Hrvat. portskomed. Vjesn.

2013; 28: 99-107

UTJECAJ MOTORIKOG PLANIRANJA, KOORDINACIJE I SUKCESIVNIH SPOSOBNOSTI

NA MOTORIKI RAZVOJ I DRUTVENO PONAANJE DJECE S TEKOAMA U RAZVOJU
THE INFLUENCE OF MOTOR PLANING, COORDINATION AND SUCCESSIVE CAPABILITIES ON THE MOTOR
DEVELOPEMENT AND SOCIAL BEHAVIOR OF CHILDREN WITH DISABILITIES

Ivica Ivekovi
Rekreativna udruga veseli pokreti, Virovitica, Hrvatska

SAETAK

SUMMARY

Koordinacija, motoriko planiranje i sukcesivne

radnje omoguavaju nizanje pokreta, odnosno motoriku
izvedbu to utjee na motoriki razvoj ovjeka. Djeca koja
imaju tekoa s koordinacijom, motorikim planiranjem i
sukcesivnim sposobnostima, imaju tekoa u rjeavanju
problemskih motorikih situacija, svrhovitosti i
oponaanju jednostavnih i sloenih motorikih radnji,
odnosno ona imaju tekoa s normalnim motorikim
razvojem. Motoriki razvoj utjee na mnoge aspekte
uspjeha djeteta u kognitivnom, perceptualnom i
socijalnom razvoju. Potekoe u motorici i motorikom
funkcioniranju naziva se poremeaj razvojne koordinacije.
Koordinacija, motoriko planiranje i sukcesivne
sposobnosti se mogu razvijati i unapreivati sportskorekreativnim programima koji su prilagoeni svakom
djetetu koje ima tekoe u razvoju. Razvijanjem jedne
sposobnosti se paralelno utjee na razvoj druge dvije.
Njihova uloga je u izvoenju svrhovitih radnji. Takoer,
vane su za normalnu drutvenu interakciju i ponaanje,
tj. za socijalizaciju. Osim toga, motoriko planirane
sudjeluje u percepciji tijela u prostoru odnosno stvaranju
intelektualne slike razliitih dijelova tijela.

Coordination, motor planning and successive actions

allow sequencing of the movements, i.e. motor
performance which influences the motor development of
a person. Children who have difficulties with
coordination, motor planning and successive abilities,
have difficulties in resolving motor problem situations,
purposefulness and imitation of both simple and complex
motor acts, they also have difficulties with normal motor
development. Motor development affects the many
aspects of a child's successful cognitive, perceptual and
social development. Difficulties in motor skills together
with motor function difficulties are called the
developmental coordination disorder.
Coordination, motor planning and successive
abilities can be developed and improved by sports and
recreational programs that are individually adapted to
each child who has a disability. The development of one
capability simultaneously influences the development of
the following two capabilities. Their role lies within the
execution of purposeful actions. They are also important
for a normal social interaction and behavior, i.e.
socialization. Moreover, the motor planning influences
the perception of the body in space and the creation of
intellectual images of different parts of the body.

Kljune rijei: koordinacija, motoriko planiranje,

sukcesivne sposobnosti, djeca s
tekoama u razvoju, razvojni poremeaj
koordinacije

Key words: coordination, motor planning, successive

abilities, children with development
disability, developmental coordination
disorder.

99

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

SINERGIJA MOTORIKOG PLANIRANJA,

SUKCESIVNIH SPOSOBNOSTI I KOORDINACIJE
Motoriko planiranje (apraksija) je konceptualizacija, organizacija i realizacija kompleksnih i
neprepoznatih pokreta (6), odnosno sposobnost osobe da
planira, rasporeuje i izvrava nizove pokreta miiima.
Termin apraksija dolazi od grke rijei praxis to
znai initi, raditi, odnosno in ili vjeba. Praksija se
definira kao skup voljnih pokreta koje vrimo da bismo
ostvarili odreenu radnju, odnosno kao mogunost
planiranja, sekvencioniranja i koordiniranja motorikog
sustava (3). Upravo nas ta sposobnost razlikuje od ostalih
bia na planeti (3). Primjerice, maka se moe poeati
nogom po glavi, ali ne moe skinuti konac s glave,
odnosno za to joj je potrebna praksija. Takoer, isti autori
naglaavaju da se motoriko planiranje sastoji od niza
razliitih pokreta koji bi se bez tekoa morali
sekvencionirati u kompleksnu radnju. I, to je najvanije,
to sekvencioniranje se ne odnosi samo na uklapanje
pojedinog pokreta u radnju, ve i na njihovu meusobnu
koordinaciju (3). U osnovi svakog pokreta se nalazi
koordinacija. Koordinacija je vrlo kompleksna
multistrukturalna1 kvalitativna motorika sposobnost.
Pod utjecajem je mehanizma za regulaciju kretanja,
odnosno njemu podreenom mehanizmu za strukturiranje
kretanja. Ona u sebi nosi sve ili skoro sve karakteristike
cijelog motorikog prostora (11). To je sposobnost koja
omoguava tijelu da svrsishodno i kontrolirano
energetsko, vremensko i prostorno organizira dva ili vie
obrazaca kretanja u jednu cjelinu, radi postizanja
specifinog kretanja (11).
Koordinacija kao i sposobnost motorikog
planiranja sudjeluje u realizaciji kretne strukture ili
pokreta, i to, od najjednostavnijih pa do najsloenijih
oblika gibanja (28).
Prema tome, ako koordinacija i motoriko planiranje
sudjeluju u realizaciji pokreta one samim time sudjeluju u
motorikom razvoju ovjeka.
Ljepota nekog pokreta poiva na sposobnosti
ivanog sustava da u pravo vrijeme, na pravi nain,
odreenim redoslijedom aktivira odgovarajue miie
(17). U nizanju sekvenci sudjeluju mnogi dijelovi
ivanog sustava: motoriki i verbalni sustav, a takoer
sustav za prostorne odnose (10).
Motoriko planiranje je preduvjet za sve nove kretne
sposobnosti (6) te je povezano s opim sukcesivnim
sposobnostima (10). Sukcesivna sposobnost je ta koja
nam omoguuje da iskaemo svoju namjeru (10), a
sukcesivne radnje omoguuju izvrenje onoga to nam
kae namjera ili osjeaj. Zbog dubokih oteenja
sukcesivnih sposobnosti, djeca imaju tekoa u rjeavanju
problemskih motorikih situacija, svrhovitosti i
oponaanju jednostavnih i sloenih motorikih radnji,
zapravo, ta djeca imaju tekoa s koordinacijom i
motorikim planiranjem. Tekoe u rjeavanju

problemskih motorikih situacija dovest e do

neprimjerenog motorikog razvoja.
Motoriko planiranje i ire, sukcesivne vjetine su
sastavne vjetine unutar funkcionalnih podruja. One
imaju svoju funkciju i svrhu. Takoer, koordinacija mora
imati svoju svrhu, ona mora postati funkcionalna
koordinacija (18), tj. mora postati sastavni dio
funkcionalnog podruja u kojem se nalazi motoriko
planiranje i sukcesivne vjetine.
Zdravo motoriko planiranje znai da e osoba biti u
stanju odrediti to treba uiniti i zatim to izvriti. Bit e
sposobna staviti jednu nogu ispred druge, prebaciti teinu
s desne noge na lijevu, stvarati ravnoteu rukama i tako
proi kroz neki prostor. Da bi se izvele te radnje, taj niz
radnji, potrebna je i odreena razina koordinacije. Sa
fiziolokog gledita koordinacija je sposobnost koja
omoguava da se po tono odreenom redoslijedu
(motorikom programu) ukljue agonisti, a iskljue
antagonisti, na temelju obrade eferentnih signala u
sredinjem ivanom sustavu, u cilju izvoenja eljenog
pokreta (26). Varijable motorikog planiranja ili
motornog programa jesu:
-

sila agonista,
maksimalna sila antagonista,
vrijeme kanjenja antagonista,
vrijeme postizanja maksimalne sile antagonistikih
miia,
koaktivacijski odnos miia u funkciji poloaja
kinetikog lanca,
terminalni poloaj,
poetni poloaj,
duina pokreta, vrijeme trajanja pokreta i brzina
pokreta.

Loe motoriko planiranje (lo motoriki program)

znai da osoba nee biti u stanju odrediti od koje noge
treba zapoeti, pokret koje noge slijedi i koji poloaj
pomae odrati ravnoteu (10); kolika je potrebna sila
agonista i antagonista za izvedbu pokreta; odrediti duinu,
vrijeme i trajanje pokreta; odrediti terminalni i poetni
poloaj. Ponekad je samo potrebno zapoeti zahtjevu
motoriku radnju, a dijete e samostalno nanizati sljedee
korake. Za pripremu slijeda pokreta, posebice ako su u
pitanju sloeni pokreti s visokim stupnjem senzomotorike kontrole, ili za obradu bilo kojih hijerarhijski
organiziranih sekvencija: motorikih, jezinih i
matematikih te glazbenih (4) jako je vana aktivnost
lijeve frontalnooperkularne kore (LFOK) ili Brocinog
podruja. LFOK je ukljuena u brojne funkcije kao to su:
manipuliranje predmetima i hvatanje predmeta,
zamiljanje pokreta, oponaanje pokreta, priprema i
planiranje pokreta (4). ini se da LFOK slui kao suelje
izmeu akcije i percepcije i da ima sredinju ulogu u
usklaivanju percepcijskih i motorikih funkcija na
kojima se temelji verbalna i neverbalna komunikacija (4).

Prema autorima (Gonzalez i sur., 2011.; Idrizovi, 2011.; Njaradi, 2011.; Tomljanovi, Krespi i Belija, 2011.; Macner 2011.; iri,
2011.) koordinaciju ine sljedee sposobnosti: ravnotea, ritam, adekvatnost pokreta, kinestetika diferencijacija, prostorna svjesnost
sposobnost odreivanja vlastitog poloaja u prostoru i u odnosu na druge objekte, prostorna orijentacija, reakcija na zvune i
vizualne signale ili podraaje, sinkronizacija pokreta u vremenu, prilagoavanje promijenjenim prilikama.

100

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

Visoka razina motorikog planiranja oituje se tako

da dijete samo uzme odreeni rekvizit te na svoju vlastitu
inicijativu izvede odreeni motoriki zadatak ili radnju.
To zahtijeva dulje sukcesivne radnje. Zamisao vodi prema
djelovanju (10).
Motoriko planiranje je vjerojatno najvaniji
pojedini imbenik koji utjee na stopu ranog napretka (10)
kod djece s tekoama u razvoju tijekom intervencijskog
programa.
Poveanjem tehnikog motorikog znanja kod djece
s tekoama u razvoju poveava se njihova sposobnost
koordiniranog i svrsishodnog ponaanja (15). Uenjem
tehnikih elemenata nekog sporta tijekom sportskorekreativnog programa (namijenjen djeci s tekoama u
razvoju) unaprjeuje se tehnika tog sporta. to dijete
tijekom sportsko-rekreativnog programa naui vie
razliitih tehnikih elemenata imat e vei opseg
motorikih programa, odnosno razvijeniju sposobnost
motorikog planiranja, to e izravno utjecati na razvoj
koordinacije. Sportska tehnika je biomehaniki ispravno i
djelotvorno izvoenje za sport specifinih struktura
gibanja (16). Biomehaniki ispravno znai da se potuju
biomehaniki parametri tj. zakonitosti tijekom izvedbe, a
to znai da se strukturno sve faze i podfaze gibanja moraju
realizirati nekim redom. Dakle, uenjem tehnikih
elemenata, koji e se izvoditi biomehaniki ispravno,
unapreivat e se i razvijati sposobnost motorikog
planiranja. Ako se zna da je tehnika sportske grane u
vrstoj vezi s koordinacijom moe se zakljuiti da se
razvojem koordinacije ili tehnike sportske grane razvija
motoriko planiranje (slika 1.). Moe se i ustvrditi da se
razvojem motorikog planiranja razvija koordinacija ili
tehnika sportske grane. to dijete posjeduje iri opseg
motorikih programa (sportskih tehnika) to e biti
razvijenija sposobnost motorikog planiranja.
SPORTSKA
TEHNIKA

KOORDINACIJA

MOTORIKO
PLANIRANJE

DRUTVENO
PONAANJE

NIZANJE
IDEJA

SUKCESIVNE
SPOSOBNOSTI

Slika 1.

Trokutna povezanost razliitih sposobnosti s

motorikim planiranjem
Picture 1. The triangular relationship of different abilities
with motor planning
Pojedinac posjeduje dobru koordinaciju kada se
kree lako i kada su redoslijed i vrijeme njegovih radnji
kvalitetno kontrolirani (11). Za odravanje redoslijeda u
motorikim radnjama uz koordinaciju je vana
sposobnost motorikog planiranja. Te dvije sposobnosti

su usko povezane. to osoba ima razvijeniju koordinaciju

bolje e i uspjenije nizati pokrete ili radnje, odnosno
njegova sposobnost motorikog planiranja bit e na vioj
razini to e onda pripomoi prilikom rjeavanja
motorikih zadataka ili problema. Nadalje, uz pomo
koordinacije i sposobnosti motorikog planiranja mogue
je zapoeti i izvriti odreenu svrhovitu radnju. Prema
tome, zbog koordinacijskih problema, ali i velikih tekoa
u motorikom planiranju neka djeca nisu u stanju
zapoeti djelovanje tj. zapoeti svrhovite radnje (10).
Izvoenje svrsishodnog motorikog akta tj. svrhovite
radnje zahtjeva meusobno djelovanje sredinjeg
ivanog sustava i skeletnih miia te iskoritavanje
kapaciteta koordinacije i sposobnosti motorikog
planiranja.
Dijete s manje izraenim tekoama motorikog
planiranja sposobno je izvoditi djelomino uzronoposljedine radnje, kao to je pritiskanje dugmeta koji
pokree igraku da skae ili udaranje tipke na djejem
klaviru (10). Radnja ili voljna motorika kontrola prije
svega ukljuuje pojavu ili formiranje ideje (slika 2.)
(donoenje ili stvaranje odluke) to je povezano s
zadavanjem voljne sredinje motorike naredbe; zatim
planiranje redoslijeda koraka potrebnih za njezino
izvravanje, i konano, izvoenje plana (izvoenje
odluke) koji povezuje dvije vane funkcije: izvrenje
pokreta i obavjetavanje viih razina upravljanja o tijeku
pokreta i promjenama u vanjskim uvjetima (17). Cijelim
voljnim pokretom upravlja motorni analizator (1).
Bogatstvo veza s analizatorskim sistemima osigurava
analizu i kontrolu samog akta, od vidnog, slunog,
povrinskog analizatora i vestibularnog aparata (1).
Ideje izrastaju iz naih iskustava koje dobivamo
putem svih naih osjetila i motorikog sustava. Pri
formiranju ideja sav se taj unos integrira (10). Naa
sposobnost nizanja ideja u logini slijed djelomino je
povezana s vjetinom motorikog planiranja (10). Kada
postoje tekoe u nizanju ideja to je povezano s
zapaanjem i izvjetavanjem svake pojedinosti.
Dijete s tekoama u motorikom planiranju mora
proraditi svaki korak. Bilo koja aktivnost koja zahtijeva
nizanje pokreta ili ponaanja predstavlja sline izazove
(10). Zbog toga je s tom djecom vrlo vano primjenjivati
analitiku metodu uenja razliitih motorikih zadataka,
osobito sloenijih, jer moraju proraditi svaki pojedinani
korak u uenju. Ako se neki korak izostavi moe doi do
pojave frustracije i pojave nekakvog oblika neeljenog
ponaanja (npr. lupanje nogom od pod ili vikanje). To nee
dovesti samo do pojave frustracije i niskog
samopotovanja djeteta nego takoer moe utjecati na
daljnji razvoj mozga i socio-emocionalni razvoj (27).
Sposobnost planiranja pokreta potrebnih za
ostvarivanje cilja presudno je za uenje (10).
Prema svojoj prirodi, motoriko planiranje nije
repetitivna radnja, nego je radnja koja se stvara kako bi
omoguila djetetu da zadovolji svoju potrebu ili elju, da
se prilagodi neemu u svojoj okolini (10).
Ako dijete ima problema s motorikim planiranjem
ili vizualno-prostornom obradom, igre mu mogu biti
preteke, jer zahtijevaju praenje redoslijeda. Takva djeca
obino besciljno lutaju, pasivno lee, ili tragaju za
stalnom senzomotorikom stimulacijom, tre, skau i rue

101

Izvoenje plana
(izvoenje odluke)
Planiranje redoslijeda
koraka (obrada odluke)

Formiranje ideje
(donoenje ili stvaranje
odluke)
Integracija svih informacija
(iskustava)

Informacije (iskustva)
iz svih osjetila

Informacije (iskustva)
iz motorikog sustava

PROCES FORMIRANJA
IDEJE

RADNJA
(VOLJNA MOTORIKA
KONTROLA)

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

sve ispred sebe (10). esto vole rkati, jer je taj pokret
lako odravati, a efekt je odmah vidljiv: uoite u tome
naum (10). Zatim, posebno vole rukom okretati kotae i
igrake koje se kreu na icama gore-dolje i kroz prostor,
jer uz minimum pokreta mogu natjerati predmete da se
miu (10). ak se i takvo dijete moe potaknuti na
rjeavanje problemskih zadataka, ako mu se pomogne. To
je vano. To mu pomae da se odri na poveanim
stupnjevima sloenosti i da postane spontano i fleksibilno
(10).
Jezine tekoe i problemi u motorikom planiranju i
sukcesivnim vjetinama ine jednostavnijim one stvari
koje su mehanike i repetitivne.
Slika 2. Koraci koji dovode do izvrenja plana ili odluke
Picture 2. The steps that lead to the execution of the plan
or decision

Tablica 1. Tekoe u motorikom planiranju (na to utjeu) i za to je potrebno motoriko planiranje

Table 1. Difficulties in motor planning (to which they affect) and which requires motor planning
TEKOE U
MOTORIKOM PLANIRANJU

102

utjeu na svakodnevicu svakodnevni ivot osobni, domai i u

zajednici
mogu ograniiti raspon i dubinu djetetovih dramskih pria
stvaraju potekoe u izvedbi finih motornih vjetina (tekoe u
pisanju teko itljiv rukopis, prepisivanju, crtanju, sporost,
nespretnost u zadacima koji zahtijevaju fine, planirane pokrete,
tekoe u odreivanju dominantnosti ruke, tekoe u orijentaciji
u prostoru i na papiru i sl.) (Kuhar i sur., 2007.)
stvaraju potekoe u jezinome razumijevanju i izraavanju
(Kuhar i sur., 2007.)
izazivaju probleme u gestovnoj komunikaciji. Djeca esto teko
naue da mogu namjerno signalizirati svoje elje, jer imaju
tekoe u formiranju gesta, a njihove geste est krivo tumae
(Greenspan, Wieder i Simons, 2003.)
stvaraju problem slijeenja redoslijeda ideja i pokreta to
uzrokuje repetitivno i besciljno ponaanje koje vidimo u neke
djece s tekoama u razvoju
onemoguavaju zapoinjanje djelovanja tj. zapoinjanje
svrhovite radnje
esto su povezane s opim sukcesivnim tekoama pa zbog toga
mogu oteati osnovne sukcesivne radnje
spadaju u jednu od biolokih tekoa obrade
kod poremeaja deficita panje moe uiniti djecu izgubljenom i
neorganiziranom
mogu oteati ak i obavljanje najjednostavnijih zadataka i nizanje
brojnih pokreta u zajedniki lanac
stvaraju probleme i u obavljanju kontraradnji, iako je kontra
djelovanje laki zadatak
oteavaju sukcesivna ponaanja
stvaraju potekoe u podruju percepcije i kratkoronoga
pamenja (manji opseg radne memorije) (Kuhar i sur., 2007.)
dovode do potekoa u procjenjivanju prostornih odnosa, kao to
je udaljenost

ZA TO JE POTREBNO
MOTORIKO PLANIRANJE

planiranje ili izvoenje niza pokreta miiima

planiranje djelovanja
rasporeivanje pokreta
izvrenje odreene radnje
vizualizaciju koraka za rjeavanje motorikog
problema
sloene drutvene sukcesivne radnje (pozdravljanje ljudi, ukljuivanje u ponaanje
daj-uzmi poput dvosmjerne konverzacije,
sportsko vjebanje)
zapoinjanje svrhovitog ponaanja
nizanje ideja u logian slijed
stvaranje dramskih pria
formiranju gesta (gestovna komunikacija)
pravilno funkcioniranje motorikog sustava i
sposobnosti regulacije

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

FRAGMENTIRANO PONAANJE I MOTORIKO

PLANIRANJE
Ako dijete ima potekoa s motorikim planiranjem,
vjerojatno e mu biti teko drati se redoslijeda u
ponaanju. Kao rezultat, mnoge od njegovih radnji u igri
ili stvarnom ivotu, mogu biti fragmentirane (10). Od
izvoenja jednog motorikog zadatak moe naglo prei na
izvoenje drugog zadatka, jer mu je bilo teko dovriti
prethodnu motoriku radnju. Zadaa voditelja je vratiti
dijete na prvi motoriki zadatak i kreativno mu pomoi da
ga dovri.
Kada je djetetu panja fragmentirana, dijete udi za
senzorikim unosom i stalno je u pokretu da ga nae (10).

pozicije ili orijentacije svojeg tijela u prostoru moe biti

ublaeno skakanjem na trampolinu, ljuljanjem na
ljuljaci, masaom ili dubokim pritiscima (6). Isti autori
smatraju da te aktivnosti mogu pomoi u motiviranju i
reorganiziranju djeteta prije uenja nove vjetine.

Prostornovremenska
orijentacija

Bilateralna
koordinacija

MOTORIKO PLANIRANJE I SUKCESIVNE

SPOSOBNOSTI POTREBNE ZA DRUTVENE
INTERAKCIJE
Djetetu moe biti teko zapoinjati svrhovito
ponaanje zbog problema u motorikom planiranju (10).
Pretpostavlja se da koordinacija ima pozitivan utjecaj na
razvoj linosti i socijalizaciju (7). Iz prethodnog se moe
zakljuiti da problemi s koordinacijom i tekoe u
motorikom planiranju ili motorikim sukcesivnim
procesima mogu potkopati sposobnost komuniciranja i
tako mogu voditi prema osiromaivanju oblika interakcija
potrebnih za poticanje intelektualnog ili emocionalnog
razvoja (10).
Sloene drutvene interakcije zahtijevaju sukcesivne
sposobnosti u ponaanju ili motorici da bi se moglo
povezati etiri ili pet drutvenih kretnji.
Vjetine motorikog planiranja i odravanja
redoslijeda kasnije u ivotu omoguavaju sloene
drutvene sukcesivne radnje (pozdravljanje ljudi,
ukljuivanje u ponaanje daj-uzmi poput dvosmjerne
konverzacije, sportsko vjebanje) (10).
PERCEPCIJA TIJELA ILI TJELESNA SVJESNOST
Percepcija tijela (tjelesna svjesnost) je intelektualna
slika pozicije dijelova tijela (6), a sastoji se od bilateralne
koordinacije tijela, preferencije ruke (lateralizacija),
motorikog planiranja (praxis) (6) i koordinacijskog
kapaciteta, sposobnosti prostorno-vremenske orijentacije
(slika 3.).
Veina autistine djece ne prepoznaje poziciju
svojeg tijela u prostoru (6). Percepcija pozicije tijela i
tijela kroz kretanje u prostoru zahtijeva kombinaciju
informacija s perifernih receptora razliitih senzornih
sustava, a to ukljuuje vizualni, somatosenzorni
(propioceptivnim, zglobnim receptorima te receptorima
na koi) i vestibularni sustav. Stoga vjebe i tjelesne
aktivnosti koje ukljuuju provokaciju ravnotene
kontrole vane su za poticanje razvoja djeteta s
potekoama u razvoju, upravo iz razloga to ukljuuju
interakciju vie senzornih sustava (20).
Glavni temelj u orijentaciji tijela u prostoru naziva se
posturalna tjelesna shema (23) koja ukljuuje: prikaz
geometrije tijela, prikaz tjelesne kinetike (naroito za
uvjete podupiranja) i prikaz orijentacije tijela u odnosu na
(vertikalnu) silu gravitacije (23). Ne prepoznavanje

PERCEPCIJA
TIJELA ILI
TJELESNA
SVESNOST

Preferencija
ruke
(lateralizacija)

Motoriko
planiranje

Slika 3.

Komponente tjelesne percepcije ili tjelesne

svjesnosti
Picture 3. Components of body perception and body
awareness
Razvoj svjesnosti tijela omoguava bilateralnu
koordinaciju. U tom procesu, dijete ui koristiti obje
strane tijela simetrino. Bilateralna integracija je
neuroloka funkcija vana za razvoj bilateralne
koordinacije i vjetina ponaanja (6). Problemi bilateralne
koordinacije mogu dovesti do problema skakanja s visine
s obje noge, hvatanja lopte s obje ruke i pljeskanja (6).
Djeca mogu imat tekoa dranja fiksiranog papira dok
piu ili koritenja kara s jednom rukom. Potekoe
bilateralne koordinacije se esto krivo interpretira kao
potekoa u uenju (6). Najbolja vjeba za njen razvoj je
puzanje. Kada dijete pue ruke i noge su u koordinaciji te
se koriste obje polutke mozga. Ti koordinacijski pokreti
potiu razvoj bilateralne koordinacije, razvoj taktilnih,
vestibularnih i proprioceptivnih osjeta te motorikog
planiranja (praxis) (6).
Stjecanje vlastite svijesti o svome tijelu omoguit e
djetetu jednostavno i namjerno kretanje (6).
INTELEKTUALNE I KOORDINACIJSKE
SPOSOBNOSTI
Samostalnost kretanja razvija spontanu koordinaciju. Kanjenja u samostalnosti kretanja ugroavaju
temelje kognitivnih sposobnosti (24).
Na osobama koje zaostaju u mentalnom razvoju
najprije je uoeno i potvreno istraivanjima da postoji
povezanost izmeu intelektualnog i motorikog
funkcioniranja, odnosno nivoa koordinacije (7). Uoeno
je da etverogodinja djeca koja motoriki ili kognitivno
kasne u razvoju, imaju znaajno manji stupanj
mijelinizacije (24). Pozitivne veze se trebaju traiti u
funkcioniranju sredinjeg ivanog sustava (SS).
Od centralnog procesora ili generalnog kognitivnog
faktora ovisi i nivo socijalizacije te nain miljenja i
ponaanja pojedinca u koje spada i motoriko, odnosno

103

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

kvaliteta motorikog funkcioniranja ili koordinacije. Na

koordinaciju i motoriko funkcioniranje generalni
kognitivni faktor ima najvei utjecaj preko mehanizma za
sinergijsku regulaciju i mehanizma za regulaciju
trajektorije kretanja koji s prvim ima dvostruku vezu, a
zajedno se odnose na regulaciju kretanja (7). Tjelesna
aktivnost ne samo da poboljava razvoj, koordinaciju ili
motoriko funkcioniranje i krupne motorike vjetine,
nego i razvoj suptilno povezanih kognitivnih funkcija
(24). Motorike vjetine pridonose uspjenosti motorike
izvedbe primarno preko kvalitete samog pokreta (2). S
druge strane, kognitivne vjetine odreene su procesima
percepcije i odluivanja, to je u funkciji odabira strategije

koji pojedini pokret upotrijebiti da bi motorika izvedba

bila uspjena (2).
Osnove povezanosti kognitivnih sposobnosti i
koordinacije vjerojatno lee u povezanosti kinetikog
procesora i efektorskog sustava s centralnom memorijom
koja ima i direktnu vezu s mehanizmom za regulaciju
trajektorije kretanja (7). U povezanosti kognitivnih
sposobnosti i koordinacije vie sudjeluju faktori
serijalnog i paralelnog, a manje perceptivnog prostora (7).
Mali broj istraivanja govori da je situacijska koordinacija
(taktika odreenog sporta) izrazito povezana s
kognitivnom sposobnostima (11).

Koordinacijske sposobnosti
Minimizirano donoenje odluka
Maksimalna motorika kontrola
Skok u vis
Dizanje utega
Promjene u trenutku zamora

Kognitivne sposobnosti
Djelomino donoenje odluka
Djelomina motorika kontrola
Igra quarterbacka
Automobilske trke
etnja prometnim
aerodromskim terminalom

Maksimalizirano donoenje odluka

Minimalizirana motorika kontrola
Igranje aha
Priprema hrane
Trener u sportu

Tablica 2. Odnos koordinacijskih sposobnosti i kognitivnih sposobnosti (Scmidt i Wrisberg, 2004. prema
Idrizovi, 2011.)
Table 2. The relationship of coordination abilities and cognitive abilities (Schmidt and Wrisberg, 2004 according
to Idrizovi, 2011).
POBOLJANJE I UVJEBAVANJE MOTORIKOG
PLANIRANJA, SUKCESIVNIH SPOSOBNOSTI I
KOORDINACIJE
Kada razmatramo pitanje poboljanja sukcesivnih
sposobnosti i koordinacije, vano je ukljuiti, kako
makromotorike (penjanje, puzanje, tranje, skakanje,
hvatanje, hodanje, otvaranje, itd.), tako i mikromotorike
aktivnosti (preslikavanje krugova, kvadrata, kriia i
konano nizanje slova u rijei itd.) (10). Izvoenjem
mikro- ili makromotorike aktivnosti dijete koristi
koordinacijski kapacitet, a kako se on nalazi u temelju
svakog pokreta, njegovim razvojem utjecat e se na
poboljanje sukcesivnih sposobnosti i motorikog
planiranja. Izvoenjem osobito makromotorikih
aktivnosti, zadovoljava se djetetova primarna potreba za
kretanjem te se istovremeno utjee na razvoj spontane
motorike (14) tj. spontane koordinacije. Tijekom tih
aktivnosti veoma je vano ukljuivati sva osjetila dodir,
miris, kretanje u prostoru itd. i integrirati ih s
motorikim zadatkom (10).
S ciljanim razvojem koordinacije treba zapoeti kod
djece bez tekoa u razdoblju predkolske i mlae kolske
dobi zato to je to najsenzibilnija faza za njen razvoj. Kod
djece s tekoama u razvoju ne postoji najpogodnije
vrijeme za razvoj koordinacije. Za njih senzibilna faza
zapoinje od trenutka roenja. S tom djecom uvijek treba
raditi na poboljanju i usavravanju koordinacije jer kao
to je ve navedeno s njenim razvojem se razvija
motoriko planiranje i sukcesivne sposobnosti.
Koordinacijske vjebe zahtijevaju visoku razinu
koncentracije (12), a na ivani sustav postavlja visoke

104

zahtjeve, te se primjenom ovih vjebi ivani sustav vrlo

brzo umara (5). Zato se one trebaju izvoditi na poetku
susreta, tj. pred kraj zagrijavanja ili na poetku glavnog
dijela susreta (5). U radu s djecom s tekoama u razvoju
trebali bi minimalno provoditi koordinacijski trening na
svakom susretu u trajanju od 10-15 minuta.
Motoriko planiranje se moe poboljati kada se
stvore stanja visoke motiviranosti kako bi smo djeci
pomogli nauiti osjeajne naznake i povezati se s
drugima. U situacijama visoke motiviranosti, dijete je bilo
sposobno jedino za ponavljanje, moglo se upustiti u
dvostupnjeviti niz (10). Napredak u sposobnosti
motorikog planiranja ostvaruje se od besciljnog kretanja
i jedininih repetitivnih radnji do motorikih radnji
rjeavanja problemskih situacija koje se sastoje od dvije
ili tri sekvence, odnosno do rjeavanja problema koji
ukljuuje prostorne odnose (10). Dijete e planirati
pokrete s namjerom, nauit e uspjeno izvoditi kretanje
kroz kontinuirano vjebanje (6).
Kako odrediti jesu li se poboljale sposobnosti
motorikog planiranja? Moe se odrediti ako dijete
odreeni motoriki zadatak (problem) ili motoriku
radnju rijei na njemu prihvatljiv nain bez asistencije. Na
primjer, ako ste zadali djetetu da prvi puta izvede sloeni
motoriki zadatak (kotrljanje i guranje tri lopte s dvije
ruke) i dijete ga izvede, uz prisutnost visoke razine
koordinacije, tako da dvije lopte gura s dvije ruke, a jednu
loptu s jednom nogom. Dijete je rijeilo motoriki
problem na njemu prihvatljiv nain prvo planiranjem
radnji, a zatim nizanjem pokreta.
Kada se uvjebavaju sukcesivne radnje, presudno je
imati svrhu ili jasan cilj ak i ako se oponaa radnja,

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

postoji cilj dijete osjea zadovoljstvo od ponaanja (10).

Ako dijete nema osjeaj za smjer ili svrhu kretanja,
povezanu s odreenim osjeanjem ili namjerom, teko mu
je napredovati iza jednostavnih motorikih radnji. Ako se
u drugoj godini ivota ne oblikuje ili je poremeena
sposobnost povezivanja osjeanja i namjere sa sloenim
motorikim radnjama, moe biti osujeena sposobnost za
sloene drutvene i motorike radnje (10). Umjesto
sloenog djelovanja usmjerenog cilju mogu se pojaviti
jednostavne repetitivne radnje. Kada je upotreba
motorikih vjetina oteano, dijete ih prestaje koristiti s
namjerom. Onda se moe dogoditi da ne
upotrebljavajui ih izgubi povezanost izmeu osjeaja
ili namjere i sukcesivnih vjetina ili, ire, motorikih
sposobnosti (10). U svrhu poticanja veza izmeu namjera
ili emocije i motorikog planiranja i sukcesivnih procesa,
a takoer i veza izmeu emocionalnog sustava i
senzorike obrade openito i sukcesivnih sustava, treba
izvoditi vjebe u kojima dijete treba dohvatiti neto to se
nalazi izvan sredinje linije njegova tijela (10). Kada
dijete izvodi pokrete posezanja i dohvaanja predmeta
aktivira se Brodmannovo kortikalno polje (BA44) koje je
dio Brocinog podruja - sjedite sustava zrcalnih neurona
(4). Brocino podruje ili lijeva frontalnooperkularna kora
(LFOK) bitna je za kontrolu orolaringealnih, orofacijalnih
i brahiomanuelnih pokreta i ima kljunu ulogu u
planiranju, promatranju, razumijevanju i oponaanju
akcija drugih (4). Neki istraivai vjeruju da LFOK slui
za oponaanje pokreta (4).
Sukcesivni procesi su veoma vani kao temelj za
komunikaciju, razmiljanje i rjeavanje problema i zato ih
je potrebno dodatno vjebati, osobito kada je sluh oteen
(10).
Vanost osjeanja ili elje u usmjeravanju djelovanja
i pridavanju znaenja rijeima i konceptima je temeljno
naelo upravo kada se radi o uvjebavanju motorikog
planiranja i sukcesivnih vjetina (10).
Potrebno je to vie raditi kros-lateralne vjebe (npr.
dodirivanje lijevom rukom podignutu desnu nogu u
stojeem poloaju u mjestu ili kretanju) jer se na taj nain
povezuju obje polutke mozga. Povezanost obiju polutki
pomae da se integrira osjeanje sa sukcesivnom
sposobnou (tj. postoji sklonost da sukcesivnost bude
vie funkcija lijeve strane, a osjeanje je vie povezano s
funkcijama desne polutke) to predstavlja jedinstvenu
tekou za poremeaje autistinog spektra (10). Ako je
loa povezanost izmeu polutki to moe utjecati na
sposobnost fokusiranja na predmete ili vizualne slike koje
se nalaze izravno pred oima. Dijete gleda iz uglova oiju,
koristi periferni vid umjesto sredinji (10), promatra
predmete u prostoru samo s jednim otvorenim okom (na
drugo oko miri). Bilo koja fizika aktivnost u kojoj se
dijete suoava sa senzorikim doivljajima i potrebom za
planiranjem motorikih radnji, podravat e razvoj
njegovog ivanog sustava (10).
Motorike vjetine koje su povezane sa snagom,
brzinom i koritenjem rekvizita, vie su povezane s
lijevom hemisferom, dok su motorike vjetine vezane s
prostorom, dodirom i fino motorikim vjetinama bolje
povezane s desnom hemisferom (8). Za razliku od lijeve
hemisfere, desna hemisfera ima veu ulogu onda kada se
odreuje vjetina kretanja brzih objekata s desne strane

prema lijevoj koristei desnu ruku i od lijeve strane prema

desnoj koristei lijevu ruku (8). Autori (8) zakljuuju da je
zapravo desna hemisfera dominantna u senzornomotornoj integraciji, dok autori (4) smatraju da se
integracijsko senzomotoriko podruje (OpR
operculum Rolandi) nalazi u eonom renju. Prema tome,
senzomotoriko integracijsko podruje se zapravo nalazi
u eonom renju desne polutke mozga.
U radu s djecom s tekoama u razvoju vei izazov je
u pomaganju u motorikom planiranju i sukcesivnim
procesima, odnosno razvoju koordinacije, i od rada na
senzorikoj modulaciji i senzorikoj obradi. Mnoga djeca
teko ue planirati svoje radnje i, kasnije, nizati svoje
ideje.
Ako dijete ima nedovoljno razvijene sposobnosti
motorikog planiranja, sklono je koristiti igrake kojima
je lake rukovati. Na primjer, pomicanje vozila na
kotaima i polijevanje na vodenom stolu su za njega laki
nego gradnja sloenih struktura. Pomozite mu vjebati
izazovnije aktivnosti fine motorike dajui mu potporu
ruku na ruku (10). Da bi se djetetu pomoglo uvjebati
motoriko planiranje potrebno je s njime igrati sloene
igre lovice (10).
Sposobnost samoizraavanja putem sloenih
gestovnih konverzacija izgrauju djetetovu motoriku i
vjetine motorikog planiranja (10).
Slijeenje verbalnih uputa koje sadre dva ili tri
koraka s ciljem da se pronae skriveni predmet
poboljavat e motoriko planiranje i sukcesivne
sposobnosti (motoriko ponaanje i vizualno-prostorne
sposobnosti) (10). Zatim, motoriko planiranje se moe
razvijati vjebama puzanja, kotrljanja po podu i igrama
koje imaju fizike prepreke. Najbolji nain je primjena
razliitih poligona prepreka. Unutar poligona prepreka
postoje motoriki problemi (zadaci) koje je potrebno
rijeiti redoslijedom radnji. Kada se radi na poboljanju
motorikog planiranja i funkcioniranja grube motorike
putem poligona prepreka, postavlja se u poetku samo
jedna prepreka pa se postepeno njihov broj poveava.
Poveanjem broja prepreka poveava se sloenost
motorikog problema. Ti razliiti motoriki zadaci ili
problemski koraci primorat e dijete da razmilja kako da
ih rijei. to e ih dijete bre rjeavati to e znaiti da se
poboljala koordinacijska sposobnost. Poligonom
prepreka se uz koordinaciju pokreta, motoriko planiranje
i sukcesivne sposobnosti poveava i fleksibilnost i
plastinost mozga kod djece s tekoama u razvoju jer su
prepreke uvijek postavljene drugaijim redoslijedom ili
su postavljene drugaije prepreke ili zadaci od onih koji su
se koristili u prijanjim poligonima. Plastinost je vrlo
vaan pojam u treningu koordinacije (14). Plastinost je
sposobnost mozga da reorganizira ivane putove na
osnovu novih iskustava (14) i kod djece je najvie
izraena. Plastinost sredinjeg ivanog sustava,
odnosno njegova sposobnost da se prilagodi i mijenja je
najvea u ranim kolskim godinama. To razdoblje se
poklapa s najveim porastom koordinacijskih
sposobnosti, ali i sposobnosti motorikog planiranja,
koji se kod djeaka javlja izmeu 7 i 9 godina (5), pa
zatim izmeu 11 i 12 godina starosti (14).
Osim poligona prepreka, na poboljanje motorikog
planiranja moe se utjecati koritenjem i igre pretvaranja.

105

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

Mnogi izvjetaji pokazuju da ritmika aktivnost,

osobito glazba, ples ili sport pomau u motorikom
planiranju i integriranju osjetila sa sukcesivnim
sposobnostima (10).
Naela kojih se voditelj sportsko-rekreativnog
programa treba drati prilikom razvoja motorikog
planiranja i sukcesivnih sposobnosti:

ZAKLJUAK

1. Stvarajte izazove sa snanom motivacijom (jaka

namjera ili emocija povezana s nekim ciljem ili
nagradom). Na taj se nain povezuje senzorika
obrada i motoriko planiranje sa sustavom emocija ili
namjera. To podruje predstavlja potekoe mnogoj
djeci s tekoama u razvoju, osobito djeci s
problemima autistinog spektra (10).
2. U svakom senzorikom modalitetu, a takoer u
motorikom planiranju i sukcesivnim vjetinama
ponite od jednostavnijih prema sloenijim zadacima
(10).
3. Stvarajte igre i vjebe koje omoguuju preuzimanje
inicijative i pruaju mu mnogo zadovoljstva i radosti
tijekom rjeavanja zadataka. Dijete e poeljeti da radi
slino vjebe i istodobno e dobivati osjeaj vladanja
svojim tijelom kao i osjeaj da se u njega moe
pouzdati (10).
4. Pri provoenju razliitih vjebi maksimalno pokrenite
djetetove sposobnosti. Drugim rijeima, izazivajte
panju, ophoenje, neverbalne gestovne interakcije,
upotrebu simbola i rijei, dvosmjerne dijaloge,
ukljuujui fantaziranje i matovite scenarije (10).
5. Kada se motoriko planiranje razvija putem uenja i
izvoenja motorikih zadataka, u prvoj fazi uenja
potrebno je fiksirati stereotip gibanja, tj. postii
njegovu stabilnost. U drugoj fazi treba osigurati
njegovu promjenu prilagodbu na nove situacije
(primjena elementa u razliitim uvjetima). Kada je
zavrila faza stabilizacije i fiksiranja stereotipa
gibanja slijedi prilagoavanje motorikog znanja
novonastalim razvojnim obiljejima djeteta.

Koordinacija ukljuuje sloen redoslijed aktivnosti:

reakciju tijela na senzorni input (podraaj), izbor i obradu
odgovarajueg motorikog programa na temelju
usvojenih vjetina (motorikog uenja) te, na kraju,
izvoenje odreene aktivnosti (18). To ukazuje da
koordinacija ima dodirnih toaka sa sposobnou
motorikog planiranja. Jo jedna njihova zajednika
dodirna toka bi bila to obje sposobnosti omoguavaju
svrsishodno djelovanje, tj. izvoenje funkcionalnih
pokreta.
to je razvijenija koordinacija cijelog tijela (globalna
koordinacija) to e biti razvijenija i sposobnost
motorikog planiranja. Vjebe kojima se utjee na razvoj
koordinacije istovremeno se razvija motoriko planiranje
i sukcesivne sposobnosti, ali i obrnuto. Te vjebe se kod
djece s tekoama u razvoju trebaju izvoditi konstantno i s
njihovom primjenom treba zapoeti to ranije.
Koordinacija ili koordinacijski kapacitet i motoriko
planiranje se sve vie razvijaju kroz proces uenja,
usavravanja i koritenja motorikih znanja. U tom
procesu se treba voditi rauna o odreenim naelima kako
bi napredak djeteta bio to bolji. Ponekad je zbog
kompleksnosti rada s djecom s tekoama u razvoju
odreene segmente sustava koordinacijske sposobnosti
gotovo nemogue razvijati.
Motoriki razvoj djeteta ovisi o koordinaciji,
motorikom planiranju i sukcesivnim sposobnostima.
Domena motorikog razvoja utjee na mnoge aspekte
uspjeha djeteta u kognitivnom, perceptualnom i
socijalnom razvoju, puno vie nego to bi povremeni
promatrai mogli pomisliti (24).

Literatura
1. Abazovi E., Okanovi I., Zametica E. Uvjetovanost
koordinacije neuro-fiziolokim procesima. U: Juki
I., Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening
koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 242-4.
2. Bari R. Motoriko uenje i pouavanje sloenih
motorikih vjetina. U: Juki I., Gregov C., alaj S.,
Milanovi L., i sur. ur. Trening koordinacije, Zagreb,
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011;
63-75.
3. Blai D., Opaak I. Teorijski prikaz djeje govorne
apraksije i ostalih jezino govornih poremeaja na
temelju diferencijalno dijagnostikih parametara.
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011;
47(1): 49-63.
4. Cepanec M., Juda M. Motoriko polje za govor

106

6. Vjebanje i ponavljanje motorikog zadatka provoditi

uz stalnu kontrolu. Potrebno je vrednovati izvedbu to
znaajno doprinosi uvrivanju i stabilizaciji
motorikih vjetina i navika te uspjenom motorikom
djelovanju (16).

nekad i danas: od klasinog modularnog sredita

do vorne i supramodalne sastavnice viestrukih
neuralnih mrea. Lije Vjesn 2007; 129: 401-6.
5. iri A. Specifine koordinacijske vjebe s
obruima u nogometu. U: Juki I., Gregov C., alaj
S., Milanovi L., i sur. ur. Trening koordinacije,
Zagreb, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu,
2011; 314-20.
6. Fazlioglu Y., Gunsen O. M. Sensory motor
development in autism. U Mohammadi MohammedReza, ur., A Comprehensive Book on Autism
Spectrum Disorders; InTech, 2011; 345-68.
7. Fratri F., Vujanovi S., Golik-Peri D. i sur.
Suprasumativnost koordinacije u ovisnosti o
interakcijskim odnosima i stanjima psiholokih i
socijalnih regulativnih mehanizama hipotetski
fizioloko-kibernetiki model. U: Juki I., Gregov
C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening

Ivekovi I. Utjecaj motorikog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti...

koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet

Sveuilita u Zagrebu, 2011; 231-6.
8. Ghraibeh A. M. A., Al-Zahrani A. A. Learning and
thinking styles based od whole brain theory in
relation to sensory-motor integration. Research in
Neuroscience 2013, 2(1); 1-10.
9. Gonzalez C. J., Ostoji M. S., Juki I. i sur. Veliki
potencijala adaptacije i treniranja ivanog sustava.
U: Juki I., Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur.
ur. Trening koordinacije, Zagreb, Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011; 81-2.
10. Greenspan S. I., Wieder S., Simons R. Dijete s
posebnim potrebama: poticanje intelektualnog i
emocionalnog razvoja. Lekenik, OSTVARENJE,
2003.
11. Idrizovi, K. to je to koordinacija? U: Juki I.,
Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening
koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 28-41.
12. Karamati L. P., Vuljani A., Perun J. Razvoj
koordinacije kod djeteta sportaa. U: Juki I., Gregov
C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening
koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 470-3.
13. Kuhar A. K., Blai D., Butorac . i sur. Upute za
vanjsko vrednovanje obrazovnih postignua uenika
s posebnom obrazovnim potrebama u osnovnim
kolama. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja, ITG Zagreb, 2007.
14. Macner I. Koordinacija kao preduvjet razvoju
kondicijskih sposovnosti te usvajanju sportskih
tehnika. U: Juki I., Gregov C., alaj S., Milanovi
L., i sur. ur. Trening koordinacije, Zagreb,
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011;
297-300.
15. Milanovi D., alaj S., Gregov C. Istraivanja
efekata transformacijskih postupaka u podruju
koordinacije. U: Juki I., Gregov C., alaj S.,
Milanovi L., i sur. ur. Trening koordinacije, Zagreb,
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011;
50-6.
16. Milanovi, D. Teorija treninga. Prirunik za praenje
nastave. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu,
2003.
17. Mirkov M. D. Motorika kontrola: znanstveno
podruje, kratak pregled pojmova i metoda. U: Juki
I., Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening
koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 21-7.

18. Njaradi N. Koordinacija obiljeje pobjednika. U:

Juki I., Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur.
Trening koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 83-7.
19. Ozbi M., Filipi T. Complex imitation of gestures
in school-aged children with learning difficulties.
Kinesiology 2010: 42(1); 44-55.
20. Paui J., orak A., Gali B. Individualno vjebanje
djeteta s potekoama u razvoju. U: Findak V. ur.
Organizacijski oblici rada u podrujima edukacije,
sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Pore,
Hrvatski kinezioloki savez, 2013; 507-12.
21. Polovina A., Polovina-Proloi T., Polovina S.
Razvojni poremeaj koordinacije neprepoznati
poremeaj svugdje oko nas. Fiz rehabi medi.
Hrvatsko drutvo za fizikalnu i rehabilitacijsku
medicinu pri HLZ, 2007; 22(3-4); 163-72.
22. Rado D., Perak A. Poremeaj koordinacije
dismetrija. U: Juki I., Gregov C., alaj S.,
Milanovi L., i sur. ur. Trening koordinacije, Zagreb,
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011;
263-266.
23. Stoi A. Skolioza i port. Paediatr Croat 2009; 53
(Supl 1): 205-11.
24. alaj S. Rana motorika stimulacija preduvjet
sportske izvrsnosti? U: Juki I., Gregov C., alaj S. i
sur. ur. Kondicijska priprema sportaa, Zagreb,
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2013;
66-9.
25. Tomljanovi M., Krespi M., Belija T. Integralni
trening koordinacije u rukometu. U: Juki I., Gregov
C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur. Trening
koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 133-6.
26. Vueti V., Sukreki M., Zuber D. i sur. Dijagnostiki
postupci za procjenu razine koordinacije sportaa. U:
Juki I., Gregov C., alaj S., Milanovi L., i sur. ur.
Trening koordinacije, Zagreb, Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2011; 42-9.
27. Youssefi P., Youssefi A. Senzory-motor integration:
A perceptual-motor approach for enhancing motor
planning in children with special needs. The
interdisciplinary council on developmental and
learning disorders Clinical practic guidelines,
2000: 537-56.
28. Zoranji J., Baali A., ovi N. Razvoj koordinacije
kod djece nogometaa. U: Juki I., Gregov C., alaj
S., Milanovi L., i sur. ur. Trening koordinacije,
Zagreb, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu,
2011; 454-7.

107