godite 1

svezak 7
listopad 2014.

Stanje internetske trgovine u 2013.

u Republici Hrvatskoj
i Europskoj uniji *

* Saetak pregleda
pokazatelja za internetsku
trgovinu u odnosu na ciljeve
postavljene u dokumentu
Digitalni program za Europu

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

UVOD
Internet je pokrenuo revoluciju u naem svakodnevnom ivotu, promjenu koju
je mogue usporediti s industrijskom revolucijom 1 jer je (u odnosu na
tradicionalnu trgovinu) dramatino promijenio nain na koji je mogua
prodaja i kupnja proizvoda i usluga, nain na koji se trae korisne informacije o
proizvodima i uslugama i na koji su takve informacije dostupne, nain
plaanja, distribuciju podataka itd. Internetska trgovina 2 postavila je velike
izazove pred zakonodavce, tradicionalnu trgovinu, tradicionalne medije i
same potroae.
Digitalni program za Europu je jedna od sedam kljunih inicijativa predvienih
desetogodinjom razvojnom strategijom Europa 2020, a njegova cjelovita
implementacija poveala bi europski BDP za 5% ili 1500 eura po osobi u
razdoblju od osam godina kroz poveano ulaganje u ICT sektor, poboljanje
digitalnih vjetina i znanja zaposlenih, omoguavajui inovacije u javnom
sektoru, reformirajui okvirne uvjete za internetsku ekonomiju, a posljedino bi
se dugorono stvorilo do 3,8 milijuna novih radnih mjesta. Digitalni program za
Europu je utvrdio 132 mjere grupirane u sedam prioritetnih podruja djelovanja
na razini Europske Unije, a meu prioritetima je i stvaranje jedinstvenoga
digitalnog trita. Potencijal jedinstvenog digitalnog trita je velik i njegovo
iskoritavanje pridonosi svim sektorima i svim dravama lanicama.
Jedinstveno digitalno trite s trinim i javnim uslugama koje se unutar njega
razvijaju jedno je od najizazovnijih podruja napretka i onih koja najvie
obeavaju, stvarajui mogui dobitak od 260 milijardi eura godinje. Njime se
otvaraju nove prilike za pospjeivanje gospodarstva internetskom trgovinom,
istovremeno olakavajui upravnu i financijsku sukladnost za poduzea i dajui
vie moi korisnicima e-upravom. Cilj jedinstvenog digitalnog trita zapravo je
uklanjanje nacionalnih prepreka za transakcije koje se odvijaju na internetu.
Temelji se na ideji zajednikog trita ija je namjena ukloniti trgovinske barijere
meu dravama lanicama s ciljem poveanja gospodarskog napretka, a
koja je potom razvijena u ideju unutarnjeg trita - podruja bez unutarnjih
granica u kojem se jami slobodan protok robe, osoba, usluga i kapitala.
Nadovezujui se na Lisabonsku strategiju, strategijom Europa 20203, uveden je
Digitalni program za Europu4 kao jedna od sedam vodeih inicijativa kojima se
prepoznaje kljuna uloga koju e uporaba informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (IKT) morati odigrati ako EU eli ostvariti svoje ambicije za 2020.
Budunost je digitalna, a pokreta rasta je digitalna ekonomija, utemeljena na
informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, na inovaciji i kreativnosti, na
znanju. Kljune osobine digitalne ekonomije su globalizacija, umreavanje,
mobilnost, elektroniko poslovanje (kojega veliki dio ini internetska trgovina),
digitalni proizvodi i usluge te nove organizacijske forme. Pokazatelji stanja u
izvjeu za 2013. godinu o postignutom u odnosu na ciljeve postavljene
Digitalnim programom za Europu upuuju na zakljuak da su na razini EU28
pomaci znaajni, no digitalna ekonomija na jedinstvenom digitalnom tritu jo
uvijek je daleko od postizanja svog punog potencijala, a trokovi neuspjeha
ostvarivanja jedinstvenog digitalnog trita procijenjeni su na barem 4,1% BDP-a
do 2020. godine, odnosno oko 500 milijardi eura.

A coherent framework for building trust in the Digital Single Market for e-commerce and online services, COM(2011)
942
2 Tri najvea trita internetske trgovine u Europi (Velika Britanija, Njemaka i Francuska) zajedno su ostvarila (2010.
godine) oko 72% ukupne internetske prodaja u EU. Slijedee je godine internetska trgovina u EU inila 14% ukupnog
prometa poduzea koja zapoljavaju najmanje deset osoba. Studije pokazuju da je europsko trite internetske
trgovine s vie od 500 milijuna stanovnika ve 2011. godine preteklo trite Sjeverne Amerike, a ukupna vrijednost
europskog trita procijenjena je na 246 milijardi eura. Internetska maloprodaja inila je oko 5,1% od ukupnog
maloprodajnog prometa u Europi2. Promet je bio relativno stabilan u posljednje tri godine, iako su uoene znaajne
razlike meu djelatnostima koje se koriste internetom kao prodajnim kanalom za svoje proizvode i usluge.
1

3
4

Europe 2020 COM(2010) 2020

A Digital Agenda for Europe COM(2010) 245

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Ciljevi EU za internetsku trgovinu do 2015. Kad je rije o digitalnoj ekonomiji kao

koraku prema ostvarenju jedinstvenog digitalnog trita, Komisija predlae da
se internetska trgovina u EU promie omoguavanjem lakeg koritenja platnih
usluga koje trebaju biti pouzdanije i na konkurentnijoj razini, pronalaenjem
rjeenja za uzroke nedostatka ulaganja u brze irokopojasne mree, stvaranjem
uvjeta da e-raun postane standardna praksa u postupcima javne nabave te
daljnjim naglaavanjem vanost povjerenja potroaa.
Nizom mjera i aktivnosti na razini EU28 planira se postizanje ciljeva:

33% malih i srednjih trgovaca ima internetsku prodaju

50% stanovnitva kupuje putem interneta
20% stanovnitva kupuje putem interneta - prekogranino.

Ciljevi Hrvatske za internetsku trgovinu do 2015. U segmentu razvoja internetske

trgovine Ministarstvo gospodarstva stvara okvirne uvjete za lake poslovanje,
kao to su normativno poboljanje opih uvjeta za obavljanje trgovine i
smanjenje administrativnih trokova koje poduzetnici imaju na temelju pravnih
obveza. Uloga je ministarstva definirati okvir koji e osigurati dobre uvjete, a ne
pruati gotova rjeenja.
3 g l a v n a c i l ja :
1.

poveati broj novootvoreni h i nternetski h

trgovi na za 4%,

2.

poveati stupanj povjerenja u i nternetsku

t r g o v i n u v e i b r o j i n t e r n e t s k i h k u p a c a
za 4%,

3.

poveati prekograni ni promet

i nternetske trgovi ne.

Aktivnosti koje emo poduzeti, a koje e izravno i neizravno pozitivno utjecati

na internetsku trgovinu:
izmjenama i dopunama provedbenih propisa poboljati regulaciju
opih uvjeta za obavljanje djelatnosti;
pokretanjem inicijative prema nadlenim institucijama (davanjem
preporuke) potaknuti smanjivanje visine popratnih trokova koje poduzetnici
imaju za takav oblik trgovine (naknade za uporabu kreditne kartice kao
sredstva plaanja, odnosno visina naknade za bankarske transakcije, troak
potanskih usluga, carina) i veu konkurentnost;
uvoenjem
oznake
povjerenja
(trustmark)
poveati
transparentnost i povjerenje potroaa u hrvatske internetske trgovine (ukoliko
trgovci prihvate kriterije nune za uspostavljanje sustava oznake povjerenja);
poticati dobrovoljnu samoregulaciju trgovaca (kodeksi ponaanja i
dobre poslovne prakse u internetskoj trgovini);
suradnjom sa strukovnim i interesnim udruenjima te zajednikim
aktivnostima promovirati prednosti i poticati internacionalizaciju internetske
trgovine (poboljati dostupnost i kvalitetu poslovnih informacija).

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Odredbama novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o

minimalnim tehnikim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte,
opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan
prodavaonica 5 , koji je stupio na snagu u rujnu ove godine, dodatno smo
pojednostavili uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine, a posebna novina
odnosi se na minimalno tehnike uvjete za prodaju putem interneta.
Donoenjem novog Pravilnika Ministarstvo gospodarstva otvara mogunost
jednostavnijeg pokretanja poslovanja i otvaranja novih prodavaonica i radnih
mjesta bez dodatnog financijskog optereenja i u kratkom roku.
Donoenje Zakona o provedbi Uredbe br. 910/2014 Europskog parlamenta i
Vijea od srpnja 2014. o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za
transakcije na unutarnjem tritu pridonijet e izgradnji povjerenja u digitalni
okoli, a provoenje pilot projekta e-raun - metoda poslovne kontrole
poveat e volumen razmjene i primjene e-rauna u poslovanju (i dravne
uprave i poduzetnika), to pojednostavljuje uvjete poslovanja na jedinstvenom
digitalnom tritu, modernizira poslovne procese korisnika i poveava pravnu
sigurnost.
Uz planirane aktivnosti Ministarstva gospodarstva, za daljnji razvoj hrvatske
internetske trgovine potrebna je i edukacija trgovaca o mogunostima i
prednostima koje im prua taj oblik trgovine, vie poslovnih informacija te vie
internetskih korisnika. Na irem planu nune su investicije u digitalnu
infrastrukturu kao i jae povezivanje s hrvatskim ICT sektorom koji ima napredna
rjeenja za uinkovitije poslovne procese.
Prepreke su, osobito razvoju prekogranine internetske trgovine (prepreke kao
to su metode plaanja, sigurnost internetskih transakcija, zatita privatnosti),
zajednike svim internetskim trgovcima na jedinstvenom unutarnjem tritu.
Stoga rjeenja za uklanjanje tih prepreka traimo zajedniki, na razini EU.
Iako e aktivnosti Ministarstva gospodarstva biti usmjerene na poboljanje
uvjeta za obavljanje internetske trgovine kao oblika trgovine koji ima znaajan
potencijal rasta, trgovanje proizvodima ili uslugama putem interneta ostaje
poslovna odluka svakog poslovnog subjekta.

Narodne novine br. 108/2014.

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

N A PR ED A K
Krajem svibnja Europska komisija je objavila procjenu napretka 6 u 2013. godini
u odnosu na ciljeve koji su postavljeni u strategiji Digitalni program za Europu.
Openito, rezultati7 su pozitivni i ukazuju da je Europska komisija na dobrom
putu da do 2015. godine ostvari velik dio od 132 postavljenog cilja. Pregled
ostvarenih rezultata8 pokazuje da graani i pravne osobe u EU sve vie koriste
internet, raste udio internetske kupovine te se poveava razina povjerenja u
kupovinu putem interneta kao i vjetine u koritenju komunikacijskih i
informacijskih tehnologija.

U nekim podrujima ostvareni napredak nije dostatan: samo 14% malih i

srednjih tvrtki koristi internet kao kanal za prodaju, to je rast od niskih 2% u
odnosu na 2009. godinu, a s tako malim porastom ograniene su i mogunosti
malim i srednjim tvrtkama da rastu i stvaraju radna mjesta. Rast prekogranine
internetske kupovine takoer je ispod oekivanja. S obzirom na potencijalne
utede od oko 16%, koje mogu biti ostvarene, osobito prekogranina
Internetska trgovina ima mnogo neiskoritenog potencijala i jo uvijek zaostaje
za ciljem (20% u 2020.) koji je postavila Europska komisija u stratekom
dokumentu Digitalni program za Europu.

The Digital Agenda Scoreboard je godinje izvjee Europske komisije o postignutom u odnosu na 13 kljunih ciljeva, o
napretku u provedbi mjera i aktivnosti, a izvjee objavljeno u svibnju 2014. procjenjuje razdoblje od lipnja 2012. do
svibnja 2013. godine.
7 Ovaj saetak procjene napretka sadri pregled pokazatelja relevantnih za e-trgovinu.
6

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/scoreboard-2014-progress-report-digital-agenda-targets-2014

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Uporaba interneta Od objavljivanja Digitalnog program za Europu broj

redovitih korisnika interneta na razini EU porastao je za 11%, sa 60% (2009.) na
72% (2013.). Prema sadanjim trendovima izgledno je postizanje ciljanih 75%
redovitih korisnika interneta u ukupnom stanovnitvu EU do 2015. godine.
Redoviti korisnici interneta (u % od ukupnog stanovnitva)
- porast od 2009. do 2013.
100%
80%
60%
40%
20%
LU

NL

SE

DK

FI

UK

BE

DE

EE

FR

IE

AT

SK

LV

EU28

CZ

HU

SI

MT

LT

ES

CY

HR

PL

PT

IT

EL

BG

RO

0%

Internetska kupovina Broj graana koji kupuju putem interneta u stalnom je

porastu pa je u etverogodinjem razdoblju (2009. 2013.) njihov udjel u
ukupnom stanovnitvu porastao za 10%. Izgledno je postizanje cilja od 50% do
2015. godine. Zemlje koje imaju najmanje korisnika interneta imaju i najmanji
postotak kupaca u tom prodajnom kanalu (Romunjska, Bugarska, Italija i
Estonija), dok najvei postotak internetskih kupaca u populaciji korisnika
interneta imaju Velika Britanija (85%), Danska (81%) i Njemaka (80%). Najbri
rast broja internetskih kupaca, u razdoblju od 2008. do 2013. godine, biljee
Hrvatska, Belgija, Litvanija, Slovaka i Malta (20 i vie posto).
Prekogranina internetska kupovina takoer biljei porast, ali nedovoljan, tek
4% rasta u razdoblju od etiri godine, to je presporo za postizanje cilja od 20%
do 2015. (manje drave lanice imaju vei porast prekogranine internetske
kupovine).

Kupovina putem interneta - fizike osobe *

(% od korisnika interneta)

2009

2013

100%
80%
60%
40%
20%

* kupovina proizvoda i usluga putem interneta za osobnu uporabu tijekom zadnjih 12

mjeseci, ukljuivo prekograninu kupovinu i kupovinu na domaem tritu.

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

DK

UK

SE

LU

NL

DE

FI

FR

BE

AT

EU28

IE

MT

SK

CZ

SI

ES

PL

LV

HR

HU

LT

CY

EL

PT

IT

EE

BG

RO

0%

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Promet u internetskoj trgovini U 2012. godini 14% malih i srednjih tvrtki imalo je
internetsku prodaju, a porast tog oblika prodaje vei od 5% biljee samo Velika
Britanija, eka i Slovaka. Prema sadanjem stanju niti jedna drava lanica
nee do 2015. godine postii ciljani postotak od 33% trgovaca koji imaju
intrnetsku prodaju 9 . Takoer, vie je tvrtki koje obavljaju kupovinu putem
interneta (26%) nego prodaju, a razlog je tome, uz ostalo, i injenica da je za
kupovinu putem internet dostatan broj kreditne kartice, dok je za prodaju
potrebna platforma s mehanizmom za naplatu i isporuku.
Prodaja putem interneta koju su ostvarile male i srednje tvrtke u 2013.

30%

(u % od ukupnog pormeta)

25%
20%
15%
10%
5%

IT

BG

CY

EL

LV

PL

HU

RO

SI

EE

FR

MT

AT

ES

PT

NL

FI

EU27

SK

HR

LU

LT

UK

BE

2013.

DE

IS

H R V A TS K A

IE

SE

CZ

NO

DK

0%

Uporaba interneta Iako je u 2013. godini udjel hrvatskih graana u ukupnom

stanovnitvu koji redovito koriste internet (63%) jo uvijek ispod prosjeka EU
(72%), u etverogodinjem razdoblju, od 2009. godine kada je 44,4% hrvatskih
graana redovito (barem jednom tjedno) koristilo internet pa do svibnja 2013.
godine (63%), Hrvatska je ostvarila porast od gotovo 19%, to je najvei porast
tog pokazatelja u EU10.
estih korisnika interneta je u 2013-oj bilo 53%, to je manje nego to iznosi
prosjek EU (62%), ali se broj graana koji nikada nisu koristili Internet smanjuje,
sa 35% 2012. godine na 29% stanovnitva u 2013. godini, no taj postotak je jo
uvijek vei od prosjeka EU (20%.).
Pokazatelj uporabe interneta (fizike osobe)
redoviti korisnici interneta (tjedno odlaze na mreu) fizike
osobe (% od ukupnog stanovnitva)
esti korisnici interneta (dnevno odlaze na mreu) fizike
osobe (% od ukupnog stanovnitva)
E
fizike osobe koje nikada nisu koristile internet (% od
ukupnog stanovnitva)

Hrvatska
2012.
2013.
58%
63%

EU28
2013.
72%

48%

53%

62%

35%

29%

20%

Prema istraivanju McKinsey Global Institute iz 2011. (izvor: izvjee Konferencijskog odbora za Europsku komisiju
Unlocking the ICT growth potential in Europe: Enabling people and businesses, 2013.) godinji je promet u e-trgovini
na globalnoj razini procijenjen je na oko osam trilijuna amerikih dolara, a treina malih i srednjih tvrtki koristi internetske
tehnologije. Istraivanje je provedeno na 4800 malih i srednjih tvrtki u 12 zemalja, a jedan je od zakljuaka da tvrtke sa
razvijenim internetskim stranicama rastu dvostruko bre od onih koje imaju slabo razvijene ili uope nemaju internetske
stranice.
10 Broj redovitih korisnika interneta na razini EU28 u razdoblju 2009.- 2013. porastao je za 11%.
9

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Internetska trgovina Razlika u broju tvrtki (s vie od 10 zaposlenih, bez

financijskog sektora) koje imaju internetsku stranicu izmeu Hrvatske (68%) i
prosjeka EU (72,8%) nije velika.
U 2013. godini je 26% hrvatskih dravljana kupovalo proizvode ili usluge putem
interneta 11 i, to je znatno nie od prosjeka EU (47%). Iako jo uvijek znatno
manje naih graana kupuje putem interneta u odnosu na svoje europske
sugraane, pozitivno je da se taj broj u posljednje etiri godine ukupno
poveao za 16%.
Hrvatska je meu zemljama koje su zabiljeile najvei porast (rast vei od 20%)
broja internetskih kupaca u populaciji korisnika interneta u razdoblju od 2008.
do 2013. Meutim, tek 7% hrvatskih graana obavilo je kupovinu internetom
prekogranino, od trgovca sa sjeditem u drugoj dravi EU. Rast prekogranine
internetske kupovine od 12% u etverogodinjem razdoblju i na razini EU je
ispod oekivanja.

Pokazatelji

internetska kupovina proizvoda ili usluga fizike osobe

o(% od korisnika interneta)

dprekogranina internetska kupovina fizike osobe (% od
nkorisnika interneta)
ovelike tvrtke koje imaju internetsku prodaju (od 249
s zaposlenih nadalje, % od svih velikih tvrtki)
umale i srednje tvrtke (od 10 do 249 zaposlenika) koje

Hrvatska
2012.
2013.
23%
26%

EU28
2013.
47%

6%

7%

12%

30%

26%

35%

23%

18%

14%

imaju internetsku prodaju (% od svih malih i srednjih tvrtki)

to potroai najee kupuju putem interneta

12

(u% od korisnika interneta)

ukupno

odjea i sportska
oprema

putovanja i
odmor

knjige, asopisi i
e-uenje

hrana i
namirnice

2012.

2008.

2012.

2008.

2012.

2008.

2012.

2008.

2012.

EU 28

59

21

32

21

32

19

23

Hrvatska

36

12

12

Na godinjoj razini manje je hrvatskih tvrtki koje su u 2013.-oj prodavale putem

interneta, no ipak je vie malih i srednjih hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj (18%) prole
godine imalo aktivnu internetsku prodaju od prosjeka Unije (14%), a gotovo
trostruko vie od, primjerice, talijanskih malih i srednjih trgovaca.

Od navedenog postotka je 5,8% kupaca za osobne potrebe naruilo digitalni sadraj ili raunalni program (film,
glazba, knjige, asopisi, edukativni materijali za e-uenje, raunalni programi, video igre), a koji im je i isporuen ili
nadograen online. Na razini EU digitalni sadraji kupuju se gotovo trostruko vie (15,2%).
12 Izvor: Eurostat, uz napomenu da su podaci za Hrvatsku iz ove tablice ograniene vjerodostojnosti zbog malog
odziva anketiranih.
11

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Vrijednost internetske prodaje koju su ostvarile tvrtke s vie od deset zaposlenih

(iz proizvodnog i uslunog sektora, osim financijskog sektora) u Hrvatskoj je u
2013. godini iznosila 10,9% od ukupnog prometa tih pravnih osoba. Na razini EU
taj udjel iznosio je 14,5%. U odnosu na godinu ranije, udjel internetske prodaje u
ukupnom prometu zabiljeio je pad, manji na razini EU (-0,6%), a znaajniji u
Hrvatskoj (-6%).

18%
16%
14%
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
2002

Udjel internetske prodaje u ukupnom prometu

Europska unija
Republika Hrvatska

2004

2006

2008

2010

2012

2014

Usporedba pokazatelja internetske trgovine u Hrvatskoj i EU28 za 2013.

Internetska trgovina u RH i EU za 2013. godinu

Internetska prodaja male i srednje tvrtke (u %

od malih i srednjih pravnih osoba)

17,95%
13,87%

Internetska prodaja velike tvrtke (u % od

velikih pravnih osoba)

25,80%
34,65%

Promet ostvaren putem internetske trgovine

male i srednje tvrtke (10 -249 zaposlenih, u %
od ukupno ostvarenog prometa)

8,33%
7,97%

Promet ostvaren putem internetske trgovine

velike tvrtke (u % od ukupno ostvarenog
prometa)

RH

13,14%
19,33%

EU

Prodaja proizvoda ili usluga internetom - fizike

osobe (u % od svih korisnika internetoma) u
zadnja 3 mjeseca

15,24%
25,43%

Prekogranina internetska trgovina - fizike

osobe (u % od korisnika internetoma)

10,11%
15,70%

Prekogranina internetska trgovina - fizike

osobe (u % od ukupnog stanovnitva)

6,92%
12,11%

Kupovina proizvoda ili usluga internetom

fizike osobe (u % od korisnika internetoma)

38,58%
61,18%

Kupovina proizvoda ili usluga internetom

fizike osobe (u % od ukupnog stanovnitva)

26,40%
47,18%
0%

20%

40%

60%

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

80%

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

ZAKLJUAK
Broj korisnika interneta u EU u stalnom je i stabilnom porastu, kao i udio korisnika
interneta koji upravo mreu koriste za kupovinu proizvoda i usluga te je izgledno
postizanje cilja od 50% internetskih kupaca u populaciji korisnika interneta.
Nordijske zemlje i Luxemburg ve su premaile taj postotak, a veina drava
srednje, june i istone Europe i dalje je pred izazovom kako ostvariti postavljeni
cilj.
Prekogranina internetska kupovina ostala je nedovoljno iskoritena
mogunost, kako za potroae, tako i za rast i razvoj poslovnih subjekata.
Najvei rast prekogranine kupovine putem interneta biljee drave lanice
koje su i u prethodnom razdoblju bile vodee u tom pokazatelju (Austrija, Irska,
Luksemburg), a brzorastue u tom segmentu su Slovaka i Latvija. eka,
Poljska i Rumunjska ne biljee porast prekogranine internetske kupovine.
Trendovi na koje ukazuje analiza stanja internetske trgovine za 2013. godinu
upuuju na zakljuak da se na razini EU do 2015. godine nee postii ciljanih
20% prekogranine internetske kupovine.
Do 2015. godine 33% malih i srednjih tvrtki sa sjeditem u EU trebalo bi imati
otvoren internetski kanal prodaje. ak i u dravama s najboljim pokazateljima,
poput Danske i vedske, jo uvijek samo etvrtina malih i srednjih tvrtki svoje
proizvode i usluge prodaje putem interneta. U 2013. godini je vie hrvatskih
malih i srednjih tvrtki (njih 18%) imalo internetsku prodaju od prosjeka EU (14%),
ali s udjelom od niskih 8,33% u ukupno ostvarenom prometu pravnih osoba u
proizvodnom i uslunom sektoru. Iako je u 2013. godini udjel internetske prodaje
u ukupnom prometu bio neto vei od prosjeka EU (7,97%), bio je u padu u
odnosu na 2012. godinu, na hrvatskom kao i na jedinstvenom unutarnjem
tritu.
Internetska trgovina ostaje prostor rasta, osobito za hrvatske male i srednje
poduzetnike zbog svojih kljunih prednosti u odnosu na klasinu trgovinu
(trokovi poslovanja su nii, a dostupno je trite sa vie od 500 milijuna
potroaa). Ohrabruje podatak da u Hrvatskoj znaajno raste broj internetskih
kupaca (+20% u posljednjih nekoliko godina). Unato tome, dobrobit od
internetske trgovine na zajednikom unutarnjem tritu, kako za potroae tako
i za hrvatske tvrtke, tek treba postii puni potencijal.

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr

godite 1
svezak 7
listopad 2014.

Impresum

Nakladnika cjelina

Trgovina i unutarnje trite

Nakladnik

Ministarstvo gospodarstva
Uprava za trgovinu i unutarnje trite

Adresa nakladnika

Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

Za nakladnika

Vedran Krui

Urednica

Sandra Kelemen

Godite i svezak

godite 1, svezak 7

Objavljeno

listopad 2014.

Uestalost izlaenja

Izlazi po potrebi

MINGO 2014.

Doputeno je prenoenje dijelova sveska uz navoenje izvora. Distribucija online ili drugim
oblicima prijenosa nema ogranienja od strane nakladnika.
Objavljeni sadraj se ne odnosi na specifine okolnosti bilo koje pojedinane fizike ili
pravne osobe te ne predstavlja pravni savjet. Samo se pravni propisi objavljeni u
slubenim glasilima mogu smatrati pravno valjanima. Nakladnik ne snosi odgovornost
uslijed promjene objavljenih informacija.

Vae miljenje nam je dragocjeno. Ministarstvo gospodarstva.

e-poslovanje@mingo.hr