885

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

UOBIAJENO BORAVITE1 U HRVATSKOM

MEUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU

Prof. dr. sc. Vilim Bouek *

UDK: 351.755.3:341.92(497.5)
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: studeni 2015.

S aspekta meunarodnog privatnog prava (MPP), a to znai kolizijskog prava u uem smislu i meunarodnog graanskog procesnog prava, autor u radu
analizira poveznicu uobiajenog boravita fizike osobe koja se nalazi u hrvatskom
nacionalnom autonomnom MPP-u, meunarodnim konvencijama kojih je Hrvatska stranka i u europskom MPP-u kao vanoj komponenti hrvatskog pravnog
poretka. Ovim radom autor eli doprinijeti senzibilizaciji i skretanju pozornosti
ire pravne javnosti na specifina pitanja europskog MPP-a, kao i raspravi o
otvorenim pitanjima tog vanog pravnog problema kojim se u hrvatskom pravnom
poretku ureuju osobni odnosi fizikih osoba u irem smislu.
Kljune rijei: uobiajeno boravite, hrvatsko meunarodno privatno pravo,
europsko meunarodno privatno pravo

Dr. sc. Vilim Bouek, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala
Tita 14, Zagreb; vilim.boucek@pravo.hr
U ranijoj hrvatskoj pravnoj terminologiji u MPP-u koriten je izraz redovno boravite. Tako u svojim ranijim radovima i onima iz sedamdesetih godina prolog
stoljea npr. Katii, u: Katii, Meunarodno privatno pravo, biljeke za predavanja,
II. dopunjeno izdanje, Zagreb, 1976., str. 51., zatim Mati u osamdesetim i devedesetim godinama prologa stoljea, u: Mati, Meunarodno privatno pravo, Posebni
dio izabrana poglavlja, Zagreb, 1982., str. 79, 90 i 101, te Mati, Preuredba hrvatskog meunarodnog privatnog prava Prinosi br. 1, Zagreb, 1995., str. 5, kao i Sajko
u ranijim radovima, u: Sajko, Meunarodno privatno pravo, Opi dio, Zagreb, 1982.,
str. 28, a danas nudi obje istoznanice, u: Sajko, Meunarodno privatno pravo, peto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2009., str. 135. Vidi vie o tome u ovom
radu infra, pod I. 2.
U poredbenoj literaturi uobiajeno boravite naziva se njem. gewhnlicher Aufenthalt,
engl. habitual residence, franc. rsidence habituelle, tal. residenza abituale.

886

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

I. UVOD
1. Uvodne napomene
Suvremeno meunarodno privatno pravo (u nastavku rada: MPP) ne naputa svoju trajnu ideju vodilju i stalni ratio upuivanja na primjenu prava,
domaeg ili stranog, koje s privatnopravnom situacijom s meunarodnim obiljejem ima najuu, bitnu vezu.2 Poevi od srednjovjekovnih rudimentarnih
odredaba MPP-a nastalih u 13. stoljeu na podruju kulturno, gospodarsko
i pravno razvijenih sjevernotalijanskih gradova, pa sve do dananjeg globaliziranog svijeta, poveznice (npr. prebivalite, dravljanstvo, boravite, mjesto
sklapanja ugovora, stranaka autonomija itd.) mijenjale su se odraavajui
shvaanje najue veze primjereno svojem vremenu i prostoru primjene. Neke
od poveznica izgubile su svoju poetnu ivotvornost (npr. mjesto sastavljanja
ugovora), druge su se reafirmirale (npr. locus delicti commissi, kao i volja stranaka), a neke nastajale na tragu pronalaenja elastinijih pravnih rjeenja (npr.
najua veza). Stalni pravni razvitak MPP-a kao unutarnje grane prava i svekoliko pravno povezivanje dananjeg rastueg globalnog sela3 stvaralo je potrebu unifikacije MPP-a, odnosno barem dijelova te grane prava. U tom procesu
traenja ujednaenih kolizijskopravnih rjeenja za osobne odnose prvotno su
drave oitovale nevoljkost naputanja svoje pravne tradicije i naina odreivanja mjerodavnog prava utemeljenog na primjeni poveznice dravljanstva odnosno poveznice prebivalita.4 Takvo stanje na podruju MPP-a rezultiralo je
potrebom prihvaanja novih poveznica koje bi otklonile pat pozicije u kojima
su se u unifikacijskom procesu nali zagovornici primjene prava dravljanstva
koje se preteito primjenjivalo u kontinentalno europskom pravnom krugu
(posebice rimsko-germanske pravne obitelji) i prava prebivalita, afirmiranog
dominantno u dravama common lawa. U tom kontekstu, kao pravnopolitika
alternativa dravljanstvu s jedne i prebivalitu s druge strane, javlja se uobiajeno boravite.5 Promatramo li pak klasini trijas poveznica osobnog statuta6

Usp. Sajko, Meunarodno (2009.), op. cit. u bilj. 1, str. 12 13.

Vidi vie o tome u: Basedow, The Effects of Globalization on Private International Law,
u: Basedow, Kono (ur.), Legal Aspects of Globalization, The Hague, 2000., str. 1 10.
Usp. Kropholler, Internationales Privatrecht, 6. izmijenjeno izdanje, Tbingen, 2006.,
str. 262 263.
Usp. Dicey, Morris, Collins, The Conflict of Laws, Volume 1, 14th ed., London, 2006.,
str. 173 174.
Vidi o tome Siehr, Internationales Privatrecht, Deutsches und europisches Kollisionsrecht
fr Studium und Praxis, Heidelberg, 2001., str. 82.

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

887

(dravljanstvo, prebivalite, boravite), tada se uobiajeno boravite pojavljuje

kao pojam koji prema njegovim glavnim obiljejima moemo po kriteriju najue veze svrstati izmeu prebivalita i boravita.
2. Povijesne napomene
Inauguraciju a zatim i afirmaciju uobiajenog boravita na konvencijskoj
razini pospjeila je Haaka konferencija za MPP, koja rad na unifikaciji MPP-a
(u irem smislu) zapoinje svojim prvim zasjedanjem 1893.7 Kao poveznica za
odreivanje mjerodavnog prava uobiajeno boravite pojavljuje se u meunarodnim konvencijama prvi put u Haakoj konvenciji o ureivanju skrbnitva
nad maloljetnicima iz 1902.8 Ve na estom zasjedanju Haake konferencije
1928. sazrelo je stajalite da se u sluaju apatridije osobni statut fizike osobe
prosuuje na temelju poveznice uobiajenog boravita apatrida, umjesto po
pravu njegova prebivalita. Time i formalno poveznica uobiajeno boravite
poinje iz primjene potiskivati poveznicu prebivalite. Kasnije Haake konvencije opetovano sadravaju poveznicu uobiajeno boravite9, a posebno one
donesene nakon Drugog svjetskog rata10 i kojih je stranka bila i biva SFRJ,
a sukcesijom drava glede meunarodnih ugovora one su danas na snazi i u
Hrvatskoj.11
Kada danas (2015.) u okviru hrvatskog pravnog poretka dajemo prikaz i
analiziramo pojam uobiajeno boravite, tada valja imati na umu i hrvatski
autonomni MPP koji je putem preuzimanja vaeeg hrvatskog Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz
1991.12 (u nastavku rada: ZRS) implicitno preuzeo i pravnoteorijski nepravilno stajalite biveg jugoslavenskog prava (SFRJ) glede uobiajenog (redovnog) boravita te ga praktiki proskribirao i gotovo izbacio iz primjene. Iako
je 1974. struna skupina u izradi zavrnog teksta kodifikaciji dala naziv Nacrt
zakona o meunarodnom privatnom pravu i postupku te u isti ugradila i po-

Vidi vie o tome u: von Bar, Mankowski, Internationales Privatrecht, Band I, Allgemeine Lehren, 2. Auflage, Mnchen, 2003., str 146 150.
8
Vidi l. 2. navedene konvencije.
9
Vidi l. 5. re. 2. Haake konvencije o odreenim pitanjima sukoba zakona o dravljanstvu iz 1930.
10
Vidi o tome u ovom radu infra, pod II. 2.
11
Ibid.
12
Vidi Narodne novine, br. 53/1991 i 88/2001.
7

888

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

veznicu redovno boravite13, ta je poveznica bila, nakon (oito!) strunog

usuglaavanja na federalnoj i republikoj razini, izbaena iz zavrnog teksta
Prijedloga zakona.14 Obrazloenje za takav in bila je konstatacija da pojam
redovno boravite ne postoji u jugoslavenskom pravu15, iako je to isto pravo
odreivalo da se meunarodni ugovori neposredno primjenjuju (l. 210. Ustava SFRJ), pa tako i navedena poveznica koja je ve prije ratificiranim Haakim konvencijama preuzeta kao meunarodno ugovorno pravo u pravni sustav
te iste bive drave.16
Uobiajeno boravite vana je esto primjenjivana poveznica suvremenog
europskog meunarodnog privatnog prava, bilo da je rije o odredbama meunarodnog privatnog prava u uem smislu bilo meunarodnog graanskog
procesnog prava.17 Pri tumaenju toga pojma posebnu vanost danas ima i
sudska praksa Suda EU-a (u nastavku rada: Europski sud), koji se ve u raznim
pravnim situacijama oitovao o tom pravnom pitanju.18
3. Postavljanje problema
Iako povijesno nepravedno i neosnovano proskribirano, a u meunarodnom ugovornom pravu i europskom MPP-u inaugurirano i favorizirano, uobiajeno boravite ne sadrava definiciju ni u jednoj od navedenih komponenti
hrvatskog pravnog poretka. Koji su razlozi za takav pristup? Osim na navedeno pitanje, u ovom radu pokuat emo odgovoriti i ima li uobiajeno boravite
identino znaenje u autonomnom, konvencijskom i europskom MPP-u. O
tim pitanjima u ovom se radu raspravlja s aspekta MPP-a u irem smislu, a to
znai u kontekstu meunarodnog graanskog procesnog prava i u smislu odredaba o mjerodavnom pravu.19 U davanju odgovora na navedena pitanja uobi Usp. Sajko, Meunarodno (1982.), op. cit. u bilj. 1, str. 28.
Ibid., str. 143 i l. 31. st. 1. toka 4. Nacrta ZRS-a. Usp. i Slubeni list SFRJ, br.
43/1982, 72/1982.
15
Usp. Mati, Preuredba, op. cit. u bilj. 1, str. 5.
16
Usp. Mati, Meunarodno, op. cit. u bilj. 1, str. 79, 90 i 101.
17
Vidi o tome u ovom radu infra, pod II. 3.
18
Vidi o tome u ovom radu infra, pod III.
19
Europski MPP u pravilu obuhvaa kolizijski i graanskoprocesni aspekt. Usp. Basedow, Die Vergemeinschaftung des Kollisionsrecht nach dem Vertrag von Amsterdam, u: Baur,
Mansel, Systemwechsel im europischen Kollisionsrecht, Mnchen, 2002., str. 19, te Posch, Brgerliches Recht, Band VII, Internationales Privatrecht, 4. izdanje, Wien New
York, 2008., str. 4, kao i Siehr, op. cit. u bilj. 6, str. 568 569. Takoer i u belgijskom,
francuskom i talijanskom pravu, kao i u pravnim poredcima drava common lawa,
13
14

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

889

ajeno boravite promatrat emo ponajprije u kontekstu onih izvora MPP-a

kojima se ureuju tzv. osobnopravni odnosi u irem smislu20 i slijediti sudsku
praksu Europskog suda.
No, prije davanja odgovora na gore navedena pitanja povezana s pojmom
uobiajenog boravita, takoer je prethodno potrebno u drugom dijelu ovoga
rada (pod II.) pokazati primjenu uobiajenog boravita kao poveznice u MPPu u glavnim vaeim sastavnicama hrvatskog pravnog poretka.
II. UOBIAJENO BORAVITE U HRVATSKOM PRAVNOM PORETKU
1. Uobiajeno boravite u hrvatskom autonomnom MPP-u
Izbacivanje uobiajenog (tada redovnog) boravita iz zavrnog teksta ZRS-a
1982. godine obiljeava i danas, kako smo ve naglasili u ovom radu, preuzeto
hrvatsko nacionalno autonomno pravo i injenica da se ta poveznica danas ne
nalazi u vaeem hrvatskom ZMPP-u (ZRS-u) kao gotovo potpunoj kodifikaciji
hrvatskog MPP-a.
Ipak, uobiajeno boravite moemo pronai u posebnim zakonima (lex specialis) hrvatskog MPP-a. Razlog tomu jest injenica da svi ti vaei unutarnji
izvori hrvatskog MPP-a nisu vie preuzeti zakoni iz autonomnog nacionalnog
pravnog poretka bive SFRJ, ve su u pravilu izvorni hrvatski propisi doneseni
nakon 8. listopada 1991. kao dana sukcesije drava.21
Tako je npr. u hrvatskom Zakonu o arbitrai iz 2001.22 uobiajeno boravite vana sastavnica spora s meunarodnim obiljejem koji propisuje da je
to spor u kojem je barem jedna od stranaka fizika osoba s prebivalitem ili
uobiajenim boravitem u inozemstvu (l. 2. st. 1. toka 7.).
izraz MPP oznaava sveukupnost pravnih normi koje ureuju privatnopravne odnose s meunarodnim obiljejem, to uvijek ukljuuje i MGPP (usp. Sonnenberger,
Internationales Privatrecht, Einleitung, u: Mnchener Kommentar zum Brgerlichen Gesetzbuch, Band 10, Einfhrungsgesetz zum Brgerlichen Gesetzbuche - Internationales Privatrecht
(Redakteur Sonnenberger), 4. izdanje, Mnchen, 2006., str. 11, te Dicey, Morris,
Collins, op. cit. u bilj. 5, str. 4, kao i Cheshire and Norths Private International Law (priredili North, Fawcet), 13. izdanje pretisak, London Edinburgh, 2004., str. 3 i 7 8.
20
To su danas (2015.) ve mnoga obiteljskopravna te odreena nasljednopravna pitanja. Takoer usp. Mati, Meunarodno, op. cit. u bilj. 1, str. 79.
21
Vidi l. 2. st. 1. to. e) Beke konvencije o sukcesiji drava glede meunarodnih
ugovora od 23. kolovoza 1978. (Narodne novine, Meunarodni ugovori 16/1993,
ispravak u 9/1998).
22
Narodne novine, br. 88/2001.

890

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Osim toga, u hrvatskom Pomorskom zakoniku iz 2004.23 uobiajeno se

boravite pojavljuje kao supsidijarna poveznica ugovornog statuta u pomorskom osiguranju kojom se odreuje primjena hrvatskog prava ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru dravljani Republike Hrvatske s redovnim
boravitem u Republici Hrvatskoj [] a rije je o osiguranim predmetima koji
su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na podruju Republike Hrvatske.
(l. 981. st. 2.).
2. Uobiajeno boravite u meunarodnim konvencijama kojih je
Republika Hrvatska stranka
Poveznica uobiajeno boravite nalazi se u hrvatskom MPP-u od poetka
neovisnosti Republike Hrvatske s obzirom na to da je Hrvatska notifikacijom
o sukcesiji, ve od 8. listopada 1991., postala strankom sljedeih konvencija:
Haake konvencije o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja
iz 1961.24; lanak 1. to. d) Konvencije alternativno upuuje na mjerodavno
pravo za oblik oporunih raspolaganja te se uobiajeno boravite pojavljuje
kao jedna od poveznica u alternativnom statutu25
Haake konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama iz 1971.26; lanak 4. to. c) Konvencije odreuje primjenu mjerodavnog
prava na temelju uobiajenog boravita osobe izvan vozila koja je pod odreenim pretpostavkama odgovorna za prometnu nezgodu27
Haake konvencije o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za
svoje proizvode iz 1973.28; lanak 4. to. a) Konvencije odreuje alternativnu primjenu mjerodavnog prava na temelju uobiajenog boravita neposredno
oteene osobe29
Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007 i 146/08.
Narodne novine, Meunarodni ugovori, 4/1994. Konvencija je objavljena u Slubenom listu FNRJ, Meunarodni ugovori, 10/1962.
25
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, Meunarodno privatno pravo, zbirka unutarnjih, europskih i meunarodnih propisa, Zagreb, 2011., str. 1144 1153.
26
Narodne novine, Meunarodni ugovori, 4/1994. Konvencija je objavljena u Slubenom listu SFRJ, Meunarodni ugovori, br. 26/1976.
27
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str.
1156 1165.
28
Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 8/2002. Konvencija je objavljena u
Slubenom listu SFRJ, Meunarodni ugovori, br. 8/1977.
29
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str.
1167 1177.
23
24

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

891

Haake konvencije o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice

djece iz 1980.30; lanak 4. Konvencije odreuje polje primjene Konvencije na
temelju uobiajenog boravita djeteta u dravi stranci neposredno prije bilo
kakve povrede prava na skrb ili prava na susrete i druenje.31
Republika Hrvatska postala je takoer i strankom:
Haake konvencije o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i
suradnji u odnosu na odgovornost i o mjerama za zatitu djece iz 1996.32, koja
svoje odredbe o nadlenosti (npr. l. 5.) i mjerodavnom pravu (npr. l. 16.)
temelji na uobiajenom (redovnom) boravitu djeteta33, kao i
Haake konvencije o zatiti djece i suradnji na podruju meunarodnog
posvojenja djece iz 1993.34, koja se primjenjuje u sluaju kada je dijete koje
ima uobiajeno boravite u jednoj dravi ugovornici (drava porijekla) preseljeno, preseljava se ili e biti preseljeno u drugu dravu ugovornicu (drava primateljica), bilo nakon njegova posvojenja u dravi porijekla od strane branog
druga ili osobe koja ima uobiajeno boravite u dravi primateljici ili u svrhu
takvog posvojenja u dravi primateljici ili u dravi porijekla (l. 2.).35
Meutim, svim navedenim haakim meunarodnim ugovorima zajednika
je odlika namjerno izostavljanje definicije pojma uobiajenog boravita.
3. Uobiajeno boravite u europskom MPP-u kao sastavnici hrvatskog
pravnog sustava
U europskom MPP-u uobiajeno boravite pojavljuje se kao vana poveznica europskog kolizijskog prava u uem smislu, kao i europskog graanskog
procesnog prava u brojnim privatnopravnim situacijama.

Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 4/1994. Konvencija je objavljena u

Slubenom listu SFRJ, Meunarodni ugovori, br. 7/1991.
31
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str.
1256 1277.
32
Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 5/2009. Konvencija je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu 1. sijenja 2010. (vidi Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 8/2009.).
33
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str.
1310 1341.
34
Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 5/2013.
35
Tekst Konvencije takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str.
1372 1393.
30

892

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Tako npr. u ureenju ugovornog statuta uobiajeno boravite sadrano je u

Uredbi Rim I.36, i to u odredbama l. 4. st. 1. to. a), b), d) i f), st. 2., l. 5. st. 1.
i 2., l. 6. st. 1. to. a), l. 7. st. 2. re. 2. i st. 3. to b) i dr., kao i l. 19. navedene
Uredbe.37
Takoer, u reguliranju deliktnog statuta uobiajeno boravite sadrano je u
Uredbi Rim II38, i to u odredbama l. 4. st. 2., l. 5. st. 1., l. 11. st. 2., l. 12. st.
2. to. b), kao i l. 23. navedene Uredbe.39
Pri ureenju brakorazvodnih pitanja (razvod, rastava i ponitaj braka) uobiajeno boravite je pravna osnovica za ureenje meunarodne nadlenosti te je
sadrano u l. 3. st. 1. to. a) alineja 1-6 Uredbe Bruxelles IIbis40, a vana je
poveznica i za ureenje mjerodavnog prava u l. 5. st. 1. to. a) i b) i l. 8. st. 1.
to. a) i b) Uredbe Rim III.41
Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijea o mjerodavnom pravu za
ugovorne odnose od 17. lipnja 2008., (ABl. EU 2008 L 177/6). Tekst Uredbe takoer
je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str. 188 223.
37
Vidi vie o tome u: Martiny, u: Reithmann, Martiny, Internationales Vertragsrecht, 7.
izdanje, Kln, 2010., str. 171 175, te usp. Hill, Chong, International Commercial
Disputes, Commercial Conflict of Laws in English Courts, Oxford and Portland, Oregon,
2010., str. 534 527.
38
Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijea o mjerodavnom pravu za
izvanugovorne obveze od 11. srpnja 2007., OJ EU 2007 L 199/40. Tekst Uredbe
takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str. 226 255.
39
Vidi vie o tome u: Bouek, Uredba Rim II komunitarizacija europskog meunarodnog
deliktnog prava ope poveznice deliktnog statuta Uredbe Rim II i harmonizacija hrvatskog
MPP-a, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 45, br. 3, 2008., str. 487 504.
40
Uredba (EZ) 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadlenosti i priznanju i ovrsi
odluka u branim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i prestanku
vaenja Uredbe (EZ) br. 1347/2000. Stupila je na snagu za sve drave lanice EU-a
(izuzev Danske) 1. kolovoza 2004., a primjenjuje se od 1. oujka 2005., ABl. EG
2003 Nr. L 338/1. Tekst Uredbe takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit.
u bilj. 25, str. 408 481. Vidi vie o tome u: Sikiri, Brani predmeti prema Uredbi
Vijea (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadlenosti i priznanju i ovrsi odluka
u branim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br.
1347/2000, u: Kora Graovac, Majstorovi (ur.), Europsko obiteljsko pravo, Zagreb,
2013. str. 203 230.
41
Uredba Vijea EU-a 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o uvoenju pojaane suradnje na podruju mjerodavnog prava za razvod i rastavu braka, ABl. EU L 343/10.
Ta se Uredba (zasada) ne primjenjuje u Republici Hrvatskoj i ima ogranienu primjenu samo u nekim dravama lanicama EU-a s obzirom na to da je donesena na
temelju posebne procedure o pojaanoj suradnji (l. 20. Ugovora o EU-a). Uredba
Rim III stupila je na snagu 29. sijenja 2013. i na snazi je u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Njemakoj, Portugalu,
Rumunjskoj, Portugalu i Sloveniji, a od 29. srpnja i u Grkoj.
36

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

893

Takoer, u reguliranju roditeljske odgovornosti (odnosa roditelja i djece) opa

meunarodna nadlenost temelji se na odredbama o uobiajenom boravitu
djeteta (l. 8. Uredbe Bruxelles IIbis), kao i u sluajevima otmice djece (l. 10.
navedene Uredbe).42
I u pravu uzdravanja opa meunarodna nadlenost temelji se na uobiajenom boravitu fizike osobe (l. 3. to. a) i b) Uredbe o uzdravanju)43, a
relevantna je i za prorogaciju nadlenosti (l. 4. st. 1. to. a) i c) podto. (ii) navedene uredbe). lanak 15. Uredbe o uzdravanju sadrava specifinu odredbu
o mjerodavnom pravu za uzdravanje kojom se upuuje na primjenu Haakog
protokola. Ulaskom Republike Hrvatske u EU, poevi od 1. srpnja 2013., u
hrvatskom pravnom sustavu primjenjuje se Haaki protokol o mjerodavnom
pravu za obveze uzdravanja iz 2007.44 lankom 3. Protokola, kao pravilo, za
obveze uzdravanja odreeno je mjerodavno pravo drave u kojoj ovlatenik
(uzdravanja) ima uobiajeno boravite.45
U europskom se MPP-u i nasljednopravni odnosi ureuju na temelju uobiajenog boravita, pa tako meunarodna nadlenost u l. 4., l. 6. to. a), l. 10. st.
1. to. b) Uredbe o nasljeivanju46, a odredbe o mjerodavnom pravu u l. 21.
st. 1., l. 24. st. 1., l. 25. st. 1. i 2., l. 27. to. d), kao i l. 28. to. b) navedene
Uredbe.
Vidi vie o tome u: Medi Musa, Predmeti o roditeljskoj odgovornosti prema Uredbi Vijea
(EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadlenosti i priznanju i ovrsi odluka u
branim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br.
1347/2000, u: Kora Graovac, Majstorovi (ur.), Europsko obiteljsko pravo, Zagreb,
2013., str. 231 265
43
Uredba Vijea EZ 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka i suradnji u predmetima uzdravanja (OJ EU L 7/1).
Stupila je na snagu za sve drave lanice EU-a (izuzev Danske) 18. lipnja 2012.
44
ABl. EU, L 331/19. Tekst Haakog protokola takoer je objavljen u: Babi, Jessel
Holst, op. cit. u bilj. 25, str. 1428 1443. EU prvotno je donio odluku da se za
potrebe Uredbe o uzdravanju jednostrano primjenjuje Haaki protokol poevi od
18. lipnja 2012., pa se primjenjivao u svim dravama lanicama EU-a osim u Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Kao meunarodni ugovor Haaki protokol stupio
je u EU-u na snagu 1. kolovoza 2013.
45
Vidi vie o tome u: upan, Uzdravanje u pravu Europske unije, u: Kora Graovac,
Majstorovi (ur.), Europsko obiteljsko pravo, Zagreb, 2013., str. 267 289.
46
Uredba (EU) br. 650/2012 od 4. srpnja 2012. o nadlenosti, mjerodavnom pravu i
priznanju i ovrsi odluka i izdanih i ovrnih javnih isprava u nasljednim predmetima
i o uvoenju potvrde o nasljeivanju, OJ EU L 201/107. Uredba je stupila na snagu
16. kolovoza 2012., a primjenjuje se od 17. kolovoza 2015., osim odredaba navedenih u l. 84. st. 2. Uredbe. Ta Uredba prvotno je bila zamiljena kao Uredba Rim V,
ali i njezino proireno polje primjene utjecalo je i na izmijenjen pristup toj Uredbi.
42

894

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

I u ostalim odredbama europskog graanskog procesnog prava sadranim u Uredbi

o europskom platnom nalogu47 i Uredbi o europskom postupku za sporove
male vrijednosti48 uobiajeno boravite javlja se kao odluujui kriterij za ogranienje polja primjene navedenih uredbi. Te uredbe primijenit e se samo u
prekograninim predmetima ako najmanje jedna od stranaka u postupku ima
svoje prebivalite ili uobiajeno boravite izvan drave lanice EU-a u kojoj se
nalazi sud pred kojim je pokrenut postupak (l. 3. Uredbe o europskom platnom nalogu i l. 3. Uredbe o europskom postupku za sporove male vrijednosti).
Iako se u Insolvencijskoj uredbi49 meunarodna nadlenost odreuje na temelju sjedita suda drave lanice na ijem se podruju nalazi sredite dunikovih glavnih interesa, Europski sud presudio je u svojoj novijoj odluci da mjesto
u kojem se nalazi sredite dunikovih glavnih interesa openito odgovara njegovu uobiajenom boravitu.50
I dok se u odredbi l. 5. st. 2. ex Uredbe Bruxelles I51 na temelju uobiajenog boravita odreivala elektivna (izberiva) nadlenost u predmetima uzdravanja, nova Bruxelleska uredba Ibis52 iznimno ne slijedi trend upuivanja na
uobiajeno boravite, ve se u odredbama l. 4. st. 1. i l. 5. st. 1. primarno
Uredba (EZ) br. 1896/2006 od 12. prosinca 2006. o europskom platnom nalogu, OJ
EU 2006., L 399/1. Tekst Uredbe takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit.
u bilj. 25, str. 836 899.
48
Uredba (EZ) br. 861/2007 od 11. srpnja 2007. za uvoenje europskog postupka za
sporove male vrijednosti, OJ EU 2007., L 199/1. U najvanijim odredbama stupila je
na snagu za sve drave lanice EU-a (izuzev Danske) 1. sijenja 2009. Tekst Uredbe
takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25, str. 902 957.
49
Uredba (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o insolvencijskim postupcima, ABl.
EG 2000., L 160/1. Tekst Uredbe takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op.
cit. u bilj. 25, str. 674 733. Uredba je stupila na snagu za sve drave lanice EU-a
(izuzev Danske) 31. svibnja 2002.
50
To. 49. presude Europskog suda od 25. listopada 2011., C-509/09. i C-161/10., u
predmetu eDate Advertising GmbH c/a X c/a and Martinez c/a MGN Limited. Takoer
usp. Babi, Bouek, Jessel-Holst, Sikiri (ur.), Meunarodno privatno pravo, Zbirka
odluka suda Europske Unije, Zagreb, 2014., str. 697.
51
Uredba (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadlenosti, priznanju i ovrsi
odluka u graanskim i trgovakim predmetima (Uredba Bruxelles I BU I), ABl. EG
2001., 12/1. Stupila je na snagu 1. oujka 2002. za sve drave lanice EU-a izuzev
Danske. Tekst Uredbe takoer je objavljen u: Babi, Jessel Holst, op. cit. u bilj. 25,
str. 258 327.
52
Uredba EU br. 1215/2112 Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2012. o
nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima (Uredba Bruxelles I bis BU I bis), ABl. EU 2012., L 353/1., a primjenjuje se od 10. sijenja
2015.
47

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

895

temelji na prebivalitu tuenika. Kao to je ve u ovom radu reeno, procesne

odredbe o uzdravanju nale su svoj pravi situs u odredbama vaee Uredbe o
uzdravanju iz 2008., a odredbe o mjerodavnom pravu razraene su u Haakom protokolu o mjerodavnom pravu za obveze uzdravanja iz 2007.53
III. POJAM UOBIAJENO BORAVITE
1. Ope napomene
Iz dosadanjeg izlaganja u naem radu razvidno je izbjegavanje definiranja
pojma uobiajenog boravita s obrazloenjem da je u svakoj konkretnoj privatnopravnoj situaciji potrebno ocijeniti na temelju injenica iz ivota osobe o
kojoj je rije je li imala ili ima uobiajeno boravite u odreenom mjestu.54
Budui da je u MPP-u pojam uobiajenog boravita samo iznimno definiran
unutar uredbi kao izvora europskog sekundarnog prava koje ureuju gospodarskopravne sadraje55, problem definiranja pojma uobiajenog boravita promatrat emo, kao to smo ve najavili, u kontekstu onih izvora MPP-a kojima se
ureuju odreeni osobnopravni odnosi u irem smislu.

Haaki je protokol 8. travnja 2014. ratificirao EU, pa je od 1. kolovoza na snazi u

svim dravama lanicama EU-a osim u Danskoj. Navedeni pravni akt prethodno je
ve stupio na snagu u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Norvekoj i Ukrajini.
54
Tako npr. i Europski sud: Nacionalni sud treba, uzimajui u obzir sve posebne
okolnosti pojedinog sluaja, utvrditi djetetovo uobiajeno boravite. (to. 2. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., u predmetu A). Vidi vie
o tome u: Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj. 50, Zagreb, 2014., str. 471. Navedeno je
stajalite Europski sud potvrdio i nastavno: Nacionalni sud to mjesto treba utvrditi
vodei rauna o svim posebnim i stvarnim okolnostima svakog pojedinanog sluaja, paragraf. 47 presude ES od 22. prosinca 2010., C-497/10. u predmetu Barbara
Mercedi c/a Richard Chaffe. Vidi vie o tome u: Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj. 50, str.
641.
55
Tako se npr. Uredbom Rim II iz 2007., ali za svrhe te Uredbe, definira uobiajeno
boravite trgovakog drutva, udruenja i pravnih osoba (l. 23. st. 1.), kao i njezinih podrunica, zastupstva ili poslovnog nastana (l. 23. st. 2.), kao i redovno
boravite fizike osobe koja djeluje u okviru obavljanja svoje profesionalne djelatnosti, a to je mjesto u kojem fizika osoba ima glavno mjesto poslovanja (l. 23. st.
3). Uredbom Rim I na identian nain odreeno je redovno boravite fizike osobe
koja djeluje u svrhu svojeg poslovanja, pa je to takoer njezino glavno mjesto poslovanja (l. 19. st. 2.).
53

896

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

2. Uobiajeno boravite u Rezoluciji Vijea Europe iz 1972. i definicije

uobiajenog boravita u poredbenom autonomnom MPP-u
Iako ne definira pojam uobiajenog boravita, njegovu vanost prepoznalo
je Vijee Europe, koje Rezolucijom od 18. sijenja 1972. opisno odreuje kriterije po kojima se moe odrediti je li boravak uobiajen56:
Br. 7: Boravak odreene fizike osobe odreuje se iskljuivo na temelju
injeninih okolnosti; on ne ovisi o dopustivosti boravka.
Br. 8: Osoba ima boravite u onoj zemlji u kojoj vai (je na snazi) odreeni
pravni poredak ili u mjestu koje se nalazi u takvoj zemlji u kojoj ta osoba odreeno vrijeme ivi (stanuje). Ta nazonost ne mora nuno trajati bez prekida.
Br. 9: Za pitanje treba li se boravite drati uobiajenim, treba uzeti u obzir
trajanje i postojanost, kao i druge okolnosti osobne i profesionalne prirode
koje upuuju na trajniju vezu izmeu osobe i njezina boravita.
Br. 10: Slobodno zasnivanje boravita i namjera osobe zadrati to boravite
nisu pretpostavke za postojanje boravita ili uobiajenog boravita. Meutim,
namjere osobe mogu se uzeti u obzir pri utvrivanju ima li ona boravite i koje
je ono prirode.
Br. 11: Boravite ili uobiajeno boravite ne zavisi od druge osobe.
Dakle, Rezolucijom Vijea Europe odreene su vane sastavnice kao obiljeja uobiajenog boravka, pa su na temelju njih za ocjenu postojanja uobiajenog boravita relevantni trajanje i stalnost boravka, kao i druge vane
injenice izmeu odreene fizike osobe i njezina boravka.
Zbog mogunosti usporedbe s gore navedenim pravnorelevantnim injenicama koje ulaze u sadraj pojma (i definicije) uobiajenog boravita i istodobnog uzimanja u obzir vremenske udaljenosti i obuhvaanja germanskog i
romanskog kontinentalnog pravnog kruga, navodimo etiri razliite definicije
uobiajenog boravita u etirima autonomnim nacionalnim izvorima MPP-a:
Uobiajeno boravite je mjesto gdje netko dulje vrijeme boravi bez namjere nastanjenja. (paragraf 12. st. 2. maarskog Zakona o MPP-u iz 1979.)57
U smislu ovoga zakona fizika osoba ima uobiajeno boravite u dravi
u kojoj dulje vrijeme ivi, ak iako je to vrijeme unaprijed ogranieno. (l. 20.
st. 1. to. b) vicarskog Saveznog zakona o MPP-u iz 1987.)58
Vidi Resolution 72 of the Commettee of Ministers of the Council of Europe on the
Standardisation of the Legal Concept of Domicile and Residence, Annex, Nr. 7-11.
57
Vidi u: Riering (ur.), IPR-Gesetze in Europa, Mnchen, 1997., str. 371.
58
Ibid., str. 214.
56

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

897

U svrhu ovoga zakona uobiajeno boravite oznaava mjesto glavnog

boravita fizike osobe, ak iako nema registracije ili dozvole boravka ili nastanjenja; pri odreivanju tog mjesta uzimaju se u obzir osobne ili profesionalne
okolnosti koje pokazuju trajnu vezu s tim mjestom ili pokazuju volju stvaranja
takvih veza. (l. 4. st. 1. to. 1. belgijskog Zakona o MPP-u iz 2004.)59; veoma slina definicija uobiajenog boravita sadrana je i u l. 48. st. 7. re. 1.
bugarskog ZMPP-a od 4. svibnja 2005.60
Uobiajeno boravite fizike osobe, u smislu ovog zakona, je mjesto u
kojem fizika osoba preteno boravi, neovisno od upisa u evidenciju nadlenog
organa ili odobrenja boravka nastanjenja i bez obzira na to je li boravak vremenski unaprijed ogranien. Prilikom odreivanja uobiajenog boravita treba
voditi rauna o okolnostima osobne ili poslovne prirode koje ukazuju na trajanje veze s tim mjestom ili na namjeru da se takve veze zasnuju. (l. 12. st. 1.
crnogorskog Zakona o MPP-u iz 2013.).61
3. Pokuaj definicije uobiajenog boravita u europskom MPP-u
U postupku donoenja Uredbe Rim III postojao je prijedlog definicije uobiajenog boravita, ali ta odredba nije prihvaena u vaeem tekstu tog izvora
europskog sekundarnog prava donesenog u tzv. postupku pojaane suradnje
izmeu (nekih) drava lanica EU-a.
Umjesto tautoloke definicije uobiajenog boravita koje oznauje mjesto
u kojem osoba redovito boravi (l. 2. st. 2. to. a)62 Prijedloga Uredbe Rim
III, vanije je spomenuti tadanju toku 7A preambule kojom se odreuju relevantni elementi za utvrivanje uobiajenog boravita. Prema tim odredbama
pojam uobiajenog boravita treba tumaiti primjereno ciljevima te uredbe.
Njegovo znaenje sud treba utvrivati od predmeta do predmeta (od sluaja
do sluaja) na temelju stvarnih okolnosti sluaja. Taj se pojam ne smije odreivati na nain odreen po nacionalnom pravu, ve ima svoje zasebno znaenje
u pravu EZ-a.63
Vidi RabelsZ br. 2/2006, str. 359.
Vidi RabelsZ br. 2/2007, str. 457.
61
Slubeni list Crne Gore, br. 1/2014. Crnogorski ZMPP donesen je 23. prosinca
2013., stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a primjenjuje se nakon
proteka estomjesenog vakacijskog roka (l. 169.).
62
Vidi Vorschlag KOM (2006) 399 endg.
63
Vidi EP, Bericht ber den Vorschlag KOM (2006) 399 endg., 19. 9. 2008., A-03612008., kao i Legislative Entschlieung des EP vom 21. 10. 2008 zu Vorschlag KOM
(2006) 399 endg., ABl. C 15 E/128 od 21. 1. 2010., 129. ABl.EG 2000 Nr. L.
59
60

898

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Ta neuspjena definicija pojma uobiajenog boravita ipak je imala koristan

uinak jer je opetovano naglasila neke vane elemente u percepciji navedene
poveznice i pojma.
Dakle, u nemalom broju meunarodnih ugovora kao ni u europskom MPPu, u kojem je vidno narastao broj uredbi, bez obzira na potrebu definiranja
toga pojma, to bi pridonosilo uvijek traenoj i poeljnoj pravnoj sigurnosti u
(privatno)pravnim odnosima, definicija uobiajenog boravita izostala je, pa
ne postoji ni danas (listopad 2015.).
U objanjenju i tumaenju vaeeg pojma uobiajenog boravita posebno
nam mogu pomoi specifini strukturni elementi uobiajenog boravita.
4. Nesporna naela i strukturni elementi uobiajenog boravita u
europskom MPP-u
4.1. Ope napomene
U raspravama u MPP-u o uobiajenom boravitu, koje (jo uvijek) nisu
iznjedrile univerzalno prihvaenu definiciju toga pojma, nastala su odreena
nesporna naela u njegovoj primjeni. Takoer, pri utvrivanju smisla i znaenja pojma uobiajenog boravita potrebno je utvrditi njegove vane objektivne
strukturne elemente te volju (namjeru) kao subjektivni strukturni element, pri
emu te sastavnice nisu jednoznano i nesporno odreene. U odreivanju tih
strukturnih elemenata, uz doktrinarna (razliita) stajalita, danas je najvanije
utvrditi one koje je u svojim dosadanjim odlukama opetovano prepoznao (i)
Europski sud. No, poimo redom.
4.2. Nesporna naela u primjeni uobiajenog boravita u europskom
MPP-u
U kontekstu tumaenja i primjene uobiajenog boravita mogu se prepoznati tri nesporna naela.
Prvo, uobiajeno boravite treba autonomno tumaiti na temelju svih relevantnih okolnosti sluaja, a to znai neovisno o nacionalnim pravnoteorijskim
odrednicama i dati mu jedinstveno europskopravno tumaenje uzimajui u obzir cilj
i kontekst tih propisa.64

Vidi toku 34. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805., u predmetu A.

64

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

899

Drugo, uobiajeno boravite treba postojati u trenutku nastanka relevantnog

pravnog odnosa. Ako je npr. rije o meunarodnoj nadlenosti, tada je relevantno uobiajeno boravite u trenutku podnoenja zahtjeva odnosno tube
sudu65, ako pak o izvanugovornoj odgovornosti za tetu, tada zajedniko uobiajeno boravite oteenika i tetnika u trenutku nastanka tete (l. 3. st. 2.
Uredbe Rim II); a ako se npr. odreuje mjerodavno pravo za nasljeivanje,
tada je relevantno uobiajeno boravite ostavitelja u trenutku njegove smrti
(l. 21. st. 1. Uredbe o nasljeivanju).
Tree nesporno naelo izraava injeninu prirodu pojma uobiajenog boravita66
te ga nacionalni sudovi trebaju utvrditi na temelju stvarnih okolnosti pojedinog sluaja.67 Po tome se uobiajeno boravite naelno razlikuje od dravljanstva, prebivalita i pojma domicile u common lawu jer se ta tri posljednje
navedena pravna pojma odreuju po pravu drave lanice EU-a, dok se pojam
uobiajenog boravita, prema sadanjem stanju u europskom MPP-u, treba
podvesti (supsumirati) pod strukturne elemente posebno odreene recentnim
presudama Europskog suda.68
4.3. Objektivni strukturni elementi uobiajenog boravita u europskom
MPP-u
Na temelju doktrinarnih uenja objektivni strukturni elementi uobiajenog
boravita u MPP-u trebaju pokazati je li mjesto u kojem se odreena fizika osoba nalazi sredinja toka njezinih ivotnih odnosa (njem. Lebensmittelpunkt ili Mittelpunkt

Arg. ex to. 42. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u
predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.

65

Meutim, to ne znai da je uobiajeno boravite injenini pojam, ve je rije o

pravnom pojmu koji (zasada) nije do kraja opom definicijom odreen i koji u
svakom pojedinanom sluaju zahtijeva konkretizaciju. Usp. Baetge, Gewhnlicher
Aufenthalt, u: Basedow, Hopt, Zimmermann (ur.), Handwrterbuch des Europischen
Privatrechts, Band I, Tbingen, 2009., str. 759.

66

Arg. ex to. 37. i 42. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg.
2009., I-2805., u predmetu A.
68
Arg. ex to. 45. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u
predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe, kao i to. 42. presude Europskog suda
od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009., I-2805., u predmetu A. Takoer usp.
Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj. 50, str. 639 i 483.
67

900

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

der Lebensbeziehungen)69 odnosno mjesto u kojem se nalazi sredite ili teite njezinih
ivotnih odnosa.70
Odreivanje i tumaenje uobiajenog boravita kao sredita ivotnih odnosa (fr. centre effectif de la vie) sadrano je ve i u Izvjeu za Konvenciju o zatiti
malodobnih osoba u radu Haake konferencije za MPP krajem pedesetih i
poetkom ezdesetih godina prolog stoljea u okviru priprema za donoenje
Haake konvencije o nadlenosti organa i mjerodavnom pravu za zatitu malodobnih osoba iz 1961.71 i nakon toga Haake konvencije o mjerodavnom
pravu za obveze uzdravanja iz 1973.
Sadrajno sline sintagme, slijedei pritom doktrinarna stajalita, navodi i
Europski sud krajem devedesetih godina prolog stoljea u socijalnopravnim
i poreznopravnim predmetima72, a one su se mogle na odgovarajui nain i
mutatis mutandis primjenjivati i u europskom kolizijskom pravu. Europski sud
pomalo deskriptivno odreuje uobiajeno boravite u kojem odreena osoba
uobiajeno stanuje73 i u kojem se istodobno nalazi stalno sredite njegovih
interesa.74 Navedene izraze 2005. preuzima i francuski Kasacijski sud u primjeni BU IIbis75 opisujui uobiajeno boravite kao stalno sredite (djetetova)
interesa.76
Najnovija sudska praksa Europskog suda, koji odluuje o nadlenosti suda
na temelju djetetova uobiajenog boravita u kontekstu l. 8. i 10. BU IIbis,
opetovano ne dajui njegovu definiciju, samo opisno daje njegove elemente
Usp. Baetge, Auf dem weg zu einem gemeinsamen europeischen Verstndnis des Gewnlichen
Aufenthalts, Ein Beitrag zur Europisierung des Internationalen Privat- und Verfahrensrechts, u: Baetge, Von Hein, Von Hinden (ur.), Die Richtige Ordnung, Festschrift
fr Jan Kropholler, Tbingen, 2008., str. 77 78, kao i Kropholler, op. cit. u bilj. 4,
str. 284, te Siehr, op. cit. u bilj. 6, str. 403.
70
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 4, str. 284, te von Bar, Mankowski, op. cit. u bilj. 7,
str. 564, kao i Sajko, Meunarodno (2009.), op. cit. u bilj. 1, str. 135.
71
Vidi von Steiger, Actes et documents de la Neuvime session de la Confrence de La Haye
de droit international priv, IV, Den Haag, 1960., str. 226.
72
Vidi to. 29. presude Europskog suda od 25. veljae 1999., Rs. C-90/97., Slg. 1999.
I- 1099, u predmetu Swaddling, kao i to. 51. presude Europskog suda od 12. srpnja
2001., Rs. C-262/997., Slg. 2001. I- 5591, u predmetu Louloudakis.
73
Njem. gewnlich wohnt; engl. in which the persons concerned habitually reside ili se u predmetu Louloudakis koristi i engl. izraz normal residence shvaen
kao uobiajeno boravite.
74
Njem. stndige Mittelpunkt seiner Interessen; engl. permanent centre of interests.
75
Vidi presudu francuskog Kasacijskog suda od 14. prosinca 2005., objavljenu u Revue Lamy droit civil 2006., n 31.
76
Fr. le centre permanent ou habituel de ses intrts.
69

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

901

odreujui da je to mjesto koje je izraz odreene integriranosti osobe u

drutvenu i obiteljsku sredinu77 ili sredite njezinih interesa.78 Europski sud
u navedenim presudama implicitno prihvaa u sudskoj raspravi o uobiajenom
boravitu iznesena doktrinarna stajalita, posebice neovisne odvjetnice, pa ih
razradom svojih konkretnih strukturnih elemenata i potvruje. To su:
nazonost fizike osobe u odreenom mjestu temeljni je objektivni strukturni element uobiajenog boravita, a oznaava njezinu fiziku prisutnost.79
Meutim, sama (tjelesna) nazonost za uobiajeno boravite fizike osobe nije
dovoljna. Za njegovo utvrivanje potrebni su i drugi imbenici koji potvruju da
nije rije samo o privremenoj i povremenoj nazonosti. Zbog toga je takoer
potrebno
odreeno trajanje.80 Pri utvrivanju toga elementa ne postoji unaprijed
odreeni minimum trajanja81, ali je pak oito da to dulje u odreenom mjestu
boravak traje, to je vjerojatnije da e se osoba u tom mjestu drutveno integrirati i na taj nain stei uobiajeno boravite. Takoer
iz pridjeva uobiajeno slijedi da takvo boravite mora imati odreenu
stalnost (postojanost) ili redovitost.82 Na redovitost se ne odraava izonost fizike
osobe iz mjesta uobiajenog boravka npr. zbog kraeg posjeta, godinjeg odmora ili privremenog lijeenja izvan toga mjesta odnosno podruja.
To. 38. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805., u predmetu A. Usp. takoer toku 47. presude Europskog suda od 22.
prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
78
To. 51. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
79
Engl. izraz physical presence umjesto fizika prisutnost preveli smo izrazom nazonost, to upravo i odgovara tom pojmu u hrvatskom jeziku te drimo da je prijevod fizika nazonost u sadrajnom smislu neadekvatan. Vidi to. 38. presude
Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009., I-2805., u predmetu A.
Takoer usp. Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj. 50, str. 471 i 483.
80
Usp. to. 39. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805., u predmetu A.
81
To. 51. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe. Takoer vidi Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj.
50, str. 641.
82
To. 44. kao i 51. te 56. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10.
PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe. Vidi takoer toku 39. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009., I-2805., u predmetu
A. U common lawu usp. takoer presudu engleskog suda u predmetu Cruse v. Chittum,
[1974] 2 All E.R. 940 (Fam.D.), gdje se istie: Izraz habitually [resident] oznaava redovitu fiziku prisutnost koja treba trajati odreeno vrijeme.
77

902

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Nadalje su posebice vane okolnosti boravka u nekoj dravi (lanici), kao i

pretpostavke i razlozi boravka te preseljenja u tu dravu, dravljanstvo fizike osobe (djeteta), mjesto i okolnosti djetetova pohaanja kole, poznavanje jezika83, obavljanje profesionalne djelatnosti fizike osobe, zatim nazonost lanova obitelji, ureenje stana,
kao i mjesto imovinskih interesa84 te druge okolnosti koje pokazuju obiteljsku i drutvenu
povezanost fizike osobe (djeteta) u toj dravi.85
Osim navedenih, ali i drugih potencijalnih objektivnih strukturnih elementa
uobiajenog boravita, mora postojati i jedan subjektivni.
4.4. Subjektivni strukturni element uobiajenog boravita
Subjektivni strukturni element uobiajenog boravita jest volja odnosno
namjera nastanjenja koja se presumira ako osoba dugo boravi u jednom mjestu,
a utvruje se iskljuivo na temelju relevantnih stvarnih okolnosti (injenica)
pojedinog sluaja, pa se moe rei da je na taj nain i subjektivni strukturni
element animus manendi objektiviziran.
Slijedei njemaku sudsku praksu naelno bismo mogli rei: Nalazi li se
odreena fizika osoba dulje vrijeme u odreenom mjestu, tada se pretpostavlja
da je osoba time oitovala volju to isto mjesto uiniti sreditem svojih ivotnih
odnosa.86
Europski sud, pak, namjeru fizike osobe (roditelja) da se (s djetetom) trajno nastani u drugoj dravi lanici percipira kao namjeru koja se manifestira
u odreenim vanjskim pokazateljima87 poput stjecanja ili unajmljivanja stana
odnosno podnoenja molbe za dodjelu socijalnog stana nadlenim tijelima drave useljenja.88 Referirajui se na dotadanju svoju navedenu sudsku praksu,
Europski je sud dopunio znaenje izraza namjera konstatacijom da je pri
Vidi to. 38. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805, u predmetu A. Usp. takoer toku 47. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
84
Vidi to. 55 presude Europskog suda od 12. srpnja 2001., C-262/99., Slg. 2001.,
I-5547, u predmetu Louloudakis.
85
Vidi to. 39. i 44. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg.
2009., I-2805., u predmetu A.
86
Presuda njemakog Saveznog suda (BGH) od 5. veljae 1975., IPRspr. 1975., Nr.
83. kao i NJW 1975., str. 1068.
87
Vidi to. 40. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805, u predmetu A.
88
Ibid.
83

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

903

utvrivanju uobiajenog boravita, kada je rije o preseljenju uobiajenog boravita u drugu dravu lanicu, od posebne vanosti prije svega volja odreene fizike osobe u tom mjestu zasnovati stalno ili uobiajeno sredite svojih interesa u
namjeri da to bude trajne naravi.89 Meutim, trajanje boravka moe biti samo
jedan pokazatelj njegove stalnosti vodei istodobno rauna o svim posebnim i
stvarnim okolnostima pojedinog sluaja.90
Ako se analizira dosadanji i dananji doseg svih relevantnih elemenata uobiajenog boravita na koje se u svojim presudama referira i Europski sud, tada
i u takvom odreivanju uobiajenog boravita vidimo konglomerat elemenata
iz autonomnog MPP-a (ukljuujui i sudsku praksu), konvencijskih odrednica,
kao i europskog MPP-a, i to iz razliitih razdoblja razvitka MPP-a, kao i iz raznovrsnih (osobno)pravnih odnosa.
Budui da neki od relevantnih elemenata uobiajenog boravita nisu u MPPu pravnoteorijski nesporni, o tim otvorenim pitanjima bit e rije u nastavku
ovoga rada.
5. OTVORENA PITANJA
5.1. Definirati uobiajeno boravite ili ne?
Iako razlozi pravne sigurnosti to zahtijevaju te premda je za potrebu definiranja uobiajenog boravita pledirala i znanost i praksa91, Haaka konferencija
odbijala je i odbija ponuditi definiciju toga pojma s obrazloenjem da bi time
taj pojam izgubio fleksibilnost.92 Tim pristupom eljelo se u razliitim okolnostima udovoljavati razliitim zahtjevima u promijenjenim izvorima, a u novim
konvencijama eljelo se zadrati slobodu od prejudiciranih definicija uobiajenog boravita sadranim u ranijim meunarodnim ugovorima.
Meutim, bez obzira na nepostojanje definicije uobiajenog boravita, u
europskom se MPP-u ve dulje vrijeme, posebice do 2000. godine u fazi donoenja BU II i do 2003. pri donoenju BU IIbis, upuivalo na odgovarajuu
sudsku praksu Europskog suda, koji je u presudi Swaddling iz 1999. rjeavajui
Toka 51. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
90
Ibid.
91
Vidi in favorem definiranja Spellenberg, Internationales Zustndigkeit kraft Wohnsitzes
oder Gewhnlicher Aufenthalt, u: Festschrift fr Konstantinos D. Karameus, Band I,
Athens, 2009., str. 1319.
92
Usp. Baetge, op. cit. u bilj. 66, str. 759.
89

904

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

socijalno i poreznopravnu tematiku odredio uobiajeno boravite kao mjesto

koje je fizika osoba s oitovanom namjerom izabrala za stalno i uobiajeno
sredite svojih ivotnih interesa.93 Tek presudom iz 2009. u predmetu A, kao
to smo ve naveli, Europski sud detaljnije razrauje objektivne strukturne elemente uobiajenog boravita (ali samo djeteta) u europskom MPP-u u svrhu
odreivanja (samo) nadlenosti u smislu l. 8. BU IIbis.94 Pri odreivanju postojanja uobiajenog boravita mjerodavne su sve stvarne okolnosti pojedinog sluaja.95
Takav pristup uobiajenom boravitu pokazuje da se i u europskom MPP-u eli
i nadalje kroz rjeavanje pojedinanih sluajeva zadrati fleksibilnost u odreivanju toga pojma.
Dakle, umjesto pravne sigurnosti kroz opu definiciju uobiajenog boravita, primjenjuje se funkcionalni nain odreivanja uobiajenog boravita96, i to
preciziranjem njegovih strukturnih elemenata.97
Nastavno, postavlja se i sljedee pitanje.
5.2. Jedinstveno ili diferencirano tumaiti uobiajeno boravite?
Budui da u europskom MPP-u odredbe Uredbe u kojima se pojavljuje
izraz uobiajeno boravite za utvrivanje smisla i znaenja tog pojma ne upuuju izriito na pravo drava lanica, tada treba polaziti od konteksta odredaba Uredbe i njezina cilja. Tako se npr. polazi od naela da su pravila o
nadlenosti u Uredbi IIbis kreirana tako da odgovaraju dobrobiti djeteta98 i

Vidi to. 29. presude Europskog suda od 25. veljae 1999., Rs. C-90/97., Slg. 1999.
I- 1099, u predmetu Swaddling.
94
Usp. to. 37. 38., kao i 42. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07.,
Slg. 2009., I-2805., u predmetu A. Usp. takoer toku 47. presude Europskog suda
od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard
Chaffe.
95
Vidi to. 44. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805., u predmetu A.
96
Time se aprioristiki i deduktivni pristup kao pravilo u MPP-u zamjenjuje onim
aposteriornim i induktivnim nainom ureivanja privatnopravnih situacija s meunarodnim obiljejem te se ovaj drugi nain, u kojem sudac zamjenjuje zakonodavca,
primjenjuje i kod odreivanja uobiajenog boravita.
97
Usp. Baetge, op. cit. u bilj. 69, str. 82.
98
Vanost naela dobrobiti djeteta treba se prema stajalitu njemake sudske prakse
protegnuti i na ovrni postupak, odnosno treba postojati u svim fazama postupka
(vidi presudu OLG Hamburg od 25. lipnja 2014., 12 UF 111/13).
93

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

905

posebice prema kriteriju prostorne blizine.99 To pokazuje da je pojam uobiajenog boravita podloan svrsi koju relevantni izvor treba ostvariti. I s tim u
vezi mogle bi se u praksi, a prema potrebi, ocjenjivati i neke druge od stvarnih
okolnosti sluaja. To znai da se objektivni strukturni elementi uobiajenog boravita
u praksi diferencirano ponderiraju.100
Takav pristup dovodi nas u praksi do trijasa razliitog znaenja uobiajenog
boravita u autonomnom, konvencijskom i europskom MPP-u, dakle trostupanjskog pristupa u dravi lanici EU-a. Tako e npr. maarski i belgijski, kao
i bugarski sudovi samo u primjeni nacionalnog ZMPP-a u tumaenju pojma
uobiajenog boravita naelno polaziti od zakonskih definicija koje su u njima sadrane. Meutim, ako predlei primjena meunarodnog ugovora (npr.
Haakog protokola o uzdravanju iz 2007. ili neke druge haake konvencije)
za njegovo tumaenje vrijede naela meunarodnog ugovornog prava, pa e se
u tom sluaju pojam uobiajenog boravita tumaiti prema smislu i svrsi tog
formalnog izvora.101 Ako pak treba tumaiti uredbu EU-a, tada se nacionalni
sud mora pridravati jedinstvenog i autonomnog tumaenja Europskog suda
i njegovih (sada ve) detaljnih odrednica u odreivanju uobiajenog boravita. Takav pristup tumaenja uobiajenog boravita primjenjuje se u dravama
lanicama EU-a102, a u treim dravama (izvan EU-a) dvostupanjski sustav
utemeljen na nacionalnom autonomnom pravu i meunarodnom ugovornom
pravu.103
Na podruju drava lanica EU-a, ovisno o primjeni izvora u kojem se nalazi, mogua su razliita mjerila u tumaenju uobiajenog boravita ve na temelju ope podjele uredbi EU-a na one koje u pravilu imaju gospodarsku orijentaciju u odnosu na one druge, koje su naelno osobnopravnog (obiteljsko
i nasljednopravnog) karaktera. Te posljednje (drugonavedene) jesu BU IIbis,
Usp. to. 35. presude Europskog suda od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009.,
I-2805., u predmetu A., kao i to. 46. presude Europskog suda od 22. prosinca
2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
100
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 4, str. 285.
101
Usp. l. 31. st. 1. Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz 1969. (Narodne novine, br. 16/1993 i 9/1998. Vidi njezin integralni tekst u: Lapa, oi
(ur.) (suradnici: Bakoti, Ibler, Seri, Vaji, Vukas), Meunarodno javno pravo Izbor
dokumenata, III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2005., str. 71 100.
102
Usp. Nademleinsky, Neymayr, Internationales Familienrecht, Wien, 2007., str. 36;
Dicey, Morris, Collins, op. cit. u bilj. 5, str. 169; Audit, Droit international priv, etvrto izdanje, Paris, 2006., str. 129.
103
Usp. Siehr, Das Internationale Privatrecht der Schweiz, Zrich, 2002., str. 138 139.
99

906

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Uredba o uzdravanju, Uredba o nasljeivanju, kao i Uredba Rim III (samo

u dravama lanicama u kojima je na snazi). One prvonavedene jesu Uredbe
Rim I i Rim II, Insolvencijska uredba, Uredba o europskom platnom nalogu i
Uredba o europskom postupku za sporove male vrijednosti, dakle gospodarskopravnog karaktera.
Razliita tumaenja uobiajenog boravita mogua su i na temelju imanentno razliitih pravnih posljedica odredaba o nadlenosti u odnosu na kolizijska
pravila za odreivanje mjerodavnog prava. To posebice vrijedi za pitanja osobnog statuta u irem smislu, kao i za pitanje iskljuive meunarodne nadlenosti. Pri tomu se za navedena pitanja postavljaju stroa mjerila za utvrivanje
uobiajenog boravita, a kada je rije o alternativnom upuivanju na mjerodavno pravo ili o izberivoj meunarodnoj nadlenosti, tada su za utvrivanje
uobiajenog boravita veinom dovoljne i labavije veze.104
Dakle, iako razlozi pravne sigurnosti upuuju na potrebu definicije uobiajenog boravita i njegova jedinstvenog tumaenja, praksa pokazuje da uobiajeno boravite nije apsolutni, ve funkcionalni pojam koji se diferencirano
tumai, ime se u MPP-u ostvaruje njegova ideja vodilja primjena prava najue veze.
Iako trajanje boravita na temelju doktrinarnih stajalita potvrenih i presudom Europskog suda moemo uvrstiti u pojmovnu jezgru uobiajenog boravita, u njegovoj razradi postavlja se jo jedno pitanje.
5.3. Treba li dopustiti uz stvarno i predvidivo boravite kao sastavnicu
odreenog trajanja uobiajenog boravita?
Uobiajeno se boravite temelji na stvarnom trajanju boravita s kojim mjestom onda nastaju faktine veze koje za razliku od (obinog) boravita nisu
samo kratkotrajne, odnosno privremene i povremene. U odreenim ivotnim
situacijama okolnosti sluaja mogu upuivati na to da je rije o boravku na
dulji rok i da e u odreenom mjestu ili zemlji boravak predvidivo dulje trajati (npr. viegodinja specijalizacija u inozemstvu), pri emu se dosadanje
zamjenjuje novim mjestom uobiajenog boravita. Tada uobiajeno boravite
moe nastati i na temelju oekivane integracije u tom mjestu, pri emu onda
nije nuan protek (izmak) odreenog vremena.105 Engleska sudska praksa,
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 4, str. 287 288.
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 4, str. 285, kao i presudu njemakog Saveznog suda
(BGH) od 29. listopada 1980., IPRspr. 1980., Nr. 94, str. 281; takoer usp. Krop-

104
105

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

907

koja naelno polazi od naela da uobiajeno boravite mora trajati odreeno

vrijeme106, prihvaa da i mjesec dana moe biti traeno znatno vrijeme.107
Zatim se odreuje da osoba moe zasnovati uobiajeno boravite ako je ono
prestalo postojati u odreenoj dravi, a nastavlja ivjeti u odreenom mjestu
toliko vremena koliko je potrebno da se vidi da je boravite postalo uobiajeno.108 Ipak, i u navedenoj presudi Lord Slynn doputa da mogu postojati i
posebni sluajevi u kojima tuitelj ne dolazi u Englesku prvi put, ve obnavlja
uobiajeno boravite koje je neko imao. U takvim sluajevima, kao to je bio
i Swaddling, uobiajeno boravite zasniva se odmah.109 U pravilu, gdje je period
boravka bitan, a to e biti za dravljane treih drava i kada je rije o fizikoj osobi koja u Engleskoj nije ve prije imala uobiajeno boravite, trajanje
boravka nije unaprijed odreeno, nego ovisi o svim relevantnim okolnostima
pojedinanog sluaja.110
Dakle, uobiajeno se boravite moe temeljiti na stvarnom kao i na predvidivom trajanju boravita. Meutim, uobiajeno boravite postojat e ako su
uz trajnost boravita ispunjeni i ostali relevantni pokazatelji iz kojih je ono
vidljivo.
Nadalje se takoer postavlja sljedee pitanje.
5.4. Postoji li odreeni rok trajanja boravita koji sa sigurnou
pokazuje nastanak uobiajenog boravita?
Europski sud izraava stajalite prema kojem za zasnivanje uobiajenog boravita Uredba ne predvia minimalno trajanje.111 To stajalite Europskog
suda moemo protegnuti na cjelokupni europski MPP. Naizgled suprotno
holler, Der gewnliche Aufenthalt des Kindes und das Aufenthaltsbestimmungsrecht, u: Baetge, von Hein, von Hinden (ur.), Die Richtige Ordnung, Festschrift fr Jan Kropholler,
Tbingen, 2008., str. 471.
106
Vidi englesku presudu u biljeci br. 111.
107
Vidi Re AF (a Minor) (Child Abduction) [1992] 1 F.C.R. 269.
108
Vidi Nessa v. Chief Adjudication Officer [1999] 1 W.L.R. 1937 (HL).
109
Usp. Thomas, Habitual residence now, Welfare Rights Bulletin, br. 155, 2000., str. 5.
110
U predmetu Ikimi v. Ikimi (Divorce: Habitual Residence) ([2001] EWCA Civ. 873
[2002] Fam. 72) 161 dan boravka u godini bio je dovoljan za zasnivanje uobiajenog boravita, a u predmetu Armstrong v. Armstrong ([2003] EWHC 777 (Fam),
[2003] F.L.R. 375) 71 dan u godini nije bio dovoljan za zasnivanje uobiajenog
boravita.
111
To. 51. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.

908

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

tomu, njemaka sudska praksa odreuje da se uobiajeno boravite u l. 4. st.

1. Haake konvencije o otmici djece iz 1980. odreuje po stvarnom sreditu
ivotnih odnosa djeteta, pri emu se kao indicij za njegovo minimalno trajanje
u pravilu polazi od estomjesenog roka.112 Navedeno estomjeseno pravilo,
koje najraireniju primjenu ima u germanskom pravnom krugu, i doktrina tumai samo kao jedan od indicija za uobiajeno boravite jer i po tom shvaanju
ne postoji apsolutno odreen rok, ve se vie promatra kvaliteta uobiajenog boravita,
a manje njegovo odreeno vremensko trajanje.113
U takvim objektiv(izira)nim okolnostima znatnu vanost ima i volja odreene fizike osobe. Time nam se pak namee i sljedee pitanje.
5.5. Po emu se animus manendi u uobiajenom boravitu razlikuje od
voljnog elementa u prebivalitu?
Prema dosada utvrenom u ovom radu volja se u uobiajenom boravitu
presumira ako osoba boravi u odreenom mjestu dulje vrijeme, a razliita je od
one u prebivalitu i po tome to se kroz navedene strukturne elemente uobiajenog boravita objektivizira. Dakle, ako je na temelju objektivnih injenica
(pokazatelja) razvidno da fizika osoba u odreenom mjestu ima sredite ivotnih odnosa, tada je to za nastanak uobiajenog boravita dovoljno i u tom
smislu ono (u.b.) ne ovisi o njezinoj volji.114 Istodobno, pak, sredite ivotnih
odnosa ne moe se objasniti iskljuivo objektivnim injenicama ne uzimajui
u obzir i subjektivni element, promiljanje fizike osobe o svojem boravku, a
to znai i njezinu volju.115 Ipak, ako je opisana volja fizike osobe oitovana
na nain kako je to izrazio i Europski sud, tada je ona bitan pokazatelj i za
njezino sredite ivotnih odnosa. Tako npr. namjera roditelja da se s djetetom nastane u drugoj dravi lanici, koja se manifestira u odreenim vanjskim
okolnostima, kao to je npr. stjecanje ili najam stana u toj dravi lanici, moe
biti pokazatelj promjene uobiajenog boravita.116 Mjerodavna za preseljenje
Vidi presudu OLG Hamm od 12. lipnja 2012., 11 UF 117/12, II-11 UF 117/12.
Usp. Baetge, op. cit. u bilj. 66, str. 759, kao i Dicey, Morris, Collins, op. cit. u bilj. 5,
str. 169.
114
Usp. Sonnenberger, op. cit. u bilj. 19, str. 368.
115
Usp. Baetge, Der gewnliche Aufenthalt im IPR, Tbingen, 1994., str. 133.
116
Arg. ex to. 50. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u
predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe, kao i to. 40. presude Europskog suda
od 2. travnja 2009., C-523/07., Slg. 2009., I-2805., u predmetu A. Takoer usp.
Babi et al. (ur.), op. cit. u bilj. 50, str. 641 i 483.
112
113

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

909

uobiajenog boravita u drugu dravu lanicu prije svega je volja dotine osobe
da tamo zasnuje stalno ili uobiajeno sredite svojih interesa u namjeri da to
bude stalno.117
U common lawu sudska praksa slino odreuje: Mora postojati vrsta namjera. Moe postojati jedna ili vie namjera. Ona moe biti posebna ili opa.
Sve to zakon trai jest vrsta namjera. Time se ne trai da osoba u tom mjestu
ostane neogranieno. Njegova namjera nakon to se nastanio moe uistinu biti
ogranieno vrijeme. Izobrazba, poduzetnitvo ili poslovanje, zaposlenje, zdravlje, obitelj ili samo ljubav prema tom mjestu opi su razlozi izbora i redovitog
nastanjenja, a mogu postojati i mnogi drugi. Sve to je potrebno je da namjera
osobe koja ivi u odreenom mjestu ima dovoljan stupanj stalnosti da bi se
uistinu mogla opisati vrstom.118
Dakle, u prebivalitu i uobiajenom boravitu ne postoji kvalitativna razlika
glede volje, ve samo u stupnju oitovanja. Ipak, zbog vee jasnoe i razliitosti
volje u dvama navedenim pojmovima i poveznice u MPP-u, mogli bismo naelno rei da u uobiajenom boravitu naelno postoji dugoron(ij)a namjera boravka,
dakle animus manendi koji se presumira, a kod prebivalita trajna namjera boravka,
dakle animus (semper) manendi. Meutim, kao to je ve istaknuto, kod zasnivanja uobiajenog boravita (dugorona) namjera nije potrebna i ta volja odnosno
namjera utvruje se na temelju vanjskih (objektivnih) pokazatelja. Na taj nain
uobiajeno boravite moe se zasnovati i kada je poetna namjera putovanja
bila kratko zadravanje u odreenom mjestu, a nespecifino se odreuje kada
je u pitanju dojene (vidi o tome vie u ovom radu infra, pod III. 5.6.).
Nadalje, razlikovnost prebivalita i uobiajenog boravita ogleda se u voljnom elementu u tome to poslovno nesposobne osobe ne mogu pravno relevantno oitovati svoju volju i stoga imaju tzv. izvedeno prebivalite, koje se
nalazi u mjestu (prebivalita) njihova zakonskog zastupnika odnosno skrbnika.
Nasuprot tomu, i nesposobne osobe naelno mogu imati uobiajeno boravite
ako ispunjavaju kriterij socijalne integriranosti u odreenom mjestu.
Meutim, kao to je pokazala sudska praksa, ivotna dob fizike osobe moe
biti relevantna kao dodatna okolnost za utvrivanje uobiajenog boravita. U
tom kontekstu postavlja se i sljedee pitanje.
To. 51. presude Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
118
Vidi englesku presudu u predmetu Re Bates CA 122-89, High Court of Justice, Family Division, Royal Court of Justice, United Kingdom, 1989., koju je citirao ameriki sud u predmetu Feder v. Evans-Feder 63 F3d 217. United States Court of Appeals, Third Circuit, 1995.
117

910

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

5.6. U kojoj mjeri ivotna dob fizike osobe utjee na uobiajeno

boravite?
Kada se u MPP-u raspravlja o uobiajenom boravitu fizike osobe, tada se
u opoj percepciji polazi u pravilu ili od odrasle osobe ili od djeteta koje ve ima
na odreeni nain izgraene veze sa svojom drutvenom sredinom. Meutim,
postavlja se pitanje kako u kontekstu uobiajenog boravita promatrati dojene.
U predmetu Mercredi c/a Chaffe Europski je sud utvrdio da je dojene u pravno relevantnom vremenu uobiajeno boravite ve imalo u francuskom prekomorskom departmanu La Runion(u) s obzirom na to da se majka iz Engleske
vratila u svoju domovinu, jasno oitujui da se u inozemstvo ne eli vratiti,
pa je stoga dojene, primjereno svojoj dobi, bilo s majkom ve integrirano u
novu okolinu. Europski sud dodatno je utvrdio na temelju navedenog da u tom
predmetu ne predlei otmica djece jer po engleskom pravu izvanbrani otac
nije imao skrbnitvo nad djetetom.119 Nakon presude Europskog suda engleski
Prizivni sud (Court of Appeal) donio je odluku o svojoj nenadlenosti.120
Dakle, za razliku od odrasle osobe, dojene ne moe samo zasnivati uobiajeno boravite. Dojene ima uobiajeno boravite osobe kojoj je povjereno
na uvanje i odgoj, a to je u pravilu njegova majka.121 U predmetu Mercredi c/a
Chaffe Europski je sud takoer utvrdio da je nakon dojenetova i majina uobiajenog boravita u Engleskoj njihova zajednika povezanost s novom drutvenom sredinom rezultirala zasnivanjem novog uobiajenog boravita, taj put u
francuskom prekomorskom departmanu La Runion, istono od Madagaskara,
u Indijskom oceanu.
Ako je pak rije o djeci kolske dobi, ona prema austrijskoj sudskoj praksi
imaju uobiajeno boravite u Austriji, u kojoj s obitelji borave due od godinu
dana i uredno pohaaju kolsku nastavu.122 Dakle, ako je dijete starije i moe
ve samo oitovati volju, tada e zasnivanje uobiajenog boravita zavisiti od
drutvene i obiteljske integracije djece u tu drutvenu sredinu.
Nadalje se takoer postavlja pitanje odnosa legalnosti boravka u odreenoj
dravi s mogunou zasnivanja uobiajenog boravita.
Vidi presudu Europskog suda od 22. prosinca 2010., C-497/10. PPU, u predmetu
Barbara Mercredi c/a Richard Chaffe.
120
Mercredi v. Chaffe, [2011] 2 Family Law Reports 515 (c.A.) = [2011] 2 Family
Court Reports 177 (C.A.).
121
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 105, str. 472 473.
122
Vidi presudu austrijskog Vrhovnog suda (OGH) od 16. studenog 2010. 5 Ob
194/10f.
119

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

911

5.7. Je li legalnost boravka pretpostavka za uobiajeno boravite?

U suvremenom nacionalnom MPP-u, kao to je npr.vidljivo iz odredaba
belgijskog MPP-a123 i iz sudske prakse u common lawu124 te sudske prakse Europskog suda125, jasno je odreeno da legalnost boravka u odreenoj dravi,
ak i kada je protivna javnopravnim useljenikim propisima ili kada nastaje
nelegalnim produenim boravkom nakon isteka boravine vize, nije pretpostavka za zasnivanje uobiajenog boravita. Ipak, neki autori istiu da e osoba
s nalogom za deportaciju teko u praksi zasnovati uobiajeno boravite.126
Dakle, opetovano valja istaknuti da ni legalnost ni sama duljina trajanja
boravita nisu dovoljne za zasnivanje uobiajenog boravita, ve e ono postojati ako utvrene relevantne drutvene okolnosti pokazuju da se u tom mjestu
nalazi sredite ili teite ivotnih odnosa odreene fizike osobe.
Za razliku od pitanja legalnosti uobiajenog boravka, pravna doktrina i
praksa nisu usuglaene kada je potrebno odgovoriti na sljedee pitanje.
5.8. Moe li fizika osoba istodobno imati dva uobiajena boravita?
To pitanje moe se postaviti u kontekstu nomadskog ivota odreenih fizikih osoba najee povezanih sa specifinom prirodom posla koji obavljaju,
zatim sve uestalije i u kontekstu trenda seobe Europljana sa sjevera na jug
radi viemjesenog boravka u klimatski ugodnijim predjelima Europe, ali i u
ivotnoj situaciji u kojoj osoba rad obavlja u jednoj, a stanuje u drugoj dravi.
Teorijski postavljena pitanja uistinu su i zamisliva, ali pojavit e se u stvarnom ivotu veoma rijetko. Koje mjesto je uobiajeno boravite fizike osobe
ako fizika osoba istodobno jednako dugo boravi u dvama mjestima? Kao kriterij za davanje odgovora na gore postavljena pitanja trebamo naelno poi
od svrhe poveznice uobiajeno boravite, a to je: odreenu ivotnu situaciju
fizike osobe koju otvara konkretno pravno pitanje trebamo povezati s pravom
drutvene okoline te iste osobe, dakle pronai pravo najue veze.127
Ako npr. odreena fizika osoba kao zaposlenik svoj rad na temelju ugovora o radu na neodreeno vrijeme obavlja u dravi A, a stanuje u dravi B,
Vidi l. 4. st. 2. t. 1. belgijskog ZMPP-a.
Mark v. Mark, [2005] UKHL 42, [2006] A.C. 98.
125
Vidi to. 30. presude Europskog suda od 25. veljae 1999., Rs. C-90/97., Slg. 1999.
I-1099, u predmetu Swaddling.
126
Usp. Dicey, Morris, Collins, op. cit. u bilj 5, str. 169.
127
Usp. Kropholler, op. cit. u bilj. 4, str. 284.
123
124

912

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

tada se naelno treba prikloniti mjestu stanovanja128 kao mjestu uobiajenog

boravita.129
Takve su situacije na analogan nain posebice anticipirane u europskom
meunarodnom nasljednom pravu te su predviene i u Uredbi o nasljeivanju.
U odreenim nasljednopravnim predmetima odreivanje mjesta u kojem je
ostavitelj imao uobiajeno boravite takoer moe biti sloeno zbog njegove
povezanosti s dvama pravnim poredcima. To posebice moe biti u sluajevima
kada je ostavitelj zbog profesionalnih ili ekonomskih razloga ivio u inozemstvu zbog navedenih okolnosti i dulje vrijeme, ali je istodobno zadrao uske
i vrste veze s dravom svojega podrijetla. U takvom se sluaju moe, ovisno
o okolnostima sluaja, uzeti u obzir da ostavitelj svoje uobiajeno boravite i
dalje ima u dravi svojeg podrijetla u kojoj se u obiteljskom i socijalnom smislu nalazi sredite njegovih ivotnih odnosa.130 Daljnje sloene situacije mogu
nastati ako je ostavitelj naizmjenino ivio u nekoliko drava ili je putovao od
drave do drave ne nastanivi se pri tome dulje vremena131 ni u jednoj od njih.
Ako je ostavitelj bio dravljanin jedne od tih drava ili je bitan dio ostavine
imao u jednoj od tih drava, tada njegovo dravljanstvo ili mjesto na kojem
se ta ostavina nalazi, mogu biti posebni imbenik za cjelokupnu ocjenu svih
injeninih okolnosti.132
S obzirom na odreivanje mjerodavnog prava za nasljeivanje (nasljedni
statut) nadleno tijelo koje odluuje o nasljeivanju iznimno moe zakljuiti,
npr. u sluaju da se ostavitelj samo kratko vrijeme prije smrti preselio u dravu
svojeg uobiajenog boravita, a da sve okolnosti sluaja pokazuju da je oito
Kriterij je where he lives with his family and sleeps tonight, vidi R. v. Hammond,
17 Q.B. 772, 781 (1852).
129
Identino i njemaka sudska praksa: wo gewohnt und genchtigt wird, vidi OLGZ
1987., 314. Usp. takoer austrijsku sudsku praksu austrijskog Vrhovnog suda
(OGH) u presudi od 28. travnja 1994., IPRax 1995., str. 185.
130
Usp. to. 24. preambule Uredbe o nasljeivanju. Vidi biljeku u ovom radu supra,
br. 50.
131
U ovom radu odluili smo se za njemaku formulaciju fr lngere Zeit, a ne za
englesku settling permanently jer u kontekstu to. 24. preambule Uredbe o nasljeivanju trajno se nastaniti manje odgovara smislu pojma uobiajeno boravite
i ak se moe konfundirati s pojmom prebivalita s obzirom na to da je upravo
dulje vrijeme sastavnica pojma uobiajenog boravita po kojem se isti moe jasno
razluiti od pojma prebivalite. Vidi to. 24. preambule Uredbe o nasljeivanju u
objema jezinim verzijama.
132
Usp. to. 24. preambule Uredbe o nasljeivanju. Vidi biljeku u ovom radu supra,
br. 46.
128

Zbornik PFZ, 65, (6) 885-914 (2015)

913

uu vezu imao s drugom dravom, da mjerodavno pravo za nasljeivanje ne

bude pravo uobiajenog boravita ostavitelja, ve pravo drave s kojim je ostavitelj imao oito uu vezu.133 Meutim, europski uredbodavac pri tome izriito
istie da se u takvoj pravnoj situaciji oito ua veza ne smije tumaiti odnosno
primjenjivati kao podredna (supsidijarna) poveznica kada se utvrivanje mjesta uobiajenog boravita ostavitelja u trenutku njegove smrti pokazuje sloenim (engl. complex) odnosno tekim (njem. als schwierig erweist).134
Sve u ovom radu navedene odlike uobiajenog boravita, kao i one koje e
tek posebice biti predvidivo naglaene sukladno formalnom izvoru u kojem se
poveznica uobiajeno boravite pojavljuje, omoguuju nam dati samo meuzakljuak, koji e za potrebe ovoga rada ipak biti zakljuak.
IV. ZAKLJUAK
Hrvatski nacionalni autonomni MPP ne definira pojam uobiajeno boravite. Takoer je namjerno izostala i definicija toga pojma u meunarodnom
konvencijskom i europskom MPP-u. Zbog takvog pravnog pristupa pojmu uobiajenog boravita sve veu vanost u utvrivanju njegovih strukturnih elemenata ima sudska praksa, a za europski MPP posebice sudska praksa Europskog suda. U europskom MPP-u uobiajeno boravite tumai se diferencirano
i sustavno potiskuje i zamjenjuje sada ve pomalo tradicionalne poveznice
prebivalite i dravljanstvo. Najbolji je dokaz tomu Uredba o nasljeivanju
iz 2012., koja se gotovo u cijelosti primjenjuje od 17. kolovoza 2015., a uobiajeno boravite jest njezina opa poveznica za odreivanje nadlenosti, ali i
mjerodavnog prava. Tako opisano stanje u europskom MPP-u ima i nepoeljne okolnosti. Prva je pravna (ne)sigurnost zbog izostanka definicije uobiajenog boravita. Drugi je razlog to se prema sadanjoj konstelaciji poveznica u
odredbama MPP-a na podruju drava lanica EU-a dravljanstvo i prebivalite ne mogu u potpunosti zamijeniti poveznicom uobiajeno boravite, posebice ako se imaju u vidu odredbe europskog odnosno meunarodnog graanskog
procesnog prava, kao i postojanje poveznice domicile u odredbama common lawa.
Upravo zbog toga daljnje isuivanje pravnog areala poveznica dravljanstvo i
prebivalite uz istodobno irenje znaenja i primjene poveznice uobiajeno
boravite zadravat e jo dulje vrijeme pozornost pravne znanosti i pravnih
praktiara na tom vanom pravnom pitanju.
Usp. to. 25. preambule Uredbe o nasljeivanju. Vidi biljeku u ovom radu supra,
br. 46.
134
Ibid.
133

914

V. Bouek: Uobiajeno boravite u hrvatskom me|unarodnom privatnom pravu

Summary
Vilim Bouek

HABITUAL RESIDENCE IN THE CROATIAN

CONFLICT OF LAWS
This paper discusses habitual residence as a connecting factor (point of contact) from
the historic point of view and on the level of national autonomous sources of law, and as
part of international agreements, i.e. the Hague Conventions in force in the Republic of
Croatia, and in the provisions of EU regulations within EU private international law.
Habitual residence as a connecting factor is not contained in the Croatian Private
International Law Act of 1991 because it had not been included in the former Yugoslav
PIL Act of 1982, which Croatia transposed into its legislation upon gaining independence
in 1991. Although previously discussed and affirmed by Croatian scholars and implied
in many Hague PIL Conventions as an important part of the Croatian PIL, after 1991
habitual residence appeared in several Croatian acts, such as the Arbitration Act of
2001 and the Maritime Law Act of 2004. The most thorough transformation of the
Croatian PIL system took place on 1 July 2013 when Croatia became a member state of
the EU, when all EU regulations containing the connecting factor of habitual residence
started to apply directly.
In the third part of the paper, the author analyses the notion of habitual residence as
featuring in the case law of the ECJ and several national tribunals in EU member states
in terms of its structural elements. In the absence of a general definition of the notion of
habitual residence the author points out that the problem of legal uncertainty in future
EU PIL still remains. Whats more, in the absence of a formal statutory provision and
definition of the notion of habitual residence, the supplementary legislative function of
the ECJ has (re-)emerged.
Keywords: habitual residence, Croatian private international law, European private
international law (conflict of laws)

Vilim Bouek, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg marala
Tita 14, Zagreb; vilim.boucek@pravo.hr