Predavanje 2

Tautologija, formalna teorija, normalne forme logickih

iskaza

Dinko Osmankovic
Kurs: Matemati
cka logika i teorija izra
cunljivosti
Ak. godina: 2015./2016.

etf-logo.png

Sadrzaj predavanja
1 Tautologije i matematicki nacin zakljucivanja
Tautologije
Turnstile simboli

2 Formulacije modela propozicijske logike

Logicka posljedica
Direktni dokaz
Indirektni dokaz
Deduktivna posljedica
Rezolucija

3 Normalne forme logickih iskaza

DNF i KNF
SDNF i SKNF
EXDNF
ANF
ITE

etf-logo.png

Tautologija

Definicija 1 - o
Za neki logi
cki izraz ka
zemo da je tautologija (ili identi
cki istinit) ukoliko je on ta
can
bez obzira na vrijednosti promjenjivih koje u njemu u
cestvuju.
Definicija 2
Dva izraza X i Y su logi
cki ekvivaletni, ako je X Y tautologija. Vrijedi X Y .
Primjeri
AB B A
AB AB A

etf-logo.png

Turnstile simboli
U procesu matematickog modeliranja iskaza cesto se koriste
sljedece formulacije:
Logicka posljedica, |=
Deduktivna posljedica, R
Definicija
Formula Y je logi
cka posljedica formula X1 , X2 , ..., Xn ako i samo ako svaka
interpretacija koja zadovoljava formulu X1 X2 ... Xn takoder zadovoljava i
formulu Y .

X1 , X2 , ..., Xn |= Y
Ciljna formula (zakljucak) Y je logi
cka posljedica premisa
(hipoteza) X1 , X2 , ..., Xn . X1 , X2 , ..., Xn logi
cki povla
ci Y .
Ovakva formulacija se cesto naziva modelom.
etf-logo.png

Formulacije modela

Y je logicka posljedica X1 , X2 , ..., Xn ako i samo ako je

X1 X2 ... Xn Y tautologija.

Y je logicka posljedica X1 , X2 , ..., Xn ako i samo ako je

X1 X2 ... Xn Y kontradikcija.
Kako dokazati da je X1 , X2 , ..., Xn |= Y ?

etf-logo.png

Tipovi dokaza

Postoje dva tipa dokazivanja modela:

Direktni (izravni) dokaz - prva formulacija modela
Indirektni dokaz (metoda opovrgavanja) - druga
formulacija modela

etf-logo.png

Primjer 1/2

Primjer
Pretpostavimo da je dijete veselo ako se mama igra sa njim. Takoder,
pretpostavimo da ako dijete nesto boli, onda nije veselo. Konacno,
pretpostavimo da se mama igra sa djetetom. Pokazati formalnim putem
da iz toga slijedi da dijete nista ne boli.
Dijete je veselo
Mama se igra sa djetetom
Dijete nesto boli
Dijete je veselo ako se mama igra sa njim
Ako dijete nesto boli onda nije veselo

A
B
C
BA
C A

B A, C A, B |= C
etf-logo.png

Primjer 2/2

B A, C A, B |= C
Direktni dokaz
(B A)(C A)B C = (B A)(C A)B C = (BB AB)(C A)
C = ABC ABA C = ABC C = A B C C =
Indirektni dokaz
(B A)(C A)BC = (B A)(C A)BC = (BB AB)(C C AC ) =
ABAC =

Ova dva dokaza je moguce provesti koristenjem tablica istine.

etf-logo.png

Tautologije u turnstile notaciji

Tautologija se moze zapisati preko turnstile simbola na

sljedeci nacin:
Tautologija u turnstile notaciji

Cinjenicu
da je formula X tautologija zapisujemo kao |= X .

Cinjenica
da su dva izraza X i Y ekvivalentna moze se
zapisati kao |= X Y

etf-logo.png

Vazni primjeri tautologija

Tautologija
X Y Y X
X Y , X |= Y
X Y , Y Z |=
X Z

Naziv
kontrapozicija
disjunktivni silogizam
(ulan
cavanje)
hipotetski silogizam
(ulan
cavanje)

X , X Y |= Y

modus ponens

X Y , Y |= X

modus tolens

X Z, Y

W , X Y |= Z W

konstruktivna dilema

X Z, Y

Z , Z W |= X Y

destruktivna dilema

Primjer
Ako je neki broj ve
ci od 2 paran, tada on nije prost.
Ukoliko se zna da
ce danas padati kisa ili snijeg, kao i ako se zna
da danas ne pada kisa, tada slijedi da danas pada snijeg.
Iz
cinjenica Ako budemo hodali po pljusku bez kisobrana,
bi
cemo mokri i ako budemo mokri, prehladi
cemo se izvla
cimo
zaklju
cak Ako budemo hodali po pljusku bez kisobrana,
prehladi
cemo se.
Iz
cinjenica Damir je Zlatkov otac (iskaz X) i Ako je Damir
Zlatkov otac, onda je Zlatko Damirov sin (iskaz X Y )
izvla
cimo zaklju
cak Zlatko je Damirov sin (iskaz Y).
Iz
cinjenica Ako pada kisa, ulice su mokre (iskaz X Y ) i
Ulice nisu mokre (iskaz Y) izvla
cimo zaklju
cak Kisa ne pada
(iskaz X).
Slo
zena: Ako dobijem milion na lutriji, izgradit
cu skolu. Ako
moj prijatelj dobije milion na lutriji. izgradit
ce tvornicu. Ili
cu
ja dobiti milion na lutriji ili
ce moj prijatelj. Dakle, ili
ce biti
izgradena skola ili tvornica. Prosta: Ako se predam, osudi
ce
me na smrt (ode glava), a ako probam bje
zati, ubi
ce me (opet
ode glava); ili
cu se predati ili
cu probati bje
zati, dakle ode glava
u svakom slu
caju.
Slo
zena: Da je padao snijeg, Dino bi isao na skijanje, a da je
bilo sun
cano, isao bi na pla
zu;
cuo sam da Dino nije otisao na
skijanje ili nije otisao na pla
zu, dakle nije padao snijeg ili nije bilo
sun
cano. Prosta: Da je Pero bio lopov, imao bih novca, ali
isto tako bio bi i u zatvoru; znamda Pero nema novca ili da nije
u zatvoru, dakle Pero nije lopov.

etf-logo.png

Deduktivna posljedica

Definicija
Formula Y je deduktivna posljedica X1 , X2 , ..., Xn ako i samo ako je Y mogu
ce izvesti
iz premisa X1 , X2 , ..., Xn pravilima zaklju
civanja R.

X1 , X2 , ..., Xn R Y
Y je deduktivna posljedica (dedukcija) premisa X1 , X2 , ..., Xn .
X1 , X2 , ..., Xn izvodi (deduktivno povlaci) Y .
Definicija
Formula Y je teorem ako i samo ako je Y deduktivna posljedica praznog skupa, tj.
Y.

etf-logo.png

Ispravnost i potpunost
Definicija
Ako pravilo zaklju
civanja primijenjeno na skup premisa izvodi formulu koja je logi
cka
posljedica tih premisa, tada ka
zemo da je pravilo zaklju
civanja zdravo odnosno
ispravno (en. sound). Formalno ka
zemo da je pravilo zaklju
civanja ispravno ako i
samo ako vrijedi:
X1 , X2 , ..., Xn r Y X1 , X2 , ..., Xn |= Y

Definicija
Ako skup pravila zaklju
civanja mo
ze izvesti svaku logi
cku posljedicu (iz bilo kojeg
skupa premisa), tada ka
zemo da je skup pravila zaklju
civanja potpun (en. complete).
Formalno ka
zemo da je skup pravila R potpun ako i samo ako vrijedi:
X1 , X2 , ..., Xn |= Y X1 , X2 , ..., Xn R Y

Teorem
Propozicijska logika je ispravna i potpuna. (Goedel, 1929.)

etf-logo.png

Formalna teorija propozicijske logike

Aksiomi:
X (Y X )

(aksiomLA1 )

(X (Y Z )) ((X Y ) (X Z ))

(aksiomLA2 )

(Y X ) (X Y )

(aksiomLA3 )

Pravila izvodenja:
X,X Y Y
X,Y X Y
X Y X Y
X Y,Y X X Y
X Y,X Y X Y

(modus ponens)
(uvodenje konjunkcije)
(uvodenje disjunkcije)
(uvodenje ekvivalencije)
(uvodenje ekskluzivne disjunkcije)

Ova pravila se koriste u postupku prirodnog zakljucivanja

(dedukcija).

etf-logo.png

Primjer deduktivnog zakljucivanja

A, B, AC D, B C D
1

AC D

B C

C - modus ponens na (2) i (4)

AC - uvodenje konjunkcije na (1) i (5)

D - modus ponens na (3) i (6)

Problem odlucivanja kada koje pravilo primijeniti!

etf-logo.png

Rezolucijsko pravilo 1/3

Generalizacija disjunktivnog silogizma i principa modus ponens
Y je logicka posljedica X1 , X2 , ..., Xn ako i samo ako je
X1 X2 ... Xn Y kontradikcija.
Rezolucijsko pravilo:
a1 . . . ai 1 c ai +1 . . . an ,

b1 . . . bj 1 c bj +1 . . . bm

a1 . . . ai 1 ai +1 . . . an b1 . . . bj 1 bj +1 . . . bm

Primjer: NIL, A B, A C B C
Rezolucijsko pravilo zakljucivanja moze se primijeniti samo na
formulu koja je u obliku konjunkcije klauzula (elementarnih
disjunkcija)!

etf-logo.png

Rezolucijsko pravilo 2/3

Metoda rezolucije sa opovrgavanjem je potpuna! To nije slu
caj sa izravnom metodom
rezolucije.
Primjer: A, A B A B
Izravna metoda:
1 A
2 A B = AB
3 AB
4 Rezolucija (1) i (2) - B ???
Metoda sa opovrgavanjem:
1 A
2 A B = AB
3 AB =A B
4 Posljedica iz (3) - A
5 Posljedica iz (3) - B
6 Rezolucija iz (1) i (4) - NIL

etf-logo.png

Rezolucijsko pravilo 3/3

Algoritam rezolucije sa opovrgavanjem ciljne formule:

Input: Izraz u faktoriziranoj formi X1 , X2 , ..., Xn
Input: Potvrda ciljne formule Y
1: Pretvoriti izraz u formu X1 , X2 , ..., Xn , Y
2: repeat
3:
Izabrati dvije klauzule is skupa U = {X1 , X2 , ..., Xn , Y }
4:
Rezolucijom iz klauzula ui U i uj U izvesti klauzulu uij
5:
Dodati uij u U
6: until Izveden je NIL (uij je NIL) ili nema novih klauzula
7: if Izveden NIL then return Potvrdena je ciljna formula Y
8: end if
9: if Nema novih klauzula then return Ciljna formula Y nije potvrdena
10: end if

etf-logo.png

Rezolucija - primjer

B A, C A, B |= C
B A
2 C A
3 B
4 C
5 B C - rezolucija (1) i (2)
6 C - rezolucija (3) i (5)
Izrazi (4) i (6) predstavljaju kontradikciju cime je dokazana
tacnost polaznog iskaza koristenjem rezolucije.
1

etf-logo.png

Logicke zablude

Potvrdivanje razdvajanja - Rex je pas ili je sisavac;

Rex je pas, dakle, Rex nije sisavac ((X Y ) Y Y
nije tautologija)
Potvrdivanje zaklju
cka - Ako je Damir prepisivac, on
ce sjesti u zadnji red; Damir je sjeo u zadnji red, dakle on
je prepisivac ((X Y ) Y X nije tautologija)
Opovrgavanje pretpostavke - Ako neka zivotinja laje,
ona je pas; imam zivotinju koja ne laje, dakle ona nije
pas ((X Y ) X Y nije tautologija)
Istina 6= ispravno rezonovanje!
etf-logo.png

Gradivni elementi normalnih formi logickih iskaza

Definicija
Literal predstavlja ili varijablu (atom) p propozicijske logike ili njenu
negaciju p. Literal se cesto naziva osnovnim iskazom ili recenicom.
Definicija
Disjunktivna klauzula (elementarna disjunkcija) predstavlja izraz dobiven
iz konacnog skupa literala i koji je tacan ako je barem jedan od literala
tacan. A B D
Definicija
Konjunktivna klauzula (elementarna konjunkcija) predstavlja izraz
dobiven iz konacnog skupa literala i koji je tacan ako i samo ako je svaki
od literala tacan. ABD
etf-logo.png

DNF i KNF

Definicija
Disjunktivna forma je bilo koji izraz koji predstavlja disjunkciju vise
prostih izraza.
B AC BC .
Definicija
Disjunktivna normalna forma predstavlja normalizaciju disjunktivne forme
u disjunkciju elementarnih konjunkcija. (DNF ili SOP)
A BC BC .
Analogno se definiraju konjunktivna i konjunktivna normalna forma.

etf-logo.png

SDNF 1/2
Definicija
Minterma mi , gdje je 0 i < 2n je konjunkcija n varijabli u kojoj se
varijabla pojavljuje kao negirana ako joj je pridruzena vrijednost 0, a
afirmativna ako joj je pridruzena vrijednost 1.
x

minterma
x y
xy
xy
xy

oznaka
m0
m1
m2
m3

1-minterma - minterma mi za koju je vrijednost funkcije f =

0-minterma - minterma mi za koju je vrijednost funkcije f =
etf-logo.png

SDNF 2/2

Definicija
Savrsena disjunktivna normalna forma logicke funkcije (izraza) f
predstavlja
f.
W disjunkciju 1-mintermi funkcije
mi , gdje je S = {i|0 i < 2n f (i) = }.
fSDNF =
i S

Za prethodni primjer vrijedi:

f (x, y ) = m0 m2 m3 = x y xy xy

etf-logo.png

SKNF 1/2
Definicija
Maksterma Mi , gdje je 0 i < 2n je disjunkcija n varijabli u kojoj se
varijabla pojavljuje kao negirana ako joj je pridruzena vrijednost 1, a
afirmativna ako joj je pridruzena vrijednost 0.
x

maksterma
x y
x y
x y
x y

oznaka
M0
M1
M2
M3

1-maksterma - maksterma Mi za koju je vrijednost funkcije f =

0-maksterma - maksterma Mi za koju je vrijednost funkcije f =
etf-logo.png

SKNF 2/2

Definicija
Savrsena konjunktivna normalna forma logicke funkcije (izraza) f
predstavlja
f.
V konjunkciju 0-makstermi funkcije
Mi , gdje je S = {i|0 i < 2n f (i) = }.
fSKNF =
i S

Za prethodni primjer vrijedi:

f (x, y ) = M1 = x y

etf-logo.png

Ekskluzivna disjunktivna normalna forma 1/2

Definicija
Ekskluzivna disjunktivna forma je bilo koji izraz koji predstavlja ekskluzivnu disjunkciju
vise prostih izraza.
B AC BC .
Definicija
Ekskluzivna disjunktivna normalna forma predstavlja normalizaciju ekskluzivne
disjunktivne forme u ekskluzivnu disjunkciju elementarnih konjunkcija. (EXDNF ili
ESOP)
A BC BC .
Analogno se definira i savrsena ekskluzivna normalna forma.
Odreduje se iz DNF primjenom sljede
cih pravila:
X Y = Y XY
X Y = X XY
X Y = X Y XY
X (Y Z ) = XY XZ
X = X
X X =
X XY = X Y
etf-logo.png

Ekskluzivna disjunktivna normalna forma 2/2

Primjer

I = BC B C AC
= (BC B C ) AC
= (BC B C ) AC (BC B C )AC
= BC B C AC BC AC B C AC
= BC B C AC ABC
= BC B C AC ABC

etf-logo.png

Algebarska normalna forma 1/4

Definicija
Algebarska normalna forma predstavlja normalizaciju ekskluzivne disjunktivne forme u
ekskluzivnu disjunkciju elementarnih konjunkcija u kojoj se ne pojavljuju negirane

varijable. (ANF, Reed-Mullerova formula, Zegalkinov

polinom)
A B AB ABC .
cna pravila kao i za EXDNF uz jedno dodatno:
Za odredivanje ANF koriste se identi
X1 X2 ... Xn = ( X1 )( X2 )...( Xn )
Formalno se zapisuje:
f (X1 , X2 , ..., Xn ) =

cI X I

I {1,2,...,n}

gdje je monom
XI =

Xi , a cI {, }

i I

etf-logo.png

Algebarska normalna forma 2/4

Neka je C = [c0 c1 ...c2n 1 ] vektor koeficijenata polinomnog razvoja funkcije f . Ako je

cj = 1, gdje je 0 j < 2n , tada je monom X1j1 X2j2 ...Xnjn sadr
zan u ANF funkcije f .
Vektor (j1 j2 ... jn ) je binarna reprezentacija j.
Primjer: Ako je C = [0 0 0 0 1 0 0 1], onda je fANF = X1 (100) + X1 X2 X3 (111).
Sljede
ci teorem definira vezu izmedu C i tablice istine f = [f (0) f (1) ... f (2n 1)]:
Teorem
Neka je f = [f (0) f (1) ... f (2n 1)] tablica istine logi
cke funkcije sa n varijabli. Tada
je:

C = fAn
gdje je An =


An1
0


An1
i A0 = [1].
An1
etf-logo.png

Algebarska normalna forma 3/4

A0 = [1]


1
0


A2 =
0
0

A1 =


1
0


1
1


1
1
0
0


1
0
1
0


1
1

1
1

etf-logo.png

Algebarska normalna forma 4/4

Algoritam pretvorbe tablice istine u ANF:
Input: Tablica istine f
Input: Vektor koeficijenata razvoja funkcije u ANF.
Postaviti j 1 i C = f
while j < 2n do
for i = 0 to 2n 1 do
if i &j == j then
C [i ] C [i ] C [i j]

1:
2:
3:
4:
5:
6:
7:
8:
9:

end if
end for
j 2j
end while

Za funkciju 3 varijable:
f
j =1
j =2
f0
f0
f0
f1
f1 f0
f1 f0
f2
f2
f2 f0
f3
f3 f2
f3 f2 f1 f0
f4
f4
f4
f5
f5 f4
f5 f4
f6
f6
f6 f4
f7
f7 f6
f7 f6 f5 f4

f3
f5
f6
f7 f6 f5

j =4
f0
f0
f0
f1
f0
f1
f2
f3

f1
f2
f2
f4
f4
f4
f4

f0
f0
f0
f2 f1 f0
etf-logo.png

If-Then-Else forma (ITE) 1/3

Definicija
ITE operator je operator koji implementira if-then-else blok iz mnogih programskih
jezika.
ITE (F , G , H) se mo
ze
citati if F then G else H. Formalno preko algebre iskaza
vrijedi:
ITE (F , G , H) = FG F H

Primjer
Neka su F = x i G = y . Odrediti ITE (F , , G ), ITE (F , G , ) i ITE (F , , ).
ITE (F , , G ) = F F G = x xy = x y
ITE (F , G , ) = FG F = xy
ITE (F , , ) = F F = F = x

etf-logo.png

If-Then-Else forma (ITE) 2/3

Teorem - Shannon-Booleova ekspanzija

Za logi
cku funkciju f vrijedi:
f (X1 , X2 , ..., Xn ) = X1 f (, X2 , ..., Xn ) X1 f (, X2 , ..., Xn ) = X1 fX1 X1 fX

X1

fX1

fX1

fX 1
fX 1

Mux
2to1

X1

etf-logo.png

If-Then-Else forma (ITE) 3/3

Primjer
Za logi
cku funkciju f (A, B, C ) = AB AC odrediti ITE formu.


f = f (, B, C ) = B C = B 
 = ITE (A, B, C )
f (A, B, C ) = AfA AfA =  A
fA = f (, B, C ) = B C = C 
ITE (A, B, C ) = ITE (A, ITE (B, , ), ITE (C , , ))

etf-logo.png

Primjer 1/5
Izraz f (A, B, C ) = AB(A BC ) AC BC izraziti u (S)DNF, (S)KNF, EXDNF, ANF i ITE formama.

AB(A BC ) AC BC = AB(A BC ) (A C ) (B C ) =
= AB(A BC ) AC BC =
= AB(A BC ) AC BC =
= (AB A BC ) AC BC
= (A B A BC )(A C )(B C ) =
= (A B)(A C )(B C ) =
|
{z
}
KNF

= (A B C )(B C ) = A B A C B C
{z
}
|
DNF

A B A C B C = A BC A B C AB C A B C AB C A B C
{z
}
|
SDNF
etf-logo.png

Primjer 2/5

AB(A BC ) AC BC =
= AB (A C )(B C ) =
= AB A B C = AB (A B)C =
= AB AC BC

AB AC BC = (A B)(A C )(B C )

(A B)(A C )(B C ) = (A B C )(A B C )(A B C )(A B C )(A B C )(A B C )

|
{z
}
SKNF

etf-logo.png

Primjer 3/5

A B A C B C =
= B C (A B A C ) =
i
h
= B C B C (A B A C ) =
h
i
= B C (B C )(A B A C ) =
h
i
=
=B C
ABC A BC
{z
}
|
ABC A BC (ABC A BC )

= B C ABC A BC
|
{z
}
EXDNF

etf-logo.png

Primjer 4/5

A B A C B C = ( A B)( A C )( B C ) =
= ( ( A)( B))( ( A) ( C ))
( ( B)( C )) =
= AB AC BC
f

j=1

j=2

j =4

monom (A|B|C )
000 () X
001 (C )
010 (B)
011 (BC )X
100 (A)
101 (AC ) X
110 (AB) X
111 (ABC )
etf-logo.png

Primjer 5/5

f (A, B, C ) = A B A C B C =


 f = f (, B, C ) = B C 
=
= AfA AfA =  A
fA = f (, B, C ) = B C 
= ITE (A, B C , B C ) =

= ITE (A, ITE (B, , ITE (C , , )), ITE (B, ITE (C , , ), ))

etf-logo.png

Q&A