AFRIKA

PROBLEMI ZAOSTAJANJA U RAZVOJU

-golema prostranstva, velike rijeke, prirodna i rudna bogatstva

-niski stupanj gospodarskog razvoja sirmatvo i neishranjenost, visoki prirodni
prirast,
ratovi. itd.
-Libija bi se jedina po BDP-u mogla svrstati u razvijene zemlje
-kolonijalna osvajanja su utjecala na razvoj afrikih drava, iscrpljivanje rudnih
bogatstava,
zakanjele procese stvaranja drava, ovisnost u humanitarnoj pomoi, pojavu
epidemije
HIV-a. itd.
-stanovnitvo je neravnomjerno rasporeeno zbog velikog broja pustinja
-sjever Afrike naseljavaju Arapi koji pripadaju bijeloj rasi Hamiti i Semiti
-juno od Sahare naseljene su skupine crnaca-negroida Sana (Bumana),
Hojhojna
(Hotentota) i Pigmeja
-u 20. st. su primljeni useljenici iz Europe i Azije, na jugu je najvie Nizozemaca i
Englezea, a na istoku i jugoistoku Indijaca, Malajaca i Pakistanaca
-bilo je pokuaja rjeavanja gospodarske situacije, ali su bili neadekvatni i
pogorali
situaciju
-poslije oslobaanja od kolonijalnog sustava dolazi do industrijalizacije i brzog
gospodarskog porasta no on ubrzo pada
-pet cjelina Sjeverna Afrika, Zapadna Afrika, Istona Afrika, Srednja Afrika i Juna
Afrika

oljoprivredna kriza u Subsaharskoj

Africi

Map
Satellite
Pogledajte sve lanke na karti

Subsaharska Afrika podruje je koje obuhvaa veinu afrikog kontinenta, tj. sve afrike
drave osim Alira, Maroka, Tunisa, Libije, Egipta i Junoafrike republike, a broji oko pola
milijarde ljudi. esto se naziva prava ili crna Afrika podruje romantine mistinosti iz
doba velikih istraivaa Livingstonea i Stanleya, kolonijalne potlaenosti i izrabljivanja,
pozornica uzbudljivog postkolonijalnog razdoblja stvaranja novih zemalja i novih nacija, ali i
pravi Gordijev vor poljoprivredne, socijalne i humanitarne krize dananjeg vremena.
Sloenost faktora koji su uzrokovali mnoge krize Subsaharske Afrike moe se mjeriti samo
jednostavnou tragedije koja je nastala kao posljedica naslijeenih problema, ali i kao
posljedica neuspjeha novih voa koji su ranih 60 naslijedili svoje bijele vladare.

Doba novih poetaka

Poetkom ezdesetih veina afrikih zemalja doivjela je korjenite promjene. Izborena je
politika samostalnost, a da bi se rijeili teke ovisnosti o uvozu robe iz bivih kolonijalnih sila
i izvozu poljoprivrednih proizvoda, industrijski razvoj smatrao se dobrim rjeenjem. Odabran
je model zamjene uvoza po uzoru na Latinsku Ameriku, te su afriki proizvoai zamijenili
uvoz robe iz razvijenog svijeta vlastitom proizvodnjom. Od 1965. 1973. induustrijski rast
tako je iznosio 14.6%. Paralelno s favoriziranjem industrijske proizvodnje zanemarivala se
poljoprivreda, o kojoj je veina afrikog stanovnitva ovisila, a ije se ovisnosti ni do danas
nije uspjela rijeiti. No ve u razdoblju 1973. 1983. industrijski rast je smanjen na jednu
desetinu (1.4%) rast afrike industrije nije bio odriv na dulje vrijeme i industrija se nije
mogla prilagoditi na vanjske promjene i okove. Naftni okovi, nesmanjena stopa rasta
stanovnitva, neprestani sukobi, rast vanjskog duga i loe gospodarenje doveli su do
stagnacije, pada ulaganja i dunikih kriza. Afrika je opet ovisila iskljuivo o poljoprivrednoj
proizvodnji, koja i danas zapoljava 70% populacije Subsaharske Afrike i sudjeluje u
ukupnom izvozu i BDP u s 34%.

Uzroci poljoprivredne krize

Ni afrika poljoprivreda nije bila imuna na vanjske trgovinske okove i neprestane sukobe,
postojanje paradravnih struktura i sustavno zanemarivanje poljoprivredne uloge u
gospodarstvu. Ti problemi datiraju jo s kraja 70, a velike sue 1968. 1973. i 1982. 1985.
koje su unitile polovicu kontinenta i odnijele milijune rtava bacile su Afriku u teku
poljoprivrednu krizu koja traje i danas. Ve sedamdesetih poljoprivredna proizvodnja biljei
pad od 0.3% da bi se osamdesetih oporavila na 1.3%, to ipak nije pratilo galopirajuu
stopu rasta stanovnitva. Time je direktno ugroeno dvije treine afrike populacije izravno
ovisne o poljoprivrednoj proizvodnji. Kontinent je osiromaen kolonizacijom, infrastruktura je
bila nezadovoljavajua, a navodnjavanje slabo. Koritenje novih tehnologija u poljoprivredi
vrlo je ogranieno, a npr. prosjena koliina gnojiva koja se koristi po hektaru najmanja je na
svijetu. Afrika se nala u zatvorenom krugu zbog nedostatka kapitala i siromatva nije
mogla ulagati u poljoprivrednu prozivodnju, a zbog neulaganja u proizvodnju nije mogla
stvarati kapital. Krizu su dodatno produbile afrike zemlje svojim namjernim zanemarivanjem
poljoprivrede. Iako u ukupnom vanjskom dugu poljoprivreda sudjeluje s tek 5%, ulaganja u

poljoprivredu u Subsaharskoj Africi 1987. iznosila su 7.4%. Veina novca ulae se u

sekundarni i tercijarni sektor koji se smatraju boljim potencijalnim izvorom zarade. Politika je
takva da se i ulaganja u poljoprivredu koncentriraju gotovo iskljuivo na proizvodnju itarica
za izvoz jer je to esto jedini izvor deviznog priljeva, i takvu je proizvodnju mogue
oporezivati, za razliku od proizvodnje za domae potrebe. Neke drave ak i proizvode
dovoljne koliine hrane za vlastite potrebe, ali ga lokalno stanovnitvo zbog visokih cijena ne
moe kupiti, a tako dobiveni vikovi se takoer izvoze. I sama ulaganja Svjetske banke pala
su sa 31% ukupnih ulaganja 1980. god na samo 10% god 2000.

Humanitarna pomo i damping cijena

Humanitarna pomo o kojoj su neka podruja Subsaharske Afrike postala ovisna takoer su
izvor problema. Iako su mnoge drave uputile zahtjev za humanitarnom pomoi u obliku
nekakvih ulaganja, pomo u hrani sluila je kao vatrogasna mjera u razdobljima velikih kriza.
Uz manipulacije donacijama hranom i vercom za oruje, humanitarna pomo imala je i
uinak dampinga na domae poljoprivredne proizvode to je jo vie unazadilo poljoprivredu.
Osim toga, WTO dozvoljava subvencioniranje poljoprivrednih proizvoda to bogatim
zemljama izuzetno pogoduje. Tako su SAD subvencijama god 2001. stimulirale proizvodnju
domaeg pamuka da bi vikove po dampinkim cijenama izvezle na svjetsko trite. Afriki
proizvoai pamuka (inae vaan afriki izvozni proizvod) pretrpili su udarac od 300 milijuna
$. Na isti su nain europski proizvoai eera unitili mozambiku eernu industriju.

Glad i sida
Kao posljedicu svega toga u 21. stoljee Subsaharska je Afrika ula sa 38.2 milijuna ljudi
kojima prijeti glad. Stanje je dodatno pogoralo oko 30 milijuna ljudi zaraeno HIV virusom
(dvostruko via je stopa zaraze meu enskom nego meu mukom populacijom), od kojeg
je samo 2002. umrlo 2.5 milijuna ljudi. Svakih 25 sekundi nova osoba se zarazi virusom.
Afriki farmeri zaraeni HIV virusom esto su preslabi za sadnju novih itarica, a nedostatak
hrane progresivno utjee na daljnji razvoj bolesti i pogoranje simptoma. Najgora je situacija
u Zimbabweu gdje je treina populacije zaraena virusom, a svaki dan umire preko 1000
ljudi. Unato tome, edukacija o bolesti je na niskim granama, a zaraeni su esto iskljueni iz
drutva, dok se o samoj bolesti ne pria. Jedan od pokuaja edukacije stanovnitva moe se
prosjenom zapadnom promatrau initi komian, ali on pokazuje svu dubinu i nemo afrike
tragedije. Rije je o izboru ljepote naziva Miss HIV Stigma Free koji se odrava u Zimbabweu
svake godine. Jedini uvjet za natjecateljice je da budu zaraene HIV virusom. ivotna dob u
Zimbabweu pala je sa 65 na 36 godina, a oekuje se da e god. 2010. iznositi 27 godina. Uz
sve to, danas u Africi bjesne sukobi i graanski ratovi u ak est drava: Angola, Burundi, DR
Kongo, Gvineja, Liberija, Sierra Leone.

Budunost
U svojoj studiji Afrika poljoprivreda: sljedeih 25 godina FAO je jo 1986. zakljuio da
Subsaharska Afrika ima potencijala za poveanje vlastite poljoprivredne proizvodnje. Ako se
potencijal mobilizira na dobar nain, mnoge subsaharske zemlje mogle bi zadovoljavati
vlastite potrebe, a ekonomska situacija bi bila povoljna. Rjeenje lei u edukaciji stanovnitva

i u poljoprivrednim istraivanjima. Stratgije za poveanje produktivnosti ukljuuju, kratkorono

gledano, iru primjenu postojee tehnologije, a dugorono razvoj i prilagoavanje novih
tehnologija identificiranim afrikim sustavima proizvodnje. Dokazano je da poljoprivredni rast
od 1% direktno smanjuje siromatvo za 0.6%.
No pitanje je hoe li tko nai interesa u ulaganje u ovako problematino podruje, i uope
otkuda poeti? To se pitanje danas sve rjee postavlja, Afrika se iskljuuje iz globalnih
ekonomskih kretanja, a brojka od 38 milijuna gladnih i 30 milijuna zaraenih HIV om u 21.
stoljeu toliko je esto spominjana da se ve percipira kao nepromjenjiva injenica, a ne kao
neto doista tragino i poniavajue. Afrika je postala kontinet zanemarivanja, kontinent koji
sam sebe vodi u propast, ali isto tako kontinet koji podsjea na nae greke, kontinent koji
nije isplativ, u kojem humanitarna pomo slui kao velika krpa za pranje vlastite prljave
savjesti, mjesto izuzetnih TV priloga i novinskih lanaka.
Nakon transformacije Afrike iz mistinog divljeg kontinenta u moderno drutvo, promjena iz
kolonijalnih teritorija u nezavisne drave, te plemenske pripadnosti u pripadnost naciji, u
rezultate i posljedice tih promjena moemo sumnjati. No jedna je promjena bila vie nego
uspjena, i to ona koja je transformirala Afriku iz kolijevke ovjeanstva u mjesto gdje je to
isto ovjeanstvo najgore zakazalo.

Literatura
http://www.geografija.hr/svijet/poljoprivredna-kriza-u-subsaharskoj-africi/

Na privredni razvoj deluju mnogobrojni faktori. Oni potiu iz same privrede, ali i iz drugih
delova drutva sa kojima je privreda povezana. Jedan od bitnih inioca tog razvoja je i
stanovnitvo odnosno broj stanovnika jedne zemlje.

Kako stanovnitvo utie na privredni razvoj

Stanovnitvo se javlja kao ulazni element procesa privredjivanja koji uestvuje u
radu, ali i kao izlazni element koji se javlja kao korisnik to jest potroa proizvoda.
Dakle, stanovnitvo se javlja i kao potroa i kao proizvodja.
Proizvodja stvara proizvode i usluge. To je u stvari radno sposobno stanovnitvo ili
prosto reeno radnici.Svaka drava radi na tome da postigne punu zaposlenost ili da
se broj zaposlenih kree oko pune zaposlenosti jer e se time poveati proizvodnja.

U ulozi potroaa se javlja celokupno stanovnitvo jedne zemlje. To je takodje veoma

bitna uloga stanovnitva jer deluje na trite ukoliko su potrebe stanovnitva vee
onda je i tranja stanovnitva vea.
Stanovnitvo je usko povezano i sa proizvodnjom, a to znai da drava rast stanovnitva treba
da uskladi sa rastom proizvodnje, ime bi se obezbedio bolji ivotni standard ljudi. Tempo
rasta stanovnitva se suava, ali postoje zemlje u kojima vlada i veliki procenat siromatva.
Maltus smatra, da drava nekim merama svoje politike treba da ogranii rast stanovnitva u
tim zemljama. Medjutim preovladava miljenje druge grupe autora koji smatraju da rast
stanovnitva ne treba ograniiti, ve treba raditi na poveanju proizvodnje kako bi se ouvao
taj natalitet.

Literatura
http://www.kakopedija.com/12568/kako-stanovnistvo-utice-na-privredni-razvoj/