upx 801.61).62-3164 YU ISSN 0351-434x IZVORNI ZNANSTYEN! RAD primien 25. ibmje 1982 RASPRAVE 8-9(1982-1983), 65-90 MARKO LUKENDA ‘Zavod 2a jezik IFF, Zagreb OSNOVNI KRITERIJI PRI USPOSTAVLIANSU STRUCNIH TERMINA UV étanku se raspraila o nekim osnovnim kriterjima viorbe, ijerarhizacie (u proom redu s obzirom na tipove), prihva anja i normiranja termina 0d standardnojezi¢nih pitanja s kojima se susroculingvsti u posljednje vieme medu naj znaéajnja valja, sakako, ubrojti terminoloska. Novi se termini svakodnevno javijaju w nsjcaliitjim strukama i raznim stranama svijeta. Brzo se prenose iz sredine u stedinu, iz jezka jezik, Cesto bez ikakvih izgradenih kriterija. Lingvistima koji se brinu 0 jeziénom standardu nemoguée je pratiti sve tokove nastajanj, Srenja i preuzimanja termina u raz- rovranim strukama. Stoga nas ne Cudi poplava izravno preuzetih (osobito iz engleskoga je> ik), Kalkianih i Gesto u istoj stedini vlo razliitih termina za iste pojmove. Ako se ne- kom novom terminu ne posveti paanja od same njegove pojave, pogotovo onda ako je ta kav termin reprezentant tvorbenog modela Koji je stran hvatskom knjizevnom jeziku, ‘onda postoji moguénost dase uvuée éitav niz nazivatvorenth po tom model, pa ih je on- a tefe isprevijati. Stoga se suradnja strugajaka pojedinih struka ijezinih struénjaka na- ‘meée kao prieka potreba Evo nekoliko primjera u Kojima se vidi kako struénjaci iste struke razlcito ejetava- ju neki terminoloski problem, t. upotreblavaju razlititenazive za sti pojam: Tabice 1. Pregied nav 28todku pales! Totka palenja JUS B.HB.048 Temperatura paljenja (otvoreni sud) JUS B.H3.019 ‘Temperatura paljenja(plamisto) JUS B.CO.007 ‘Tatka pajenje u otvorenom sudu JUS B.H3.127 Tatka zapaljivosti Pravilnik 0 smjeitaju i drzanju lo2ivih ulje + G,Prohasks, Gosva maziva, Zagreb 1980, st. 263. 6M LUKENDA, Osnownl kite pe wpostajnjusrugaih termina RASPRAVE ®9(19 -198) Planise Pravnik o tebnitkim normativina 22 sk dist zaplivi evar Plamiste Strudna literatura amit, otvorena posuda re Temperatura pljenja OS. Plamiste 0.8, = ‘Temperatura pajenja (M) oe Plamiste- otvoreni sud 2 ‘Tables 2 Prolednavnja za totka teenie Tacka stinjavanja JUS B.H8.034 ‘Temperatura stinjavanja JUS BH3.019 Tatka tetenja JUGOMA Stiniste Struéna literatura Krutiste Teéenje Temperatura tevenja ‘Tables 3. Pre asia cas Sprica 30S 62.001 Spric 5US Gi.002 Medicinska Spica Struéna literatura Medicnsk pric ces Strcajka 78 Medicinska scala oo Briggalica oo Dedicnskabezgalica : Unrizgavaica oS Medicinska ubrizgavaica ee Dok jedni struénjaci nastoje dokazat da je pravilan naziv kororivnos, druginastoje zedréati naziv korozija. Sudeéi po zakonskim dokumentima, tekstovima jogoslavenskih standarda (JUS), sturénoj literatur i struGnim éasopisima,tesko je zakljuciti daje rjec 0 istom terminu. 7 Nd) 264 otM.LUKENDA, OsnomlKrterfi pi usposteinyi srudaih termine RASPRAVE 8~9(1982-1983) Tabtce 4 Pregled nana zakoroxinost® Korozimost pomotu bakame trake SUS BIB O42 Koroaj (Cu take, 3satana 100°C) JUS BLD.656 Korozimost (Cu-teaka,3 sata na 100°C) JUS BH3.624 XKorozivan sumpor SUS B1.562 Korozimost (Citra, 3 ata na 12041°C. JUS BH3.302 Korozimnost Cu-traka sus B12320 Korozimost na bakru (Cu, 100°C, 3) JUGOMA Koroaivnost (Cu-traka) Struéna literatura Koroaj, Cu-traka ae Korozja (br) oo Koroaia (Cu plocica) 3 Korozja na baker : Korozija (Cu plotica 100° /3 b) oe Struc dasopis Gora { mazive tumati taj pojam ovako: "Sto se tigenaziva treba t24 da se koroziost odnost na sostvo tar da izaziva koro, U konkzetnom siuéau radi se © svojstu naftni proizvoda da psi toéno zadanim uyetima izazovu kemiik ko roaiju porrtine plotic, pri emu se radio posebnim kemijskim mehanizmima stvaranja povtkiash prevlaka 1 neelektoliti¢kim medina. Ako je to medi sprimjesams simpo- fa, stvart 6s sulfdne prevlake koje Ge milena boju ipitivane ploice dai joj tam ne naroéite obojene nijnce.. Na temelju ASTM metode izvedena je JUS metoda BB. (042 u kojoj je uoctjiva terminolotka nedos)ednost: Korozivnost~ koro, raka ~ plo ca, Naziv Koroaja u kontokstu ctiane metode oto ne odgovara.Dakt,iako je ove teres usredototen na promjenu bojeporrsine bakra,stvaro s ispituje utjeca)sedstva ko je izaziva tu promjenu. U protionom sluésju Korozia bis kvanttativno moral odredvati jednom od poatth metoda, kao so je prinjerice promjena mase po jedinii powsine i jedinici vremena il pic nekom drugom metodom. Nazvi”Korozimnost pomoéu bakrene take" il pak "antikorozione osobine'sasvim su nespetni i ne bi htrebalo Kors. [pak smatramo, da je JUGO-a bila najbliza w tvorbinaziva stim, to je umjesto “na bakru® ‘tebalo staat "na bakar" Sto © pak tice Saroikihobijezavanja uyeta ispitivanj, to © ‘obs dogovort”* Evo jot nekolko primjera gdje se vidi kako se upoteblava ral nazivi zai pojam: prikjucak - prikyucnica, ‘rina vrijednost~ tlemena vefednost, # Na dj.st. 265 4 Nase 266.M-LUKENDA, Osoval ksi pei uipostavjnjystragah termina RASPRAVE ¢-9(1982-1983) sleblieje refleksie ~ gutenje refleksile i prigusenje refleksije, ‘apitna epruveta~ispitn uzorak, zatezna éxrstoéa- vlagna érrstoca specificnatezina ~ zapreminska masa - volumenska /rolumna/ masa gustoca. hog svege toga bilo bi vrlo Korsno pokusati v kakvu, i nelingvstima dostupniem blk formulirat opéa naéelao preuzimanju (j nage stvaanj) novih termina. Ticba, ‘odutim, roti da je takav posao izzetno kompleksan, i ou prvom red zato Sto pretpe stavija uvatavaje reznolikh,6esto i suprotah parametara od Koih su mnog! ivanlingy stick. Ta Ge kompleksnost dott do izraaja iu ov rasa koje nije problemina © ved s vifetlanim terminima. U vez s tm bit ée predlozena neka opcenita nagela i ‘tirana primjerima i aliitih padre Optenito se mode rti da temin "tex da bude ednodtan, so fe sasvim normalno jer jo jedan pojam neipreporujje irazavat jednom rijéju (u prednosti je zbog toga "pe spnaciea u odnosu na izrze spavaca KoGul i ou 20 spavanfe,srijomjerw ot- ‘nosu na naprava 2a mjerenjestruje, vodomjer w odaosu na naprava za mjerenjevode, pli- nomierw odnoms na nprava za mjerenj pina, zevarivalica \ nos na so) (mapas) 22 varivanje,smoukopémanfe w odnoss na automatsko ponovno ukopeavane), "Za obe- ne je rei vlika prednost ako im se znatenje preljva u bogatojraznokosti.Znaéenje termine naprotiv treba da bude to je vie moguce jednoznatno. Zato se sikovto mote roti da su obigne jdt zive, a termini mrt. Ako dae neku re Zelimo upotebhevath kao termin, moramo je "ubil i balzamirati"> Medutim, azumije se da se vlo esto dogada da 2a kakav pojam (orobito uz) ne Postoji odgovaraju termin (npr. kalejey Kori, radno mest, vaca éorsioce,ipitnd szorak, kimatiaciki ureda®, kesh intenjer, zastina wedstv, lotto ue, muta toe ‘a, pllotski signal itd), ili, ako posto i se predate, ne bivapritvaten (apr. avarivalica Uunisto stroj(naprava) za zavrivanje, gustoca.umjesto vohimenska masa, pekac kolaéa Lumjesto knlup 2a peceniekolaea, periica(peracic)" rubiaunjestos0j 2a pranje rub- iy buStion papira umjesto sro] za buSenfe papa, ratkospojna prekidna moe umjesto ‘moé prekidania kratkog spoj, ugradnt srojwnjesto stroj 20 ugradn), Iz navedenog se Vidi da se nekada moze pronasi€ak jednoslani termin unyjestoviteclanog, ali se Seto ne prinvaca. Sve to zaieva ozbilin rad strudnjak i ingista,naroito hratista na tra Zen najbolihgesenja, © R Kathie, Terminologis w suemenoj nevis, Joke tio. bo, 5, Zagreb 1965-66, ste 139 ‘on i, Klima-postojene, Jak XX, br 2, Zagreb 1972-73, sr, 63-64 7, Barie, Moguénostzamjene viSeclinog manva sto} 23 pean, Jexik 29, br. 3, Zagreb 1982, a. 661M. LUKENDA, Osnovnl riteri pi wepostejanjustrnih termina RASPRAVE 8-9(1982-1983) 1. ATRIBUCUA U DVOCLANIH TERMINA (0d dvodlanih termina prednost treba dati onli koji ssastoje od pridjeva i imeni- ce pred onima Kojima se atribucija izziGe imenicom u genitivu. To posebno vaijedt u slut jevima kad sui jedan i drugi oblik podjednako uobi¢sjeni, npr. radno mjesto : mjestora- ‘da, mjerno mjesto : mjesto mierenja,sigurnosne mjere : mere sigumosti, kemijsktinte- nijer : indenjer kere, sigurnosna boja : bojasigumost,radni ciktus :ciklusrada,prekid- na mod : moé prekidanj,zasttna sredstva: sredstva zastite, radna snaga : snaga rada, rad no wrijeme : ijeme rada itd.Zapravo, to treba preporuttl svagia kad se od imenice u ge- nitivu mode napravti pridjev i kad je takav pridjev neutralan (kad nje neologizam, arhai- zai i sl), i kad je wobiGajen, Tako je preporudljvije : mesna, nafina, automobiske, ce ‘mentna, flmska, prehrambena, tekstilna drvna itd. industifa nego indusrija mesa, nafte, automobile, cementa, filma ii flmova, fekstila, drveta ii. Medutim, obitnij je industr- ji Sedera nego Sedera industria, 2, POLUSLOZENICE Pridjevsko-imenskoj sintagmi treba dati prednost pred nekim jedno¢lanim termini- ma, osobito ako su oni slozenice ii poluslozenice natinjene po stranom uzorku, npr. um- jesto pilor-signal, kima-uredaj, kopi-papir, loi-ule, nul-o¢ka, metil-orant, metil-alko hol, Varteks-tkanina, Darwil-sutovi, srebro-nitrat, cink-fosfi, aluminij-oksid, kalei- ‘ksi, kobalt (II)-oksid, kobalt (I1)-oksid, Zejez0~oksid, zelezo (Il)-oksid, Zeliez0~ [ll-oksid, itd. oie je pilotski signal, Kimaticacjski ureda}, Kopirn papi, lozivo ulle, ruta to¢ka, metilné onan, Varteksova tkanina, Darwilov satovi srebrai mitra, cinkov for fd, aluminijev oki, kalejey oksid, Kobaltoy (11) oksid, kobaltov (111) oksid, Zeliezni ok- si, flier (11) obsid,Zeleeni (II) oid. 3. TERMINI S PRUEDLOGOM za Umjesto sintagme s prijedloznim izsazom u kojoj dolazi prijedlog 2a kojim se izri- ee namjena, npr. sroj 2a pisanje, sro] za Sivanja, aparat za brijanje, uredajzaispitivanie, imjera 20 dain, stroj 22 rezanje, spun za pranj, ploéa 2a grijanje, karte za igranje, pe ro 2a crtanj, kostim 2a kupanje, soba 22 spavanj, bolje je upotriebti pridjevsko-imen- sku sintagmu: plsdl stro, Svat stroj,brjatiaparat,isitni ured, dalinska mijera, reza- Gi stro, peradi sapun, grjaéa ploca, igrace karte, crtaée pero, kupact kostim, spavacas0- ba, A umnjesto seroj 2a zavarivanje bole je zavarivalica, umjesto kosulla 2a spavanje bole je spanacica, umjesto aotomatsko ponomno ukopéavanje bole Je samoukopCavanje, um Jsto naprava za glacanjebole je glacalo, umjesto stroj 2a prunje bolje je perilca (pera- ‘Gea), umjesto naprava 2a mjerenie pla bole je plinomer, umjesto naprava za mjerenje vode bolje je vodomjer, umjesto naprava za mjerenjestruje boje je strujomjer, umjesto sroj (naprava) za buen bolje je busca. or1M. LUKENDA, Osnov! asters pe wpostavaniastruénih termina RASPRAVE 8-9(1962-1963) Pitenje je sada da Ui je preporuchivie upotrebljavatitermin s atributom w genti- vu, npr. builioa papira il w akuzativa s prijedlogom 2a, npr. busilica 22 papir. O tom pro- bem pisala je E. Bariéu Jeziku ovako: "Rekli smo ve6 da danas ima i takvih naprava od nnosno strojeva Koji sami obavijaj radnju, koji su veiteli radaje pa uklanjanje dileme ho- emo li uzeti prijediog 2a ili ga neéemo uzeti ovis o tome da linesto shvaéamo kao stvar- ‘og visteljaradnje ii kao sredstvo za veSenje radnje, Na primjer: usisva prafine ———+ stro} kojlusisavapratinu sisavae za pratinu — + stro} Koji se ustsava patina, U skladu s tim je i Dapéevo razikovanje uz veé spomenutu tvorenicu perica: periica(rubja) za njem. Waschmaschine perilica (za rubyje) kod zenca za njem, Brunnenwaschtrog,” Sto se potvnds tide, potvrden je i jedan i drugl odnos, a struénjacilingistiralieito se opredjeljuju. Miskim da bi trebalo prihvatitiprifediog B. Bariéu sesavanju ovog proble- ma i nastojati to provestiu praksi pri tvorbi tenmina. U skladu s tim prijediogom trebalo bi prihvatit termine vezaciea soph, buslica paplra, periliea(peraciea)nubli®, not 2a pa bir, wisavaé za prasinu, otvaraé za Konzerve, ‘lca 22 jul, pribor za elo. Dakle, of vise- lanih termina vlo Gesto mozemo stvort jednotlan, jako mu naryjenu nije potrebno di- ferencirati,ostjejednoClan, npr. spavacica, glaGalo, plnomier,strujomjer, vodomder. Medutim, Kad se radio jednodlanom terminu kojemu treba navesti namjenu, tada on postaje dvodlani: vezacica > vezaéiea snoplja utlica + busiica papina perllica (peracica) —————+ perilioaperacica)rublja eka’ ——-+ pekad kolaca, 4 POSEBNU SKUPINU TERMINA KOJI SE PISU KAO POLUSLOZENICE CINE ONL U KOMMA TE PRVI Dio: 4) prezime autora vezano za neki izum, npr. Wankel-motor, Otto-motor, Diesel-motor, Denj-motor, Assel-vaiaca, Bloch-pojas,Edison-akumulator, Lurg-filtar; "Nast 80. * Na), tr. 80. 61M. LUKENDA, Oxnova teri pluepostavianus ih termina RASPRAVE 8-9(1982-1983) ») opéa imenica, npr. natnj-oksid, kalei-klori, kalif-nitrat, natrj-nitrat,alumini-fos- {fat alumini-klord, amonif-acetat, emonij-sulfat, srebro-oksid, Zeljezo-sulfat, zelezo~ ksi; ©) nz imenica, npr. Kale-alumin)-sufet, kalinar)-tartarat, amonij-2elezo(IIl}-sulfa, dinati-dihidrogen-etilen-diamin-tetraacetat-dihidrat; 4) niz imenicas brojem na podetku, npr. 1,10-fenantrolin-hidroklorid-monohidrat. ‘Ad 2). Prezimena autora vezana 2a neki izum treba adjektivizrat i pisati th kao posvojne pridjeve!®, npr. Wankelov motor, Ottoy motor, Dieselov motor, Derifev motor, Asselovs salalica, Blochov pojas, Edisonov akumulacor, Lurgije fa ‘Ad b). Pri dio termina treba adjektivizrati, npr. natrife oksid,kalcjev lori, kale mi- tat, natijer nitrat, aluminier fosfat, aluminijev klorid, amonijev acetat, amonijey sulfa, tuner Kl, amonfer ace, enone ult, ebm oki, feast zen! fd). Niz imenica treba pisati kao poluslozenice adjektivizirjuti zadnju odrednicu (1. predzadaju imenicu u nizu), npr. kalei-aluminijey suet, kalf-natifey tartarat, amonij- ‘2elezni (IL) sulfat,dinatr-dihidrogen-etilen-diamin-tetraacetatov dihidrat ‘Ad d). Niz imenica s brojem na podetku isto tako treba pisati na poluslozenigki naéin adjektivizirjuti zadaju odrednicu (1. predzadnju imenicu), npr. 1]0-fenantrolin-hidrokloridov monohidrat. Evo jo8 nekih setenja pojedin struenjaka za pisanjeniza imenica: kalaijey alumi rier sulfa, kalejev-aluminiskisulfat,kalljevo-aluminioki sulfat,Kalaijsko-aluminiski ‘ull, Kalijsko aluminiski suet, kalisko-aluminijey sulfat, dinatiev dihidrogen-eti- len-diamin=tetraacetat-dikidrat, dinatridthidrogenetilendiamintetraacetataihidrat. Yz nnavedenog mozemo zakljuiti da se vigeclani termini pisu na vie natina, i to: 1 kao poluslozenice, 2. tako dase adjektiviira prvi dio termina, 3. kao slozenice. da ostall imgju oblik poluslozenica, Ie svega sto je reGeno moze se zakijutiti ovo: 1, Preporudliivo je upotrebljavati jednoclani termin ako je on tvorbeno korektan i pri- hvatljiv, npr. spavada koSulja + spavacica, 2. Kad se radi o dvodtanim terminima, treba dati prednost pridjevskom atributu u odnosu nie imenski, npe. mjere sigumosti_ ——————» sigurnosne mjere. 19 y, Lukenda, Onazivima motos, Jez 28, br. 2, Zagreb 1980, st. 58.1M LUKENDA, Osnovni kriteri pe wpottnianje stragnh termion RASPRAVE 8-9(1982-1983) 3. Prdjevsko-imenskoj sintagm! treba dal prednost iu odnosu na neke jednoclane termi- ine (os0bito ako se radi o poluslozenicama ili slozenicama naGinjenim po stranom uzorku), npr. klima-uredaj + klimattzaciski ured 4. Umjesto termina s priedlogom 2a bole je upotrebjavati pridjevsko-imensku sintagmnu (apr. stroj za pisanje. ——~—-> pisad stroj), osim ako je pridjevskd obli iz blo kojih razloga neuobitajen, npr. pribor 2ajelo. 5. Ako se radi o vise¢lanom terminu poluslozeniskog tipa, zadnju je odrednicu prepo- rudljivo adjektiviirati, npr. kali-aluminijey sulfa Zusammenfassung GRUNDKRITERIEN BEI DER BILDUNG DER FACHTERMINI Im Ariel wird Uber die Méghichkeiten des Ersatzes des mehrtiigen Terminus und dber die Normierung dor Termini in det kroatischenSehuifsprache gesprochen. 1. Es wird emfohlen, den eintelign Terminus (spanade kosuja + spa- aciea) 2u gebrauchen 2. Bei don zweiteligen Termin sollte man den Vorrang dem adjktivischen vor dem substantvtchen Attribu (mre sigurnasti_ ———+ sigumosne mere) goben, 3. Dem Syntagma von Agjektiv und Subsuantiv sollte man den Vortang vor dem ‘Kompositum (kima-uredgi + Kliatizacisk uredaj) geben . 4, Stat des Terminus mit der Pripostion ae ist es besser das Syntagma on Adje- tiv und Substantiv (raj 22 pitanie ———+ psa str) a geben, ausser wenn das Aajektiv nicht iblich ist (ribor za el). 5. Wenn se sch um den mehrtligen Terminus, und zwar um dle *Halbausarmen- setzung* handel, soll das vorietate Substantiv (kalaj-amonie suffat) adjektvset werden, 0