oll]jen odgajatelj mora brl~utl da u organiziranju zlvota i

T8.koder, ovaj dokument korespondira 5 mogul!:no(;Cu us

'ada u grupi djece o'sigura uvjeteza pun razvoj e.ktualnih i

postave sustava javne odgovornosti pratenjem I vrednova.

potencijalnih !unkcija i sposobnosti djece.

.
njem doprinosa pojedlnca, Instituc1ja I djelatnosti u cjeUni.

Javnu odgovornost za kva.lltetu rada i procesa uz odgaja.

Primjena dokumenta zahtijeva. sustavno praeenje I vred

l~I)~ snose ravnatelji I tlmovl strucnlh suradnlka. pedagog,

novanje postignuca i promjena u pedagoskoj praksl. primje

pSIJ:lolog, vi~a medicinska sestra, defektolozi raznih pro(ila,

nu organizacljsklh i drugih standarda. ze.konsklh proplsa

IlJecn~k, socijalnl djelatnic1 I dr: Oni svojlm zajedniCklm dje

lz.radu razllclUh strucnlh uputa Za. neposrednu pediJ,go~ku

lovan)em moraju pridonositi o$tvarenju svih !unkcija djec

praksu, te public1ranje Informacija 0 Inovacijarna U, svljetu I

unM.
.
...
Jeg vrtica, od programiranja, pra.eenja, ostvarivanja, ocje
njivanja postignutog, strucnog unapredlvanja I usavr~ava.
nja, . bibliotecno-in!orms,c1jsko-dokumentacijskog djelova.
HUMANISTlCKO-RAZVOJNA KONCEPCIJA IZVANOBlTEWSKOG

n)a, do povezivanja obiteljskog OOgoja 5 Instltuclonalnim, ne

ODGQ,JA I OBRAZOVAN~A PREDSKOLSKE DJECE

samo vrtiekim, nego i drugim prosvjetno-kulturnim cinioci

ma u vertikali i horizontali odgojno-obrazovnog sustava. .
.Odgoj predt;kolske. djece zasnlva se na humanlstlcko-raz
vojnoj koncepcljl, koju cine .
. Sve. to, ujedno, treba prldonosltl razvoju Instltuclje djee
leg vrtlea kao sredi~ta pred~kolskog odgoja u sVQjoj sredini.
- Ideja humaniZma,
. Uz opee zadaee strucnl se suradniclmoraju usmjeriti na
- spoznaje 0 specificnlm osoblnama I zakonltostlma.
poslove istrailvanja odgojne pre.kse, uvodenje I promovlra.-
razvoja djeteta pred~koll!ke dobl, te spoznaje 0 eovjekovu
n!e inovacija, podlzanje kvalitete rada i zajednickog zlvlje
razvoju u cjeUni,
'
.
..
nJa djece i odraslih. Strucni 5U timovl obveznl djelovati tako
- 'spoznaje 0 znaCajkama izvanoblteljskog odgoja pred-'
da s~ osnovna odgojno-obrazovna funkclja djecjeg vrtiea
skolske djece.
..
razvlJa ne zanemarujuel druge, zdravstvene I socijalno-za
Polazi~ta su humanisticke razvojne koncepclje odgoja .._
stitne funkcije. .. _._.- -s-.
_._ -
pred~kolske djec.e, spoznaje I opredjeljenja:
- Zaposljavanje strucnlh suradniko. evrsto' je Povezano ' s . ' - da je dljete vrljednost po sebl kola se prihvaCa u5vojoj
osposobljavanjem .djecjeg vrtlea za optlroalno pedago~ko .osobltostl, a takoder kao clan obltelji 5 njenlm osobltosttma
djeIo",:anje.
.
I' sustavom vrtjednosti,
I .. _
Osocnt doprinos raivoju pred~kolskog odgoja u teorij
- da dijete Ima i posebna prava 1.zrai.ena I u Deklaraclji
skom I prakticnom smislu .mog)..l dati strucno-znanstvene in
o pravlma djeteta (UN, 1959.), tj . pravo. da :i1ve u zdravoj sre

din!. do. im, bez lz.uzetka I dlskrimlnaclje, dru~tvo oslgurava

stitucije i oblici, kao sto suo strucno-metodlckl centrl, vjet

baonlce I eksperlmentalnl.vrtlcl.
. najbolje moguce uvjete za rMt. razvoj .j ucenje, kako bl se

skladno razvljala u tjelesnom, umnom cudorednom I dru~

Strucno-metodicki centri su djecji vrticl Ii. kOjima se su.s

tvencim pogledu, uuvjeUma slobode. dostolanstva. prihvaCa

tavno i planski provodi teorijsko i prakticno osposobljava.

nje odgajateJja i strucnih suradnika uz primjenu najnovijih . nja, Ijubavl i razumljevanja I zato kad je god to mogute pod

okriljem rodlteljske Ijubavl, brige I odgovornosU, te da se

znanstveno dokazanih strucnih postignuea.

djeca s te~kotama u razvoju odgajaju u skladu 5 njlhovim

.
Vjezbaonice su djecjl vrtid kdji u cjelinl nude pogodan
posebnlm potrebama,

model rada za buduce OOgajatelje i strucne suradnike te

- da se u odgoju uvaiava djetetovo dostojanstvo, te stal

imaju dovoljan broj mentora za vecinu metodicklh sadrt.a.ja.

no razvija njegov pozit~vni Identitet (so.mo.po~tovanje) ..

. .
Eksperlmentalni vrtlci su djecji vrtlci u kojlma se provo
. de temeljna istraiivanja iz podrucja razvoja, odgoja i obra.-.
HumanlsUcka razvojna koncepclja zahtijeya prlmjenu

zovanJa pred~kolske djece te druga istra.Zlvanja korlsna za

.demo!<ratskih nacela u odgoju pre~kolske djece jer polazi

razvoj teorije i prakse pred~kolskog odgoja.. .

00 Ideje 0 vrtlednosU demokratsklh odnosa medu Ijudlma 5

Predlozena Koncepc1ja razvoja predskolskog odgoja je

kojima se dljete u svom okrurenju susrete.

polaziste za. izradu Zakona 0 pred~kolskom odgoju te drugih

Primjenu takvih nacela poduplru I spoznaje 0 e.kUvnoj i

podze.konskih i proved be nih e.kata Mlnistarstva prosvjete I

kreativnoj prlrodl dleteta i 0 tomu da na njegov razvoj OOlu

kulture Republike Hrvatske.

.
cujuce utjeee .kyalileta odoQSA. odglllateljA prema. niemu.

Ono u neautorilarooj demokratskoj okoUni i odnoslma Ima

Konzultanu
~rlledlog lzradlle
bolje uYJete 1 poticale za vlMtitU akUvnost I cjelokupnl raz

Matilda Markotlc
Mira Kunstek
vol, posebice za razvoj stvaralackih osoblna i sposobnosU.

Dubravka Male~
Mira Ore~kovic-Pek1ic
Demokratskl odnosl OOgajatelja 5 djecom I drugim OOrMli

Arijana Miljak
Zelenka Skert
rna u dletetovoj sredlnl omogucuju ranu spoznalu vrijednos

(vanko. Strleevic
ti takv1h odnosa I ranD ucenje prikladnlh ponuanja.

Humanistlcka razvojna koncepclla otvara mogucnosti

unapredlvanja kvalltete djetetova :i1vota u cjelinl. sto obuh
vaea lz.raiavo.nje, ostvarivanle I maksimalno razvljanle Indl
~vldl.l..aJnih mOKU~no~

53, PROGRAMSKO USMJERENJE ODGOJA I

OBRAZOVANJA PREDSKOlSKE DJECE
UVOD

II

Novi dokument .Programsko usmjerenje odgoja I obra.-.

zovanja pred~kolske djece.temelji se na novoj .Koncepcljl
.razvoja predt;kolskoga odgoja- I predstavlla strucnu podlo
gu za provodenje razllcitih programa OOgoja I obrazovanla
djece predt;kolske dobi u organ1z.iranim izvanobiteljsklm uv
jetima. Ovaj dokument polazl 00 po~tlvanja slijedeclh nace~
la:
- pluraJlzma i slobode u primjenl pedagot;~lh ideja I
koncepcija,
- razllcltostl u vrstama I obllcima provodenja progra-:
ma.

.
- demokratizacljl dru~tva prema subjektlma kOjl se
pravno Lzakonom definiraju kao nositeljl programa.
Sirinom humanistlckog .prlstupa I priznavanjem prlorl
teta zakonitostlma j' suvremenlm znanstvenlm spoznajama
o razvoju djeteta ovaj.ce dokument ~t1catl slobOOu Izvr l lte
Ija programa u planiranju, programiranlu I ostvarlvanju ne
posrednog odgojno-obrazovnog ra.da 5 pred~kolskom dle
com.
U koncipiranju Programskog usmjerenja uva.t,ene su no
vije znanstvene spoznaje 0 prlrodi i eflkasnosti programa
.za predskolsku djecu, kao i zajednicke procjene predlaga.ea.
dokumenta i prakticara 0 nivou dostignute pedago~ke prak
se i stvarnim izgledima za njegovo prihvacanje te se one
predlaie u vidu smjernica za odgojno-obrazovnl rad. (stov
remeno se ocekuje i njegova upotrebljiyost za sve cimbenike
koji vode brigu 0 promjenama I razvoju pred~kolskog odgo
ia. a posebice za kreatore i realizatore programa obrazova.-.
nia dielatnika u pred~kolskom odgoju.

Za Odgoj pr skolskog djeteta bltne SU spoznaje, da Ie dljete kvalltatlvno ..razliclto blce od odrasla. Covjeka, te da Ie
pred~kolsko doba temel no razdobl e Co ekova razvoja u

kojemsenaspec1rt anna no tu'ul

8.~nov!1aobi- _

lje:f.jat6 fizickeTpsililcke mogucnos .

OJ u to doba 00- _

reduje domete "cjelokupriog razvoja u' zrelol"dob1. a. kako u

mnogoeemu Qvlsi 0 I,iVjeUma I utjecanm& okoUne, te aktiv

nostima samog'djeteta, to upu~ule .Ila znacal I speclf1cne za
daCe predskolskog odgoja, u OOnosu na OOgoj u kasnljoj do
bl. .
Medu prevladavaluclm osobltostima pred~kolske dobl

mogute je izeivojlti vaine \judske, osoblto stvaralacke mo

gucnostl djeteta, kao ~to su npr.:

."
,

- znat1.teljan, aktlvan. stvaralackl OOnos djeteta prema

okoUnl;
""-. - - - - _....-..
."- ...,;..- cjelovlU (slorenl) obUci opamnla (kroz sve senzorne

mOOalltete) I trnaginacile (zamiSllanla.. izmiSljanja. mute).

- .razvol govora.. osnovnih oblika Iluclskog komunlc1ra

nja.

. - razvoj druiltvenosti. suosleeajnosti (empatije) I samo

kontrole. ~to uz druge posljed1ce I osoblne dleteta omogucuje

tak.oder da ono usvaja pona,Sanja U skladu s neklm 00 os

. novnlh zahtjeva :i1vota u zajednic1 (socljal1zaciju). .

- senzlbilitet za gjazbu, poetsku rljec. razlicite obUke Iz.

ra.zo~~~~an~~;; UIOg~-;;;dsk~ISkog oog~~d~-~~~~~nosl

.l

povoljnom cjelovitom razvoju osobnostl djeteta i kvallteti nle- \

.gova :f.ivota.
.
'.

USmjeravanje pred~kolskog odgoja na 'pridonos povolj

nom cjelovitom razvoju djeteta zahUjeva izmedu ostalog

- potrebu ~to veceg povez1vanja oblte\jskog i Izvanobl

tellskog odgoja djeteta, OOredenu srodnost iz.vanobiteljskog 5

dobrlm obiteljskim odgojem te potrebu t;to evrilce suradnje

Zbog .kratlvanla teksta dal~ 60 se korlsUU .amo izraz odgol (ler obuhv&

ta I obrazovanle dleteta u runkelll nlegova ruvola'

.\

,
--~
)

:'

(} :

';"

, ... '.

7. :

: . GL:.:~ ~ :-\ o g

oc

, ,'; <

~ ~.'.

1'( ' ( i i i r.:lj~

~:; r:'

r!je:;l.

.:~"\!I1
j

,i1'.l

0 :;

,.;:t.,;C;;:j~l n;"..c:;!

;! i..I("[ . .. ,~ri

l ( :1 1 .

n':c:~ .

.t~ r., .:. ~':: .

u1 ;,:u l i~ .. n;~ :-:;,:u;~~;..: :- j~!-(..

<:~~-:::'. \'"
(;.; ,- : (- : .,:, .-

djece, mogu se razvijati djetetov osjecaj sigurnosli. sarno

potltovanja. sarnostal nostl. stvaralaekoga prlstu.p& prob!e
~iroko postavllen opcl. otvoren I flekslbllan Izvanobi
teljskl program dletetova odgola kojim se svakom djetetu. u mirna, samokontrol~, novi motlvii dr. Buducl da Ie to.akUv- .
pravilu. moraju oslguratl povoljni uvjetl za razVoj vec nakon nost po izboru djeteta. koju ono prilagodava svojlm potre~
rna i mogucnostima, u kolima se na osebulaQ nat:ln ~
prve godlne :tlvota. kao tlto su
a) za.dovoljavanje osnovnlh tjelesnlh potreba I Cuvanje A\O jotl ne moze u stvarnostl. pridrZa,:,a' se pravlla kole sl.le
samoodabralo iii prihvatllo, ponavl)a. mllenja pon~)e:
djetetova zlvota I zdravlla
postupke, rjetlenja problema, lzraZava osleea.je, a maze I
b) zadovollavanje potrebe za slgurnoScu, njeznoScu I Iju
prevladavatl neke vlastlte osletalne probleme.
bavlju rodltella I druglh osoba 5 kojlma se dljete susrece
: Utjecanje odr.aslih na igru mo:a se zasnlvati na dobro,?

c) zadovoljavanje potrebe za raznollkom stlmuhicilom ko

poznavanju Igre I aktualne razvo)ne razlne djetet&. Moguce

ju omogucuje do:tlvljajlma I predmetlma bogata i prorrijenljl

je primjenjlvatl I usavrllavatl sustav I vel: 1zgr&denlh. pozna

va okolina
tlh Igara. tzv. 19ara gotovim pravllIma. pokretnih (el~m~n

d) zadovoljavanje potreba uzajamnostl komunlkaclje (ko

tarnlh.
motorlckih): te istraZivaeklh, druStvenlh. )eZlCkih.

lu omogucuje osjetljivost I aktlvan odrios odraslogprema

. g Jazbenih; likovnlh, dramskib. scensk.l h. logieklh, '!'atema
djetetu).
.
.'
.
tlcklh Igara. odnosno igara gradenja I konstrulranJe. dakle
Izvanoblteljskl odgoj predSkolske djece treba Imati Sto vI
.
Se osoblna dobrog obltellskog odgola. ostvarlvatl I razvijatl Igara koje se obleno nazivaju dldaktlcklma.
Djeci 5 tzv. posebnim potreban:'a mogu se (i moraJu) u

prlsnost. pozitivnu emocionalnu klimu, slobodnu komunlka

strucno ekiplranlm ustanovama oSlguratt I posebni odgo)nl..

cilU, trajnost sveze s odraslima i drugom djecom, aktivno

terapeutski postupcl. korektivna gimnastlka I d.r.

sudjelovanle dleteta u razIlcitim vaZnlm zivotnim djelatnos

U odgoju. osoblto u neposrednoj Interakcili I .komunlka
tlma s odraslima I drugo.
eljl odgajatelja s djetetom. bltnu ulogu Imaju motivaclja 00
Prema tome. vaZrio je da dljete u dlecjlm vrtlclma I dru
.

..~
gim oblicima Izvanobltellskog zlvota Ima mogucnostl za us- gajatelja i druglh odraslth koji komunlciraju s djecorn.
Posebice je pri tomu ~ odgajatelja vaZno strueno znan)e.

i pjesno uspostavljanje I proSirlvanle emocionalnlh I SOGljal

. nih sveza, kvalltetnlh odnosa: 5 odraslima I djecom u nepos
mogutnost prepoznavanja I osletljivost na dletetove raznov

rednol potlealnoj okollni. U takvol Interakciji dljete moZe

rsne potrebe, kao I pravovremeno poduzl~anje praviJnih

radnjl njegova sllka 0 tomu tlto dljete moZe I treba tilekorn

r~ijati razllclte vrste djelatnostl. kao Sto su

(j)- zivotno-praktltne f radne
aktivnostl vezane uz blo
predtlkolskog perloda. dakle njegova oteklvanja 0 moguc
10Ske potrebe, njega djeteta, svlacenle, oblacenle, samopos
nosttma ucenja I razvoja djeteta.
.

IUZlvanje. kucnl poslovl, njega biljaka I Z1votlnla. lzrada

Procljenlvtll aktu'a lne razvolne potrebe I moguenosti dje

teta I poznavajucl u osnovl nlegove razvolne mogucnosti u

.
p~. dmeta i Igracaka I dr.
raznovrsne Igre - funkclonalne . slmboliCke. Igre gra
cilelom predtlkolskom razdoblju. odgalatelj .moZe koristiti

ja I konstruiranja.igre 5 pravilima i dr.

. date I oslguraU druge prlkladne uvjete I potlcaje zastalno

.
'J
druStvene I drul;tvenozabavne - druZenla viSe djece I
dletetovo unapredivanje prema sve vl!;lm razvojnim postig
nuc1ma.
.
.

~
raslih. zabave. svecanosU. Setnje. tzv. prlredbe i dr. .
Isto Ie tako vaZno da strucnl kolektiv u opcem programi

\-; ~ . Ii>- umjetnlcko-promatranje. slu!;anje. Interpretaclle um

C0 jefnickih tvorevina za dleeu. slikovniea. IIkovnlh. knjlzevnlh, ranju I vrednovanlu ostvarenih programa odgoja, ima cjelo

vitu sllku osnovnih razvojnih potreba i mogucnosti djeteta

.1 "' ~benih. scenskih. filmsklh i drugih dlela

'I...J"'<!
~ raznovrsnog. izraZavanla i stvaranja djeteta.-plevanle . predSkolske dobl.
.
. .

S obzirom na cjelovltost razvoja, takva sitka dJeteto~<]h

(""-. ~ s ranle. crtanje, sllkanje. modeliranje. gradenle i konstrul

potreba I mogucnosti lednako je vaZna za programiranje.

V'\ ,..... ranje. govorno. scensko izraZavanje. izraZavanje clelokup

ostvarlvanje I vrednovanle elelovitlh. kontlnulranlh obhka

l ......... n~. motorikom, plesanle i dr.

odgola.
kojlm se mogu i trebaju poticatl sve njegove raD'oj

<\.(
J:r Istra.zivaeko-spoznajne - istraZlvacko manlpul1ranle.

ne mogucnosti. kao I za stvaranle kraelh programa. vi!;e us

predmeUma, promatranje. upoznavanje netega 111 nekoga.

rnlerenih na poticanle nekih razvojnlh mogutnosti. ali koji

Setnje. posjeti, susretl s Ijudlma razllcltih profesija. stvarao

cima. istra:tlvaeke aktlvnosU u uzem smlslu - otkrlvanla I
ipak, uvllek utleeu na razvoj u cjelini.

. Za Izgradlvanle .slike 0 djetetu u skladu s izloZenom hu

jednostavnog eksperlmentlranla, praktlcnog I sarno verbal

manlstickom razVolnom koneepcljom potrebno Ie imati u ,"i

'nog rjeSavanja razlicitih problema. namjernog utenla I vjez..

du da predSkolsko dljete ima slijedece osnovne potrebe. da

b~a postupaka. pona!;anja, pravila I dr.

~
speclncne aktlvnostl s kretanjem - tlelesno vjezba-. se moze utjeca~1 ria razvoi osoblto ovlh njegovih osoblna i

n ' ,plivanje, sanjkanje, kllzanle, koturaljkanle. voznja na bi

sposobnosti :
.
'1. osnovne tjelesne potrebe - za hranom, zrakom.
~klu. skljanje i dr.
.
Na takve se naelne omogUcavanjem I motlv1ranlem razll
kretanjem. Igr.o m, boravkom u prlrodl I dr.
,
- morfolokl status djeteta lnjegovanje mlSltnih reakci- ", '
cltlh aktlvnosti prllagodenih stupnju razvola I Interesa die
teta moze bogatltl I strukturlratl nlegovo Iskustvo 0 sebl I
ja potrebnlh za odrZavanje stava Ujela I ravnoteze).
.. :
_ povlSenle .funkcije krvozilnog I dltlnog sustava s tezl!i- ~-I.
svljetu. utlU naelne rjeSavanja vlastitih i zajednlcklh proble
ma I zada.ea. clme se moZe postlcl svestranill razvltak dlete
tern na funkclonalnom prilagodavl!-nlu,
....:.. taktilnu I ml!;ltno-zglobnu osjetijtvost, te nervno-mi
tao Raznovrsne mogucnostl psoblto su vazne za djecu kola
zlve u tzv. nuklearnlm- oblteljlma. nestlmulatlvnlm obltelji
Icnu osjetljlvost.
- usavravanle prlrodnlh obllka kretanla - . puzanje.

rna, u skucenlm.stambenlm uvjetlma, uoblealenim uvjetlma

gradskog pa I seoskog :tlvota.
.
hodanle, treanle. skakanje. provlacenle, penjanje. guranje.

Zbog svega navedenog Ii :tlvot I djelatnostl djece na sv1m vueenje. pottsklvanje, bacanle, hvatanle, diZanje, no!ienje.

.""
mjestlma na kollma se provodl pred!;kolskl odgoj moralu se
kotrljanle I kolutanje,
.

- povecanle otpornostt organizma .na nepovoljne okolin

\. .-~
ukljuclvatl rodlteljl.kao djed najblizl, za njlhov razvoj lod7
gol najzaintereslranljl, te Casto vrlo inspiratlvnl s obzlrom ske utlecale I dr.

2. - stvaralat:ke osoblne kOje dllete spontan,o pokazuje

na svoje Iludske I profeslonalne mogucnostl. Na taj se naeln

moZe najbolje povezlvatl oblteljsko i izvanoblteljsko Iskustvo
- Iskreno tzratavanle svoJih potreba. osobnostl, osleeaja.

opaianja,
zamlsll, radoznalosti. Inicljative, utivljavanja I dr.

djeteta. MoZe se ujedno usmjeravatl I uskladlvatl odgoj u

oblteljl I izvan nje, tlto je osoblto vaZno u predSkolsko doba~
- optlmlstlckog dozlvljavanla zlvota I temeljnog povjere
Osoblto su vaini za cjelokupan razvoj djeteta uvjetl koji
nla u okoltnu I sebe, .
omogueuju prikladnu Interakelju i komunlkacllu djeteta s
- slgurnosU. samopouzdanla. pozltlvne sltke 0 sebi . svo
dlecom sllcne I razllclte, pa i Akolske dobl. te uvjeU za razvi
11m osobltosttma, mogucnostlma. post1gnuclma sada i u bu
. '
jar:tje njegove Indlvldualne Igre I Igre I> druglm djetetom, vUe duenostt
djece I s odrasllma, s odgajateljem prlje svega.
.
- osjeeaja 'l spoznaja 0 tom~ da Ie voljeno, zbrlnuto i pri
Buduci da Igra u predtlkolsko doba Ima vellku razvojnu hvaeeno u svolol oblteljl, u grupl. od odgalatelja. od dlece i
vrijednost djetjl vrtlcl I drugi abltcl Izvanoblteljskog odgola drugih lludi, da je osebujno. vrijedno. kao tlto !lU i drug! Ijudi.
moraju bitl mjesta za Igru djece. Uz struene nat:ine pretetno da hote. moZe i zna. sve vitle clnlti za sebe. suosjeea.tI. druziti
posrednog djelovanja na djetetovo Igranje obltkovanjem po
se, pomagati drugima. sudlelovati u aktlvnostima vrijednim
Ucajne materijalne sredlne. uborom I rasporedom Igra.ea.ka za njega I nlegovu ' obltall. grupu, pa I lIlru zajednlcu Koju
I druglh predmeta. te materijala za igru u prostoru I vreme
opaZa. da stalno raste I razvlla se. lako poVFemeno ne uspi
nu. omogueavanje djetetu da stlece odredeno Inspiratlvno jeva u neeemu I mora prlhva.ea.ti odredena ogranll:enja.
iskustvo izvan Igre, dljete Igrajucl se. IstraZuje, eksperimen
- osjeeaja prlpadnosU i prlvrZenosti svolol obltelji, gru
Ura s razlleltlm materijalima, izraZajnim. IstraZlvaeklm i pi, vrtitu.pa i tlirem okruzenju koleg kao takvog.opaZa. Inte
druglm postupeima'i sredstvlma, zamitliia I kombinlra ono resa za njene osobltosti, vrijednosti. sudlelovanla u aktiv.
tlto je do7.l.vjelo. pa I ono 1> to nile, itd .. te se na tal naeln razvi
nostima,
jaju u Igri razllclte Intelektualne i druge mogucnosti.
.
.
- samostalnost! i kompetencile - teznle da sve !;to moze

Svakako je odgolno vaZno omogucavanje i oplemenjiva

opazi, smisli. uclnl. samostalno odluci I provleri rje!;enja. ov

ladava ponallanjima. postupcima. radnjama. vjelltinama.

nie dletetove spontane Igre. narotito simbollcke u vldu ak

osoblto onima kojlma postize zadovoljavanje svojlh potreba.

Uvnostl .kao da-, .toboze-. Uz vec spominjane razvolne mo

gucnosti takve i druglh spontanlh Igara (funkcionalnih, kon
tuvanja svojega i zdravlja drugih. odrZavanla reda i clstoCe

goja..

! --r

r--

J t,
~
J
J
::> #
r

,..

:r

,born uz sve manje ZAvisnosti i zahtjeva da drugi ne cine

jega one sto moze samoi dr..
samokontrole. osobito opasnih PQI1llSanja za sebe I
Jge te neprihvatljivih naclna izraiavanja neugodnih sta.
1. i rjesavanja sukoba.
- drustvenostl. suosjecajnostl. oSjetijivosti za potrebe
rugih. teznje da sudjeluje u radosti s drugima I pomogne
.grozenom. suraduje i dogovara s druginia. provodi zajed
licke dogovore i sve konstruktivnije rjesava sukobe.
- osjecaja i pocetnih shvacanja 0 vrljednosti rada i Cu
anja materijalnih i kulturnih dobara; osobito prirode.
3. - radoznalosti i aktivnog. stvaralatkog odnosa prema
vijetu. teznje da dozivljava. traii i stvara novo. uocava pita.
lja i probleme. sarno pronalazi odgovore i rjesenja. pa I raz
leita. drugacija od drugih. provjerava rjesenja i dr.
- mogucnosti sve boljeg opaianja gledanjem. slusanjem.
>pipom. mirisom. okusom i dr.
'
- izgradivanja sve bogatije I preglednije sllke svijeta. tj.
skustva i znanja
,al 0 sebi (fizicko. aktivno. socijalno I psiholosko -ja.)
b 0 osobinama Ijudi. liudsklm aktivnostima i odnoslma
,
c) 0 prirodnim predmetima i matenjalima te onima kOje
;u Ijudi stvorili
' .
d) 0 materijalnim i duhovnim dobrima
e) 0 prlrodi.
- postupno razvijanje mogucnostl uvidanja zajednicklh
;vojstava i odnosa u pojavama. grupiranja predmeta i poja
'a. nepromjenjivosti duzlne. kolicine I tezine unatoc mije
ljanja polozaja predmeta"il! radnjl koje su s njima obavljene
j. prostornih. vremenskih. kvalitativnlh i kvantitativnlh od
10sa. te otkrivanja uzrocno-posljedicnlh veza
- da sve vise uocavapitanja i probleme. pretpostavlja.
Jlanira. proejenjuje u rjesenjima odnose. zajednicko. slljed.
", leze. dogadaje. radnje. rezultat i provjerava ih promatra
ljem. jednostavnlm pokusom. radom. razlicitim oblieima iz
'aiavanja i stvaranja. pridruiivanjem. mjerenjem. broje
:ljem i dr.
4. - komunielranja. a osobito prirodnu osjetljivost i raz..
lIoj mogucnosti dozivljavanja. primanja. razumijevanja i !z
"~aiavanja (stvaranja) poruka:
a) neverbalnim. te pogotovo verbalnim putem. sve pree!z
nijim i svestranijim koristenjem govora. verbalnih sredsta.
lIa - jezika u razlicite svrhe.
.
b) tijelom (ejelokupnom motorikom)
c) glazbenlm sredstvima
d) Iikovnim sredstvima
e) seensklm sredstvlma
f) primjerenim oblleima stvaralastva I umjetnosti - je
zicnog (pripovijednog i poezije). glazbenog (vokalnog i in
strumentalnog). Iikovnog (sve vrste) I filmskog (najjednostav
nije~). seenskog. plesnog'
g} razumijevanja funkeije pismene komunikaclje (a na
predllija djeea i pocetnog ovladavanja pisanja).
h) uz ovladavanje komunlkacllom na materinskom jezlku
i na njenoj osnovi dijete Ima mogucnost da (u povoljnim uv
jetima) uSPlesno ovladava I verbal nom komunikaeljom na
nematerlnskom jeziku (za djecu kOja zive u uvjetima gdje je
zik drustvene sredine nije materinskl).

n1"\

~~ !j

Medu djeeom iste a pogotovu razliclte dobi prirodne su

bitne razlike u potrebama. osoblnama i mogucnostima unu
tar svakog navedenog sklopa (npr. velike su razllke u os6bi
nama govora dvogodisI1jeg I sestogod~njeg djeteta ltd.). Ta
kOder su u svakog djeteta moguce i prlrodne osebujne ne
ravnote:ie izmedu aspekata razvoja u pojedlnim fazama nje
gova razvoja (zastoji. nazac!ovanja. ubrzanja u necem\.l I dr.).
Medutim. prlvremene'lli trajne vece neravnote:te. zacsta.- '
janja iii ubrzanja u pojedlnlm aspektlma razvoja 111 razvoja
u ejelinl kOje se kod djeee razllcito lzraiavaju. mogu se ozna
clti kao tzv. posebne potrebe dleteta. One zahtljevalu dodat
nu painju odgajatelja (prepoznavanje prije svega) 1 pomoc
osposobljenih strucnjaka - pedagoga. psihologa. defektolo
gao zdravstvenih i soeijalnlh djelatnlka. flzloterapeuta. te
strucnjaka za speelficna podrucja' za kOja dljete pokazuje
_vecu sklonost I darovltost.
Posebne potrebe djeteta mogu se izraiavatl kao potenel
jalne. prolazne I trajnije.
a) potencljalne posebne potrebe moZe imatl dijete kOje je
u svojem razvoju ill zivotu Imalo odredene tzv. rizlcne fakto
re (izvanjskog lIili unutarnjeg porljekla). kao sto su prena
talnl. perinatalni i postnatalni rizlei (nedonoseno dljete. tes
ki porod. bolest i dr.) iii su bila ill su jos uvljek izioZena ne
kim nepovoljnim okolinskim uvjetima (nepotpuna obitel!.
bo'lest u obitelii i dr.); takve potrebe moze takoder Imati i dl
jete u kOjeg razina nekog aspekta razvoia bitnije odudara o~
ostalih iii se u necemu znatno razlikuje od djeee u grupi
(sporiji motorni razvoj. izrazito zivo dljete. one s izrazltim
sklonostima i Interesima itd.); nagla.$en individualni pristup
i briga za individualne potrebe svakog djeteta u grupi ga
raneija su usmjeravajueeg i preventivnog djelovanja odgaja
telja. tj. sprecavanje prerastanja takvlh pojava u smet.,nje
daljnjem zdravom razvoju djeteta;'

b) prolazne posebne potrebe moze imati svako dijete

zbog oceklvanih. razvojno prirodnlh raskoraka lzmedu dle

tetovih potreba i mogucnosti u pojedinim fazama razvola

(tzv. krizna ra.zdoblja 1 pojave kao lito je negativizam U, trecol

i sestol godini. fiziolosko muca.nje u treeoj 1 dr.); prolazne

posebne potrebe moze pokazivati 1 dljete zbog tr~u~~tlzlra

jueih dogadaja u njegovu zivotu (npr. smrt u obiteili. bora

vak djeteta iii roditelja u bolniei. rodenje sestre iii brata. po..

lazak u vrtic. likolu I dr.); liZ lndividualnlpristup odgajatelja

djetetu (koji se zasnlva i na usmjerenjlma drugih strucnja

ka). te eventual no i terapiju moZe se. uspostavit1 nova ravno

teta. izmedu djetetovih potreba 1 mogucnost1;,
.

c) trajnlje posebne potrebe moZe na razlU:ite nacine lzra

Za.vatl dljete u kojeg neke od prethodnlh (poteneijalnih iii

prola.znlh) potreba nlsu pr:avodobno uocene iIi pravllno tre

tirane; trajnije posebne potrebe. lma dIlete s te!;kocama u

razvolu, kOje se upravo. zbog nllhove ozbillnostl. utvrduju;

odgoj takvog djeteta provodl se prema posebnim zakonom

utvrdenim uvjetlma; to su urodena lU steeena stanja orgs.

nizma kOja prems, svojoj prirodl zahtijevaju pose ban strucni

pristup kako bl se omogucilo izr~va~je 1 r.~oj s~':I~';Lnih

sposobnostl djeteta 1 time sto kvalltetmjl dal)n)l odgo) I ZIVOt;

trajnije posebne potrebe ima 1 dllete kOje se bez rodlteljske

brige duze odgaja u dleclem domu, bolnlel 1 sl.; identlflelra

na darovitost d'E!teta znaci tak der tra nl u

sebnu
tre
b 1
sve tr~m)
osebne potre e

snip- (tl. uz odgajatelja i angaZlranost rugih vrsta strucnja

ka).

Sto se tice -dleee s posebnim potrebama. a pogotovu dleee

s teskocama u razvoju. treba naglaslti da Ie osnovnl nacm

sprecavanja i ublaiavanja uzroka koji izazivalu smetnju dje

tetu (1 njegovoj okolinl). kao 1 potieanje razvoja darovlte dje

ee. odgoj sve djeee i takvog djeteta u grupl na nacelima hu

manlstlcke razvojne koneepelje. No. primlenluju se 1 speel

ficni pedago!;ko-metodicki postupct koli mogu imatl I zna

cajke rehabilitacije (sto zahtijeva interdiseiplinirani strucni

prlstup djetetu). Nadalje. to znaci izbjeci prerano etlketira

nje djeteta s posebnim potrebama; uocavatl mogucnostl koje

su oouvane. dobre osoblne 1 sposobnost djeteta i na njima

gradlti pozltivan odnos okoline prema njemu te sliku dleteta

o sebl samomu kao preduvjet uspje!;ne soeilalizacije I lnteg

raclje u dru!ltvo.
,

Spoznaje 0 meduzavlsnostl svlh aspekata razvoja. usmje

ravanle odgoja na lito veci doprinos optimalnom cjelovitom

razvoju djeteta. spoznala 0 tomu da na dljete utjeee sodjalna

i fizlcka okolina. da se one razvila u lnterakeili I komunika

eljl sa svojom okolinom. zahtileva da se u svim oblleima lz

vanobltellskog odgoja uvaiavaju lo!; neka zalednlcka usmle

renja.
'

1.. Uva.Za.vajucl cjelovitost razvoja 1 zbog povoljnog djelo

vanja ns. ejelovit razvoj djeteta. u svakom se Izvanobltel

jskom obliku pred!lkolskog odgoja prtgodom rje!;avanja od

redenih pitanja primjenjuju naeela:

_

~ da je uVaZavanje osnovnih tlelesnih potreba dleteta.

dakle. tlelesnl razvoj i roravlle dleteta preduvjet razvoja u

ejellni (lito Ie dllete mlade. to Ie tjelesno oSletillvijel te da Ie

zato to uvjetno ill u pravilu prioritetno usmjerenje 1 I zadaea

u odgajanj\.l

L:....:.:::.~;r;;;;-:;;m;;-0;::;clonalno-soc1jalne potrebe djeteta Istog ill

gotovo uvilek Istog znacenja kao 1 tlelesne. a nlihovo zadovo- .
Ijavanje preduvjet k8.ko spoznalnog. tako 1 razvoja u cjelinl
-,- da je spoznajnl razvoj i razvol sposobnostl uvjet optl

malnog emoclonalnO-soc1jalnog razvola djeteta.

2, Prama tomu, izvanoblteljskl odgoj pretpostavlla i zaht1

jeva:

- razmlerno sWan zalednlcki dnevnl ritam aktlvnostl 1

odmora dlece uz primlereno politivanle lndlvidualnog ritma.

- hlgijenske uvjete za zlvot 1 aktlvnostl dleteta.

- kvalitetnu. raznovrsnu 1 pravodobnu prehranu

- lito dulji boravak djeteta izvan zatvorenlh prostora uz

odredene dlelatnosti djeee

- omoguC8.vanle 1 potlcanle motorickill aktlvnosti dlete~

ta u skladu sa spontanom potrebom dletet:a. za kretanlem.

- sprecavanje 1 aktivno za!ltlc1van d'eteta od ne ovol

jnlh ll)eCR a oRonne povr a. mfekclla.lnto

i dr.).
.

UvjeU i povollnl utlecaji na zdravlle djece u Izvanobitel

Iskom odgolu ostvaruju se u skladu s hlgijensklm I drugim

zdravstvenim standardlma te prema programu mjera speei

.ficne zdravstvene za!ltlte i normativa prehrane.
,
3 .. Sva djeca. a pogotovU mlada te neka s posebnim potre

bama. Imalu-u'odnosu na kasnlja razvojna razdoblla ogranl

cene mogucnosti prllagodavanla na promlene u okollnl, a

potogovu na novu izvanobltellsku sredinul takve se mogu~

nosti postupno razvijaju uz znatnu ovisnost 0 uspjehu ramh

adaptaolla. Takva djeea Imaju prirodne telikoce u uspostav

Ilanju novlh emocionalno-socijalnlh veza. komunlelranju, s

nepoznatlm ill slabo poznatim osobama. a osoblto akQ se

javljaju veei iii ucestallji prekldl u boravku u izvanobltel

jskoj sredini i neposrednol komunlkaclji s lludima u toj sre

din! (npr. karl se r&di 0 tzv. kraeim dlskontlnuiranim pro

gramima iii kad dijete izost8.je zbog bolestl. iii se mljenjaju

odgajatelji i dleca u grupl i dr.l.

/l

~.

'- I' _

11

,
.
. ' J"
. J cjC: e ..... l:o. ;i:l jj 'Ol ~.rL.. j', i \,;:~. inl,;t i
~: ._:"u\n l i jczi<.Li tlloth:i .;o \' orn. (~skJ::-der. ~ nO ~ l~ ~~ rr.u. ~.~ j1
svakocinevni boravak u obiLelji radi smjestaja u bolnieu, od
zevnog jezlka). da ce se zalntereslratl za dletetovo govo.rno

laska La odmarall!ite I 51. U takvlm se sltuacijama moze oee

izraiavanle poruka. njegovo sudjelovanje I napredovanle u

kivatl da ce dljete imatl posebne emocionalno-SOCijalne po

tomu da sam nece bltl verbalno domlnantan I sl.
'

trebe. Stoga je bltno da pripremom djeteta i te nove sredine

8 . Odgajatell pred!>kolske djeee treba !>to vl!>e koristlU In
I:...
, opseg novlna bude povoJjan Z8; dijete, da se tllva I podrt.ava
dlvIdualnl prlship djetetu. bltl !ito vi!ie ne~lrektlvan. zalnte
osjecaj povezanostl djeteta s oblteljl I s grupom u vrtltll, da , reslran za potrebe I vlastltu djetetovu akUvnost. u !>to vee?j
nova sredlna bude potieajna odnosno da omogucuje raznov
mjerl omogucavati dleci da pro!>lruju svole Iskustvo I znan)e
rsne aktivnostl djeteta, u kojlma moZe dozlvljavatl' uspjeh .
uvaiavalucl prltom njihova Iskustva I onoga !>to je za dilete
Uspje!inljaadaptaclja djeteta na novu izvanoblteljsku
'aktualno. !>to tza:zlva nlegovu znatlielju. Inlellatlve. pltanla I
sredlnu zahtijeva funkelonalnu suradnju struenjaka I rodl
probleme. Odgajatelj potiee I stvara uvjete za dletetovu ~7
telja prlje I za vrijeme uvodenja djeteta u novu sredlnu (me
tlvnost. predlaienove mogucnosti za Igr~nle. promatr~nle I
dulnformlranje, stvaranje medusobnog pOvjerenja itd.) te u
otkrlvanje, traienje i ueenje novlh rje!ien)a. provjeru t1h Ile
pravllu njegovo postupno ukljuelvanje u grupu I to uz aktiv
!ienja ltd.
no sudjelovanje rodltelja. ,
.
,',
"
9. Na dllete I njegovu aktlvnost djeluje cjelokupno obUko
,SlIene prlstupe zahtijeva I prlpremanje djeteta, za pola
vanle prostora u kojem dljete 11vI. Dljete od tuda prima va.Z
zak u osnovnu !ikolu s ciljem njegova uspje!inljeg prilagoda
ne poruke 0 sebl I drugima. potleaje I ogranteenja za svoje
vanja na p.ove uvjete Zivota.
aktivnostl I djelovanje. Stoga je obllkovanje ejelokupne rna
5. Ne sarno u svezi 5 adaptacijsklm I druglm te!ikocamll
terljalne sredine u djeejem vrtleu bltnl aspekt odgoj&.
pojedlnog djeteta, nego naeelno, vrljedl upozorltl da pred
Oblikovanje materljalne sredlne sa stajall!ita razvoja dle
!ikolsklodgoj pretpastavlja i zahtljeva spreeavanje moguc
tetove slgurnostl. pozltlvne sllke 0 sebl I drugima. moguc
nostl djelovanja negativnih utjecaja te aktivno za!;tlclvanje
nostlma i potieaja za $ve vecu samostalnost, Inicilatlvu dje
djeteta od djelovanja utjecaja koji bl mogli lzazvatl izrazitl
teta, za razvoj motorike. njegovu spoznaju. za razlleite obli
Ui trajriljl strah, tjeskobu, posramljenost, dugo mlrovanje I
ke lzra:!a.vanja i stvaranja, Igranje pogotovo ltd., dakle. obli
dosadu te pretjeranl osjecaj odgovornostl za uspjeh aktlv
kovanje prostora u funkeljl razvoja, ueenja. aktlvnosU dlete
nostl u kojlma sudjeluje.
ta; bltnl je aspekt programiranja ostvarivanja. praeenja i
6. Omogucavanje I poUcanje djetetovlh spontanlh stvara
vrednovanla svakQg oblika odgoja. Ovlsno 0 usmjerenostl,
laekih pona!ianja osnovno je naeelo rada odgajatelja kOje
trajanju I drugim osoblnama programa I uvjeta rada s dje
treba bltl prepoznatljlvo U : '
com neminovne su razllke u praksl oblikovanja materijalne
- , organizacljlodgojno-Obrazovnog procesa uvaiavanje
'sredlne u pojedlnlm obllelma odgoja. Medutlm. nastojanje
spontanlh Intere~a I aktlvnostl djeteta-nasuprot domlnaeljl
da se prostor. predmeti i materljall za aktlvnost djeee struk
')Ianlranlh sadrtaja.
turlraju uz lito vece uvaiavanje djeejlh potreba i mogucnos
- organ1zacljl prostora.
tt, treba bltl zajednleko oblljezje svlju. Djeca i njihov rodttelj
,
- komunlkacljl 5 djecom.
takoder moraju Imati mogucnost !Iekslbllnog korllitenja
I ' .
- u svlm sltuacijama I aktivnostlma djeee (spontanlm I
aktlvnog sudjelovanja u njegovu obllkovanju. oso
- :C, planlranlm. Indlvldualnlm I grupnlm - zajedniekim), S tim prostora.
blto u ejelodnevnlm I poludnevnlm kontlnuiranlm progra
da je, omogucavanje I potlcanje spontanlh (slobodnlh) aktlv- , mlma..
nostl, Igre osoblto. od presudne vainostl.
10. Sva dosad Izlozen'a usmjerenja Idu u prilog provode
7. Treba stalno ImaU pred oelma elnjenlcu da je odgoj
nja lito elastlcnlje I !lekslbllnlje organlzaclje odgojno-Obra
meduljudskl. sustvaralaekl odnos Izmedu odraslog I djeteta
zovnog proeesa. R&dl Indivldualnog zadovoljavanja potreba
prlje svega. Cjelinom svojega blca svoje lIenosti odgajatelj
I potlcanja djetetova razvoja bltno je omogucltl trajanje ak
[drugi odrasli I djeea) utjeee na dljete I suprotno. Prl, tomu
tlvnosU djeee u skladu s njihovlm Interesom. koneentrael
takoder , djeluju odgajateljl (I pedago!ikoj teorljl) mnogi ne
jom. potleati Indlvldualne akUvnosU u manjim i veCim sku
poznati I te!lko spoznatljlvl utjecaji njegove lienosti I ejelo
plnama djeee podjednake I razllelte dobl uz fJeksibiino ko
kupne okoline na dljete. Prema tomu je osoblto vaino da od
rllitenle prostora. pridruzlvanje odgajateljlma druglh za dje
gajatelj Ima mogucnost I stalno razvija potrebu samouvida I
eu Insplratlvnlh odz::asllh osoba u svakodnevnlm aktivnostl
stjeeanja znanja 0 svojem' djelovanju na dljete u Odriosu na
rna s djecom I dr.
humanlstleku razvojnu konee~lju.
.
11. Uz uvaiavanje ejelovltostl razvoja djeteta i osnovnih
Prom1!;ljanje odgo)a 1 akelle oqgajatelja (I drugih strue
zakonltostl ejelokupnog njegpva razvoja u uvjetima izvano
njaka) moraju bltl usmjerene na ,traienje pedago!iklh rje!le
blteljskog odgoja. takoder treba uvaiavatl i cinjenlcu da se
nja kako bl svaka zlvotna sltuaclja djeteta u vrljeme njegova
odredenl sklop razvojnlh mogucnosti djeteta (npr. slika 0 se
boravka u djeejem vrtltll bUa ostvarena kao odgojna, tj . da
bl. razvoj govora i dr.) moze potleatl sarno ako su ti potlcaji
se oslguraju povoljnl uvjetl za razvoj djeteta u cjellni Ida se
uskladenl I sa speelfil:nlrn zakonitostlma razvoja tog sklopa
svakako predusretne djelovanje ometajuclh CinUaca na ne
mogucnostl. Tako je npr. za razvljanje Interesa za pjesmu i
ke aspekte djetetova razvoja (drugim rljeelma da je u fun
djetetove sposobnostl pjevanja. uz druge uvjete presudno da
keijl ostvarlvanje svih odgojnib U1 razvojnih zadataka).
odgajatelj i drugi odrasll pjevaju pjesme prlmjerene djecjlm
Tako je. npr: za podrZavanje I razvijanje djetetove spon
glasovnlm I c;irugim razvojnlm mogucn~stlma. ~ da. vla:>.tI
tanostl u lzraiavanju. za razvoj samopouzdanja. uspostav
Urn uilvanjem u tom pjevanju. potaknu zelju da d)eca podIle
Ijanje njegove emoclonalne povezanostl s odgajateljem. raz..
Ie s njlma to.-u:tivanje. de. mu se pridru:f.e 151.
voj gevora. I spoznajnlh moguenosti I drugog bltno:
Takva su se pltanja u nas rjellavala u okvlru pojedlnlh
- da u sltuacljama zadovoljavanja osnovnlh tjelesnlh po
metodika. Do sada poznata metodlcka naeala, u pedago!ikoj
treba djeteta. vrijeme obroka. pred spavanje I dr. cjelokup
praks( provjerenl I a!1rmlranl sadrt.ajl l' aktlvnostl kao ~
na komunikacija odgajatelja I drugih odrasllh djetetu omo
godnl za razv1janje odredenlh sposobnostl djece znaee veli
,
gutllje da sve !Ito odrasll elne dozlvljava kao lzraz prlvrte
ko bogatstvo mogucnostl za odgoj djece. Medutlm, treba ih
""'" nosti I brige za njega I svako drugo dljete. za njlhove potreee
prelspltatl I pravllno ,korist1t1 u odgoju zasnovanom na hu
. \. ... I zadovoljstvo i zdravlje. To Istobno moze blU I komunlka
manlstlekoj razvojnoj koncepcljl.
..
.
12. Na osncivi danlh spoznaja i opredjel)enla, odgajateljl I
elja koja unapreduje govornl I spoznajnl razvoj djeteta (npr.
ako odgajatelj korlsti I oeekuje ad djeteta korltenje kultur
drugi stl'Ucnjacl utvrduju. ostvaDlju I samoproejenjuju zada
ce odgoja. odnose izmedu odrasllh I djece. djece ~edusobno,
nih fraza I dr.).
,
- da u sltuacljama njege. pi"esvlaeenja, hranjenja u jasl1
postupke. sadrt.aje. sredstva. odgojne sltuaclje. tl . sveultup
'ne uvjete razvoja 1 odgoja dlece u djetjem vrtlcu 111 d,:ugdje.
cama dljete prima i reagira na postupke I poruke odgajate
Ija izraZene dodlrom i mlmlkom. odnosno cjelokupnlm nje
govlm pona!ianjem; vaino je da postupcl I cjelokupn.o pona
OSNOVNI tJVJETI ZA PRIMJENU HUMANISllCKE RAZVOJNE

!ianje odgajateljl lzraiavaju emocionalno prlhva.ean)e djete

KONCEPCIJE U PEDAGOSKOJ PRAKSI

tao njegovlh porlva k samos~lnostl, kQmunlelranju s odgaja

, l.Prlmjena ove koneepclje zahtljeva pobolj!iavanje pos't o
teljlma I dr..
,
'
- da odgajatelja djetetu omoguel 111 potakne djecu da
jeelh osnovnlh uvjeta odgoja djeee u djetjlm vrtlcima (mate
sudjeluju s njlme iii drugim Ijudlma u razlleltlm djelatnostl
rljalnlh. organiza.cljsklh 1 dr.). Dakle. utvrdlvan!e i prlmjenu
rna. te uskladl svoj sveukupnl odnos (I drugih Ijudl) prema
i;to povoljnljlh pedago!>klh standarda (broja dleee u gruPI,
tim aktlvnostlma s pojavama koje dljete d,o:ilvljava I djeteto
opce i dldaktleke opreme, kadrovsklh uvjeta) i njlhovo dal
jnje poboljavanje u skladu s mogucnostlma rodltelja i dru!i
vim pona!ianjem. Npr., nlje vaino da se djeel same prleaju I
eltaju prlmjerene price 111 pjesme. pjeva, da budu okruZena
tva u ejelinl.
'
.
2 . Prlmjena koneepc1je znael korltenje danlh I stvaran)e
knjlgama I u dodlru s njlma. da se upoznaju s pojavama U
prlrodl. Imaju prigodu dotivljavatl I sudjelovatl u radu Ijudl. , novlh uvjeta kOji :
.
'
a) omogucuju I potleu odgajatelje i druge struen)ake da u
t dr. bltan je takoder'l stvaml. odgajateljev odnos prema
suzlvotu s djecom I poUcanju njihova. razvoja ~a.du !ito vl!i17
svemu tomu, njegovo po!itlvanje vrljednosti toga oduevlja
zadovoljstva I motiva za ostvarlvanle vlastltlh struC:n1h I
vanje, eudenje, dlvljenje poku!iajlma i naporima djeteta. ak
tlvnosti i sudjelo'(anju djeteta u tomu I 51.,
Ijudsklh sposobnostl.
,
, b) omogucuju I potleu odgajatel,je i dru~e s~ruc:nlake .da
- da stvara prlgode I situacije u kojlma ce dljete na raz..
stje.l:u znanstvene spoznaje 0 razvOlu I odgo)';I dlece. Istrazu
Iielte naelne, zbog razlieltlh potreba i njemu blisklh, razum
ju I samoproejenjuju utjeeaj na nlihov razvOI. odnosno vlas
Ijlvlh razloga komunlelrati 5 d\eeom i odraslima (razgovara
ti, prleatl. pltati). I da ce 1I tim sltuacijama dati djeci dobar
tltu ,pedago!iku praksu. ,

'J~2
3. Primjena koncepcije zahtijeva takoder jaeanje strucne
kompetencije i autonomlje djeejih vrtica kao pretpostavke
za promi~ljanje, ostvarivanje, praeenje I vrednovanje razll.
. titih odgojnlh programa - uskladenih 5 potrebama djece I
rodltelja. To ee bltl. moguce ako se oslgura:
.
..
- optimalnaveliina 'i strucna eklplranost djecjeg vrtl.

Ca.

- dobro planlranje organizacije rada (promjenljivu, tj .

stalno uskladlvanu s promjenanw. potreba djece I roditeljaj,
- razlicltost oblika suradnje 's rodlteljima i druglh vldo.
va
prema potrebama programa i u skladu sa
zakonsklm proplsom. .
.

-.; sa.vjetodavnl rad 5 roditeljlma,

- ostvllrivanje neposrednog odgojno-abrazovnog Tada ~
djecom u skladu sa strukom (programom rada) suradnika.
- predoCa:vs.nje postignuUh rezultata unapredlvanja u
okvlru oblika stalnog usavnavanja i dr.
.: Odgoj pred~kolske djece u drugim ustanovama zahtije.

va takoder osiguravanje veelne navedenlh osnovnih uvjeta.

odnosno pristupa u radu.

.
.

SASTAV STRUCNE KOMISIJE KOJA JE IZRADILA PRIJEDLOG

PROGRAMSKOG USMJERENJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
.
PREDSKOLSKE DJECE
.

U skladu 5 programom rada djeejeg ~ica odgajateljl NosUac zadatka:

trebaju:
.
a) samostalno, ali I na osnovl suradnje 5 rodlteljlma, dru.
glm odgajateljlma I strucnjaclma: u vrticu (I izvan njega) ut
vrdlti, 'ostvariti, pratiti I vrednovati program odgoja djece u
svojoj grupl,
. b) suradlvatl 5 roditeljlma, strucnim suradniclma u 'vrti . Ostall l:lanovi:
eu I izvan njega radi oslguravanja I poboljsavanja uvjeta
razvoja I odgoja po ereno mu d eteta, osobito radl djeteta
s po
e ama 1 os vanvanja programa odgoja d.i.,e
ce u grupl - zvan prostoralll tlea,
-.- - - --
e) sRmOstAlno i u okvlru raih6tlh oblika stalnog usav
r!;avanJa u djecjem vrticu i Izvan njega, stjeeati znanja i
vjestine relevantne za unapredlvanje v1astite pedago~ke '
prakse I prakse vrtlea, .
.
.
d) voditl proplsanu pedagosk.u dokumentaclju. onu sam
koju smatra potrebnom I koju utvrdl strucnJ organ vrtica te
e) sudjelovati u r.adu strucnog organa vrtiea i drugo .
U ostvarlvanju strucne autonomije i kompetenclje djec.
jeg vrtiea I stalnom unapredlvanju pedago~ke prakse u nje
mu va:i.nu ulogu Ima razvojno-pedagoska slu:i:ba. Djelovanje
te slu:i:be karakterizlra osoblto:
- interdiscip!inarni i timskl pristup razvoju i odgoju dje
teta.
- suodgovornl i sustvaralaekl odnos s odgajateljima,
drugim strucnjacima I vodlteljlma u kreiranju odgojno-ob
razovnih programa" na osnovi istra:i.lvanja I znanstvenih
spoznala.

Marlja Kne:tevie. prosvjetna Inspek

clja za predAkolskl

edgoj .

Matilda Markotlc, prosvjetna savjet

nlea za predAkOI
ski odgoj
Mehmed Dautovie,
Tatjana Jakominie.
Cizela Kiricenko,
Mira Kunstek.
Jasenka Lizalovie.
Dr. Dubravka Males,
Dr. Arlana MUjak,
Dr. Mira Obradovic Cudina.
Mira Oreskovle Peklie,
Ana Plesa.
Zelenka Skert,
Branka Starc.
Ljiljana Sarie.
Bla:i.enka Simrak,
Danica Varlak,
U tijeku Izrade navedenog dokumenta konzultlran je veel

broj strucnlh djelatnlka Iz djelatnostl pred{;kolskog odgoja.

Koordlnaclju rada u struenoj komislji provodila je Zelen

ka Skert.

Lekturu teksta obavio je Stjepan Codle.

Zagreb, veljaca 199i.

Mlnlstarstvo prosvjete I kulture

Zavod za &kolstvo

I'

.\\

\'