Pripremanje za nastavni sat

-Nastava je proces koji se odvije izmeu nastavnika

i uenika razliitih osobnosti i nije ablonizirana
-Pripremanje ima veliku vanost jer uspjeh nastave
ovisi o kvaliteti pripremanja
-iskustvo nije dovoljno zbog konstantnog priljeva
novog znanja
GLOBALNA PRIPREMA
Strukovno usavravanje, PPDM usavravanje,
Materijalno tehniku pripremu i DM pripremu.
(Operativni detaljni program; razdioba cjelina i
tema po mjesecima; broj sati po cjelini i po temi;
definirani ciljevi i ishodi; nastavni sati s datumima;
metode i oblici rada; sredstva i pomagala;
korelacije s drugim dijelovima gradiva i drugim
predmetima;)
NEPOSREDNA PRIPREMA

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Pripremanje za neposredno izvoenje nastave je

najvanije oblik pripremanja i o njemu ovisi
nastavni proces. Bez obzira o kojoj etapi nastavnog
procesa se radi, svaka zahtjeva pripremu, a
najea etapa je obrada novog nastavnog
sadraja, a ona je najvanija i zahtjeva najdetaljniju
pripremu.

Neposredno prije izvoenja

1. Struna
prouavanje literature
prilagoavanje razredu
2. Pedagoka
voenje rauna o izboru metoda i oblika rada
Ciljevi kognitivni, afektivni, psihomotorni
-odg i obrazovnu namjeru kako za individualni tako
i za drutveni aspekt
Kognitivno znanje, razumijevanje, primjena,
analiza, sinteza, vrednovanje
Afektivno prihvaanje, reagiranje, usvajanje
vrijednosti, vrednovanje/ personalizacija
Psihomotorno imitacija, manipulacija, precizacija,
artikulacija, naturalizacija
3. Org tehnika
odabir materijala, izvoenje demonstracija prije
nastave, plan ploe
4. Psiholoka
zadovoljstvo da je priprema savjesno i struno
obavljena

Strune ekskurzije
na prvom mjestu trebaju biti potrebe uenika
Da bi oo procese bio to uspjenije potrebno je da
bude na zanimljiv nain prezentiran uenicima
Izvorna stvarnost (Inf 1. reda)
cilj stjecanje ili produbljivanje znanja
Mjesto izvoenja (tvornice, instituti, muzeji)
Sadraj (mjeovite, elektrotehnike, strojarske)
Prema trajanju (jednosatne, dvosatne, dnevne,
viednevne)
Metodikoj namjeni (uvodna, istraivake,
ilustrativne, mjeovite)
Logikom slijedu (analitike, sintetike, analitiko
sintetike)
Broju uenika (cijeli razred, skupina uenika)
Ned. Potrebno mnogo vremena za pripremanje.
Otean rad s puno uenika.
Eks se ne smije odgaati jer e neg utjecati na
elju i motivaciju uenika.
Pripremanje - > nastavnika, strunjaka, uenika.
Nastavnik mora upoznati dobro poduzee.
Posjetit ga.(plan i program)
Suvremena tehnologija
Nastavnik planira SE prije poetka G godinjim
planom i programom rada kole i kolskim
kurikulumom
Potrebno je izraditi detaljan program aktivnosti s
ciljevima, nainom realizacije, vremenikom,
trokovnikom, nainom financiranja, te zatraiti
pisanu suglasnost roditelja.
Br. Ekskurzija u godini i razredne odjele.
Odrediti zadatke koje e uenici rjeavati i
podijeliti razred u grupe. Odrediti plan sreivanja
rezultata.
Strunjaci nemaju met.didaktiko obrazovanje pa
nast treba napraviti plan ekskurzije. Odrediti tijek
izlaganja.
Predznanje i mogunosti uenika.
Pripremanje uenika se vri od poetka god. A
prije same eks. Neposredne pripreme. Upoznati ih
sa ciljem eks. Uputiti ih na prikupljanje podataka.
Izvjee o eks.
Voditi rauna o ispunjavanju plana.
Na kraju rezimirati u poduzeu. Odrediti rez i
zavrni razg.
Nakon eks. Dati ocjenu i zakljuak i prilagoditi rez
koritenju na nastavi

Vrjednovanje i ocjenjivanje uenika

Redovito praenje i ocjenjivanje uenikog napretka
sastavni je dio pouavanja i uenja u koli.
Vrejdnovanje
Vrednovanje u nastavnom procesu je kontinuirano
prikupljanje podataka o uenikovim postignuima,
samostalnosti, odnosu prema radu i drugim
sudionicima o-o procesa u skladu s unaprijed
definiranim nainima, elementima i kriterijima.
Utvrujemo ostvarenost kognitivnih, afektivnih i
psihomotornih ciljeva (1)
Omoguuje evidentiranje, popravak neg. a poticaj
poz.
Uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa i provjeru
pipa (smanjiti ukoliko preteko)
Spoznaju o vl. Mogunostima
Uvaavati osobnost uenika i omoguiti
sudjelovanje u vrednovanju
Torkovi: vrednovanje se dijeli na
Pristupno:upis ; tekue: usm, pis i prakt.
Etapno: mj., tromj. Polugod; Zakljuno: na temelju
prethodna dva.
Usmeno provjeravanje je vrlo esto u nastavi.
Stupanj usvojenosti znanja provjerava se
razgovorom dok se sposobnost miljenja provjerava
pomou brojnih verbalnih impulsa: usporedi,
obrazloi, objasni, dokai, analiziraj, zakljui.
Usmeno se provjeravanja smatra neekonominim i
subjektivnim, ali ima veliku vanost posebno u s-t
predmetima jer nastavnik moe stei stvarnu sliku
u uenikovom znanju.
Pisano provjeravanje takoer moe biti subjektivno
ili objektivno. Objekivnim smatramo testove znanja,
i zadatake objektivnog tipa (ZOT), dok bi
subjektivni imbenik bio prisutan kod zadataka
esejskog tipa. U s-t nastavi nema standardiziranih
testova pa se zbog toga est koriste ZOT.
Zadaci objektivnog tipa slini su testovima znanja
tj. trebaju uvaavati mjerna obiljeja testa, a
sastavlja ih u pravilu sam nastavnik. Nedostatak
pismenog provjeravanja uenika u s-t nastavi je
nemogunost postavljanja dodatnih pitanja s kojim
je lake utvrditi stvarno znanje uenika.
Praktino provjeravanje provodimo radi provjere
praktinih sposobnosti uenika, odnosno primjene
nauenog gradiva prak. primjerima. U s-t nastavi
pri praktinoj provjeri provjerava se i teorijsko
znanje odnosno primjena i povezivanje t i p znanja.
Ocjenjivanje

Razina uenika tijekom praenja

naelo javnosti, naelo objektivnosti i naelo
potivanja uenikove osobnosti*
*poz odnos unato hirovima, netaktinosti i
neznanju. Ne smije se poniavati, ismijavati,
vrijeati ili kanjavati uenika.
imbenici koji utjeu na vrednovanje i ocj: nastavna
sredstva, raspoloivo vrijeme i nastavnici.
1. Prema vanjskom obliku brojano 1-5
bodovno; opisno sustavno promatranje
2. Prema sadraju analitiko i sintetiko
Vrjednovanje i ocjenjivanje je vrlo vaan segment
o-o procesa. Ono daje povratnu informaciju ne
samo nastavnicima ve i uenicima. Nastavnici
mogu dobiti povratnu informaciju o kvaliteti
svojega rada i o sloenosti pojedinih nastavnih
jedinica koje treba dodatno pojasniti. Uenik
vrjednovanjem i ocjenjivanjem dobiva povratnu
informaciju o svom radu, i ocjena mu treba sluiti
mjerilo uspjenosti i kao motivacija za daljnji rad.

Timska nastava u procesu odgoja i

obrazovanja za odreeno zanimanje
Timski rad- zahtjevi trita
Grupni rad- svi rade isti zadatak pa jedan moe
rijeiti sve
Timski rad- svaki uenik ima svoje zadatke
Priprema Postoji niz vjebi ali (nedostatak
vremena, alata)
S obzirom na to treba poeti s organizacijski
jednostavnijim zadacima.
Klippert: red aktivnosti za uenike
1. Planiranje (raspodjela funk., razjanjavanje zad.,
dog. Naina postupanja, procjena potrebnog
vremena)
2. Ostvarenje (obaviti posao bez pauza, pomagati
drugima, intenzivno raditi na zad., provjeravati
postignuti posao)
3. Vrednovanje (kritiki vrednovati rez., razmisliti o
moguim poboljanjima, kritiki razmisliti o
suradnji, napisati odluke za slj. Grupu)
Organizacija timova
3-5 (homogeni podjednaka znanja i spos.
Heterogeni razlicita znanja i spos.)
Uloga lanova ovisi o spos.
Uloge
Prema znanju (Voa (razumije zad. I org rad),
pomonik voe (razumije zad. I pomae drugima)
lanovi(koriste pomo i rade posao))
Prema sociolokoj ulozi ( voa tima (rasp.
Zadatke i brine da svi rade), pomaga, Kontrolor
(pazi da su sva pitanja odgovorena), hvalitelj u timu
Prema Klippertu ( voditelj razg., kontrolor reda
vonje (pazi da se slijede radni koraci), promatra
pridravanja pravila, menader vremena)
Zadaci (Glasser)
Umjetni Radi se u timu ali svatko ih moe sam
rijeit
Prirodni- prirodno se namee rad u timu i pojedinac
ih teko moe sam
Kombinirani prijelaz izmeu prirodnih i umjetnih.

Didaktiko-metodika naela u strukovnoteorijskoj nastavi

-Ope smjernice odgojno-obrazovnog rada
-ciljevima nastave i odgoja, potrebama drutvenog
razvoja i osobnostima kolske djelatnosti uenik,
zasnovane na odg. Stupnju njihovog razvoja.
-razliiti sustavi. Jedan od njih:
Naelo Primjerenosti; zornosti; interesa, svjesnosti
i aktivnosti; sistematinosti i postupnosti; trajnosti
znanja, vjetina i navika; individualizacije;
motivacije; odgojnosti nastave; problemnosti;
znanstvenosti
Jednako vana jer izraavaju bitna polazita
nastave
Posljedice krenja (oteano pouavanje i
prenoenje znanja, nerazumijevanje obraenih
sadraja)
Primjerenosti
-veza sa stupnjem lakoe usvajanja gradiva
(primjerena)
Prelagani zahtjevi prelagan predmet; moe se
lako nauiti i nije potreban trud i napor; ne razvija
se navika napornog rada (pate napredniji uenici)
Preteki zahtjevi preteak predmet; ovladavaju
povrno, ue povremeno, ue napamet, trae
zaobilazne puteve (prep.), gube interes za predmet.
Pojmovi proces formiranja ne moe biti kao u
znanosti
Zakonitosti nastavnik treba razmotriti primjeren
broj konkretnih i posebnih sluajeva (aktivnost
uenika)
Pouci- Usmjeren razvoj miljenja, stvaralako
miljenje
Problemnosti
Struni sadraji logiki su povezani (vei umni
napor)
Uenik (ne vidi problem i sve mu se ini jasnim)
jasnoa u nedostatku shvaanja.
Uiniti nejasnim a onda jasnim. Nejasnoa (znak
uspjeha)
Ulaganje vie napora vodi do jasnoe (jasnoa
spoznaje)
Potrebno razvijati kritiko miljenje!!
Trajnosti znanja
Prvi uvjet svjesno usvajanje na aktivnom umnom
radu (naelo primjerenost).

1.

2.
3.

4.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Drugi uvjet naelo sistematinosti (naelo

postupnosti)
Sistematinost se osigurava naelom
znanstvenosti.
Logina povezanost gradiva olakava ostvarivanje
naela trajnosti znanja.
Znanstvenost
Nuan sklad nast. Sadraja i zahtjeva struke kao
znanosti
Metode (analiza i sinteza; apstrakcija i
konkretizacija; indukcija i dedukcija; generalizacija i
specijalizacija; analogija)

Primjene obzirom na socijalne skupine

Frontalni rad -> rad u skupina ili u paru
Teorijska nastava se trenutno bazira na koritenju
raunala za ppt ili video. Postoji velika mogunost
za koritenje raunala u daljnjoj nastavi.

Raunalo u nastavi strukovno-teorijskih

predmeta
Rastereenje - >operativni dio (koritenje
kalkulatora!)
Video - motivacija
Posebne mogunosti koritenja raunala u nastavi
strukovno-teorijskih predmeta:
Razliiti oblici prikazivanja (Catia 2D-3D, AutoCAD
radna ploha-Ispis; labVIEW logika shemeelektrina shema, LOGO LAD, FBD)
Eksperimentalan rad (multisim, Relux, Dialux,
powerworld, digsilent)
Elementariziranje postupaka (upotreba raunala
omoguuje koritenje elementarnih metoda koje su
bile naputene zbog zahtjevnih raunanja) Tokovi
snaga; kratki spojevi; matematiko programiranje
(linearno programiranje)
Modularitet (sposobnost direktnog pozivanja
naredbi bez zamaranja s koracima algoritma) KMK,
bode, nyquist MATLAB
Ciljevi koji dolaze primjenom raunala:
Orijentacija na aplikacije, modeliranje, autentinost
i rjeavanje problema
Naglasak na aspekte prezentacije i interpretacije
Koncentracija na odgovarajuu izgradnju koncepata
Diskusija o mogunostima i granicama postupaka
Orijentacija na fundamentalne ideje
Interdisciplinarnost
Primjena obzirom na metode
Omoguava eksperimentalne i heuristike metode.
Uenici mijenjaju osnove postavke i donose
zakljuke na osnovu promjena koje su napravili. to
ako? (u dosadanjoj nastavi zato?)
Potrebno je nadgledati kako uenici ne bi doli do
krivih zakljuaka

Metoda projekta u nastavi strukovnih

predmeta
Projekt zaokruen, cjelovit i sloen pothvat ija se
obiljeja i cilj mogu definirati, a mora se ostvariti u
odreenom vremenu te zahtijeva koordinirane
napore nekoliko ili veeg broja ljudi, slubi,
poduzea i sl.
Ima cilj i rezultira proizvodom
Sloeniji zadatak; ima rok; vie ljudi ili grupa ljudi;
suradnju i koordinaciju svih grupa
Razvijeni sustavi 30% fonda sati
Pretpostavlja dodatni angaman nastavnika i
hrabrost odstupanje od okvira pipa; drugaiji i
zahtjevniji oblik nastave; primjenu drugaijih
nastavnih metoda; mogu neizvjestan ishod
projekta; savladavanje moguih neoekivanih
situacija i problema
Ciljevi kod uenika:
Sposobnost za timski rad
Kritiki odnos prema vlastitom i tuem radu
Sposobnost artikulacije
Uvidjeti nunost i smisao podjele rada
Samostalnost i odgovornost u radu
Samostalno pronalaenje informacija
Integriranje zajedniki dobivenih rezultata
Proces uenja i rada u socijalnoj grupi
Stvoriti proizvod za koritenje
Uloga nastavnika
Priprema teme
Izbor tima 4-6 (homogeni heterogeni)
Nadzor rada - Potie i usmjerava rad
Vrednovanje projekta
Realizacija projekta
0.FAZA priprema projekta (odabir teme; priprema

uenika (predznanje), organizacija (vrijeme,

prostor, resursi)
1.FAZA postavljanje problema
dovoljno otvoreno i sloeno
Brainstorming
Sreivanje i grupiranje ideja
Izbor parcijalnih problema
Precizacija zadatka
Odreivanje strukture tima
Podjela u grupe
2.FAZA Rad u grupama
Prikupljanje materijala
Upotreba sredstava
Komunikacija s drugim grupama
Dokumentacijski radovi
MEUFAZE
Izvjetaji o radu, prezentacija meurezultata,
kritika, nove smjernice od tima ili nastavnika
3.faza- integriranje radnih rezultata
Zavrni izvjetaji i prezentacija rezultata
Podnoenje dokumentacije, dopune, integriranje
rezultata u cjeloviti proizvod, vrednovanje
ostvarenog, kritika, finalno sreivanje
Izrada izvedbenih i operativnih programa
strukovnih predmeta
Usp. Nastavni rad trai Generacijsko planiranje;
godinje planiranje, dnevno planiranje.
Nastavni plan =! Nastavni program
Nastavni plan odreuje predmete, broj sati, tjednu
satnicu, oblik nastave
-nastavni program za svaki predmet; podjelu
obveznih tema; redoslijed tema; kljune pojmove
Vrste nastavnog programa
Okvirni nastavni program
Izvedbeni nastavni program
Operativni nastavni program
Okvirni propisuje MZOS odreuje ope ciljeve,
obavezne cjeline, kljune pojmove, okvirna
obrazovna postignua
Razrauje se u izvedbenom programu. Okvirni
programi se razrauju za neki predmet i tip kole
na razini drave
Izvedbeni- razrada okvirnog programa; odnosi se
na predmet i razred; nastavnim programom
definirane cjeline i teme razraujemo na nain da
odredimo redoslijed sadraja kojim emo u koli
raditi; dodavanje sati temi; eventualno razdioba po
mjesecima; Izrauje ga najee aktiv
Operativni detaljni program; razdioba cjelina i
tema po mjesecima; broj sati po cjelini i po temi;
definirani ciljevi i ishodi; nastavni sati s datumima;
metode i oblici rada; sredstva i pomagala;
korelacije s drugim dijelovima gradiva i drugim
predmetima; Poeljno je da svatko za svoj predmet
Predaje se do rujna i ulazi u kolski kurikulum
Omoguuje zamjeni uvid u planirani rad.

Omoguuje praenje rada nastavnika

(samopraenje, strune slube, savjetnik,
inspekcija)
Osigurava izvravanje cjelovitog programa
Osigurava evidenciju

Izradba i obrana zavrnog rada u strukovnim

kolama
kole u trajanju od 1 do 4 god zavravaju I i O rada
u org. I provedbi kole
1.Uradak kojim se provjeravaju kompetencije koje
se stjeu prema ST i praktinim dijelovima
odreenih programom.
Provedba u org. kole k kurikulum
Vremenik k. Odbor, do 30.9, do 5.10. na str kole
Obveze kole upoz. Uenike sa sadr., uvjetima,
nainom i postupkom I i O zavrnog rada do 15.10.
Teme predlau struna vijea a donosi ravnatelj
do 20.10. Mora ih biti 50% vie od minimalnog
potrebnog broja. Uzeti u obzir uenikove elje
ukoliko 1.; Teme biraju do 31.10.
Zavrni rad moe biti projekt; pokus s
elaboratom; praktini rad s elaboratom; sloeniji
ispitni zadatak
Uenik moe pristupiti uspjeno zavrio zadnju
godinu; I prihvaena i za nju predloena pozitivna
ocjena
Dva puta bez obaveze plaanja
Tijela za provedbu obrane
kolski prosudbeni odbor: ravnatelj i svi
predsjednici i lanovi
Povjerenstva: predsjednici (raz.) i lanovi- mentori
te vanjski lanovi
Mentor predlae ocjenu izradbe
Povjerenstvo: predlae ocjenu izradbe, ocjenu
obrane i opeg uspjeha
kolski prosudbeni odbor utvruje konanu
ocjenu

Uenik prijavljuje obranu (do 1.4. za ljetni rok; do

10.7. za jesenski rok; do 30.11. za zimski rok
Uenik koji je iz izradbe dobio 1 ponavlja izradbu s
novom temom
Uenik koji je iz izradbe dobio prolaznu ocjenu a iz
obrane nedovoljnu ponavlja samo obranu.

Nastavni proces (struktura, materijalna

osnova, spoznajna strana nastave, psiholoka
strana nastave)
Trokut (uenik, uitelj, sadraji), etverokut
(Tehnologija)
Struktura NP se temelji na teoriji spoznaje
Navedeno zanemaruje :ciljeve nastave, uvjete rada,
socijalne odnose, dinamiku i procese uenja itd.
Nastavne komponente (initelji NP)
Uenik (N aktivnosti moraju biti u funkciji razvoja
svakog u; uitelj mora primijetiti jae i slabije
strane; individualizacija)
Uspjenost uenja: postignuta razina znanja,
uoene sposobnosti, vjetine i odg. Vrijednosti,
postignutoj motiviranosti (u mora paziti to koga
motivira nadareni), samostalnost, sustav i
strategije uenja, uiteljske kompetencije
Uitelj (pouava- aktivnost usmjerava na
usavravanje svakog pojedinog uenika; organizira
nastavu i uenje; vodi nastavni proces; prua
potporu ueniku; vrednuje i ocjenjuje uenika;
Treba znati to eli postii (ciljevi), kako to postii
(metode) i imati uvid u mogunosti i osobine
svakog uenika; treba razumjeti uenike; razvijati
samostalnost; usavravati u struci; uiti o nast. Teh.
I didaktikim naelima; razvijati socijalne odnose;
smanjiti svoju dominaciju; smanjiti verbaliziranje;)
Nastavni sadraji (osnova za uenje; injenice i
generalizacije; razvijaju sposobnosti i vjetine;

uenje> usvajanje sadraja; svi uenici ne mogu

usvojiti svo gradivo; individualizacija; isti sadraj se
moe prezentirati na vie naina;)
Komunikacija (povezuje subjekte nastave;
motiviranost, samopotovanje, osjeaj vl.
Vrijednosti, odgovornost, intelektualnu i moralnu
autonomiju; razvija socijalne vjetine; pomae u
stvaranju boljih odnosa; temeljni je imbenik
mentalnog, afektivnog i socijalnog razvoja)
Objektivni uvjeti (nastavni prostor i tehnologija;
izravno ili neizravno utjeu na uenje)
Uitelj treba povezati imbenike u jednu cjelinu koja
potie i podrava uenikove aktivnosti.
Psiholoka strana nastave
Intelektualni doivljaj (radoznalost, panja,
pamenje, miljenje, percipiranje, mata, uenje)
Emocionalni doivljaj (oduevljenje, srea, tuga,
zabrinutost)
Odnos uenika prema nast (poz. Neg. Ravnoduno)
Vano naelo: stvaranje povoljnog psiholokog
ozraja za rad
Psiholoka strana nastave ovisi o Materijalnotehnikoj opremljenosti, struno- profesionalnoj
kompetentnosti uitelja, zdravstveno higijenskim
uvjetima rada, zdravstvenom i psiho-fizikom stanu
uenika itd.

Zakonitosti nastavnog procesa

-redoslijed radnji kako savladati nastavni sadraj
Opi didaktiki zakoni
1. Zakon akceloratornog razvoja linosti Nastava
slui ubrzanom razvoju pojedinca i drutva. Ona
svoju organiziranost, brzinu i vjetinu ostvaruje
kroz obrazovni, funkcionalni i odgojni utjecaj.
Uenici realizacijom zadataka usvajaju znanja,
razvijaju vjetine i navike, svoje psihofizike
sposobnosti i usvajaju odreene odgojne vrijednosti
2. Zakon polifaktorske uvjetovanosti tokova i rezultata
u nastavi Na tok nastavnog procesa utjee vie
faktora ne samo jedan (npr. Nast. Nije pripremljen,
uenik nemotiviran, uvjeti rada, nastavna
sredstva). Ti faktori su uenici, nastavnici, nastavni
sadraji, materijalna osnova nastave, roditelji, itd.
Polifaktorska uvjetovanost je potrebna za napredak
nastavnog procesa.
3. Zakon klasnog i kulturnog obiljeja u nastavi- Cilj
svakog drutva je da prenese tradiciju. Nastava je
usmjerena prema potrebi drutva, tj. Saznanje o
prirodi, ovjeku, drutvu, tehnici, tehnologiji, itd.

Posebni didaktiki zakoni

1. Zakon uzajamne povezanosti- sve to se dogaa na
nastavi treba biti povezano. Bez povezanosti nast.
Sadraja nema uspjeha u nastavi.
2. Zakon vjebanja nema znanja bez vjebanja,
utvrivanja. Izmeu trajnosti znanja i vjebanja
postoji uzrona veza
3. Zakon asimilacije- Novo se uvijek nadograuje na
staro, odnosno nove se spoznaje asimiliraju u stare.
Svaki novi stimulans izaziva reakciju koja ima veze
s prolou.
4. Zakon intenzivnosti- Ukazuje na to da to god se
vie vjeba rezultati trebaju biti bolji, odnosno
pamenje je trajnije ukoliko je vjebanje
intenzivnije
5. Zakon rezultantnosti ako je rezultat uenika
uspjean vrit e se stimuliranje daljnjeg napora i
uspona. Ako je rezultat neuspjean ili mali onda
dolazi do izbjegavanja aktivnosti

Zadaci nastave
Materijalni zadatak nastave- stjecanje znanja,
vjetina i navika. Upoznavanje i shvaanje pojava,
procesa i zakonitosti u prirodi, drutvu, kulturi,
ljudskoj djelatnosti. Znanje je sustav injenica,
pravila, zakona o svemu to nas okruuje. Znanja
imaju kvantitet (opseg, koliina) i kvalitetu (dubina,
razina i razumljivost, trajnost). O znanju ovisi
ponaanje i djelovanje ovjeka
irenje nast. Sadraja, memoriranje injenica i
generalizacija, poznavanje pojmova, definicija,
pravila i nabrajanje, opisivanje, formalizam u
znanju.
Funkcionalni zadatak nastave Razviti,
osposobiti, usavriti, navikavati, izotriti, misliti
Razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih
sposobnosti - senzornih, praktinih, izraajnih,

intelektualnih (panja, mata, pamenje, miljenje,

interes, volja, emocije, izraavanje).
Njime postiemo razvijanje psihofizikih funkcija u
ueniku.
Vodi rauna o radnim, fizikim i intelektualnim
sposobnostima uenika.
Znanje je temelj i pretpostavka za razvoj
sposobnosti, ali su i sposobnosti uvjet za usvajanje
novih znanja.
Odgojni zadatak nastave osim obrazovanja
usvajaju se i odgojne vrijednosti i stavova
(moralnih, estetskih, fizikih i radnih) tj. Razvoj onih
obiljeja linosti koja pripadaju afektivnoj i
konotivnoj sferi.
Pod odgojem podrazumijevamo
a) Intelektualnu i moralnu autonomiju pojedinca i
otpor prema nametnutim autoritetima i
konformistikom nainu miljenja i ponaanja.
b) Mogunost osobnog vienja i odnosa,
autentinosti iskaza, vjera u vlastito iskustvo,
inicijativnost, osjeaj osobne vrijednosti, poz.
Slika o sebi, tenja za samorealizacijom
c) Komunikativna kompetencija, tolerantnost,
uvaavanje stavova i argumenata drugih i sl.
Nije mogue u atm. Represije diktatura
nastavnika jer se ovdje blokira inicijativa uenika
kao i njegov razvoj u pravcu autonomije,
autentinosti i osobne odgovornosti. Bitno je da
odgoj ne znai nametanje gotovih normi koje
uenik treba usvojiti jer to dovodi do toga da
pojedinac postaje ono to zapravo nije.

Utjecaj metoda i oblika rada u nastavi na

uspjenost uenika
Nastava; didaktiki trokut; etverokut
2 Osn. Oblika nastave 1.neposredna (nastavnik
glavno uporite NP nedostatak nemogunost
individualizacije i suradnikog uenja)
2.Posredna nastavnik org rad, daje upute i
provjerava rez.
2 se dijeli Prema sadraju reproduktivni rad,
obrada novog gradiva prema mjestu uionica,
kabinet, laboratorij, kolska radiona itd. Prema

sociolokom obliku frontalni rad, skupni rad,

rad u grupama, rad u parovima i individualni rad.
Frontalni . Tradicionalni kombinirati s ostalima
Skupni rad dirigirane skupine (nastavnik),
spontane skupine (uenici), istovrsni rad,
raznovrsni rad.
+ jaanje timskog duha, priprema za zajedniki rad,
isticanje sposobnosti pojedinca; - puno vremena za
org.
Individualni rad samostalan rad
+potie uenika da kvalitetno obavi zadatak
(zadovoljstvo)
Rad u paru- suradnja dva uenika + suradniko
uenje
NASTAVNE METODE postupci N i U tijekom NP
Verbalne metode, metode demonstracije i
promatranja, tekstualno- ilustrativne metode,
grafike metode i laboratorijske metode
Verbalna izg ili napisana rije
Dijeli se na usm izlaganje (ong) (poduvanje,
pripovijedanje i opisivanje) i dijaloka metoda
(ponavljanje)(intervju, razgovor)
Metoda demonstracije proces. Obrada novih
injenica i povezivanje teorije i prakse; cijeli raz,
skupina, pojedinac
Utjecaj na percepciju i samostalno uoavanje
injenice
Tekstualno-ilustrativna tekst, crtei, sheme,
dijagrami
Graf. Radovi potie kreativnost
Lab. Vjebe bitno i cjelovito shvaanje
proizvodnog procesa
Priprema+ pokus+ izvjetaj

Sustav srednjeg obrazovanja u RH

Osn sr- visoko .. srednje (14-18 god)

Gim, Teh, umj (4 god), rad izvr (2-3 god)
SSS i NSS sustav srednjeg kolstva na osn.
Odreenih zanimanja
1990/91. promjene u s, 1996/97. izmjene i dopune
Zadaa- prof. osp. Kadrove na razini SSS i NSS;
ope obrazovanje u drutvenom ili prirodoslovno
mat. Usmjerenju- dobra osn. Za nastavak
kolovanja
Srednja kolska sprema Gim 4 god
SSS 4 ili 3 god; NSS- srednje strukovne
Prema vrsti nastavnog plana Gim; strukovne,
umjetnike
Prema trajanju- 4 god, 3 god
Gim- opa, jezina, klasina, prirodoslovno mat
Strukovne 4 god tehnika, zdravstvena, gosp.
Poljo. I ostale
Strukovne 3 god ind. Obrtnike i ostale
Umjetnike likovna umjetnost i dizajn, glazbena i
plesna umjetnost
Mogua odstupanja ! medicina 5 god, neka
obrtnika 4 god
Zadaa tehnike dobro ope obr.; temeljno
poznavanje prirodnih pojava; upotrebljivo mat. I
info znanje; obavljanje poslova nekog z.
Zajedniki cilj programa tehniara aplikativno i
tehnoloki usmjereno znanje te praktino
produkcijska znanja
1. Opi tehniar- opi dio blizak gim., a strukovni
odreen zadaama koje zahtijevaju poslovi. Via
struna razina priprema za nastavak.
2. Teh. irokog profila puno vei stupanj teh.
Osposobljavanja, ali i omoguava nastavak
3. Teh. Ueg profila osposobljavanje uenika za rad
odreenog zanimanja bez dugog razdoblja
uvoenja
Teorijska i praktina nastava se izvodi u kolskim
uionicama, radionicama i obrtima.
900 sati praktinog dijela
Zavrni rad!
Dravna matura fakultet

Znaenje izbornog dijela nastavnog plana i

programa
NPIP za SS, SSS i NSS zajedniki, izborni,
fakultativni dio
Zajedniki osn. Pred. Obavezni za sve
Izborni prog. Vezan za kolu, u. Bira 1 ili vie
Fakultativni zad. Int. U. U skladu s
mogunostima k
Zajednike i izborne donosti MZOS
Fakultativne donosi kola
Izborni program; izborni sadraj
Obavezni izborni predmeti omoguuju ueniku da
izabere one predmete koji su u skladu s njegovim
sklonostima, interesima i koji su u funkciji daljnjeg
kolovanja.
+kvalitetnije uenje gradiva za koje je uenik
zainteresiran
OIS kulturno- umjetniki, sportske aktivnosti,
istraivaki rad, dobrovoljni socijalni rad itd.
kola je obavezna org. Izb. Sadraje i oni ine
sastavni dio god. Plana rada kole
Izbor predmeta ovisi o interesima i afinitetima
uenika, planovima za daljnje kolovanje i
resursima kole.
OIS(fakultativna nast., ekskurzije, izleti i sl.)
sastavni su dio obrazovnog programa i usmjereni
su ka ostvarivanju ciljeva i zadataka obrazovanja.
Uenik koji je prestao pohaati izborni predmet
mora ga zamijeniti drugim izbornim predmetom.
kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program
izbornih predmeta, izvannastavnih i izvankolskih
aktivnosti te druge odgojno-obrazovne aktivnosti,
programe i projekte prema smjernicama hrvatskog
nacionalnog obrazovnog standarda.
kolskim kurikulumom se odreuje
Aktivnost, program i/ili projekt
Ciljevi -||Nositelji -||- i njihova odgovornost
Nain realizacije -||Vremenik -||Okvirni trokovnik -||Nain njegova praenja

Utjecaj ciljeva obrazovanja za zanimanje na

naine i postupke i elemente vrjednovanja
uenika u srednjoj strukovnoj koli

Utjecaj apersonalnih medija na uspjenost

uenika
-Realni objekti, modeli, k. Ploa, projektori, aparati
i elektronski ureaji
Suvremena didaktika istie vanost primjene 2 ili
vie medija pa je rije o naelu multimedijalnosti.
Nastavna praksa pokazuje da uenici postiu bolje
rezultate ako u nastavnom radu za uenje koriste i
nastavne medije koji potiu vie osjetila i misaonih
aktivnosti te tako pospjeuju uenje. Uenika se
potie da bude aktivan i koristi nastavne medije
kako bi razvio svoje misaone operacije
(angairanje, usporeivanje, definiranje,
zakljuivanje) te tako olakao uenje.
Klasifikacija (Poljak)
1. Izvorna stvarnost (nije prilagoena za Nast. Potrebe
nego se koristi onakva kakva je stvarno u prirodi ili
kako ju je ovjek oblikovao za svoje potrebe: (a)
priroda (rijeke, mora, ume) b) prirodni materijali
(drvo, tekstil, metal), c) orua za rad (alati,
pogonski i radni strojevi, postrojenja, itd.)))
2. Nastavna sredstva (ono to je didaktiki
prilagoeno za nast potrebe (statina (vizualna
83% spoznaje, auditivna 11% spoznaje) i dinamina
(vizualna i audio-vizualna))
3. Nastavna pomagala (ono to pomae nastavniku da
lake obavlja zadae u NP(vrtovi, rasadnici, farme,
stanice itd. ploa, kreda, spuva, pribor za crtanje))
Klasifikacija (Melezinek)
a) Neadaptivni (jednosmjerna komunikacija)
b) Adaptivni (dvosmjerna komunikacija)
Upotreba A medija u praktinoj nastavi ovisi o (a)
cilju nove vjebe, b) novim radnim op i
manipulacijama koje u. Trebaju savladati u novoj
vjebi, c) kome je namijenjena vjeba imajui na
umu predznanje, sposobnosti, motivaciju i iskustvo,
d) nain realizacije nove vjebe, e) oblicima
izvoenja nove vjebe, f) strategiji i sustavu
izvoenja vjebe
Didaktiki osmiljenom integracijom apersonalnih
medija pridonosi se objektiviranju procesa uenja i
pouavanja, a istovremeno i njegovoj realizaciji.
Realizacija i optimizacija procesa uenja su bitne
karakteristike suvremene obrazovne tehnologije.

a)

b)
c)

a)
b)

Znaenje pedagokih kompetencija

strukovnih nastavnika na kvalitetu nastave
Nakon uenika najvaniji element k sustava
Kompetentan, ovlaten i odgovoran za izvoenje
nastave.
Drutvo i prosvjetna vlast priznale da su
kompetentne za ostvarivanje ciljeva ss obrazovanja
uenika prosjenih sposobnosti, u s odstupanjem
od prosjenog razvoja i odraslih osoba
Osposobljene za samostalno i ekipno obavljanje
nast. Zadaa
Koje mogu pod odreenim uvjetima biti
promaknute u nast. Zvanja (mentor, savjetnik i dr.)
i na nast. Poloaje (voditelj prog., ravnatelj,
savjetnik min. I komore)
CILJ: prip. U. Za uspjeno savladavanje gradiva
predmeta, a time i usp. Zavretak obrazovanja za
odreeno podruje rada i zanimanje, za zap. I
samozap., te za daljnje doivotno obraz. I
samoobrazovanje
Pedagoke zadae (OPIP za svoj predmet;
priprema za izvoenje nastave; izvoenje nastave;
praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uspj. U. U
usvajanju novih znanja i vjetina; suradnja s
ostalim nast. Radi razvijanja svih spos. U. A
posebno onih u kojima pojedinci mogu postii
najvie; suradnja s roditeljima i nast. Radi
zajednikog rjeavanja kriznih situacija s kojima su
uenici eventualno suoeni; savjetovati i motivirati
uenike; odgajati uenike u duhu prof. etike, za rad
na sig. Nain, za zatitu okolia, za otvorenost
prema promjenama, za fleksibilan i mobilan odnos
prema zahtjevima trita rada, za
samoodgovornost; voditi propisanu pedagoku
dokumentaciju, itd.
Sve navedeno se moe podijeliti u 4 skupine: (1.
nastavne, 2. stalno strukovno, pedagoko
andragoko i defektoloko obrazovanje, 3.
savjetodavne i druge, 4. odgojne u smislu
prenoenja poz. Odgojnih vrijednosti i poticanja
razvoja uUz to nastavnik mora imati
Strukovna znanja (temeljna teoretska i promjerena
podruju)
Pedagoko, defektoloko i andagoka (filozofija
obrazovanja, obrazovne znanosti, metodika, teorije
sustava, teorije kurikuluma, metode savjetovanja,
metodika nastave za darovite i u s tekoama,
ped. I andr. Dokumentacije, propise o strukovnom

obrazovanju, sustav izbora, temeljnog i daljnjeg

osposobljavanja i usavravanja
c) Znanja o inf. Teh.
d) Znanje o financiranju ss obrazovanja
razvijene metodoloko-metodike vjetine
programiranja strukovnih obrazovnih sadraja,
pripremanja i izvoenja nastave, verbalnog i neverbalnog komuniciranja s uenicima, praenja,
provjeravanja i ocjenjivanja uspjenosti uenika,
ocjenjivanja vlastitog rada, suradnje s drugim nastavnicima (ekipnog rada), suradnje s uenicima i
njihovim roditeljima, organiziranja i voenja
nastavnog procesa.

Zato je aktualno cjeloivotno uenje

(formalno, neformalno, informalno)
- ne moe se odjednom usvojiti znanja koja su
potrebna za cijeli ivot (zbog razvoja)
Temeljno ili inicijalno obrazovanje koje je
zavreno prvim zanimanjem na niem, srednjem
ili visokom obrazovanju. Omoguava da dogradimo
znanje i vjetine koje e omoguiti prilagoavanje
aktualnim i buduim izazovima (radnim i ivotnim)
Daljnje obrazovanje osobe sa temeljnim ili
inicijalnim obrazovanjem. Formalno, neformalno i
informalno koje omoguuje ovjeku da prilagodi
znanje i vjetine.
Dokolovanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija,
spec., pripravnitvo, usavravanje
Formalno obrazovanje institucionalizirano i
stupnjevano, osnovno, srednje i visoko.
Formalizirane inst. Po okvirnom PIP koje su izdala
ministarstva. Autonomno utvruju metode, modele
i oblike za unutarnju evaluaciju. Odreuju
stupnjeve i izdaju certifikate. Formalno obrazovanje
obuhvaa i one obrazovne programe koji ujedinjuju
zaposlenje i obrazovanje u redovnim ss kolama ili
fakultetima, a nazivaju se dualni sustavi
obrazovanja.
Neformalno obrazovanje- org. I sustavna
aktivnost uenja koja se odvija u obrazovnim
ustanovama i izvan njih a moe uklj. Osobe svih
dobnih skupina. Nije alternativa ni preac. Ono
osigurava raznovrsne aktivnosti uenja koje su
neposredno vezane za rad. Neformalno
obrazovanje noje monopol institucija za formalno
obrazovanje. Za razliku od formalnog obrazovanje,
nositelji neformalnog obrazovanja nemaju obavezu
verificirati svoje programe kod ministarstva. Zbog
toga nemaju pravo izdavati javno priznate
certifikate
Informalno obrazovanje neorg. Cjeloivotni
proces kojim svatko stjee znanja, vjetine i navike
u obitelji i braku, skupini vrnjaka ili radnim

skupinama, preko sredstava javnog priopavanja,

interesnim klubovima i sl. Jedan od ciljeva je
prenoenje kulturnih normi i vrijednosti starijih i
iskusnijih mladima.
Sustav cjeloivotnog obrazovanja treba
Obuhvaati sve etape razvoja ovjeka.
Imati programsku vertikalu ili visinu koja obuhvaa
vie obrazovnih stupnjeva.

Znaenje problemske nastave za uspjenost

uenika na tritu rada
-poveanje uinkovitosti obrazovnog rada
-jedan od najviih oblika uenja
-stvaralako miljenje, inicijativa, kreativnost,
produktivnost, radoznalost i suradnja
-Istraivanje i otkrivanje
- naj u prirodnoj skupini predmeta
-grupni ili timski rad
Nedoreenost gradiva potie pitanja uenika
Ne istie se uitelj ni njegovo znanje
Uitelj usmjerava uenikovo znanje o onome to
se razmatra. Nudi niz prob. Situacija.
Nemogue bez sudjelovanja u.
Vea motiviranost u; primjerena mogunost
suradnje; istraivaki pristup; razvoj kritikog
miljenja; bolje shvaanje bitnosti i zakonitosti;
poveana koliina znanja; steena znanja su
trajnija; vea primjenjivost steenih znanja;
Odabir sadraja!
1. Utvrivanje problema
2. Razumijevanje problema. Podjela u grupe i
razgovor o zadanom pojmu ili pojavi.
Navesti to vie rjeenja. Podcrtati ono
koje misle da odgovara.
3. Uenje, zapisati to jo ne znaju o pojmu ili
pojavi. kako, gdje i tko e pokuati
pronai dodatne informacije o problemu
4. Uenici trebaju na temelju onoga to su
nauili utvrditi rjeenje problema
5. Refleksija. Moe li se rijeiti drugaije.
Kako im ovo znanje pomae u rjeavanju
drugih problema?