ye a
lee s AK
evi a)
razumevanyje episanog jextha Bre
Lees Pigg ce Sea aoeGrafitki i geometrijski simboli
Ank
Ank je egipatski simbol Zivota. On predstavlja
kosmos i Zivot, kako nebeski tako i Ijudski, i sim-
bol je besmrtnosti. On je kljut za uzviSeno i ta-
janstveno znanje, za tajnu mudrost. Ank je kom-
binacija muSkog i Zenskog simbola, Ozirisa i Izi-
de, koji su dve 2ivotne sile, i time simbolitki
predstavija jedinstvo neba i zemlje, ujedinjenje
muskog i Zenskog principa. Simbol je modi i do-
minacije, vetnog Zivota, kao i Zivota nakon smuti.
Neki teoreti¢ari ovaj simbol tumate na osnovu dva dela od kojih je
sastavijen — ovalni oblik predstavlja beskonatnost, a krst koji iz njega
proistice je nastavijanje, produzZavanje.
U egipatskim hijeroglifima, znak anka se nalazi u recima kao Sto
su ,zdravlje” i ,,ose¢anje srece”. Njegovo fonetsko znatenje je kombi-
nacija znakova za aktivnost i pasivnost i predstavija spajanje toga dvo-
ga. Takode je i simbol za sudbinu.
Kao makrokosmitki simbol, neki ga vide i kao simbol Sunca - ono
je okrugli oblik na gornjem delu simbola, vertikalna linija je nebo a ho-
rizontalna linija Zemlja.
Kao simbol mikrokosmosa (tj. analogan individui, koja predstavlja
mikrokosmos univerzuma), krug u gomjem delu anka bi predstavijao
glavu, horizontalna linija ruke a vertikalna telo. Maat, boginja istine, u
svojoj ruci dr2i ank.oy Endru T, Kamings
Crno sunce sol niger
Onnaka 2a sol niger je obifan emi krug. Ono predstavlja duh sun
a tokom njegovog naizmenisnog prolaska kroz podzemni svet, U an
Ligkim kulturama bilo je rasprostrnjeno verovanje da sunce nestaje i
Ponovo se pojavjuje, Prema egipatskim rukopisima, tokom tog prola-
ska sunce postaje ,skriveno”, odnosno .gospodar smrti",,lovatki soko”
koji je sariven uw tajno pai ,najvege mine". Cio emog sunca
J taro onaliko koliko je jaka svetlostobitnog sunca. Cmo sunce, ko-
Je Je uzlavnom bilo mutki simbol, postao je simbol,tamnog blizanc
sunkeyog botanstva, Kako se ravijalo duslistiko shvatanje, tamni bi-
‘anae je posto rival svom bratu, u bori koja je podellasvet izmedu
sila svetla i tame ~ dobra i 2a
‘Cro sunce predstavija mnoge bogove podzemnog sveta, kao 8o su
Satum, Pluton, Had, Paton, Apolon, Jama i ,paliandeli" ~ andeliko-
ji su iz svetostipali w podnebeski svet, kao &o su Lucifer, Satana i
‘elzebub koji predstavjju netastivog u monoteistitkim reliijama.
Pa ipak, sunce nastalja da sija na nebu svakoga dana, i stoga su
‘mnogi judi ofualiievornu ideju 0 ernom suncu kao tajno i muro
verajisuntevog botanstva koje je poznavalo podremni svet isto koi-
ko i nebesi
U srednjovekovno aemiji,zagenje emog sunca je prima mater ~
Davidova zveada (heksagram), peéat kralja Solomona
Davidova avezda ili heksagram naziva se i peat kraj Solomona
Sastoji se iz dva spojenatrougla,jednog okrenutog nagore a drugog na-
dole. Zato Davidova zvezda predstavlja zakon koji govori da je sve
isto idole i gore”, kao i spajanje gomjeg i donjeg. Neko je naziva i
Sve 0 simbolima 7
aveadom mikrokosmosa", ili znakom duhovnog potencijala.individue
koja mote sebe beskonatno da ponittara. Simbol je judske due kao
ombinacije svesnog i nesvesnog. U alhemiji predstavtja natelo nema-
terijalnog, koje je oznateno stediinjom tatkom Davidove aveade, i ko
je se ne mode zaista videti ved se mora opaziti okom uma, kao u ne
im tibetanskim i indiskim mandalama,
Davidova zvezds je jedinswvo suprotnost, mukog i Zenskog, pozi-
tivnog i negativaog, narotito kada je gomji trougao beo a don) cm
Predstavljaporast i opadanje, hermafrodita, savrenu ravnotetu Koja se
styara kombinacijom komplementaih sila kao Sto su vata i voda (gor-
1 rougao simbolizuje vatr, donji vodu). Takode je i androgeni aspekt
botanswa, éovekovo upravijanje pogleda u svoju sopstvenu prrodu, i
blicanadka snag kreativnst. Sinteza je svihelemenata, sa gomjim to-
‘uglom kao nebeskom prirodom i donjim kao zemaljskom, celina koja
ini univerzanu individow koja uedinjuje doje kao posrednik. Keo pe
at kralja Solomona, simbol je nidmo
tuokaz na krovovima kos pravi wliku pea da bi upogorio na kre
rie sla la, Borba petlova je omnagavala strast briana prema Hristu
U sarom Egipt je ommatavoo budnos, predosodnost i sagledevanje
buduénesti. U gnostcizma, pelao sa Klasje Zit w Kljana predstavlja
bust Koja donosizbilje, U rio} i rimskoj traci, prestanja
budnost i predostanos,svadjivost i atmo sane. Bio je posvesen
‘Apolonu, Eskulapu, Aresu, Merkuru, rj i Atni, U vezi je sa Per
sefonom u proleée kao obnova fivola, a tvovan je i lama (rimstim
‘chim botanstvima). Smatral su gavidarom bolesih, polo je bio po-
‘yezan sa Eskulapom i Prigpom. U jeresko} radi, peta simboliu-
je plodnost, mudevnost i mutku polne mo, Peo i kokota su pov
zani sa mldencima. U heraldic eto predstavjahrabrost rtika i e-
liioan ten. U Iara je smatran crskom liom i pnekad se poja
vjivao na vladarevom skiptru, U Japan, petso je Sintositki simbol
cj stoi na bubnju Kojim se pozivaju judi w hram. U mitraizmu, po-
‘sweéen je Mitr kao botanstvu Sunca. U skandinaiskojkulturi smatra
se ptcom podzemlja koje dovva jnake Valale na posed veliku
bik U sumerskoj tradi, Nergal se ponekad prikazae Kuo boansvo
sa.glavom peta
Pud | pué golaé
Najpopulmija simbolika puia jest spoost i osejvst. Pub tako-
de oanabava sposobnost da sporo krtanje bade prednostu sticanju m-
te ovis, ali vatnost pokrehjvos, ostvjanja tage, razumevanje
‘wrenosti humor, odbrana povlaéenjem. PoSto se pub pojaljve i ne-
staje (iz svoj kati), comatava i Mesec, Njegova kuéica je simbol l-
virita, spirale i velke patine pod zemljns. U egtpatskom sistema hi108 Endru T, Kamings
jeroglfa, pod je povezan sa dejstvom mikrokosmitke spirale na mate
rij. U hrdéansiv simbolinuje meray, reh i Avot w bly i slzi
Riba ima razolika simboldka znaenja. Uopleno, smara se spit
tual?” bie it ,prodimaim pokretom’, koji je blagosloven yuadita-
om” ili .pojtarajomn” snagom povezanom sa baiénim objektima —
{js podsvesnim, Kao real bliske simboligne veze izmatu more, pri
same tai i pfetka vot, riba je w nekim kalturama svete voi,
U nekim azikim rtuaima, podsian je kl ribe i sveSeniima je blo
zabranjeno d je jd, Nek ribu smarajusimbolom misting bro 2
‘oa, ili tka koi ckzee 2vetnicikus w skladu se lnamnim Zodijakom.
neki fulturams riba ima falusno maj, dk jeu neki drugim
simbol sa Gisto dabovnim maéenjem. U subi, simbolikaribe je dvo-
struka.$ jee strane, ona predstaja odnoseizmedu nebai zemlje, a a
ruge, zabvaljjncienormnom broju svoj jaa, postal je simbol plod-
‘oj razmoodavaj, x8 donee dbovnim Konetstom — plano kao
‘ebestog blagosiova. U ovom drugom znaéeju, riba se mote nati u Va
vilona, Fesikj, Asn, Kini wjevesko tradi. Riba je wobiajeni fa
Jusni simbel,simbol obj, plodosti i mnogobrojnog potomstva, koi
‘obnovijenog i ponovo steSenog ivoa, harmonije,Iiubav iravntebe i2-
modu inteleka i oseéaja,Polto ivi w voi, predstalja element vod i
jem snagu kao devatele i odtavaejke Hivots, kao elementa koji pro-
avai ao simbolsveta emocij. Riba je povezana sa svim aspektima
bogie mate i vim lunar bofantvima. lela od tbe i tavovane -
be bili su deo obreda bogovima donjeg sveta i Tunarim boginams vo-
4c, plodnos i obevi kao So su Aart Si sin Ins bio sveta ri-
ta, lr, Nina, nda i Venera. Njihor dan je bio pet kada se iba je-
|i u nihovu ast, a jest bu smatralo se lekom proivneplednost
#109
Riba je kote simbolsledbenil
i plivaju'u vodame tvota Rie prikazane zjedno sa picama jesu sm
Foote nhl eh cuter wins oo de Ribla i
‘morska botansta jana ribama ili dlfnima koji canatavaj sloboda
‘vojim slobodnim pokretima u vodi - vid svemodi,
‘Riba koja pliva nadole simbol je wdegeneracije” uma u materi, a
ona Koja pliva nagore predstvlja rizvo) uma ~ materia koja se vrata
‘rimarnom principu. Dv rbe predstaviaa iiSku i duhownu snagu, TH
fibe sa jednom glavom predstvjaju Sveto toto, Ova] simbol se mo-
4e nati u keltskoj,egipetsko, indijskoj, mesopotamskoj, burmanskoj,
perso i francuskoj trai i gotovo je unveralan dak i danes.
U alhemiji, riba je predsavjla taanstvenu tvar, U budizm, riba
‘me Budinom ofiska stopela predstavljaslobodu od stasti, fea i vera
ost za dre. Budu su takode zvali xbarem judi”. U kekskoj tradi-
ij, lsos i pasta su bili povezani sa svetim izvorima kao simbo-
Jom dubokog botanskog mana, Nodon je bio bog ibe, U kineskoj ta-
Aci riba predstavlja obi, sre, sklad, obnovu i cask sopstvenost
‘salen rie je simbol usamljene ili powmdene osobe ~ sie, udo-
vice, ili nendate fene,odnosno nenienjenog mutkarea. ve ribe ozna-
favajaradost zajedaitva,brak i trot, Riba je simbol Kvan Jina i
dnastije Tong. U hri8anskoj traci riba oznatava kriene, besmt-
‘ost i uskrsne (ka simbol Jone). U hrianskojumetnost riba sa hle-
‘bom i vinom ornadava posledain veer. Apostli se nazivaju ibar-
1ma [ud U katolifkojcrkvi ria je oznafavala Isusa, ali ne iu pre
voslavno. Tr ribe sa jednom glavom predstavjaju jedinstvo Svetog
trojstva a kombinaija tr cele rbe predstala kStenje pod Sveti troj-
stvom. U staroegipaskoj Kultur riba je predstavjla Oziisov fas. Dre
ribe su stvaralai princip i simbolobiinog Nila. Riba camaéava plod-
‘ost i simbol je Izide i Hatr. U antitko) Grékoj riba se pipisivala
Aoditi kao simbolu fobav i plodnesti, « Posejdonu kao simbolu sna-
se vode. U Adonisovom kuty, ibe su bile dar matvima, Orfej je nai-
{ uBenika u raznim kultovima, ko-Ho8 Endru T. Kamings
van sibarem Hud, U jevesko} tradi meso kita je raj hrana za
‘raven, Riba je simbol meseca ada (estog meseca jes godi-
1 tokom Pashe jede se riba da bismo bil ghava 8 ne rep” jue
aizma je riba vatan simbol plodnosti. U hinduizme riba je prevorno
sedstvo Visnua w njegovo) proj inkamaciji kao spasoca, kada je spa-
so Sovetanstvo od poplave i osnovao nove rasu na pote sadajeg
ciklust, Riba predsavla bogastvo, plodnos i jbav. Dve rie prikaze
‘te tako da glava jedne ddirje rep drugejesujonst simibol. U hindu
‘nm zlaina riba oanatava Varunu kao moé vode i kao Manvovog spa-
sitela od poplave, U japanskoj taiji homofon 2a Sarana je re lj
av", i toga riba, a Saran posehno, oznagava jvbav. U Rimu, riba je
tile pogrebi simbol, simbol novog tivota ne onom sve, simbol Ve-
‘ere kao boginj ubavi i plodnosi, i Neptuna kao snage vode. U skan-
Ainaskoj aici riba prada boginjtFreji kao boginji vba i plod-
‘ost. U sumersk} i semitskoj Kultur, kota ribe se kocsila kao ritual
i kosim 2a svetenice Ea-Oanusa gospodara dubina, koji se prkazi-
‘ao u vid ribe-jaca ili rbe-ovna Riba je simbol Be i Tamuza kao fa-
tusna i mata, alt isto tako predtaija fnskost,jubav i plodnos s ob-
irom da je povezana sa Rear. Ean sin Adapa, ,modti”, prikazivan je
ao riba. U Asi riba se pojavjyje sa sekirom, verovatno kao sim
bol lunare i solame moti bogova vode i neba. Na Kita nalazimo ist
takav simbol. U Fenikiji i Siri ribe su posvesena hana sveitenika
‘Aargtie, i gajene su u svetim ribnjcima. Riba je predstavljela bo-
anstva vba i tila je zmak dobre Kobi. U Zodjak,tajanstvene tvar
‘e predstavjena vena ribama okrenutim w supotnim pravcima, a riba-
jarec je simbol zodjadkog znaks Riba. Sebljark je povezana sa jedno-
Togom, Zina riba omnaava harmonij, mit, lot, rayntedu izmedu
imelekta i emocia i provoitvo.
‘Sve 0 simbolima ell
Roda
Rods sinbolizae svarane, nove potetke, ziti mia, anos
predanost,Ponekad predsavia i ptnika, Zajedno sa orlom i ibisom,
‘anataya unifenje gmizavaca w njibovom rlocidnom vidi i stogn se
mara solamom prcom. Ali kao stvorenj koje brani more, kao ibolo-
‘ac, povezana je s2 vodamastvaranja, Deca Koju donose roe jst sim:
tol fetusa u materici majke zemlje i stvaraagke vode, a nalaze ih rode
ribolovei. Roda tote predsavja dlezak proleéa i potetak novog ti
‘oa i smatra se dobrim predanakom. U kiesko simbolici oznava du-
govelnost,seéno dota stars, duboko pottovanje prema stajima ko
jf teba prosleciti buducim generacijama, usamjnika i dostojantvenog,
oveka koji se dri na dstanci. [ u saroegipatshojkultri oda oznaéa-
a duboko poftovanje puno fubavi prema starjima, Kojem treba ut
bude nara, je se smatralo da ona hrani srojeroitlje Kado zatu
1 stars. U starogékoj kultriroda bognj je predsavjlearhtipte-
ne, sorte fvota i ranitelje, Hera se nekadprikazaje ko roa. U
rimskoj kul rod je omataval reliijska ubadena i bogobojelivost,
predanost rita deci idece prema roditljma, i bila je pipisvanaJu-
noni. Slifno simboligko maenje nazi sei uw jevejskom nazivu za 10-
4, hada (sedbeik ili veliki erik Kod hasia).Predtalja poze
‘ne pravog i prirodnog pus, kao suprotostnepomnavanu bode 23-
kona, U hrianskoj simbolici, rod cznatava tit, Zednos, bogobo-
jathivost, pam, budnost, predostrdnost i smotrenost, Kao glasnikpro-
Je, simbo je novog 2ivota nakon drugng Hrisovog siesa,
Skakavae
‘Skakavac omnaava putovanjezveata, skok sudbine,skok izvan pro-
stora | vremena, skok bez pomnavanja mesta doskoka,preskakanje preIe Endru 7. Kamings
preka, nove skokove unapred i sposobnost da se bao menjaju zanima-
je. U kinesko} tie, skakavac oztava obilje, mnogo sinova, vil-
‘ne, i dobru steéu, U evropsoj simbolici, on znai neodgovornost, tr
enje,letnja radovojtva i nedostak brige 2a buduénos., U anigko}
riko), nani skakavac je oznatava0 plemsivo, rotenog arsiokatu. U
jevrejskoj tradiciji predstavlja beanatajnost ljudske vrste, uglavnom u
‘dno na boga, ai pj koji su doll da izvidaju po iarelskoj ze
ji takode su sebe opisivali kao skakavee u odnosu na mocne titel
‘te zemlje.
Skakavac itetobina
‘Skakavac ornafava rulatke snege, propast i evolu. On unig
sve na Ba naide, Ulavom u jevejso} i hriSanskoj simbolii, skaka-
‘vac se pojavijuje kao kuga i botja odmazda u Izlasku (Druga kajiga
‘Mojsijeva) i Ockrivenju svetoga Jovana (Novi zavet). U Otkrivenju, ska-
‘ave su prikazani kao kuga,botja osveta onima koji ne nose znak Go-
spora na svom Zelu; skakavci Ge pet meseci mot takve Iu sve dok
vi ne porade sm kao spas od svoj tobe,
Slaraj
‘Simbolika slavuja prose uglavnom iz negovih pevatkih sposob-
nosti. Takode je povezana sa noc i Mesecom. U indijansko ted
slavyj je simbol veze sa Mesecom, pravilne upotebe pesme red leée-
aia i prevladavana strahova, i kordCenja fekventnih enerija w name-
ti da se opeta izmedu seni.
Sve 0 simbotina *113
Step mit
U afisk) tradi slepi mi8 je ambivalentan simbol, Predsavja
cru perepejy i ranumevanje ali takode i tminu i neodetenos. U al
hemi, zavalujul tome Sto je pica i mi8, ponekad predstalj an-
drogena a ponekad se tea kao za. Madu Indjancim, lpi mi je
onosilc ke, ali i uopiteno, predstavija Samanistisy smu i rodene,
iniijaciu,prlaz i promenu, pofetak novi idej, sagledavanje pethod-
nog fivola, rzumevanje tge, prisvanj, sposobnost da st vidi nev-