TROPI(figure rijei)-figure u uem smislu. Ne dolazi do prenosa znaenja.

U
tropama dolazi do prenosa znaenja.
METAFORA-Najznaajnija figura.
Metafora je trop koji je najintrigantniji za prouavanje i o njemu se mnogo
pie i kazano od vremena kad je Aristotel u svojim djelima ponudio def.
metafore sve do danas.
O metafori se govori u okviru retorikog tj. stilistikog studija i lingv.,
kurturolokih i dr. Postoje zasebna djela o metafori kao i asopisi.
ARISTOTELOV MODEL METAFORE-supsitucijski model
Aristotel metaforu def. upotreba prvog imena umjesto drugog na osnovu
analogije(slinosti)
-Tog dana u kuu je ula srea. (novoroene)
KVINTILIJANOV MODEL(poredbeni)
On je smatrao metaforu skraenim poreenjem. Iz rasprsnutih ipaka u vrtu,
krv se sledi.
Svaka poredbena estica sastoji se:
1. ono to se poredi
2. s im se poredi
3. estica poreenja
Npr. Dan je dug kao godina.
Sok crven kao-skraeno poreenja.
Poslije dolazi kod velikog btoja razliitih teorija. Poetkom 20. st Richars i
djelo Filozofija metafore, koji govori o metafori kao transferu atributa sa
jednog pojma na drugi (sok i krv)
Black-ije je poimanje metafore, to je prva interaktivna operacija u kojoj
dolazi do meusobnog povezivanja atributa. U novije vrijeme je razvijen tkzv.
KOGNITIVNI MODEL/spoznajni/saznajni.
METONIMIJA-uz metaforu druga najznaajnija tropa i ona je zamjena po
susjednosti. Nekad se umjesto po susjednosti reklo da je po kontinuitetu.
Zamjena po susjednosti podrazumijeva upotrebu jedne rijei umjesto druge,
na temelju injenice da oznaavaju pojmove koji su stvarno i logiki povezani.
itam Selimovia(umjesto itam knjigu M.S
Popio je dvije olje.(kahve)
SINEGDOHA-je podvrsta metonimije i ogleda se u zamjeni djela cjelinom ili
obrnuto, jednine umjesto mnoine. *Na ovjek je radnik

PERSONIFIKACIJA-vrlo bliska metafori. Oznaava nain da se neivim

biima pripisuju osobine ivih. *Sunce se smije.
ALEGORIJA- proirena metafora. (proiruje se na cijelu pjesmu)
Karakteristino da u njoj postoje i preneseno i doslovno znaenje. *Kod njega
ima mnogo pepela. - alegorija za gostoprimstvo. Alegorija kao anr zauzima
veoma vano mjesto jer su itava djela napisana u prenesenom znaenju.
ANTOMAZIJA-perifrastika ili metonimijska zamjena vlastitih imena.
*Japan-zemlja izlazeeg sunca.
SIMBOL-znak koji jedan kolektivitet koristi da bi njime oznaavao odreeni
pojam. Proizvod konvencije, dogovora kulture.
KOGNITIVNI PRISTUP-noviji pristup. Metafori pristupa iz spoznajnog ugla i
uglavnom on je razlikuje od lingvistikog pristupa tumaenja metafore.
Smatra metaforu kao semantiku anomaliju. Metafora se tumai kao nain na
koji ljudi razumijevaju svijet oko sebe. Etablirali su, tj. uveli su Lakof i Johnson
"Metaphoras we live by" . Kognitivna metafora poiva na uoavanju rekcije
poznato-nepoznato, a metaf se razumijeva kao koritenje pojmova iz jedne
domene kako bi se opisali.
Postoje tri vrste koncept. metafora:
1.strukturalna- ivot je put. Ti si na poetku puta. Ja sam na kraju puta.
2.orijentacijska- pokazuje kako se pojmovi iz odreenog domena razumijevaju
u orijentacijskim-prostornih kategorija. esta je: Gore je dobro. Dolje je loe.
3. ontoloka- Vrijeme je sada. Potroio sam 2 dana - ontoloki postojanje
(utedio sam vremena.
POEZIJA-Poezija (prema grkom-poiesis- stvaranje) ili pjesnitvo je
umjetnost koja se zasniva na izraajnim mogunostima jezika. U suvremenoj
teoriji ovaj pojam oznaava umjetniki ar posebno, ili lijepu knjievnost u
cjelini ili knjievnu vrstu (za razliku od proze). Poezija u tzv. slobodnom stihu.
Iako je poeziju teko definirati, ona se ipak pokuava odrediti kao konkretni
izraz ljudskog duha u umjetniki osjeajnom i ritmikom jeziku.
Poezija se uglavnom dijeli na:
LIRSKA-karakterizira osjeajnost i ekspresivnost.
EPSKA-karakterizira pripovijedanje.
Karakteristike epske poezije:
1. Pripovijedanje-epska poezija se da prepriati.govori o neemu, uoljivo je
postojanje fabularnog niza, razvija radnje ili postojanje likova.
2.epizodicnost-Postoje jasno uoljive epizode u tim lirskim pjesmama.

3.digresija- Svaka epska pjesma ima glavnu temu, tu esto imamo digresiju,
udaljava se od teme, time to se prekida nit izlaganja duinom opisa nekog
predmeta.
4.opisi-u epskoj za razliku od lirske opisi podupiru epskim intenzitet.
5.retardacija- Usporavanje, u epskoj pjesmi radnja ne zuri svim kraju,
odgadjanje kraja.
6.uporedba stalnih epiteta- specifini epitet ti, oko sokolovo, brzi at.