Professional Documents
Culture Documents
Louann Brizendine - ŽENSKI MOZAK
Louann Brizendine - ŽENSKI MOZAK
Louann Brizendine - ŽENSKI MOZAK
Louann Brizendine
ENSKI
MOZAK
s engleskoga prevela Mirna Vilii
PROFIL
l o u a n n brizendine
Dr. Louann Brizendine zavrila je dodiplomski studij neurobiologije
na kalifornijskome sveuilitu Berkeley te magistrirala na
Medicinskome fakultetu Sveuilita Yale. Na poslijediplomskome
studiju na Sveuilinom koledu (University College) u Londonu
izuava filozofiju uma te povijest znanosti i medicine.
Specijalizirala je psihijatriju na harvardskome Medicinskom
fakultetu.
Dr. Brizendine nastavlja se baviti klinikim, pedagokim,
spisateljskim i istraivakim radom na Medicinskome fakultetu
Kalifornijskog sveuilita u San Franciscu (UCFSF). Godine 1994.
utemeljila je Kliniku za raspoloenja i hormone ena pri
Kalifornijskom sveuilitu u San Franciscu (UCSF Women's Mood
and Hormone Clinic), kojoj je ravnateljica. Klinika za raspoloenja
i hormone ena jedinstvena je psihijatrijska klinika za procjenu
i lijeenje ena svih dobi koje imaju problema s promjenama
raspoloenja, padom energije, tjeskobom, spolnom disfunkcijom
i zdravljem, koji su povezani s djelovanjem hormona na mozak.
Tinejderice koje pate od naglih promjena raspoloenja, tjeskobe,
poremeaja hranjenja, problema s koncentracijom ili simptoma
depresije povezanih s hormonalnim promjenama tijekom
mjesenoga ciklusa te, PMS-a, mogu posjetiti Kliniku za
raspoloenja i hormone tinejderica, otvorenu 2006.
Dr. Brizendine ivi u zaljevu San Francisca sa suprugom i sinom.
ZAHVALE
UVOD
15
17
20
PRVO POGLAVLJE
32
DRUGO POGLAVLJE
Mozak tinejderice
58
TREE POGLAVLJE
Ljubav i povjerenje
91
ETVRTO POGLAVLJE
117
PETO POGLAVLJE
Mamin mozak
139
SADRAJ .
ESTO POGLAVLJE
166
SEDMO POGLAVLJE
188
EPILOG
217
PRVI DODATAK
233
DRUGI DODATAK
244
TREI DODATAK
247
BIBLIOGRAFIJA
251
ZAHVALE
Tijekom godina provedenih na fakultetu u Harvardu i Kalifornijskome sveuilitu u San Franciscu, na moja su razmiljanja utjecali Bruce Ames, Cori Bargmann, Regina Casper, Francis Crick,
Mary Dallman, Herb Goldings, Deborah Grady, Joel Kramer, Fernand Labrie, Jeanne Leventhal, Sindy Mellon, Michael Merzenich,
Joseph Morales, Eugene Roberts, Laurel Samuels, Carla Shatz, Stephen Stahl, Elaine Storm, Marc Tessier-Lavigne, Rebecca Turner,
Victor Viau, Owen Wolkowitz i Chuck Yingling.
Moji kolege, nastavnici, specijalizanti i studenti medicine te pacijentice Klinike za raspoloenja i hormone ena i tinejderica (Women's and Teen Girls' Mood and Hormone Clinic) na mnoge su naine
pridonijeli ovoj knjizi: Denise Albert, Raya Almufti, Amy Berlin,
Cathy Christensen, Karen Cliffe, Allison Doupe, Judy Eastwood,
Louise Forrest, Adrienne Fratini, Lyn Grade, Marcie Hall-Mennes,
Steve Hamilton, Caitlin Hasser, Dannah Hirsch, Susie Hobbins,
Faima Imara, Lori Lavinthal, Karen Leo, Shana Levy, Katherine
Malouh, Faina Nosolovo, Sarah Prolifet, Jeanne St. Pierre, Veronica Saleh, Sharon Smart, Alia Spivak, Elizabeth Springer, Claire Wilcox i Emily Wood.
Takoer zahvaljujem ostalim kolegama, studentima i nastavnicima na Psihijatrijskome institutu Langley Porter i UCSF-u ija mi je
pomo bila dragocjena: Alison Adcock, Regini Armas, Jimu Aspu,
Renee Binder, Kathryn Bishop, Mikeu Bishopu, Aliji Borik, Carol
Brodsky, Marie Caffey, Lin Cerles, Robin Cooper, Haileu Debasu,
Andrei DiRocchi, Glennu Elliottu, Stuu Eisendrathu, Leonu Epsteinu, Lauri Esserman, Ellen Haller, Dixie Horning, Marcu Jacobsu,
Nancy Kaltreider, Davidu Kessleru, Michaelu Kirschu, Laurel Koepernick, Ricku Lannonu, Bev Lehr, Descartesu Liu, Jonathanu Lic-
Zahvale
10
Zahvale
11
12
ENSKI MOZAK
6. HIPOFIZA: Proizvodi hormone plodnosti, luenja mlijeka i brinosti. Pomae aktivirati mamin mozak.
7. HIPOKAMPUS: Div koji nikada ne zaboravlja svau, romantian susret ili
trenutak njenosti - i nee vam dopustiti ni da ih vi zaboravite. Vei je i
aktivniji u ena.
enski mozak
13
UVOD
PODJELA.
NEUROHORMONALNIH
ULOGA
( D R U G I M R I J E I M A , NA KOJI NAIN
H O R M O N I DJELUJU NA ENSKI
MOZAK)
katkad sav u poslu, katkad agresivan zavodnik; prijatelj dopamina, serotonina, oksitocina, acetilkolina i norepinefrina (kemikalija
u mozgu odgovornih za dobro raspoloenje).
PROGESTERON
15
nu priinja zadovoljstvo pomagati i biti na usluzi; brat je vazopresina (mukoga hormona socijalizacije) i estrogena, prijatelj dopamina (jo jedne kemikalije zaduene za dobro raspoloenje).
KORTIZOL
va tajanstvenost ivota; ispunjava energijom. Otac i majka testosterona i estrogena, prozvan majkom svih hormona", Zeus i Hera
hormona; snano prisutan kod mladih, a postupno iezava u starosti.
ANDROSTENEDION
16
HORMONI ODREUJU
Faze u i v o t u e n e
ICNJI2NICA
iavsvi GAJ
17
FAZE
IVOTU
ENE
FETALNA FAZA
DJETINJSTVO
PUBERTET
SPOLNA ZRELOST,
ENA BEZ
PARTNERA
TRUDNOA
DOJENJE
Oksitocin, prolaktin.
ODGOJ DJETETA
PERIMENOPAUZA
Neredovito cikliko pojavljivanje Promjenjiv interes za seks, probleestrogena, progesterona i testos- mi sa spavanjem, vie umaranja,
terona.
zabrinutosti, promjene raspoloenja, valovi vruine i razdraljivost. J
MENOPAUZA
FSH/LH.
POSTMENOPAUZA
18
Vea smirenost.
L. B r i z e n d i n e : E N S K I M O Z A K
Pojaana funkcija krugova za stres, brigu i Glavni je interes dobrobit, razvoj, odgoj i
sigurnost djece; izlaenje na kraj s poveaemocionalno vezanje.
nim stresom i poslom.
Smanjena osjetljivost na estrogen u nekim Glavni je interes svakodnevno preivljavanje i izlaenje na kraj s fizikim i emociomodanim krugovima.
nalnim usponima i padovima.
Krugovi koje pokreu estrogen, oksitocin i Glavni je interes ostati zdravom, poboljaprogesteron slabe.
nje dobrobiti i prihvaanje novih izazova.
Krugovi su manje osjetljivi na stres, manje Glavni je interes raditi ono to vi elite;
su emocionalni.
smanjena je briga o drugima.
Faze u i v o t u e n e
19
VIE OD 9 9
20
t o nas i n i e n a m a
21
22
t o nas i n i e n a m a
23
24
25
ena jednom dnevno. Moda tri do etiri puta u dane kada je najvie raspoloena za seks.
Ove temeljne strukturalne razlike mogle bi objasniti razlike u
percepciji. U jednom su istraivanju snimani mozgovi mukaraca
i ena dok su promatrali neutralan prizor mukarca i ene koji
razgovaraju. Podruja za seks u mukim mozgovima odmah su se
aktivirala - oni su tu scenu doivjeli kao uvod u mogui spolni odnos. Na podrujima za seks u enskim mozgovima nije dolo ni do
nikakve aktivnosti. enski su mozgovi tu situaciju doivjeli kao
obian razgovor dvoje ljudi.
Mukarci takoer imaju vee procesore u sreditu najprimitivnijega podruja mozga, koje registrira strah i potie agresivnost
- amigdali. To je razlog zato je nekim mukarcima dovoljno
samo nekoliko sekunda da se ni zbog ega upuste u tunjavu, dok
e mnoge ene uiniti sve da izbjegnu sukob. Premda ivimo u
modernome urbanom svijetu, naa su tijela stvorena za ivot u divljini i svaki enski mozak jo uvijek sadri drevne modane krugove naih najjaih pramajki, konstruirane za genetski uspjeh, no
koji su zadrali duboko usaene nagone razvijene kao odgovor na
stres u nekadanjoj divljini. Njihova je svrha izazivanje reakcije na
fiziku opasnost i po ivot opasne situacije. Pridodajte tome suvremene izazove balansiranja izmeu kuanstva, djece i posla bez
dostatne tue pomoi, i dobit emo situaciju u kojoj ene nekoliko
neplaenih rauna mogu doivjeti kao neto to ugroava njihov
opstanak. To enski mozak navodi da reagira kao da obitelji prijeti opasnost od nadolazee katastrofe. Muki mozak to nee tako
doivjeti osim ako prijetnju ne predstavlja neposredna, fizika
opasnost. Te osnovne, strukturalne razlike u njihovim mozgovima
26
MUKARCI I ENE
27
vardskoga sveuilita, okirao je i razljutio svoje kolege - i sluateljstvo - kada je govorei pred amerikim Nacionalnim uredom
za ekonomska istraivanja (National Bureau of Economic Research) izjavio: Doista se ini da, to se tie velikoga mnotva razliitih ljudskih atributa - matematike sposobnosti, znanstvene sposobnosti
- postoje relativno neosporni dokazi da, bez obzira na razliku u
prosjecima - o kojoj bi se dalo raspravljati - postoji razlika u standardnom odstupanju i varijabilnosti muke i enske populacije.
To vrijedi za atribute koji mogu i ne moraju biti kulturalno uvjetovani." Sluatelji su pretpostavili kako je on elio kazati da su ene
stoga po svojoj prirodi manje prikladne od mukaraca za vrhunske
matematiare i znanstvenike.
Sudei prema aktualnim istraivanjima, Summers je istodobno
imao i nije imao pravo. Znamo da, kada djevojice i djeaci tek
uu u svoje tinejderske godine, nema razlike u njihovim matematikim i znanstvenim sposobnostima. U tome Summers nije imao
pravo. No kako estrogen preplavljuje enski mozak, djevojice se
poinju intenzivno usredotoivati na svoje emocije i komunikaciju - razgovarajui telefonom i komunicirajui sa svojim prijateljicama u trgovakim centrima. Istodobno, kako testosteron poinje
upravljati mukim mozgom, djeaci postaju sve manje komunikativni i postaju opsjednuti postizanjem rezultata - u igrama, ali i na
stranjem sjeditu automobila. U trenutku kada mladii i djevojke
poinju odluivati o odabiru svojega budueg zanimanja, djevojke
poinju gubiti interes za zanimanja koja zahtijevaju vie rada u samoi i manje interakcija s drugima, dok se mladiima lake povui
u osamu svojih soba i provoditi sate ispred raunala.
28
Moja je pacijentica Gina od najranije dobi bila izuzetno nadarena za matematiku. Postala je inenjerka, no s dvadeset osam godina borila se sa eljom za bavljenjem nekim zanimanjem koje bi
bilo vie usmjereno na ljude i koje bi joj omoguilo da ima i obiteljski ivot. Gina je uivala u mentalnim zagonetkama pri rjeavanju
inenjerskih problema, no nedostajao joj je svakodnevni kontakt
s ljudima, stoga je razmiljala o promjeni zanimanja. To za ene
nije neuobiajena dvojba. Moja prijateljica znanstvenica ori Bargmann kazala mi je da su mnoge od njezinih najinteligentnijih prijateljica odustale od znanosti kako bi radile na podrujima koja su
smatrale drutvenijima. To su odluke o prioritetima na koje utjee
djelovanje hormona na enski mozak koje potie na povezivanje i
komunikaciju. injenica da manji broj ena zavri u znanosti nema
veze s nedostatnim sposobnostima enskoga mozga za matematiku i znanost. U tome je Summers doista pogrijeio. Imao je pravo
tvrdei da je na najviim poloajima u znanosti i tehnici malo ena,
ali imao je posve krivo smatrajui da ene ne zavre u tim zanimanjima jer nisu dovoljno sposobne.
enski mozak posjeduje izvanredne jedinstvene sposobnosti
- izuzetnu verbalnu okretnost, sposobnost povezivanja u vrsto
prijateljstvo, gotovo telepatsku sposobnost iitavanja emocija i
raspoloenja s lica i iz tona glasa, kao i sposobnost smirivanja sukoba. Sve je to genetski usaeno u enski mozak. To su sposobnosti s kojima se ene raaju, a mukarci, iskreno reeno, ne. Mukarci
se raaju s drugim sposobnostima koje oblikuju njihovu vlastitu
hormonalnu stvarnost. No to je ve tema za neku drugu knjigu.
to nas ini e n a m a
29
30
to nas ini e n a m a
31
PRVO POGLAVLJE
ROENJE ENSKOGA
MOZGA
rala s drugom djecom bez obzira je li ih poznavala ili ne. Malo joj
je nedostajalo da progovori u reenicama od dvije-tri rijei, pa je
za komuniciranje uglavnom koristila svoj zarazni osmijeh i empatino kimanje glavom, a itekako je komunicirala. Kao i ostale male
djevojice. Lutkica", rekla bi jedna. Kupovina", kazala bi druga.
Nastajala je siuna zajednica koja je brujala od avrljanja, igara i
zamiljenih obitelji.
Leila se uvijek radovala kada bi ugledala svojega roaka Josepha koji bi joj se pridruio na igralitu, no njezina bi radost bila
kratka vijeka. Joseph bi zgrabio kocke od kojih bi ona i njezine prijateljice gradile kuu. On je elio sagraditi raketu, i to sam. Njegovi bi drugovi razorili sve to bi Leila i njezine prijateljice nainile.
Djeaci bi gurali djevojice, odbijajui se izmjenjivati u igri i ne bi
se obazirali na njihove molbe da prestanu ili im vrate igraku. Do
kraja jutra Leila bi se s ostalim djevojicama povukla na drugi kraj
igralita. One su se eljele u miru zajedno igrati lutkama.
32
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
Iskustvo nam govori da se djeaci i djevojice razliito ponaaju. Imamo se u to prilike uvjeriti svakoga dana kod kue, na igralitima i u uionicama. No ono to nam kultura nije kazala jest da to
razliito ponaanje diktira mozak. Porivi su u djece toliko duboko
usaeni da se aktiviraju ak i ako ih mi odrasli pokuamo drugaije usmjeriti. Jedna je moja pacijentica svojoj troipolgodinjoj kerkici dala mnotvo uniseks igraaka, ukljuujui i jarko crveni vatrogasni kamion umjesto lutke. Kada je jednoga popodneva ula
u njezinu sobu, zatekla ju je kako privija uza se kamion umotan u
djeju dekicu, ljulja ga amo-tamo i govori mu: Ne brini se, kamioniu, sve e biti u redu."
Tu nije u pitanju socijalizacija. Ta mala djevojica nije tetoila
svoj kamioni" zato to je okolina oblikovala njezin uniseks mozak. Uniseks mozak ne postoji. Ona je roena sa enskim mozgom
koji je ve sadravao svoje vlastite porive. Djevojice se raaju genetski predodreene kao djevojice, a djeaci dolaze na svijet ve
genetski predodreeni kao djeaci. Njihovi se mozgovi razlikuju
ve u trenutku roenja, a oni su ti koji upravljaju njihovim porivima, stajalitima, pa ak i njihovim doivljajem stvarnosti.
Mozak utjee na nain na koji vidimo, ujemo, osjeamo miris
i okus. ivci iz naih osjetila vode izravno u mozak, a mozak sve
to interpretira. Jak udarac u odreeno mjesto na glavi moe znaiti da neete biti sposobni osjetiti miris ili okus. No mozak ini
mnogo vie od toga. On snano utjee na na doivljaj svijeta - na
to smatramo li nekoga dobrom ili loom osobom, svia li nam se
dananje vrijeme ili nas rastuuje te jesmo li raspoloeni za izvravanje dnevnih obveza. Ne morate biti neuroznanstvenik da biste
to znali. Ako se osjeate malo potiteno i popijete au dobroga
33
vina ili pojedete komadi okolade, vae se raspoloenje moe promijeniti. Siv, oblaan dan moe postati vedrim, a ljutnja na dragu
osobu nestati zahvaljujui nainu na koji kemikalije u tim tvarima
djeluju na mozak. Va doivljaj neposredne stvarnosti moe se trenutano promijeniti.
Ako kemikalije koje djeluju na mozak mogu dovesti do drugaijeg doivljaja stvarnosti, to e se dogoditi ako dva mozga imaju
razliite strukture? Njihovi e doivljaji stvarnosti nesumnjivo biti
razliiti. Oteenje mozga, modani udari, prefrontalne lobotomije
i ozljede glave mogu promijeniti nae prioritete. Mogu promijeniti
ak i nau osobnost od agresivne u blagu, od prijazne u mrzovoljnu.
No to ne znai da svi zapoinjemo ivot s jednakom strukturom
mozga. Muki i enski mozgovi razliiti su po svojoj prirodi. Razmislite o tome. to ako je komunikacijski centar u jednome mozgu
vei nego u drugome? to ako je centar za emocionalno pamenje
u jednome mozgu vei no u drugome? to ako jedan mozak razvije
veu sposobnost iitavanja neverbalnih znakova kod drugih ljudi
no onaj drugi? U tom bismo sluaju imali osobu iji bi doivljaj
stvarnosti diktirao da joj komunikacija, povezivanje, emocionalna
osjetljivost i responzivnost budu primarne vrijednosti. Ta bi osoba te kvalitete cijenila vie od ostalih i bila zbunjena osobom iji
mozak nije shvatio vanost tih kvaliteta. Uglavnom, imali bismo
nekoga sa enskim mozgom.
Neko smo, a pritom mislim na nas lijenike i znanstvenike,
mislili da je rod kulturalna izmiljotina stvorena za ljude, ali ne i
ivotinje. Kada sam 70-ih i 80-ih godina prologa stoljea pohaala
medicinski fakultet, ve je bilo otkriveno da se mozgovi mujaka
34
35
nikacijskim centrima i potiui rast stanica u centrima za seks i agresivnost. Ako ne doe do naglog porasta testosterona, enski e
se mozak nastaviti nesmetano razvijati. Modane stanice u fetusa
djevojice stvaraju jo veza u komunikacijskim centrima i podrujima za obradu emocija. Kako ta fetalna raskrsnica utjee na nas?
Kao prvo, zbog svojega veeg komunikacijskog centra, djevojica
e biti razgovorljivija od svojega brata. U veini drutvenih situacija koristit e mnogo vie oblika komunikacije od njega. Kao drugo,
to raskrije odreuje nau bioloku sudbinu, odreujui boju naoala kroz koje svatko od nas gleda na svijet i izlazi s njime na kraj.
Jedna od prvih stvari na koju enski mozak potie bebu jest prouavanje lica. Moja biva studentica Cara redovito nas je posjeivala
i sa sobom bi uvijek dovela svoju kerkicu. Voljeli smo promatrati
kako se Leila mijenja odrastanjem i imali smo je prilike promatrati
gotovo od roenja pa sve do vrtia. Sa samo nekoliko tjedana Leila
je prouavala svako lice koje bi ugledala. Moje osoblje i ja esto bismo s njom uspostavljali kontakt oima, a ona bi nam ubrzo uzvratila osmijehom. Meusobno bismo oponaale izraze lica i zvukove
i bilo je zabavno zbliavati se s njom. eljela sam je povesti kui,
osobito stoga to sa svojim sinom nisam imala takvih iskustava.
Jako mi se svialo to me ta djevojica voli promatrati i eljela
sam da i moj sin bude jednako zainteresiran za moje lice. No on
je bio potpuna suprotnost. Volio je promatrati sve ostalo - automobile, svjetla i kvake na vratima - samo ne mene. Uspostavlja-
36
37
ovaj nain: ako sve napravim kako treba, postii u oekivanu reakciju. To je ista vrsta poriva koji odraslu enu navodi da pokua
osvojiti narcistinoga ili na neki drugi nain emocionalno nedostupnog mukarca - uinim li sve kako treba, on e me voljeti". Stoga
moete zamisliti negativan uinak ravnodunoga, bezizraajnog
lica depresivne majke - pa ak i lica u koje je ubrizgano previe
injekcija botoksa - na razvoj djevojiina doivljaja sebe. Izostanak
izraza na licu njoj je veoma zbunjujui pa, stoga to ne uspijeva postii oekivanu reakciju na svoju molbu za panjom ili njenou,
mogla bi pomisliti da je njezina majka ne voli. Naposljetku e svoja
nastojanja usmjeriti na izraajnija lica.
Svi koji su odgajali djeake i djevojice, ili ih promatrali kako
odrastaju, znaju da se oni razliito razvijaju, a osobito da e se enske bebe emocionalno vezati na naine na koje to muke bebe nee
uiniti. No psihoanalitika je teorija krivo tumaila tu razliku meu spolovima i iznijela hipotezu da ee promatranje lica i poriv
za vezanjem znai da djevojice imaju veu potrebu za simbiozom
sa svojim majkama. ee promatranje lica ne ukazuje na potrebu,
ve na uroenu sposobnost zapaanja. Ta je sposobnost uroena
mozgu koji je pri roenju zreliji od mozga djeaka i bre se razvija
sve do prve ili druge godine.
38
39
40
EMPATIJA
Takva vrhunska osposobljenost mozga za komunikaciju i emocionalne tonove ve zarana igra vanu ulogu u ponaanju enske
bebe. Mnogo godina poslije Cara nije mogla shvatiti zato se njezin sin ne bi smirio tako brzo kada bi ga uzela na ruke kao njezina
ki Leila. Mislila je da je u pitanju samo temperament, nemirniji
karakter. No vjerojatno je u pitanju bila i razlika meu spolovima u
uroenoj sposobnosti mozga za empatiju. enska je beba u stanju
lake doi na istu valnu duinu sa svojom majkom i brzo reagirati
na smirivanje te prestati plakati. Zapaanja dobivena jednim istraivanjem na Harvardskome medicinskom fakultetu otkrila su da
enske bebe uspjenije od djeaka dolaze na istu valnu duinu sa
svojim majkama.
Jedno je drugo istraivanje pokazalo da tipina enska novoroenad stara manje od dvadeset etiri sata vie reagira na pla
druge djece - i ljudsko lice - negoli muka novoroenad. Djevojice stare tek godinu dana u veoj mjeri reagiraju na patnju drugih,
osobito onih koji djeluju tuni ili povrijeeni. Jednom sam se osjeala malo potiteno i spomenula to Cari. Leila, koja je tada imala
osamnaest mjeseci, to je zapazila iz tona mojega glasa. Popela mi
se u krilo i igrala se mojim naunicama, kosom i naoalama. Uzela
je moje lice u svoje ruke, pogledala me ravno u oi i odmah sam se
osjetila bolje. Ta je mala djevojica dobro znala to radi.
41
Zahvaljujui svojoj sposobnosti promatranja i uoavanja emocionalnih znakova, djevojica zapravo inkorporira majin ivani sustav u svoj vlastiti. Sheila mi se obratila traei pomo kako bi izala na kraj sa svojom djecom. Sa svojim je prvim suprugom imala
dvije keri, Lisu i Jennifer. Kada se Lisa rodila, Sheila je jo uvijek
bila sretna i zadovoljna u svojemu prvom braku. Bila je sposobna
i veoma brina majka. No kada se osamnaest mjeseci poslije rodila Jennifer, situacija se jako promijenila. Njezin je mu postao neskriveni enskar. Sheili je dodijavao suprug ene s kojom je njezin
mu imao aferu. Sve je postalo jo i gore. Sheilin je nevjerni mu
42
imao mona i bogata oca koji joj je zaprijetio otmicom djece pokua
li napustiti dravu kako bi otila zatraiti pomo od svoje obitelji.
Jennifer je svoje najranije djetinjstvo provela u okolini ispunjenoj stresom. Prema svima je bila sumnjiava i u dobi od est godina poela je svojoj starijoj sestri govoriti kako njihov njeni i dragi
ouh sigurno vara njihovu majku. Jennifer je u to bila uvjerena i
esto je spominjala svoje sumnje. Lisa je napokon otila majci i upitala ju je li to istina. Njihov je ouh bio jedan od onih mukaraca
koji jednostavno ne mogu poiniti preljub i Sheila je to znala. Nije
joj bilo jasno zato je njezina mlaa ki postala tako opsjednuta
umiljenom nevjerom njezina novog supruga. No u Jenniferin se
ivani sustav trajno utisnula nesigurna perceptivna stvarnost iz
njezinih najranijih godina, stoga su joj se ak i dobre osobe inile
nepouzdanima i prijeteima. Obje je sestre odgajala ista majka, ali
u razliitim okolnostima, pa su modani krugovi jedne keri inkorporirali brinu i sigurnu mamu, a modani krugovi druge bojaljivu i tjeskobnu mamu.
Okoli ivanoga sustava" koji djevojica upije u prvim dvjema godinama ivota postaje pogledom na stvarnost koji e utjecati
na nju do kraja njezina ivota. Istraivanja na sisavcima danas pokazuju da se taj stres iz rane dobi, za razliku od mirne inkorporacije - koja se naziva epigenetskim imprintingom - moe prenositi
preko nekoliko narataja. Istraivanje na sisavcima koje je provela
skupina Michaela Meaneyja pokazalo je da na ensku mladunad
bitno utjee to koliko su njihove majke smirene i brine. Takva je
korelacija takoer uoena kod ljudskih enki i enki neovjekolikih majmuna. Majke koje su izloene stresu automatski postaju
manje brine, a njihove enske bebe inkorporiraju ivani sustav
43
izloen stresu koji kod djevojica mijenja doivljaj stvarnosti. Ovdje nije rije o neemu nauenom kognitivnim putem - ve o neemu to se usvaja putem staninih mikrokrugova na neurolokoj
razini. To bi moglo objasniti zato neke sestre imaju iznenaujue
razliite poglede na svijet. ini se da djeaci moda u tolikoj mjeri
ne inkorporiraju ivani sustav svojih majki.
Neuroloko inkorporiranje poinje u trudnoi. Majin stres tijekom trudnoe utjee na emocionalne reakcije i luenje hormona
stresa, osobito kod enskog potomstva. Taj je uinak razmatran
kod jaria. enska mladunad koja je u maternici bila izloena stresu pokazala je daleko vie emocionalne uznemirenosti od enske
mladunadi koja nije bila izloena stresu. Zato, ako ste djevojica
koja se upravo sprema ui u utrobu, planirajte da vas rodi majka
koja nije izloena stresu i koja ima smirenoga partnera punog ljubavi te obitelj koja joj prua podrku. A ako ste budua majka koja e
nositi enski fetus, nemojte se uzrujavati kako bi se vaa ki mogla
opustiti.
NEMOJ SE SVAATI
44
45
46
Infantilni pubertet zavrava u dobi od dvije i pol godine kada djevojica ulazi u mirnije razdoblje juvenilne pauze. Bujica estrogena
iz jajnika privremeno je zaustavljena; na koji nain, to jo uvijek
ne znamo. No znamo da razine estrogena i testosterona u djetinjstvu postaju veoma niske i kod djeaka i kod djevojica - premda
djevojice jo uvijek imaju est do osam puta vie estrogena od djeaka. Kada ene govore o djevojici koju su ostavile za sobom",
47
48
sam strahovati od svakodnevnih borbi s Mikeyjem i bila sam sretna zbog te promjene.
Uzrok te sklonosti drugovima za igru istoga spola ostaje u velikoj mjeri nepoznat, no znanstvenici nagaaju da bi jedan od razloga mogle biti temeljne razlike meu mozgovima. Drutvene, verbalne i meuljudske vjetine kod djevojica razvijaju se nekoliko
godina prije no u djeaka. To to su njihovi naini komuniciranja
i interakcije posve razliiti, vjerojatno je rezultat tih razlika medu
mozgovima. Tipini djeaci uivaju u hrvanju, hinjenim borbama i
grubom igranju autiima, kamionima, maevima, pitoljima i bunim - po mogunosti eksplozivnim - igrakama. Takoer su skloni prijetiti drugima i ee ulaziti u sukobe nego djevojice i to ve
u dobi od dvije godine, a manje su skloni od djevojica meusobno
dijeliti igrake i izmjenjivati se u igri. Naprotiv, tipine djevojice
ne vole grubu igru - ako doe do previe trvenja, jednostavno e
prekinuti igru. Prema tvrdnji Eleanor Maccoby, kada djevojice njihovi vrnjaci - koji se samo zabavljaju - ponu previe omalovaavati, povui e se s igralita i smisliti drugu igru, po mogunosti
neku u kojoj nee sudjelovati niti jedan razuzdani djeak.
Istraivanja su pokazala da se djevojice izmjenjuju u igri dvadeset puta ee nego djeaci, a njihova se igra obino zasniva na
odnosima uzajamne brinosti ili pruanja podrke. Razvoj tipinoga enskog mozga ini temelj takvoga ponaanja. Drutveni je cilj
djevojica, izraen igrom i utvren razvojem njihova mozga, formiranje bliskih odnosa jedan-na-jedan. Naprotiv, kod djeake igre
nije vaan odnos - ve igra ili sama igraka, drutveni poloaj,
mo, branjenje teritorija i fizika snaga.
49
U jednome istraivanju provedenome 2005. u Engleskoj usporeena je kvaliteta drutvenih odnosa malih djeaka i djevojica
u dobi od etiri godine. Ta je usporedba ukljuivala skalu popularnosti na kojoj su ocjenjivani prema tome koliko se druge djece
eljelo igrati s njima. Male su djevojice premono pobijedile. Tim
su istim etverogodinjacima prethodno u maternici mjerene razine testosterona izmeu dvanaestog i osamnaestog tjedna, dok su
se njihovi mozgovi razvijali u muke ili enske. Oni koji su bili najmanje izloeni testosteronu, imali su najbolju kvalitetu drutvenih
odnosa u dobi od etiri godine. To su bile djevojice.
Istraivanja na enkama neovjekolikih majmuna takoer
su ukazala na to da su te razlike meu spolovima uroene i zahtijevaju odgovarajue djelovanje hormona da ih potakne. Kada
istraivai blokiraju estrogen kod mladih enki primata tijekom
infantilnoga puberteta, enke ne razvijaju svoj uobiajeni interes
za mladune. Nadalje, kada istraivai fetusima enki primata
ubrizgaju testosteron, tim se enkama gruba igra svidi vie nego
prosjenim enkama. Jednako je i kod ljudi. Premda nismo izvodili
pokuse pri kojima bismo blokirali estrogen kod malih djevojica,
ili ubrizgali testosteron u ljudske fetuse, takvo djelovanje testosterona na mozak prisutno je kod rijetkoga enzimskog defekta koji se
naziva adrenalna hiperplazija (KAH), a koji se javlja kod jednoga
na tisuu djece.
Emma se nije eljela igrati lutkama. Voljela je kamione, penjalice i igrake za sastavljanje. Ako biste je, u dobi od dvije i pol godine, upitali je li djeak ili djevojica, odgovorila bi vam da je djeak i
udarila vas. Ta bi mala ragbijaica", kako ju je prozvala majka, obiavala naglo potrati i zaletjeti se u svakoga tko bi uao u sobu. Do-
50
51
RODNI ODGOJ
Naravno da priroda ima najvie utjecaja na pojavu ponaanja specifinog za svaki spol, no iskustvo, vjeba i interakcija s drugima
mogu preoblikovati neurone i modane strukture. elite li nauiti
svirati glasovir, morate vjebati. Svaki put kada vjebate, va mozak toj aktivnosti dodjeljuje sve vie neurona, dok konano izmeu
tih neurona ne nastanu novi krugovi kako bi vam, kada sjednete za
glasovir, sviranje postalo poput navike.
Kao roditelji, sasvim prirodno reagiramo na sklonosti svoje djece. Ponekad emo do besvijesti ponavljati neku aktivnost - majinski smijeak ili glasan zviduk drvenoga vlaka - koja naega
malenoga ili malenu potiu na gugutanje ili smijeak. Takvo ponavljanje jaa one neurone i krugove u bebinu mozgu koji obrau-
52
53
54
55
Drutveno i znanstveno stajalite o uroenom dobrom ponaanju djevojica pogrean je stereotip proizaao iz njihove razliitosti
od djeaka. Ba kao i to da djevojke uvijek prou nekanjeno. ene
nemaju potrebu jedna drugu nokautirati, stoga, naravno, djeluju
manje agresivno od mukaraca. Prema svim standardima, mukarci su u prosjeku dvadeset puta agresivniji od ena, to e potvrditi
letimian pogled po zatvorima. Agresivnost sam gotovo izostavila
iz ove knjige, uljuljkana u osjeaj ugode koji su u mene izazvali komunikacijski i drutveni krugovi mojega enskog mozga. ensko
zaziranje od sukoba gotovo me navelo na pogrenu pomisao kako
agresivnost jednostavno nije dio naega ustroja.
Cara i Charles nisu znali to uiniti s Leilinom sklonou nareivanju. To se nije zaustavljalo na nareivanju ocu kako se igrati
lutkama. Leila bi vikala kada bi njezina prijateljica Susie nacrtala
utoga umjesto plavog klauna kako joj je naloila, a ne daj Boe
da razgovor za veerom ne bi ukljuivao Leilu. Njezin je enski
mozak zahtijevao da sudjeluje u svakome odnosu ili komunikaciji
koja se odvijala u njezinoj nazonosti. Biti iskljuena bilo je vie no
to su njezini modani krugovi mogli podnijeti. Za njezin je mozak
iz kamenoga doba - a priznajmo to, u svima nama jo uvijek ue
spiljski ljudi - biti iskljuena moglo znaiti smrt. Objasnila sam to
Cari i Charlesu i oni su odluili priekati da ta faza zavri umjesto
da pokuaju promijeniti Leilino ponaanje - naravno, u granicama
razuma.
Nisam eljela rei Cari i Charlesu da je ono to proivljavaju
s Leilom samo sitnica. Njezini su hormoni bili stabilni, bili su na
niskoj razini i njezin je doivljaj stvarnosti bio prilino stabilan.
Kada se hormoni ponovo aktiviraju, a juvenilna pauza zavri, Cara
56
i Charles nee morati izlaziti na kraj samo s Leilinim zapovjednikim mozgom. Tada e si dati maha njezin mozak koji se voli izlagati opasnosti. Tjerat e je da ignorira roditelje, privue partnera,
napusti dom i neto postigne u ivotu. Doivljaj stvarnosti tinejderice doivjet e eksploziju, a svaka znaajka koja se u djetinjstvu
uspostavila u enskome mozgu - komunikacija, drutveno povezivanje, elja za odobravanjem, iitavanje neverbalnih znakova
s lica kao orijentira to misliti ili osjeati - intenzivirat e se. To je
razdoblje u kojemu djevojka postaje najkomunikativnija u drutvu
svojih prijateljica i stvara vrsto povezane drutvene skupine kako
bi se osjeala sigurno i zatieno. No uz taj novi doivljaj stvarnosti potaknut estrogenom, veliku ulogu takoer igra i agresivnost.
Mozak tinejderice potaknut e je da se osjea monom, da uvijek
ima pravo i bude slijepa za posljedice. Bez toga poriva ona nee moi odrasti, no to razdoblje, osobito za tinejdericu, nije lako. Kako
tinejderica poinje u potpunosti osjeati svoju djevojaku mo",
koja ukljuuje predmenstrualni sindrom, spolno nadmetanje i dominiranje u djevojakim skupinama, stanja njezina mozga esto e
njezin doivljaj stvarnosti uiniti, hm, pomalo paklenskim.
57
DRUGO POGLAVLJE
MOZAK TINEJDERICE
58
Mozak tinejderice
59
JAHANJE NA VALOVIMA
ESTROGENA-PROGESTERONA
60
Mozak tinejderice
61
na i progesterona, u mozgu adolescentice, a naroito u hipokampusu, poinju javljati tjedne promjene u osjetljivosti na stres koje e se
nastaviti sve dok ona ne proe kroz menopauzu.
Istraivai u Pitsburkome centru za psihobioloka istraivanja
( Pittsburg Psychobiologic Studies Center) promatrali su napredovanje kroz pubertet zdravih djeaka i djevojica u dobi od sedam do
esnaest godina, ispitujui njihovu responzivnost na stres i njihove
dnevne doze kortizola. Kod djevojaka su reakcije bile intenzivnije,
dok se responzivnost na stres kod djeaka smanjila. Nakon to uu
u pubertet, enska tijela i mozgovi drugaije reagiraju na stres od
mukih. Fluktuacije estrogena i progesterona u mozgu odgovorne
su za tu drugaiju responzivnost na stres u enskome hipokampusu. Mukarci i ene poinju reagirati na drugaije vrste stresa.
Djevojke poinju vie reagirati na stresove vezane uz odnose, a djeaci na ugroavanje njihova autoriteta. Sukobi u odnosima ono je
to sustav za stres tinejderice dovodi do ludila. Ona mora biti
drutveno povezana; tinejder mora biti potovan i na to viem
poloaju u mukoj hijerarhiji.
Modanim krugovima djevojke upravlja, i pokree ih, estrogen
kako bi na stres reagirala pruanjem podrke i stvaranjem zatitnih drutvenih mrea. Ona mrzi sukobe u odnosima. Reakciju njezina mozga na stres u velikoj mjeri izaziva drutveno odbacivanje.
Porast i pad razine estrogena tijekom mjesenog ciklusa mijenja
tu osjetljivost na psiholoki i drutveni stres na tjednoj bazi. Prva
dva tjedna ciklusa, kada je estrogen visok, djevojka e najvjerojatnije biti zainteresirana za druenje i oputena u tuem drutvu.
Posljednja dva tjedna ciklusa, kada je progesteron visok, a estrogen
nizak, vjerojatno e reagirati razdraljivije i eljet e da je se ostavi
62
KAKO E SE SMIRITI?
Mozak t i n e j d e r i c e
63
64
Mozak tinejderice
65
tinejderice da proizvodi jo vie oksitocina - i dobije dodatni poticaj za drutveno povezivanje. Na sredini ciklusa, kada je proizvodnja estrogena na vrhuncu, dopamin i oksitocin kod djevojke vjerojatno su takoer na najvioj razini. Ne samo da je njezina verbalna
vjetina na svojemu vrhuncu, ve je i njezin poriv za bliskou tada
najsnaniji. Zahvaljujui bliskosti lui se jo vie oksitocina koji potie elju za povezivanjem, a povezivanje tada izaziva osjeaj zadovoljstva i sree.
Proizvodnju oksitocina i dopamina stimulira estrogen iz jajnika
kad nastupi pubertet - pa sve do kraja enina fertilnoga razdoblja.
To znai da tinejderice poinju osjeati jo veu ugodu u povezivanju i zbliavanju - meusobnom igranju kosom, ogovaranju i
zajednikom kupovanju - nego prije puberteta. Ta je navala dopamina jednaka onoj kod ovisnika o kokainu ili heroinu kada uzmu
drogu. Kombinacija dopamina i oksitocina, sa svojim djelovanjem
koje smanjuje stres, ini bioloki temelj toga poriva za prisnou.
Ako vaa ki tinejderica neprestano razgovara telefonom ili preko interneta komunicira sa svojim prijateljicama, to je jednostavno
neto to rade sve djevojke i pomae joj prebroditi stresne drutvene promjene. No ne smijete dopustiti da njezini porivi diktiraju
va obiteljski ivot. Lauren su trebali mjeseci pregovaranja da pridobije Shanu da veera s njima za stolom bez neprestanog dopisivanja SMS-om. Budui da komunikacija u djevojinu mozgu izaziva tako snanu ugodu, morat ete obuzdati duboko ukorijenjenu
naviku.
66
Mozak t i n e j d e r i c e
67
68
L . B r i z e n d i n e : E N S K I MOZAK
STRAH OD SUKOBA
Mozak t i n e j d e r i c e
69
kob najvjerojatnije pokrenuti niz negativnih kemijskih reakcija, izazivajui osjeaj stresa, uzrujanosti i straha. I sama pomisao na to da
bi moglo doi do sukoba, u enskome e mozgu biti protumaena
kao prijetnja odnosu i izazvati bojazan da bi sljedei razgovor s njezinom prijateljicom mogao biti posljednji.
Kada je odnos ugroen ili prekinut, neke neurokemikalije u
enskome mozgu - poput serotonina, dopamina i oksitocina (hormona povezivanja) - padaju na najniu razinu, a hormon stresa
kortizol preuzima kontrolu. ena poinje osjeati tjeskobu, gubitak i bojazan da e biti odbaena i ostati osamljena. Ubrzo poinje
osjeati silnu udnju za tom blagotvornom drogom bliskosti, oksitocinom. Navala oksitocina u njoj izaziva osjeaj bliskosti, koji je
dodatno potaknut drutvenim kontaktom. No im se taj drutveni
kontakt prekine, a oksitocin i dopamin padnu na najniu razinu,
ona se nade u emocionalnoj nevolji.
im enini osjeaji budu povrijeeni, hormonalna promjena
kod nje izaziva zastraujuu ideju da e odnos zavriti. Zato je Elana odluila ne reagirati na Phyllisine zlobne komentare o svojoj
staroj prijateljici kako ne bi morala riskirati svau koja bi mogla
okonati prijateljstvo. To je zastraujui doivljaj stvarnosti koji
se odigrava u enskome mozgu. To je razlog zato je prekid prijateljstva, ili samo pomisao na drutvenu izolaciju, tako stresna,
osobito za tinejderice. Velik broj modanih krugova zaduen je
za nadziranje bliskosti, a kada je bliskost ugroena, mozak oglasi
uzbunu za opasnost od naputanja. Robert Josephs sa Sveuilita
u Teksasu zakljuio je da muko samopotovanje vie proizlazi iz
njegove sposobnosti ouvanja neovisnosti od drugih, dok na ensko samopotovanje, djelomice, utjee sposobnost odravanja bli-
70
Mozak t i n e j d e r i c e
71
72
MOZAK HODA U R I T M U
ESTROGENSKOG
BUBNJA
Kada je Shana imala deset godina, Lauren ju je tee budila za kolu. Shana je vikendom poela spavati do podneva. Lauren je bila
uvjerena kako je taj obrazac spavanja odraz Shaninih loih navika
ekala bi posljednji trenutak za dovrenje kolskih projekata i
voljela bi ostati dugo budna i gledati televiziju. Shana se poela
osjeati deprimirano jer ju je majka neprekidno nazivala lijenom
propalicom, a ona nije znala zato. Bila je umorna i eljela je spava-
Mozak t i n e j d e r i c e
73
Mozak t i n e j d e r i c e
Z A T O M O Z A K T I N E J D E R I C E IZI
Mozak t i n e j d e r i c e
Mozak t i n e j d e r i c e
Umjesto uklanjanja Shaninih jajnika, propisala sam joj uzima11 ji- hormona svakoga dana - kontinuiranu pilulu za kontrolu zaea - kako bi se njezin estrogen i progesteron odrali na umjereno
visokim, no postojanim razinama, a njezini jajnici sprijeili velike
lluktuacije hormona koje su uznemiravale njezin mozak. Uz estrogen i progesteron na postojanim razinama, njezin je mozak bio
smireniji, a razine serotonina stabilizirale su se. Nekim djevojkama
propisujem jo i lijekove poput Zolofta - tzv. selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina - koji mogu dodatno stabilizirati
i povisiti razinu serotonina u mozgu, drugim rijeima, poboljati
raspoloenje i pridonijeti da se bolje osjeaju. Sljedeeg me mjeseca
Shanina nastavnica nazvala kako bi mi javila da je Shana ponovo
postala ona stara - vesela i dobra uenica.
Mozak t i n e j d e r i c e
82
ti ina dobio dijete. Joan se s njim druila itavo ljeto i kada je dolo
vrijeme da ode na studij, poela se premiljati. eljela je ostati s
njim. Kada su njezini roditelji zaprijetili da e doi onamo, uzeti joj
.uitomobil i odvui je na fakultet, pobjegla je sa svojim dekom. NaI osljetku se urazumila i otila na studij, ali prolo je puno vremena
I >rije no to je ponovo uljudno razgovarala sa svojim roditeljima.
II takvim je situacijama tinejderskome mozgu teko postupiti razumno.
Sjeate li se Romea i Giuliette? Da su samo znali da se na njihovim modanim krugovima vri velika rekonstrukcija. Da su samo
/nali da se zbog njihovih spolnih hormona modane stanice mno}.e i stvaraju produetke te da e trebati nekoliko godina da obliku|ii strukturalno zdrave veze nakon to ti produeci budu utaknuti
u odgovarajue utinice u zrelome prefrontalnom korteksu. No
(.iuliettin bi mozak sazrio dvije ili tri godine prije Romeovog - stoi bi se ona moda bila urazumila prije njega. Te nedovrene - neniijelinizirane - produne kabele, najisturenije u vezama izmeu
centra za emocije u amigdali i centra za kontrolu u prefrontalnom
korteksu, mora obaviti tvar koja se naziva mijelin, a koja omoguava brzo sprovoenje impulsa prije no to budu u stanju pouzdano
lunkcionirati pod stresom. To e se moda dogoditi tek u kasnim tinejderskim ili ranim odraslim godinama. Bez brze veze s prefronl.ilnim korteksom velike koliine impulsa esto mogu rezultirati
ishitrenim, neuljuenim ponaanjem i preoptereenjem modanih
krugova.
Kada se amigdalu tinejderice uzruja neeljenim roditeljskim
ogranienjima poput Znamo da si pila na tulumu, i previe se dru/i s dekima, i tvoje su ocjene sve loije, zato si odsad u kazni",
Mozak t i n e j d e r i c e
83
84
noga ciklusa sve to ine jo nepostojanijim. Da estrogen i progestei on samo porastu u tinejderskim godinama i ostanu na toj novoj,
vioj razini, enski bi se mozak tome trajno prilagodio. No, kao to
smo vidjeli, ti hormoni dolaze u valovima. S obzirom na to da mozak tinejderice doivljava velike promjene, posebice na podrujima koja su osobito osjetljiva na hormonalne promjene, pubertet za
mnoge djevojke moe biti krajnje impulzivno razdoblje. Kada nije
iz.loen stresu u dobrome tjednu mjesenoga ciklusa, prefrontal
bi korteks u mozgu tinejderice trebao funkcionirati normalno. U
lome bi razdoblju ona mogla biti razumna, a njezino ponaanje
primjereno. No neki stres - poput razoaranja ili loe ocjene - na
dan PMS-a mogao bi prefrontalni korteks izbaciti iz takta, izazvavi pretjerano emocionalnu reakciju i nekontrolirano ponaanje,
poput vikanja i lupanja vratima, to u mojoj kui nazivamo raspadom sustava. Nagli porast testosterona kod tinejdera mogao bi
imati slian uinak na mozak, no on jo nije istraen. Zbog nagloga
porasta razina hormona u toj dobi, ak i blagi stres ili naizgled beznaajan dogaaj moe biti doivljen kao katastrofa.
Smirivanje razjarene amigdale tinejderice moe se pokazati
tekim zadatkom. Mnoge se djevojke pod stresom okreu drogama, alkoholu i hrani (bilo da prestaju jesti ili se prejedaju). Kao roditelj tinejdera, duni ste zanemariti mnogo od onoga to oni kau.
Mozak t i n e j d e r i c e
85
Nemojte uzimati ozbiljno impulzivne ili emocionalne tirade. Ostanite smireni. Tinejderi svoje namjere izraavaju - i doivljavaju
- s toliko strasti da biste mogli reagirati i protiv svoje volje. No ne
zaboravite, modani krugovi za kontrolu nagona kod vae keri tinejderice ne mogu izai na kraj s koliinom impulsa. Svialo vam
se to ili ne, morate uvesti kontrolu ondje gdje to nije u stanju uiniti
njezin mozak. Premda je Joan mrzila svoje roditelje jer su prijetili
da e doi i oduzeti joj automobil, uinili su ono to je ispravno",
kazala mi je nakon puno godina. Njihova je dunost bila pokazati
razboritost koja je njoj u to doba nedostajala.
DEPRESIJA
ak je i Mike ubrzo uvidio da su Shanini nagoni izmaknuli kontroli. Ako je preko noi odbacila Jeffa, mogla bi se predomisliti i u
vezi njega, stoga je odluio prekinuti s njom. I nekoliko je Shaninih
prijateljica takoer bilo bijesno na nju zbog toga kako se ponijela
prema Jeffu, stoga je postajala izoliranom. Sve dotad, Shana je bila
dobro. Pisala je za kolske novine, sve se ozbiljnije bavila kiparstvom i smijeio joj se dobar izbor fakulteta. Nastavnici su voljeli
njezinu kreativnost i njezin ivahan duh. No kada je Mike prekinuo s njom, sve se promijenilo. Shana je jako smravjela. Popustila
je u uenju i poela zapostavljati kolske novine jer ne bi napisala
lanke koji su joj bili dodijeljeni. Nije bila u stanju usredotoiti se
ni napisati zadau, nije mogla spavati, bila je opsjednuta svojom
teinom i izgledom te nije mogla natjerati svoj mozak da prestane
razmiljati o njemu. Primijetila sam nekoliko porezotina na njezinoj
ruci i shvatila da se ree. Bila sam veoma zabrinuta s obzirom da
86
|i' to razdoblje u kojemu se omjer pojave depresije kod ena udvostruuje u odnosu na mukarce.
Djeaci i djevojice imaju jednak rizik od razvijanja depresije
I >rije navale hormona u pubertetu. No ve u dobi od petnaest godina djevojice imaju dvostruko vie izgleda da e patiti od depresije. Genetika bi takoer mogla igrati ulogu u enskoj depresiji.
I'rimjerice, u nekim obiteljima s velikim brojem sluajeva depresi|o istraivai su otkrili mutaciju gena pod nazivom CREB-1 koja
mozgove tinejderica - no ne i tinejdera - izlae veem riziku za
kliniku depresiju. Shanine su majka i baka u svojim tinejderskim
godinama patile od teke depresije, a jedna je njihova roakinja
poinila samoubojstvo. Te su je injenice izlagale ozbiljnome riziku. Shana je bolovala od prave klinike depresije. Stavila sam je
na terapiju Zoloftom, ostala s njom u bliskome kontaktu i jednom
tjedno provodila kognitivnu terapiju. Za etiri do est tjedana opet
se bila u stanju usredotoiti i poloiti zavrne ispite te je prestala
biti opsjednuta Mikeom i svojom teinom.
Nagli porast hormona moe dobroudnu djevojku zaas pretvoriti u zlobnu, a to moe uiniti i spolno nadmetanje koje je kod
tinejderica snano - i od presudne vanosti. No to nadmetanje
kod njih ima drugaija pravila nego nadmetanje kod tinejdera.
Djevojke imaju poriv okupljati se u klike, ali to ima i svoje nalije,
a to je da su te klike zaraene. Znamo da tinejderice mogu biti nevjerojatno zlobne. Kada se ene nadmeu s drugim enama, esto
koriste suptilnija sredstva, poput irenja glasina kako bi unitile
Mozak t i n e j d e r i c e
87
88
Agresivni porivi mogu fluktuirati zajedno s hormonima u mjeM'i' nome ciklusu. U nekim tjednima ciklusa tinejderica e biti zainU'resiranija za drutveno povezivanje. U drugim e pak tjednima
I iil i vie zainteresirana za mo - nad mladiima i ostalim djevojkani.i. To navodi na zakljuak da vie razine androgena koje proizvode jajnici u drugom i treem tjednu ciklusa kod ena i tinejderica
povisuju razine agresivnosti. Manjak empatije, drutvenoga pove. ivanja i osjeaja pripadnosti kod oba su spola dovoeni u vezu s
povienim razinama androgena. Ne moemo to znati sa sigurnou, no moda su Shanine poviene razine androgena u pojedinim
l jednima ciklusa bile uzrokom njezinih agresivnih ispada.
Kada su razine androgena niske, ne smanjuje se samo agresivnost, ve se smanjuje i spolni nagon. Tinejderice koje uzimaju
oralne kontraceptive manje su agresivne i imaju smanjeni spolni
nagon jer kontraceptivi zaustavljaju aktivnost jajnika, stoga oni
proizvode manje androgena. Premda i mukarci i ene proizvode
lestosteron, mukarci ga proizvode vie nego deseterostruko vie
to znai da je njihov spolni nagon mnogo jai od spolnoga nagona ena. Znanstvenici znaju da ne pridonose samo androgeni agresivnosti i ambicioznosti kod ena, ve je to vjerojatno i estrogen.
IJ istome istraivanju na Sveuilitu u Utahu ene koje su bile naji/.ravnije i imale najvie samopotovanja takoer su imale najvie
razine estrogena, testosterona i androstenediona. Takoer su sebe
ocijenile bolje no to su ih ocijenili njihovi vrnjaci. A te su mlade
ene ostali redovito ocijenili kao najuobraenije.
Naravno, sami hormoni nisu uzrok nekog ponaanja. Hormoni
s.imo poveavaju izglede da e pod odreenim okolnostima doi
do odreenog ponaanja. I jednako kao to u mozgu nema niti jed-
Mozak t i n e j d e r i c e
89
90
TREE POGLAVLJE
LJUBAV I POVJERENJE
MI
LISSA, PRODORNA
eljela zaljubiti. Njezina je karijera napokon napredovala ustaljenim ritmom i u dobi od trideset dvije godine bila je spremna za
prelazak na sljedeu fazu u svojemu ivotu. Sada je eljela obitelj
i trajnu vezu s mukarcem koji bi ostao s njome dulje od nekoliko
seksom nabijenih mjeseci. Jedini je problem bio taj to nije uspijevali upoznati onoga pravoga. Odlazila je na bezbrojne sastanke koje
I'i joj dogovorili prijatelji ili s mukarcima koje bi upoznala na inlernetu, no ni s jednim od njih nije osjetila leptirie u trbuhu ili onu
snanu, iracionalnu potrebu da stalno bude u njegovoj blizini.
Jedne ju je veeri njezina najbolja prijateljica Leslie nazvala i
pozvala da odu plesati salsu. Melissa nije bila raspoloena. eljela
je ostati kod kue, opustiti se i gledati TV, no Leslie je bila nepopuslljiva i Melissa je naposljetku pristala. Razbaruila je svoju kovravu kosu da izgleda seksi, odjenula zvonoliku suknju, obula nove
.intilop cipele s visokom potpeticom i stavila crveni ru koji joj je
istaknuo usnice. Sjela je u taksi i odvezla se do plesnoga kluba.
I ubav i p o v j e r e n j e
91
92
zgu. K
se initi sluajnom, no injenica je da su nai mozgovi unaprijed
programirani da znadu bolje od nas. Oni nas suptilno, ali odluno,
usmjeravaju prema partnerima koji mogu poveati nae izglede na
lutriji ljudske reprodukcije.
Rob se poinje trajno utiskivati u Melissin mozak. Preplavljuju
je hormoni. Dok joj on govori da je marketinki savjetnik te da stanuje u potkrovlju u Potrero Hillu i prikuplja hrabrost zamoliti je za
ples, njezin mozak, bre od superraunala, proraunava njegove
kvalitete koje bi ga mogle uiniti kandidatom za mogueg partnera. Neto joj ve kazuje da je za to prikladan, i bum, vrui valovi
privlanosti i elje od kojih joj klecaju koljena preplavljuju njezino
tijelo s naglom navalom dopamina - izazivajui ushit i uzbuenje.
Njezin je mozak takoer naredio da mu se poalje i malo testosterone, hormona koji potie spolnu elju.
Dok govori, Rob takoer pozorno odmjerava Melissu. Ako se
njegove procjene pokau pozitivnima, i on e dobiti svoju dozu
neurokemikalija koje e ga potaknuti na pokuaj sparivanja s njom.
Nakon to su uzajamno podraili svoje ljubavne krugove, njih se
dvoje sele na plesni podij i provode sljedeih nekoliko sati zabavljeni znojnim ritmovima salse. U dva sata ujutro glazba postaje sporija i klub se poinje prazniti. Leslie je ve davno otila kui. Stojei
na uglu, Melissa govori da i ona mora poi i koketno se okree
|ubav i p o v j e r e n j e
93
94
nije eljela nikoga upoznati te veeri, no njezin je mozak imao druge, duboko usaene i primitivne planove. Kada je ugledala Roba
na drugome kraju prostorije, u njezinu je mozgu zasvijetlio signal
za sparivanje i dugorono vezivanje, i imala je sree to je njegov
mozak mislio isto. Svatko od njih suoit e s tjeskobom, prijetnjama i omamljujuim radostima, nad kojima imaju malo kontrole jer
sada biologija gradi njihovu zajedniku budunost.
ubav i p o v j e r e n j e
95
na budunosti vrste. Stoga se fizioloka struktura mozga iz kamenoga doba onih koji su bili najuspjeniji u reprodukciji pretvorila
u standardne modane krugove kod modernih ljudi. Ti su krugovi
za odabir partnera poznatiji pod nazivom zaljubljivanje". Moda
mislimo da smo mnogo sofisticiraniji od Freda ili Wilme Kremenko, no na temeljni mentalni svjetonazor i sposobnosti jednaki su.
To to se nai mentalni instinkti nisu promijenili ve milijunima
godina, moda bi moglo objasniti zato ene, u itavome svijetu,
kod dugoronih partnera trae iste idealne kvalitete, tvrdi evolucijski psiholog David Buss. Vie od pet godina Buss je prouavao
preferencije pri odabiru partnera vie od deset tisua pojedinaca
u trideset sedam kultura diljem svijeta - od zapadnih Germana
i Tajvanaca do Mbuti Pigmejaca i aleutskih Eskima. Otkrio je da
u svakoj kulturi ene manje dre do tjelesne privlanosti potencijalnoga supruga, a vie su zainteresirane za njegov materijalni i
drutveni status. Rob je rekao Melissi da je marketinki savjetnik
- u San Franciscu ih je bilo itavo mnotvo, a Melissa je znala da
je dosta njih propalo. Nije bila svjesna toga da joj ta misao oteava
procjenu je li Rob onaj pravi.
Bussova otkria mogla bi biti nezgodna u dananje doba kada
mnoge ene ostvaruju zavidne karijere i ponose se svojom drutvenom i financijskom neovisnou. Bilo kako bilo, otkrio je da u svih
trideset sedam kultura ene dre do tih kvaliteta kod partnera
mnogo vie od mukaraca, bez obzira na njihove vlastite prihode
i sposobnost zaraivanja. Melissa moda jest ekonomski neovisna
jedinka, no ona eli i da njezin partner privreuje. enke ptica iz
porodice vrtlarica dijele tu preferenciju odabirui parenje s mujakom koji je sagradio najljepe gnijezdo. Moj se suprug ali da je na-
96
ubav i p o v j e r e n j e
97
KEMIJSKA
PRIVLANOST
Ako su Melissini drevni modani krugovi traili financijsku sigurnost i zatitu, to je Robov mozak traio na dugoronoj partnerici?
Prema tvrdnjama Bussa i drugih znanstvenika, neto posve drugo.
U itavome svijetu mukarci daju prednost atraktivnim suprugama, u dobi izmeu dvadeset i etrdeset godina, koje su prosjeno
dvije i pol godine mlae od njih. Takoer ele da njihove mogue
dugorone partnerice imaju istu kou, blistave oi, pune usne, sjajnu kosu i figuru zaobljenu poput pjeanoga sata. injenica da te
preferencije vrijede za svaku kulturu ukazuje na to da su one dio
genetski usaenoga naslijea mukaraca od njihovih pradavnih
predaka. Nije bila stvar samo u tome to su Roba privlaile djevojke sjajnih kovra. Melissina je kosa aktivirala njegov drevni sustav
za odabir partnera.
Zato bi ba ti kriteriji bili na vrhu mukareva popisa? S praktinoga gledita, sve navedene osobine, ma kako se inile izvanj-
98
ubav i p o v j e r e n j e
99
P R O C J E N J I V A N J E
P O T E N C I J A L N E
O P A S N O S T I
100
ubav i povjerenje
101
izjavilo da im mane njihovih partnera pretjerano ne smetaju, a ene su postigle i bolje rezultate na testu strastvene ljubavi.
ZALJUBLJENI
M O Z A K
102
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
I |ubav i p o v j e r e n j e
103
odvajanju, kada dodirivanje i milovanje nije mogue, nastupa snana enja, gotovo glad, za voljenom osobom. Neki ljudi nisu ni
svjesni koliko su se vezali ili zaljubili sve dok ne osjete taj snaan
poriv kada voljena osoba bude odsutna. Tu smo enju naviknuli
smatrati samo psiholokom, no ona je zapravo tjelesna. Mozak se
gotovo nalazi u stanju apstinencijske krize. Zbog odsutnosti e ti
biti jo drai", kazala bi vam vaa majka kada biste kukali jer je on
odsutan. Sjeam se poetaka hodanja sa svojim muem, kada sam
ve znala da je onaj pravi", no on to jo nije znao. Za jedne kratke
odvojenosti, odluio" je da se trebamo vjenati - hvala nebesima
na povlaenju dopamina i oksitocina. Njegov samodostatan i neovisan muki mozak konano je obratio pozornost na njegovo srce,
kazat e vam njegovi prijatelji i obitelj.
Tijekom odvojenosti poriv za ponovnim sjedinjenjem u mozgu
moe dosegnuti nekontrolirani intenzitet. Rob je sredinom tjedna
tako oajniki eznuo za fizikim dodirom s Melissom da je doletio
na jedan dan kako bi je vidio. Kada doe do ponovnoga sjedinjenja, dopamin i oksitocin iznova mogu uspostaviti sve elemente prvobitne veze meu ljubavnicima. Aktivnosti poput milovanja, ljubljenja, gledanja, grljenja i orgazma mogu obnoviti kemijsku vezu
za ljubav i povjerenje u mozgu. Navala oksitocina-dopamina jo e
jednom potisnuti tjeskobu i sumnjiavost te aktivirati krugove za
ljubav u mozgu.
Majke esto upozoravaju svoje keri da se u poetku previe
ne zbliavaju s novim dekom i taj je savjet moda mudriji no to
se njima ini. Grljenjem i maenjem u mozgu se lui oksitocin, osobito kod ena, i vjerojatno potie sklonost vjerovanju onome tko
vas grli. Takoer je vea vjerojatnost da ete povjerovati svemu
104
Ljubav i povjerenje
105
106
M O Z A K KOJI SE SPARIO
Na koji se nain neodoljivi poriv tipa Moram ga imati svake minute u danu" u mozgu pretvara u stanje duha tipa ,,Oh, bok, opet ti,
srce, kako ide"? Navala dopamina u mozgu postupno se smiruje.
Da imamo ureaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo mogli
vidjeti promjene u mozgu koje se dogaaju kada ena prelazi iz stanja rane romantine ljubavi u stanje dugorone veze, vidjeli bismo
da bi krugovi za nagraivanje-ugodu i krugovi za snanu glad-udnju potamnjeli, dok bi krugovi za privrenost i vezanje zasjali
jarkoutim sjajem.
Znamo da ekstatini osjeaji strastvene ljubavi ne traju zauvijek, a neke osobe gubitak intenzivnosti moe zbunjivati. Tako
sam i upoznala Melissu. Posjetila me nakon to je godinu dana bila
u vezi s Robom. Objasnila mi je da su, u prvih pet mjeseci, ona i
Rob svakoga dana imali prekrasan, uzbudljiv seks i s nestrpljenjem
iekivali svaku minutu koju e provesti zajedno. Sada su ivjeli zajedno, radili zahtjevne poslove i poeli razgovarati o braku i osnivanju obitelji. No ona je poela osjeati splanjavanje oduevljenja"
njihovom vezom. Njezina je intuicija nije vie inila tako sigurnom
da je to prava stvar. Bila je zabrinuta zbog injenice to vie nije
bila toliko zainteresirana za seks. Ne stoga to je susrela ili poeljela nekoga drugoga. Jednostavno je, osobito u usporedbi s prvih pet
mjeseci njihove veze, sada nedostajalo strasti i uzbuenja na koje
se naviknula. to nije bilo u redu" s njome? Je li Rob onaj pravi? Je
Ljubav i povjerenje
107
108
Ljubav i p o v j e r e n j e
109
istraivanja pokazala da se prilikom snoaja u enkinom mozgu lue velike koliine oksitocina, a u mujakovom vazopresina. Ta dva
neurohormona pak povisuju razine dopamina - kemikalije ugode
- koji dvije voluharice ini ludo zaljubljenima jednu u drugu. Zahvaljujui tome snanom neurokemijskome ljepilu, par ostaje doivotno zajedno.
I kod mukaraca i ena oksitocin izaziva oputenost, neustraivost, povezanost i zadovoljstvo jednog partnera drugim. A kako
bi dugorono odrao njegovo djelovanje, sustav za privrenost
u mozgu potrebno je opetovano, gotovo svakodnevno aktivirati
putem oksitocina koji stimuliraju bliskost i dodir. Mukarce treba
dodirivati dva do tri puta ee nego ene kako bi odrali istu razinu oksitocina, tvrdi se u istraivanju vedske istraivaice Kersin
Uvnas-Moberg. Bez estog dodirivanja - primjerice, kada su partneri razdvojeni - modani krugovi i receptori za dopamin i oksitocin mogli bi osjeati glad. Parovi moda nisu svjesni toga koliko su
ovisni o uzajamnoj fizikoj nazonosti sve dok se malo ne razdvoje; oksitocin u njihovim mozgovima potie ih da se vraaju jedno
drugome, uvijek iznova, radi ugode, utjehe i spokoja. Nije udo to
je Rob odletio u L. A.
Istraivanja na voluharicama takoer su skrenula pozornost na razlike u privrenosti izmeu mujaka i enki. Kod enki prerijskih
voluharica vezanje para najbolje funkcionira u uvjetima niskoga
stresa. Kod mujaka bolje funkcionira uslijed visokog stresa. Istraivai sa Sveuilita u Marylandu otkrili su da se enka prerijske
110
voluharice, ako je izloena stresnoj situaciji, nee vezati uz mujaka nakon parenja s njime. No ako je mujak prerijske voluharice
izloen stresu, brzo e formirati par s prvom dostupnom enkom
na koju naie.
I kod ljudi muki krugovi za ljubav dobivaju dodatni poticaj
kada su razine stresa visoke. Nakon intenzivnoga fizikog napora,
primjerice, mukarci e se brzo seksualno vezati uz prvu voljnu
enu koju ugledaju. To bi moglo biti razlogom zato vojnici izloeni ratnome stresu esto doma dovode nevjeste. ene e, naprotiv,
odbiti udvaranja ili izraze naklonosti i elje kada se nalaze pod
stresom. Razlog bi tome mogao biti taj to hormon stresa kortizol
blokira djelovanje oksitocina u enskome mozgu, naglo dokidajui
eninu elju za seksom i tjelesnim dodirom. Za nju devet mjeseci
trudnoe, nakon kojih slijedi briga za dijete, u stresnim uvjetima
ima manje smisla, nego to za mukarca ima brzinsko odlaganje
sperme.
GEN
ZA
M O N O G A M I J U
Ljubav i povjerenje
111
ozbiljnijom, Melissa se poela brinuti. Je li Rob prerijska ili planinska voluharica? Koliko je istraivaima poznato, ponaanja koja
ljudski mujaci pokazuju kreu se od onih posve poligamnih do
onih posve monogamnih. Znanstvenici nagaaju da bi za takvu
varijabilnost mogle biti odgovorne razlike u genima i hormonima.
Postoji gen koji kodira jednu posebnu vrstu receptora za vazopresin u mozgu. Prerijske voluharice koje nose taj gen imaju vie tih
receptora u svojim mozgovima od planinskih voluharica, stoga su
mnogo osjetljivije na djelovanje vazopresina na vezanje para. Kada
su istraivai ubrizgali taj manjkavi" gen u mozgove planinskih
voluharica, inae promiskuitetni mujaci odmah su se preobrazili
u monogamne oeve vjerne partnerici i domu.
Mujaci koji posjeduju duu verziju gena za vazopresinski receptor pokazali su veu monogamnost i provodili vie vremena
tetoei i liui svoje mlade. Takoer su pokazali veu sklonost
prema svojih partnericama - ak i kada su dobili priliku pobjei
s nekom mladom, plodnom i koketnom enkom. Mujaci s najduom varijacijom toga gena najpouzdaniji su i najodaniji partneri i
oevi. Taj gen kod ljudi postoji u barem sedamnaest razliitih duina. Stoga je meu znanstvenicama aktualna ala da bi nam kod
naih mukaraca trebala biti vanija duina gena za vazopresin
od duine iega drugoga. Moda e se jednom u ljekarnama moi
kupiti test - slian testu trudnoe - kojim e se moi ustanoviti
duina toga gena, kako bismo bile sigurne da dobivamo najboljeg
mogueg momka prije no to se veemo. Dakle, muka bi monogamija kod svakoga pojedinca mogla biti na neki nain predodreena i prenositi se genima s narataja na narataj. Mogue je da su
112
PREKID
Ljubav i povjerenje
113
114
kako bi se mogao viati s drugim djevojkama dok je odsutan. etiri dana poslije primila sam hitan poziv Louisina oca. Louise je
leala na podu neutjeno jecajui, nije jela niti spavala, dozivala je
Jasona i jadikovala da e radije umrijeti nego biti bez njega.
Louise je - doslovno - patila zbog gubitka ljubavi. Sve donedavno mislili smo da su fraze poput povrijediti osjeaje" i slomljeno
srce" samo pjesnike metafore. No nova su istraivanja snimanjem
mozga otkrila koliko su one vjerne istini. Odbacivanje, pokazalo
se, doista boli poput tjelesne boli jer aktivira iste krugove u mozgu.
Snimke mozgova osoba koje su upravo ostavili njihovi partneri takoer pokazuju kemijsku promjenu s intenzivne aktivnosti romantine ljubavi na jednolinu biokemiju gubitka i tugovanja. Melissa
jo nije bila dola do te toke. Bez navale dopamina koju izaziva
ljubav, nad mozak e se poput crnoga oblaka nadviti reakcija u obliku depresije i oaja. To je ono to se dogodilo Louise, ali ne i Melissi. Rob te veeri nije ni znao da je treba nazvati i izaao je na poker
s prijateljima. Kada je shvatio koliko je povrijedio Melissu, ispriao
se i obeao da e je uvijek nazvati. Ta je epizoda i Melissi i Robu
omoguila da shvate koliko su jedno drugome postali neophodni i
potaknula ih da naine sljedei korak kako bi njihova veza postala
trajnom. Zaruili su se.
Mogue je da se modana bol" zbog izgubljene ljubavi razvila
kao fiziko upozorenje na opasnosti drutvene separacije. Bol zaokuplja nau pozornost, negativno se odraava na nae ponaanje i
motivira nas da se zatitimo i prekinemo svoju patnju. S obzirom
na to koliko je za ljudski opstanak vano pronalaenje partnera,
reprodukcija te osiguravanje hrane, skrbi i zatite, bol od gubitka i
odbacivanja vjerojatno je genetski usaena u nae mozgove pa e-
Ljubav i povjerenje
115
116
ETVRTO POGLAVLJE
117
vie vremena no tipinome mukarcu da dosegne orgazam. Stoga, djevojke, recite svojim mukarcima da uspore i budu strpljivi,
osobito ako pokuavate zatrudnjeti. Istraivai su dokazali da je
bioloki razlog za to to mukarci svravaju bre taj to ene koje
doivljavaju orgazam nakon to je mukarac ejakulirao, imaju vie
izgleda za zaee.
To je osjetljiv sustav, no veza s mozgom ne moe biti izravnija.
ivci na vrhu klitorisa izravno su vezani s centrom za spolni uitak u enskome mozgu. Kada se te ivce podraava, oni stimuliraju elektrokemijsku aktivnost sve dok ona ne dosegne odreeni
prag, potakne provalu impulsa i izazove luenje neurokemikalija
za vezanje i ugodu poput dopamina, oksitocina i endorfina. Ah, vrhunac! Ako se stimulacija klitorisa prerano prekine, ako klitoralni
ivci nisu dovoljno osjetljivi ili ako strah, stres ili krivnja ometaju
podraavanje, klitoris e naglo prestati reagirati.
Marcie me posjetila kada je upoznala Johna. Svoju je prvu
dugu, duboku vezu, s Glennom, imala u ranim dvadesetima, no
ona nije potrajala premda je Glenn bio privlaan, a veza postala
oputena i u njoj se osjeala posve sigurnom. Doista je uivala u.
njihovu spolnome ivotu i uvijek je s njime doivljavala intenzivne
orgazme, no on nije bio mukarac za kojega se eljela udati. Kada
je ponovo poela izlaziti s drugima i prohodala s Johnom, otkrila
je da njezino tijelo ne reagira tako spremno. Nije bila stvar u tome
to je John bio lo ljubavnik ili nije bio odgovarajue obdaren. Ba
naprotiv. Bio je zabavniji, pa ak i zgodniji od Glenna. No John nije
bio Glenn, ovjek s kojim se osjeala oputeno i sigurno. John je bio
nov, stoga se osjeala napeto i nije mogla postii orgazam. Jednom
je Marcie otila lijeniku zbog jakoga gra u vratu i on joj je propi-
118
119
rast krvnoga tlaka tijekom enskoga orgazma. A danas, zahvaljujui ureajima za magnetsku rezonanciju koji pokazuju aktivirana
i deaktivirana podruja u mozgu, znamo mnogo vie o tome kako
enski mozak kontrolira orgazam.
Da smo nainili MR snimku Marcina mozga dok je odlazila u
spavau sobu s Johnom, otkrili bismo da su mnogi njezini modani
krugovi snano aktivirani. Kad bi se udobno smjestila pod tople
plahte, privila uz Johna i poela s ljubljenjem i grljenjem, neka bi
podruja u njezinu mozgu postala smirenija, a podruja za osjetljivost genitalija i dojki poela bi se aktivirati. Kada bi John poeo
dodirivati njezin klitoris, aktivna podruja u njezinu mozgu postala bi crvena, a kako bi ona postajala sve uzbuenija dok bi joj on
trljao klitoris, podruje u njezinu mozgu zadueno za zabrinutost
i strah - amigdala - deaktiviralo bi se u spokojno plavo. A kako bi
ona postajala jo uzbuenija i privlaila ga u sebe, amigdala bi se
potpuno deaktivirala i centri za ugodu pulsirali bi crveno sve dok
- pogodak - ubrzani, pulsirajui valovi orgazma ne bi preplavili
njezin mozak i tijelo.
Kod mukaraca su orgazmi jednostavniji. Krv mora navaliti u
jedan kljuni ud da doe do spolnog vrhunca. Kod ena se moraju
posloiti neurokemijske zvijezde. Najvanije je to da ona mora vjerovati onome s kim je.
Budui da muki model spolnog uzbuivanja tvori najelementarnija hidraulika - krv navali u penis i izazove erekciju - istraivai su neumorno tragali za takvim istim jednostavnim mehanizmom kod ena. Lijenici su nagaali da problemi ena sa spolnim
uzbuenjem proizlaze iz slaboga dotoka krvi u klitoris.
120
L. Brizendine: 2 E N S K I MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
121
NE TREBA PUNO
DA SE POKVARI R A S P O L O E N J E
Lo zadah, odvie slinav poljubac, nespretna kretnja koljenom, rukom ili ustima pri predigri, svaka sitnica moe ponovo aktivirati
eninu amigdalu, naglo dokidajui spolni interes i onemoguavajui postizanje orgazma.
Loa iskustva iz prolosti mogu poeti zaokupljati enine modane krugove, izazivajui osjeaj srama, nelagodu ili nedostatak
sigurnosti. Dvadesetosmogodinja Julie dola je u moju ordinaciju
tvrdei kako ne moe postii orgazam. Naposljetku je otkrila da ju
je kao dijete zlostavljao stric i da zbog tog iskustva osjea odbojnost
prema seksu. Kada bi vodila ljubav - ak i sa svojim privrenim
i njenim zarunikom, osjeala se krajnje tjeskobno. Poput Julie,
etiri od deset djevojica u djetinjstvu su doivjele neku vrstu mu-
122
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
123
vezi, i ona se mora moi prestati ljutiti na njega. Ljutnja na partnera jedan je od najeih uzroka spolnih problema. Mnogi seksualni terapeuti tvrde kako enama predigra predstavlja sve to se
dogaa u dvadeset etiri sata koja prethode uvoenju penisa. Za
mukarce je to sve to se dogaa tri minute prije penetracije. Budui da su mnogi dijelovi enskoga mozga istodobno aktivni, ona
mora biti dovedena u pravo raspoloenje ponajprije oputanjem
i ponovnim pozitivnim povezivanjem sa svojim partnerom. Zato
su njoj potrebna dvadeset etiri sata da bude dovedena u pravo raspoloenje i zato je odlazak na odmor tako snaan afrodizijak. To
joj omoguava iskljuivanje iz stresa svakodnevice. Stoga, mukarci, samo naprijed, doite s cvijeem, okoladom i slatkim rijeima
- to e imati uinka. ena ne moe biti ljuta na svojega mukarca
i istodobno s njime voditi ljubav. A vi, ene, recite svojim mukarcima da, namjeravaju li vas kritizirati ili zapoeti svau na dan u
kojemu se nadaju da e im se posreiti, neka jo jednom razmisle.
Morat e priekati da se va sat za 24-satni ritam vrati na poetak
prije no to budete spremne.
124
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
125
126
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
127
128
L. B r i z e n d i n e :
ENSKI MOZAK
stalou enskoga orgazma pri snoaju. Naposljetku, nai su mozgovi ustrojeni za opstanak u kamenom dobu kada nije bilo kontracepcije. U evolucijskim razmjerima, kondomi i pilula samo su
udo od tri dana - suvie nedavni da bi promijenili nain na koji
doivljavamo emocije i seks.
Majka priroda koristi sve to ima na raspolaganju kako bi se pobrinula da se parovi sjedinjuju i raaju djecu, a preduvjet za to jest da
se snoaj dogodi u pravo vrijeme u mjesecu. Mirisi su, primjerice,
vrsto povezani s emocijama, pamenjem i spolnim ponaanjem.
enski nosovi i modani krugovi osobito su osjetljivi neposredno
prije ovulacije - ne samo na uobiajene mirise, ve takoer i na
neprimjetno djelovanje mukih feromona. Feromoni su socijalne
kemikalije koje kod ljudi i ivotinja u zrak lue kone i znojne lijezde. Muki znoj sadri feromone. Feromoni mijenjaju percepciju i
emocije u mozgu te utjeu na porive - poput elje za seksom. Osjetljivost na mirise u mozgu mijenja se kako nagli porast estrogena
dovodi do ovulacije. Dovoljna je samo mala koliina feromona; koliina koja se izlui u jednoj stotini dijela kapljice ljudskoga znoja
dovoljna je da izazove snaan uinak. Stoga ne udi to industrija
parfema ulae tolike napore pokuavajui dodati feromone parfemima i losionima poslije brijanja.
No ono to industrija mirisa ne zna jest to da taj uinak ovisi o
danu, pa ak i satu, mjesenoga ciklusa. Primjerice, kada su ene
pred ovulacijom, koje se tada nalaze na vrhuncu svoje mjesene
plodnosti, izloene feromonu iz mukih znojnih lijezda koji se
it'ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
129
naziva androstadienon (bliski srodnik androstenediona, najvanijega androgena koji proizvode jajnici), u samo est minuta njihovo
e se raspoloenje poboljati, a njihov mentalni fokus izotriti. Ti
e feromoni koji se prenose zrakom jo satima nakon toga enu uvati od zapadanja u loe raspoloenje. Poevi od puberteta, samo
su enski mozgovi, no ne i muki, u stanju detektirati feromon
androstadienon i osjetljivi su na njega samo u odreenim razdobljima mjeseca. Mogue je da androstadienon djeluje na emocije
ena tijekom njihovoga mjesenog reproduktivnog vrhunca kako
bi utro put drutvenim - i reproduktivnim - interakcijama. Zanimljivo je da mi je Marcie na prvoj seansi spomenula da ju je osvojilo neto u Johnovu mirisu.
Pomou tjelesnoga mirisa mukaraca i enskih nosova, Jan Havliek s Karlova sveuilita u Pragu osmislio je kontroverznu teoriju
o feromonima i enskome mozgu. Otkrio je da se enama koje ovuliraju i ve imaju partnera, vie svia miris drugih dominantnih
mukaraca, ali i da ene bez partnera ne pokazuju takve sklonosti.
Havliek tvrdi da njegova otkria potkrjepljuju teoriju da ene bez
partnera prieljkuju brinoga mukarca koji e im pomoi podii
obitelj. No kada jednom osiguraju dom, imaju bioloki poriv iskrasti se s mukarcima koji posjeduju najbolje gene. Istraivanja obrazaca parenja kod ptica za koje se smatralo da doivotno ostaju
s jednim partnerom pokazala su da su bioloki oevi ak 30 posto
ptia drugi mujaci, a ne oni koji se brinu za njih i ive s njihovim
majkama.
Jo jedan udarac mitu o enskoj vjernosti predstavlja prljava
mala tajna genetikih istraivanja kod ljudi - ak 10 posto navodnih oeva koje su istraivai testirali nisu genetski povezani s dje-
130
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
131
GORIVO LJUBAVI
Pokreta spolne elje kod oba spola jest androgen testosteron, kemikalija koju neki pogreno nazivaju mukim hormonom". To je
zapravo spolni hormon i hormon agresivnosti, a imaju ga u velikim koliinama i mukarci i ene. Mukarci ga proizvode u testisima i nadbubrenim lijezdama, a ene u jajnicima i nadbubrenim
lijezdama. I kod mukaraca i kod ena testosteron je kemijsko
gorivo koje pokree seksualni motor u mozgu. Kada toga goriva
ima u dovoljnim koliinama, testosteron podraava hipotalamus,
izazivajui erotske osjeaje i potiui seksualne fantazije i tjelesne
osjete u erogenim zonama. Taj se proces odvija na jednak nain i
kod ena i kod mukaraca, no postoje velike razlike medu spolovima u koliini testosterona raspoloivog za uzbuivanje" mozga.
Mukarci u prosjeku imaju deset do stotinu puta veu koliinu testosterona od ena.
ak je i oijukanje povezano s testosteronom. Istraivanja su otkrila da su enke takora s visokim razinama testosterona zaigranije od drugih i uputaju se u vie trkaranja", to je kod glodavaca
vjerojatno ekvivalent za spolno izazivanje. to se tie ljudi, pojava
spolnih osjeaja i prvi spolni odnos kod djevojaka koreliran je s
132
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
133
Zamolila sam je da me ponovo posjeti za tri tjedna kako bih ocijenila njezin napredak. U razdoblju izmeu naih seansa, Jill je zabunom uzela dvostruku dozu testosterona. Kada je dola na kliniku,
lice joj je bilo obliveno rumenilom. U neprilici mi je priznala svoju
pogreku i kazala da su njezini spolni nagoni sada tako snani da
je izmeu satova morala trati u zahod kako bi masturbirala. Kazala mi je: To je postalo uistinu neugodno, no sada znam kako se
moraju osjeati devetnaestogodinji momci!"
Da je Jill jo malo priekala, drugi bi hormon u njezinu mjesenome ciklusu djelomice interferirao s navalom testosterona u
njezinu tijelu. Testosteron je glavni okida koji je potreban mozgu
za poticanje spolne elje i reakcije. Progesteron, koji se povisuje
u drugoj polovici mjesenoga ciklusa, suzbija spolnu elju i djelomice ponitava djelovanje testosterona u eninu organizmu. Neki
seksualni prijestupnici dobivaju injekcije progesterona kako bi
se smanjio njihov spolni nagon. I kod ena se zanimanje za seks
smanjuje dok je progesteron visok u posljednja dva tjedna njihova
mjesenoga ciklusa. Testosteron obino raste - zajedno sa spolnim
nagonima - u drugome tjednu ciklusa, neposredno prije ovulacije
na vrhuncu plodnosti. Estrogen sam po sebi ne poveava spolni nagon, no zajedno s testosteronom dosee najviu razinu sredinom
mjesenoga ciklusa. Estrogen ene obino ini zainteresiranijima
za seks i neophodan je za ovlaivanje vagine.
134
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
ks: m o z a k i s p o d p o j a s a
135
TO ENE NE R A Z U M I J U
O TOME TO M U K A R C U ZNAI SEKS
Jane i Evan, par u tridesetim godinama, posjetio me zbog obiteljskoga problema. Jane je upravo poela raditi na novome poslu,
nabacila je nekoliko kilograma i poela veoma naporno raditi; ulagala je sve svoje vrijeme i energiju - a moglo bi se rei i svoj libido
- kako bi na poslu ostavila dobar dojam. Otkrila je da jednostavno
vie nije raspoloena za seks. Njezin je suprug bio zbunjen jer je
on, kada je poeo raditi na novome, zahtjevnome poslu, imao jo i
veu elju za seksom nego inae. No, kada bi Evan konano zagrijao Jane, ona bi uivala u seksu i uspijevala postii orgazam. Njoj
se jednostavno nikada nije dalo zapoeti seks. Na to se najee
ale zaposlene ene koji dou u moju ordinaciju.
Zvui sasvim bezazleno: Duo, iscrpljena sam. Nisam jela, danas je na poslu bilo doista naporno, rado bih se malo mazila, ali
stvarno, samo elim pojesti, gledati TV i otii na spavanje. Je li to
u redu?" On e moda kazati da jest, no duboko u njemu, drevni
modani sklop preuzima kontrolu. Ne zaboravite, on o seksu razmilja doslovno svake minute. Ako ona ne eli seks, to za njega mo-
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
>e biti znak da je nestalo privlanosti ili da je rije o drugom mukarcu. Drugim rijeima, znak da nestaje ljubavi. Evan je inzistirao
da dou k meni na brano savjetovanje jer je bio uvjeren kako ga
Jane vie ne voli ili, jo gore, da ima ljubavnu aferu. Raspravljajui
o razlikama izmeu mukoga i enskog mozga, Jane je shvatila da
je njezino pomanjkanje elje za seksom izazvalo neoekivanu reakciju u doivljaju stvarnosti Evanova mozga. Njegov je mozak njezin nedostatak tjelesne elje za njim protumaio kao: Ona me vie
ne voli." Jane je poela bolje shvaati to seks znai njezinu muu.
Jednako je sa enom i verbalnom komunikacijom. Ako partner
prestane s njom razgovarati ili emocionalno reagirati, ona misli da
mu se vie ne svia, da je uinila neto pogreno ili da je on vie
ne voli. Uhvatit e je panika da ga gubi. ak bi mogla pomisliti
kako on ima ljubavnu aferu. Jane je uistinu bila umorna i nije se
osjeala privlanom, no Evanov je mozak opsjela pomisao da ona
vie nije zaljubljena u njega. Poeo je biti ljubomoran i posesivan
jer ga je njegov bioloki doivljaj stvarnosti natjerao da posumnja
u postojanje drugog mukarca. Ako ona ne eli seks s njim, sigurno to radi s nekim drugim. Naposljetku, on bi tako postupio na
njezinu mjestu. Kada je Jane sve to shvatila, kazala je Evanu kako
je nauila da je mukarcu seks jednako vaan kao eni komunikacija i dodala kroza smijeh: Odlino. Onda vie komunicirajmo na
muki nain."
Evan je tada shvatio da je Jane potrebno vie vremena za zagrijavanje, a Jane je shvatila da Evanu mora pokazati da je voljen. I
tako su vie komunicirali na muki nain". Jedna je stvar vodila
drugoj i Jane je zatrudnjela. Njezin e se doivljaj stvarnosti uskoro
137
138
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
PETO POGLAVLJE
MAMIN MOZAK
MAJINSTVO TE ZAUVIJEK
Mamin mozak
139
140
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
BEBA NA PAMETI
Biologija moe zaposjesti modane krugove usprkos naim najboljim namjerama, i mnoge ene osjete prve simptome mamina
mozga" puno prije no to uistinu zanu dijete, posebice ako to ve
neko vrijeme pokuavaju. enja za djetetom" - snana potreba
da ima dijete - moe obuzeti enu nakon to je u naruju drala
neije toplo, meko novoroene. Odjednom, ak i one ene koje su
Mamin mozak
141
najmanje usredotoene na djecu, ponu udjeti za njenim, oaravajuim dodirom i mirisom beba. Moda e to pripisati otkucavanju biolokog sata ili utjecaju prijateljica, no pravi je razlog taj to je
dolo do promjene u mozgu i pojavio se novi doivljaj stvarnosti.
Slatkasti miris djetetove glavice sadri feromone koji stimuliraju
enski mozak na proizvodnju jakog ljubavnog napitka oksitocina
- dovodei do kemijske reakcije koja izaziva enju za djetetom.
Nakon to sam prvi put posjetila novoroene svoje sestre Jessice
kada je bilo staro tri mjeseca, dugo sam vremena bila posve opsjednuta bebama. Moglo bi se rei da sam oboljela od zarazne bolesti
koju sam dobila - doslovno i fiziki - od svoje nove neakinje: to
je napad iz zasjede kojim priroda eli potaknuti elju za vlastitim
djetetom.
Preobrazba u mamin mozak poinje u trenutku zaea i moe
zagospodariti modanim krugovima ak i onih ena koje su iskljuivo usmjerene na karijeru, mijenjajui nain na koji razmiljaju,
osjeaju i odreuju prioritete. Tijekom cijele trudnoe enski je
mozak natopljen neurohormonima koje proizvode fetus i posteljica. Nicole e uskoro iz prve ruke osjetiti djelovanje tih hormona.
Ona i Charlie tek su se bili vratili s ljubavnog vikenda na sjeveru
drave New York kada se to poelo dogaati. Kada bismo imali
ureaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo zavirili u Nicolin
mozak, vidjeli bismo samo njezin normalan enski mozak dok
spermij oplouje jajace. Dva tjedna nakon oplodnje, jajace se vrsto usauje u stijenku maternice i vee na Nicolin krvotok. Nakon
to se njezin krvotok i krvotok fetusa spoje, u njezinu tijelu i mozgu poinju hormonalne promjene.
142
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
Mamin mozak
143
144
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
Mamin mozak
145
Kako se pribliava termin poroda, Nicolin e mozak postati iskljuivo zaokupljen bebom i razmiljanjima o tome kako e izdrati
sav bol i muke kako bi iz sebe istisnula zdravo dijete, a da pritom
ne ubije sebe ili njega. Krugovi u njezinu maminom mozgu sada se
nalaze u stanju najvee pripravnosti. Preplavljuju je valovi energije, premda se osjea poput nasukana kita i u stanju se samo gegati.
Charlie takoer postaje zaokupljen, ne toliko samim procesom raanja, koliko materijalnim stvarima - poput ureivanja djeje sobe
i nabavljanja sve potrebne opreme, koju je on uglavnom nabavio
jo prije puno mjeseci. Odjednom mu padaju na pamet jo neke
stvari koje e biti potrebne. Krugovi u tatinu mozgu ubrzano se povezuju u oekivanju velikoga dogaaja. Sada poinje odbrojavanje
do roenja.
Nicole je dobila termin poroda, no reeno joj je da on moe biti i
dva tjedna prije i dva tjedna poslije njega. To je zato to svaka beba
postaje spremna za roenje svojim vlastitim ritmom. To e biti prvi
od mnogo puta kada e Nicole i Charlie biti taoci uroenoga razvojnog ritma svojega djeteta, koji se rijetko podudara s njihovim
planovima.
Dugooekivani dan konano je stigao. Nicolin je vodenjak pukao, a plodova voda iscurila niz njezine noge. Beba je okrenuta glavom nadolje i spremna. Navala oksitocina aktivira mamin mozak
odmah pri porodu. Potaknuta signalima koje odailje potpuno razvijeni fetus kada je spreman za roenje, razina progesterona kod
trudnice naglo pada, a valovi oksitocina preplavljuju njezin mozak
i tijelo, izazivajui kontrakcije maternice.
146
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
Kako bebina glavica prolazi kroz poroajni kanal, mozak preplavljuje dodatna koliina oksitocina, aktivirajui nove receptore
i stvarajui na tisue novih veza medu neuronima. Posljedica toga
moe biti euforija pri porodu, izazvana oksitocinom i dopaminom,
kao i izuzetno izotrena osjetila sluha, dodira, vida i njuha. U jednom trenutku leite ondje osjeajui se kao bespomoni, nasukani kit, a ve u sljedeem imate dojam kao da vam se maternica
die u grlo i ne moete vjerovati da je vaa zdjelica u stanju izvesti
ekvivalent istiskivanja lubenice kroz nosnicu. Nakon za veinu nas
previe sati - muke su zavrene i va su ivot i mozak zauvijek
promijenjeni.
U svijetu sisavaca takve promjene u mozgu pri porodu nisu
nita neobino. Uzmimo, primjerice, ovcu. Kada janje prolazi majinim poroajnim kanalom, valovi oksitocina u samo nekoliko minuta restrukturiraju mozak ovce, inei ga naroito osjetljivim na
miris njezina mladunca.
U najvie pet minuta, odmah nakon poroda, u mozak ovce utisnut e se miris njezina janjeta. Nakon toga samo e njemu doputati sisanje, odbijajui ostale, nepoznata mirisa. Ako ne upozna miris
svojega mladunca u prvih pet minuta, nee ga prepoznati te e i njega odbijati. Okot izaziva ubrzane neuroloke promjene kod ovce
uoljive u anatomiji, neurokemiji i ponaanju njezina mozga.
to se tie ljudske majke, divni mirisi glavice, koe, kakice, ispljunutoga mlijeka i drugih tjelesnih tekuina njezina novoroeneta koji su je preplavili u prvih nekoliko dana, kemijski e se utisnuti u njezin mozak - i ona e biti u stanju prepoznati miris svoje
bebe meu svima ostalima s tonou od oko 90 posto. To vrijedi i
za pla te kretnje njezine bebe. Dodir bebine koe, pogled na njezi-
Mamin mozak
147
148
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
TATIN
MOZAK
Mamin mozak
149
150
L. Brizendine:
ENSKI MOZAK
Z A P O S J E D A N J E K R U G O V A ZA U G O D U
Za razliku od ovaca, veini ena potrebno je vie od pet minuta
da uspostave vezu sa svojim novorodenetom, no njima e se za
to pruiti i vie prilika - sreom po ene poput mene, koje nemaju
ba idealna iskustva s poroda, ukljuujui anesteziju, carski rez ili,
pak, preuranjene trudove i porod... Kad se rodio moj sin - nakon
trideset est sati trudova, epiduralne anestezije i morfija - osjeala
sam se malo oamueno i nisam bila naroito znatieljna da vidim
tog momia. Nije to bio topao val raspekmeene majinske ljubavi koji sam oekivala da u odmah osjetiti za svoje dijete, djelomice
i zbog toga to su anestezija i morfij priguili djelovanje oksitocina. Tek nakon to sam dola k sebi od omamljenosti, osjetila sam
budnost i zatitnike osjeaje. Ubrzo sam se neodoljivo, beznadno
zaljubila u svojega sina, svim svojim majinskim ustrojem i osjeajima.
Zaljubljenost" je, uistinu, izraz koji mnoge majke rabe kako
bi opisale ono to osjeaju za svoju bebu. Stoga ne iznenauje to
na snimcima mozga majinska ljubav u velikoj mjeri nalikuje romantinoj ljubavi. Istraivai su novopeene majke prikljuili na
opremu za promatranje mozga i pokazali im fotografiju njihova
djeteta, a zatim fotografiju njihova partnera. Snimci su pokazali
da su kao reakcija na obje fotografije zasvijetlila ista ona podruja u mozgu koja aktivira oksitocin. Sada znam zato sam osjeala
takvu strast prema svojemu djetetu i zato je moj suprug katkad
bio ljubomoran. Kod obiju vrsta ljubavi, porast dopamina i oksitocina u mozgu dovodi do vezanja, deaktivirajui kritiko miljenje
i negativne emocije te aktivirajui krugove za ugodu koji izazivaju osjeaj ushienosti i povezanosti. Znanstvenici s londonskoga
Mamin m o z a k
151
152
Mamin mozak
153
154
Mamin mozak
155
156
DRUGI
Mamin mozak
157
i unuke. Premda se ponaanje samo po sebi ne moe prenijeti genima, nova istraivanja pokazuju da se sposobnost za brinost doista prenosi, onime to znanstvenici sada nazivaju negenomskim ili
epigenetskim" - to znai fiziki iznad gena" - tipom naslijea.
Kanadski psiholog Michael Meaney otkrio je da se enka takora
koju je okotila brina majka, no othranila nedovoljno brina majka, nee ponaati kao njezina genetska majka, ve kao majka koja
ju je othranila. Mozgovi mladunaca takora mijenjaju se u skladu s
time koliko im je brinosti prueno. Kod mladih su enki uoene
najvee promjene u modanim krugovima, poput amigdale, koje
koriste estrogen i oksitocin. Te promjene izravno utjeu na sposobnost enki takora da se brinu za sljedeu generaciju mladunaca.
Mamin se mozak oblikuje arhitekturom, a ne oponaanjem. Takvo
nedovoljno brino majinsko ponaanje moe se prenijeti kroz
tri narataja osim ako prije puberteta ne doe do kakve povoljne
promjene u okolini.
To otkrie ima goleme implikacije ak i ako samo dio njega vrijedi za ljude: koliko ste dobra majka svojoj keri odredit e koliko e
ona biti dobra majka vaoj unuadi. Za mnoge bi od nas pomisao
da smo posve iste kao svoje majke mogla biti veoma zabrinjavajua, no istraivai kod ljudi ve pronalaze slinu povezanost izmeu stupnja vezanosti majka-ki i kvalitete brinosti te vrstine
vezanosti izmeu majke i djeteta kod sljedeeg narataja. Znanstvenici takoer nagaaju da visoke razine stresa koje izaziva balansiranje izmeu zahtjeva na radnome mjestu i voenja kuanstva mogu
smanjiti kvalitetu - da ne spominjemo kvantitetu - brinosti koju
su majke u stanju pruiti svojoj djeci. A to se ponaanje, naravno,
moe odraziti ne samo na djecu, ve i na unuke.
158
Mamin mozak
159
POREMEAJ
POZORNOSTI
I PROBLEMI S POSLOM
160
Veina se majki u odreenoj mjeri osjea razapeto izmeu zadovoljstava, odgovornosti te pritisaka zbog odgoja djece i svoje vlastite potrebe za financijskim i emocionalnim resursima. Znamo da
enski mozak na ovaj konflikt reagira pojaanim stresom, pojaanom tjeskobom i smanjenim mentalnim sposobnostima za obavljanje posla i odgoj djece. Takva situacija i djecu i majke svakodnevno
dovodi u duboku krizu. Nicole me ponovo posjetila tono nakon
to je njezin sin napunio tri godine. Kazala mi je: Moj ivot jednostavno vie ne funkcionira." Rekla mi je da njezin sin katkad ima
strahovite, beskrajne izljeve bijesa u trgovini, a ona ima na raspolaganju samo dva sata da smisli to e napraviti s njim i raspakira
namirnice prije odlaska na posao. I da se, kada bi sin bio bolestan,
a suprug na putu, znala u pono moliti da mu vruica popusti do
jutra kako bi mogao ii u vrti, a ona stii na jutarnji sastanak - te je
zime zbog njega esto bila na bolovanju i strpljenje njezina efa bilo
je pri kraju. ekao ju je i beskrajan niz sinovih poludnevnih boravaka u koli kad e morati moliti nezaposlene majke ostale djece iz
njegova razreda da joj se pobrinu za sina dok ona ne uspije izai s
posla. Nije bila sigurna mogu li to ona i njezin sin vie izdrati, no
nije si mogla priutiti naputanje posla.
Stoga, je li zaposlena majka osuena na neuspjeh? Pa, moda
jest, a moda nije. Zapravo, jedno bi rjeenje za te moderne probleme moglo doi od naih predaka primata. U pravilu, primati
su, ukljuujui ljude, veoma praktini to se tie svojega ulaganja
u majinstvo. Primjerice, primati u divljini vrlo su rijetko majke
s punim radnim vremenom. Mnoge majke majmunice uspjeno
usklauju skrb o mladuncu sa svojim osnovnim poslom", a to su
pribavljanje hrane te aktivnosti vezane uz hranjenje i odmaranje.
Mamin mozak
161
162
Okolini imbenik koji je kljuan za dobru majinsku skrb kod ivotinja jest predvidljivost. Pritom nije vana koliina raspoloivih
resursa, ve koliko su redovito oni dostupni. U jednome su istraivanju majke rezus majmuna stavljene zajedno s mladuncima u
tri razliita okolia: u jednome je svakoga dana bilo obilje hrane, u
drugome je svakoga dana bilo malo hrane, a u treemu je u neke
dane bilo obilje, a u druge malo hrane. Koliko su majke u tim okoliima brine prema svojim mladuncima svakoga je sata snimano
videokamerom. Majke u najboljem okoliu, s obiljem hrane, bile su
najbrinije prema svojim mladuncima, a i one u okoliu s malim,
no ujednaenim koliinama hrane bile su gotovo jednako brine.
No ne samo da su majke mladunaca iz nepredvidljivoga okolia
bile najmanje brine, ve su prema njima bile grube i agresivne.
Majke i mladunci majmuna iz nepredvidljivoga okolia imali su
poviene razine stresnih hormona i nie razine oksitocina od njihovih srodnika iz drugih okolia.
U nepredvidljivome ljudskom okoliu majke postaju bojaljive i plahe, a bebe pokazuju znakove depresije. Maliani se dre
svojih majki i mnogo su manje zainteresirani za istraivanje i igru
s drugima - a te e se znaajke zadrati i tijekom adolescencije i
odrasle dobi. To istraivanje potkrjepljuje razborito miljenje da
e se majke najvie potruditi u predvidljivome okoliu. Primatologinja Sarah Hrdy smatra da su se ljudi razvili zajedniki odgajajui
potomke u uvjetima u kojima su se majke uvijek oslanjale na majinsku pomo drugih. Stoga sve ono to ine majka i ostali koji joj
pomau, u domu ili izvan njega, kako bi osigurali predvidljivost i
Mamin mozak
163
dostupnost resursa - financijskih, emocionalnih i drutvenih - moe u konanici osigurati dobrobit njezine djece.
IVJETI ZA DVOJE
164
Mamin mozak
165
ESTO POGLAVLJE
IMA LI IMALO
166
167
on sam toga svjestan. Jednako disanje, jednako dranje - ona postaje ljudskim detektorom za emocije. Osjea njegovu napetost u svojoj utrobi, njegova se vilica stee napinjanjem njezina vrata. Njezin
mozak pronalazi emocionalno podudaranje: tjeskobu, strah i kontroliranu paniku. Kako on poinje govoriti, njezin mozak briljivo
pretrauje ne bi li ustanovio je li ono to on govori u skladu s tonom njegova glasa. Ako se ton i znaenje ne podudaraju, njezin e
se mozak snano aktivirati. Njezin korteks, podruje za analitiko
miljenje, pokuat e dati smisao tome nepodudaranju. U njegovu
glasu uoava neznatnu nedosljednost - njegovo je uvjeravanje u
svoju nevinost i vjernost malko pretjerano. Njegove oi malo je previe kriom pogledavaju da bi ona povjerovala njegovim rijeima.
Znaenje njegovih rijei, ton njegova glasa i izraz u njegovim oima ne podudaraju se. Ona zna da on lae. Ona sada koristi itavu
emocionalnu mreu u svojemu mozgu kao i krugove za kognitivno i emocionalno potiskivanje kako bi se suzdrala od plakanja.
No brana poputa. Suze se kotrljaju niz njene obraze. Nickovo se
lice ini smeteno. On nije pratio Sarine emocionalne nijanse - inae
bi znao da e briznuti u pla.
Sarah je imala pravo. Kada me Nick posjetio u sklopu branoga
savjetovanja, otkrio mi je da provodi mnogo vremena s jednom
kolegicom. Veza nije bila konzumirana, no on je preao granicu
flerta i poeo se emocionalno vezivati. Sarah je to znala, doslovno,
u svakoj stanici svojega tijela, no budui da je nije tehniki prevario, Nick je mislio kako ona nema razloga sumnjati u njega. Kada
je shvatio da je Sarah tono proitala to on osjea i misli, jo je jednom pomislio kako se oenio vjeticom, no ona je samo radila ono
168
L. B r i z e n d i n : ENSKI MOZAK
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
169
170
uvjebavao debatu sa suparnikim odvjetnikom koju e vjerojatno odrati kasnije toga dana - imao je odlian argument i ve se
unaprijed radovao to e svojim suparnikom obrisati pod sudnice.
Jane je to znala prije njega.
Janeina su zapaanja bila tako podrobna da se Evanu inilo
kako ona ita njegove misli. To je kod njega esto izazivalo nervozu. Jane bi promatrala Evanove oi i izraze lica, i tono zakljuila
to se dogaa u njegovu mozgu. A kasnije, kada joj se inilo da
pokazuje oklijevanje - neznatna stanka prije no to je progovorio,
napetost oko njegovih usta te tih i jednolian ton glasa - kada je
rekao da ide u ured, ona je osjetila da je na pomolu velika promjena u njegovoj karijeri. Spomenula mu je to, no Evan je kazao kako
ne razmilja ni o emu takvome. Nakon nekoliko dana objavio je
da naputa svoju tvrtku i postaje sudac. Janeina su zapaanja bila
podsvjesna, stoga su te misli bile registrirane samo kao instinktivni
osjeaji.
ini se kako mukarci ne posjeduju jednaku uroenu sposobnost iitavanja emocionalnih nijansa s lica i iz tona glasa. Ta je
razlika bila itekako uoljiva u nekoliko prvih tjedana nakon to su
se Jane i Evan upoznali. Ona mu je kazala da odvie navaljuje, no
on nije bio svjestan njezine nelagode. Evanova je prijateljica samo
jednom pogledala Jane, zapazila njezinu usplahirenost i upozorila
Evana da malo uspori. On je nije posluao i to je imalo gotovo katastrofalne posljedice.
U tom je trenutku Evanova prijateljica uspostavila emocionalnu usklaenost s Jane - neto to ene, ini se, rade sasvim prirodno i za to je otkriveno da je kljuno za uspjenu psihoterapiju.
Jedno istraivanje uspjenosti psihoterapeuta kod njihovih pacije-
171
172
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
od djetinjstva, a jo vie u odrasloj dobi - osjea bol druge osobe. Na Institutu za neurologiju londonskoga Sveuilinog koleda
istraivai su stavili ene u MR ureaj i davali im na ruku kratke
elektrookove, ponekad slabe, a ponekad snane. Zatim su na ruke
njihovih ljubavnih partnera prikljuili ice za isti pokus. enama
je signalizirano je li elektrook dan u ruku njihovih ljubavnika slab
ili jak. Ispitanice nisu mogle vidjeti lica ili tijela svojih partnera, no
ak i onda, ista ona podruja za bol u njihovim mozgovima koja
su se aktivirala kada bi same primile ok, zasvijetlila bi kada bi saznale da su njihovi partneri primili jak elektrook. ene su osjeale
bol svojih partnera. Slino kao da ste u neijem tuem mozgu, a
ne samo u neijoj tuoj koi. Istraivai nisu uspjeli izazvati sline
modane reakcije kod mukaraca.
Velik je broj evolucijskih psihologa nagaao da je ta sposobnost
osjeanja tue boli i brzog iitavanja emocionalnih nijansa enama kamenoga doba sluila kako bi ih upozorila na mogue opasno
ili agresivno ponaanje kako bi one na taj nain izbjegle posljedice
po sebe i zatitile svoju djecu. Pored toga, ta sposobnost enama
omoguuje predvianje fizikih potreba male djece koja jo ne znaju govoriti.
Takva emocionalna osjetljivost ima svojih dobrih i loih strana.
Jane, inae odvana i hrabra osoba, kazala mi je kako satima ne
bi mogla zaspati nakon gledanja napeta akcijskog filma. U jednome istraivanju posljedica gledanja stranih filmova, ene su ee
patile od nesanice nego mukarci. Istraivanja su pokazala da se
ene, jo od djetinjstva, lake preplae i reagiraju s vie straha, sudei prema mjerenjima elektrine provodljivosti koe. Evan je morao promijeniti svoje navike gledanja filmova ako je elio ukljuiti
l'inocije: m o z a k k o j i o s j e a
173
174
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
175
KADA ON NE REAGIRA
ONAKO KAKO BI ONA ELJELA
17
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
17
EMOCIONALNO
PAMENJE
17
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
17
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
TJESKOBA I DEPRESIJA
Sarah mi je jednom dola drhtei u ordinaciju. Posvaala se Nickom s zbog ene s kojom je on flertovao na poslu. Sarah je bila uvjerena da je Nick flertovao pred njom toga vikenda kada su imali
goste na veeri. Kad god bi on prekinuo raspravu i napustio sobu,
inilo se kako se u Sarinu mozgu neprestano vrti jedan te isti film:
razvod, podjela imovine i dodjela skrbnitva nad djetetom, rastanak s njegovom obitelji i odlazak iz toga grada. Bilo joj je teko
usredotoiti se, bila je pripravna za sljedeu svau i postajala je
uvjerena da se njezin brak raspada.
To nije bilo tono. Nick se veoma trudio, no svae su Sarin mozak ostavljale u stanju akutne neurokemijske tjeskobe.
Svi su njezini modani krugovi bili u stanju potpune pripravnosti. Nick se inio posve smirenim, odlazei kao i obino srijedom
uveer na koarku. Nije se doimao kao da mu je neugodno kod
kue u njezinoj blizini, pa ipak je ona patila od nesanice, po itave
dane plakala i postajala sve oajnijom. Prema Sarinom doivljaju
stvarnosti, svijet se bliio kraju, no inilo se kako Nick za to uope
ne mari.
Zato se Sarah osjeala nesigurno i preplaeno, a Nick nije?
Mukarci i ene imaju razliite emocionalne krugove za sigurnost
i strah, ojaane naim vlastitim ivotnim iskustvima. Osjeaj sigurnosti ugraen je u modane strukture, a snimke pokazuju da se
mozgovi djevojaka i ena vie aktiviraju kada predosjeaju strah
ili bol. Prema istraivanju sa Sveuilita Columbia, mozak ui o
tome to je opasno kada se aktiviraju putovi za strah, a o tome
to je sigurno kada se pokrenu krugovi za ugodu-nagraivanje.
enama je tee potisnuti strah koji osjeaju kao odgovor na pre-
14
L. Brizendine: ENSKI M O Z A K
E m o c i j e : m o z a k koji o s j e a
15
estrogen djeluje na cirkadijski ritam tijela, ciklus spavanja i buenja koji stimuliraju danje svjetlo i tama, izazivajui zimsku potitenost" kod genetski podlonih ena.
Svake godine znanstvenici lociraju varijacije gena povezane s
depresijom u nekim obiteljima. ini se kako jo jedan gen, tzv. serotoninski prijenosnik, 5-HTT, takoer potie depresiju kod ena
koje naslijede odreenu njegovu verziju. Znanstvenici nagaaju
da ta genska varijacija moda doprinosi veoj uestalosti depresije
kod ena jer je aktiviraju opasnost i veliki stres. To bi mogao biti
sluaj kod Sare - kod enskih lanova njezine obitelji bilo je pojave
depresije. Iz sluajeva mnogih ena koje posjeuju moju kliniku
znam da je veliki stres izazvan prekidom veze esto ono to kod genetski podlonih ena izazove kliniku depresiju. Drugi hormonalni dogaaji - trudnoa, postporoajna depresija, predmenstrualni
sindrom, perimenopauza - takoer mogu naruiti emocionalnu
ravnoteu u enskome mozgu i u tekim ivotnim razdobljima ene e moda trebati kemijsko ili hormonalno rebalansiranje.
SHVAANJE
RAZLIKA
Kako mukarci i ene ulaze u srednju i stariju dob, stjeu vie ivotnog iskustva i postaju sigurniji u sebe, stoga su esto oputeniji u iskazivanju potpunijeg spektra emocija, ukljuujui i one koje
su - naroito mukarci - dugo potiskivali. No ne moe se zaobii
injenica da ene imaju drugaiju emocionalnu percepciju, doivljaj stvarnosti, reakcije i sjeanja od mukaraca i te su razlike - temeljene na modanim krugovima i funkcioniranju mozga - uzrok
velikome broju zanimljivih nesporazuma. Evan i Jane uspjeli su
186
187
SEDMO POGLAVLJE
SYLVIA SE PROBUDILA
188
189
190
191
Kada se njezina razina estrogena snizila, snizila se i razina oksitocina - hormona povezivanja i brinosti. Umjesto naglih skokova,
Sylvijini emocionalni porivi kao i porivi za brinou i skrbi o drugima sveli su se na monoton, ustaljen ritam. U njezinu se mozgu
priprema nov doivljaj stvarnosti, i to beskompromisan.
To je postao doivljaj stvarnosti za dvadeset prvo stoljee drevnoga sklopa u enskome mozgu. Taj promijenjeni doivljaj stvarnosti u Sylvijinu mozgu temelj je njezine novopronaene ravnotee. U mozgu zrele ene ne mijenjaju se toliko modani krugovi,
ve ponestaje visokooktanskoga goriva - estrogena - koje ih je
prije pokretalo i tjeralo neurokemikalije i oksitocin u mozak. Bioloka istina snaan je poticaj za budunost. Jedna od velikih tajni
za ene te dobi - i mukarce u njihovoj blizini - jest ta na koji nain
promjene u njihovim hormonima utjeu na njihove misli, osjeaje i
funkcioniranje njihova mozga.
192
193
No postoje neki oiti znakovi da ste preli taj prag. Kao prvo,
va prvi val vruine znak je da va mozak poinje osjeati povlaenje estrogena. Va je hipotalamus, kao odgovor na smanjivanje
estrogena, prilagodio svoje stanice za regulaciju topline, zbog ega
odjednom osjeate veliku vruinu, ak i pri normalnim temperaturama. Jo jedan znak perimenopauze jest skraivanje mjesenoga
ciklusa za dan ili dva, ak i prije no to doivite svoj prvi val vruine. I reakcija mozga na eer u krvi takoer se drastino mijenja, izazivajui nagle poraste i padove energije te elju za slatkim i ugljikohidratima. To povlaenje estrogena djeluje na hipofizu, skraujui
mjeseni ciklus, a vrijeme ovulacije i plodnosti ini nepouzdanim.
Stoga budite oprezne - mnoge ene nakraju zavre s neplaniranim
menopauzalnim" djetetom jer njihova ovulacija vie nije predvidljiva. Kliniku za raspoloenja i hormone ena osnovala sam puno
prije no to sam bila u perimenopauzi ili menopauzi, stoga je sve
to sam dotada iskusila bio relativno teak PMS i postporoajni hipotiroidizam. No kada sam dola u svoje srednje etrdesete, poela
sam patiti od krajnje gadnoga PMS-a, s izrazitom razdraljivou
i velikim padovima raspoloenja. Isprva sam mislila da su uzrok
tome moj stresni posao i to to je briga za mojega sina ponajvie
moja dunost. To je nedvojbeno imalo upliva na moj perimenopauzalni sindrom, no nekoliko sam se godina opirala uzimanju hormona, mislei da to nije isto ono to svakodnevno viam kod svojih
pacijentica. Jako sam se prevarila. U dobi od etrdeset sedam, bila
sam u punoj perimenopauzi. Nisam dobro spavala, budila sam se
oblivena znojem i esto bih morala promijeniti spavaicu. Ujutro
sam se osjeala uasno: umorna, razdraljiva i spremna briznuti u
194
pla zbog bilo ega. Dva tjedna nakon poetka uzimanja estrogena
i Zolofta, nekim sam se udom ponovo osjeala kao ona stara.
Budui da estrogen djeluje na razine serotonina, dopamina,
norepinefrina i acetilholina - neurotransmitera koji kontroliraju
raspoloenje i pamenje - u mozgu, nije udo da velike promjene
u razini estrogena mogu utjecati na itav niz modanih funkcija.
Pri tome mogu pomoi lijekovi poput Zolofta i drugih selektivnih
inhibitora ponovne pohrane serotonina jer stabiliziraju razinu tih
neurotransmitera u mozgu. Istraivanja pokazuju da se ene u perimenopauzi svojim lijenicima ale na vei broj razliitih simptoma - od depresivnog raspoloenja i problema sa spavanjem do
zaboravljivosti i razdraljivosti - od ena koje su ve prole menopauzu. Interes za seks, ili njegovo odsustvo, takoer moe biti
jedan od problema. Zajedno s padom estrogena, u to doba moe
naglo pasti i testosteron - gorivo ljubavi.
195
196
197
198
199
200
No za Sylviju to je bilo zlatno doba. U svojem je doivljaju stvarnosti konano bila slobodna slijediti svoje vlastite snove. Posvetila se vlastitim projektima. Pohaajui nova predavanja, postala je
uvjerena da ponaajni problemi kod tinejdera imaju svoje korijene u ranome odgoju i silno je eljela pripomoi poboljanju odnosa
roditelja i nastavnika prema predkolskoj djeci. Kao dio svojega
magisterija iz socijalnoga rada, ukljuila se u obuavanje predkolskih nastavnika u lokalnome kolskom sustavu. Kazala mi je da
je ponovo poela odlaziti na misu u upi u kojoj je odrasla te da u
svojoj garai ureuje atelje kako bi se mogla ponovo baviti slikarstvom - aktivnou od koje je odustala kada se udala za Roberta.
Na jednoj od naih seansi gotovo je briznula u pla priajui mi
koliko je njezin novi ivot ini sretnom. Smatrala je da pridonosi
poboljanju neega u svijetu. To je bila suta suprotnost unim
raspravama koje bi zapoele im bi se Robert svake veeri vratio
kui.
T K O SI TI I TO SI U I N I L A S M O J O M E N O M ?
201
samo ga ti nastavi itati, i nastavi gubiti novac. Jesi li vidio moj novanik u posljednje vrijeme? Zaradila sam trostruko vie od tebe,
stoga me prestani omalovaavati", odvratila mu je. inilo se kako
je iritira svaka njegova rije. Najavila mu je da e se odseliti.
Kada je Sylvia bila mlada, inila je sve kako bi izbjegla svae sa
svojim suprugom, ak i kada bi bila uistinu ljutita. Sjeate se filma
koja se vrtio u glavi tijekom tinejderskih godina, kada estrogen stimulira krugove za emocije i komunikaciju - istog onog filma zbog
kojega enu hvata panika pri pomisli na bilo kakav sukob koji prijeti odnosu? Film se ne prestaje vrtjeti sve dok ga ena svjesno ne
zaustavi ili se ne prekine pritjecanje hormona koji ga potiu - ili
dok se ne dogodi oboje. A to se dogaalo upravo sada. itavog se
ivota Sylvia ponosila time to je skromna, susretljiva i spremna
suprugu prepustiti pobjedu - osobito kada bi iscrpljen i razdraen
doao kui iz ureda. Njezina je empatija prema njemu bila iskrena.
Odravala je mir, kako joj je govorio njezin mozak iz kamenoga
doba, da bi obitelj odrala na okupu. Dobro je imati mua. Na taj
smo nain bolje zatiene. To ju je odvraalo od uputanja u sukob.
Ako bi Robert zaboravio njihovu godinjicu, ona bi se ugrizla za
jezik. Ako bi bio grub nakon dugoga dana na poslu, zagledala bi se
u jelo koje bi mijeala i ne bi mu odgovorila.
No kada je Sylvia ula u menopauzu, vie nije bilo tih filtara,
njezina je razdraljivost porasla, a njezin bijes vie nije prolazio
onim dodatnim elucem" kako bi bio prevakan prije no to bi
izaao na vidjelo. Njezin se omjer testosterona u odnosu na estrogen mijenjao, a krugovi za bijes postajali sliniji onima u mukarca.
Nije bilo ni smirujueg djelovanja progesterona i oksitocina koje bi
smirilo njezin bijes. Taj par nije nikada nauio razgovarati o svojim
202
nesuglasicama i rjeavati ih. Sada se Sylvia redovito suprotstavljala Robertu, dajui oduka desetljeima potiskivanoga bijesa.
Na njihovoj sljedeoj seansi postalo je jasno da nije za sve kriv
samo Robert. I on je prolazio kroz svoje vlastite, umjerenije, ivotne promjene. No Sylvia se i dalje eljela odseliti. Ni jedno od njih
nije bilo svjesno da se u njezinu mozgu mijenja doivljaj stvarnosti,
koji iznova utvruje pravila, ne samo za svaanje, ve za svaku
interakciju u njihovu odnosu. Istraivanja pokazuju da ene koje
nisu zadovoljne svojim brakovima prijavljuju vie negativnih raspoloenja i oboljenja u godinama menopauze. Stoga, kada se hormonalna izmaglica podigne i djeca napuste dom, ene esto otkriju da su nesretnije nego to su si to prije doputale priznati. esto
svu krivnju za svoju nesretnost svale na supruga. Sylvia je oito
imala opravdanih razloga za pritube na Roberta. No temeljni uzrok njezine nesretnosti i dalje nije bio jasan.
Sljedeeg je tjedna izjavila da joj je njezina ki kazala: Mama,
udno se ponaa, tata se poinje plaiti. Kae da jednostavno nisi
ona ena kojom je bio oenjen gotovo trideset godina i boji se da
e uiniti nekakvu ludost - primjerice, uzeti sav novac i pobjei."
Sylvia nije bila luda, i nije namjeravala pobjei s njihovom uteevinom, no bila je istina da vie nije ista ena. Kazala mi je kako
se njezin suprug jednom izderao na nju: to si uinila s mojom
enom?" Velik je broj njezinih modanih krugova naglo deaktiviran, a jednako je naglo Sylvia promijenila i pravila njihova odnosa.
Kako se to esto dogaa u takvim situacijama, Robertu to nitko
nije rekao.
Uvrijeeno je miljenje da mukarci ostavljaju svoje ostarjele,
bucmaste ene u postmenopauzi radi plodnih, mlaih, vitkijih e-
203
na. Nita nije dalje od istine. Statistike pokazuju da vie od 65 posto razvoda nakon pedesete godine pokreu ene. Nagaam da je
uzrok veine tih razvoda koje su pokrenule ene drastino promijenjen doivljaj stvarnosti ena u postmenopauzi. (No, kao to sam
imala prilike vidjeti u svojoj praksi, razlog bi takoer mogao biti i
taj to su umorne od podnoenja mueva koji su teki ili ih varaju i
samo su ekale da djeca odrastu i napuste dom.) Ono to je enama
prije bilo vano - veza, odobravanje, djeca i briga da obitelj ostane
na okupu - vie im nije prioriet. A promjenjiva kemija u enskome
mozgu odgovorna je za promjenjivu zbilju u njihovim ivotima.
Uvijek kada hormoni mijenjaju va doivljaj stvarnosti i nad
njim preuzmu kontrolu, vano je preispitati svoje porive i uvjeriti
se da su oni stvarni, a ne izazvani hormonima. Ba kao to vas opadanje estrogena i progesterona prije mjesenice moe navesti na
pomisao da ste debeli, runi i bezvrijedni, nedostatak reproduktivnih hormona moe vas navesti na pomisao da je va suprug uzrok
sveg vaeg jada. Moda i jest. A moda i nije. Kao to je Sylvia
nauila naim razgovorom, razumijete li neke od biolokih razloga
svojih promjenjivih osjeaja i doivljaja stvarnosti, moete jednostavno nauiti o njima razgovarati s njim - i on bi se jednostavno
mogao promijeniti. Taj je proces uenja dugotrajan i s njim je najbolje zapoeti prije nego to se dogodi promjena".
204
Tijekom nae seanse nakon mojega ljetnog godinjeg odmora, Sylvia mi je kazala da se ipak odluila razvesti. Zapravo se ve bila
odselila dok sam bila odsutna. Njezine su je prijateljice ak poele
upoznavati s novim mukarcima. Nije trebalo dugo da joj i oni ponu ii na ivce kao i Robert. Sylvia je ubrzo otkrila da stariji mukarci trae njegovateljicu s vlastitim novanikom" - nekoga tko
bi imao vlastite prihode i brinuo se o njima do kraja njihova ivota.
To ju je malo okiralo. Bilo je to upravo ono to je ona traila od
mukaraca dok je bila mlada. Tada je eljela nekoga tko bi se brinuo za nju i materijalno je osigurao. Tada je bila spremna brinuti se
za mua i djecu. Sada joj je to bilo zadnje na pameti.
Sylvia se jo uvijek nadala da e susresti savrenog mukarca"
s kojim bi ostarjela, ravnopravnog partnera, srodnu duu, nekoga
s kim bi mogla razgovarati i podijeliti ivotne radosti, no ne i fiziku brigu, kupovinu, kuhanje, pranje rublja i ienje, to je veina
mukaraca s kojima je izala oekivala od svojih bivih supruga.
Kao to je kazala, nije imala namjeru biti njegovateljica, a nije eljela ni da joj netko ukrade novanik. Radije", kazala je, neu biti
ni s kim." Uostalom, ima puno dragih prijatelja koji je usreuju.
Unaprijed se radovala psiholoki mnogo manje stresnome ivotu
od onoga koji je iskusila u posljednje vrijeme svaajui se s Robertom.
Smanjen poriv za brinou i skrbi o drugima nakon menopauze moda nee svim enama donijeti olakanje. Istraivanja tek
moraju ispitati djelovanje niske razine oksitocina, kao posljedice
opadanja estrogena, ali mogue je da to dovodi do nekih stvarnih
promjena u ponaanju. No veina je ena toga tek nejasno - ako je
205
POSLJEDNJI PUT
dnaena zbog postojanih, niskih razina hormona, bilo je u juvenilnoj pauzi ili u trudnoi, kada su pulsirajue stranice hipotalamusa
deaktivirane, a reakcija na stres potisnuta. Nakon deset godina bez
hormona, jedna mi je moja pacijentica u postmenopauzi izjavila
da su se, premda njezin spolni nagon pati, ona i suprug prestali
svaati kada bi odlazili na putovanja. Neko joj je putovanje pred-
206
stavljalo velik stres, no odjednom je uivala u svakoj minuti ranoga buenja radi stizanja na avion i putovanja na nepoznata mjesta.
ak je zavoljela i pakiranje, a kako je stres iezavao, prestale su i
njihove putne svae.
to se tie Sylvije, ubrzo nakon to je odselila, primijetila je da
su prestale njezine promjene raspoloenja i razdraljivost. Kazala mi je kako joj je rad s predkolskim nastavnicima i roditeljima
omoguio postati onakvom osobom kakvom je oduvijek znala da
treba biti. Poela je s veseljem iekivati veeri koje bi provodila
sama, gledajui stare filmove, uivajui u pjenastim kupkama i radei do kasno u no u svojoj radnoj sobi. Ako bi je nazvala djeca,
uvijek bi bila raspoloena za razgovor s njima, no otkrila je da se
vie toliko ne angaira kako bi im pomogla rijeiti probleme, ne
uzrujava se niti im unedogled daje savjete. U poetku je mislila da
je razlog zbog kojega je postala manje udljiva i razdraljiva taj to
se rijeila najveega problema u svojemu ivotu: loega braka. No
primijetila je i da su valovi vruine gotovo posve prestali i ponovo
je dobro spavala.
Kada me posjetila est mjeseci nakon to je ostavila Roberta,
blago sam je upitala je li jedini razlog taj to vie ne ivi sa suprugom ili bi razlog moda moglo biti i to to se sada priviknula na
novo hormonalno stanje, pa je i njezino raspoloenje postojanije.
Sylvia je takoer spomenula da je manje razdraljiva i tijekom te
seanse ak se poalila da je usamljena i da nema nikoga s kim bi
razgovarala o dogaajima u ivotima svoje djece i svom vlastitom.
Natuknula sam da joj moda nedostaje Robertovo drutvo te da bi,
kada bi poeli zajedno provoditi vrijeme, ali i dogovorili novi niz
pravila, moda primijetila da je njihov odnos bolji.
207
OVO JE TEK P O E T A K
U menopauzi enski mozak nije ni blizu toga da ode u mirovinu. Dapae, ivoti mnogih ena tek doseu svoj vrhunac. Sada,
kada se smanjio teret podizanja djece, a mamin je mozak manje
optereen, to moe biti uzbudljivo intelektualno razdoblje. Pozitivno djelovanje rada na osobnost, identitet i ispunjenje eni ponovo
postaje vano kao to je to vjerojatno bilo prije no to je mamin
mozak preuzeo kontrolu. Kada je Sylvia saznala da je primljena na
magisterij iz socijalnoga rada, bio je to jedan od najsretnijih dana u
njezinu ivotu. Takav osjeaj ispunjenosti nije doivjela jo otkako
je diplomirala, udala se i rodila djecu.
Zapravo, rad i ispunjenje mogu biti presudni za enin osjeaj zadovoljstva u tom prijelaznom ivotnom razdoblju. Istraivanja su
pokazala da ene koje u toj ivotnoj fazi doivljavaju velik zamah
u karijeri, svoj rad smatraju vanijim za svoj identitet, nego ene
koje samo odravaju postojei zamah u karijeri ili ga smanjuju. Uz
to, ene s veim zamahom u karijeri postigle su bolje rezultate na
mjerenjima samoprihvaanja, neovisnosti i uinkovitog funkcioniranja u svojim pedesetim i ezdesetim godinama, a svoje su tjelesno
zdravlje ocijenile boljim no ostale ene. Nakon menopauze slijedi
jo dug i ispunjen ivot, a strastveno posveivanje poslu - ma to
to bilo - eni nedvojbeno omoguava osjeati se preporoenom i
ispunjenom.
208
209
MENOPAUZE
Hormoni u mozgu dio su onoga to nas ini enama. Oni su gorivo koje aktivira modane krugove specifine za na spol, rezultirajui ponaanjem i vjetinama karakteristinima za ene. to se
dogaa s naim enskim mozgovima u menopauzi, kada ostajemo
bez toga hormonskog goriva? Modane stanice, krugovi i neurokemikalije koji su se oslanjali na estrogen ubrzo zakrljaju. Kanadska istraivaica Barbara Sherwin otkrila je da se kod ena koje
ponu uzimati nadomjesno estrogensko lijeenje odmah nakon to
su im uklonjeni jajnici moe sauvati funkcija pamenja onakvom
kakva je bila prije, no kod ena koje ne ponu uzimati estrogenski nadomjestak odmah po uklanjanju jajnika, dolazi do opadanja
verbalnoga pamenja osim ako ubrzo ne dobiju estrogen. Lijeenje
je njihovo pamenje vratilo na razinu od gotovo prije menopauze
- no samo ako je poelo neposredno ili ubrzo nakon operacije. ini
se kako postoji kratko razdoblje kada estrogen prua maksimalnu
zatitu mozga.
Estrogen moda ima zatitno djelovanje na mnoge aspekte funkcioniranja mozga, ak i na mitohondrije - energetske centrale u
stanicama - osobito one u krvnim ilama u mozgu. Istraivai na
210
211
212
213
TO SADA I N I T I ?
214
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
je mogunosti no to su ikada sanjale. Jedna moja prijateljica znanstvenica, Cynthia Kenyon, strunjakinja za starenje, vjeruje da e
u budunosti ene vjerojatno doivjeti vie od 120 godina, a to je
mnogo godina koje treba osmisliti.
Za Sylviju je osmiljavanje njezinih postmenopauzalnih godina
znailo ponovno otkrivanje Roberta. Kada me ponovo posjetila dvije godine nakon to su se ona i Robert rastali, kazala mi je da je, nakon to je ponovo postala ona stara od neko, nakon to je osjetila
radost ponovnog otkrivanja same sebe i izala s podosta razoaravajuih starijih mukaraca, shvatila da joj nedostaje Robert. On je
bio jedini s kojim je mogla razgovarati o nekim stvarima - pa i o
njihovoj divnoj djeci. Jednom ju je pozvao na veeru i ona je prihvatila poziv. Sastali su se u jednome romantinom restoranu, mirno
razgovarali o tome to je polo po zlu i na kraju se ispriali to
su jedno drugo uinili nesretnima. Osim toga, imali su podijeliti i
nova iskustva - njezin posao, njezino slikarstvo, njegov novi interes za starine, pa ak i njihove smijene dogodovtine iz razdoblja
dok su jo hodali. S vremenom su ponovo otkrili svoje prijateljstvo
i meusobno potovanje te shvatili da su ve pronali svoje srodne
due. Morali su samo iznova sastaviti svoj ugovor.
ZRELI ENSKI MOZAK jo
je velik neistraeni prostor koji ene moraju otkriti, osmisliti, pridonijeti mu te njime na pozitivne naine predvoditi budue narataje.
A moda i proivjeti najzabavnije godine svojega ivota. Godine
nakon menopauze i za mukarce i za ene mogu biti vrijeme u kojemu e redefinirati svoj odnos i uloge te prihvatiti nove izazove i
pustolovine - svatko zasebno i oboje zajedno.
215
Ja sam, nakon to sam podigla svojega sina, otkrila strast u svojemu poslu i naposljetku pronala svoju srodnu duu, veoma zahvalna na svojemu ivotu. Nedae na tome putu zasigurno su bile
i bolne, no one su istodobno bile i moje najvee uiteljice. Ovu sam
knjigu napisala jer sam eljela podijeliti svoje znanje o unutarnjem
funkcioniranju enskoga mozga s ostalim enama koje i same prelaze slian put, pokuavajui biti vjerne sebi i shvatiti na koji nain njihova specifina biologija utjee na njihov doivljaj stvarnost.
Znam da bi meni bilo pomoglo da sam znala vie o tome to radi
moj mozak u mnogima od najluih razdoblja mojega ivota. Na
svakome koraku toga puta moemo bolje razumjeti svoj svijet ako
imamo viziju toga to rade nai mozgovi. Nauimo li kako iskoristiti mo enskoga uma koju posjedujemo, to e nam pomoi da postati onakvim enama kakve bismo trebale biti. Kao ena u postmenopauzi, uzbuena sam i odlunija no ikada da pokuam neto
promijeniti u ivotima djevojaka i ena do kojih uspijem doprijeti.
Naravno, uza sve to ne mogu znati to me eka u budunosti - no
mnoga desetljea preda mnom ine se puna nade, strasti i oitoga
zamaha. Nadam se da e vam ova karta posluiti kao vodi na nevjerojatnome putovanju enskoga mozga.
216
EPILOG
BUDUNOST
ENSKOGA MOZGA
217
218
219
220
221
222
PRVI DODATAK
ENSKI MOZAK I.
HORMONSKO LIJEENJE
223
na nedostatak estrogena?" Hoe li moje modane stanice biti nezatiene ne budem li uzimala hormonsko lijeenje?"
Budui da cilj istraivanja WHI nije bio odgovoriti na pitanja o
hormonskome lijeenju i zatiti enskoga mozga, moramo se posluiti drugim istraivanjima koja su se izravno bavila djelovanjem
estrogena na mozak.
Djelovanje estrogena na modane stanice i modanu funkciju
detaljno je proueno kod enki laboratorijskih glodavaca i primata.
Ta su istraivanja jasno pokazala da estrogen pospjeuje preivljavanje, rast i regeneraciju modanih stanica. Druga istraivanja kod
ena ukazuju na mnoge korisne uinke estrogena na rast neurona
i odravanje modane funkcije tijekom starenja. U tim su istraivanjima snimani mozgovi ena u postmenopauzi, od kojih su neke
uzimale HL, a druge nisu. Kod ena koje su uzimale HL, sljedea
su podruja bila poteena uobiajena smanjivanja vezanoga uz
starenje: prefrontalni korteks (podruje za odluivanje i miljenje),
parijetalni korteks (podruje za obradu govora i sposobnosti sluanja) te sljepooni reanj (podruje za obradu nekih emocija). S
obzirom na ova pozitivna istraivanja, mnogi znanstvenici danas
vjeruju da na HL treba gledati kao na sredstvo za zatitu od propadanja mozga vezanoga uz starenje, premda se to kosi s otkriima
istraivanja WHI i WHIMS.
Vano je imati na umu da nije provedeno niti jedno dugorono
istraivanje djelovanja estrogena na mozak kod ena koje poinju
uzimati hormone odmah u menopauzi, u dobi od oko pedeset jedne godine. Godine 2005. pokrenuto je istraivanje The Kronos Early Estrogen Prevention Study koje su osmislili Fred Naftolin i njegovi
kolege sa Sveuilita Yale kako bi istraili uinke davanja HL-a
224
225
226
ESTA PITANJA
227
228
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
perimenopauzi mogu poremetiti bioloki sat za spavanje u enskome mozgu. Ako nekoliko dana ne spavate dobro, moda e vam
biti teko usredotoiti se; mogli biste takoer postati impulzivniji
i razdraljiviji no obino i rei neto to ete poslije poaliti. Stoga
bi to mogao biti pravi trenutak da se ugrizete za jezik kako biste
sauvali dobre odnose. Iz vlastitog iskustva znam da se svi ovi simptomi perimenopauze obino mogu lijeiti kombinacijom estrogena, antidepresiva, vjebanja, dijetne prehrane, sna i suportivne ili
kognitivne terapije.
Nakon to je ena slubeno prola menopauzu, njezin se mozak poinje prilagoavati niskoj razini estrogena. Kod veine ena neugodni simptomi perimenopauze sada se poinju povlaiti,
premda odreeni postotak ena, naalost, od njih pati jo pet ili
vie godina. Kod nekih se ena javljaju umor, promjene raspoloenja, buenje po noi, mentalna magla" i promjene pamenja, a
vie od 15-ak posto njih ima valove vruine deset pa i vie godina
nakon menopauze. Otprilike tri od deset ena u postmenopauzi
pati od razdoblja neraspoloenosti i depresije, a njih ak osam od
deset osjea umor. (Sve ene koje pate od umora trebale bi pregledati titnjau.) Neka su istraivanja, no ne i sva, otkrila da kognitivne funkcije vezane uz starenje, poput kratkoronog pamenja,
bre opadaju u prvih pet godina nakon menopauze.
U veini sluajeva enski se mozak moe prilagoditi niim razinama estrogena uz postupno gaenje funkcije jajnika. No ako su
eni u perimenopauzi kirurki odstranjeni maternica i jajnici, ona
e naglo ui u menopauzu bez ikakvoga prijelaznoga razdoblja.
Nagli gubitak estrogena, kao i testosterona, moe izazvati simptome poput pada energije, niskog samopotovanja i pada libida,
229
kao i ozbiljne promjene raspoloenja i probleme sa snom te valove vruine. Veina ena kojima je u potpunosti odstranjena maternica moe izbjei ove probleme ako ponu dobivati estrogensku
nadomjesnu terapiju jo u sobi za buenje, pa ak i prije samoga
zahvata. Rano lijeenje estrogenom moe biti osobito vano kako
bi se sauvala funkcija pamenja nakon histerektomije, kako to nalau istraivanja Barbare Sherwin.
Trebam li uzimati hormone radi mozga i to uiniti kako bih smanjila rizik od modanog udara i raka dojke ako ih budem uzimala?
Veina lijenika danas smatra da bi se svaka ena trebala nahoditi
prema svojim vlastitim simptomima u menopauzi ili perimenopauzi. Kod mnogih ena HL, a posebice ono s kontinuiranim estrogenom, pridonosi stabilizaciji raspoloenja te poboljava mentalni
fokus i pamenje. Neke ene tvrde kako im je zahvaljujui estrogenskome lijeenju um opet otar i one se ponovo osjeaju bistro.
Druge ene prijavljuju neugodne nuspojave, poput mjesenoga krvarenja, greva, osjetljivosti grudi i porasta tjelesne teine, to ih
moe navesti na prekid lijeenja.
Koji je dosad najbolji savjet u svezi HL-a? Amerika Uprava za
hranu i lijekove (The Food and Drug Administration) sada preporua enama sa simptomima menopauze uzimanje najnie doze hormona u najkraem moguem razdoblju jer znanstvenici pretpostavljaju da su nie doze vjerojatno nekodljivije. Izjava o stajalitu
Izvrnoga povjerenstva Meunarodnoga drutva za menopauzu
(Executive Committee of the International Menopause) preporua da
lijenici ne mijenjaju svoje prethodne prakse pri propisivanju hormonskoga lijeenja enama u menopauzi i ne prekidaju HL kod e-
230
231
232
propisivanje serotoninskih lijekova poput Effexora, Zolofta ili Prozaca, biljnih pripravaka ili vjebanja i terapije oputanja. injenica
je da vi sami najbolje poznajete svoje tijelo. Rukovodite se prema
svojim simptomima. Prije svega, budui da se stalno provode nova
istraivanja, svake godine planirajte ponovno razmatranje svojega
trenutanog lijeenja, bez obzira kakvo ono bilo, sa svojim lijenikom - nije loe zakazati mu posjet oko svoga roendana kako ga
ne biste zaboravili.
Znanstvenici smatraju kako je jedan od glavnih razloga to su
ene u istraivanjima WHI i WHIMS koje su uzimale HL imale neto vie modanih udara, demencije i sranih udara bio taj to uzimanje estrogena uz ve zaepljene i ostarjele krvne ile dodatno
pogorava stanje krvnih ila u srcu i mozgu - naroito stoga to su
mnoge od tih ena bile puaice. Odluite li se za hormonsko lijeenje, odravajte krvni tlak niskim, nemojte puiti, svakoga tjedna
barem se sat vremena bavite kardiovaskularnim vjebanjem koje
ubrzava bilo, odravajte kolesterol niskim, jedite to je mogue vie povra, uzimajte vitamine, smanjite stres i pojaajte svoju drutvenu podrku.
Porast tjelesne teine, a ne funkcioniranje mozga, zapravo je
ono to zabrinjava velik broj ena u svezi HL-a i glavni je razlog
koji u itavome svijetu navode za prekid lijeenja. Hipotalamus
kontrolira na apetit. Budui da se mnoge promjene u menopauzi
dogaaju u tome podruju mozga, neki su znanstvenici nagaali
da opadanje razine estrogena ima negativan uinak na stanice koje
kontroliraju apetit. Kako bi ispitali je li porast teine uzrokovan
HL-om, istraivai u Norvekoj promatrali su deset tisua ena
u dobi od etrdeset pet do ezdeset pet godina koje su uzimale,
233
Vano je napomenuti da je lijeenje samo estrogenom, bez progesterona, prikladno samo enama u postmenopauzi kojima je odstranjena maternica. To nije isto to i hormonsko nadomjesno lijeenje (HL) s progesteronom, koje se propisuje enama koje jo uvijek
imaju maternicu. Meu njima postoji jedna bitna razlika: HL s progesteronom sprjeava estrogen od zadebljanja sluznice maternice i
mogue pojave stanica raka. Progesteron se moe uzimati u obliku
pilule u kombinaciji s estrogenom, kao intrauterini uloak s progesteronom ili kao vaginalni gel. No ini se kako progesteron ponitava neke pozitivne uinke estrogena u enskome mozgu. Ba kao
to progesteron sprjeava rast neeljenih stanica u maternici, ini
se da jednako tako sprjeava i rast novih veza u mozgu. Kao posljedica toga, korisni uinci HL-a s progesteronom na mozak predmet su prijepora. Ako ena moe uzimati samo estrogen zato to
nema maternice, uivat e sve korisne uinke estrogena kao i prije
u najboljem dijelu njezina mjesenoga ciklusa - i to trajno, a bez
PMS-a koji je izazvan progesteronom. Neke ene koje ne podnose
progesteron, a jo uvijek imaju maternicu, mogu se jednom godinje podvrgnuti uklanjanju sluznice maternice pomou postupka
234
235
236
237
238
hipotalamusu nema kemijskoga goriva koje mu je potrebno za buenje spolne elje i genitalne osjetljivosti. Fiziki i mentalni motor
spolnog uzbuenja zatajio je.
Pritube na spolni interes i izvedbu veoma su uestale kod ena svih dobi. etiri od deset Amerikanki - gotovo polovica - nezadovoljne su nekim aspektima svojih spolnih ivota, a u dobi izmeu etrdesete i pedesete godine ta se brojka penje na est od deset.
Neke od najeih pritubi kod ena u perimenopauzi i nakon nje
jest smanjeni spolni interes i spolno uzbuenje, potekoe s postizanjem orgazama, slabiji orgazmi i odbojnost prema tjelesnom ili
spolnom dodiru. Kod milijuna ena odjednom dolazi do nestanka
spolnoga nagona - a istraivai su otkrili zapanjujue sline obrasce u itavome svijetu. Bioloki razlozi za taj nestanak duboke su
hormonalne promjene u mozgu. Navala estrogena, progesterona i
testosterona iz jajnika koja bi neko preplavila mozak, sada prestaje. Proizvodnja androgena i testosterona u nadbubrenim lijezdama i jajnicima, koja se u pubertetu naglo poveala i ostala na visokim razinama u eninim dvadesetim i ranim tridesetim godinama,
smanjuje se za oko dva posto godinje, sve dok nam u dobi od
sedamdeset ili osamdeset godina ne ostane samo pet posto onoga
to smo imale u svojim dvadesetima. Libido kod ena slabi s godinama, poevi u treem desetljeu ivota, a to je posebice zamjetno
kod ena kojima su odstranjeni jajnici.
Spolni odnosi i interes za seks kod ena se poinju smanjivati
u etvrtome i petome desetljeu. Veina ena koje imaju spolnog
partnera u menopauzi nastavlja odravati spolne odnose. Istraivanja u starakim domovima pokazala su da jedna etvrtina ena
u dobi od sedamdeset do devedeset godina jo uvijek masturbira.
239
TO P O D U Z E T I U VEZI SPOLNIH
PROBLEMA I KAKO DOBITI POMO
ene koje su odrasle u kulturi feministike i seksualne revolucije i nakon njih, vjeruju da je uzbudljiv, strastven i zadovoljavajui orgazmiki seks neto na to bi ene trebale polagati pravo. U
posljednjih dvadeset-trideset godina, stereotip ene koja se lako
spolno uzbuuje, koja je neprestano raspoloena za seks, pa ak i
ene seksualne grabeljivice odmijenio je tradicionalnije stajalite
o ednoj eni koju treba zavesti ili opustiti alkoholom. No ta je
nova ena u jednakoj mjeri fikcija kao to je to bila i njezina suzdrana prethodnica. Naalost, istina je da velik broj ena na poetku
menopauze otkrije da dobar seks nije samo teko dostupan, ve takoer i fiziki zahtjevan, nemogu ili nas uope ne privlai. Mogle
bismo se odjednom uhvatiti kako se hrvamo s niskim ili nikakvim
spolnim nagonom, problemima oko uzbuivanja ili nesposobno-
240
241
242
farmaceutske kompanije. Nema sumnje da jedva mjerljiva ili nulta razina testosterona kod mukaraca ili ena moe biti uzrokom
spolne disfunkcije. To se stanje kod oba spola moe lijeiti testosteronskom terapijom. ene koje se tue na nedostatak spolnog interesa - bez obzira na to jesu li u perimenopauzi ili postmenopauzi
- imaju pravo iskuati testosteron koji bi veina lijenika propisala
mukarcu.
Pored takvog djelovanja na spolni centar u mozgu, testosteron
pridonosi mentalnoj otrini te rastu miia i kostiju. to se tie nedostataka, moe izazvati stanjivanje kose, akne, tjelesni vonj, rast
dlaka na licu i dublji glas. No djelovanje testosterona na mozak
- poboljan mentalni fokus, bolje raspoloenje, vie energije i spolnog interesa - razlozi su to mnogi mukarci i ene koji ga uzimaju kau da su spremni riskirati negativne uinke.
243
DRUGI DODATAK
JEDAN OD DESET
244
245
na u njihovu doivljaju stvarnosti nekoliko puta u manje od godinu dana. enama koje su podlone depresiji i stresu moda e biti
tee ponovo uspostaviti hormonalnu ravnoteu nakon tih promjena. A ako imate problema s ponovnom uspostavom ravnotee,
buno dijete i nedostatak sna samo e doprinijeti vaoj podlonosti
depresiji. Kod nekih ena taj osjeaj stresa dosee vrhunac tek dvanaest mjeseci nakon poroaja. Osim toga, simptomi postporoajne
depresije esto ostaju skriveni. ene se osjeaju postieno jer se
od njih oekuje da budu sretne zbog roenja djeteta. Stoga je sloenost postporoajnog depresivnog raspoloenja vano shvatiti kao
hrvanje s ponovnom uspostavom hormonalne ravnotee u mozgu,
novim identitetom, dojenjem, spavanjem, djetetom i partnerom.
Neki znanstvenici smatraju da bi kod nekih ena dojenje moglo
tititi od postporoajne depresije. Za vrijeme laktacije, majke pokazuju slabije neuroendokrine i ponaajne reakcije na neke vrste
stresora, osim moda na one koji predstavljaju prijetnju za dijete.
Ta sposobnost filtriranja relevantnih od irelevantnih podraaja
smatra se adaptivnom za par majka-dijete, a nesposobnost filtriranja stresnih podraaja moe se povezati s razvojem postporoajne
depresije.
Dobro je to to je lijeenje dostupno, i to je uinkovito. Razine
kemikalija u mozgu koje potiu dobro raspoloenje i osjeaj zadovoljstva, poput serotonina, nakon poroaja su niske, a u mozgovima depresivnih majki vlada njihov manjak. Lijekovi i hormoni
mogu pomoi da se njihovi mozgovi vrate u normalu. Strunjaci
za postporoajnu depresiju jednoglasno preporuuju - kod ena s
ozbiljnim simptomima - antidepresive u kombinaciji drugim nainima lijeenja poput suportivne razgovorne terapije.
246
TREI DODATAK
ENSKI MOZAK I
SPOLNA ORIJENTACIJA
KAKO SE SPOLNA
247
248
veina mukaraca - to ukazuje na razlike u ustroju mozga izmeu heteroseksualnih i homoseksualnih ena. Homoseksualne su
ene pokazale manje osjetljivu auditivnu reakciju u odnosu na heteroseksualne ene - to je obrazac tipian za mukarce. enski
mozgovi obino postiu bolje rezultate od mukih na testovima
verbalne fluentnosti. Homoseksualne ene pokazale su varijacije
u postignutim rezultatima verbalne fluentnosti karakteristine za
suprotan spol - postigavi rezultate u srednjem rasponu izmeu
mukaraca i ena. Homoseksualne ene koje se identificiraju kao
butch" (odijevaju se, ponaaju i izraavaju kao mukarci; op.
prev.) u odnosu na femme" (preferiraju ensku odjeu, izraavaju se i ponaaju kao ene; op. prev.) pokazale su srednji raspon
rezultata izmeu mukaraca i ena. A heteroseksualne ene postigle su openito bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti
od svojih homoseksualnih enskih pandana. To nalae da se te razlike u modanim krugovima nalaze na kontinuumu u enskome
mozgu. Ova znanstvena otkria nalau da se usaivanje spolne
orijentacije u enski mozak dogaa tijekom fetalnoga razvoja, u
skladu s nacrtom gena i spolnih hormona svake jedinke. Potom e
na izraavanje njezina modanog ustroja putem ponaanja utjecati, i oblikovati ga, okolina i kultura.
249
BIBLIOGRAFIJA
Abraham, I. M. i Herbison, A. E. (2005.) Major sex differences in non-genomic estrogen actions on intracellular signaling in mouse brain in vivo",
Neuroscience 131 (4): 945-951.
Adams, D. (1992.) Biology does not make men more aggressive than
women", K. Bjorkqvist i P. Niemela, Of mice and women: Aspects of female
Alele, P. E. i Devaud, L. L. (2005.) Differential adaptations in GABAergic and glutamatergic systems during ethanol withdrawal in male and
female rats", Alcohol Clin Exp Res 29 (6): 1027-1034.
Alexander, G. M. i Sherwin, B. B. (1990.) Testosterone and sexual behavior in oral contraceptive users and nonusers: A prospective study", Horm
Behav 24 (3): 388-402.
Allen, ). (1976.) Sex differences in emotionality", Human Relations 29:
711-722.
Altemus, M. i Redwine, L. (1997.) Reduced sensitivity to glucocorticoid
feedback and reduced glucocorticoid receptor mRNA expression in the
250
Altemus, M. i Young, E. (2006.) The menstrual cycle and Cortisol feedback sensitivity with metyrapone", u pripremi.
Altshuler, D. i Brooks, L. D. (2005.) A haplotype map of the human genome", Nature 437 (7063): 1299-1320.
Altshuler, L. L. i Cohen, L. S. (2001.) The expert consensus guideline
series: Treatment of depression in women." Postgrad Med (Spec. No.):
1-107.
Altshuler, L. L. i Cohen, L. S. (2001.) Treatment of depression in women:
A summary of the expert consensus guidelines", / Psychiatr Pract 7 (3):
185-208.
Alvarez, D. E. i Silva, I. (2005.) Estradiol prevents neural tau hyperphosphorylation characteristic of Alzheimer's disease", Ann NY Acad SCI
1052: 210-224.
Amdam, G. V. i Csondes, A. (2006.) Complex social behaviour derived
from maternal reproductive traits", Nature 439 (7072): 76-78.
Antonijevic, I. (2006.) Depressive disorders - is it time to endorse different pathophysiologies?", Psychoneuroendocrinology 31 (1): 1-15.
Apperloo, M. I. i Van Der Stege, J. G. (2003.) In the mood for sex: The
value of androgens", / Sex Marital' Ther 29 (2): 87-102; rasprava 177-179.
Arantes-Oliveira, N. i Berman, J. R. (2003.) Healthy animals with extreme longevity", Science 302 (5645): 611.
Archer, I. (1991.) The influence of testosterone on human aggression", Br
J Psychol 82 (Pt 1): 1-28.
Archer, J. (1996.) Sex differences in social behavior: Are the social role
and evolutionary explanations compatible?", American Psychologist 51 (9):
909-917.
Archer, J. (2004.) Sex differences in aggression in real-world settings: A
meta-analytic review", Review of General Psychology 8: 291-322.
Archer,). C. (2005.) An integrated review of indirect, relational, and social aggression", Personality and Social Psychology Review 9 (3): 212-230.
Arnold, A. P. (2004.) Sex chromosomes and brain gender", Nat Rev Neurosci 5 (9): 701-708.
Bibliografija
251
Arnold, A. P. i Burgoyne, P. S. (2004.) Are XX and XY brain cells intrinsically different?", Trends Endocrinol Metab 15 (1): 6-11.
turbation and Infidelity, London and New York: Chapman & Hall.
252
361-374.
Baron-Cohen, S. (2004.) Prenatal testosterone in mind: Amniotic fluid studies,
Bibliografija
253
Barr, C. S. i Newman, T. K. (2004.) Interaction between serotonin transporter gene variation and rearing condition in alcohol preference and
consumption in female primates", Arch Gen Psychiatry 61 (11): 1146-1152.
Barr, C. S. i Newman, T. K. (2004.) Sexual dichotomy of an interaction between early adversity and the serotonin transporter gene promoter variant in rhesus macaques", Proc Natl Acad Sci USA 101 (S3): 12358-12363.
Bartels, A. i Zeki, S. (2000.) The neural basis of romantic love", Neuroreport 11 (17): 3829-3834.
Bartels, A. i Zeki, S. (2004.) The neural correlates of maternal and romantic love", Neuroimage 21 (3): 1155-1166.
Bartzokis, G. i Altshuler, L. (2005.) Reduced intracortical myelination in
schizophrenia", Am J Psychiatry 162 (6): 1229-1230.
Basson, R. (2005.) Women's sexual dysfunction: Revised and expanded
definitions", CMAJ 172 (10): 1327-1333.
Baumeister, R. F. (2000.) Differences in erotic plasticity: The female sex
drive as socially flexible and responsive", Psychol Bull 126: 347-374.
Baumeister, R. F. i Sommer, K. L. (1997.) What do men want? Gender
differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and
Madson (1997.)" Psychol Bull 122 (1): 38-44; rasprava 51-55.
Bayliss, A. P., G. di Pellegrino i ostali (2005.) Sex differences in eye gaze
and symbolic cueing of attention." QJ Exp Psychol A 58 (4): 631-650.
Bayliss, A. P. i Tipper, S. P. (2005.) Gaze and arrow cueing of attention
reveals individual differences along the autism spectrum as a function of
target context." Br ] Psychol 96 (Pt. 1): 95-114.
Bebbington, P. (1996.) The origin of sex difference in depressive disorder: Bridging the gap." Int Review of Psychiatry 8: 295-332.
Becker, J. B., Arnold, A. P. i ostali (2005.) Strategies and methods for
research on sex differences in brain and behavior." Endocrinology 146 (4):
1650-1673.
Beem, A. L., Geus E. J., i ostali (2006.) Combined linkage and association
analyses of the 124-bp allele of marker D2S2944 with anxiety, depression,
neuroticism and major depression." Behav Genet. In press.
Behan, M. i Thomas, C. F. (2005.) Sex hormone receptors are expressed
in identified respiratory motoneurons in male and female rats." Neuroscience 130 (3): 725-734.
Beise, J. i Voland, E. (2002.) Effect of producing sons on maternal longevity in premodern populations." Science 298 (5592): 317.
254
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
Berenbaum, S. A. i Bailey, J. M. (2003.) Effects on gender identity of prenatal androgens and genital appearance: Evidence from girls with congenital adrenal hyperplasia." J Clin Endocrinol Metab 88 (3): 1102-1106.
Berenbaum, S. A., Korman Bryk, K. i ostali (2004.) Psychological adjustment in children and adults with congenital adrenal hyperplasia." / Pediatr 144 (6): 741-746.
Berenbaum, S. A. i Sandberg, D. E. (2004.) Sex determination, differentiation, and identity." NEnglJMed350 (21): 2204-2206.
Berg, S. J. i Wynne-Edwards, K. E. (2002.) Salivary hormone concentrations in mothers and fathers becoming parents are not correlated." Horm
Behav 42 (4): 424-436.
Berkley, K. (2002.) Pain: Sex/Gender differences." U Hormones, Brain and
Behavior, ur. D W Pfaff, vol. 5,409-442. San Diego: Academic Press.
Bertolino, A., Arciero, G. i ostali (2005.) Variation of human amygdala
response during threatening stimuli as a function of 5'HTTLPR genotype
and personality style." Biol Psychiatry 57 (12): 1517-1525.
Bibliografija
255
Bertschy, G., De Ziegler, D. i ostali (2005.) [Mood disorders in perimenopausal women: Hormone replacement or antidepressant therapy?]." Rev
Med Suisse 1 (S3): 2155-2156,2159-2161.
Bethea, C. L., Pau, F. K. i ostali (2005.) Sensitivity to stress-induced reproductive dysfunction linked to activity of the serotonin system." Fertil
Steril 83 (1): 148-155.
Bethea, C. L., Streicher, J. M. i ostali (2005.) Serotonin-related gene expression in female monkeys with individual sensitivity to stress/'Neuroscience
132 (1): 151-166.
Bielsky, I. F., Hu, S. B. i ostali (2004.) Profound impairment in social recognition and reduction in anxiety-like behavior in vasopressin Via receptor knockout mice." Neuropsychopharmacology 29 (3): 483-493.
Bielsky, I. F. i Young, L. J. (2004.) Oxytocin, vasopressin, and social recognition in mammals." Peptides 25 (9): 1565-1574.
Birkhead, T. W. i Moller, A. P., ur. (1998.) Sperm Competition and Sexual
Selection. San Diego: Academic Press.
Birzniece, V., Backstrom, T. i ostali (2006.) Neuroactive steroid effects on
cognitive functions with a focus on the serotonin and GABA systems."
Brain Res Rev. U tisku.
Biver, E., Lotstra, F. i ostali (1996.) Sex difference in 5HT2 receptor in the
living human brain." Neurosci Lett 204 (1-2): 25-28.
Bjorklund, D. F. i Kipp, K. (1996.) Parental investment theory and gender differences in the evolution of inhibition mechanisms." Psychol Bull
120 (2): 163-188.
Blair, R. J., Morris, J. S. i ostali (1999.) Dissociable neural responses to
facial expressions of sadness and anger." Brain 122 (Pt. 5): 883-893.
Blehar, M. C. (2003.) Public health context of women's mental health
research." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 781-799.
256
Bibliografija
257
Bridges, R. S. i Scanlan, V. F. (2005.) "Maternal memory in adult, nulliparous rats: Effects of testing interval on the retention of maternal behavior." Dev Psychobiol 46 (1): 13-18.
Briton, N. J. i Hall, J. A. (1995.) Beliefs about female and male nonverbal
communication." Sex Roles 32: 79-90.
Brizendine, L. (2004.) Menopause-related depression and low libido:
Fine-tuning treatment." OBGYN Management, 16 (8): 29-42.
Brody, L. (1997.) Gender and emotions: Beyond stereotypes." Journal of
Social Issues 53: 369-94.
Brody, L. i Hall, J. A. (1993.) Gender and emotion." U M. Lewis i J. Haviland, ur., Handbook of Emotions, 447-460. New York: Guilford Press.
Brody, L. R. (1985.) Gender differences in emotional development: A review of theories and research." ] Pers 53:102-149.
Brown, L. (2005.) Iz razgovora.
Brown, W. M., Cronk, L. i ostali (2005.) Dance reveals symmetry especially in young men." Nature 438 (7071): 1148-1150.
258
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
Bibliografija
259
Butler, T., Pan, H. i ostali (2005.) Fear-related activity in subgenual anterior cingulate differs between men and women." Neuroreport 16 (11):
1233-1236.
Byrnes, E. M., Rigero, B. A. i ostali (2002.) Dopamine antagonists during
parturition disrupt maternal care and the retention of maternal behavior
in rats." Pharmacol Biochem Behav 73 (4): 869-875.
Cahill, L. (2003.) Sex-related influences on the neurobiology of emotionally influenced memory." Ann NY Acad Sci 985:163-173.
Cahill, L. (2005.) His brain, her brain." Sci Am 292 (5): 40-47.
Cahill, L. i A. van Stegeren (2003.) Sex-related impairment of memory
for emotional events with beta-adrenergic blockade." Neurobiol Learn
Mem 79 (1): 81-88.
Calder, A. J., Lawrence, A. D. i Young, A. W. (2001.) Neuropsychology
of fear and loathing." Nature Reviews Neuroscience 2: 352-363.
Caldji, C., Francis, D. i ostali (2000.) The effects of early rearing environment on the development of GABAA and central benzodiazepine receptor levels and novelty-induced fearfulness in the rat." Neuropsychopharmacology 22 (3): 219-229.
Call, J. D. (1998.) Extraordinary changes in behavior in an infant after a
brief separation." J Dev Behav Pediatr 19 (6): 424-428.
Cameron, J. (2000.) Reproductive dysfunction in primates, behaviorally
induced." U G. Fink, ur., Encyclopedia of Stress, 366-372 New York: Acaden
Press.
Cameron, J. L. (1997.) Stress and behaviorally induced reproductive dysfunction in primates." Semin ReprodEndocrinol 15 (1): 37-45.
Cameron, J. L. (2004.) Interrelationships between hormones, behavior,
and affect during adolescence: Understanding hormonal, physical, and
brain changes occurring in association with pubertal activation of the reproductive axis. Introduction to part III." Ann NY Acad Sci 1021:110-123.
Cameron, N. M., Champagne, F. A. i ostali (2005.) The programming of
individual differences in defensive responses and reproductive strategies
260
Bibliografija
261
262
Chivers, M. L., Rieger, G. i ostali (2004.) A sex difference in the specificity of sexual arousal." Psychol Sci 15(11): 736-744.
Clarkson, T. B. i Appt, S. E. (2005.) Controversies about HRT - lessons
from monkey models." Maturitas 51 (1): 64-74.
Cohen, I. T., Sherwin, B. B. i ostali (1987.) Food cravings, mood, and the
menstrual cycle." Horm Behav 21 (4): 457-470.
Collaer, M. L., Geffner, M. E. i ostali (2002.) Cognitive and behavioral
characteristics of Turner syndrome: Exploring a role for ovarian hormones in female sexual differentiation."Horm Behav 41 (2): 139-155.
Collaer, M. L. i Hines, M. (1995.) Human behavioral sex differences: A
role for gonadal hormones during early development?" Psychol Bull 118
(1): 55-107.
Colson, M. H., Lemaire, A. i ostali (2006.) Sexual behaviors and mental
perception, satisfaction and expectations of sex life in men and women in
France." / SexMedS (1): 121-131.
Connell, K., Guess, M. K. i ostali (2005.) Effects of age, menopause, and
comorbidities on neurological function of the female genitalia." Int J Impot Res 17 (1): 63-70.
Connell, K., Guess, M. K. i ostali (2005.) Evaluation of the role of pudendal nerve integrity in female sexual function using noninvasive techniques." Am J Obstet Gynecol 192 (5): 1712-1717.
Connellan, J. (2000.) Sex differences in human neonatal social perception." Infant Brain and Development 23:113-118.
Cooke, B. (2005.) Sexually dimorphic synaptic organization of the medial amygdala." / Neurosci 25 (46): 10759-10767.
Cooke, B. M., i Woolley, C. S. (2005.) Gonadal hormone modulation of
dendrites in the mammalian CNS." / Neurobiol 64 (1): 34-46.
Coplan, J. D., Altemus, M. i ostali (2005.) Synchronized maternal-infant
elevations of primate CSF CRF concentrations in response to variable foraging demand." CNS Spectr 10 (7): 530-536.
Corso, J. (1959.) Age and sex differences in thresholds." Journal of the
Acoustical Society of America 31: 489-507.
Craig, I. W., Harper, E. i ostali (2004.) The genetic basis for sex differences in human behaviour: Role of the sex chromosomes." Ann Hum Genet
68 (Pt. 3): 269-284.
Bibliografija
263
Craik, F. (1977.) The Handbook of Aging and Cognition. San Diego: Academic Press.
Crawford, J. (1992.) Emotion and Gender: Constructing Meaning from
Mem-
Cyranowski, J. M., Frank, E. i ostali (2000.) Adolescent onset of the gender difference in lifetime rates of major depression: A theoretical model."
Arch Gen Psychiatry 51 (1): 21-27.
264
Deacon, T. (1997.) The Co-Evolution of Language and the Brain. New York:
W. W. Norton.
Debiec, J. (2005.) Peptides of love and fear: Vasopressin and oxytocin
modulate the integration of information in the amygdala." Bioessays 27
(9): 869-873.
Deckner, D. F. A. (2003.) Rhythm in mother-infant interactions." Infancy
4 (2): 201-217.
Dejudicibus, M. A. i McCabe, M. P. (2002.) Psychological factors and the
sexuality of pregnant and postpartum women." J Sex Res 39 (2): 94-103.
Dennerstein, L., Dudley, E. i ostali (1997.) Sexuality, hormones and the
menopausal transition." Maturitas 26 (2): 83-93.
Dennerstein, L., Dudley, E. i ostali (1997.) Well-being and the menopausal transition" J Psychosom Obstet Gynaecol 18 (2): 95-101.
Denton, D., Shade, R. i ostali (1999.) Neuroimaging of genesis and satiation of thirst and an interoceptor-driven theory of origins of primary
consciousness." Proc Natl Acad Sci USA 96 (9): 5304-5309.
Bibliografija
265
DeRubeis, R. J., Hollon, S. D. i ostali (2005.) Cognitive therapy vs medications in the treatment of moderate to severe depression." Arch Gen Psychiatry 62 (4): 409-416.
DeVries, A. C., DeVries, M. B. i ostali (1995.) Modulation of pair bonding
in female prairie voles (Microtus ochrogaster) by corticosterone." Proc Natl
Acad Sci USA 92 (17): 7744-7748.
DeVries, A. C., DeVries, M. B. i ostali (1996.) The effects of stress on social preferences are sexually dimorphic in prairie voles." Proc Natl Acad
Sci USA 93 (21): 11 1980-1984.
DeVries, A. C., Gupta, T. i ostali (2002.) Corticotropin-releasing factor
induces social preferences in male prairie voles." Psychoneuroendocrinology 27 (6): 705-714.
DeVries, A. C., Taymans, S. E. i ostali (1997.) Social modulation of corticosteroid responses in male prairie voles." Ann NY Acad Sci 807: 494-497.
DeVries, G. J. (1999.) Brain sexual dimorphism and sex differences in
parental and other social behaviors." U C. S. Carter, 1.1. Lederhendler, i
B. Kirkpatrick, ur., The Integrative Neurobiology of Affiliation,
155-168. Cam-
Dobson, H., Ghuman, S. i ostali (2003.) A conceptual model of the influence of stress on female reproduction." Reproduction 125 (2): 151-163.
Dodge, K. A., Coie, I- D. i ostali (1982.) Behavior patterns of socially rejected and neglected preadolescents: The roles of social approach and aggression." jAbnorm Child Psychol 10 (3): 389-409.
Douda, D. (2005.) Women turning to custom hormone therapy. W C C O TV,
266
Duval, F., Mokrani, M. C. i ostali (1999.) Thyroid axis activity and serotonin function in major depressive episode." Psychoneuroendocrinology 24
(7): 695-712.
Eagly, A. H. (1986.) Gender and aggressive behavior: A meta-analytic review of the social psychological literature." Psychol Bull 100 (2): 309-330.
Eberhard, W. G. (1996.) Female Control: Sexual Selection by Cryptic Female
Eisenberger, N. I. i Lieberman, M. D. (2004.) Why rejection hurts: A common neural alarm system for physical and social pain." Trends Cogn Sci
8 (7): 294-300.
Ekstrom, H. (2005.) Trends in middle-aged women's reports of symptoms, use of hormone therapy and attitudes towards it." Maturitas 52 (2):
154-164.
Elavsky, S., McAuley, E. i ostali (2005.) Physical activity enhances longterm quality of life in older adults: Efficacy, esteem, and affective influences." Ann Behav Med 30 (2): 138-145.
Elavsky, S. i McAuley, E. (2005.) Physical activity, symptoms, esteem,
and life satisfaction during menopause." Maturitas 52 (3-4): 374-385.
Else-Quest, N. M., Hyde, J. S. i ostali (2006.) Gender differences in temperament: a meta-analysis." Psychol Bull 132 (I): 33-72.
Emanuele, E., Politi, P. i ostali (2006.) Raised plasma nerve growth factor
levels associated with early-stage romantic love." Psychoneuroendocrinology. U tisku.
Bibliografija
267
Enserink, M. (2005.) Let's talk about seks - and drugs." Science 308
(5728): 1578.
Epel, E. S., Blackburn, E. H. i ostali (2004.) Accelerated telomere shortening in response to life stress." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17312-17315.
Epel, E., Jimenez, S. i ostali (2004.) Are stress eaters at risk for the metabolic syndrome?" Ann NY Acad Sci 1032: 208-210.
Epel, E., Jue Lin i ostali (2006.) Cell aging in relation to stress arousal and
cardiovascular disease risk factors." Psychoneuroendocrinology. U tisku.
Erickson, K. I., Colcombe, S. J. i ostali (2005.) Selective sparing of brain
tissue in postmenopausal women receiving hormone replacement therapy." Neurobiol Aging 26 (8): 1205-1213.
268
Featherstone, R. E., Fleming, A. S. i ostali (2000.) Plasticity in the maternal circuit: Effects of experience and partum condition on brain astrocyte
number in female rats." Behav Neurosci 114 (1): 158-172.
Feingold, A. (1994.) Gender differences in personality: A meta-analysis."
Psychol Bull 116 (3): 429-456.
Ferguson, J. N., Aldag, }. M. i ostali (2001.) Oxytocin in the medial amygdala is essential for social recognition in the mouse." / Neurosci 21 (20):
8278-8285.
Ferguson, T. i Eyre, H. (2000.) Engendering gender differences in shame
and guilt: Stereotypes, socialization and situational pressures." U Gender and Emotion: Social Psychological Prespectives, ur. A. H. Fisher, 254-276
Bibliografija
269
Fivush, R., and N. R. Hamond (1989.) Time and again: Effects of repetition and retention interval on 2 year olds' event recall." ] Exp Child Psychol
47 (2): 259-273.
Flannery, K. A. i Watson, M. W. (1993.) Are individual differences in
fantasy play related to peer acceptance levels?" J Genet Psychol 154 (3):
407-416.
Fleming, A. S., Corter, C. i ostali (1993.) Postpartum factors related to
mother's attraction to newborn infant odors." Dev Psychobiol 26 (2): 115-132.
Fleming, A. S., Corter, C. i ostali (2002.) Testosterone and prolactin are
associated with emotional responses to infant cries in new fathers." Horm
Behav 42 (4): 399-413.
Fleming, A. S., Klein, E. i ostali (1992.) The effects of a social support
group on depression, maternal attitudes and behavior in new mothers." /
Child Psychol Psychiatry 33 (4): 685-698.
Fleming, A. S., Kraemer, G. W. i ostali (2002.) Mothering begets mothering: The transmission of behavior and its neurobiology across generations." Pharmacol Biochem Behav 73 (1): 61-75.
Fleming, A. S., O'Day, D. H. i ostali (1999.) Neurobiology of mother-infant interactions: Experience and central nervous system plasticity across
development and generations." Neurosci Biobehav Rev 23 (5): 673-685.
Fleming, A. S., Ruble, D. i ostali (1997.) Hormonal and experiential correlates of maternal responsiveness during pregnancy and the puerperium in human mothers." Horm Behav 31 (2): 145-158.
Fleming, A. S. i Sarker, J. (1990.) Experience-hormone interactions and
maternal behavior in rats." Physiol Behav 47 (6): 1165-1173.
Fleming, A. S., Steiner, M. i ostali (1997.) Cortisol, hedonics, and maternal responsiveness in human mothers." Horm Behav 32 (2): 85-98.
Forger, N. G., Rosen, G. J. i ostali (2004.) Deletion of Bax eliminates sex
differences in the mouse forebrain." Proc Natl Acad Sci USA 101 (37):
13666-13671.
Forger, N. G. (2006.) Cell death and sexual differentiation of the nervous
system." Neuroscience 138 (3): 929-938.
Fox, C., Wolff, H. S. i Baker, J. A. (1970.) Measurement of intravaginal
and intrauterine pressures human coitus by radio-telemetry" J ReprodFert
22: 243-251.
Francis, D., Diorio, J. i ostali (1999.) Nongenomic transmission across
generations of maternal behavior and stress responses in the rat." Science
286 (5442): 1155-1158.
270
Francis, D. D., Champagne, F A. i ostali (1999.) Maternal care, gene expression, and the development of individual differences in stress reactivity." Ann NY Acad Sci 896: 66-84.
Francis, D. D., Diorio, J. i ostali (2002.) Environmental enrichment reverses the effects of maternal separation on stress reactivity." J Neurosci
22 (18): 7840-7843.
Francis, D. D. i Meaney, M. J. (1999.) Maternal care and the development
of stress responses." Curr Opin NeurobioW (1): 128-134.
Francis, D. D., Young, L. J. i ostali (2002.) Naturally occurring differences in maternal care are associated with the expression of oxytocin and
vasopressin (Via) receptors: Gender differences." / Neuroendocrinal 14 (5):
349-353.
Franklin, T. (2006.) Sex and ovarian steroids modulate brain-derived
neurotrophic factor (BDNF) protein levels in rat hippocampus under
stressful and non-stressful conditions." Psychoneuroendocrinology 31 1:
38-48.
Freeman, E. W. (2004.) Luteal phase administration of agents for the
treatment of premenstrual dysphoric disorder." CNS Drugs 18 (7): 453468.
Frey, W. (1985.) Crying: The mystery of tears." Winston Pr (rujan, 1985.).
Fries, A. B., Ziegler, T. E. i ostali (2005.) Early experience in humans is
associated with changes in neuropeptides critical for regulating social behavior." Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17237-17240.
Frodi, A. (1977.) Sex differences in perception of a provocation, a survey." Percept Mot Skills 44 (1): 113-114.
Frodi, A., Macaulay, J. i ostali (1977.) Are women always less aggressive
than men? A review of the experimental literature." Psychol Bull 84 (4):
634-660.
Fry, D. P. (1992.) Female aggression among the Zapotec of Oaxaca, Mexico." U K. Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Fe-
Bibliografija
271
(8): 1185-1201.
Giedd, J. N., Rumsey, J. M. i ostali (1996.) A quantitative MRI study of
the corpus callosum in children and adolescents." Brain Res Dev Brain Res
91 (2): 274-280.
Giedd, J. N., Snell, J. W. i ostali (1996.) Quantitative magnetic resonance
imaging of human brain development: Ages 4-18." Cereb Cortex 6 (4): 551-560.
Giedd, J. N., Vaituzis, A. C. i ostali (1996.) Quantitative MRI of the temporal lobe, amygdala, and hippocampus in normal human development:
Ages 4-18 years." J Comp Neurol 366 (2): 223-230.
Giltay, E. ]., Kho, K. H. i ostali (2005.) The sex difference of plasma homovanillic acid is unaffected by cross-sex hormone administration in
transsexual subjects." / Endocrinol 187 (1): 109-116.
Gingrich, B., Liu, Y. i ostali (2000.) Dopamine D2 receptors in the nucleus accumbens are important for social attachment in female prairie voles
(Microtus ochrogaster)." Behav Neurosci 114 (1): 173-183.
272
Gizewski, E. R., Krause, E. i ostali (2006.) Gender-specific cerebral activation during cognitive tasks using functional MRI: Comparison of women
in mid-luteal phase and men." Neuroradiology 48 (1): 14-20.
Glazer, I. M. (1992.) Interfemale aggression and resource scarcity in a
cross-cultural perspective." U K. Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice
and Women: Aspects of Female Aggression, 163-172. San Diego: Academic
Press.
Glickman, S. E., Short, R. V. i ostali (2005.) Sexual differentiation in three
unconventional mammals: Spotted hyenas, elephants and tammar wallabies." Horm Behav 48 (4): 40-417.
Goldstat, R., Briganti, E. i ostali (2003.) Transdermal testosterone therapy improves well-being, mood, and sexual function in premenopausal
women." Menopause 10 (5): 390-398.
Goldberg E., Podell, K. i ostali (1994.) Cognitive bias, functional cortical geometry and the frontal lobes: laterality, sex and handedness." J Cog
Neurosci 6: 276-296.
Goldstein, J. M., Jerram, M. i ostali (2005.) Hormonal cycle modulates
arousal circuitry in women using functional magnetic resonance imaging." / Neurosci 25 (40): 9309-9316.
Goldstein, J. M., Jerram, M. i ostali (2005.) Sex differences in prefrontal
cortical brain activity during FMRI of auditory verbal working memory."
Neuropsychology 19 (4): 509-519.
Goldstein, J. M., Seidman, L. J. i ostali (2001.) Normal sexual dimorphism
of the adult human brain assessed by in vivo magnetic resonance imaging." Cereb Cortex 11 (6): 490-497.
Golombok, S. i Fivush, S. (1994.) Gender Development. New York: Cambridge University Press.
Good, C. D., Lawrence, K. i ostali (2003.) Dosage-sensitive X-linked locus influences the development of amygdala and orbitofrontal cortex,
and fear recognition in humans." Brain 126 (Pt. 11): 2431-2446.
Goos, L. M. i Irwin, S. (2002.) Sex related factors in the perception of
threatening facial expressions." Journal of Nonverbal Behavior 26 (1): 27-41.
Gootjes, L., Bouma, A. i ostali (2006.) Attention modulates hemispheric
differences in functional connectivity: Evidence from MEG recordings."
Neuroimage.
U tisku.
Bibliografija
273
274
Bibliografija
275
Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) Prenatal stress and children's Cortisol reaction to the first day of school." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 541-549.
Haier, R. J., Jung, R. E. i ostali (2005.) The neuroanatomy of general intelligence: Sex matters." Neuroimage 25 (1): 320-327.
Halari, R., Hines, M. i ostali (2005.) Sex differences and individual differences in cognitive performance and their relationship to endogenous
gonadal hormones and gonadotropins." BehavNeurosci 119 (1): 104-117.
Halari, R. i Kumari, V. (2005.) Comparable cortical activation with inferior performance in women during a novel cognitive inhibition task."
Behav Brain Res 158 (1): 167-173.
University Press.
Hall, L. A., Peden, A. R. i ostali (2004.) Parental bonding: A key factor for
mental health of college women." Issues Ment Health Nurs 25 (3): 277-291.
Halpern, C. T., Campbell, B. i ostali (2002.) Associations between stress
reactivity and sexual and nonsexual risk taking in young adult human
males." Horm Behav 42 (4): 387-398.
276
Hasser, C., Brizendine, L. i ostali (2006.) To treat or not to treat? Depression in pregnancy and the use of SSRIs." Current Psychiatry. 5 (4): 31-40.
Havlicek, J. (2005.) Women prefer more dominant men for short-term
mating before ovulation." Biol Letter, 5 (2) 217-228.
Hawkes, K. (2003.) Grandmothers and the evolution of human longevity." Am J Hum Biol 15 (3): 380-400.
Hawkes, K. (2004.) Human longevity: The grandmother effect." Nature
428 (6979): 128-129.
Hawkes, K., O'Connell, I. E. i ostali (1998.) Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories." Proc Natl Acad Sci USA
95 (3): 1336-1339.
Bibliografija
277
278
tive, ur. Bertzig, and Borgerhoff, i ostali. New York: Cambridge University Press. 215-239.
Hines, M. (2002.) Sexual differentiation of human brain and behavior."
U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,425-462. San Diego:
Academic Press.
Hines, M., Ahmed, S. F. i ostali (2003.) Psychological outcomes and gender-related development in complete androgen insensitivity syndrome."
Arch Sex Behav 32 (2): 93-101.
Hines, M., Brook, C. i ostali (2004.) Androgen and psychosexual development: Core gender identity, sexual orientation and recalled childhood
gender role behavior in women and men with congenital adrenal hyperplasia (CAH.)" J SexRes 41 (1): 75-81.
Hines, M. i Kaufman, F. R. (1994.) Androgen and the development of human sex-typical behavior: Rough-and-tumble play and sex of preferred
playmates in children with congenital adrenal hyperplasia (CAH)." Child
Dev 65 (4): 1042-1053.
Hittelman, J. H. (1979.) Sex differences in neonatal eye contact time."
Merrill-Palmer Q 25:171-184.
Hodes, G. E. i Shors, T. J. (2005.) Distinctive stress effects on learning
during puberty." Horm Behav 48 (2): 163-171.
Holdcroft, A., Hall, L. i ostali (2005.) ,,Phosphorus-3 1 brain MR spectroscopy in women during and after pregnancy compared with nonpregnant
control subjects." AJNR Am J Neuroradiol 26 (2): 352-356.
Holden, C. (2005.) Sex and the suffering brain." Science 308 (5728): 1574.
Holmstrom, R. (1992.) Female aggression among the great apes." U K.
Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Female Aggres-
Bibliografija
279
(1): 19-58.
Hrdy, S. B. (1977.) Infanticide as a primate reproductive strategy." Am
Sci 65 (1): 40-49.
Hrdy, S. B. (1997.) Raising Darwin's- consciousness: Female sexuality
and the prehominid origins of patriarchy." Human Nature 8 (1): 1-49.
Hrdy, S. B. (2000.) The optimal number of fathers: Evolution, demography, and history in the shaping of female mate preferences." Ann NY
Acad Sci 907: 75-96.
Huber, D., Veinante, P. i ostali (2005.) Vasopressin and oxytocin excite distinct neuronal populations in the central amygdala." Science 308
(5719): 245-248.
Hultcrantz, M. (2006.) Estrogen and hearing: A summary of recent investigations." Acta Otolaryngol 126 (1): 10-14.
Hummel, T., Krone, F. i ostali (2005.) Androstadienone odor thresholds
in adolescents." Horm Behav 41 (3): 306-310.
Huot, R. L., Brennan, P. A. i ostali (2004.) Negative affect in offspring of
depressed mothers is predicted by infant Cortisol levels at 6 months and
maternal depression during pregnancy, but not postpartum." Ann NY
Acad Sci 1032: 234-236.
Hyde, J. S. (1984.) How large are gender differences in aggression? A
developmental meta-analysis." Dev Psychol 20: 722-736.
Hyde, J. S. (1988.) Gender differences in verbal ability: A meta-analysis"
Psychol Bull 104 (1): 53-69.
280
Bibliografija
281
Jones, B. A. i Watson, N. V. (2005.) Spatial memory performance in androgen insensitive male rats." Physiol Behav 85 (2): 135-141.
Jones, N. A., Field, T. i ostali (2004.) Greater right frontal EEG asymmetry and nonemphathic behavior are observed in children prenatally
exposed to cocaine." Int J Neurosci 114 (4): 459-480.
Jordan, K., Wustenberg, T. i ostali (2002.) Women and men exhibit different cortical activation patterns during mental rotation tasks." Neuropsychologia 40 (13): 2397-2408.
Jorm, A. F., Dear, K. B. i ostali (2003.) Cohort difference in sexual orientation: Results from a large age-stratified population sample." Gerontology
49 (6): 392-395.
Josephs, R. A., Markus, H. R. i ostali (1992.) Gender and self-esteem." J
Pers Soc Psychol 63 (3): 391-402.
28
Press.
Bibliografija
28
Kiecolt-Glaser, J. K., Glaser, R. i ostali (1998.) Marital stress: Immunologic, neuroendocrine, and autonomic correlates." Ann NY Acad Sci 840:
656-663.
Kiecolt-Glaser, J. K, Loving, T. J. i ostali (2005.) Hostile marital interactions, proinflammatory cytokine production, and wound healing." Arch
Gen Psychiatry 62 (12): 1377-1384.
Kiecolt-Glaser, J. K, Newton, T. i ostali (1996.) Marital conflict and endocrine function: Are men really more physiologically affected than wom e n ? " } Consult Clin Psychol 64 (2): 324-332.
Klein, L. C. i Corwin, E. J. (2002.) Seeing the unexpected: How sex differences in stress responses may provide a new perspective on the manifestation of psychiatric disorders." Curr Psychiatry Rep 4 (6): 441-448.
Knafo, A., Iervolino, A. C. i ostali (2005.) Masculine girls and feminine
boys: genetic and environmental contributions to atypical gender development in early childhood." / Pers Soc Psychol 88 (2): 400-412.
Knaus, T. A., Bollich, A. M. i ostali (2004.) Sex-linked differences in the
anatom of the perisylvian language cortex: A volumetric MRI study of
gray matter volumes." Neuropsychology 18 (4): 738-747.
Knaus, T. A., Bollich, A. M. i ostali (2006.) Variability in perisylvian brain
anatomy in healthy adults." Brain Lang. U tisku.
28
Knickmeyer, R., Baron-Cohen, S. i ostali (2005.) Foetal testosterone, social relationships, and restricted interests in children." J Child Psychol Psychiatry 46 (2): 198-210.
Knickmeyer, R. C., Wheelwright, S. i ostali (2005.) Gender-typed play
and amni otic testosterone." Dev Psychol 41 (3): 517-528.
Knight, G., Gunthrie, I. i ostali (2002.) Emotional arousal and gender difference in aggression: A meta-analysis." Aggressive Behavior 28: 366-393.
Koch, P. (2005.) Feeling Frumpy: The relationships between body image
and sexual response changes in midlife women." J Sex Res 42 (3) 212-219.
Kochanska, G., DeVet, K. i ostali (1994.) Maternal reports of conscience
development and temperament in young children." Child Dev 65 (3): 852-868.
Bibliografija
28
status rather than to sexual orientation or transsexuality." / Clin Endocrinol Metab 86 (2): 818-827.
Kudielka, B. M., Buske-Kirschbaum, A. i ostali (2004.) HPA axis responses to laboratory psychosocial stress in healthy elderly adults, younger
adults, and children: Impact of age and gender." Psychoneuroendocrinology 29 (1): 83-98.
Kudielka, B. M. i Kirschbaum, C. (2005.) Sex differences in HPA axis
responses to stress: A review." Biol Psychol 69 (1): 113-132.
Kudielka, B. M., Schmidt-Reinwald, A. K. i ostali (1999.) Psychological
and endocrine responses to psychosocial stress and dexamethasone/corticotropin-releasing hormone in healthy postmenopausal women and
young controls: The impact of age and a two-week estradiol treatment."
Neuroendocrinology 70 (6): 422-430.
Kuhlmann, S., Kirschbaum, C. i ostali (2005.) Effects of oral Cortisol
treatment in healthy young women on memory retrieval of negative and
neutral words." Neurobiol Learn Mem S3 (2): 158-162.
Kuhlmann, S. i Wolf, O. T. (2005.) Cortisol and memory retrieval in
women: influence of menstrual cycle and oral contraceptives." Psychopharmacology (Berl) 183 (1): 65-71.
Labouvie-Vief, G., Lumley, M. A. i ostali (2003.) Age and gender differences in cardiac reactivity and subjective emotion responses to emotional
autobiographical memories." Emotion 3 (2): 115-126.
Ladd, C. O., Newport, D. J. i ostali (2005.) Venlafaxine in the treatment
of depressive and vasomotor symptoms in women with perimenopausal
depression." Depress Anxiety 22 (2): 94-97.
Lakoff, R. (1976.) Language and Women's Place. New York: Harper & Row.
Lambert, K. G., Berry, A. E. i ostali (2005.) Pup exposure differentially
enhances foraging ability in primiparous and nulliparous rats." Physiol
Behav 84 (5): 799-806.
Laumann, E. O., Nicolosi, A. i ostali (2005.) Sexual problems among
women and men aged 40 - 80: Prevalence and correlates identified in
28
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
the Global Study of Sexual Attitudes and Behaviors." Int J Impot Res 17
(1): 39-57.
Laumann, E. Q., Paik, A. i ostali (1999.) Sexual dysfunction in the United
States: Prevalence and predictors." JAMA 281 (6): 537-544.
Lavelli, M. i Fogel, A. (2002.) Developmental changes in mother-infant
face-to-face communication: Birth to 3 months." Dev Psychol 38 (2): 288-305.
Lawal, A., Kern, M. i ostali (2005.) Cingulate cortex: A closer look at its
gut-related functional topography." Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol
635-665.
Lederman, S. A. (2004.) Influence of lactation on body weight regulation." Nutr Rev 62 (7, Pt. 2): S112-119.
Lederman, S. A., Rauh, V. i ostali (2004.) The effects of the World Trade
Center event on birth outcomes among term deliveries at three lower
Manhattan hospitals." Environ Health Perspect 112 (17): 1772-1778.
Lee, M., Bailer, U. E. i ostali (2005.) Relationship of a 5-HT transporter
functional polymorphism to 5-HT 1A receptor binding in healthy women." Mol Psychiatry 10 (8): 715-716.
Lee, T. M., Liu, H. L. i ostali (2002.) Gender differences in neural correlates of recognition of happy and sad faces in humans assessed by functional magnetic resonance imaging." NeurosciLett 333 (1): 131-136.
Lee, T. M., Liu, H. L. i ostali (2005.) Neural activities associated with
emotion recognition observed in men and women." Mol Psychiatry 10 (5):
450-455.
Bibliografija
28
Leeb, R. T. i Gillian, R. E. (2004.) Here's looking at you, kid! A longitudinal study of perceived gender differences in mutual gaze behavior in
young infants." Sex Roles 50 (1-2): 1-5.
Legato, M. J. (2005.) Men, women, and brains: What's hardwired, what's
learned, and what's controversial." Gend Med 9. (2): 59-61.
Leibenluft, E., Gobbini, M. I. i ostali (2004.) Mothers' neural activation in
response to pictures of their children and other children." Biol Psychiatry
56 (4): 225-232.
Leppanen, J. M. H. (2001.) Emotion recognition and social adjustment in
school-aged girls and boys." Scand J Psychol 42 (5): 429-435.
Leresche, L., Mancl, L. A. i ostali (2005.) Relationship of pain and symptoms to pubertal development in adolescents." Pain 118 (1-2): 201-209.
LeVay, S. (1991.) A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homosexual men." Science 253 (5023): 1034-1037.
Levenson, R. W. (2003.) Blood, sweat, and fears: The autonomic architecture of emotion." Ann NY Acad Sci 1000: 348-366.
Levesque, J., Eugene, E. i ostali (2003.) Neural circuitry underlying voluntary suppression of sadness." Biol Psychiatry 53 (6): 502-510.
Levesque, J., Joanette, Y. i ostali (2003.) Neural correlates of sad feelings
in healthy girls." Neuroscience 121 (3): 545-551.
Lewis, D. A., Cruz, D. i ostali (2004.) Postnatal development of prefrontal inhibitory circuits and the pathophysiology of cognitive dysfunction
in schizophrenia." Ann NY Acad Sci 1021: 64-76.
Lewis, M. (1997.) Social behavior and language acquisition." U Interactional conversation and the development of language, ur. B. Haslett, New
28
Bibliografija
28
20
McClintock, M. K. (2002.) Pheromones, odors and vsana: The neuroendocrinology of social chemosignals in humans and animals." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 1, 797-870.
McClintock, M. K. (1998.) On the nature of mammalian and human pheromones." Ann NY Acad Sci 855:390-392. McClintock, M. K., Bullivant, S. i
ostali (2005.) Human body scents: Conscious perceptions and biological
effects." Chem Senses 30 (Suppl. 1): il35-il37.
McClure, E. B. (2000.) A meta-analytic review of sex differences in facial
expression processing and their development in infants, children, and
adolescents." Psychol Bull 126 (3): 424-453.
McClure, E. B., Monk, C. S. i ostali (2004.) A developmental examination
of gender differences in brain engagement during evaluation of threat."
Biol Psychiatry 55 (11): 1047-1055.
Bibliografija
21
McFadden, D. i Pasanen, E. G. (1999.) Spontaneous otoacoustic emissions in heterosexuals, homosexuals, and bisexuals." J Acoust Soc Am 105
(4): 2403-2413.
McGinnis, M. Y. (2004.) Anabolic androgenic steroids and aggression:
Studies using animal models." Ann NY Acad Set 1036: 399-415.
McManis, M. H., Bradley, M. M. i ostali (2001.) Emotional reactions in
children: Verbal, physiological, and behavioral responses to affective pictures." Psychophysiology 38 (2): 222-231.
Maciejewski, P. K., Prigerson, H. G. i ostali (2001.) Sex differences in
event-related risk for major depression." Psychol Med 31 (4): 593-604.
Mackey, R., (2001.) Psychological intimacy in the lasting relationships of
heterosexual and same-gender couples." Sex Roles 43 (3-4): 201.
Mackie, D. M Devos, T. i ostali (2000.) Intergroup emotions: Explaining
offensive action tendencies in an intergroup context." J Pers Soc Psychol
19 (4): 602-616.
Madden, T. E., Barrett, L. E. i ostali (2000.) Sex differences in anxiety and
depression: Empirical evidence and methodological questions." U Gender
and Emotion: Social Psychological Perspectives: Studies in Emotion and Social
Interaction, ur. A. H. Fischer, drugo izdanje, 277-298. New York: Cambridge University Press.
Maestripieri, D. (2005.) Early experience affects the intergenerational
transmission of infant abuse in rhesus monkeys." Proc Natl Acad Sci USA
102 (27): 9726-9729.
Maestripieri, D. (2005.) Effects of early experience on female behavioural and reproductive development in rhesus macaques." Proc Biol Sci 272
(1569): 1243-1248.
Maestripieri, D., Lindell, S. G. i ostali (2005.) Neurobiological characteristics of rhesus macaque abusive mothers and their relation to social and
maternal behavior." Neurosci Biobehav Rev 29 (1): 51-57.
Magalhaes, P. V. i Pinheiro, R. T. (2006.) Pharmacological treatment of
postpartum depression." Acta Psychiatr Scand 113(1): 75-76.
Maki, P. M., Zonderman, A. B. i ostali (2001.) Enhanced verbal memory
in non-demented elderly women receiving hormone-replacement therapy." Am ] Psychiatry 158 (2): 227-233.
Malatesta, C. Z. i Haviland, J. M. (1982.) Learning display rules: The socialization of emotion expression in infancy." Child Dev 53 (4): 991-1003.
Mandal, M. K. (1985.) Perception of facial affect and physical proximity." Percept Mot Skills 60 (3): 782.
Matthews, T.J., Abdelbaky, P. i ostali (2005.) Social and sexual motivation in the mouse." Behav Neurosci 119 (6): 1628-1639.
Matthiesen, A. S., Ransjo-Arvidson, A. B. i ostali (2001.) Postpartum maternal oxytocin release by newborns: Effects of infant hand massage and
sucking." Birth 28 (1): 13-19.
Mazure, C. M. i Maciejewski, P. K. (2003.) A model of risk for major
depression: Effects of life stress and cognitive style vary by age." Depress
Anxiety 17 (1): 26-33.
Meaney, M. (2001.) From a culture of blame to a culture of safety - the
role of institutional ethics committees." Bioethics Forum 17 (2): 32-42.
Meaney, M. J. (2001.) Maternal care, gene expression, and the transmission of individual differences in stress reactivity across generations."
Annu Rev Neurosci 24:1161-1192.
Meaney, M. J. i Szyf, M. (2005.) Maternal care as a model for experiencedependent chromatin plasticity?" Trends Neurosci 28 (9): 456-463.
Bibliografija
Miller, K. I., Conney, J. C. i ostali (2002.) Mood symptoms and cognitive performance in women estrogen users and nonusers and men." / Am
Geriatr Soc 50 (11): 1826-1830.
Miller, S. M. i Lonstein, J. S. (2005.) Dopamine dl and d2 receptor antagonism in the preoptic area produces different effects on maternal behavior
in lactating rats." Behav Neurosci 119 (4): 1072-1083.
Mitchell, J. P., Banaji, M. R. i ostali (2005.) The link between social cognition and self-referential thought in the medial prefrontal cortex." ] Cogn
Neurosci 17(8): 1306-1315.
Moffitt, T. (2001.) Sex Differences in Antisocial Behavior. Cambridge: Cambridge University Press.
Mogi, K., Funabashi, T. i ostali (2005.) Sex difference in the response
of melanin-concentrating hormone neurons in the lateral hypothalamic
area to glucose, as revealed by the expression of phosphorylated cyclic
adenosine 3', 5'-monophosphate response element-binding protein." Endocrinology 146 (8): 3325-3333.
Monks, D. A., Lonstein, J. S. i ostali (2003.) Got milk? Oxytocin triggers
hippocampal plasticity." Nat Neurosci 6 (4): 327-328.
Monnet, E. P. i Maurice, T. (2006.) The sigma(l) protein as a target for the
non-genomic effects of neuro(active) steroids: Molecular, physiological,
and behavioral aspects." / Pharmacol Sci 100 (2): 93-118.
Morgan, H. D., Fleming, A. S. i ostali (1992.) Somatosensory control
of the onset and retention of maternal responsiveness in primiparous
Sprague-Dawley rats." Physiol Behav 51 (3): 549-555.
Morgan, M. A., Schulkin, J. i ostali (2004.) Estrogens and non-reproductive behaviors related to activity and fear." Neurosci Biobehav Rev 28 (i):
55-63.
Morgan, M. L., Cook, I. A. i ostali (2005.) Estrogen augmentation of antidepressants in perimenopausal depression: A pilot study." / Clin Psychiatry 66 (6): 774-780.
Morley-Fletcher, S., Puopolo, M. i ostali (2004.) Prenatal stress affects
3, 4-methylenedioxymethamphetamine pharmacokinetics and drug-induced motor alterations in adolescent female rats." Eur J Pharmacol 489
(1-2): 89-92.
Morley-Fletcher, S., Rea, M. i ostali (2003.) Environmental enrichment
during adolescence reverses the effects of prenatal stress on play behaviour and HPA axis reactivity in rats." Eur ] Neurosci 18 (12): 3367-3374.
Morse, C. A. i Rice, K. (ZOOS). Memory after menopause: Preliminary
considerations of hormone influence on cognitive functioning." Arch
Women Ment Healths (3): 155-162.
Bibliografija
Ochsner, K. N., Ray, R. D. i ostali (2004.) For better or for worse: Neural
systems supporting the cognitive down- and up-regulation of negative
emotion." Neuroimage 23 (2): 483-499.
O'Connell, H. E., Sanjeevan, K. V. i ostali (2005.) Anatomy of the clitoris." / Urol 174 (4, Pt. 1): 1189-1195.
O'Connor, D. B., Archer, J. i ostali (2004.) Effects of testosterone on mood,
aggression, and sexual behavior in young men: A double-blind, placebocontrolled, cross-over study." / Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2837-2845.
O'Day, D. H., Lydan, M. i ostali (2001.) Decreases in calmodulin binding
proteins and calmodulin dependent protein phosphorylation in the medial preoptic area at the onset of maternal behavior in the rat." J Neurosci
Res 64 (6): 599-605.
O'Day, D. H., Payne, L. A. i ostali (2001.) Loss of calcineurin from the
medial preoptic area of primiparous rats." Biochem Biophys Res Commun
281 (4): 1037-1040.
O'Hara, M. W., Schlechte, J. A. i ostali (1991.) Controlled prospective
study of postpartum mood disorders: Psychological, environmental, and
hormonal variables." J Abnorm Psychol 100 (1): 63-73.
O'Hara, M. W., Schlechte, J. A. i ostali (1991.) Prospective study of postpartum blues: Biologic and psychosocial factors." Arch Gen Psychiatry 48
(9): 801-806.
Ohnishi, T., Moriguchi, Y. i ostali (2004.) The neural network for the mirror system and mentalizing in normally developed children: An fMRI
study." Neuroreport 15 (9): 1483-1487.
Ojeda, S. (2002.) Neuroendocrine regulation of puberty." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4, 589-660. San Diego, Academic
Press.
Olweus, D., Mattsson, A. i ostali (1988.) Circulating testosterone levels
and aggression in adolescent males: A causal analysis." Psychosom Med
50 (3): 261-272.
OpenSpeechRecognizer (2005.) Male and female spectral tones of voice."
See www.nuance.com.
Orzhekhovskaia, N. S. (2005.) [Sex dimorphism of neuron-glia correlations in the frontal areas of the human brain]." Morfologiia 127 (1): 7-9.
Otte, C., Hart, S. i ostali (2005.) A meta-analysis of Cortisol response to
challenge in human aging: Importance of gender." Psychoneuroendocrinology 30(1): 80-91.
Bibliografija
Overman, W. H., Bachevalier, I. i ostali (1996.) Cognitive gender differences in very young children parallel biologically based cognitive gender
differences in monkeys." Behav Neurosci 110 (4): 673-684.
Palermo, R. C. (2004.) Photographs of facial expression: Accuracy, response times, and ratings of intensity." Behavior Research Methods, Instruments & Computers. Special Web-based archive of norms, stimuli, and
data, Pt. 2,36 (4): 634-638.
Panzer, C., Wise, S. i ostali (2006.) Impact of oral contraceptives on sex
hormone-binding globulin and androgen levels: A retrospective study in
women with sexual dysfunction." / Sex Med 3 (1): 104-113.
Papalexi, E., Antoniou, K. i ostali (2005.) Estrogens influence behavioral
responses in a kainic acid model of neurotoxicity." Horm Behav 48 (3):
291-302.
Paris, R. i Helson, R. (2002.) Early mothering experience and personality
change." / Fam Psychol 16 (2): 172-185.
Parry, B. (2002.) Premenstrual dysphoric disorder PMDD." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 5, 531-552. San Diego, Academic
Press.
Parsey, R. V., Oquendo, M. A. i ostali (2002.) Effects of sex, age, and
aggressive traits in man on brain serotonin 5-HT1A receptor binding
potential measured by PET using [C-11]WAY-100635." Brain Res 954 (2):
173-182.
Pasterski, V. L., Geffner, M. E. i ostali (2005.) Prenatal hormones and
postnatal socialization by parents as determinants of male-typical toy
play in girls with congenital adrenal hyperplasia." Child Dev 76 (1): 264-278.
Pattatucci, A. M. i Hamer, D. H. (1995.) Development and familiality of
sexual orientation in females." Behav Genet 25 (5): 407-420.
Paus, T., Zijdenbos, A. i ostali (1999.) Structural maturation of neural
pathways in children and adolescents: In vivo study." Science 283 (5409):
1908-1911.
Pawluski, J. L. i Galea, L. A. (2006.) Hippocampal morphology is differentially affected by reproductive experience in the mother." J Neurobiol
66 (1): 71-81.
Pawluski, J. L., Walker, S. K. i ostali (2006.) Reproductive experience differentially affects spatial reference and working memory performance in
the mother." Horm Behav 49 (2): 143-149.
28
Pillsworth, E. G., Haselton, M. G. i ostali (2004.) Ovulatory shifts in female sexual desire." / Sex Res 41 (1): 55-65.
Pinaud, R., Fortes, A. F. i ostali (2006.) Calbindin-positive neurons reveal
a sexual dimorphism within the songbird analogue of the mammalian
auditory cortex." J Neurobiol 66 (2): 182-195.
Pinna, G., Costa, E. i ostali (2005.) Changes in brain testosterone and allopregnanolone biosynthesis elicit aggressive behavior." Proc Natl Acad
Sci USA 102 (6): 2135-2140.
Pittman, Q. J. i Spencer, S. J. (2005.) Neurohypophysial peptides: Gatekeepers in the amygdala." Trends Endocrinol Metab 16 (8): 343-344.
Plante, E., Schmithorst, V. J. i ostali (2006.) Sex differences in the activation of language cortex during childhood." Neuropsychologia. U tisku.
Bibliografija
Podewils, L. J., Guallar, E. i ostali (2005.) Physical activity, APOE genotype, and dementia risk: Findings from the Cardiovascular Health Cognition Study." Am ] Epidemiol 161 (7): 639-651.
Prkachin, K. M., Heather, M. i Mercer, S. R. (2004.) Effects of exposure on
perception of pain expression." Pain 111 (1-2): 8-12.
Protopopescu, X., Pan, H. i ostali (2005.) Orbitofrontal cortex activity related to emotional processing changes across the menstrual cycle." Proc
Natl Acad Sci USA 102 (44): 16060-16065.
Pruessner, }. C., Champagne, F. i ostali (2004.) Dopamine release in response to a psychological stress in humans and its relationship to early life maternal care: A positron emission tomography study using Q1
lC]raclopride." / Neurosci 24 (11): 2825-2831.
Pujol, J., Lopez, A. i ostali (2002.) Anatomical variability of the anterior
cingulate gyrus and basic dimensions of human personality." Neuroimage
15 (4): 847-855.
Putnam, K., Chrousos, G. P. i ostali (2005.) Sex-related differences in
stimulated hypothalamic-pituitary-adrenal axis during induced gonadal
suppression." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 4224-4231.
Bibliografija
Roalf, D., Lowery, N. i ostali (2006.) Behavioral and physiological findings of gender differences in global-local visual processing." Brain Cogn.
U tisku.
L. Brizendine: E N S K I MOZAK
Rossouw, J. E. (2002.) Effect of postmenopausal hormone therapy on cardiovascular risk." JHypertens Suppl 20 (2): S62-65.
Rossouw, J. E. (2002.) Hormones, genetic factors, and gender differences
in cardiovascular disease." Cardiovasc Res 53 (3): 550-557.
Rossouw, J. E., Anderson, G. L. i ostali (2002.) Risks and benefits of estrogen plus progestin in healthy postmenopausal women: Principal results
from the Women's Health Initiative randomized controlled trial." JAMA
288 (3): 321-333.
Rotter, N. G. (1988.) Sex differences in the encoding and decoding of
negative facial emotions." Journal of Nonverbal Behavior, 12:139-148.
Roussel, S., Boissy, A. i ostali (2005.) Gender-specific effects of prenatal
stress on emotional reactivity and stress physiology of goat kids." Harm
Behav 47 (3): 256-266.
Routtenberg, A. (2005.) Estrogen changes wiring of female rat brain
during the estrus/menstrual cycle." Society for Neuroscience meeting,
Washington, D. C.
Rowe, R., Maughan, B. i ostali (2004.) Testosterone, antisocial behavior,
and social dominance in boys: Pubertal development and biosocial interaction." Biol Psychiatry 55 (5): 546-552.
Bibliografija
Rubinow, D. R. i Schmidt, P. J. (1995.) The neuroendocrinology of menstrual cycle mood disorders." Ann NY Acad Sci 771: 648-659.
Rubinow, D. R. i Schmidt, P. J. (1995.) The treatment of premenstrual
syndrome - forward into the past." N EnglJ Med 332 (23): 1574-1575.
Ryan, B. (2000.) Speaking rate, conversational speech acts, interruption,
and linguistic complexity." Clinical Linguistics & Phonetics, 14 (1): 17-22.
Sa, S. I. i Madeira, M. D. (2005.) Neuronal organelles and nuclear pores of
hypothalamic ventromedial neurons are sexually dimorphic and change
during the estrus cycle in the rat." Neuroscience 133 (4): 919-924.
Sabatinelli, D., Bradley, M. M. i ostali (2005.) Parallel amygdala and inferotemporal activation reflect emotional intensity and fear relevance."
Neuroimage 24 (4): 1265-1270.
Saenz, C., Dominguez, R. i ostali (2005.) Estrogen contributes to structural recovery after a lesion." MwwaLeft 392 (S): 198-201.
Salonia, A., Nappi, R. E. i ostali (2005.) Menstrual cycle-related changes in plasma oxytocin are relevant to normal sexual function in healthy
women." Horm Behav 47 (2): 164-169.
Samter, W. (2002.) How gender and cognitive complexity influence the
provision of emotional support: A study of indirect effects." Communication Reports: Special psychological mediators of sex differences
support 15 (1): 5-16.
in emotional
Sapolsky, R. M. i Meaney, M. J. (1986.) Maturation of the adrenocortical stress response: Neuroendocrine control mechanisms and the stress
hyporesponsive period." Brain Res 396 (1): 64-76.
Sastre, X., Borras, C. i ostali (2002.) Mitochondrial damage in aging and
apoptosis." Ann NY Acad Sci 959:448-451.
Savic, I., Berglund, H. i ostali (2001.) Smelling of odorous sex hormonelike compounds causes sex-differentiated hypothalamic activations in
humans." Neuron 31 (4): 661-6568.
Sbarra, D. A. (2006.) Predicting the onset of emotional recovery following nonmarital relationship dissolution: Survival analyses of sadness and
anger." Pers Soc Psychol Bull 32 (3): 298-312.
7(1): 19-26.
Schmidt, P. J., Nieman, L. K. i ostali (1998.) Differential behavioral effects of gonadal steroids in women with and in those without premenstrual syndrome." N Engl J Med 338 (4): 209-216.
Schmidt, P. J., Nieman, L. K. i ostali (2000.) Estrogen replacement in
perimenopause-related depression: A preliminary report." Am J Obstet
Gynecol 183-(2): 41-420.
Bibliografija
Sharkin, B. (1993.) Anger and gender: Theory, research and implications." Journal of Counseling and Development 71: 386-389.
Shaywitz, S. E., Naftolin, F. i ostali (2003.) Better oral reading and shortterm memory in midlife, postmenopausal women taking estrogen." Menopause 10 (5): 420-426.
Shellenbarger, S. (2005.) The Breaking Point: How Female Midlife
Crisis Is
327-333.
Shoan-Golan, O. (2004.) Do women cry their own tears? Issues of women's
tearfulness, self-other differentiation,
subjectivity, empathy and recognition.
Silberstein, S. D. i De Lignieres, B. (2000.) Migraine, menopause and hormonal replacement therapy." Cephalalgia 20 (3): 214-221.
Silberstein, S. D. i Merriam, G. R. (2000.) Physiology of the menstrual
cycle." Cephalalgia 20 (3): 148-154.
Bibliografija
Silk, J. B. (2000.) Ties that bond: The role of kinship in primate societies."
U L. Stone, ur., New Directions in Anthropological Kinship, 112-121. Boulder,
CO: Rowman and Littlefield.
Silk, J. B., Alberts, S. C. i ostali (2003.) Social bonds of female baboons
enhance infant survival." Science 302 (5648): 1231-1234.
Silverman, D. K. (2003.) Mommy nearest: Revisiting the idea of infantile
symbiosis and its implications for females." Psychoanalytic Psychology 20
(2): 261-270.
Silverman, J. (2003.) Gender differences in delay of gratification: A meta
analysis." Sex Roles 49:451-463.
Simon, R. (2004.) Gender and emotion in the United States." American
Journal of Sociology, 109:1137-1176.
Slob, A. K., Bax, C. M. i ostali (1996.) Sexual arousability and the menstrual cycle." Psychoneuroendocrinology 21 (6): 545-558.
Small, D. M., Zatorre, R. J. i ostali (2001.) Changes in brain activity related to eating chocolate: From pleasure to aversion." Brain 124 (Pt. 9):
1720-1733. Smith, J., Cunningham, M. J. i ostali (2005.) Regulation of Kiss
1 gene expression in the brain of the female mouse." Endocrinology 146 (9):
3686-3692.
Smith, M. J., Schmidt, P. }. i ostali (2004.) Gonadotropin-releasing hormone-stimulated gonadotropin levels in women with premenstrual dysphoria." Gynecol Endocrinol 19 (6): 335-343.
Smith, S. S. i Woolley, C. S. (2004.) Cellular and molecular effects of steroid hormones on CNS excitability." Cleve Clin ] Med 11 (Suppl. 2): S4-10.
Soares, C. N. i Almeida, O. P. (2001.) Depression during the perimenopause." Arch Gen Psychiatry 58 (3): 306.
Soares, C. N., Joffe, H. i ostali (2004.) Menopause and mood." Clin Obstet
Gynecol 47(3): 576-591.
Soares, C. N., Poitras, J. R. i ostali (2003.) Effect of reproductive hormones and selective estrogen receptor modulators on mood during menopause." Drugs Aging 20 (2): 85-100.
Soares, C. N., Prouty, J. i ostali (2005.) Treatment of menopause-related
mood disturbances." CNS Spectr 10 (6): 489-497.
Sokhi, D. S., Hunter, M. D. i ostali (2005.) Male and female voices activate distinct regions in the male brain." Neuroimage 27 (3): 572-578.
Soldin, O. P., Guo, T. i ostali (2005.) Steroid hormone levels in pregnancy
and 1 year postpartum using isotope dilution tandem mass spectrometry." Fertil Steril 84 (3): 701-710.
Bibliografija
7.
phia: W. B. Saunders.
Bibliografija
Taylor, S. E., Gonzaga, G. C. i ostali (2006.) Relation of oxytocin to psychological stress responses and HPA axis activity in older women." Psycho Med. U tisku.
Tranel, D., Damasio, H. i ostali (2005.) Does gender play a role in functional asymmetry of ventromedial prefrontal cortex?" Brain 128 (Pt. 12):
2872-2881.
Trivers, R. (1972.) Parental investment and sexual selection." U Sexual
Selection and the Descent of Man. ur. B. G. Campbell, 136-179. London:
Heinemann Educational.
Tschann, J. M., Adler, N. E. i ostali (1994.) Initiation of substance use in
early adolescence: The roles of pubertal timing and emotional distress."
Health Psychol 13 (4): 326-333.
Bibliografija
Uvnas-Moberg, K. i Petersson, M. (2005.) Oxytocin, a mediator of antistress, well-being, social interaction, growth and healing." Z Psychosom
Med Psychother 51 (1): 57-80.
Uysal, N., Tugyan, K. i ostali (2005.) The effects of regular aerobic exercise in adolescent period on hippocampal neuron density, apoptosis and
spatial memory." Neurosci Lett 383 (3): 241-245.
Van Egeren, L. A. B., Marguerite, S. i Roach, M. A. (2001.) Mother-infant
responsiveness: Timing, mutual regulation, and interactional context."
Dev Psychol 31 (5): 684-697.
Van Honk, J., Tuiten, A. i ostali (2001.) A single administration of testosterone induces cardiac accelerative responses to angry faces in healthy
young women." Behav Neurosci 115 (1): 238-242.
Vassena, R., Dee Schramm, R. i ostali (2005.) Species-dependent expression patterns of DNA methyltransferase genes in mammalian oocytes
and preimplantation embryos." Mol Reprod Dev 72 (4): 430-436.
Vermeulen, A. (1995.) Dehydroepiandrosterone sulfate and aging." Ann
NY Acad Sci 774:121-127.
Viau, V. (2006.) Iz razgovora.
Viau, V., Bingham, B. i ostali (2005.) Gender and puberty interact on the
stress-induced activation of parvocellular neurosecretory neurons and
corticotropin-releasing hormone messenger ribonucleic acid expression
in the rat." Endocrinology 146 (1): 137-146.
Viau, V. i Meaney, M. J. (2004.) Testosterone-dependent variations in
plasma and intrapituitary corticosteroid binding globulin and stress hypothalamic-pituitary-adrenal activity in the male rat." J Endocrinol 181 (2):
223-231.
Vina, J., Borras, C. i ostali (2005.) Why females live longer than males:
Control of longevity by sex hormones." Sci Aging Knowledge Environ 2005
(23): 17.
Vingerhoets, A. i Scheir, J. (2000.) Sex Differences in Crying." Gender and
Emotion: Social Psychological Perspectives, ur. A. H. Fischer, 118-142. New
Wagner, H. (1993.) Communication of specific emotions: Gender differences in sending accuracy and communication measures." Journal of
Nonverbal Behavior 17: 29-53.
Bibliografija
Windle, R. J., Kershaw, Y. M. i ostali (2004.) Oxytocin attenuates stressinduced c-fos mRNA expression in specific forebrain regions associated
with modulation of hypothalamo-pituitary-adrenal activity." / Neurosci
24 (12): 2974-2982.
Winfrey, O. (2005.) Turning fifty." Oprah, svibanj.
Wise, P. (2003.) Estradiol exerts neuroprotective actions against ischemic
brain injury: Insights derived from animal models." Endocrine 21 (1): 11-15.
Wise, P. (2006.) Estrogen therapy: Does it help or hurt the adult and aging brain? Insights derived from animal models." Neuroscience. U tisku.
Wise, P. M. (2003.) Creating new neurons in old brains." Sci Aging Knowledge Environ (22): PE13.
Woolley, C. S., Wenzel, H. J. i ostali (1996.) Estradiol increases the frequency of multiple synapse boutons in the hippocampal CA1 region of
the adult female rat." / Comp Neurol 373 (1): 108-117.
Wrangham, R. W. (1980.) An ecological model of female-bonded primate groups." Behaviour 75: 262-300.
Wrangham, R. W. i Smuts, B. B. (1980.) Sex differences in the behavioural ecology of chimpanzees in the Gombe National Park, Tanzania." J
Reprod Fertil Suppl, Suppl. 28:13-31.
Bibliografija
Wright, J., Naftolin, F. i ostali (2004.) Guidelines for the hormone treatment of women in the menopausal transition and beyond: Position statement by the Executive Committee of the International Menopause Society." Maturitas 48 (1): 27-31.
Xerri, C., Stern, J. M. i ostali (1994.) Alterations of the cortical representation of the rat ventrum induced by nursing behavior." J Neurosci 14 (3, Pt.
2): 1710-1721.
Yamamoto, Y., Carter, C. S. i ostali (2006.) Neonatal manipulation of
oxytocin affects expression of estrogen receptor alpha." Neuroscience 137
(1): 157-164.
Yamamoto, Y., Cushing, B. S. i ostali (2004.) Neonatal manipulations of
oxytocir alter expression of oxytocin and vasopressin immunoreactive
cells in the paraventricular nucleus of the hypothalamus in a gender-specific manner." Neuroscience 125 (4): 947-955.
Yen, S., Jaffe, R. (1991.) Reproductive endocrinology: Physiology, pathophysiol-
Zahn-Waxler, C., Klimes-Dougan, B. i ostali (2000.) Internalizing problems of childhood and adolescence: Prospects, pitfalls, and progress in
understanding the development of anxiety and depression." Dev Psychopathol 12 (3): 443-466.
Zahn-Waxier, C., Radke-Yarrow, M. i ostali (1992.) Development of concern for others." Dev Psychol 28.126-28.136.
Zak, I'. J., Kurzban, R. i ostali (2005.) Oxytocin is associated with human
trustworthiness." Horm Behav 48 (5): 522-527.
Zalil, D. H. (2003.) The human amygdala and the emotional evaluation
of sensory stimuli." Brain Res Brain Res Rev 41 (1): 88-123.
Zemlyak, I., Brooke, S. i ostali (2005.) Estrogenic protection against gpl20
neurotoxicity: Role of microglia." Brain Res 1046 (1-2): 130-136.
Zhang, T. Y., Chretien, P. i ostali (2005.) Influence of naturally occurring
variations in maternal care on prepulse inhibition of acoustic startle and
the medial prefrontal cortical dopamine response to stress in adult rats."
] Neurosci 25 (6): 1493-1502.
Zhou, J., Pfaff, D. W. i ostali (2005.) Sex differences in estrogenic regulation of neuronal activity in neonatal cultures of ventromedial nucleus of
the hypothalamus." Proc Natl Acad Sri USA 102 (41): 14907-14912.
Bibliografija
319