kraja bile
logine? (Da.)
Tako je. Zapravo, ovjek uvijek
iskoritava prirodna bogatstva podruja na
kojemu ivi, pa tako i oni.
12. Pogledajte projicirane slike na
projektorskom platnu. (Nastavnica se
vraa na nekoliko slajdova prije.) Jesu li
nam Rimljani ostavili neto u kulturno
naslijee -batinu? to?

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.

metoda razgovora
metoda itanja
metoda demonstracije
frontalni
individualni
skupni

13. Zadrava se na slici amfiteatra u Puli

i Augustova kipa. Metodom razgovora
otkriva to uenici znaju o istome.
Daje im zadatak za domai rad da
istrau neto vie o pulskom amfiteatru i
to zapiu u svoje biljenice.

iva rije nastavnika i

uenika
LCD-projektor

17

projekcijsko platno
raunalo
zemljovid

C) ZAKLJUNI
DIO - SALONA
video isjeak
9 min

1. Koji su nekadanji rimski gradovi

nama blizini? (Ako je potrebno vraa se
na zemljovid)
2. to znate o Saloni?//
Nastavnica im potom puta kratki video
isjeak o Saloni putem kojega ponavljaju
kljune i vane injenice za rimski grad
koji se razvio u naoj blizini, ali na taj
nain im nudi jo pregrt informacija koje
nisu u udbeniku, a smatra da bi trebali
makar uti neto vie o Saloni.
Nakon to pogledaju video, nastavnica ih
pita o dojmovima, te koje su dijelove
Salone, tonije nazive dijelova (lokaliteta)
u Saloni zapamtili.
Osvre se i na Dioklecijanovu palau.
Tri od uenika da kau to znaju o njoj.
Nastavnica svojim zakljukom zavrava
sat.
Ukoliko ostane vremena nastavnica

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.

Uenici pozorno sluaju i gledaju video

isjeak o Saloni da bih kasnije o istome
mogli razgovarat sa nastavnicom.

Uenici pozorno sluaju nastavnicu i

odgovaraju na pitanja dizanjem dva prsta
u zrak, bez stvaranja nereda.

individualni
frontalni
skupni

metoda itanja
metoda razgovora
metoda demonstracije

iva rije uitelja i

uenika
raunalo
LCD projektor
projektorsko platno

18

REZERVNI
ZADATAK 1
REZERVNI
ZADATAK 2

odabire koji e rezervni zadatak provesti

ili moda ak oba. Ovisno o situaciji u
razredu.
Nastavnica trai od uenika da otvore
radnu biljenicu te krenu sa rjeavanjem
iste.
Nastavnica im dijeli nastavni listi na
kojemu je osmosmjerka koju rjeavaju u
paru.

Uenici rjeavaju radnu biljenicu.

individualni

metoda pisanja
metoda itanja

radna biljenica
olovka

Uenici rjeavaju osmosmjerku.

rad u paru

metoda pisanja
metoda itanja

osmosmjerka

Rimska vladavina na tlu dananje Hrvatske zasigurno je, pored grke, ostavila osnovne kulturoloke predispozicije za integraciju ovog podruja u zapadnoeuropski
civilizacijski kulturni krug te postavila dugorono temelje za razvoj osnovnih klasinih obiljeja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i
umjetnosti. I nakon sloma golemog imperija njihova je batina kao inspiracija ostala integrirana u nasljeu globalne zapadnoeuropske civilizacije.

19

PRILOG 1.
(DVA TEKSTA)

GOSPODARSKE DJELATNOSTI ILIRA PRIJE I U VREMENU GRKE KOLONIZACIJE

A) Izuzev povrnih dodira, trgovake razmjene i ratovanja, Iliri su ivjeli izolirano od svog
prapovijesnog okolia. Iliri pod utjecajem Grka na obali unapreuju pomorstvo (gusarenje),
vinogradarstvo i maslinarstvo, dok se uz obalu razvija jo i ribarstvo ( najvie razvijeno
skupljanje koljki) i solarstvo.
B) Uskoro poinju koristiti novac i pismo, a usavrili su i svoje graevne tehnike, a u unutranjosti
u manjoj mjeri staklarstvo i rudarstvo, koje e se razviti tek neto kasnije u veoj mjeri.
Zemljoradnja je u Panoniji i zemljom bogatim prostorom imala veliki znaaj. Osnovne kulture
koje su uzgajali bile su: penica, jeam, mahunarke, graak, leam, a dolazak Kleta i Grka
unaprijedio je i poljoprivrednu proizvodnju koja se jo uvijek bazirala na eljeznom plugu i
drvenim motikama. Bavili su se i stoarstvom: uzgajali su svinje, ovce i koze.
Iliri i na obali i u unutranjosti trguju sa Grcima, Keltima, a kasnije i sa italskim plemenima.

DALMACIJA

UNUTRANJOST

20

NASTAVNI LISTI
PRILOG 2.
PETI RAZRED
(NASTAVNI LISTI)

ILIRI I RIMLJANI - ROMANIZACIJA

1. Ispuni prazne crte sa tonim odgovorima.

a)

Ilirska se drava razvila sredinom ____________ (vrijeme nastanka) na prostranom

podruju od dananje ____________ na sjeveru, _______________ na jugoistoku i

_____________ na jugu.
b)

Na elu ilirskoga kraljevstva bio je ______________.

c)

U strahu za svoju sudbinu zbog gusarenja na njihovom teritoriju, Iliri su se

obratili za pomo______________.
d)

Rimski izaslanici pregovarali su sa ilirskom kraljicom ___________, Agronovom

udovicom.
e)

Rimljani su ilirsku dravu osvojili ____________(koje godine?) i proglasili je

rimskom provincijom pod nazivom _______________.

f)

Nakon to ga je Oktavijan osnovao, Tiberije je jo uvrstio vojni logor na mjestu

dananjeg hrvatskog grada_________ koji se tada zvao :_____________.

2. Zaokrui toan odgovor!
a) Povod rimsko-ilirskim ratovima bio je: a) daljnje irenje Ilirskoga Kraljevstva
b) ubojstvo jednoga rimskog izaslanika
c) sukob Rimljana sa Grcima
b) S plemenima na podruju dananje Hrvatske ratovali su: a) Cezar i Oktavijan
b) Marko Antonije
i Oktavijan
c) Trajan i Cezar
c) Koliko je bilo ilirskih ratova?

a) 6

b) 2

c) 3

3. Kako je tekao proces romanizacije na naim prostorima?

______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
_
4. Tko je naseljavao nove naseobine na naim prostorima?
___________________________________________________________________________.
5. Ukratko opii Oktavijanov pohod na Panoniju!

21

PRILOG 3.
(OSMOSMJERKA)
Rijei osmosmjerku!
Traeni su pojmovi: JADERA, MURSA, MARSONIA, DIOKLECIJAN, SALONA, SERGIJEVCI,
AKVEDUKT, PERISTIL, ILIRIK, DALMACIJA, PANONIJA, SALONA, SIRMIJ, SISCIA,
NARONA,

EPIDAUR,

ILIRI,

HUMCI,

ARDIJEJCI,

GRCI,

DEMETRIJE,

ROMANIZACIJA, BATON
V
P
H
U
M
C
I
M
A
R
S
O
N
I
A
I

D
A
L
M
A
C
I
J
A
S
A
L
O
N
A
G

J
N
K
A
R
D
I
J
E
J
C
I
V
C
S
E

A
O
P
E
R
I
S
T
I
L
I
R
I
K
I
N

D
N
R
O
M
A
N
I
Z
A
C
I
J
A
S
C

E
I
G
R
C
I
S
E
R
G
I
J
E
V
C
I

R
J
A
K
V
E
D
U
K
T
S
I
R
M
I
J

Slova koja nisu prekriena daju dananje ime grada Cibalae:

A
A
O
E
P
I
D
A
U
R
M
U
R
S
A
E

D
I
O
K
L
E
C
I
J
A
N
A
R
O
N
A

I
N
D
E
M
E
T
R
I
J
E
B
A
T
O
N

GENCIJE,