Umije - e Upravljanja Novcem - Novac, Ljudi, Vrijeme PDF

UMIJEE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
RADOICA LUBURI
NIKOLA FABRIS
Radoica Luburi
je izvrni direktor Centralne banke Crne Gore.
Bio je i ministar kulture u Vladi Crne Gore,
predsjednik Upravnog
odbora Radio-televizije Crne Gore, direktor
ZAMTES-a, direktor
i predsjednik Odbora
direktora Pobjede, poslanik u Skuptini Dravne zajednice Srbija i
Crna Gora, poslanik u Skuptini Crne Gore, te lan
njenog odbora za ekonomiju, finansije i budet.
Autor je veeg broja naunih i strunih radova iz
razliitih drutvenih oblasti, meu kojima se posebno
izdvaja knjiga Umijee uspjenog upravljanja (Zasnovano na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim
kvalitetom). Upravljanje organizacijom, i posebno
upravljanje operativnim rizikom i upravljanje ukupnim kvalitetom, ekonomske su oblasti kojima se naunoistraivaki bavi.
Na naunim, strunim i jezikim usavravanjima
boravio je u Moskvi, Kardifu, Oksfordu i Kembridu. U vie navrata bio je predava po pozivu, a uestvovao je i na brojnim naunim i strunim skupovima u zemlji i inostranstvu. Iz domena centralnog
bankarstva uestvovao je na vie eminentnih skupova
organizovanih u Banci za federalne rezerve u Njujorku, Bundesbanci u Frankfurtu, Banci Engleske u
Londonu, Centralnoj banci Ruske Federacije u Moskvi, Banci Italije u Rimu, kao i u mnogim drugim
renomiranim meunarodnim institucijama. Uestvovao je i na zasijedanjima Svjetske banke i MMF-a u
Vaingtonu.
Edicija
Best practices
Recenzenti
Prof. dr Isak Adies
Dr Kemal Kozari
Urednik
Zorica Stablovi Bulaji
Izdavai
Medeon, Podgorica
HESPERIAedu, Beograd
Za izdavae
Bojan R. Popovi
Zorica Stablovi Bulaji
Radoica Luburi Nikola Fabris
UMIJEE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
Podgorica / Beograd
2014.
Copyright
radoica.luburic@cbcg.me
nikola.fabris@cbcg.me
Medeon Podgorica
HESPERIAedu Beograd
u m i j e e u p r av l j a n j a n o v c e m
SADRAJ
Rije-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
radoica luburi
NOVAC, LJUDI, VRIJEME
IVOT I NOVAC. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1. Svemo i nemo novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2. Izazovi upravljanja novcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
1. O novcu brinu i bogati i siromani
neobine slinosti i razlike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
2. Kako ukrotiti finansijske brige i sauvati zdravlje. . . . . . 40
UMIJEE STICANJA NOVCA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
2. Promijenite svoj pristup novcu
klju uspjeha je u vaoj glavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3. Kako zaraditi dovoljno novca za ivot
smjernice i putokazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
NOVAC I TEDNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
1. tednja kao mudrost troenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
2. Najvaniji razlozi zato treba tedjeti. . . . . . . . . . . . . . . . 80
3. Najee greke koje utiu na nizak nivo tednje. . . . . . . 82
4. Deset pravila kako da poveate tednju. . . . . . . . . . . . . . . 89
r a d oic a lu bu r i / n i kol a fa br is
5. Praktini savjeti o malim utedama. . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
KOMPULSIVNE KUPOVINE
(Potroaka bolest) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
1. Kako da prepoznate patite li
od potroake bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina
u potroakom drutvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3. Kako se zatititi od poremeaja
kompulsivne kupovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
nikola fabris
NOVAC, BANKE, FINANSIJE
VRIJEDNOST NOVCA
I NJEGOVO OBEZVREIVANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
1. Osnovne funkcije i vrijednost novca . . . . . . . . . . . . . . . . 125
2. Inflatorno obezvreivanje novca
najvee svjetske hiperinflacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127
3. Deflacija novca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
BANKE I BANKARSKI POSLOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
1. Nastanak i razvoj banaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
2. ta biste (sve) morali znati
o bankama i bankarskom sistemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
3. Nove tehnologije u bankarskom
sistemu i njihovi rizici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Elektronske prevare i sajber kriminal (Cyber crime) . . . . . 158
Kako se zatiti od elektronskih prevara. . . . . . . . . . . . . . . . 167
DA LI SE I KAKO ZADUITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
1. Da li vam je zaista neophodan kredit. . . . . . . . . . . . . . . . 174
2. Vrste kredita i uslovi za njihovo odobravanje. . . . . . . . . 178
3. Kako odluiti koji je kredit najpovoljniji. . . . . . . . . . . . . 179
IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
1. ta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama
i dobro kontrolisanje duga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
2. Kako da efikasno smanjite svoju prezaduenost
najdjelotvornije strategije sniavanja i otplate duga. . . . 190
FINANSIJSKO PLANIRANJE
I INVESTIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
1. ivotni ciljevi i finansijsko planiranje . . . . . . . . . . . . . . . 203
2. Rizici investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
3. ta uraditi sa svojim novcem i gdje investirati . . . . . . . . 212
4. Neka praktina pravila investiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . 230
EKONOMSKI INDIKATORI
I KAKO IH TUMAITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
1. Inflacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
2. Bruto drutveni proizvod (BDP). . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
3. Javni sektor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
4. Berzanski indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
5. Racio analiza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
6. Konjunkturni indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
7. Ostali indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
FINANSIJSKO OBRAZOVANJE
OMLADINE I DJECE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
1. Praktini savjeti o finansijskom obrazovanju
omladine i djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
RIJE-DVIJE O OVOJ KNJIZI

Glavni razlog finansijskih problema koji
pritiskaju ljude jeste taj to se godinama
koluju, ali ne naue nita o novcu. Rezultat
toga je da naue da rade za novac, ali nikad
ne naue kako da natjeraju novac da radi
za njih.
Robert Kiosaki
este li se, potovani itaoci, ikada zapitali da li

mi zaista upravljamo novcem, ili novac upravlja
naim ivotima? Ko koga uistinu posjeduje
ljudi novac, ili novac ljude? I zato ljudi, sutinski,
manje znaju o novcu nego o mnogim perifernim
stvarima, a gotovo nikad se ne odvajaju od njega,
bilo fiziki, bilo na neki drugi nain?
Cilj ove knjige upravo i jeste da vam na jednostavan i slikovit nain ukae na neka od aktuelnih
finansijskih pitanja, s posebnim osvrtom na novac
i njegove, esto nerazluive, dobre i loe strane. Da
bude svojevrstan finansijski vodi kroz ivot. Imajui u vidu da je novac svakodnevni, neodvojivi i
nezaobilazni saputnik naih ivota, sa svim svojim izazovima, rizicima i iskuenjima, ova knjiga
e vam olakati ivot i pomoi da uspjenije upravljate novcem. Nezavisno od toga ime se bavite,
kojeg ste ivotnog doba, pola ili obrazovanja.
Knjiga koju smo nazvali Umijee upravljanja
novcem sastoji se iz dva dijela koja su pisana kao
zasebne tematske cjeline, ali koje teku kao tiha
9
rijeka, bez ikakvih grebena i zastoja. Istovremeno, ovi djelovi se nalaze u punom kompozicijskom,
funkcionalnom i svakom drugom skladu, pa se lako itaju, proimaju i nadopunjuju. Sinergijskim
efektima ova dva tematska dijela dobilo se ono to
je autore i podstaklo da napiu ovu knjigu, a to je
jedan interdisciplinaran, vieslojan i sveobuhvatan
pristup sagledavanju novca, sine ira et studio, koliko god je to bilo mogue.
U Prvom dijelu knjige NOVAC, LJUDI, VRIJEME, iji je autor Radoica Luburi, na interdisciplinaran nain su dotaknuta neka pitanja koegzistencije ljudi i novca kroz istoriju i vrijeme.
Poglavlja ivot i novac i Novac i finansijske brige najprisutnija su ivotna pitanja koja tite ljude, od nastanka novca do danas i ko zna dokad.
Ono to e itaoce posebno interesovati jeste autorovo sagledavanje nekih vjeitih i nikad zavrenih tema poput tajanstvene uloge novca u ivotima ljudi, (sve)moi i nemoi novca, te neobinih
razlika i jo neobinijih slinosti izmeu bogatstva
i siromatva. Ali i kako ukrotiti finansijske brige
i sauvati zdravlje kada od dananjeg tempa i naina ivota niko nije poteen.
Od svih tema u Prvom dijelu ove knjige ponajtee se bilo uhvatiti ukotac sa onom koju smo
nazvali Umijee sticanja novca. Jasno je i zato. Tema je bila vie nego zahtjevna i sa teorijskog i sa praktinog stanovita. Nadamo se da
trud koji smo uloili nije bio uzaludan, tim prije
to su mnoge ideje i primjeri koje smo prezento10
vali primjenljivi i u naoj praksi, gotovo bez ikakvih smetnji i ogranienja. Vjerujemo da e vam
ovo poglavlje uliti i dodatnu snagu da krenete putevima sticanja novca, ako ve nijeste. Uspjeh, kao
i novac i bogatstvo, nijesu statike, nego organske
i dinamike kategorije. Za uspjeh se morate boriti i izboriti, biti istrajni i nikada ne odustajati. Da
biste i ostali uspjeni, morate izgraditi svoj sistem
uspjeha, kontinuirano ga poboljavati i inovirati.
Pa sve tako iznova. U ovoj knjizi navedeni su mnogi uspjeni ljudi koji su ve od samog poetka nizali uspjeh za uspjehom, ali i oni koji su na svom
putu uspjeha imali brojne neuspjehe.
Prvi dio ove knjige zaokruen je sa dvije veoma
vane, a ne ba esto prisutne teme. Jedna od njih
je Novac i tednja, gdje se o tednji govori kao o
mudrosti troenja. Analizirana su i neka ivotna
pitanja sa kojima se svakodnevno susreemo a koja nam najrjeitije govore zato treba tedjeti, kako
se moe poveati tednja, te kako se upravlja malim utedama. Posljednja tema iz Prvog dijela ove
knjige nosi naziv Kompulsivne kupovine, u narodu poznate kao potroaka bolest. Evidentno je
da ovaj sindrom potroakog drutva sve vie uzima maha i kod nas, pa e se mnogi u ovom poglavlju i sami prepoznati. Ali, ne brinite! Nastojali smo i da vam ukaemo kako se od ove boljke
moete zatititi, a ako treba, i kako izlijeiti.
U Drugom dijelu knjige NOVAC, BANKE,
FINANSIJE, iji je autor Nikola Fabris, obraena su neka fundamentalna i nezaobilazna pitanja
11
finansijskog poslovanja, kao to su vrijednost novca i njegovo obezvreivanje, banke i bankarski

poslovi, izazovi zaduivanja i upravljanja dugom,
finansijsko planiranje i investiranje, tumaenje
ekonomskih indikatora, te finansijsko obrazovanje omladine i djece. U poglavlju Vrijednost novca i njegovo obezvreivanje obraene su osnovne
funkcije i vrijednost novca, inflatorno obezvreivanje, s posebnim osvrtom na najvee svjetske hiperinflacije, ali i deflacija novca.
U poglavlju Banke i bankarski poslovi razmatrana su ekonomska pitanja nastanka i razvoja
banaka, s posebnim osvrtom na Crnu Goru, kao
i neke nepoznanice o bankama i bankarskom sistemu u svijetlu tekuih finansijskih deavanja. U
okviru ovog poglavlja posebna panja je posveena novim tehnologijama u bankarskom sistemu i
sve veim rizicima koje one sa sobom nose. Tu se
prije svega misli na elektronske prevare i sajber kriminal, te kako se zatititi od ovih sve agresivnijih
i sve prisutnijih opasnosti. Nakon ovog poglavlja,
potovani itaoci, va pogled na savremene tehnike i tehnologije plaanja vie nee biti isti. Sami
ete se uditi kako je mogue da ste mislili da sve
ovo znate, a ne znate.
U poglavlju Da li se i kako zaduiti obraeno je nekoliko ivotnih pitanja na temu zaduivanja da li vam je zaista neophodan kredit, koje
vrste kredita postoje i kakvi su uslovi za njihovo
odobravanje, te kako da odluite koji je kredit najpovoljniji? U ovom dijelu knjige posebno mjesto
12
dato je poglavlju Izazovi upravljanja dugom gdje

je naznaeno nekoliko kljunih pitanja iz ove oblasti, poput onih ta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama i dobro kontrolisanje duga, kako
da efikasno smanjite svoju prezaduenost, te koje su najdjelotvornije strategije sniavanja i otplate duga u dananjim uslovima? U poglavlju Finansijsko planiranje i investiranje analizirana su
neka od najznaajnijih pitanja finansijskog planiranja, s posebnim osvrtom na to u ta treba da investirate, kada i kako?
U dananjem poslovnom ambijentu ne moe
se biti uspjean ako se blagovremeno ne prate i
sagledavaju ekonomska kretanja i ekonomski indikatori, a naroito ako nijeste osposobljeni da ih
na struan nain tumaite i koristite. To se, prije svega, odnosi na glavne ekonomske indikatore kao to su inflacija, bruto drutveni proizvod
(BDP), javni sektor, berzanski indeksi, konjunkturni i ostali indikatori. Zato je u ovom dijelu
knjige i obraena tema Ekonomski indikatori i
kako ih tumaiti. Najzad, imajui u vidu da ivimo u digitalnom dobu sa svim svojim prednostima, ali i brojnim opasnostima koje ono sa sobom
nosi, na prikladan nain je obraeno i jedno pitanje posebno vano za generacije koje dolaze, a samim tim i za budunost itave drutvene zajednice. Rije je o zavrnom poglavlju i drugog dijela i
itave ove knjige, pod nazivom Finansijsko obrazovanje djece i omladine.
13
Kao to ete i sami vidjeti, u ovoj knjizi su korieni brojni referentni izvori i literatura o upravljanju novcem i finansijama, ali i o ivotu i svim
drugim aspektima upravljanja. Objavljeni ili jo
neobjavljeni radovi autora ove knjige, kao i njihovo nemalo profesionalno i ivotno iskustvo, utkani su u ovo djelo. U ovoj knjizi je u znaajnoj
mjeri korien i jedan izvor koji je za nas bio posebno zanimljiv, a i veoma koristan. Rije je o biserima mudrosti, te brojnim poslovicama i izrekama, kratkim pounim priama i anegdotama,
kako onim nastalim od strane znamenitih ljudi, tako i onim nastalim od strane itavih naroda
i civilizacija. U njihovom drutvu svi nekako izgledamo pametniji, pokatkad i mudriji. Moda i
zbog toga to je sveukupna ivotna mudrost koju su provjerili vjekovi i milenijumi vea od svake
pojedinane ljudske pameti namijenjene za samo
jedno, makar i nae vrijeme. Nije sluajno reeno
da pametni ljudi znaju kako da rijee problem, a
mudri kako da ne upadnu u njega. Kada je u pitanju ivot, treba nam i pameti i mudrosti. Naroito mudrosti, koju digitalno doba pomalo i marginalizuje. Ali ne marginalizuje knjiga kao ovjekov
najbolji prijatelj.
Sa eljom da vam ova naa knjiga pripomogne da lake i umjenije upravljate novcem, sa zadovoljstvom vam je predajemo na itanje, uvjereni da e vam koristiti ne samo u poslu, nego i u
ivotu. A i nastavite da se druite sa pravim knjigama. Tim prije ako elite da postanete uspjean
14
lider ili menader. Davno je reeno da svaki italac ne mora biti voa, ali svaki voa mora biti italac. Burk Hedis (Burke Hedges), autor bestselera
itanjem do bogatstva, nakon dugih istraivanja
meusobnih uticaja itanja i bogatstva, samouvjereno je ustvrdio: Za uspjeh svakog ovjeka obino je zasluna neka dobra knjiga. Sigurni smo da
e i ova naa knjiga bar malo biti zasluna za va
uspjeh, to vam od srca i elimo.
Autori
15
radoica luburi
NOVAC,
LJUDI,
VRIJEME
n o va c , l j u d i , v r i j e m e
IVOT I NOVAC
ivot je kratak, a takav je i novac.
Bertolt Breht
19
ivotu ivot je najvaniji. Ali, ima neto,

potovani itaoci, to ljude nerijetko opsijeda vie nego i ivot, a to je novac. Nezavisno od toga ko su, gdje ive i ta rade, koje su vjere, nacije, pola ili obrazovanja. Kada je u pitanju
novac, svi ljudi su iste vjere, s pravom je govorio
znameniti francuski filozof Volter (Franois Marie Arouet Voltaire). Od nastanka novca do danas
ovjekova opsjednutost njime nije mnogo splanjavala. ak ni u nekim krajnje nepovoljnim istorijskim ili prirodnim okolnostima, poput ratova, revolucija, pueva i prevrata, prirodnih katastrofa ili
drugih svakojakih nevolja.
Sigurno ste bar jednom uli sintagmu njegovo velianstvo novac. Zvuna i velelepna titula kao da se upuuje kakvom uvaenom kralju ili,
u novije vrijeme, kakvom vanom kupcu ili potencijalnom birau. Zato je to ba tako? Mnogi
znaajni ljudi su nastojali da dokue u emu lei
ta skrivena tajna veliine i moi novca, te ta sve
on predstavlja u naim ivotima. Evo i nekih zanimljivijih gledita.

Jo od svog nastanka novac je bio predmet brojnih debata i neslaganja po mnogim pitanjima, pa
i po pitanju njegovog mjesta i uloge u ivotu ljudi, ali i u sveukupnom drutvenom razvoju. Kroz
istoriju smo nailazili na mnoge znaajne ljude koji su, to iskreno, to ironino, glorifikovali novac. Herodot ( Hrdotos), uveni antiki pisac i otac istorije, rezignirano je jednom
rekao: S novcem si zmaj, bez novca crv. Bolje je
da ti zavide, nego da te saaljevaju. Nije mali broj
ni shvatanja koja su potpuno nipodatavala ulogu
i znaaj novca, poput onih koja odslikava ova mistina indijska poslovica: Kao to tijesna odjea
smeta kretanju tijela tako bogatstvo smeta kretanju due. Razumljivi su i ovakvi stavovi, jer je
pohlepa, s jedne strane, iskrivila mnoge drutvene
vrline, dok je, s druge, velikom broju siromanih
ljudi trebalo dati vjeru i nadu u ivot. U irokoj lepezi pogleda na novac iznikle su i mnoge duhovite
opaske. U onoj Eduarda Burdea (Edourdat Bourdet), francuskog dramaturga i pisca, osim duhovitosti ima pomalo i istine: U ivotu treba izabrati:
ili emo da zaraujemo novac, ili emo da ga troimo za oboje ovjek nema vremena.
Jedan od najveih satiriara u svjetskoj knjievnosti, ameriki pisac Mark Tven (Mark Twain), veliinu novca sagledavao je ovako: Neki ljudi potuju poloaj, neki potuju heroje, neki mo,
neki potuju Boga i oko ovih ideala svi oni se
20
21
raspravljaju ali svi oni potuju novac. Na slian, ali na malo radikalniji nain, rezonovao je
i francuski dramaturg i pisac Anri Bek (Henry
Franois Becque): Ljudi se dive hrabrosti, talentu,
dobroti, velikim zadacima i velikim iskuenjima;
ali ne cijene nita osim novca. Napoleon Bonaparta (Napolon Bonaparte), uveni francuski vojskovoa i vladar, vojniki je i ustvrdio: Postoje samo
dvije snage koje sjedinjuju ljude strah i novac.
Stara je narodna izreka da novac kvari ljude,
ali uzalud, svi bi eljeli da ih ta velika i teka nevolja to prije snae i to prije pokvari. Takvi su
ljudi. Rodili se bez novca, a ni za im vie ne ude
nego za njim. A moda i ude. Za vlau, na primjer. Vlast, novac i ene porivi su i strasti koji
svakoga mogu promijeniti. Nekoga manje, nekoga vie. Don Golsvorti (John Galsworthy), engleski romanopisac i dramaturg, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost, smatrao je da novac i
vlast sjede u istom drutvu. Gdje je novac tamo je
i vlast, govorio je Golsvorti. Jedna indijska ivotna mudrost pak tvrdi da ovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari: novac i ena. Da li
je ba tako, ili tu neto nedostaje, prosudite sami.
esto smo imali priliku da ujemo da novac
otvara sva vrata. Ako novac ide prvi, svi putevi
su otvoreni, smatrao je uveni engleski pjesnik i
dramski pisac Vilijam ekspir (William Shakespeare). Ciceron (Marcus Tullius Cicero), jedan
od najsvestranijih umova antikog Rima, tvrdio
je da nita nije tako utvreno da se ne bi moglo
osvojiti novcem. ovjek koji posjeduje veliki novac rado je vien na svakom mjestu. A ni komplimenata mu nee nedostajati. Sa novcem u depu
vi ste mudri i vi ste lijepi i pjevate dobro, takoe,
veli jedna jevrejska poslovica. Novac, vi znate,
sakrie mnoge greke, govorio je i Migel de Servantes (Miguel de Cervantes Saavedra), uveni
panski pisac. Hajnrih Hajne (Christian Johann
Heinrich Heine), veliki njemaki pjesnik, pjesniki je pomalo i pretjerivao: Novac je boanstvo naeg vremena!
Iz svega navedenog se vidi da para vrti gdje
burgija nee. Samo to novac ima i svoju svijetlu
i svoju tamnu stranu, a ovjek je nekako slijep da
ih blagovremeno i adekvatno prepozna. Poznati
ameriki pisac, nobelovac Vilijam Fokner (William Faulkner), ovo je iskazao na veoma inventivan
nain: Gotovo sve to je reeno o novcu i za i
protiv, i tano je i nije. Novac ima tamnu stranu, kao mjesec, koju ne mogu da vide ni oni koji
imaju novac, ni oni koji ga nemaju.
22
Novac je, u sutini, jedna velika ljudska nepoznanica, ma koliko izgledalo da nije tako. Novac,
ba kao i sve druge jedinstvene pojave dugog trajanja, ima i svoju dugu istoriju, svoja vremena, svoje ljude, svoje lice i nalije, svoje specifine osobine i izgled, kontroverze i ritam, mimiku i jezik. I
ta sve ne. Novac ima i svoje velike i svima vidljive prednosti, ali ima i svoje nemale skrivene mane
koje je malo ko u stanju da blagovremeno i sveobuhvatno uvidi. Svi bismo bez previe razmiljanja pobrojali mnoge dobre strane novca, a malo bi
nas, bez velikog dumanja, pobrojalo ak i samo
neke njegove mane. Pa makar ih, glavom i bradom,
i lino posjedovali.
Dobro je kada imate novac i stvari koje

novcem moete da kupite. Dobro je, takoe,
da s vremena na vrijeme kontroliete da li
ste izgubili ono to novcem ne moete da
kupite.
Dord Lorimer
Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

novac iz njegovih brojnih i tajnovitih uglova, moramo ga sagledavati to je mogue svestranije i
objektivnije. I to ne samo u politikoj, ekonomskoj ili finansijskoj, nego i u ivotnoj ravni, gdje
moi i nemoi novca najvie i dolaze do izraaja.
Najl Ferguson (Niall Ferguson), uveni harvardski istoriar, u svom remek djelu Mo novca, smatra da para ne vrti svijet, ne bar u mjeri
23
1. Svemo i nemo novca
u kojoj se to uvrijeeno misli, te da su prije politiki dogaaji a iznad svega ratovi oblikovali institucije savremenog ekonomskog ivota:
birokratije za prikupljanje poreza, centralne banke, trita obveznica, berze.1 Smjetajui savremene teme u istorijski okvir od tri stotine godina,
Ferguson na sveobuhvatan nain analizira novac
i mo u savremenom svijetu, s posebnim osvrtom
na ulogu novca u ekonomskim i istorijskim procesima dugog trajanja.
ta god mi mislili o novcu, njegovu ogromnu
mo vidimo na svakom koraku. Ali, ni on nije svemoan. Moda je linija izmeu svemoi i nemoi novca prilino tanka, moda je svakim danom
i sve tanja, ali je njena osnovna nit u biti trajna i
postojana. Jedna kineska mudrost slikovito ocrtava tu neunitivu ivotnu nit: Novcem moe da
kupi sat, ali ne i vrijeme. Novcem moe da kupi knjigu, ali ne i znanje. Novcem moe da kupi poloaj, ali ne i ugled. Novcem moe da kupi
doktora, ali ne i zdravlje. Novcem moe da kupi
ivot, ali ne i duu. Novcem moe da kupi ovjeka, ali ne i ljubav. Novcem moe da kupi kuu, ali ne i dom. Novcem moe da kupi postelju, ali ne i san.
Ugledni ameriki profesor klinike psihijatrije Riard Fridman (Richard A. Friedman) navodi jedan primjer iz svakodnevne prakse: Novcem
1
Najl Ferguson, Mo novca, Novac i mo u savremenom svetu
17002000, JP Slubeni glasnik, Beograd 2012, str. 37.
24
25
moe da kupi najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

moe natjerati da mae repom. I uveni Albert
Ajntajn (Albert Einstein) je tvrdio da najbolje
stvari u ivotu nijesu one koje se mogu dobiti novcem. Ljubav, dobrota, ast i potenje, potovanje
ili povjerenje, na primjer, ne mogu se kupiti novcem. Ako vam se nekad i uini da mogu, grdno
ste se prevarili. Sve to traje samo dok ima novca.
Na rijeima sve lijepo zvui. Zar ne? Ali u
praksi nije tako. Mnogo vie krivicom ljudi, nego
krivicom novca. A poruka je vie nego jasna. Novac treba da slui ljudima, a ne ljudi novcu. Ako ovo
zavisi od ljudi, a trebalo bi da je tako, onda ne bismo smjeli dozvoliti da nau sadanjost i nau budunost podredimo novcu. Da postanemo robovi
novca. Jedan od najveih svjetskih romanopisaca,
ruski knjievnik i mislilac Lav Nikolajevi Tolstoj
( ), svojevremeno je upozoravao: Novac je novi oblik ropstva i razlikuje se
od starog jednostavnom injenicom da je bezlian

nema ljudskih odnosa izmeu gospodara i roba.
Novac ni po koju cijenu ne bi smio da bude vaniji od svega, pa i od samog ivota. Nakon burnog i uspjenog ivotnog puta i Brajan Souza (Brian Souza), ameriki bestseler pisac, koji se bavi
temama postizanja uspjeha u poslu i ivotu, nedvojbeno je ustvrdio da smisao mnogo vie vrijedi od novca, da je cilj mnogo vaniji od moi i da
je davanje mnogo vanije od primanja2 Smisao
ovjekovog postojanja, dakle, nije novac, emu se
sve vie stremi, nego ivot. Taj najdragocjeniji dar
meu svim darovima. To udo prirode
Sjeate li se one stare narodne mudrosti koja kae da ovjek stvara novac, a ne novac ovjeka? Razmislite malo: emu nas ui ova ivotna
filozofija, koja je opstajala u svim vremenima? Ui
nas da je novac dobar samo ako stvarno slui ovjeku. I nije dobar ako se pretvori u njegovu sutu suprotnost, olienu u nezajaljivom zgrtanju
bogatstva po svaku cijenu. Po cijenu nemilosrdnog unitavanja i prirode i svekolikog ivog i neivog svijeta u njoj. ekspir moda i nije bio najbolje
raspoloen kada je izgovorio da je novac krupna stvar koja ljude ini sitnim, ali zasigurno nije
bio ni mnogo daleko od istine. Kako li bi u dananjem vremenu tek zvuale rijei ovanija Bokaa
(Giovanni Boccaccio), jednog od najznaajnijih pi2
Brajan Souza, Postanite ono za ta ste predodreeni, Leo commerce, Beograd, 2006.
26
2. Izazovi upravljanja novcem

Vrijeme i novac mogu biti ili potroeni
ili uloeni.
Brajan Trejsi
Iako ivimo u vremenu ubrzanog tehnolokog

i svakojakog drugog napretka, na ivot je prepun
izazova i iskuenja. Ljudi imaju sve vie materijalnih dobara a sve manje vremena za ivot. Umjesto da ivimo kvalitetnije i spokojnije, sve vie ivimo virtuelnije i ubrzanije. Digitalno doba, sa svim
svojim prednostima i manama, nije iznjedrilo samo svijet digitalnog poslovanja, nego je dovelo i do
27
saca humanizma i renesanse, ispisane u onoj udesnoj prii o sokolu: Meni je miliji ovjek bez bogatstva nego bogatstvo bez ovjeka.
Zato sve ovo priamo, potovani itaoci, kada vi oekujete da vam pomognemo da rijeite sve
svoje nevolje oko novca, odmah i sada? Bez previe mudrovanja. Zato to hoemo da vam pokaemo da nita nije onako kao to izgleda na prvi
pogled. Ba nita! Pa ni njegovo velianstvo novac.
Ma koliko vam se inilo da novac najbre uklanja neprilike, on ih nerijetko i najbre stvara. Ako
u ovom kriznom i turbulentnom vremenu ne budemo nauili da svrsishodno i drutveno odgovorno upravljamo novcem, prije ili kasnije novac e
upravljati nama i naim ivotima. A onda nikome nee biti lako. Ni nama, ni onima oko nas. Jer
novac je dobar sluga, a zao gospodar.
sve veeg ubrzanja promjena. Naunici tvrde da e

se takav trend nastaviti i u budunosti. Promjene
koje su obuhvatile sve segmente drutvenog ivota nijesu mimoile ni finansijski sistem, ni novac
kao njegov krvotok. Da bismo uspjeno upravljali promjenama u uslovima njihovog dramatinog
ubrzavanja, moramo im ii u susret, predviati ih,
anticipirati, kreirati i sprovoditi. I kontinuirano ih
preispitivati i inovirati, jer je to put koji nema kraja i koji se nikada ne zavrava.3
Pojavom i razvojem interneta, globalizacije
ekonomskog poslovanja i, naroito, elektronskog
naina plaanja, finansije su postale drugaije od
onog kakve su nekada bile. Ljudi koji su svoj radni vijek proveli u finansijskim institucijama ponekad se prisjete poslovanja koje se obavljalo rukom
i olovkom, polako i ustaljeno ali temeljito i sigurno. Dananje generacije se ude kako je to uopte
moglo da funkcionie bez brojnih IT strunjaka
i mree monih kompjutera i softvera. A i te kako je moglo, jer je postojao adekvatan sistem koji je to omoguavao i koji je bio funkcionalan
sve dok ga nije pregazilo vrijeme i revolucionarni
duh digitalnog doba. Evidentno je, meutim, da je
upravljanje novcem u digitalnim uslovima postalo
O izazovima upravljanja promjenama opirnije: Radoica Luburi, Challenges in Change Management in Central Banks (Based on
the Systemic and Process Approach to Total Quality Management
and Operational Risk Management), Journal of Central Banking
Theory and Practice, 2013, 2, pp. 3549.
3
28
29
neuporedivo bre i efikasnije, ali je u mnogo emu

postalo i znatno rizinije.
ovjek je, u ovoj ili onoj mjeri, oduvijek bio
podloan brojnim izazovima i iskuenjima to ih
novac sa sobom nosi. Po svojoj prirodi novac je za
ljude to i magnet za metal privlaan onoliko
koliko mu se pribliimo i moan onoliko koliko ga
posjedujemo. Maginim svojstvima novca mnogi
nijesu mogli da odole, kao to ne mogu ni danas,
pa im ivot proe u neutoljivoj elji da ga steknu
to vie i to prije. A onda ive u grevitom strahu da ga ne izgube. Novac koji ovjek ima jeste oruje slobode. Novac za kojim ovjek tri
jeste oruje ropstva, govorio je jedan od najveih
umova XVIII vijeka, francuski filozof an ak
Ruso (Jean-Jacques Rousseau).
Mnogi misle da je najvanije stei novac, a da
e sve ostalo doi samo po sebi. Moda i zbog toga
to je, kako smatra Georg Zimel (Georg Simmel),
njemaki filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, filozofsko znaenje novca u tome to je on
u praktinom svijetu najpotpunija vidljivost4
Bilo kako bilo, svaki posao sa novcem je veoma
sloen, izazovan i rizian, a uz to i neizvjestan, nepredvidljiv i pun iskuenja, bez obzira na to bavite
li se gotovim novcem, njegovim tokovima, hartijama od vrijednosti ili nekim drugim elementima
finansijskog sistema. Upravljanje novcem u digitalnim uslovima ne samo da je usloilo identifikaciju i praenje kljunih indikatora finansijskih
rizika, njihovu procjenu i tretman, nego je izrodilo i itavu lepezu operativnih rizika. A bez uspjenog upravljanja operativnim rizicima, koji nastaju
kao posljedica neadekvatnih i neuspjenih sistema,
procesa, ljudi i eksternih dogaaja, nema odrivog
uspjeha u digitalnim uslovima poslovanja.5 Mnogi
interni i eksterni faktori, koji su jo do jue igrali drugorazrednu ulogu, dramatino su dobili na
znaaju i nikako se ne bi smjeli ignorisati. U dananjim uslovima ivota i rada, najvei rizik jeste
ignorisati rizike.
Umjeti s novcem ne znai samo, kako neki
misle, biti roen pod srenom zvijezdom, imati istanan osjeaj ili neugasivu elju za sticanjem
Georg Zimel, Filozofija novca, Izdavaka knjiarnica Zorana
Stojanovia Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004, str. 104.
5
Vie o operativnim rizicima: Radoica Luburi, Synergistic effects of Total Quality Management and Operational Risk Management in central banks, International Journal for Quality Research,
4 (6), 381388.
4
30
31
novca, ve znai da treba posjedovati i niz drugih

osobina: preduzetniki duh, odreena specijalistika znanja i vjetine, kontekstualnu i finansijsku inteligenciju i tota drugo. Jednom rijeju, svi
uspjeni poslovi s novcem, naroito u duem roku,
poslovi su od alata, zanata i to je posebno vano,
iskustva. Da vam ispriamo jednu kratku, ali pounu anegdotu: Susreli se ovjek s novcem i ovjek s
iskustvom da pregovaraju o poslu. I ta se desilo? Poslije izvjesnog vremena ovjek s iskustvom ode s novcem, a ovjek s novcem osta s iskustvom. Nije zgorega da imate u vidu i onu univerzalnu jermensku
mudrost koja je uveliko primjenljiva i u poslovima s novcem: Ima stvari koje ne moete uraditi
dok ih ne nauite, kao to ima i onih koje ne moete nauiti dok ih ne uradite. Ako ve nijeste, bie prilike da se u ovo uvjerite!
Moda zvui paradoksalno, ali, dok se s jedne
strane, ubrzano razvijamo zahvaljujui ubrzanim
promjenama, s druge strane, zbog tih istih ili novonastalih promjena, prije ili kasnije emo stagnirati. I sve tako unedogled, jer je to put koji nema
kraja. Don Herold Donson (John Harold Johnson), ameriki biznismen i izdava, uveliko je bio
u pravu kada je ustvrdio: ta god da je omoguilo va uspjeh u prolosti, to vam nee omoguiti
uspjeh u budunosti. Iako je neophodna i ne moe se zaustaviti, promjena, u konanom, vodi i ka
integraciji i ka dezintegraciji, kao korijenu i svakog uspjeha i svakog neuspjeha. Zato je to tako?
Zato to se mnogo toga promijeni prije nego to
ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

promjene ve uveliko istroeni. A uprkos svakojakom napretku u digitalnom dobu, problemi ne samo da nijesu nestali, ve su samo promijenili oblik,
postali komplikovaniji za rjeavanje, a i njihov dijapazon se proirio. Digitalno doba jeste doba radikalnih i ubrzanih promjena. A to ljudi mnogo
ne vole, jer to nije u njihovoj prirodi. U stvari, ljudi i nijesu toliko protiv promjena, koliko su protiv
toga da se oni sami mijenjaju.6 Dejl Karnegi (Dale Breckenridge Carnegie), poznati ameriki pedagog, psiholog i pisac brojnih naunih djela, daje originalan savjet: Poznajete nekoga koga biste
eljeli da promijenite, dovedete u red ili poboljate.
Odlino. Zato ne ponete sa sobom? To se mnogo vie isplati nego da pokuate sa nekim drugim.
Razmislite: zato?
6
O ovome opirnije vidjeti: Piter Majkl Sengi, Peta disciplina,
Umee i praksa organizacije koja ui, Adies MC, Novi Sad 2003.
32
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

Ja konano znam ta ovjeka dijeli od
ostalih ivotinja: finansijske brige.
il Renar
33
astankom novca, na daleki predak je pored velikog broja briga o preivljavanju dobio jo jednu veoma sloenu i komplikovanu brigu: kako da obezbijedi dovoljno novca, kako
da ga troi, te kako da ga sauva. Meu svim brigama to ih ljudi nose na svojim pleima, finansijske brige su nekako najee i najprisutnije brige,
ma ta radili i ma gdje bili. Pogledajte samo: od
svih ivih bia jedino je ovjeku pripala ta velika i
neprolazna briga.
Novac je moda i bio predodreen da igra samo ulogu dobra i tako ovjeka lii svih briga. Ali,
to nije bilo mogue, jer se u ovom naem svijetu
ne deavaju samo dobre, nego i mnoge loe stvari.
Novac je tako, vremenom, postao ovjekov stalni
i neodvojivi saputnik, njegova vjeita i neuhvatljiva sjenka. Sa svim svojim vrlinama i manama, kojih nije malo ni na jednoj strani.
U svojoj dugoj i burnoj istoriji novac je malo koga ostavljao na miru, a nije mnogo drugaije ni danas. tavie, za mnoge ljude dananje
finansijske brige nijesu male i obine brige. Nego brige nad brigama. irom svijeta, finansijski
problemi su nerijetko i jedan od glavnih uzroka
mnogih ljudskih nevolja i patnji koji dovode i do
nezadovoljstava svakojake vrste. A novac nije bio
otkriven da bi ovjeku stvarao nevolje, nego da bi
mu olakao ivot.7 Platon (), uveni starogrki filozof i besjednik, s pravom je isticao da
je novac simbol pronaen da bi olakao razmjenu. A time i ivot ljudima. Te da je bolji od siromatva, ako nita, bar zbog finansijskih razloga.
Siromatvo i bogatstvo, kao svojevrsni antagonizmi ivota, najoitiji su produkti novca. Oni su i
njegov odraz u ogledalu, koji se teko moe sakriti. U svemu tome naziru se i neki elementi ambivalentnosti, koje u znatno izraenijem obliku moemo vidjeti i kod mnogih drugih pojava i procesa,
kako u prirodi, tako i u ivotu ljudi. Uzmimo samo
dan i no, ivot i smrt ili dobro i zlo, na primjer.
Ako kompleksnost novca osmotrimo u njegovoj vremenskoj i kontekstualnoj ravni, jasnije emo sagledati i njegovu ambivalentnost u ivotnoj ravni, koju, inae, svako interpretira na svoj
nain. Evo i nekih slikovitih primjera. U Bibliji,
knjizi koja je imala ponajjai uticaj na istoriju, toj
knjizi nad knjigama, u kojoj se novac, inae, spominje na mnogo mjesta, zapisano je da je korijen
Aristotel (), Platonov uenik i jedan od najuticajnijih linosti u istoriji evropske misli, meu prvima je istakao pojam
umjetnost pravljenja novca: Kada je novac jednom otkriven, izvan
trampe proizvoda, javlja se umjetnost pravljenja novca.
7
34
sviju zala srebroljublje. Ovakvo gledite i nije teko razumjeti imajui u vidu da je u davnoj prolosti elja za novcem i bogatstvom pokretala mnoga
zla od osvajanja i porobljavanja do pljakanja i
ubijanja. Iako se od tada mnogo toga promijenilo,
neka od tih zala, u ovom ili onom obliku, ispoljavaju se i u nae vrijeme.
1. O novcu brinu i bogati i siromani

neobine slinosti i razlike
Tukidid, 413. g. pr. Hr.
Oduvijek su bogati nastojali da budu jo bogatiji, a siromani tek da preive. Rimski knjievnik,
filozof i naunik Lucije Seneka (Lucius Annaeus
Seneca) definisao je to ovako: Siromani uvijek
ele neto, bogati ele mnogo, a pohlepni ele sve.
Za Seneku, meutim, pravi siromah nije onaj koji ima premalo, ve onaj koji uvijek udi za vie. A
to je prije stanje duha, nego objektivnih kriterijuma. Siromani doivljavaju svijet na jedan, a bogati na sasvim drugi nain.
Arturo Graf (Arturo Graf), italijanski pjesnik
njemakog porijekla, pronicljivo je primijetio da
bogatstvo i siromatvo pokatkad imaju i neto
zajedniko, a to je prokletstvo da ovjeka uine
robom. Robom novca. Istina, mnogi bi bogatai
35
Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo

za tatu slavu, nego mogunost ispunjenja,
a siromatvo ne smatramo sramotom, ve
je stvarna sramota ako ne inimo nita da
ga prevladamo.
rado pobjegli od siromanih. Ali, to nije mogue.

Bez siromanih nema bogatih, a bez bogatih nema siromanih. Povezuje ih i to to i jedni i drugi
misle na istu stvar na novac. Pitanje je samo
ko vie od njih misli na novac? Bogatima se, meutim, prata to su bogati, a siromanima se ne
prata to su siromani. U narodnim izrekama se
ne kae: Bogatai, i Bogu ste teki! Nego se kae: Sirotinjo, i Bogu si teka!
Tako je to nekako podeeno. Sjeate li se Frenka Sinatre (Francis Albert Sinatra), slavnog i kontroverznog amerikog pjevaa i glumca? U tom
dijalektikom odnosu Sinatra je naao i odreenu dijalektiku vezu, pa kae: Siromani bi
htjeli da ive kao bogatai, a nas milionere ljekari prisiljavaju da ivimo kao siromasi. Htio je u
stvari da kae da nije lako ni stei ni sauvati milione, a kamoli sauvati zdravlje. Jer ovjek prvo gubi zdravlje da bi stekao milione, a onda gubi milione da bi povratio zdravlje. Kosmika ravnotea.
Dobijete na jednoj, a izgubite na drugoj strani. A
i kad stalno dobija, ovjeku je malo. Uvijek eli jo.
Niko srean, a niko dovoljan, niko miran, a niko
spokojan, rekao bi iguman Stefan u Njegoevom
Gorskom vijencu.8
Petar Drugi Petrovi Njego, Gorski vijenac, Univerzitetska rije, Niki Narodno delo, Beograd 1994, stih 25172518.
Petar Drugi Petrovi Njego je roen 1813. godine na Njeguima, pod Lovenom. Crnom Gorom je vladao od 1830. do 1851. godine. Navedeni stihovi su samo zrnce mudrosti u odnosu na riznicu
duha i ljepote kojima zrai Gorski vijenac, djelo neprolazne umjetnike, misaone i istorijske vrijednosti.
8
36
9
Isak Kalderon Adies, Adies o linom razvoju, HESPERIAedu, Beograd, 2011, str. 155.
37
Dejms Altuer (James Altucher), preduzetnik u ijem je vlasnitvu vie od dvadesetak kompanija u Americi, a uz to i pisac desetak knjiga u
kojima preispituje i sebe i svijet oko sebe, iskreno
kae: Nekada sam mislio: ako budem mogao da
napravim 10 miliona dolara, onda je to neto veliko. Kasnije sam iskreno mislio da svi drugi vjerovatno ve imaju 11 miliona i ponovo se osjeao siromanim. Sada mi treba 100 miliona dolara da
budem srean. Zato se ono valjda i kae lako
je biti bogat, ali nije lako biti srean
Podatak da pola svjetske populacije danas zarauje oko 5,7% svjetskog bogatstva najbolje govori dokle smo, nakon svega, stigli i kuda i dalje idemo. Profit, profit i samo profit rijei su koje se
najee uju u dananjem poslovnom svijetu. Isak
Adies (Ichak Adizes), svjetski guru menadmenta, na profit gleda ovako: Profit ne bi trebalo da
bude cilj. Trebalo bi da bude ogranienje: naravno
da ne elimo da bankrotiramo, ali dobit mora da
bude vea od cijene pri tom ne mislim na to koliko e ta dobit kotati kompaniju, nego koliko e
kotati svijet, drutvo, nau djecu.9 Krajnje je vrijeme da ovo ozbiljno shvatimo ako mislimo da generacijama koje dolaze ostavimo bar malo bolji i
humaniji svijet od onog koji smo zatekli. Ali kako
to postii u svijetu u kome je sve tee ivjeti bez
novca? Svijetu u kome gotovo sve zavisi od novca
i u kome materijalno sve vie preovlauje nad vaspitnim, obrazovnim i duhovnim.

Svi dobro znamo koliko je novac zaista vaan.
Naroito mi, s malo vie ivotnog iskustva, koji
smo to esto iskusili na svojoj koi. Stara latinska
mudrost vjerno odslikava to stanje: ovjek bez
novca je kao i stablo bez lia. Jedna italijanska
poslovica dodaje: Ko nema novca u novaniku,
treba imati meda u ustima. Oskar Vajld (Oscar
Wilde), poznati irski pisac, duhovito je i u svom
stilu napisao: Kad sam bio mlad, mislio sam da
je novac najvaniji u ivotu. Sad kada sam ostario to znam.
Na vanost novca iskustveno ukazuje i Robert
Kiosaki (Robert Toru Kiyosaki), popularni ameriki biznismen i pisac: Svako ko kae da novac
nije vaan oigledno nije bio bez njega due vrijeme. Predloite, uostalom, bilo kome da se odrekne novca, da radi i ivi bez njega, pa ete vidjeti
kako ete proi. Moda bez novca i moe da se ivi, ali mi jo nikoga nijesmo sreli da to zaista i eli.
38
39
Novac je bio i ostao mono sredstvo za postizanje

razliitih uticaja. Jedan od najveih linosti engleske knjievnosti, uveni Semjuel Donson (Samuel Johnson) nije imao dilemu: Izai na ulicu i daj
jednom ovjeku lekciju iz morala a drugom iling.
Vidjee koji e te vie potovati.
Sve je nekako podijeljeno. Jednima novac treba radi bogatstva i uivanja, drugima za podmirenje najosnovnijih ivotnih potreba. Zadovoljenje
osnovnih ivotnih potreba ljudi njihova je i najvea briga, ne samo zbog toga to to iziskuje i najvie truda i napora, nego i najvie novca. Dord
Bernard o (George Bernard Shaw), znameniti
irski dramski pisac, dobitnik i Nobelove nagrade
i Oskara, te ovjekove potrebe poreao je ovako:
Sedam smrtnih grehova su: hrana, odjea, ogrijev, kirija, porezi, odgovornost i djeca. Tih sedam
tekih kamenova samo novac moe da skloni sa
ovjekovih lea. A ni dua ne moe da bude uzviena dok se ti kamenovi ne odignu. Ovaj velikan,
inae, ni sam nije ba umio da se najbolje izbori sa
svojim finansijskim problemima i nainom na koji je troio ono to je zaraivao, pa se pokatkad jadao: ivim toliko iznad svojih sredstava da mi se
priinjava kao da ivimo svako za sebe; ja za svoj,
a sredstva za svoj gro!
Budimo realni. Vie novca ljudima omoguava bolje obrazovanje, bolje uslove stanovanja, bolje
zdravstvene usluge, zdraviju ishranu i sveukupno
zdraviji nain ivota, bolja kola, kao i druge brojne potreptine koje odreuju kvalitet savremenog
naina ivota. I ne samo to. ovjek teko moe biti svoja linost ako je finansijski zavisan od bilo
koga. Prava svrha posjedovanja novca i jeste posjedovanje slobode izbora, dodao bi Isak Adies.
2. Kako ukrotiti finansijske brige

i sauvati zdravlje
Kad pogledam unazad na sve brige,
sjetim se prie o starcu koji je na samrti
rekao da je u ivotu imao puno briga, od
kojih se veina nikad nije desila.
Vinston eril
Ako svoje finansijske brige ne stave pod punu kontrolu, mnogi ljudi vremenom narue svoje zdravlje. Zato to ljudi sebi doputaju? Da li su
novac i bogatstvo najvaniji u ivotu, ili ima neto
vanije i od bogatstva i od novca?
Vae zdravlje i srea, kao i zdravlje i srea vae
porodice i vaih najmilijih, najvanije su stvari u
40
10
Dek Vel (u saradnji sa Suzi Vel), Vetina pobeivanja, Adizes, Novi Sad, 2005, str. 335.
41
ivotu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

bogataa. Samo to to ne znaju, dok se ne razbole
i dok to ne iskuse na svojoj koi. Dvije stvari otkrivaju svoju vrijednost tek kad ih izgubimo: mladost i zdravlje. Tek tada i svodimo ivotne raune,
gdje smo bili i ta smo radili. Kao nakon pogleda
u bljetavo jutarnje sunce, bogatstvo ljudima zaslijepi oi dovoljno jako i dovoljno dugo da u ivotu
mnoge vane stvari uopte i ne primijete.
Dek Vel (Jack Welch), ikona amerikog biznisa i poslovnog svijeta, jedan od najuspjenijih
menadera svih vremena i autor bestselera Vjetina pobjeivanja, iskustveno je spoznao da je sve u
ljudima: Biznis je u vezi sa ljudima. Zapravo, ivot se samo i sastoji od ljudi porodice, prijatelja, kolega, poslodavaca, profesora, trenera, komija. Na kraju prie samo ljudi ostaju bitni.10
Pria o Vorenu Bafetu (Warren Edward Buffett), amerikom biznismenu i svjetskom investicionom guruu, jo je pounija. Rije je ne samo o
jednom od najbogatijih ljudi na svijetu, koji se ve
godinama nalazi na samom vrhu Forbsove (Forbes) liste najbogatijih, ve i o jednom od najuspjenijih investitora XX vijeka. I pored toga to je
stvorio fantastino bogatstvo, Voren Bafet smatra da cjelokupno bogatstvo treba vratiti drutvu
a ne svojoj djeci i drugim nasljednicima. Da li sin
Desija Ovensa, samo, zahvaljujui tome to je nje-
gov otac nekad pobijedio u trci na sto metara, treba da tri trku od sto metara sa startne pozicije
na osamdesetom metru? Vjerujem da niko svom
djetetu ne bi poelio pobjedu u ovakvim takmiarskim uslovima. Drei se ove teze, Bafet nije
elio da cjelokupno bogatstvo prepusti svojoj djeci,
smatrajui da bi to bio najbolji nain da ih upropasti. Upravljae fondacijama, moi e da rade ta
vole, ali nee moi da ne rade nita, i imae priliku da pomau onima koji su imali manje sree nego moja djeca.11
Iako je veina kompanija irom svijeta pod
kontrolom i upravom porodica, ivotna filozofija
Vorena Bafeta ima i puno injenino opravdanje.
Naime, prema zvaninim podacima, manje od 30
odsto kompanija u porodinom vlasnitvu preivi
do druge generacije, samo 10 odsto doeka treu,
a svega 4 odsto etvrtu generaciju.12
ta mislite: Da li je u savremenom dobu mogue biti istovremeno i duhovno i materijalno bogat?
Naravno da je mogue, ali samo ako je materijal Da ovo nije bila demagogija i samo puka rije, te da nije vidio
smisao u tome da bude najbogatiji ovjek i na groblju, Voren Bafet je pokazao jo 2006. godine poklanjanjem najveeg dijela tadanjeg svog bogatstva u humanitarne svrhe, uglavnom fondaciji Melinde i Bila Gejtsa, koja finansira borbu protiv bolesti u svijetu. Sa
takvom ili slinom praksom Bafet je nastavio i u kasnijem periodu.
O Vorenu Bafetu, ovjeku koji je karijeru poeo sa 100 uloenih dolara, opirnije vidjeti: Robert G. Hegstrom, Voren Bafet za
sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, , Beograd, 2006.
12
Draker F. Piter, Maarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366
promiljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi nain, Adizes, Novi Sad, 2006, str. 406.
11
42
43
no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Najnovija studija amerikih naunika sa Harvarda pokazuje da nedostatak novca i briga o oskudici mogu uticati na umanjenje inteligencije i sporije razmiljanje kod ljudi. Novac je postao stvar
bez koje danas gotovo da vie i ne moemo, ali mu
je opasno i robovati, jer ovjeka moe uiniti nesrenim, a da nije ni svjestan ta se sa njim desilo.
Istraivai razliitih profila tvrde da ljude u velikoj mjeri pokree novac, a nije mali broj ni onih
ijim ivotima slijepo upravlja. Ljudi opsjednuti novcem na ivot ba i ne gledaju s vedrije strane. Za njih je ivot teko breme koje nose na svojim pleima. Naporno rade, a za drugo gotovo da
i nemaju vremena. ive da bi radili i zaradili. Zabrinuti su i napregnuti, kao da svakog asa iekuju neto loe. A znaju da budu i svadljivi, da planu
za sitnicu, jer su im ivci zategnuti kao strune
od gusala. Kao i svima nama ponekad.
Brige su sastavni dio naih ivota i pratie nas

dok smo ivi, jer su one pratilac promjena, problema i konflikata. Samo nije dobro kada nas one
sputavaju, kada nam uzimaju energiju i kada nas
prekomjerno i kontinuirano iscrpljuju. I, naroito,
kada brinemo unaprijed. Stres je uveliko posljedica straha od neuspjeha ili bojazni da neete biti voljeni, da nijeste dovoljno dobri Kada shvatite da niko nije savren, pa ni vi, bie vam mnogo
lake. A nastojte da to shvatite to prije! Stanje
konstantnog stresa nerijetko zna da odvede ljude
u depresiju, sa nepredvidljivim posljedicama. Naroito ukoliko su zatvoreni u sebe, pa niko ne zna
ta ih i u kojoj mjeri mui. I ta im sve pada na pamet. Davno je jo reeno, male brige govore, velike su nijeme. Imajte to u vidu!
Najnovija nauna istraivanja obavljena u Sjedinjenim Amerikim Dravama pokazuju da stres
koji kod ljudi nastaje zbog besparice i drugih finansijskih briga, pored ostalog, znaajno moe
uticati na sporije razmiljanje, a i na smanjenje koeficijenta inteligencije (IQ). Istraivakom studijom naunici su obuhvatili kupce u Nju Derziju
(New Jersey), amerikoj saveznoj dravi na istonoj obali SAD, kao i farmere u Indiji, koje mue finansijski problemi. Zakljuili su da ljudi koji
brinu o novcu misle sporije, a to umanjuje i njihov IQ. ime se to objanjava? Time to stres iji su uzrok finansijske brige i problemi zaokuplja
um, pa je razmiljanje oteano i usporeno, slino
efektima koje ima nedostatak sna. Naunici koji
44
13
Poverty Impedes Cognitive Function Anandi Mani, Sendhil
Mullainathan, Eldar Shafir, and Jiaying Zhao, Poverty Impedes Cognitive Function, Science 341, no. 6149, Washington, 2013, 976980.
45
su radili na ovom istraivanju jo dodaju da ovaj

problem pogaa oko 100 miliona Amerikanaca
koji su u finansijskim tekoama.13 ta tek onda
rei za stanovnitvo u nerazvijenim i srednjerazvijenim dravama, pa i kod nas, potovani itaoci, ako je ovako u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta?
Zato manje brinite! Svaki problem ima svoje rjeenje. Pa potraite ga! Brige bi trebalo da
nas vode u akciju, a ne u depresiju, upozoravao
je uveni antiki filozof i matematiar Pitagora
(). Briga nikada ne otima sjutra od
tvoje tuge, ali ispija sokove tvoje snage danas, pisao je i poznati kotski pisac Aribald Kronin (A.
J. Cronin). Jeste li itali onu priu o soku od pomorande? Ako nijeste, proitajte je. I izvucite
pouku iz nje.
Priznati strunjak na polju ljudskih potencijala drao je predavanje. Nakon uvodnog govora, on
uze pomorandu u ruke i zagonetno upita publiku:
Ako stisnem iz sve snage ovu pomorandu, ta e
izai iz nje?
Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci: To
vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete pomorandu, onda e iz pomorande izai sok od pomorande. To je ono to je unutra. Ne moe nita drugo
izai iz nje.
Strunjak ree: Tano. To i jeste odgovor na moje
pitanje. Razlog za to to e iz pomorande izai pomorandin sok je taj to je samo to unutra.
A sad, ako proirimo metaforu i zamislimo da vas
neko tako stisne. Da vas stisnu vai problemi, brige,
strahovi, da vas ogovaraju, da vas neko uvrijedi, da
vam nanese bol i slino. I iz vas izau bijes, mrnja,
prezir, strah, ljutnja, zloba Vi biste rekli da je to
izalo iz vas zbog toga to vam je neko rekao ovo ili
uradio ono, ali prava istina je da je ono to iz vas izae ono to nosite u sebi. Zapamtite, iz vas e uvijek i ba uvijek izai ono to je u vama ako vas neko stisne. Iz pomorande nikada nee izai sok od
jabuke. Isto tako iz vas nikad nee izai ono to ve
nije u vama.
S druge strane, oni koji su odmjereniji i umiju
da upravljaju novcem ne samo da imaju kontrolu
nad svojim ivotom, nego su u stanju da znatno
efikasnije rjeavaju svoje probleme i da pozitivno
gledaju na ivot i svijet oko sebe. Ljudi koji znaju i umiju da uspjeno upravljaju novcem ujedno
46
47
su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

tim i zadovoljniji sobom. Zbog toga to umiju da
upravljaju novcem, imaju manje ne samo finansijskih, nego i drugih ivotnih briga. Sve ovo moete
da postignete i vi. Samo polako i strpljivo. Onako
kako je to savjetovao uveni ameriki pisac i nobelovac, nenadmani Ernest Hemingvej (Ernest
Miller Hemingway): Prije nego djeluje, sasluaj.
Prije nego reaguje, razmisli. Prije nego potroi,
zaradi. Prije nego kritikuje, saekaj. Prije nego se
pomoli, oprosti. Prije nego odustane, pokuaj
Uvijek razmiljajte pozitivno! Budite optimisti!
I nikad ne uzimajte akontaciju na sjekiranciju.
Ljudi koji su nepopravljivi pesimisti, koji su puni
negativnog naboja, koji sumnjaju u sve i svakoga,
sami prizivaju nevolje. I bezglavo upadaju u njih.
Zato, bez odlaganja preispitajte svoj pristup ivotu i radu i prestanite da na sve gledate s negativne
strane. Moda ba odjednom i ne moete postati
optimisti, ali moete ivotni realisti. Za poetak,
na samo jednoj strani papira odvojte vane i nevane stvari u vaem ivotu. Vidjeete da nije ba sve
tako crno kao to izgleda, te da su se vae brige
samim prestrojavanjem prioriteta umnogome istopile. Pa makar se one odnosile i na novac i nezaobilazne finansijske probleme.
UMIJEE STICANJA NOVCA

Ako eli da bude uspjean, prouavaj
uspjeh. eli li biti srean, prouavaj sreu.
Ako eli da zarauje novac, prouavaj
sticanje bogatstva. Oni koji sve to imaju
nijesu sluajno stigli do toga. Prvo su uili a
zatim su primjenjivali steeno znanje.
Erl uf Dim Ron
O tajnama sticanja i uvanja novca, kao i navoenja novca

da vam zaradi jo novca, opirnije vidjeti u bestseleru: Dord S.
Klejson, Najbogatiji ovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu,
Finesa, Beograd, 2002.
14
49
bjanjavajui osnovne principe novca, Dord

Klejson (George Clason), poznati ameriki
pisac o bogatstvu i novcu samouvjereno je
tvrdio da novac dolazi u obilju onima koji shvate jednostavna pravila njegovog sticanja.14 Malo je
onih, meutim, koji su u stanju da sutinski proniknu u ta jednostavna pravila sticanja novca i
saopte ih na svima razumljiv nain.
Do bogatstva se ne stie svakim putem kojim
se do njega krene. I novac, takoe, ima svoj put i
nain kojim se do njega stie. A taj put, od nastanka novca do danas, nikada nije bio lak. Naprotiv,
bio je mnogo vie teak i trnovit, nego to je bio
obasut ruama. Tako je oduvijek bilo, samo to
je svako vrijeme nosilo svoje breme, kao to ga na
svoj nain nosi i danas.
Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

jedna od najistaknutijih linosti amerikog intelektualnog ivota u XIX vijeku, itavu istoriju
novca dovitljivo je protegao kroz samo jedno pitanje: Moe li iko da se sjeti kada to vremena nijesu bila teka i kada to novca nije bilo malo?
Ljudi, to su stariji i to vrijeme vie odmie,
sve vie i misle da je neko drugo vrijeme bilo bolje, pa i da je do novca bilo lake doi. Prije e biti
da je to privid, jer je najbolje vrijeme uvijek ono u
kojem su ljudi bili mladi. Kada su mislili da je itav svijet njihov, da nema prepreke koju ne mogu
preskoiti i da im je sve nadohvat ruke. Tako je i
danas. Ako ne vjerujete, pitajte mlade ljude pa e
vam oni to najbolje rei.
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike

Iz pozitivnog crpite snagu, a ne dozvolite
da negativno crpi snagu iz vas.
Dejl Karnegi
Istraivai koji se bave postizanjem uspjeha

tvrde da upravo ovo vrijeme prua najvee mogunosti za sve ono to ljudi ele, vie od bilo kog vremena iza nas. Ali, sve to treba iskoristiti. Prilike
se ne ukazuju ba svaki dan. Bendamin Dizraeli (Benjamin Disraeli), negdanji britanski dravnik i dvostruki premijer, ideolog modernog konzervativizma i popularni romanopisac, smatrao
je da tajna ivotnog uspjeha lei u tome da budete spremni da iskoristite svoju priliku kada se
50
51
pojavi. tavie, smatrao je da su prilike monije ak i od osvajaa i od proroka. Moda je u pravu? Jer onaj kome se ukae prilika ili je sam stvori moe da je iskoristi i za dobre i za loe stvari.
Nije sluajno nastala ona latinska izreka: Prilika
ini lopova (Occasio facit furem). U naem narodu postoji jedna izreka, bolja od svih drugih na
ovu temu, a ona glasi: ovjek eka priliku, a neovjek nepriliku!
Na osnovu svog impresivnog spisateljskog i
umjetnikog iskustva, Dord Bernard o je pridavao veliki znaaj prilikama u postizanju uspjeha,
pa je tvrdio: U ivotu postiu uspjeh oni koji stanu na svoje noge, trae odgovarajue prilike, a ako
ih ne nau, sami ih stvaraju. I uveni engleski filozof Frensis Bekon (Francis Bacon) smatrao je da
se prilike mogu stvoriti, ali da zato treba mudrosti: Mudar ovjek stvorie vie prilika nego to je
zatekao. Piter Draker (Peter F. Drucker), korifej
amerikog i otac savremenog menadmenta, tvrdio je da je prilika tamo gdje je vi pronaete, ne
tamo gdje ona pronae vas.
A kako to izgleda u praksi, najbolje moete vidjeti iz ove kratke, ali vie nego poune prie.
Dvije konkurentske firme za obuu osjetile su da
mogu da proire svoju prodaju iz Evrope u Afriku.
Svaka firma poslala je svog najboljeg prodavca da
ispita teren, dajui im pri tom titulu direktor prodaje za afriki sektor.
Nakon nekoliko dana, jedan od prodavaca javlja
se generalnom direktoru u evropskoj centrali i kae:
Neete mi vjerovati, ali ovdje niko ne nosi cipele. Ovo je isto gubljenje vremena. Vraam se nazad.
Rival iz druge firme istoga dana zove svoju glavnu centralu u Evropi i kae: Neete mi vjerovati, ali
ovdje niko ne nosi cipele. Poaljite mi to je mogue
vie pari cipela.
Svima onima koji se bave biznisom, a naroito liderima i menaderima, Piter Draker je savjetovao sljedee: Pretvorite slabosti preduzea u
povoljne prilike. Budite aurni, uoite prednosti
svojih konkurenata i traite povoljne prilike u segmentima trita koje su oni ignorisali. Potraite
uspjenu inovaciju konkurenta, poboljajte je i tako prestignite konkurenta. A ako vam to nije polo za rukom prvom prilikom, za sljedeu se pripremite jo bolje. Neuspjeh uvijek treba smatrati
simptomom prilike za inoviranje, koju treba sprovesti bez oklijevanja i to je mogue prije. Vrijeme
52
neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme

vie nije novac, kako se nekad govorilo, nego ivot.
2. Promijenite svoj pristup novcu

klju uspjeha je u vaoj glavi
Ako eli da ivi srean ivot, vei ga
uz cilj, a ne uz ljude ili stvari.
Albert Ajntajn
Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), u svijetu ima vie od 2,2 milijarde ljudi koji su siromani ili su na pragu siromatva. Program UN za razvoj (UNDP) kao razloge rasta siromatva navodi poskupljenje hrane i ratove. UNDP upozorava i da bi
broj siromanih mogao da poraste zbog finansijskih kriza i prirodnih katastrofa. Iskorjenjivanje ekstremnog siromatva ne znai samo svesti ga na nulu, ve i ostati na tom nivou, navodi se u Godinjem izvjetaju ove veoma znaajne meunarodne organizacije. U
ovom izvjetaju se konstatuje da je od prevashodne vanosti da se
zatite oni koji su rtve prirodnih katastrofa, klimatskih promjena i ekonomskih poremeaja u svijetu. Ujedinjene nacije navode da
bi obezbjeivanje osnovne socijalne zatite za siromane u cijelom
svijetu kotalo manje od dva procenta ukupnog svjetskog bruto domaeg proizvoda. Ni djeli onoga to se u svijetu izdvaja za naoruanje, na primjer.
15
53
Vano je stei novac, potovani itaoci, ali je jo

vanije znati i umjeti upravljati njime. Mnogi su,
na ovaj ili onaj nain, uspijevali da dou do velikog
novca ali nijesu umjeli da ga sauvaju. Neki od njih
ak ni svoju glavu. Oni koji posjeduju veliki novac
i veliko bogatstvo javnosti su interesantniji sa stanovita njihovog mondenskog naina ivota negoli
njihovih poslovnih dostignua. Nije ni udo ako se
ima u vidu da je neuporedivo vie onih koji skromno ive, ili su pak na samom rubu egzistencije.15
Mnogi se irom svijeta pitaju kako je mogue

zaraditi vie novca u uslovima loe ekonomske situacije, iroko rasprostranjene nezaposlenosti i niskog ivotnog standarda? Svakako je to i jedno od
najvanijih ivotnih pitanja veine ljudi i kod nas i
u naem okruenju. Korijeni tekog ivota i kontinuirane besparice, meutim, ne nalaze se samo u
ekonomskoj krizi koja predugo traje, ili tranziciji koja je razorila neke od tradicionalnih vrijednosti drutva, nego i u samom pristupu velikog broja
ljudi i novcu i ivotu. Mnogi ljudi iz ove kategorije
stanovnitva najee nijesu spremni da promijene svoj nain ivota i svoju sudbinu uzmu u svoje
ruke. Izgovori koje esto moemo uti su: ne zaraujem dovoljno, ivot je previe skup, odakle
mi pare da pokrenem biznis i slino. Da ne govorimo o onima kojima je svako kriv za njihovu situaciju osim njih samih. A i izgovori su im mnogo
neumjereniji od ovih prethodnih. Najee se svode na isprazne dnevnopolitike teme, na nemanje
sluha za njihove genijalne sposobnosti, nemanja
ni pravde, jer da je ima, sve bi dolo na svoje mjesto, uz svakojaka etiketiranja i obavezno traenje
krivca. Ali, to je samo gubljenje vremena, koje nikome ne pomae. U nastavku teksta razmotriemo neke djelotvorne ideje i aktivnosti, primjenljive
i u naim uslovima, bez ikakvih smetnji i ogranienja, sigurni u to da svakome mogu koristiti. Pa,
krenimo redom.
Prvo to treba da uradite jeste da u svojoj glavi promijenite okotalo i uvrijeeno gledanje na
54
3. Kako zaraditi dovoljno novca za

ivot smjernice i putokazi
Uvijek imajte na umu da je vaa
odlunost da uspijete vanija od bilo
ega drugog.
Abraham Linkoln
U svim vremenima najdjelotvorniji nain da

ponete da stiete novac jeste da pokrenete sopstveni biznis, a to znai da zaponete da proizvodite
16
Ilejn Sent Dejms, Kako ostvariti lep ivot i posvetiti se onom
to je zaista vano, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008, str. 16.
55
stvari. Ako ne promijenite nain razmiljanja, nita se drugo nee promijeniti. Suprotstavljajui se
konceptu potroakog drutva i ovjekovoj nezavidnoj ulozi u njemu Ilejn Sent Dejms (Elaine
St. James), popularna amerika spisateljica, ije su
knjige izazvale veliko interesovanje italake publike, samouvjereno tvrdi: Kada ponete da mijenjate svoj ivot, neto udesno se dogaa: svaki
korak koji preduzmete olakae vam sljedei. Ako
se ozbiljno posvetite tome, dogodie se nevjerovatne stvari.16 Razmislite malo o ovome, prestanite
da se alite i traite izgovore i svemu da nalazite
mane. Oni koji trae samo mane, nita drugo i ne
nalaze. Uinite prvi korak, za njim e doi i ostali Zapoeto je pola posla. Ne nedostaje puteva
onima koji hoe. Ponite i da prouavate kako su
drugi sticali svoj novac i svoje bogatstvo. I koje biste ivotne pouke iz toga mogli izvui.
neto ili da neim trgujete. Samo se poni bogatiti, dalje ide samo od sebe, savjetuje jedna finska
poslovica. Ne oklijevajte, preduzmite prvi korak i
ponite da se bogatite! Moete proizvoditi i prodavati svoje proizvode, to je daleko isplativije, ali
moete (pre)prodavati i tue, pa zaraivati procenat. Nemojte odmah da mislite da je jedini nain
da napravite svoj proizvod da imate veliku kompaniju, puno radnika i skupu opremu. Proizvodi koje ete prodavati mogu biti mnogo jednostavniji za
pravljenje i distribuciju. U tom cilju dajemo vam i
neke smjernice i putokaze koji vam mogu pomoi
da doete do novca i da ga zaradite.
1. Vizija Vizija je poetak i kraj svakog
uspjenog posla. Nita je ne moe zamijeniti. Za
ostvarenje vizije treba hrabrosti. Bez vizije moda
vi i znate ta treba da uradite, ali ne znate gdje (i
kuda) treba da idete. U najboljem sluaju vrtite
se ukrug. Ako ne znate kuda idete, svaki put e
vas tamo odvesti, s pravom tvrdi jedna indijska
mudrost.
Znate li gdje i kuda treba da idete? Ili ivite po
sistemu elim da zaradim mnogo novca, ali da
bih pokrenuo neki biznis, treba mi poetni kapital koji nemam? Vizija ne poiva u kapitalu, vizija
poiva u vama! Koja je vaa ivotna misija? O emu sanjate? Razlika izmeu uspjenih i neuspjenih je u tome to su uspjeni imali viziju. Da li je
vaa vizija da obezbijedite finansijsku sigurnost ili
moda da budete vlasnik velike kompanije. Stoga
je za poetak potrebno da imate viziju ime elite
56
Kvadratom protoka novca Robert Kiosaki u stvari objanjava razliku izmeu zaposlenih i preduzetnika, bogatih i siromanih,
izmeu onih na lijevoj i desnoj strani. Ta razlika lei u injenici
da osobe u svakom kvadratu ive na svoj jedinstven nain. Svako
17
57
da se bavite i kako elite da zaradite novac. U tom

kontekstu prikazujemo vam kvadrat koji je osmislio ve vie puta pominjani Robert Kiosaki.
Ovaj kvadrat nam govori o 4 naina zaraivanja novca. Sa lijeve strane kvadrata nalaze se zaposleni u firmama (Z) i samozaposleni (S). Ove
dvije grupe ine oko 90% svjetske populacije, a
ta populacija kontrolie oko 10% svjetskog novca.
U pitanju je aktivan prihod. To znai da on uvijek zavisi od vaeg rada, odnosno dok radite, zaraujete, a kada ne radite, ne zaraujete, te je stoga taj prihod uvijek ogranien. Sa desne strane su
ljudi koji ostvaruju pasivne prihode i u njih spadaju vlasnici biznisa (B) i investitori (I). Ove dvije grupe ine svega 10% populacije, ali na njih otpada 90% svjetskog novca.17 Slikovit primjer toga
su autorska prava kada ste jednom napravili

neto vrijedno (napisali knjigu, kompoziciju, kreirali softver i slino), a ubirate prihod kad god se
to vae djelo objavi, odnosno proda. Dakle, odgovor koji treba da date jeste: Na kojoj biste vi strani
eljeli da budete? Svako polje ima svoje prednosti i
svoje mane, pa je odluka o tome koje je polje najbolje za vas individualna stvar i odluka treba da
bude samo vaa. A sa vaom odlukom dolazi i vaa odgovornost.
2. Ideja Za pokretanje ozbiljnog biznisa esto su potrebna znaajna finansijska sredstva, koja obini graani ne mogu sebi da priute. Meutim, postoji veliki broj primjera koji pokazuju da
za razvoj biznisa, pa ak i velikog, nijesu potrebna znaajna finansijska sredstva, ve prije svega
dobra ideja. Uspjeh mora prvo da se javi u vidu
ideje, kao to je i sve drugo to je ovjek stvorio
nastalo iz ideje, tvrdio je i Oskar elbah (Oscar
Schellbach), njemaki filozof, autor brojnih knjiga o umijeu ivljenja i postizanju uspjeha.
Za uspjeh u upravljanju, kao i u ivotu, potrebna su mnoga teorijska i praktina znanja. Uvijek moramo imati na umu da odvojena, neintegrisana znanja nee donijeti uspjeh u dananjem
od njih ima svoje vrijednosti, svoj mentalni sklop, svoje snage i slabosti, interese, vjetine, puteve obrazovanja Prema ovom autoru,
put do uspjeha i finansijske slobode vodi od lijeve do desne strane.
O ovome opirnije vidjeti: Robert T. Kiyosaki; Sharon L. Lechter,
Kvadrant protoka novca, Vodi bogatog oca u financijsku slobodu,
Katarina Zrinski, Varadin, 2007, str. 9133.
58
59
digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do

uspjeha je evolutivni put, poto uspjeh trai da se
potuju prirodnost procesa, njegova postupnost i
sveobuhvatnost.
Kada je rije o idejama, veoma je interesantno i
zapaanje Ane Elenore Ruzvelt (Anna Eleanor Roosevelt), negdanje prve dame SAD: Veliki umovi
raspravljaju o idejama. Srednji umovi raspravljaju
o dogaajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima.
Moda je to tako u Americi. U naem mentalitetu
nije ba tako. Ljudi su donedavno bili mnogo vie
skloni da raspravljaju o ljudima i dogaajima u prolosti, nego o idejama i biznisu u budunosti. Istina, vrijeme ini svoje, pa se taj mentalitetski kd
postepeno mijenja, to je dobro i za ljude i za ideje.
Ukoliko ste strastve
no obuzeti jednom idejom, vi je svuda vidite i
osjeate, kao i svaki strastveni zaljubljenik. I nita vas nee sprijeiti da
je ostvarite, pa ni neadekvatni materijalni uslovi.
Stiv Dobs (Steve Jobs),
tvorac amerike kompanije Apple, jedne od najuspjenijih na svijetu, svoj
je biznis pokrenuo u garai. Meutim, Dobs je imao genijalne ideje i
kreirao proizvode koji su uvijek bili za korak ispred drugih. Sem Volton (Sam Walton), osniva
amerike kompanije Walmart, jedne od najveih

trgovinskih lanaca na svijetu, poeo je sa jednom
prodavnicom, a njegova inovacija je bila da radnja
radi due od konkurencije i da radi tokom praznika. Bil Gejts (Bill Gates), ve dugi niz godina jedan od najbogatijih ljudi, sa svojim partnerom je
osnovao firmu gotovo bez ikakvog kapitala, a danas je Microsoft jedna od najuspjenijih kompanija na svijetu. Ono to izdvaja veinu ljudi koji su
uspjeli jeste da su svi oni imali viziju, dobru ideju,
da su bili za korak ispred konkurencije, a biznis
su pokrenuli sa relativno skromnim sredstvima.
Evo i jednog primjera iz naeg okruenja. Na
poetku razvoja mobilne telefonije za dopunu kartice morali ste da idete kod provajdera ili da kupujete vauere. Vrhunska inovacija bila je ta da se
svaki kiosk moe povezati sa provajderom mobilne telefonije, te da je dovoljno da prodavcu kaete broj svog mobilnog telefona da bi se realizovala
dopuna. Autor ove inovativne ideje vjerovatno je
dobro zaradio na ovom izumu.
Razvojem interneta i mobilne telefonije mogunosti za zaradu su u velikoj mjeri poveane, jer
oni rue barijere nacionalnog trita. Aplikacije za
mobilne telefone, softveri, e-knjige i slino mogu
se globalno prodavati, a ne trae gotovo nikakva
finansijska sredstva. Danas je napisan veliki broj
knjiga o tome kako se moe zaraivati preko interneta, a veliki broj njih je mogue pronai vrlo jednostavno i besplatno u mnogim e-bibliotekama. Mi
emo vam pomenuti samo jednu jednostavnu ideju:
60
61
napravite sajt ili blog koji e biti adekvatno zapaen i dobro posjeen, pa e vam to otvoriti mogunost reklamiranja velikog broja i proizvoda i firmi.
Kljuno je da odgovorite na pitanje ta vi moete da ponudite tritu, a da to zainteresuje i
osvoji kupce? Kada budete imali odgovor na ovo
pitanje, imaete odgovor i na pitanje kako zaraditi novac. Ideje za proizvode moete da traite u
svakodnevnom ivotu, kako u stvarima koje vas
raduju, tako i u stvarima koje vas nerviraju. Ako
vas nervira neka stvar koja je dio vae svakodnevice, onda sigurno postoji mnogo ljudi koji se isto
tako osjeaju. Razmiljajte o tome kako ta stvar
moe da se ispravi, kako da vas vie ne nervira i
onda osmislite neto to rjeava tu situaciju. Ljudi e to rado kupovati i biti oduevljeni to se neko sjetio takvog rjeenja. Kao to vidite svojim oima, mnogo toga se masovno prodaje i kupuje, a da
nije ba neophodno za ivot. Svaka roba ima kupca, taman kao to i svaki lonac ima svoj poklopac.
Trgovina je interaktivan proces, koji se odvija u
svim pravcima i na svim nivoima. Samo se ukljuite i umreite. A ako imate neku inovativnu ideju
nemojte da ekate da jo nekome padne na pamet.
Nastojte da je to prije realizujete. U najgorem
sluaju, na vrijeme je patentirajte.
3. Upornost i istrajnost Da biste realizovali svoju ideju, potrebno je da budete uporni i istrajni. Ovo vai i za sve to radite. Ako ste dovoljno uporni i istrajni, nema te prepreke koju neete
preskoiti. Kaplja kamen dubi, stara je narodna
izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow

Wilson), ameriki istoriar, publicista i politiar,
dobitnik Nobelove nagrade za mir, najpoznatiji
po tome to je bio predsjednik SAD i to je podstakao stvaranje Lige naroda, tvrdio je da nikada ne moe biti dobar onaj koji nije uporan. Slavna njemaka teniserka tefi Graf (Stefanie Maria
Steffi Graf), jedna od najuspjenijih u istoriji ovog sporta, nije imala dileme: Svaki veliki
uspjeh trijumf je upornosti.
Svaki veliki uspjeh umnogome zavisi i od jo
jedne, zlata vrijedne vrline: od istrajnosti, koja nije nita drugo nego sposobnost da se ide dalje i
u najnepovoljnijim prilikama. ak i poslije loe
etve mora se saditi, govorio je Seneka. A za to
morate imati strpljenje. Ne moe sve odjednom.
Rim nije stvoren za jedan dan!
ta znai biti strastveno radoznao, a uz to i
fanatino uporan i istrajan, moemo vidjeti i na
ovom primjeru. Kada su jednom prilikom pitali
Ajntajna emu treba da
zahvali na svojoj genijalnosti, on je odgovorio:
Ja sam obian ovjek,
kao i svi ostali. Jednom
prilikom, kad sam imao
16 godina i vozio se liftom,
zapitao sam se ta se deava sa ovjekom koji se
nalazi u liftu koji se otkaio na velikoj visini i pada
62
63
velikom brzinom? I mnogi drugi ljudi su se to isto pitali, ali samo dok su bili u liftu. Za razliku od njih ja sam
itav ivot mislio na to i posvetio se tom problemu
Na poetku svojih karijera i mnogi bogati i
slavni ljudi doivljavali su brojne neuspjehe, ali ih
to nije pokolebalo da nastave dalje, sve dok nijesu
uspjeli. Uspjeh i neuspjeh su samo dvije strane jedne te iste medalje. Zlatno pravilo drevnih sportova u osnovi glasi: Da bi nauili da pobjeujete prvo
morate nauiti da gubite. ovjek ponekad vie naui iz neuspjeha nego iz uspjeha. A to ponajvie zavisi od nas samih. Veliina ovjeka se najbolje vidi
u njegovom padu. Veliki ovjek uvijek je sposoban
da se opet digne, tvrdio je i Lucije Seneka.
4. Stav prema novcu Iako su napisane brojne knjige i uputstva i napravljeni brojni video-materijali o tome kako da postanemo bogati, ljudi su
i dalje zarobljeni u svojim ogranienim budetima koji se vrlo malo mijenjaju tokom ivota. Sa
druge strane, imamo primjere ljudi koji su ni iz ega stvorili bogatstvo i odrali ga.
Poznato je da postoji i jedan broj ljudi koji su
iznenada dobili veliki novac na lutriji ili nasljedstvom, ali su veoma brzo ostali bez njega i vratili se prethodnom nainu ivota. Postavlja se onda
pitanje: ta je to to razlikuje ljude za koje se novac lijepi i ljude od kojih novac bjei? Podsjetiemo vas ovom prilikom i na onu staru narodnu
izreku: Para se za paru lijepi. Ono to ih razlikuje je mentalni stav, svojevrstan odnos prema novcu.
Novac je rijetko i ogranieno dobro i njime treba
znalaki upravljati. Ne smijete upadati u zamke

kompulsivne kupovine, nipodatavanja znaaja
novca, ivota od danas do sjutra, potronje vee od zarade, odsustva tednje i odsustva plana
upravljanja novcem. Upotrebu novca treba planirati, tednja treba da bude prioritet i novac treba
dobro investirati. Takoe, uvijek treba imati spreman fond za nepredviene situacije.
Nije dovoljno samo zaraditi mnogo novca.
Od velikog znaaja je i kako ga troiti, kako tedjeti i kako upravljati njime. Stara japanska poslovica kae: Zaraivanje novca je teko kao kopanje
iglom, ali se zato troi brzo, kao to voda prolazi
kroz pijesak. Svi bi voljeli da imaju vie novca jer
novca nikada nije dosta. Ipak, sigurno je da odreeni limiti postoje kod svakoga od nas. Ogromna veina ljudi ne bi uinila ba sve da bi dola do
novca, ali ima i onih koji bi to netremice uradili.
Bendamin Frenklin (Benjamin Franklin), ameriki naunik i politiar, jedan od tvoraca Deklaracije o nezavisnosti i amerikog ustava, sumnjiavo je upozoravao: Za onog ovjeka, koji je
miljenja da e novcem moi uiniti sve, moemo
vjerovati da e uiniti sve za novac. Kao politiar i
naunik koji je razumijevao ta znai ulaganje novca u znanje, Frenklin je izgovorio i onu uvenu reenicu: Ulaganje u znanje donosi najvee kamate.
Ako asno i poteno zaraujemo novac svojim
radom i sposobnostima, cijeniemo ga i troiti razumno. U naem narodu se oduvijek zna: kada
kupuje kuu, pitaj prodavca da li je sam izgradio
64
65
ili je od nekoga naslijedio. Cijena e biti znatno nia ukoliko je kua naslijeena, to jasno ukazuje
da se kod nas jo uvijek tui rad i tua muka ne
cijene dovoljno, te da se olako ponaamo sa lino
nezaraenom imovinom i novcem. Deava se i da
ono to jedna generacija mukotrpno stekne, neka
sljedea lako proerda. Mnogo toga nam govori
da bi trebalo da budemo odgovorniji i prema svom
i prema tuem novcu, ako mislimo da ga imamo.
Imali mnogo ili malo novca, svi se rado sjeamo
prvih para koje smo lino zaradili. Ali brzo zaboravimo sve one pare koje smo olako dobijali, bilo od
svojih roditelja ili nekoga drugog. Novac zaraen
sopstvenim radom najvie se cijeni. Evo prilike da
vam ispriamo i jednu pounu priu na ovu temu.
ivjeli otac, majka i sin. Sin je zavrio kolovanje i bilo je vrijeme da pone s poslom, ali nekako mu
se nije dalo. Otac je bio uporan i naao mu je posao.
Poto je otac na posao odlazio ranije, probudio je
sina prije odlaska i dao mu posljednja uputstva.
Ali, tokom doruka, sin je rekao majci da nee ii

na posao i da mu ona da novac u visini jedne nadnice kako bi ocu mogao da dokae da je bio na poslu.
Kad se otac vratio, sin mu radosno prui nadnicu koju je tog dana zaradio. Otac utke uze novac i
baci ga u kamin. Sin ga u udu pogleda i pomisli kako je stari prolupao, ali ne ree nita.
Sjutra ujutro pria se ponovila. Sin je ostao kod
kue, a majka mu je ponovo dala novac za navodnu nadnicu.
Kada je otac doao kui s posla, sin mu je pruio
zaradu, a on je opet bacio u kamin. Vatra je i ovog
puta progutala majin novac.
Treeg jutra majka je sinu rekla da vie nema
novca i da je vrijeme da krene na posao. Sin je otiao i kui se vratio sa svojom prvom zaradom koja
je bila daleko manja od one koju je prethodnih dana
dobijao od majke. Ovog puta sin ocu stvarno prui
zaraenu nadnicu, a otac postupi kao i prethodnih
dana, pa novac ponovo baci u kamin.
Ne osvrui se na vatru u kaminu, sin kao strijela potra prema njemu i izvadi baen novac. Tada
mu otac ree: Tek sad ti vjerujem da si ovaj novac
sam zaradio!
Pouka je jasna, ali da li se iko pita ta se deava
sa novcem koji se pone zaraivati? Kada se novac
zaradi, njime se mora znalaki upravljati, a to znai i razumno raspolagati. I nastojati da se zaraeni novac, ako je ikako mogue, rasporedi na najmanje tri dijela onaj namijenjen za podmirenje
redovnih ivotnih potreba, za tednju i za investicije.
66
67
Ako stiemo samopotovanje i status razvojem

svojih znanja i sposobnosti, a ne novcem, zadovoljstvo nam nee biti nerazumno troenje novca na
statusne simbole, nego e nam zadovoljstvo biti
da novac iskoristimo za dalje unapreenje naeg
kvaliteta ivota. Doi emo u ravnoteu koja nam
govori kada da potroimo, koliko da potroimo i
kako da potroimo. Ovo je poziv za kretanje izvan impulsa ili sujeta u zonu svrsishodnih rashoda. ak i preputanje moe biti svrsishodno, kao
to su planiranje odmora ili kupovine skupih sitnica za praznik. Novac bi trebalo da bude posljedica
vaeg naina ivota, a ne njegov uzrok. Izaberite
posao koji volite i koji ete raditi sa zadovoljstvom.
Najvanije je da ono to radite radite na najbolji mogui nain, krajnje savjesno i odgovorno. To je najsigurniji put da uspijete i zaradite dovoljno novca.
Pokatkad znaajnu ulogu moe imati i splet srenih okolnosti, ali ne oekujte da e se one dogoditi ukoliko vi ne uradite sve ono to je do vas.
Veoma je vano i da promijenite svoje podsvjesne stavove prema novcu. Treba da vam postane
prijatno da zaraujete novac i da se ne ustruavate da ga zaradite. A ne da osjeate griu savjesti ili,
to je jo gore, kakvu krivicu. Da li ste se nekada
nalazili u situaciji da vam je bilo neprijatno kada
je trebalo da nekome traite novac za uslugu koju
ste mu uinili? Vjerovatno ste se plaili da ne ispadnete gramzivi i alavi na novac u oima drugih ako zatraite onoliko koliko mislite da usluga
stvarno vrijedi. Ali zapitajte se da li bogati ljudi
osjeaju neprijatnost kada zarauju novac? Da li

se snebivaju da naplate svoje usluge? Da li misle
da nijesu zasluili? Da li imaju dovoljno samopouzdanja? Ako ne cijenite sebe i svoj rad, nee vas
ni drugi cijeniti i neete dobiti zaslueno zaraeni novac. U to smo se toliko puta i sami uvjerili.
Zaraivati novac svojim radom nije sramota.
Naprotiv! Nimalo nije prijatno itav ivot naporno raditi, a gotovo nita ne zaraditi. Takva nevolja
najvie se ispoljava u poznim godinama, kad ovjek
nerijetko ostane sam, a uz to jo i bez zdravlja i bez
novca. Starost, bolest i sirotinja, ujedinjene, to su
neosporno najvea i konana katastrofa jedne ljudske sudbine, neveselo je opisivao ovo stanje poznati pisac Jovan Dui. Ljudi bi ovo trebalo da imaju
na umu dok su jo u punoj radnoj i ivotnoj snazi,
a ne onda kada je za sve isuvie kasno.
5. Poetne finansije Ipak, za pokretanje
svakog biznisa, pa i onog najmanjeg, potrebna su
odreena, makar i minimalna, poetna finansijska sredstva. Prvo pitanje koje se postavlja jeste
kako doi do njih. Nije ba lako doi do poetnog
kapitala, kao to nije lako doi ni do malog, poetnog bogatstva. Za Epikteta ( ), grkog
filozofa i jednog od vanijih predstavnika kasnog
stoicizma, vezuje se ova kratka ali misaona pria:
Upitali Lampisa, brodovlasnika, kako je stvorio
svoje ogromno bogatstvo. On odgovori: Moje veliko
bogatstvo je stvoreno lako, ali moje malo, poetno, sa
velikim naporom!
68
69
Ako neto stvarno elite da postignete, uvijek

postoji nain da to i uinite. Pa i da stvorite poetni kapital i malo, poetno bogatstvo, ma koliko vam se inilo da je to u postojeim okolnostima teko izvodljivo. Za sticanje poetnog kapitala
postoji vie moguih izvora sredstava. Ovdje emo
pomenuti samo neke od njih.
Prva opcija je da uzmete kredit od banke. Meutim, ukoliko ste nezaposleni ili sa skromnim
primanjima, malo je vjerovatno da e vam banka
odobriti kredit.
Sljedea mogunost je da probate da smanjite
svoju potronju i poveate tednju. Ako uivate u
troenju novca, nijeste jedini. Prema jednom novijem istraivanju, 52% ljudi pretjerano troi iz navike, a mnogi od njih uzimaju od onoga to su ve
utedjeli. Morate svoje trokove da drite pod kontrolom. Ponite da vie obraate panju na to na ta
vam svakog mjeseca odlazi novac i mora li da bude
ba tako. Ne mora, naravno. Uvijek postoji prostor
da ekonomiete svoje trokove. I ne samo one isto
reijske. Ako napravite jedan realistian mjeseni
budet koji e vam omoguiti da platite svoje raune i utedite odreeni iznos novca, nakon izvjesnog
vremenskog perioda prikupiete dovoljno poetnih
finansijskih sredstava da pokrenete omanji biznis.
Prodaja starih stvari takoe moe biti opcija.
Period nezaposlenosti moete iskoristiti za prevrtanje tavana, garae i pretrpanih ormara kako biste pospremili stare stvari i pronali dosta toga to
biste mogli da prodate. To mogu biti stare knjige,
pisae maine, lampe, stare vaze, namjetaj, polovna

garderoba, zaturene umjetnike slike, skulpture ili
neobini muziki instrumenti, stari novac, tehniki
aparati poput radio ili TV prijemnika i slino. Moete se ponuditi i da svojoj rodbini ili komiluku pomognete da se oslobodi starih stvari, tako to ete
vi vriti prodaju, a novac dijeliti onako kako se dogovorite. Nikad ne znate kakvo se sve staro blago
gdje moe nai i koliko se na njemu moe zaraditi.
I ukljuivanje u takozvani mreni marketing
(multi level marketing) moe biti jedna od opcija.
Preko mrenog marketinga mogu se prodavati razliiti proizvodi: kozmetiki proizvodi, preparati,
osiguranje, pretplata na kablovsku televiziju i slino. U osnovi postoje dva naina zaraivanja preko
mrenog marketinga. Prvi je procenat od prodaje koji ostvarite, a drugi ukljuivanjem novih prodavaca i dobijanjem procenta od njihovih prodaja.
Prednost ovog modela je to sami odreujete kada
ete i koliko raditi jer radno vrijeme nije fiksno, pa
je veoma pogodan i za one koji su zaposleni.
Ukoliko imate neku vjetinu, onda i pruanje sitnih usluga moe donijeti odreenu zaradu. Razmislite ta bi to bilo traeno u vaem kraju, vaoj ulici ili vaoj zgradi, a to biste vi mogli
da radite. Postavite oglas na internetu, u lokalnim
novinama, izlijepite plakate po oblinjim zgradama ili ubacite flajere u potanske sanduie. To
moe biti davanje asova (kompjuteri, matematika ili neki drugi predmeti, poput stranih jezika ili
muzike), batlerske, krojake ili neke druge usluge,
70
71
popravka razliitih stvari, izrada web sajtova, uvanje djece, pravljenje domaih kolaa i drugo. Da
ne govorimo o brojnim drugim sposobnostima i
vjetinama koje zahtijevaju povremeni angaman,
poput pisanja govora i drugih intelektualnih usluga, ili raznih poslova u vrijeme turistike sezone.
Mnogo je objavljenih knjiga na ovu temu, sa prezentacijom stotina i stotina poslova koji bi mogli
donijeti potencijalnu zaradu.
Osim mogunosti da pomalo kaplje na nekom dodatnom poslu, moe se pokuati i sa rentiranjem stambenog ili poslovnog prostora. Mnogi posjeduju velike kue i velike stanove u kojima
se prilian dio stambenog ili poslovnog prostora
uopte i ne koristi. A trokovi odravanja ostaju
isti, ili se vremenom jo vie poveavaju. Ako posjedujete znaajan dio stambenog prostora koji ne
koristite, ili pak imate vie stambenih jedinica, neto od toga sigurno moete izdati pod zakup. tavie, ako vam je prijeko potreban novac, a posjedujete vei stan, privremeno moete izdati i jednu
sobu. Pratite i vi oglase, moda se ve trae neki
od gorenavedenih poslova ili prostor pod zakup u
koji se uklapa i vaa ponuda.
Naroito se lijepo moe zaraditi ukoliko imate
neko pristojno imanje u predgrau ili na selu, ak i
ako tamo ne ivite, ve odlazite vikendom ili odreenim godinjim dobima. Na svom imanju, ili imanju
gdje ivi neko od vae rodbine, sigurno moete uzgajati organsko voe i povre ili proizvoditi neto od
zdravih domaih proizvoda. U svojoj knjizi 1000
uspjenih malo poznatih biznisa, ameriki pisac

Vilijam Karuters (William Carruthers) navodi jednu od brojnih pounih pria koja govori o kreativnoj
ideji i zasluenim rezultatima koji su potom doli.18
U svom vonjaku u Vermontu jedan ovjek se bavi unosnim biznisom: on putem narudbenica preko
pote prodaje kvalitetan med i najbolje jabuke koje se
mogu proizvesti. Do narudbina dolazi tako to svoje ponude alje direktno potencijalnim muterijama.
Med pakuje u atraktivne kontejnere, koje umota
u ukrasnu hartiju i oko njih zavee lijepu traku, tako da su spremni za poklon.
Dva brata su napravila ogroman biznis tako to
potom prodaju jabuke koje gaje na svojoj farmi u
planinskoj oblasti. Jedne godine je oluja bila toliko jaka da su na jabukama ostale sitne crne takice. To nije uticalo na ukus jabuka, ve samo na njihov izgled
ali, oni su se zabrinuli ta e se dogoditi kada odgovore na brojne narudbine ovako istakanim jabukama. To je izgledalo kao veliki problem, sve dok im
na pamet nije palo rjeenje. Uz svaki sanduk jabuka
priloili su karticu sa ovim tekstom:
Zapazite sitne crne takice na nekima od jabuka. Ove takice ne pogoravaju ukus jabuka, ve su
dokaz da su to zaista jabuke uzgajane u planinama,
gdje ih ponekad oluja obiljei na taj nain. Zbog izloenosti prirodnim uticajima, jabuke samo dobijaju
na bogatom ukusu.
18
Vilijam Karuters, 1000 uspenih malo poznatih biznisa, Areta Co, Beograd, 1996, str. 74.
72
Nijesu primili nijednu pritubu. A sljedee godine mnoge muterije koje su ponovo poslale narudbu
traile su ba takve jabuke koje su obiljeene olujom!
Zdravo zemljite, ist vazduh i voda, kao i blagodeti koje prua povoljna klima, idealan su prostor
za ovakvu ili slinu vrstu biznisa i kod nas. Tim
prije to na ovim prostorima sve vie niu autentina etno i eko-sela i katuni okrueni netaknutim
prirodnim ljepotama i vrhunskom turistikom ponudom, kao to su lov i ribolov, planinarenje brojnim stazama i bogazama, ili nadaleko uvena splavarenja. Najbolji primjer za to moemo vidjeti u
mojoj rodnoj Pivi, u Crnoj Gori, gdje je u posljednje
vrijeme niklo na desetine velelepnih etno i eko-sela
73
Pivsko jezero
i katuna, sa svim prateim sadrajima, meu kojima posebno treba izdvojiti splavarenje rijekom Tarom, tom oaravajuom suzom Evrope. Slino je
i u mnogim drugim krajevima Crne Gore, a takva
tendencija prisutna je i u itavom naem okruenju.
Na ovim prostorima sve vie se razvija i elitni turizam sa elitnim hotelima i bogatim turistima koji
trae ne samo besprekorno ist vazduh, planinsku
izvorsku vodu i organski zdravu hranu, nego i mnoge druge ekoloke proizvode napravljene u domaoj
radinosti. Ali, vie o ovome nekom drugom prilikom.
Mnogo je naina da se zaradi novac, svuda i na
svakom mjestu. Samo treba izai iz svoje ustaljene koloteine ivota, uzvisiti se i osvrnuti oko sebe.
Uhvatiti korak s vremenom, a pogled drati znatno ispred. I vjerovati u sebe. Za poslovni uspjeh
potrebno je imati viziju, dobru ideju, biti preduzimljiv, uporan, strpljiv i istrajan i biti spreman
na rtvovanje danas da bi se bolje ivjelo sjutra. A
to podrazumijeva trud i vrijeme. Nita se ne stie odjednom, sad i odmah, pa ni novac ni bogatstvo. Sve doe u svoje vrijeme. Ne treba upadati
u vjeitu zamku zaraivanja novca svakim danom raditi sve vie i napornije, umjesto racionalnije i pametnije. Treba nastojati da novac radi za
nas, a ne mi za novac. Ako se oslonimo na sebe i
svoj rad, na znanje, ljude i prilike, sigurno emo
uspjeti da zaraujemo onoliko novca koliko nam
je potrebno da imamo ugodan kvalitet ivota. Da
s dovoljno novca budemo zadovoljni i sreni, a ne
sa mnogo novca nezadovoljni i nesreni.
74
NOVAC I TEDNJA
Uteeni novac dva puta je zaraen.
Stara italijanska mudrost
75
tedjeti izgleda tako jednostavno. Zato onda

mnogi od nas umjesto tednih knjiica imaju pozamane dugove na kreditnim karticama i minuse na tekuim raunima? Prije svega zato to nemamo izgraenu kulturu tednje, ali i zato to je kod nas povjerenje u tednju na dosta niskom nivou. Mnogi ljudi su u tranzicionom periodu na ovaj ili onaj nain ostali bez svoje tednje,
pa se oni koje je zmija ujedala i gutera boje. Ali,
to vrijeme je ve uveliko iza nas, pa smatramo da
je jedna od najvanijih lekcija koju treba da nauimo ona o znaaju tednje.
Imajui u vidu da ivimo u eri potroakog
drutva, sa svih strana smo bombardovani pozivima za kupovinu ili uzimanje kredita, kojima
nije lako odoljeti. U nekim drutvima, kao amerikom na primjer, ivot na kredit je postao standardni ivotni obrazac. Sve vie to postaje nain
ivota i kod nas, a veliko je pitanje koliko smo svi
pripremljeni za tako neto. I naroito, jesmo li
u potpunosti svjesni opasnosti koje nas vrebaju
ukoliko ovome pristupimo na lakomislen, neodgovoran ili neuk nain.

Sa druge strane, promocije tednje su mnogo
rjee i mnogo manje zastupljene u medijima, osim
moda u Nedjelji tednje. Stie se utisak da smo
se svi nekako nali u kandama potroakog
drutva, pa se ne posveujemo dovoljno tednji.
Stabilnost i napredak svakog ovjeka, svake porodice i svakog drutva u znaajnoj mjeri su uslovljeni visinom njihove tednje.
Reklama jedne banke kae: Ne morate biti bogati da biste tedjeli. Mi smatramo da ba zbog toga to nijeste bogati treba da tedite. Da biste bili
dovoljno bogati. Don D. Rokfeler (John D. Rockefeller), ameriki industrijalac, naftni magnat i filantrop, poeo je da radi kao slubenik sa zaradom
od 3,75 dolara nedjeljno.19 Od tog iznosa davao
19
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspeha, 4. izdanje, Sentiment, Beograd, 2007, str. 167.
76
bi pola crkvi, a 50 centi tedio. To nije bilo mnogo, ali bio je to poetak, koji je vie od svega pokazivao njegov pravilan odnos prema novcu. Kada je
napunio 50 godina, bio je moda najbogatiji ovjek
na svijetu. U toku svoje karijere privlaio je nove i
nove mogunosti, dok praktino nije zagospodario
proizvodnjom i distribucijom nafte i goriva u Sjedinjenim Amerikim Dravama. A kao to rekosmo, poeo je tako to je tedio po 50 centi nedjeljno. Ne mislimo da je Rokfeler postao toliko bogat
samo zbog tednje, ali mislimo da bez tednje ne bi
postao jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena.
1. tednja kao mudrost troenja
Tomas Deferson
tednja u osnovi predstavlja odricanje od tekue potronje zarad ostvarenja nekih buduih dobitaka. tednju moemo definisati i kao dio raspoloivog dohotka koji nije otiao na potronju. Mi
tedimo u sadanjosti za potronju u budunosti. tednju moemo definisati i na duhovit nain.
Onako kako je to lakonski uradio i poznati britanski dravnik i jedan od voa antifaistike koalicije,
nobelovac ser Vinston eril (Winston Leonard
Spencer Churchill): tednja je prekrasan posao.
Osobito ako su ga tvoji roditelji obavili za tebe.
tednja je od velikog znaaja za svaku zemlju
pa se razliitim mjerama stanovnitvo stimulie
77
Nikada ne troite novac prije nego to

ga imate.
da to vie tedi. Akumulirana sredstva u vidu

tednje predstavljaju, u stvari, osnov za odobravanje investicionih kredita koji su jedan od najvanijih pokretaa razvoja zemlje. Stoga je tednja
podjednako znaajna, kako sa individualnog stanovita, tako i sa aspekta itavog drutva.
Sutina gotovo svih strategija da se sauva novac jeste: Zaraujte vie, troite manje. Za vas
koji ste stalno pritisnuti gomilom rauna koje treba da platite, bojei se da ete ve sljedeeg mjeseca morati da se zaduite, svaka pria o tednji gotovo da izgleda kao pria za malu djecu. Moda
vas frustrira i samo itanje teksta koji vam govori
neto tako jednostavno. Pitate se: Kako da utedim kad na moje raune odlazi preveliki dio novca? U ovom poglavlju emo nastojati da vam ponudimo neke praktine savjete kako da utedite
novac, te koji oblik tednje da odaberete. U vremenu u kome ivimo tednja je za mnoge ljude
preveliki izazov, jer im na kraju mjeseca gotovo
uvijek nedostaje novca za sve ono to im je neophodno za iole normalan ivot. Pitate nas da li je i
u takvim uslovima mogue tedjeti? Jeste, potovani itaoci, i te kako. Jer je tednja, prije svega, pitanje discipline, pa tek onda velikih ili malih prihoda.
Ne treba samo da tede oni koji su prinueni
da neto utede. Svi treba da tede, pa i vi, ma ko
da ste i ma ta trenutno da radite. Iako u ovom
periodu moda i imate dovoljno novca da pokrijete tekue trokove pa i da se lagodno osjeate, potrebno je da i vi tedite. Ljudi moraju misliti na
78
79
godine i decenije koje slijede, jer ne postoji garancija da e u narednom periodu zaraivati kao to
sada moda zarauju. Nije svako jutro dobro
jutro! Svuda oko nas moemo vidjeti da se mnogi ljudi zapoljavaju, ali mnogi, iz ovog ili onog razloga, dobijaju i otkaze. Koliko je tek ljudi ostalo
bez posla u periodu tranzicije. I to u preduzeima
koja su bila meu najboljima u svojoj brani na itavom ovom prostoru. A svi su mislili da e tamo
bogovski provesti itav svoj radni vijek.
Svakom ovjeku e u odreenim ivotnim fazama biti potrebno mnogo vie novca nego to to
mogu da podmire njegovi tekui prihodi. Poveani izdaci su karakteristini za mnoge radosne ivotne situacije, kao to su formiranje brane zajednice, roenje i kolovanje djece i slino. Ali i za
ono to svi mislimo da se deava samo drugima,
a nikada nama, kao to su teke bolesti i sve ono
to sa tim ide. A tek elementarne nepogode, poput poplava i poara, ili nekih jo gorih prirodnih
katastrofa, kao to su zemljotresi, na primjer. Svi
smo mi imali priliku da vidimo sve navedeno svojim oima, a mnogi od nas i da doivimo na svojoj
koi. Ne tako davno i ne samo jednom.
U ivotu se mnogo tota ne moe izbjei. Ali
se ivotom moe upravljati ako svoju sudbinu uzmemo u svoje ruke. Pa uinimo to! Blagovremeno
uinimo sve to je u naoj moi da za sve ivotne situacije budemo spremni, kakve god da su. Da bismo u tome i uspjeli, moramo nauiti da upravljamo novcem. A to ne znai samo da nauimo kako
se zarauje i kako se troi, nego i kako se tedi. Zato, uvijek tedite! Onoliko koliko moete. I ne prekidajte taj proces. Neka vam tednja bude nain
ivota. tednja e vam omoguiti da sebi i svojoj porodici olakate ivot sjutra. Jer ivot je teak i nepredvidljiv. Nikad se ne zna ta nosi no, a ta nosi dan.
2. Najvaniji razlozi zato

treba tedjeti
Ne toliko koliko zaradite, ve to koliko
sauvate, odreuje vau finansijsku budunost.
Brajan Trejsi
Postavlja se logino pitanje: Zato treba tedjeti?

Zato se odrei novca danas i dati ga banci da biste
mogli njime raspolagati tek u budunosti? Horacije
(Quintus Horatius Flaccus), jedan od najveih lirskih pjesnika antikog Rima, izgovorio je onu poznatu, ali i pomalo dvosmislenu reenicu: Koliko
ima, toliko vrijedi. Bendamin Frenklin, meutim, filigranski precizno je definisao zato u stvari
treba tedjeti. Uteeni novi je zaraeni novi,
govorio je. Pa, da vidimo, zato je to tako? Postoji vie dobrih razloga zato tedjeti, a ovo su najvaniji:
1. Ukoliko drite novac kod kue, njega e obezvrijediti inflacija. Ona obezvreuje i najstabilnije valute,
poput eura ili dolara, na primjer. Ulaganjem novca u banku dobiete kamatu koja e sprijeiti gubitak po osnovu inflacije. Ne bojte se sindroma prolih vremena jer je bankarski sistem danas stabilan.
2. Pripremite sebe za vanredne situacije. Kad
se desi neka loa stvar, poput bolesti nekog lana
80
81
porodice ili kvara nekog aparata, onda je uvijek

potrebno odvojiti odreeni iznos sredstava za popravku, odnosno lijeenje. To moe biti i neka
druga nepredviena situacija za koju su vam neophodna novana sredstva. Ukoliko imate uteevinu, onda je vanredne situacije lake prevazii.
Ukoliko nemate uteevinu, onda se moete nai u velikim neprilikama i biti prinueni da se zaduite pod nepovoljnim uslovima.
3. Izbjegavajte dugove. Zaduivanje nosi sa sobom kamatu i plaanje na rate, to znai odricanje od vaeg novca u budunosti. Zbog toga je bolje da imate svoju uteevinu kako ne biste morali
ii u banku da uzmete kredit.
4. Planirajte svoju budunost. Postoje razliite situacije kad vam novac dobro doe, kao kupovina novog auta,
obrazovanje djece, odlazak u
prijevremenu penziju sve
su to realne ivotne situacije i
ukoliko tedite, te situacije ete moi prevazii bez veih finansijskih problema i promjene vaeg naina ivota.
Pitanje koje se neminovno postavlja jeste: Kada
tedjeti? Odgovor je jednostavan: treba uvijek tedjeti kada imate viak novanih sredstava koja ne
morate potroiti za svakodnevne potrebe. U tim
situacijama poeljno je tedjeti kako biste sebi osigurali bolju budunost, jer niko ne zna ta se moe
desiti u budunosti, pa bi uteena sredstva mogla
dobro doi. Najbolje je da ponete tednju od prvog zaposlenja jer ete tako imati najvie mogunosti da akumulirate tednju, a sa svakom godinom
odlaganja tednje vae vrijeme za ivotnu uteevinu se smanjuje. Ma koliko da ste mladi, treba imati
u vidu da ete tokom godina zasnovati i porodicu,
to e, sa jedne strane, znaiti poveanje trokova
a, sa druge strane, u takvim okolnostima uteen
novac uvijek dobro doe. Vie novca koji ste utedjeli sada znai mogunost da ga kasnije potroite na lijepe stvari, poput putovanja, zabave i slino.
Proteklih godina mnogo ljudi otilo je u penziju ne po svojoj volji, nego po sili ekonomskih prilika. Ili su morali da prihvate socijalni program
ili su jednostavno otputeni u onim nezgodnim
godinama, iznad 45 ili 50, kada im je bilo teko
da nau bilo kakav novi posao. Postati penzioner
pod nepovoljnim uslovima, kao to je nepuni radni sta, znatno utie na visinu vae penzije. Koliko ste vi sigurni da e za vas biti posla i u zrelijem
dobu, da ne kaemo u starosti? to prije ponete sa pripremom za neoekivane dogaaje, to ete
bolje podnijeti i takve ivotne okolnosti.
3. Najee greke koje utiu

na nizak nivo tednje
tedi se na vrh vree, a ne na dno vree.
Stara crnogorska mudrost
U nastavku teksta prezentovaemo vam pet

tipinih greaka koje utiu na nizak nivo tednje.
Nastojte da ih izbjegnete.
82
83
1. Odlaganje. tedjeu od naredne godine esta je pomisao mnogih od nas, jer ionako imamo problem da platimo sve obaveze s tankim budetom.
Meutim, time to odlaete tednju, inite sebi
protivuslugu. Lako vam se moe desiti neka nepredviena situacija u kojoj e vam zatrebati novac, pa ete biti prinueni da se zaduite.
2. ekanje kraja mjeseca da biste utedjeli.
Kada dobijete platu, najbolje bi bilo da novac koji je
predvien za tednju odmah odvojite, a onda raspolaete novcem koji vam je ostao. Ukoliko svakog mjeseca troite novac i mislite o tome da ete utedjeti
od onog to vam preostane, mnogo ete tee odoljeti tome da ga u cjelosti ne potroite.
3. Nadoknadiu to sjutra. tednja, prije svega, znai disciplinu. Odlunost da sebi osigurate
sigurniju budunost, bilo na taj nain to tedite
da biste kupili neku stvar, platili kolovanje, ili to
odvajate novac za nepredviene sluajeve. Meutim, svako od nas esto se nae u situaciji da eli neto da kupi, pa da u nedostatku novca posegne za uteevinom, ivei u uvjerenju da e prvom
prilikom kada legne sljedea plata taj iznos lako
nadoknaditi. A istina je da taj novac nikada neete nadoknaditi. Znate li zato? Da biste ono prethodno nadoknadili, sljedeeg mjeseca morali biste
da utedite dvostruki iznos. A da li je to realno?
Kada stigne sljedea plata imaete na umu druge trokove i stvari koje treba kupiti, tako da e taj
dio uteevine zauvijek biti izgubljen.
4. Dobro zaraujem pa ne moram da tedim.

Ukoliko imate visoku platu i bez problema pokrivate
svoje trokove, to ne znai da ne treba da tedite. Ve
sjutra vam se moe desiti neto nepredvieno: da
vaa firma bankrotira, da vam poplava oteti stan,
da vam neko udari auto Dao Bog da vam se ovo
nikada ne dogodi, ali za sve ove situacije morate
biti pripremljeni.
5. Bitno je uivati u mladosti. Obino, dok smo
mladi, olako shvatamo tednju. Mislei da je pred nama jo mnogo vremena, elimo da ivimo punim pluima, ubijeeni da nam razna ivotna zadovoljstva
kada ostarimo nee toliko znaiti. A u stvari novac
nam je tada esto i najpotrebniji. Mnogi ljudi misle
da e, u momentu kada se penzioniu, u penziju otii i njihovi trokovi. Ali to uopte nije sluaj.
Vjerovatno ete u starosti troiti manje novca na
odjeu, obuu, izlaske, ali nemojte zaboraviti da
ete vjerovatno imati vee zdravstvene trokove. Bie vam moda potrebni ljekovi za pritisak ili za neku drugu bolest koja dolazi s godinama. Iako vjerujete da e vae potrebe biti manje, kada budete u
poodmaklom dobu vaa djeca ili unuad imae neke finansijske potrebe i obraae se vama za pomo.
Jeste li zaboravili onu veoma pounu basnu o
mravu i cvrku, gdje je mrav vrijedno radio cijelo
ljeto, a cvrak svirao? Kada je dola zima, cvrak nije imao ta da jede i doao je da moli mrava, koga je
zadirkivao to samo radi. Naalost, stie se utisak
da je veini nae mlade populacije svojstvenija uloga cvrka. Ali, ne zaboravite, zima e kad-tad doi.
84
85
ovjek bez tednje je stalno u riziku. On mora da

prihvati prvi posao ili prvu priliku koja mu se nudi. On stalno sjedi na ivici stolice ivota jer ga bilo
koji nepredvieni troak baca u ruke drugima. ovjek bez tednje mora da bude stalno zahvalan drugima. Zahvalnost je dobra stvar kada imate razloga
da budete zahvalni. Ali biti u poziciji da stalno morate da se zahvaljujete drugima zato to vas izdravaju i to vam stalno daju novac, grozan je nain da
ivite svoj ivot. ovjek sa uteevinom hoda uzdignute glave. On moe sebi da priuti da posmatra mogunosti koje mu dolaze bez pritiska, on ima
vremena za pametne procjene, jer nije u konstantnoj jurnjavi da zadovolji svoje ekonomske potrebe.
Rjeavanje stambenog pitanja moda je najvanija stvar za svakog od nas. Kada se ve borite da sebi
i svojoj porodici obezbijedite krov nad glavom, uteevina koju imate moe znatno da vam olaka cio
proces. Umjesto da od banke pozajmljujete cio iznos, uteevina moe biti znatna pomo kada morate da poloite kaparu za stan koji ste odluili da kupite. Takoe, esto i banke kao uslov za odobravanje
stambenog kredita trae uee od 20% do 25%.
Novcem koji ste utedjeli takoe moete da platite advokata, porez, administrativne i druge trokove koji se podrazumijevaju u tom procesu. Ukoliko
ponete da tedite na vrijeme, biete u mogunosti
da sebi priutite vei stan ili da uzmete mnogo manji kredit kojim ete nekretninu isplatiti u cjelosti.
tednja je slina investiranju. Meutim, investiranje podrazumijeva preuzimanje mnogo veeg
rizika da bi se koliina novca koju imate to prije uveala. Kada investirate, treba da budete svjesni rizika da, osim to taj novac moete znatno da
uveate, moete i da ga izgubite. Bilo da investirate na berzi, u investicioni fond ili nekretnine, situacija na tritu i odluke koje donesete mogu biti
pogubne ako pogreno uloite novac. No, o investiranju i razliitim alternativama vie rijei bie
u drugom dijelu ove knjige.
Danas postoje razliiti oblici tednje. Najei
oblik tednje je polaganje novca u vidu depozita
kod banke za odreeni vremenski period. Kamata koja se dobija na tednju je osnovni motiv da se
sredstva stave na raspolaganje banci. Postoje i drugi
naini tednje, poput ulaganja u ivotno osiguranje.
Najei oblici tednje su tednja po vienju, oroena tednja, te razliite kombinacije tednje.
Ako elite da imate uvijek dostupna uloena sredstva, onda je za takve situacije predviena
tednja po vienju. Ona predstavlja novac na tekuem raunu na koji dobijate kamatu. Glavna mana
ovakvog oblika tednje su izuzetno niske kamate
u odnosu na ostale vrste tednje.
Ako imate novana sredstva koja vam sigurno nee biti neophodna u odreenom periodu, onda je za takve situacije bolja opcija oroena tednja.
Ovo je najei oblik tednje. U ovom sluaju vi
oroavate novac u banci uz ugovorenu kamatu i pri
tom se obavezujete da ga neete koristiti u odreenom razdoblju. Prednost ovakvog oblika tednje
je via kamata, ali je glavna mana to vam banka
86
87
nee dozvoliti da raspolaete sredstvima prije isteka oroenja. U najboljem sluaju, ako banka prihvati razoroenje sredstava, ostaete bez kamate.
Veina banaka nudi razliite kombinacije
tednje koje ukljuuju premije, poveane kamatne
stope, rente, nagrade, mogunost razoroenja dijela tednje ranije, isplatu kamate unaprijed i druge
pogodnosti. Ako elite da postanete novi klijent
banke, ili da produite saradnju, onda se raspitajte za pogodnosti koje vam nude kako bi znali zato da ba kod njih uloite svoja sredstva.
tednja kroz ivotno osiguranje je vrsta dugorone tednje za stare dane. Ugovor se potpisuje
sa drutvom za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, a ono upravlja vaom uteevinom i uveava je kroz investiranje. Ugovor moe
biti u formi da svakog mjeseca ulaete unaprijed dogovoreni iznos ili da povremeno uplaujete
sredstva prema finansijskim mogunostima. Kada
navrite 58 godina, ili kasnije, ako tako elite, moete da podignete vau uteevinu kroz jednu ili
vie isplata. Imovina penzijskog fonda, ukljuujui i vaa sredstva, odvojena je od imovine drutva
koje upravlja tim fondom.
Kljuna pitanja koja treba da postavite ukoliko
se odluujete za tednju su:
visina i nain obrauna kamatne stope;
da li visina kamatne stope zavisi od visine
depozita;
najkrai i najdui rok oroenja;
mogunosti razoroenja sredstava;
nain produenja oroenja (automatski ili

zakljuenje novog ugovora);
da li postoji osiguranje depozita i do kog iznosa i
da li postoji naknada za voenje tednog rauna.
Nemojte da vas navika da tedite u svojoj banci
lii vee kamate ako ve na tritu ima boljih ponuda.
Uvijek prije nego to donesete odluku o konkretnom obliku tednje obiite vie banaka, uporedite
njihove ponude i donesite odluku koja najvie odgovara vaim ivotnim ciljevima. Vodite rauna da
banke u najveem broju sluajeva, bez obzira na to
da li ste ili nijeste njihov klijent, ne naplauju dodatnu proviziju kada otvarate tedni raun, ali esto naplauju trokove voenja rauna. Meutim,
ako se o dodatnim trokovima ne raspitate na vrijeme, moe se desiti da vam na kraju kamata bude
umanjena za provizije banke za koje nijeste znali.
Takoe, treba znati da se prihod od kamate na
tednju oporezuje. To znai da e iznos kamate koji dobijete na kraju oroenja biti umanjen za iznos poreza. Zbog toga je veoma bitno da prije nego to odaberete banku i vrstu tednje zamolite
slubenike u banci da vam tano izraunaju koliku ete kamatu dobiti na kraju kada vam istekne
period oroenja.
Mnoge banke e vam u sklopu svojih kampanja
uz raun za tednju ponuditi i kreditnu karticu, ili
e pokuati da vas zavedu nekim drugim pogodnostima poput dozvoljenog minusa u visini tednje,
88
4. Deset pravila kako da

poveate tednju
uvajte se sitnih trokova mala
pukotina moe da potopi veliki brod.
Bendamin Frenklin
1. Smanjite upotrebu kreditnih kartica. Ukoliko umjesto kreditne kartice koristite gotovinu,
lake ete pratiti iznose koje troite. Minus sa kartica ete najee dijeliti na rate, kamate e se gomilati, a zbog dozvoljenih minusa imaete osjeaj
da na raunu imate dovoljno novca. Meutim, treba imati u vidu da je minus na karticama jedan
od najskupljih naina finansiranja potronje. Kamate na ovaj oblik potronje se kreu od 18% pa
89
koji moda nikada neete iskoristiti dok tedite. To

to e vam banka dati poklon nee vam pomoi da
utedite. Naprotiv, ako budete neoprezni, moete
sebe liiti vee kamate koju ste mogli da dobijete
da ste bolje sagledali sve ponude. tavie, kreditna
kartica vas moe navesti na veu potronju, tako da
na kraju ova potronja moe pojesti vau tednju.
Razmiljati iz perspektive osobe bez dugova
za mnoge je izazov, uglavnom zbog toga to neke
stvari elimo sebi da priutimo odmah. Ipak, kada
prebrojite sav novac koji ste bankama dali na ime
kamate za kredit, minus po tekuem raunu ili korienje kreditne kartice, moda shvatite da je krajnje vrijeme da napravite drugaiji finansijski plan i
da banka pone da plaa vama kamatu na tednju. A ne vi banci esto ne znajui ni zato.
do preko 30%. Veliki broj ljudi je zapao u ozbiljnu

oskudicu zbog ovakvog naina potronje. Dobar
primjer moe biti Republika Hrvatska, gdje je veliki broj ljudi ostao i bez stanova zbog minusa na
karticama. Otvorite trajni nalog za plaanje rauna i trajni nalog s definisanom sumom koju elite da
utedite. Po prijemu uplate, banka automatski alje
taj iznos na va poseban raun, a vi ete na ovaj nain svakog mjeseca uveavati vau tednju.
2. Promijenite stav. Mnogi od vas koji imaju
nisku zaradu i ne razmiljaju o tome da tede za
starost, jer smatraju da nemaju dovoljno novca za
to. Bez obzira na to koliki su vam prihodi sada, vano je da razumijete injenicu da moete utedjeti
novac. To moete da postignete smanjenjem nekih
trokova, ali prije svega morate odluiti ta su vai
prioriteti i to je najvanije za vas. Ako ve tedite,
iz bilo kog razloga, nastavite sa tim. tednja je navika koja se nagrauje. Ako nijeste tedjeli do sada,
ne odugovlaite, nego sa tednjom zaponite ve
90
91
ovog mjeseca. Ponite malim iznosom i pokuajte da iz mjeseca u mjesec poveavate taj iznos. Neka vam tednja za starost bude prioritet. Napravite plan, odredite ciljeve i drite se toga. Zapamtite,
nikada nije prerano da ponete da tedite za starost.
3. Potrebno je da razlikujte elje i potrebe.
Hrana, smjetaj i odjea predstavljaju osnovne potrebe, sve ostalo nalazi se u okviru veih ili manjih
elja. Auto, izlasci, kablovska televizija, firmirana
garderoba i mnogo drugih stvari nijesu nune za
va ivot, ali svakako jesu ono to govori o vaem
ivotnom standardu. Ako su vai prihodi znatno
opali, neete mnogo postii ako ulaskom u dugove pokuavate da odrite isti ivotni standard.
4. Vodite listu svojih trokova. esto smo nesvjesni koliko troimo. Tek kada svaki i najmanji
troak stavimo na papir, shvatimo da nam neke
stvari jednostavno nijesu bile potrebne i da smo
ba na njima mogli da utedimo. Tek pravljenjem
liste trokova moi emo da realnije sagledavamo nau potronju.
5. Obratite panju na svoju rutinu. Kakve su
vae navike kada je u pitanju troenje novca? Kolika je koliina novca koju dnevno potroite na hranu, za uinu dok ste na poslu, cigarete, kafu, kozmetiku, vake i slino? Koliko esto impulsivno
kupujete? ta je za vas mala suma novca o kojoj
i ne razmiljate dok plaate neto? Pokuajte da
odgovorite na ova pitanja i uvidjeete na koji sve
nain rasipate novac. Kada promijenite svoje navike, promijenie se i koliina novca koja ostane u
vaem novaniku. Ako realnije sagledamo kako troimo novac, uvidjeemo da nam se esto deava da sebe olako astimo, kupujui nepotrebne stvari, a da
se rijetko odluimo da taj novac stavimo sa strane i
utedimo za neke bitnije situacije u ivotu.
6. Odolite svojim slabostima. Bez obzira na
to ta je vaa slabost kada govorimo o troenju
novca, moraete da je prepoznate. Moda je to
kontinuirano i fanatino igranje sportske prognoze, lotoa, igranje igara na raznoraznim slot aparatima, kupovina slatkia, impulsivna kupovina garderobe ili neto drugo. ta god da je, vae slabosti
imaju uticaj na va novanik. to se prije fokusirate na to da kontroliete svoje slabosti, to ete prije
stei vie kontrole nad svojim finansijama. Don
Morgan (John Pierpont Morgan), ameriki finansijer i bankar, ovako je jednom savjetovao mladog
brokera: Prestanite da rasipate novac i prestaete da jurite u ivotu.
7. Izbjegavajte tednju u slamarici. tednja u
slamarici je popularan naziv za uvanje novca kod
kue. Ne dozvolite da vam jedini razlog za ovaj vid
tednje bude mogunost raspolaganja novcem onda kada to poelite ili strah da e banke bankrotirati. Kada je u pitanju Crna Gora, banke su danas sigurne, a Fond za zatitu depozita garantuje
tednju do 50.000 eura. Slino je i u drugim bankama u regionu. Treba da znate da postoji mnogo
rizika kada uvate novac kod kue, ukljuujui bezbjednosni, kao i mogunost nesrenog sluaja
poar, poplava i slino. Zapamtite, vrijednost novca
92
93
koji tako uvate ne samo da se nee uveati, nego e

biti i manja za iznos inflacije.
8. Utedite 5% do 10% od svega to zaradite.
Svjetski finansijski strunjaci smatraju da je neophodno utedjeti 5% do 10% od svih prihoda da biste postigli svoje finansijske ciljeve. Ipak, teko bi
se moglo rei da je to idealan recept. Mogunost
da se utedi zavisi od mnogo faktora. Ako ne moete da utedite 5 ili 10 procenata od plate, savjetujemo vam da ne proe nijedan mjesec a da ne utedite bar neto sredstava. Moda je to ovog mjeseca
samo 20 eura, a idueg 100. Bitno je da nikad ne
zaboravljate koliko je vano tedjeti.
9. Planirajte svoje budue trokove. Kada doe jesen, svi se hvatamo za glavu. Nijesmo otplatili ljetovanje, a stiu trokovi za kolovanje djece,
nova garderoba, morate da brinete o grijanju i ini
se da finansijskim brigama nema kraja. To je period kada ee nego to je uobiajeno poseemo
za minusom ili kreditnim karticama. Vjerujte, to
uopte ne mora da bude tako. Umjesto da se zaduujete, okrenite se planiranju trokova. Nemojte sezonski gledati svoje finansije, nego napravite godinji plan. Ako ljeti moete da utedite vie,
taj novac spremite za trokove koji vas ekaju na
jesen. Tako ete izbjei da uete u dugove, kada
zaista ne morate.
10. Iskoristite pogodnosti koje prua Nedjelja tednje i sline manifestacije. U Nedjelji tednje veina banaka nudi vee kamatne stope na
tednju. Ako ve planirate da tedite, nemojte da
propustite vee kamate. Tempirajte tednju tako

da datum kada treba ponovo da oroite tednju
bude u toku Nedjelje tednje. U Nedjelji tednje
imaete priliku da sagledate najbolje ponude drugih banaka i da oroite tednju po viim kamatnim stopama u odnosu na one koje moete da dobijete u toku godine.
Nije dovoljno ukoliko ste tedjeli itav mjesec,
tako to na primjer nijeste kupovali novine, nego
ste vijesti itali preko interneta, a na kraju mjeseca kupite neku stvar koja vam i nije bila ba nuna. Da se razumijemo niko se nee obogatiti
ako je na rasprodaji kupio odjevni predmet za itavih 10 eura manje, ili ako kupite kuni aparat za
15 eura manje. Nema mnogo koristi ni od poklon
dodataka zbog kojih se kupuju odreeni proizvodi uz agresivne reklame: dezodorans i brija, tastatura i podloga za mia, torba sa kompletom alata i slino. Naravno, sve su to sitnice koje se prije
ili kasnije pokau kao potrebne, ali treba povesti
rauna o tome da li se tedi na velikim ili malim
stvarima. Ako torba kota 10 eura, a komplet dobrog alata oko 300 eura, onda to i nije neka uteda? Ali uvijek treba poeti od sitnih uteda. Do
Mur (Joe Moore), ameriki bestseler pisac, dobro
kae: Jednostavna injenica koju je teko nauiti
jeste u tome da je pravo vrijeme da sauva neto
novca upravo onda kada ga ima.
Jedan od osnovnih preduslova za uspjenu tednju su strpljenje i upornost, posebno ukoliko imate cilj pred sobom koji elite da ostvarite. Nakon
94
isteka perioda oroenja, a ukoliko vam to vae druge obaveze dozvoljavaju, oroite ponovo cio iznos
uvean za pripadajuu kamatu. Upornim i redovnim izdvajanjem, ak i malih sredstava kroz dui
niz godina, utedjeete veliki iznos.
5. Praktini savjeti o malim utedama

Ako mislite da sebi moete priutiti da
izgubite malo novca, zavriete tako to ete
ga izgubiti mnogo.
Brajan Trejsi
95
Jedan od najboljih romanopisaca sa ovih prostora, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost,

nenadmani Ivo Andri, svojevremeno je rekao: I
sunce ponekad pomra, a dukat u depu uvijek je
dukat. Da biste doli do svojih dukata, ponekad
je potrebno poi od uteda koje nam se na prvi pogled ine malim. Naa stara narodna mudrost kae:
Zrno po zrno pogaa, dinar po dinar palaa. Stoga vam dajemo praktine savjete kako da od malih
uteda napravite znaajnu tednju tokom vremena:
Umjesto da kupite novine, proitajte vijesti
na internetu.
Odreknite se puenja.
Ne pravite minus na karticama, to je najskuplji oblik potronje.
Dva puta razmislite da li vam je neto to
kupujete zaista potrebno.
Ne podlijeite impulsivnim kupovinama,
privueni reklamama i drugim marketinkim kampanjama.
Ukoliko je kupovina nuna, saekajte periode rasprodaja.

Probajte da od svakog prihoda odvojite fiksni procenat za tednju.
Umjesto automobilom, idite na posao javnim prevozom.
Nedjeljne kupovine nemojte obavljati u najbliim, ve u diskontnim radnjama.
Ukoliko neke od svojih rauna platite do
odreenog dana u mjesecu, moete dobiti popust.
Konkurencija u trnim centrima je velika,
tako da esto postoje akcije kada se veliki
broj robe daje na popuste. Pratite ove diskonte.
Fokusirajte se na otplatu dugova na kreditnim karticama. Ovo su najskuplji dugovi.
Razmislite da li postoji mogunost za neki
dopunski izvor finansija pored vaeg osnovnog posla. U poglavlju Umijee sticanja novca naveli smo poprilian broj takvih poslova.
Na kraju ovog poglavlja jo jednom vam preporuujemo da uvijek imate spreman fond za nepredviene okolnosti. Veina finansijskih savjetnika e vam rei da je dovoljno da izdvojite novac u visini sume koja
u periodu od tri do est mjeseci pokriva vae osnovne trokove ivota. Da biste bili mirni, mi vam savjetujemo da imate obezbijeena sredstva bar za period od godinu dana. Na primjer, ukoliko ostanete
bez posla, potrebno je da imate vei manevarski
prostor za dobijanje novog posla, a ne da se zbog
96
97
finansijske oskudice naete u situaciji da morate

prihvatiti prvu ponudu koja se pojavi i na taj nain
propustite neke bolje ponude koje se moda mogu naknadno pojaviti. Moe da se desi i da neko
drugi od lanova vae porodice ostane bez posla,
pa manjak jedne plate u domainstvu moe da vas
gurne u ozbiljnu finansijsku krizu.
I svaka druga situacija koja vam moe smanjiti
kune prihode, nije nimalo prijatna. Neplanirani
trokovi su znatan udar na svaki kuni budet i nije
ga lako izdrati. Ako ste, na primjer, uzeli kredit
za stan, nedostatak novca da platite ratu moe da
se zavri tako to e banka odluiti da taj dug otplati aktiviranjem hipoteke. A tada se aktiviraju
i mnogi drugi pritajeni problemi. Meu ukuanima porastu tenzije i poesto zasijevaju varnice. I
pone da se trai krivac za postojee stanje. Gdje
je malo novca, puno je svae, konstatuje i jedna
njemaka poslovica. A tamo gdje ga jedva uopte i
ima, ivot ulazi u svoju punu neizvjesnost, sa svim
iskuenjima koje nematina sa sobom nosi. Da nematina spada u ponajvea iskuenja, te da i najmudrije ribe glad tjera na udicu, tvrdio je i uveni
njemaki knjievnik, filozof i naunik Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe). Zato, okrenite se tednji! Ako imate spreman fond
za nepredviene okolnosti, biete mnogo mirniji.
Bez velikog stresa i prevelikih frustracija. A time
e vas i zdravlje bolje sluiti, to je u svemu ovome i najvanije.
KOMPULSIVNE KUPOVINE
(Potroaka bolest)
Ko kupuje ono to mu ne treba, na kraju
prodaje i ono to mu treba.
Romska poslovica
99
ednostavno, nijesam u stanju da prikoim. Osjeam se dobro jedino dok kupujem, a pola od toga
to kupim uopte mi i ne treba. to je najgore, stalno sam u finansijskim problemima, ali i dalje nekontrolisano kupujem i samo kupujem. Da li, potovani
itaoci, prepoznajete sebe u ovoj reenici? Moda
i ne prepoznajete, ali sigurno prepoznajete nekoga iz vaeg blieg ili daljeg okruenja.
Da vam malo pribliimo profil ovih osoba. Svakom novom kupovinom, svakim novim potpisom
na raunu ili online porudbinom oni zapravo kupuju neto nevidljivo i neuhvatljivo. Njihova sumanuta trka po oping centrima izgleda kao jurnjava
za kakvim novim, prijeko potrebnim lijekom, koji
samo to nije proao. Ali nije rije o tome. Rije je,
u stvari, o opsesivnoj i neutoljivoj unutranjoj potrebi da se kupovinom nadomjeste ili ublae neke pritajene emotivne praznine, depresija ili kakvi
drugi oblici nezadovoljstva.
Potraga za sreom, koja se moe kupiti, daje
samo prividne i kratkotrajne efekte, a terapija je
po pravilu neuspjena. Kada je posjedovanje i troenje opsesija, predmet elje biva obezvrijeen
onog momenta kada se javi novi prohtjev. Zbog
toga esto ujemo reenicu: Ovo zaista moram
da imam. A onda se potraga za prividnim i neuhvatljivim zadovoljstvom pretvara u realno nezadovoljstvo i stres. Pasioniranim kupcima ovakva
vrsta kupovine stvara osjeaj slian onom koji alkohol stvara alkoholiarima, tako da ih mnogi nazivaju i kupoholiarima.
Kupiti neto to, inae, ne moemo sebi da priutimo jeste slatko iskuenje koje je svima poznato. Ako to ne kupimo, gotovo da nam je ivot
besmislen. I, onda, ta drugo nego da to ipak nekako kupimo. O emu se ovdje radi? U pitanju je
kompulsivna kupovina koja, ako se blagovremeno i adekvatno ne obuzda, moe da dovede i do
ozbiljnih psihikih poremeaja. Ovaj poremeaj
je opisan u psihologiji, ali nije dovoljno istraen.
Struno se zove oniomanija (grki: nios za prodaju/latinski: mania bezumlje).20 Studija Amerikog univerziteta Stenford pokazala je da 5%
Amerikanaca pati od ovog poremeaja.21
Tipian kompulsivni kupac prikazan u filmovima i na televiziji najee je ena, ali od ovog
O ovome opirnije vidjeti: Lincoln Caesar, Shopping Addiction: The Ultimate Guide for How to Overcome Compulsive Buying
And Spending, Kindle Edition, 2014.
21
Preuzeto iz: Opsesivno-kompulsivni poremeaji, Akademija us
peha, http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompulsivni-poreme-aji-lanak-t78.html
20
100
22
https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
101
poremeaja i te kako pate i mukarci. Kako izgleda profil jedne ene kupoholiarke? Najee je
to ena u najboljim godinama, dobro udata, besprekorno situirana, osloboena od uvanja djece i
brige o njima, spremna da ne trepne a u prodavnicama kupi sve ono to joj realno ne treba. Sve to
joj dopadne aka, od garderobe, minke, tehnikih
ureaja, cipela, torbi, tani i ostalih enskih stvari
i stvarica. Mukarac kupoholiar manje je opisivan, mada i tu ima primjera za posmatranje. U
trnim centrima takvi rado i sa udnim sjajem u
oima obilaze tandove sa TV i audio-ureajima
posljednje generacije, odjeljke sa auto-opremom,
kupuju alat, rekvizite svake vrste za svog ljubimca
na etiri toka, izloene mobilne telefone, garderobu, ak i kozmetiku, naroito ako su preli etrdesetu, a prve sijede i bore kvare sliku njihovog, do
tada savrenog izgleda.22 I kod ena i kod mukaraca kupoholiarskog tipa prisutno je preispitivanje do tada preenog ivotnog puta, a ono
to je prolo vie stvara sjetu nego radost. Studije
su pokazale da anksioznost, depresija, dosada ili
ljutnja esto zavre u kompulsivnom kupovanju.
oping postaje opsesija sve veeg broja ljudi u
svijetu, nezavisno od politikog i ekonomskog sistema drava u kojima ive, koje su nacije ili vjere, kojem kulturolokom krugu pripadaju, kakvi
su im tradicija i obiaji, kakve su kupovne moi i
slino. Razliiti su podaci o tome u kojoj dravi
stanovnitvo najvie voli da kupuje. Ono to je

posebno interesantno jeste da, prema nekim istraivanjima, Kina prednjai po fanaticima za
kupovinu. Procenat kupoholiara u Kini je za
20 odsto vei od svjetskog prosjeka, pokazalo je
istraivanje u kojem je uestvovalo 22.000 korisnika interneta iz 42 zemlje svijeta. tavie, jedna treina ispitanika u Kini rekla je da je kupovina odjee stvar koju najvie vole da rade, a taj
procenat nijedna druga nacija nije uspjela da dostigne. I u Indiji je oko 20 odsto ispitanika u ovoj
anketi potvrdilo da im je kupovina omiljeni hobi. Mladi Kine i Indije su ambiciozni, vrijedni i
imaju dosta novca koji mogu da potroe na svoj
stil ivota. Oni vode rauna o markama i znaju
ta se na Zapadu kupuje i nosi, kae Glen Marfi,
direktorka kompanije AC Nilsen u Kini, koja je
sprovela istraivanje. Oko 93 odsto ispitanika iz
Hong Konga reklo je da ide u kupovinu ak i kada ne namjerava nita da kupi, a 34 odsto anketiranih potvrdilo je da ide jednom nedjeljno u kupovinu samo radi zabave. Anketa je pokazala i da
se na listi 10 najveih trita, gdje potroai tvrde
da kupuju odjeu barem jednom nedjeljno, nalazi sedam azijskih zemalja.23
Manija za kupovinom najbolje se moe vidjeti prilikom brojnih rasprodaja, koje se organizuju povodom kakvih znaajnih tradicionalnih
23
http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-najveci-kupoholicari.html
102
Crni petak je jedan od najvanijih dana za prodajne lance

jer nagovjetava ta mogu da oekuju u periodu do Boia, koji je
obino najunosniji dio godine za njih. Ime je dobio po tome to su
se nekada profiti u knjigama biljeili crnom bojom, za razliku od
gubitaka koji su upisivani crvenom.
U raunovodstvu, inae, izraz in the black oznaava da kompanija ostvaruje profit dok naziv in the red znai da kompanija
posluje sa gubitkom.
24
103
sveanosti ili praznika u mnogim zemljama. Iako je kupovina slatko iskuenje, ona pokatkad
moe prerasti i u gorko iskustvo. Nerijetko se
deava da u stampedima kupaca doe do svakojakog nasilnikog ponaanja, a u ekstremnim situacijama ak i do pucnjave i pogibije ljudi. Evo i
nekih primjera do kojih smo doli na osnovu medijskih izvjetaja. U jednoj poznatoj robnoj kui u
Saudijskoj Arabiji, 2004. godine, prilikom stampeda kupaca, koji su se borili za ogranien broj vauera u vrijednosti od 150 dolara, poginula su tri
ovjeka. Neto slino dogodilo se i u novembru
2008. godine u jednom njujorkom trnom centru, kada je radnik nasmrt pregaen od strane kupaca koji su bili usredsreeni na kupovinu ogranienog broja plazma televizora. Naalost, ovakve
nesree se u Americi deavaju gotovo svake godine. Crni petak ili Black Friday,24 kako ga zovu u toj zemlji, petak je koji dolazi nakon Dana
zahvalnosti i oznaava poetak sezone boinih
popusta. Tog dana stotine hiljada Amerikanaca u redovima ekaju otvaranje prodavnica kako
bi kupili proizvode omiljenog brenda po neobino niskim cijenama. U trenutku kada prodavnice
otvore svoja vrata poinje pravi stampedo u kojem nerijetko bude veliki broj povrijeenih ljudi.
Nijesu rijetki sluajevi ni okantnih oblika nasilja,
propraenih i pucnjavama i oruanim pljakama.25
Kako to stvarno izgleda u praksi, slikovito
moemo vidjeti iz jednog priloga meunarodnog multimedijalnog servisa Glas Amerike,26 iz
2011. godine:
U Sjedinjenim Dravama danas je i zvanino poela praznina sezona kupovine, dok su potroai po
tradiciji nagrnuli u prodavnice zbog rasprodaja koje
poinju poslije Dana zahvalnosti, u sklopu fenomena pod nazivom Crni petak.
Radi se o posljednjem petku u novembru, kada
mnogi prodajni lanci svoje radnje otvaraju u pono,
i pozivaju potroae da iskoriste veoma sniene cijene, prije svega elektronike, ali i odjee, obue, djeijih
igraaka i svega ostalog.
Ispred najpoznatijeg objekta robne kue Mejsis
u Njujorku sino je ponono otvaranje ekalo nevjerovatnih devet hiljada ljudi, a slino je bilo i ispred ostalih prodavnica poput Targeta i Best Baja.
Kao i obino nijesu izostali ni incidenti. Jedna
ena u Los Anelesu upotrijebila je suzavac ispred
Volmarta kako bi onesposobila konkurenciju i
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shockingexamples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootings-fights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
26
http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-blackfriday-shopping-11-25-2011-134501638/734019.html
25
104
105
stekla prednost u trci po prodavnici, povrijedivi pri

tom najmanje 20 drugih potroaa. Zabiljeeno je i
nekoliko incidenata sa orujem, takoe ispred Volmarta, ali i drugih oping centara irom zemlje. Najmanje u dva sluaja radilo se o oruanoj pljaki.
Iako ovakvog ponaanja kupaca kod nas jo
uvijek nema, a naroito ne sa elementima tekih
nasilnikih djela, ne znai da ih u skoroj budunosti ne moe i biti. U svakom sluaju interesantno je posmatrati i nae ljude i njihove naravi prilikom sezonskih rasprodaja, a jo interesantnije
kad se neto dijeli besplatno. uveni pisac i nobelovac Ivo Andri o ovome je pisao: ovjeka ete
najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaa kada se neto dijeli besplatno. No, na narod je i za to smislio opravdanje: to je dabe i
Bogu je drago!
1. Kako da prepoznate patite li

od potroake bolesti
Kupoholiari esto pate od nedostatka
samopouzdanja, skloni su matarenju i
podloni depresiji.
Lorin Koran
Nije teko prepoznati one koji pate od kompulsivne kupovine. Najee su u pitanju osobe
koje su nesigurne u sebe i koje kupujui ele da
dokau da su neko i neto, da mogu sebi mnogo
da priute, da imaju finansijsku snagu Istraivanja ovakvog ponaanja pokazala su da je sutinski problem u kupcu, a ne u noenju odijela. esto se ova odijela nikada i ne nose ve lee samo u
ormarima. Ovdje se ne radi o realnoj potrebi, ve
ovakvo ponaanje predstavlja pokuaj da se ublae odreene frustracije.
Ako su vam situacije koje emo vam upravo
navesti poznate iz sopstvenog iskustva, veliki su
izgledi da ste razvili poremeaj kompulsivne kupovine zbog kojeg ne moete da prestanete da kupujete. Pa da vidimo te hipotetike situacije.
Ne moete da napustite prodavnicu, a da nita
ne kupite? esto kupujete neto to vam ne treba?
Ulazite u minus na kartici zbog nepotrebne kupovine? Karticom lako plaate stvari koje ne biste gotovinom? Neka kupljena odjea i obua jo ima cijenu?
Skrivate kupljene proizvode od ukuana? Skrivate
tanu cijenu koju ste platili? Porodica i prijatelji negoduju i upozoravaju vas da previe troite? Svaki put
kada odete u kupovinu potroite mnogo vie nego to
106
107
ste planirali? Ormar vam je pun stvari koje ne nosite ili koje ste obukli samo jednom? Kada se spremate za izlazak, uestalo kaete da nemate ta da obuete? Svaate se sa najbliima oko toga koliko novca
troite na oping? Brzo mijenjate raspoloenje, a i ponaanje vam ba nije na potrebnom nivou, naroito
kad vam se prohtje da kupujete
Kao i za sve zavisnosti, tako i za kompulsivne kupovine postoje karakteristini obrasci ponaanja:
1. Kupovina i troenje novca najee se odvijaju u trenucima kada se osoba osjea nervoznom,
tunom, usamljenom ili ljutom.
2. este su svae sa lanovima porodice i prijateljima o kupovini ili nainu troenja novca.
3. Kreativnost i domiljatost u plaanju rauna korienjem vie kreditnih kartica, skupljanjem
raznih vauera i popusta, prodajom stvari od vrijednosti, manjim kreditima, kao i skrivanje ovih
naina od bliskih osoba.
4. Skrivanje stvarnih cijena ili koliine potroenog novca.
5. Osjeanje intenzivne sree ili euforije nakon kupovine.
6. Osjeanje panike u nedostatku gotovog novca ili kreditne kartice.
7. Osjeanje stida ili krivice nakon kupovine.
8. Kupovina karticom ili na kredit radije nego
gotovim novcem.
9. Prilikom kupovine poklona za drugu osobu
obavezna je kupovina i za sebe.
10. Osobe, pri tom, ive u poricanju ne samo da troe, nego i da kupuju bespotrebne stvari.27
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina

u potroakom drutvu
elja za posjedovanjem je beskonana.
Postoje dva naina na koji moete pristupiti
svom materijalnom ivotu: smanjiti vae
elje ili poveati vae prihode.
Sokrat
Dobar opis ove pojave moe dati podsjeanje

na pojam koji je u XIX vijeku opravdano korien
za opis masovne histerije u potrazi za zlatom
zlatna groznica.
Potroaka groznica, pak, oznaava bjesomunu i euforinu strast za bogatstvom i kupovinom,
ali i guranje u beskrajnim redovima ispred vrata
prodavnica na kojima je napisana magina rije
rasprodaja. A to izaziva stres i nimalo nije zdravo.
Do prije neku deceniju kod nas gotovo da i nije bilo bljetavih velikih trnih centara i megamarketa. Nije bilo ni plastinih kartica, ni kredita za
sve i svata. Nai ljudi su bili poteeni bljetavila izloga sa skupom, a na kredit lako dostupnom
robom. Sve do koju deceniju unazad potroaka
groznica nas je zaobilazila u irokom luku, darujui nam potroako spokojstvo. A mi smo eznuli za luksuzom, mislei da nam jo samo to
27
Pharmamedica, Zavisnost od kupovine, http://www.pharmamedica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-kupovine/.
108
109
nedostaje da bolje i srenije ivimo. Ne znajui

da i luksuz, kao i novac, ima i svoju svijetlu i svoju tamnu stranu.
Luksuz posjedovanja daje nam, najee, laan osjeaj moi i kontrole nad svijetom u kome
ivimo. Poruke koje primamo preko medija, agresivnih reklamnih kampanja, filmova i serija, sugeriu nam da posjedovanje materijalnih stvari
donosi sreu i odreuje nau poziciju i znaaj u
drutvu. Elektronski i tampani mediji su prepuni VIP persona i njihovih glamuroznih ivota,
s pozivom da ih imitiramo ako mislimo da budemo sreni, kao i oni. Naravno, uz to ide i pokoja
reklama za kupovinu robe koju nose i ove zvijezde, a sve moe da se kupi na odloeno, na karticu ili na neki drugi nain.
U potroakom drutvu nije problem da kupite,
nego da platite. Kupovina je danas postala znatno laka nego to je nekad bila. Jer je tu kartica. A
lake je potroiti odreeni iznos novca na karticu s odloenim plaanjem, nego gotovinom. Psiholozi objanjavaju da je u pitanju sindrom odlaganja obaveze, u ovom sluaju plaanja, zbog ega
je lake neto kupiti danas, a platiti poslije izvjesnog vremena.
Ovome je doprinijela i sve vea otuenost pojedinca, razvoj interneta i savremenih komunikacionih tehnologija koji vam omoguavaju da kupujete na jedan klik od kue, ali i problemi na poslu,
nerealno postavljene ivotne ambicije koje dovode do frustracija i tota drugo. Neko sa malim
samopouzdanjem smatra da mu uplaeni odmor

ili kupovina novih cipela moe podii raspoloenje i doprinijeti boljoj slici sebe kao osobe u sopstvenim oima, ali i u oima drugih pojedinaca.
ivei u potroakom drutvu, esto elimo i
neto to nije naa osnovna potreba. U potroakom drutvu, kakvo je nae, nema osobe koja nije kupila neto to joj nije trebalo novcem koji zapravo nema. Trenutak u kome osoba vie ne dri
pod kontrolom kupovanje ve kupovanje kontrolie nju, taka je kada nepromiljena kupovina sklizne u kompulsivnu kupovinu. Kao i kod svakog
kompulsivnog ponaanja, tako i kod kompulsivne kupovine dolazi do naglaenog osjeanja sree i ispunjenosti, te privremenog olakanja neprijatnih emocija kao to su tuga, ljutnja, bijes ili
anksioznost.
Kao i u mnogim drugim stvarima, pitanje je
i ovdje isto. ta se deava sa ovjekom koji, iako
pokuava, ne uspijeva da bude racionalan? Da li
je rije o pogrenom vaspitanju, loim uzorima u
110
28
O ovome vidjeti opirnije: April Lane Benson, I Shop Therefore I Am: Compulsive Buying and the Search for Self, Jason Aronson Book, 2000.
111
neposrednoj okolini ili neem treem? Jasno je da

model ponaanja vien i prihvaen u porodici
igra bitnu ulogu, ali linost se razvija upravo prevazilaenjem pogrenih modela i samoinicijativom.
Najlake je rei da nas je reklama na televiziji
privukla da odemo u banku i raspitamo se o potroakim kreditima. Tako, drugi, bar djelimino,
ispadaju krivi za ono to smo sami uinili. Meutim, direktna krivica uvijek pada na onoga ko je
neko djelo poinio. Ako ste uzeli auto na lizing, a
tek ste poeli da radite, pa vam na ratu odlazi polovina plate, budet u tom sluaju, htio ne htio,
mora poeti da kripi.
Oko polovine kompulsivnih kupoholiara se
pretvara u predane skupljae koji nagomilavaju
stvari u kui, dok se neki nakon kupovine novih
stvari oslobaaju starih. Ovo nije samo problem
siromanih i srednje klase, nego i svih kategorija
stanovnitva. Pa i bogatih i slavnih linosti. Ponekad osobe skupljaju razne objekte jer na taj nain
rjeavaju haos i osjeaj nemanja kontrole. Kao to
istie Ejpril Lejn Benson (April Lane Benson), poznata amerika psiholokinja i spisateljica koja se
bavi kompulsivnim kupovinama, ponekad je ovaj
problem povezan sa sindromom siromatva iz djetinjstva. Ljudi opsesivno kupuju jer smatraju da
im se na taj nain vie nikada nee ponoviti situacija nematine u kojoj su nekad bili.28
Erih From (Erich Fromm), poznati njemakoameriki socijalni psiholog, psihoanalitiar i humanistiki filozof, u svom uvenom djelu Zdravo
drutvo nastojao je da dijagnostikuje ovo stanje:
Jo uvijek mnogi psihijatri i psiholozi odbijaju da
razmotre ideju da drutvu u cjelini nedostaje razboritost. Oni smatraju da se problem mentalnog
zdravlja u nekom drutvu ogleda u broju neprilagoenih pojedinaca, a ne u moguoj neprilagoenosti same kulture.29
3. Kako se zatititi od poremeaja

kompulsivne kupovine
Jedina prava greka je ona iz koje
nijesmo nita nauili.
Don Pauel
Mnogi psiholozi tvrde da je prvi korak ka izljeenju priznavanje postojanja problema i njegovo
svrstavanje u nepoeljne oblike ponaanja. Kao i u
mnogo emu drugom, mo samokontrole je odluujua. Osoba koja ima samokontrolu dovoljno je
sigurna u sebe i svjesna svojih dobrih i loih strana. Zbog toga je vano da preuzmemo odgovornost za svoje postupke i za ono to moemo da
promijenimo.
Stara dobra izreka glasi: Prvo utedi, a onda rasporedi. Veina nas razmilja upravo suprotno
ne razmilja se mnogo dok se troi, a i te kako se
29
O ovome opirnije vidjeti: Erih From, Zdravo drutvo, Naprijed, Zagreb, 1986.
112
113
mnogo duma kada je potrebno da se neto utedi. Treba napraviti razliku izmeu fizikih potreba, kao to su, na primjer, glad i e, i psiholoke
zavisnosti od novca i materijalnih stvari.
Jedna od strategija koja moe pomoi kupoholiarima je da stvari plaaju u keu, jer e na
taj nain znati koliko su potroili. Poeljno je i
da ponu da kupuju sa drugim ljudima koji bi ih
kontrolisali i pazili da ne potroe previe novca.
Psiholozi im savjetuju i da saekaju 24 sata prije nego to kupe neto to im zaista nije potrebno, kako bi izbjegli taj prvi napad kupoholizma,
a i kako bi imali vremena da jo malo razmisle o
svojoj odluci.
Oslobaanje od fanatinog konzumerizma i
potronje znai razmiljanje o alternativama i aktivni izazov: izbor da se iskuse i druga ivotna zadovoljstva koja su odbaena. Ukoliko se pojedinac
ne moe sam osloboditi ove zavisnosti, ne treba da
se ustruava ni da se za pomo obrati psihijatru.
U toku su i eksperimenti da se otkrije i lijek
protiv kupoholizma koji se inae koristi u lijeenju
Alchajmerove bolesti. Pilula utie na glutamat, hemikaliju u mozgu za koju se vjeruje da je odgovorna za opsesivno-kompulsivne poremeaje (OKP).
Mnogi zdravstveni strunjaci vjeruju da je i kompulsivna kupovina neka vrsta tih poremeaja, te su
na principu lijeenja OKP-a razvili i pilulu za lijeenje manije kupovanja.
Za ene sklone pretjeranom troenju para, bilo
kea, bilo onog sa kreditnih i ostalih kartica, sve
vie se pronalaze i druge inovativne metode koje nastoje da ih blagovremeno i djelotvorno stave
pod punu kontrolu. Naime, u Australiji je jedna
kompanija dizajnirala pametnu tanu koja se sama zakljuava im vlasnica nekontrolisano pone
da je koristi, vadei iz nje novac ili karticu. Tana
nosi ime iBag i opremljena je svijetleim led diodama koje su povezane sa GPS-om. im vlasnica
zaluta u programirane opasne zone, gdje prodavnice prosto mame potroae diode zatrepere. Ako kupoholiarka ignorie te signale, tana odmah alje SMS poruku osobi od povjerenja,
najee muu, sa upozorenjem da se sprema materijalna teta nesagledivih razmjera. Tana je isprogramirana da se sama zakljua u osjetljivim
djelovima dana, a to su pauza za ruak ili naputanje posla. ip ugraen u nju registruje svaki pokuaj potezanja za novanikom i podie uzbunu. Ali,
problem je ovim samo privremeno rijeen. Strast
za kupovinom ostaje do neke nove prilike30
Pa kako ovome, onda, stati na kraj? Veina ljudi u oping ide dok je neraspoloena, a tada donose pogrene odluke, pa esto kupuju stvari koje ne ele. Ipak, ne valja biti ni previe oputen jer
tada mozak ne percipira prijetnju. Strunjaci savjetuju da je kupovinu najbolje obaviti radnim danom prije posla jer tada neete kupiti vie od onoga to vam treba.
30
http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak17-februar-crtica/
114
115
Ne kupujte neraspoloeni, plaajte gotovinom,

napravite malu pauzu, pa se vratite ako ste sigurni ta elite da kupite. Emocionalna stanja poput
depresije takoe utiu na odluku koliko ete novca
potroiti, pa ak i hoete li se zaduiti. Depresivne
osobe sklonije su kupovini jer tako podiu raspoloenje. Meutim, to je kratkog vijeka. Neumjereni u opingu znaju da budu i ljudi nedovoljnog samopotovanja jer smatraju da tako kupuju ljubav.
Evo nekih savjeta o kojima biste mogli razmisliti, a
kojih se bez ikakvih problema moete i pridravati.
Film i tranje mogu zamijeniti potrebu za
impulsivnom trgovinom. Potreba za troenjem
ima iste okidae kao i prejedanje, kau strunjaci,
a za hranom uglavnom poseemo kada smo neraspoloeni ili tuni. U takvim situacijama je bolje
kod kue pogledati film. Zaustaviti nezdrave impulse moe i vjebanje jer endorfin koji se lui utie na to da se tijelo i mozak uravnotee.
Unesite vie samokontrole i discipline u svoje
ponaanje i svoj ivot. Morate da nauite da budete vrsti kad je u pitanju novac. Moe pomoi
ako zapisujete ta ste kupili pa izanalizirate kad
ste to isto kupili posljednji put. Prikupljajte i raune, saberite ih na kraju mjeseca, pa na temelju
tih kvartalnih trokova izradite svoj realniji i tedljiviji finansijski plan.
Stiite samopouzdanje i osjeajte se vrijednim i zbog drugih vaih kvaliteta i postignua,
a ne samo zbog kupovine. Kad postanete manje
zabrinuti za miljenje drugih, vie vam nee biti
potrebne sve te stvari koje kupujete. Moe pomoi volontiranje ili istraivanje novih hobija. Kada
se osjeate prijatno u svojoj koi, naginjete kupovini stvari koje su vam potrebne, vie nego onih
koje samo elite u tom trenutku.
U novaniku drite posve nove novanice i
krupnije apoene. Prije nego to vas zahvati praznina oping groznica, pretjerano troenje moete sprijeiti malim psihotrikovima. Ako esto
u zanosu kupujete ono to vam ne treba, kako biste preduhitrili sami sebe, plaajte gotovinom jer
ete tako lake voditi evidenciju trokova. Od pomoi mogu biti i nove novanice. Mnoge su studije pokazale da ljudi zbog ponosa koji im prua
posjedovanje novih novanica ele da ih zadre.
Ljudi se tee odluuju na troenje ako su novanice u veim apoenima.
Ne kupujte na prvi mah, napravite malu pauzu, obavezno izaite iz radnje i malo proetajte i razmislite kako biste svoje potrebe i svoje elje doveli u kakav-takav sklad. Naete li se pred
116
117
blagajnom, a nijeste sigurni elite li da kupite odabrani artikl, izaite na pola sata iz trgovine. Ako
i dalje smatrate da vam je ta stvar potrebna, onda
je kupite, a ako ba i ne morate, kupite je sjutradan. Tako ete lake uoiti razliku izmeu potreba i elja, savjetuju psiholozi.
Nagradite sebe za sve uspjehe koje postiete, ali na odmjeren i umjeren nain. Strunjaci smatraju da se valja nagraditi kada ispunite ciljeve tednje, ali samo odreenim postotkom od
uteene svote. Dobro razmislite na ta ete potroiti nagradu.
Neodoljivi mirisi i praznina muzika razgaljuju duu i srce, ali i otvaraju novanik. Upotreba mirisa i muzike neki su od omamljujuih naina kojima trgovci podstiu kupce na troenje.
Autor ovih redova uvijek se sjeti neodoljivih mirisa i oaravajue muzike u uvenom lancu robnih
kua Herods (Harrods). Slino je i u mnogim drugim poznatim prodajnim centrima irom svijeta, restoranima pa ak i u avionima. Brza muzika
ubrzava i potroae, pa se tako bre kreu kroz
prodajni prostor, ali moe uticati i na to da se potroa vrati u istu radnju. Mirisan prostor navodi
na dui boravak u prodavnici i veu sklonost ka
troenju, otkrivaju psiholozi.
U dananjem potroakom drutvu, dakle, sve
je vie proizvoda, a potroaa nikad dovoljno. Zbog toga su sve vie u opticaju i novi vidovi uticaja na potroae, bazirani na emocijama,
strastima i uzbuenjima, poznati pod sintagmom
emocionalno brendiranje. Ovo pitanje je opseno razmatrano u knjizi Umijee uspjenog upravljanja,31 a ovdje ga prezentujemo u cilju to boljeg
razumijevanja i potroakog drutva i kompulsivnih kupovina.
Emocionalno brendiranje je, u stvari, novi i
originalni koncept poznatog amerikog biznismena i predavaa Marka Gobea (Marc Gobe) o novoj
paradigmi povezivanja brendova sa ljudima. U sreditu emocionalnog brendiranja, tvrdi Gobe, nalaze se osjeanja, kao to je, recimo, vezanost za
proizvod, koja kupovinu zasnovanu na potrebi uzdiu do sfere udnje. I ne samo za proizvod, nego
i za neku instituciju. Pristup zasnovan na emocionalnom brendiranju, pie Gobe, danas je, osjeam, jednostavno najvaniji elemenat koji na tritu definie i uspjeh i diferentnost.32
Jo jedan svjetski ekspert za brendiranje, danski istraiva Martin Lindstrom (Martin Lindstrom), u fokusu je interesovanja poslovnog svijeta. Lindstrom je svoju prvu reklamnu agenciju
osnovao jo kada je imao samo dvanaest godina,
31
Radoica Luburi, Umijee uspjenog upravljanja, Zasnovano
na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Drugo izdanje, HESPERIAedu, Beograd, 2010, str. 5256.
32
Mark Gobe je vodei menader kompanije d/g* Worldwide,
jedne od vodeih svjetskih firmi u oblasti kreiranja imida brenda.
Gobe je i predava na Univerzitetu Kolumbija, kao i na uglednoj
Visokoj koli za industrijski dizajn u Parizu.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezivanja brendova i ljudi, Mass Media International, Beograd, 2006,
str. IX.
118
119
a danas je jedan od najuglednijih strunjaka za

brendiranje u ije glavne klijente, izmeu ostalih, spadaju Disney, Pepsy, Philips, Microsoft, Mars,
Mercedes Benz i drugi. Lindstrom istie da je krajnji cilj ulnog brendiranja stvaranje snane veze
izmeu brenda i potroaa, kako bi mu se kupac
stalno vraao. U svojoj knjizi Brand Sense, Graenje monih brendova pomou ula dodira, ukusa,
mirisa, vida i sluha, ovaj vrhunski znalac razvija
teoriju o stvaranju brendova na nov nain pomou navedenih pet ula. Na osnovu istraivanja koja su ukljuila vie od dvanaest zemalja u svijetu,
Lindstrom je istakao injenicu da se najvei dio
reklamnih poruka kojima smo svakog dana izloeni zasniva na onome to vidimo i ujemo ali
veoma rijetko na neemu to omiriemo, dodirnemo i okusimo. Za uspjeh na tritu vie nije
dovoljno oslanjanje samo na ula vida i sluha, pa
se reklamiranje brendova nalo pred novom granicom. Da bi uspjeno osvajali budue horizonte,
smatra Lindstrom, kompanije e morati da nau
izlaz iz slijepe ulice kakvu predstavlja dvodimenzionalnost, kako bi njihovi brendovi postali privlani za tri zanemarena ula.
Prema Lindstromovim analizama, neophodno je da potraimo nain za djelovanje na svih pet
ula ako mislimo da postavimo temelj buduim
strategijama brenda. Tokom posljednjih desetak
godina automobilska industrija je svaku karakteristiku svojih proizvoda sve do mirisa automobila pretvorila u brend. Prijatan miris novog
automobila potie, u stvari, od rasprivaa kojim u

fabrici poprskaju svaki novi automobil. Proizvoa
cerealija za doruak Kelogs (Kelloggs) vie se ne
oslanja na prirodni zvuk hrskanja svojih pahuljica,
ve ga vjetaki stvara u laboratorijama. Zatieno hrskanje koje se uje i osjeti kada se jedu Kelogsove kukuruzne pahuljice stvoreno je u zvunoj
laboratoriji i patentirano isto kao i recept i logo te
kompanije. Singapur erlajnz (Singapore Airlines) vodi rauna o tome da miris unutranjosti njihovih
aviona bude usklaen s paletom boja, koja se pak
slae sa minkom i uniformama stjuardesa. Singapur erlajnz je patentirao miris koji inae koriste sve
stjuardese, isto kao to su njime natopljeni i topli
ubrusi koji se dijele prije uzlijetanja i koji ispunjava sve avione iz flote tog avio-prevoznika. ulna jedinstvenost Starbaksa (Starbucks) manje snano se
povezuje s mirisom i ukusom kafe nego s enterijerom kafea i njegovim zeleno-bijelim logom.33
U okviru ula vida, inae, dominira boja, koja
u brendiranju ima posebnu ulogu. U prilogu vam
dajemo sliku na kojoj se vidi kako velike kompanije pomou boje alju poruke svojim potroaima.34
O ovome opirnije vidjeti: Martin Lindstrom, Brand Sense,
Graenje monih brendova pomou ula dodira, ukusa, mirisa, vida i sluha, Mass Media International, Beograd, 2007.
Predgovor ovoj Lindstromovoj knjizi napisao je Filip Kotler
(Philip Kotler), ocjenjujui je kao riznicu ideja u vezi s tim kako
da svojim brendovima udahnete novi ivot.
34
http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-incolors-infographic
33
120
121
Psihologija boja postaje sve interesantnija u

poslovnom svijetu. Razliite boje kod ljudi izazivaju razliite emocije. uta, narandasta i crvena
su tople boje i uglavnom asociraju na radost. uta
boja sa sobom nosi optimizam, jasnou i toplinu.
Crvena, iako ponekad sluti na opasnost, asocira
na uzbuenje, hrabrost i odlunost. Narandasta
boja, kao spoj ute i crvene, oslikava veselost, prijateljstvo i (samo)pouzdanje. Tople boje privlae
panju, podiu na krvni pritisak i podstiu apetit.
Stoga ne udi to ove boje najee koriste upravo prehrambeni lanci. Ljubiasta, pak, kao mjeavina crvene i plave boje, ima odlike i toplih i hladnih boja. Ljubiasta je kraljevska boja i mnogi
je smatraju misterioznom i sofisticiranom. Ona
podstie kreativnost i matovitost, ali i pronicljivost, pa emo je najee i vidjeti na logoima luksuznih proizvoda. Plava je mirna boja koja predstavlja snagu, smirenost, dostojanstvo i povjerenje.
Upravo zbog svega ovoga plava je jedna od najzastupljenijih boja u poslovnom svijetu. Zelena je
boja ivota, asocira na rast, zdravlje i spokojstvo
a najee je koriste kompanije koje potroaima
ele da pokau svoju druvenu odgovornost. Bijela i crna su neutralne boje i mnoge kompanije ih
koriste zbog njihove odvanosti, jednostavnosti i
osjeaja ravnotee koji bude u posmatrau.
Na osnovu svega navedenog moemo konstatovati da u dananjem potroakom drutvu ni
najumjerenijim kupcima nije lako, a kamoli onima kojima je kupovina opsesija kojoj je teko odoljeti. U potroakom drutvu sve je podeeno tako
da je u funkciji novca i zgrtanja profita. Emocionalno brendiranje vie je nego mono oruje da
sve to podstakne. A novac je ogranieno dobro do
koga nije lako ni doi, niti ga sauvati. Jednom rijeju nije lako upravljati novcem. Brajan Trejsi
s pravom kae: Jedino to moe biti lako po pitanju novca jeste da ga izgubite. Zato, ne gubite nego sauvajte svoj novac jer on uveliko utie na nae
ivote. I nikad ne zaboravite ono drevno narodno
iskustvo: Kad novac odlazi ima stotinu nogu, a
kad dolazi samo dvije.
122
nikola fabris
NOVAC,
BANKE,
FINANSIJE
n o va c , b a n k e , f i n a n s i j e
IZVORI I LITERATURA
269
Adies Isak, Idealan menader, Zato ne moete biti idealan menader i ta moete da uradite tim povodom, prvo izdanje, Asee, Novi Sad, 2008.
Adies Isak, Menadment za kulturu, tree izdanje, Adizes Southeast
Europe, Novi Sad, 2005.
Adies Isak, Tenja ka top formi, Kako da primenom Adies metodologije uinite vau organizaciju uspenijom, tree izdanje, Adizes,
Novi Sad, 2004.
Adies Isak, Upravljanje promenama, Mo uzajamnog potovanja i poverenja u privatnom i porodinom ivotu, poslu i drutvu, peto izdanje, Adizes, Novi Sad, 2005.
Adies Isak, Upravljanje ivotnim ciklusima preduzea, dopunjeno i revidirano izdanje knjige ivotni ciklusi preduzea, peto izdanje, Adizes, Novi Sad, 2004.
Adies Kalderon Isak, Adies o linom razvoju, HESPERIAedu, Beograd, 2011.
Adies Kalderon Isak, Adies o menadmentu, HESPERIAedu, Beograd, 2011.
Adies Kalderon Isak, Adies o politici, HESPERIAedu, Beograd, 2012.
Adies Kalderon Isak, Misli, Povodom 75 godina ivota i 50 godina rada, Asee, Novi Sad, 2012.
Adies Kalderon Isak, Put do liderstva, HESPERIAedu, Beograd, 2013.
Adies Kalderon Isak, Stilovi dobrog i loeg upravljanja, drugo izdanje,
Adizes, Novi Sad, 2006.
Baker E. Wayne, Socijalnim kapitalom do uspjeha, Kako crpsti skrivene resurse iz svojih osobnih i poslovnih mrea, Mate d.o.o., Zagreb, 2003.
Bakingem Markus, Kofman Kurt, Zaboravite pravila, ta to najbolji
menaderi svijeta rade drugaije od vas, Algoritam, Beograd, 2005.
Behar Suzi, Jaram Robert, Veliki pronalasci, 100 pronalazaka koji su promenili na svet, IPS Media, Beograd, 2008.
Berman Karen, Najt Do, Kejs Don, Finansijska inteligencija, Vodi
za menadere do znanja o tome ta brojevi zaista znae, Asee, Novi Sad, 2007.
Bernhart Tod, Pet stubova bogatstva, Finesa, Beograd, 2007.
Biblija, Dobra vest, Novi Sad, 1989.
Bis banka, Central Bank Governace and Financial Stability, A Report By
a Study Group, Basel, 2011.
Blanchard Ken i suosnivai i partneri-konzultanti tvrtke The Ken Blanchard Companies, Rukovoenje na vioj razini, Blanchard o rukovoenju i stvaranju visoko uinkovitih organizacija, Mate d. o. o., Zagreb, 2010.
Blanchard Kenneth, Johnson Spencer, Menader za jedan minut, Alnari, Beograd, 2003.
Blanar Ken, OKonor Majkl, Upravljanje putem vrednosti, Prometej,
Novi Sad, 2003.
Blanar O., Makroekonomija, Mate print, Zagreb, 2005.
Blinder A., Central Banking in Theory and Practice, MIT Press, 1998.
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspeha, 4. izdanje, Sentiment, Beograd, 2007.
Caesar Lincoln, Shopping Addiction: The Ultimate Guide for How to
Overcome Compulsive Buying And Spending, Kindle Edition, 2014.
Cajringer Jerg, ovek koji tri uz stepenice, Kako motivisati sebe i druge, Clio, Beograd, 2004.
Centralna banka Crne Gore, Godinji izvjetaj o radu, CBCG, Podgorica, 2013.
Cerbeer de Medelsheim, 120 zlatnih pravila za trgovinu, Adizes, Novi Sad, 2005.
Chapman N. Elwood, ONeil Lund Sharon, Vostvo, osnovni koraci koje
svaki menader treba znati, tree izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2003.
Chopra Deepak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktini vodi za ostvarenje vaih snova, Poslovni sistem Grme, Beograd, 1996.
Collins C. G. Eliza, Devanna Anne Mary, Izazovi menadmenta u XXI
stoljeu, Vrhunska mudrost iz najboljih sveuilinih programa. Potpuni prikaz, od upravljanja ljudskim resursima do razumijevanja brojeva i odreivanja strategije, Mate d.o.o., Zagreb, 2002.
in-Ning u, Umee ratovanja zaposlene ene (Od staklenih cipelica do
vojnikih cokula), Zepter Book World, Beograd, 2005.
opra Dipak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktini vodi za ostvarenje vaih snova, Grme, Beograd, 1996.
270
irovi M., Bankarstvo, Bridge company, Beograd, 1995.
irovi M., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2001.
Deming Edwards W., Kako izai iz krize, Grme, Beograd, 1996.
Dent Elsa Fiona, Umee liderstva, Praktini saveti i tehnike za lidere na
svim organizacionim nivoima stratekom, operativnom i timskom
kako na ljude uticati, pokrenuti ih i pridobiti za promenu i ostvarenje ciljeva, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Dimitrijevi B. i Fabris N., Ekonomska politika, Ekonomski fakultet,
Beograd, 2012.
Dimitrijevi B. i Fabris N., Makroekonomija, Edukons univerzitet, Sremska Kamenica, 2009.
Dragulji mudrosti, Sveto pismo, Homer, ekspir, Dostojevski, Izabrao i
uredio Dragan Lakievi, Feniks Libris, Beograd, 2006.
Draker F. Piter, Maarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366 promiljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi nain, Adizes, Novi Sad, 2006.
Draker F. Piter, Moj pogled na menadment, Izbor iz dela o menadmentu, Adizes, Novi Sad, 2003.
Draker F. Piter, Upravljanje u novom drutvu, Adizes, Novi Sad, 2005.
Draker F. Piter, Vetina delotvornog direktora, Adizes, Novi Sad, 2006.
Dejms C. i Vachovic J. M., Osnove finansijskog menadmenta, Data status, Beograd, 2007.
Donson Spenser, Da ili Ne, Vodi za donoenje boljih odluka, Alnari, AKIA M. Princ, Beograd, 2005.
uki ., Centralna banka i finansijski sistem, Litopapir, aak, 2001.
Enciklopedija citata, Preko 15.000 maksima, poslovica, izreka, aforizama, mudrosti, apoftegmi, sentencija, LukoviBulat Silvija, Mirov Svetlana, Lukovi Miroslava, Beogradska knjiga, Beograd, 2006.
Eriksen Hilan Tomas, Tiranija trenutka, Biblioteka XX vek, Knjiara
krug, Beograd, 2003.
Fabris Nikola, Centralno bankarstvo u teoriji i praksi, Centralna banka
Crne Gore, Podgorica, 2006.
Fabris N. i Gali J., Ka novoj monetarnoj paradigmi: Da li e finansijska
stabilnost postati preovlaujui cilj monetarne politike, Konferencija
Naunog drutva ekonomista, decembar, Beograd, 2009.
Ferguson Najl, Mo novca, Novac i mo u savremenom svetu 17002000,
JP Slubeni glasnik, Beograd, 2012.
Fier Mark, Tajne milionera, ivotne lekcije o mudrosti i bogatstvu, Finesa, Beograd, 2008.
Fier Roder, Juri Vilijam, Kako da postignete dogovor, Postignite sporazum bez poputanja, Mono & Maana, Beograd, 2005.
271
Fleming Ian, Upravljanje vremenom, Praktini saveti, tehnike i instrumenti za one koji ele na plodotvoran nain da iskoriste svoje poslovno vreme, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Ford Henri, Moj ivot i delo, Finesa, Beograd, 2008.
Galbraith John Kenneth, Money, Harper Perennial, New York, 2001.
Gejts Bil, Hemingvej Kolins, Poslov@nje brzinom misli, Korienje digitalnog nervnog sistema, Prometej, Novi Sad, 2001.
Gilbert R. D., Gube samo oni koji ne igraju, Preporuke za poslovni uspeh,
Okean, Beograd, 2006.
Gitomer Defri, Mala crvena knjiga prodaje, 12,5 naela velianstvene
prodaje, Kako prodavati uspeno zauvek, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Goleman Danijel, Bojacis Riard, Maki Eni, Emocionalna inteligencija
u liderstvu, Nauite da emocionalno inteligentno rukovodite, Adizes, Novi Sad, 2006.
Gracijan Valtazar, Vrelo mudrosti ili pravila za ivot, Ue, Beograd, 1997.
Grin Robert, 48 zakona moi, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
Griv Bredli Trevor, Smisao ivota, Laguna, Beograd, 2006.
Hadi M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Hajvel Vilijams, Dani koji su promenili svet, 50 dogaaja koji su odredili svetsku istoriju, IPS Media, Beograd, 2008.
Harrington H. James, Business Process Improvement Workbook: Documentation, Analysis, Design and Management of Business Process
Improvement, McGraw-Hill, 1997.
Hart Suzana, Marfi Don, Robna marka, Novi izvor profita, Clio, Beograd, 2003.
Hedis Burk, itanjem do bogatstva, Finesa, Beograd, 2005.
Hengstrom G. Robert, Voren Bafet za sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, , Cardea, Beograd, 2006.
Hiks Ester i Deri, Zakon privlaenja, Leo Commerce, Beograd, 2008.
Hindl Tim, Menadment, Pojmovnik, Od A do Z, Koncepti i ideje koje
su oblikovali opti menadment, Adizes, Novi Sad, 2006.
Horne Van C. James, Wachowich M. John Jr., Osnove financijskog menadmenta, deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2002.
Iacocca Lee, Novak William, Autobiografija, M. E. P. Consult, Zagreb, 2007.
Ivanovi P., Teorija novca i bankarstvo, Beogradska bankarska akademija, Beograd, 2008.
Ivekovi Darko, HR menadment, Pojmovnik, Od A do Z, 160 pojmova
u upravljanju ljudskim resursima za menadere i zaposlene, Adizes, Novi Sad, 2006.
272
Jack Welch autobiografija najuspjenijeg menadera XX stoljea, Naklada Zadro, Zagreb, 2003.
Jaki M., redaktor, Ekonomska i poslovna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1994.
Jaki M., Backovi M., Cerovi B. i Medojevi B., redaktori, Ekonomski renik, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Jaki M., Razvoj ekonomske misli, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Janiijevi Neboja, Organizaciono ponaanje, Data status, Beograd, 2008.
Janiijevi Neboja, Upravljanje organizacionim promenama, prvo izdanje, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2004.
Jeghult Bu, argarepe, Knjiga o motivaciji, bonusima i nagradama, Asee,
Novi Sad, 2007.
Jeremi, Z., Finansijska trita, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Juran M. J, Oblikovanjem do kvaliteta, PS Grme Privredni pregled,
Beograd, 1997.
Karen Berman, Do Najt, Finansijska inteligencija, Asee, Novi Sad, 2007.
Karlzon Jan, Trenuci istine, Motivacija zaposlenih od gubitka do profita, Clio, Beograd, 1997.
Karnegi Dejl, Voa u vama, Kako uspeti u menjanju sveta i ljudi oko vas,
Politika/Narodna knjiga, Beograd, 2006.
Karuters Vilijam, 1000 uspenih malo poznatih biznisa, Areta Co., Beograd, 1996.
Kavi R. Stiven, Vostvo na osnovu naela, Mladinska knjiga, Beograd, 2010.
Kim V. en, Mobornj Rene, Strategija plavog okeana, Kako stvoriti prostor na tritu i konkurenciju uiniti nevanom, Asee, Novi Sad, 2007.
Kiyosaki T. Robert/ Lechter L. Sharon, Kvadrant protoka novca, Vodi bogatog oca u financijsku slobodu, Katarina Zrinski, Varadin, 2007.
Klaman Miel, Lobiranje, Vodi kroz tehnike uticaja, Clio, Beograd, 2004.
Klejson S. Dord, Najbogatiji ovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu, Finesa, Beograd, 2002.
Knjiga mudrosti, priredila Vesna Pei, Sagittarius Book, Ni, 2005.
Kotler Filip, Fer Valdemar (u saradnji sa Ines Mii), B2B brend menadment, Asee, Novi Sad, 2007.
Kotler Filip, Kako kreirati, ovladati i dominirati tritem, drugo izdanje,
Kotler Filip, Trias de Bes Fernando, Lateralni marketing, Tehnike za iznalaenje novih marketing ideja, Novi putevi do uspenih ideja, Adizes, Novi Sad, 2005.
273
Kotler Philip, Upravljanje marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i
Kontrola, deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2001.
Kovaevi, I., Poslovno bankarstvo u Srbiji 19212011, Udruenje banaka Srbije, Beograd, 2012.
Kozari K. i Fabris, N., Monetarno-kreditna politika, tamparija Fojnica, Sarajevo, 2012.
Kraus G. Donald, Umee ratovanja za menadere, Drevna mudrost Sun
Tzuovog klasinog teksta prilagoena savremenom biznismenu,
Algoritam izdavatvo, Beograd, 2004.
Krsti Jovan, Biznis plan, Prirunik za preduzetnike i one koji tek nameravaju da zaponu sopstveni biznis, Prometej, Novi Sad, 2003.
Krugman Pol, Povratak ekonomije depresije i svetska kriza 2008, Heliks,
Smederevo, 2010.
Kue Emil, Kako gospodariti sobom pomou svesne autosugestije, Prosveta, Beograd, 1994.
Latinski citati, izreke i poslovice, etvrto izdanje, Ue, Beograd, 2002.
Lerner P. Abba, Money as Creature of the State, American Economic Review, vol. 37, No 2, 1947.
Liberman D. Dejvid, Strategije i taktike uspenih ljudi, Tajne koje e
vam pomoi da iz svake situacije izaete kao pobednik, Finesa, Beograd, 2000.
Lindstrom Martin, Brand Sense, Graenje monih brendova pomou
ula dodira, ukusa, mirisa, vida i sluha (predgovor Filipa Kotlera),
Mass Media International, Beograd, 2007.
Longenecker O. Clinton, Simonetti L. Jack, Kako do rezultata, Pet postavki visoke uinkovitosti, MATE d.o.o., Zagreb, 2007.
Luburi Radoica, Challenges in Change Management in Central Banks
(Based on the Systemic and Process Approach to Total Quality Management and Operational Risk Management), Journal of Central
Banking Theory and Practice, 2013.
Luburi Radoica, Synergistic effects of Total Quality Management and
Operational Risk Management in central banks, International Journal for Quality Research, 4 (6), 2012.
Luburi Radoica, Umijee uspjenog upravljanja, Zasnovano na svjetskoj
teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Drugo izdanje. HESPERIAedu, Beograd, 2010.
Luft Lia, Dobici i gubici, Laguna, Beograd, 2006.
MakKormak Mark, emu vas ue u harvardskoj koli biznisa, Beleke lukavog rukovodioca, PS Grme, Beograd, 1999.
Maksvel Don, Korak ispred svih, Va stav je vae najvee blago, Finesa, Beograd, 2007.
274
Maksvel K. Don, Kako da postanete istinski voa, Algoritam izdavatvo, Beograd, 2005.
Maleevi Rada, Menadment timskog rada, Agencija za marketing EdCom, Beograd, 2005.
Manas Deri, Napoleon o projektnom menadmentu, Neprolazne lekcije o
planiranju, izvoenju i liderstvu, ID Leo commerce, Beograd, 2007.
Mandino Og, Tajne uspeha i sree, Mono i Manjana, Beograd, 2008.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezivanja brendova i ljudi, prvo izdanje, Mass Media International, Beograd, 2006.
Masaaki Imai, Gemba Kaizen, McGraw-Hill, New York and London,
1997.
Masaaki Imai, Kaizen: the Key to Japans Competitive Success, Random
House, New York, 1989.
Maslov H. Abraham, O ivotnim vrednostima, Izabrani eseji o psihologiji vrednosti, IP arko Albulj, Beograd, 2001.
Maslov H. Abraham, Psihologija u menadmentu, Adizes, Novi Sad, 2004.
Mejo J. Entoni, Noria Natan, Njihovo vreme, Najvei lideri biznisa dvadesetog veka, Adizes, Novi Sad, 2006.
Mekheti Elzpet, Sevid Rudi, Adiesov bukvar za preduzetnike, Pria o
pet preduzea, tree izdanje, Adizes, Novi Sad, 2004.
Melem za ensku duu, Prie koje otvaraju srce i krepe ensku duu, priredili: Dek Kenfild, Mark Viktor Hansen, Denifer Rid Hotorn, Marsi imof, Politika, novine i magazini, Narodna knjiga, Beograd, 2005.
Metjus Dek, Vreme i novac.com, Stvorite bogatstvo pomou eksplozivnog rasta elektronske trgovine, Finesa, Beograd, 2008.
Milenkovi I., Meunarodno bankarstvo, Ekonomski fakultet, Subotica, 2011.
Mileti V., Stefanovi N. i Pejovi I., Monetarne finansije, Prometej, Beograd, 2013.
Mislilo, Knjiga misli 1000 mudraca, priredio Miliko Mijovi, Narodna
knjiga Alfa Neven, Beograd, 2007.
Mikin F., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska trita, Data
status, Beograd, 2006.
Mizen Paul, Central Banking, Monetary Theory and Practice, Edward Elgar, Chentelham, 2003.
Morris M. Kenneth, Morris B. Virginia, The Wall Street Journal, novac
& investiranje, Vodi kroz hartije od vrednosti, Korak Plus, Beograd, 2006.
Narodna banka Srbije, Istorijat novca Kovani novac, NBS, Beograd.
Nordstrom A. Kjel, Riderstral Jonas, Funky Business, kapital igra kako
talenat svira, , Beograd, 2004.
275
Northouse G. Peter, Vodstvo, Teorija i praksa, etvrto izdanje, Mate d.
o. o., Zagreb, 2010.
Ogawa Eiji, Upravljanje malim preduzeima danas, Evropski centar za mir i
razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, Beograd, 2001.
Ohmae Kenichi, Nova globalna pozornica, Izazovi i prilike u svetu bez
granica, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Pavlek Zvonimir, Uspena trgovina, Kako biti uspean u prodaji i voenju prodajnog mesta, Adizes, Novi Sad, 2005.
Perovi J. Milan, Krivokapi Zdravko, Menadment kvalitetom usluga,
Pobjeda a. d., Podgorica, 2007.
Perovi J. Milan, Krivokapi Zdravko, Sistem menadmenta kvalitetom
hotela, Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor Mainski fakultet, Centar za kvalitet Podgorica, Kotor, 2006.
Perovi J. Milan, Menadment Informatika Kvalitet, drugo dopunjeno izdanje, CIM centar, Mainski fakultet Kragujevac, Kragujevac, 2003.
Petrovi Petar Drugi Njego, Gorski vijenac, Univerzitetska rije, Niki Narodno delo, Beograd, 1994.
Porter E. Majkl, Konkurentska prednost, Ostvarivanje i ouvanje vrhunskih poslovnih rezultata, Asee, Novi Sad, 2007.
Poslovna etika, priredili Don Dramond i Bil Bein, Clio, Beograd, 2001.
Posner Keith, Applegarth Mike, Menader projekta, Za voe i lanove timova, za delotvorno i plodotvorno upravljanje projektima, praktini
saveti tehnike i instrumenti, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Praevi A., Poslovni ciklusi u makroekonomskoj teoriji i praksi, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
Radosavljevi ivota, Tajne uspeha velikih imena svetskog biznisa, DP Pronalazatvo, Beograd, 2002.
Radosavljevi ivota, Tomi Radovan, Menadment u modernom biznisu,
BBO Preduzee za zatitu autorskih prava i patenata, Beograd, 2005.
Rentzhog Olof, Temelji preduzea sutranjice, Procesima usmerena poslovna filozofija, Prometej, Novi Sad, 2000.
Robbins P. Stephen, Bitni elementi organizacijskog ponaanja, tree izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 1995.
Roberts Ves, Tajne predvodnitva Atile Hunskog, ETC Publishing, Beograd, 2003.
Robbins, L., A history of economic thought, London School of Economics, London, 1998.
Ron Dim, 7 strategija za bogatstvo i sreu, Finesa, Beograd, 2008.
Rovanin A., Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004.
Schiffman G. Leon & Kanuk Lazar Leslie, Ponaanje potroaa, sedmo
izdanje, Mate d.o.o, Zagreb, 2004.
276
Sengi M. Piter, Peta disciplina, Umee i praksa organizacije koja ui, Adies MC, Novi Sad, 2003.
Sent Dejms Ilejn, Kako ostvariti lep ivot i posvetiti se onom to je zaista
vano, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008.
Siklos P., The Changing Face of Central Banking, Cambridge University Press, 2002.
Silvocki Adrian, Umee sticanja profita, Adizes, Novi Sad, 2004.
Sinclair P., Financial Stability and Central Banks, Bank of England, London, 2001.
Skarzinski Piter, Gibson Rouan, Inovacija pre svega, Finesa, Beograd, 2009.
Schinasi G., Safeguarding financial Stability theory and practice, International Monetary Fund, Washington, 2006.
Souza Brajan, Postanite ono za ta ste predodreeni, MIP Leo commerce, Beograd, 2006.
arma Robin, Voa bez titule, Savremena pouna pria o tome kako da postignete lini i profesionalni uspeh, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
ehovi D., Pojam i razvoj banaka, Ekonomski fakultet, Podgorica, 2010.
elbah Oskar, Moj sistem uspeha, Pozitivan ivot u teoriji i praksi, ,
Beograd, 2005.
in Florens Skovel, Tajna vrata uspeha, LOM, Beograd, 2004.
ingo igeo, Nova japanska proizvodna filozofija, 1. Racionalizacija proizvodnje nekoliko osnovnih gledita, 2. Tojota-sistem posmatrano iz
proizvodno-mehanikog ugla, tree izdanje, Prometej, Novi Sad, 1995.
Templar Riard, 100 pravila za uspeh na radnom mestu, Jednostavna pravila za lini uspeh, IPS Media, Beograd, 2008.
Thakor V. Anjan, Kako postati bolji stvaralac vrijednosti, Kako poboljati kompanijinu i vau vlastitu bilancu, Mate d.o.o., Zagreb, 2005.
Tisen Rene, Andriesen Daniel, Depre Lekan Frank, Dividenda znanja,
Stvaranje kompanija sa visokim uinkom kroz upravljanje znanjem
kao vrednou, Adizes, Novi Sad, 2006.
Tramp J. Donald, Kiosaki T. Robert, Mekajver Meredit, Lehter eron,
Zato elimo da i vi budete bogati, Dva oveka jedna poruka, Finesa, Beograd, 2007.
Trejsi Brajan, Zaradite vie, napredujte bre, 21 nain da zaradite vie i
napredujete bre u vaoj karijeri, Finesa, Beograd, 2003.
Trejsi Brajan, Zlatna pravila uspeha, Strategije i vetine koje e osloboditi vae potencijale za postizanje uspeha, Finesa, Beograd, 2005.
Unkovi M., Milosavljevi M. i Stanii N., Savremeno berzansko i elektronsko poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
277
Upravljanje vremenom, Ekspertska reenja za svakodnevne izazove, Harvard Business Press, Data status (Edicija Depni mentor, knj. 7),
Beograd, 2009.
Usavravanje donoenja odluka, Korak po korak do uspeha, Grme, Beograd, 1999.
V. en Kim, Rene Mobornj, Strategija plavog okeana, Asee, Novi Sad, 2007.
V., Menader na mafijaki nain, Vodi za korporativnog Makijavelija,
Mono & Maana, Narodna knjiga, Podgorica, 2003.
Vagner Rod, Harter K. Dejms, 12 elemenata sjajnog upravljanja, Asee,
Novi Sad, 2008.
Vel Dek (u saradnji sa Suzi Vel), Vetina pobeivanja, drugo izdanje,
Visman Deri, Na vatrenoj liniji, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Vitkin Dordija, Kako preiveti stres, Vodi za mukarce, Alnari, Beograd, 2009.
Vord Don, Razvoj porodinih kompanija, 50 lekcija nauenih od porodica koje godinama uspeno posluju, Adizes, Novi Sad, 2006.
Vuenovi Vojislav, ampionski menadment, NIP Obrazovni informator d.o.o., Beograd, 2004.
Vukoti Veselin, Psihofilozofija biznisa, Dijalogom kroz na mentalitet,
CID, Podgorica, 2003.
Weihrich Heinz, Koontz Harold, Menadment, deseto izdanje, Mate
d.o.o., Zagreb, 1998.
Weissman Jerry, Prezentacijom do uspjeha, Umijee predstavljanja, Mate d.o.o., Zagreb, 2006.
West Michael, Tajne uspjenog upravljanja timom, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
William A., Implementing Monetary Policy, Handbooks in Central Banking Lecture Series, br. 4, Bank of England, London, 2004.
Zandi Mark, Financijski ok, Nadopunjeno izdanje, Globalna panika i
vladine sanacije kako smo dospjeli ovamo i to moramo uiniti
da bismo popravili stvar, Mate d. o. o., Zagreb, 2010.
Zavjalova ana, Moisejev Andrej, Igre koje igra novac, Finesa, Beograd 2012.
Zdravkovi D., Titanik ekonomija, Scero print, Ni, 2012.
Zimel Georg, Filozofija novca, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004.
ivkovi A., Koetinac G., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2010.
ivkovi A., Koetinac G., Monetarna ekonomija: Teorijsko-metodoloke
osnove efikasne monetarne politike, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
278
ASOPISI
Forbes
Fortune 500
Harvard Business Review
Journal of Central Banking Theory and Practice
International Journal for Quality Research
INTERNET ADRESE (WEB)

http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompulsivni-po

reme-aji-lanak-t78.html
https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-najveci-kupoholicari.html
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-examples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootingsfights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-examples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootingsfights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-black-fridayshopping-11-25-2011-134501638/734019.html
http://www.pharmamedica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-kupovine/
http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak-17-februar-crtica/
http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-in-colorsinfographic
http://www.businessinsider.com/9-hyperinflation-horror-stories2012-9#hungary-august-1945-july-1946-1
https://www.bankadviser.com/salinbank/e_article002000231.cfm?x=b11,0,w.
http://www.management.ac.me/files/1392802182.pdf
http://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets
279
Radoica Luburi / Nikola Fabris

UMIJEE UPRAVLJANJA NOVCEM
Lektura i korektura
Jelena Baanovi-eovi, Danijela Radojevi
Grafika priprema
Bojan R. Popovi
Tira
777 primjeraka
tampa
Grafotisak Grude, DPC Podgorica
CIP
,
ISBN 978-9940-598-15-0
COBISS.CG-ID 2550785
CIP
,
005:336.7
, , 1959
Umijee upravljanja novcem / Radoica Luburi, Nikola Fabris.
Beograd: HESPERIAedu; Podgorica: Medeon, 2014 (Grude:
Grafotisak; Podgorica: DPC). [2], 279 str.: ilustr.; 22 cm.
(#Edicija #Best practices)
Slike autora. Tira 777. Radoica Luburi: str. [2]. Nikola
Fabris: str. [281]. Bibliografija: str. 269279.
ISBN 978-86-7956-072-8 (HESPERIAedu)
1. , , 1971 []
a)
COBISS.SR-ID 209121292
220
Nikola Fabris
je viceguverner Centralne banke Crne Gore za
finansijsku stabilnost i
platni sistem. Zamjenik
je guvernera Crne Gore
u MMF-u. Bio je i dugogodinji glavni ekonomista CBCG.
Nikola Fabris je i redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a
predava je po pozivu i na vie eminentnih inostranih univerziteta. Predsjednik je Savjeta statistikog
sistema Crne Gore. Makroekonomija, monetarna
ekonomija, finansije i bankarstvo, oblasti su kojima
se naunoistraivaki bavi. Objavio je brojne knjige
i naune i strune radove, meu kojima se posebno
izdvaja knjiga Centralno bankarstvo u teoriji i praksi.
Kao konsultant ili saradnik na projektu bio je angaovan od brojnih reputabilnih meunarodnih organizacija i institucija poput: njemakog GTZ-a,
britanskog UK DFID-a, European Agency for Reconstruction, European Training Foundation iz Torina, CIPE-a iz Vaingtona, OECD-a, FIAS-a iz Vaingtona i drugih. Radio je i kao konsultant za brojne
meunarodne konsalting kue: Delloite and Touche,
PE International, Euro Consulting Group, Barenshot International Solutions, New Insight
Kao konsultant je radio i za veliki broj preduzea:
Vojvoanske banke, Novosadskog sajma, Zastava automobila, Inex-a, Rudnika Kostolac i brojnih drugih.
U zemlji i inostranstvu bio je angaovan na preko 80 projekata.
Dugogodinji je aktivni uesnik na zasijedanjima
Svjetske banke i MMF-a u Vaingtonu, kao i na gotovo svim vanijim meunarodnim skupovima iz domena centralnog bankarstva.
Obavezno proitajte ovu knjigu. Sigurno se neete pokajati!

Prof. dr Isak Adies
svjetski guru menadmenta
Veoma interesantna knjiga o novcu i finansijama uopte koju svakako treba proitati. Dvojica autora sa bogatim znanjem i iskustvom,
jedan na podruju finansija a drugi na podruju upravljanja, uspjela su
da na struan, a istovremeno razumljiv nain, predstave jako kompleksan fenomen novca i sve ono to je povezano s njime. Knjiga je pisana za
iroki krug italaca. Nju e koristiti obini graani u svom svakodnevnom ivotu, a pojedina poglavlja bie interesantna i svima onima koji
ve imaju iskustava u oblasti finansija.
Prof. dr Mojmir Mrak
profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani
Dugogodinje iskustvo dvojice autora, jednog koji se bavi finansijama i drugog koji se bavi upravljanjem, ovom djelu daje posebnu vrijednost. Teorijska osnova oplemenjena je konkretnim primjerima koji
obogauju ovu knjigu, koja vam daje niz djelotvornih preporuka i savjeta kako da sebi olakate ivot i uinite ga uspjenijim. Zato e ova knjiga, zasigurno, dati znaajan doprinos procesu ponovnog uspostavljanja
ekvilibrijuma u kome bi novac trebalo da bude sredstvo koje slui ovjeku, a ne obrnuto, to je danas tako est sluaj.
Dr Kemal Kozari
guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine
Ovo je vjerovatno prva knjiga na ovim prostorima sa ovako jednostavnim i originalnim pristupom na temu novca. Veoma itljivo i interesantno tivo sa velikim mudrostima. Poslije itanja ove knjige osjeaete se i sigurnije i mudrije. Ljudi koji nijesu ekonomisti na jednom
mjestu e nai osnovne ekonomske kategorije, studenti e dobiti vie
nego pounu osnovu za dalji svoj razvoj, a ekonomisti inventivan out
of the box model za razmiljanje. I, moda, najvanije od svega, ova
knjiga nas podsjea na ono to svi dobro znamo, ali esto zaboravljamo
novac jeste veoma vaan, ali ne i najvaniji u ivotu
Dimitar Bogov
guverner Narodne banke Makedonije
All in-text references underlined in blue are linked to publications on ResearchGate, letting

Umije - e Upravljanja Novcem - Novac, Ljudi, Vrijeme PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Umije - e Upravljanja Novcem - Novac, Ljudi, Vrijeme PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UMIJEE

Radoica Luburi Nikola Fabris

Rije-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

RIJE-DVIJE O OVOJ KNJIZI

este li se, potovani itaoci, ikada zapitali da li

finansijskog poslovanja, kao to su vrijednost novca i njegovo obezvreivanje, banke i bankarski

dato je poglavlju Izazovi upravljanja dugom gdje

ivotu ivot je najvaniji. Ali, ima neto,

on predstavlja u naim ivotima. Evo i nekih zanimljivijih gledita.

Dobro je kada imate novac i stvari koje

Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

1. Svemo i nemo novca

moe da kupi najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

od starog jednostavnom injenicom da je bezlian

2. Izazovi upravljanja novcem

Iako ivimo u vremenu ubrzanog tehnolokog

sve veeg ubrzanja promjena. Naunici tvrde da e

neuporedivo bre i efikasnije, ali je u mnogo emu

njemaki filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, ve znai da treba posjedovati i niz drugih

ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

1. O novcu brinu i bogati i siromani

Tukidid, 413. g. pr. Hr.

Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo

rado pobjegli od siromanih. Ali, to nije mogue.

i u kome materijalno sve vie preovlauje nad vaspitnim, obrazovnim i duhovnim.

Novac je bio i ostao mono sredstvo za postizanje

2. Kako ukrotiti finansijske brige

ivotu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Brige su sastavni dio naih ivota i pratie nas

su radili na ovom istraivanju jo dodaju da ovaj

su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

UMIJEE STICANJA NOVCA

O tajnama sticanja i uvanja novca, kao i navoenja novca

bjanjavajui osnovne principe novca, Dord

Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

1. Stvarajte prilike, a ne neprilike

Istraivai koji se bave postizanjem uspjeha

neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme

2. Promijenite svoj pristup novcu

Vano je stei novac, potovani itaoci, ali je jo

Mnogi se irom svijeta pitaju kako je mogue

3. Kako zaraditi dovoljno novca za

U svim vremenima najdjelotvorniji nain da

da se bavite i kako elite da zaradite novac. U tom

su autorska prava kada ste jednom napravili

digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do

amerike kompanije Walmart, jedne od najveih

izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow

znalaki upravljati. Ne smijete upadati u zamke

Ali, tokom doruka, sin je rekao majci da nee ii

Ako stiemo samopotovanje i status razvojem

osjeaju neprijatnost kada zarauju novac? Da li

Ako neto stvarno elite da postignete, uvijek

pisae maine, lampe, stare vaze, namjetaj, polovna

uspjenih malo poznatih biznisa, ameriki pisac

tedjeti izgleda tako jednostavno. Zato onda

ukoliko ovome pristupimo na lakomislen, neodgovoran ili neuk nain.

1. tednja kao mudrost troenja

Nikada ne troite novac prije nego to

da to vie tedi. Akumulirana sredstva u vidu

Radoica Luburi Nikola Fabris