Filozofija slobodnoga vremena

i sporta II.

Izlaganje sa znanstvenog skupa UDK 17:796

Primljeno 9. 5. 2009.

Kiril Temkov
Ul. Bojmija 4/58, MK1000 Skopje
etika1894@yahoo.com

Dvije osnovne znaajke sporta

Saetak
Slobodno vrijeme i sport su bitne i meusobno povezane pojave dananjice, koje pred misao
i etiku postavljaju mnoga pitanja i nude odgovore relevantne za izbor puta kojim emo ii,
jer usmjeravaju ljudske tenje i djelovanje. Sport je postao vrlo vaan fenomen, te se njime
bave filosofija i jo vie etika, koja u njemu ne otkriva samo negativnosti, nego i vrlo vane
elemente suvremenog ivota. Sport je znaajan za etiko miljenje u dvama podrujima u
bioetici, kao zatiti i unapreenju ivljenja, i u kulturi kojoj doprinosi svojom bti, prak-
som i duhovnim i moralnim vrijednostima.

Kljune rijei
sport, etika, postmoderna, etika sporta, bioetika, kultura sporta, meliorizam

Slobodno vrijeme i sport su bitne i meusobno povezane pojave dananjice,

koje pred misao i etiku postavljaju mnoga pitanja i nude odgovore relevant
ne za izbor puta kojim emo ii, jer usmjeravaju ljudske tenje i djelovanje.
Obje teme naega znanstvenoga skupa imaju visoku funkcionalnu dimenziju
i utilitarni znaaj, ali sam se iz vie razloga (od kojih je vano i to to imam
ast rukovoditi Makedonskom olimpijskom akademijom koja se bavi pro-
midbom spoznaja i pravilnih etikih normi u sportu) opredijelio govoriti o
etikim svojstvima sporta.
Sport nije nova pojava u ovjeanstvu, ali je postao vrlo vaan fenomen, ak
svojevrsna bt suvremenog ponaanja osobe i ljudskih kolektivnih relacija.
Nijedan iri fenomen ne moe izmai ljudskoj panji, ili filosofskome ispi-
tivanju, a posebice oni koji su kao sport ope blago i potreba ovjeanstva.
U tome smislu i tema ovoga simpozija potie na osmiljavanje tog rairenog
fenomena, jer se svima nama mnogostrano namee bogatstvo sporta, o emu
bi filosofi i ini znanstvenici morali svakako ire i dublje razmiljati, a ne samo
kritizirati ili se baviti propagandom.
Postmoderna je otvorila ljudski duh. S velikim razvojem znanosti o mnogim
vrstama pojava, zahvaljujui ovom nedogmatskom pristupu, mi sada vie
znamo o raznim stvarima i o onome to ovjek ini i emu se dovinuo. To
nam otvara spoznajne, ali i vrijednosne vidike. Razumije se, to ne znai da
sve ima istu vrijednost, ak nisu jednakovrijedni ni svi isti ili slini fenotipo-
vi, to je vrlo pojednostavljeno postmodernistiko stajalite. Ali to svakako
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
115 God. 29 (2009) Sv. 3 (437441) 438 K. Temkov, Dvije osnovne znaajke sporta

ukazuje da moemo i da moramo uloiti napor, te da imamo pravo sagledati

razliite aspekte nekog problema. To je najznaajniji doprinos postmoderniz-
ma ljudskoj misli, taj metodoloki impuls i dozvola da se ne mora jednozna-
no pristupiti fenomenu i istoznano ga objanjavati, nego se njegova sutina
d traiti raznim putovima i biti razliito eksplicirana, zbog toga to se ve
njegova deskripcija moe izvesti razliito i s razliitim rezultatom. Uostalom,
i ambicije spoznaje mogu biti razliite, ne mora se o svemu spoznati sve,
naroito o onome to je vrlo sloeno i kod ega pojavnost pokazuje razliite
strane. Danas znamo da je ne samo esto nemogue ostvariti elju da sve
bude obuhvaeno u jednoj misli, nego i da je takva orijentacija dogmatska
u svojoj bti. Bolje razumijemo svijet i pojave u njemu, te se i meu sobom
bolje razumijemo, ako polazimo s razliitih stajalita i ako govorimo ono to
mi smatramo znaajnim. Dijalog e nas uvesti u meusobno razumijevanje i
u (eventualno) jedinstvo miljenja. Razgovor s drugima i sluanje to zbore,
prema postmodernistima jesu ravni temeljnom etikom stavu potivanja dru-
goga (K. Temkov, S. Sidovski, Filosofija za 4. razred gimnazije, 2004.).
Zato danas o sportu moemo govoriti na razliite naine i s akcentiranjem
raznih njegovih strana i znaajki, a ove sve rijei mogu biti objektivne i u
skladu s istinom. Jedni e isticati nasilje koje se u sportu pojavljuje, drugi as-
pekte stvaralatva, neki e stalno govoriti o stranim manifestacijama elje za
pobjedom, drugi o etikim idealima koje ostvaruje sport, ljutiti e kritizirati
nepotrebnosti kojih je pun profesionalni sport, radosni e hvaliti bogatu prak-
su ljudske brige i suradnje koje nudi sport i sl. Istakli smo postmodernistiki
pristup, upravo zato to miljenje o neem ne mora biti unisono, ve da je u
bti pluriperspektivno, na to nas upuuje vodei hrvatski etiar profesor Ante
ovi, gradei i povezujui bioetike spoznaje, kao izraza znanosti te ljudske
prakse i tendenciju nove vrste.
Podsjeam na slinu staru spoznaju, koju je iskazao sufi Nakband:
Oni koji su nas posjetili i nisu dobili ono to im je zbiljski bilo potrebno, nisu nas u stvari ni
posjetili. Oni tovie nee nikada biti dostatno ispunjeni (znanjem). Od onih koji nam samo ele
govoriti, mi nemamo to uti, onima koji nas samo ele sluati, nemamo to rei. Onima koji
prihvaaju ono to su dobili i ne zamiljaju da nisu dobili nita, bit e im dano jo vie. Onima
koji ele drugo, a ne ono to im je bilo ponueno ovdje, nemogue je primiti bilo to i bilo gdje.
Sjeate li se ovjeka kome je bilo dano zlato umjesto srebra, koje je traio? Rekao je: Ovo ne
mogu upotrijebiti jer nije bijelo.

U tome smislu, ovdje sam se opredijelio za etiko tumaenje i za ukazivanje

na izvorne etike namjere i konzekvencije sporta. Ako na sve, pa i na sport,
gledamo kroz dioptriju socijalne analize, morat emo, kao i mnogi drugi, istak
nuti posljedice loih drutvenih tendencija, koje se probijaju i u sport na ose-
bujan nain, izazivajui uas zbog mnogih negativnosti koje se pojavljuju u
profesionalnom vrhunskom sportu, s loim implikacijama i za druge sfere
suvremenog ljudskog ivljenja, potiui manipulacije, moralne greke i ak
krvolonost (ideja za Rolerboll ukazuje da moe doi do uvoenja igre u ko-
joj je ubojstvo partnera ansa za pobjedu i zaradu, kakva su bila gladijatorska
natjecanja).
Ako sportu pristupamo s antropolokih pozicija, moramo nai pohvalne rijei
za prikaz razvoja ovjeanstva te sporta u njemu, jer sport je supstancijalni
dio razvijenih ljudskih potreba i elja, osebujno ljudsko stvaralatvo s civili-
zacijskim atributima.
Ako elimo sport objanjavati s etikog stajalita, to znai govoriti o vrijed-
nosnim aspektima sporta, o tome to su bitne aksioloke smjernice u sportu i
to se sportom eli i moe zbiljski postii u moralnome smislu. Teei otkriu
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
115 God. 29 (2009) Sv. 3 (437441) 439 K. Temkov, Dvije osnovne znaajke sporta

specifinih vrlina, etika gradi spoznaju na potencijalima odnos, ideje i prakse

nekog fenomena (na primjer, prijateljstvo je dobra ljudska pojava, bez obzira
to esto kratko traje i raskida se, ali stvara u ljudima osjeaj ugodnosti ivota
i ljudskog razumijevanja; nasilje nije dobro, jer kod ljudi aktivira negativne
elje i djela, iako je ponekad i silom nuno osigurati hranu i opstanak, graditi
i odgajati). U etikoj se analizi sport otkriva u svom finom svijetlu kao dobra
namjera i neophodna ljudska aktivnost. Etika analiza je bitna i uspjena za
razumijevanje fenomen i sutina zato jer je etika vrlo znaajna u dananjoj
epohi, supstrat svekolikog miljenja i djelovanja. Emmanuel Levinas ju je
obrazloeno oznaio prvom filosofijom (metafizikom) dananjice, zbog toga
to ona izvorno i najbolje objanjava to se dogaa u svijetu i to bi i kako
trebalo raditi da bi svijet opstao i razvijao se (Emmanuel Levinas, thique
comme philosophie premire, 1998.).
Etikom analizom otkrivamo da je sport jedna od lijepih manifestacija ljud-
skog duha i stvaralatva. S obzirom na snagu svoga tijela i svoju psihiku oso-
benost, ljudi su stvorili takve profinjene sportske aktivnosti koje unapreuju
ljudsko postojanje, ispunjavaju slobodno vrijeme i daju radost svakodnevnom
ivljenju. Zato je sport toliko drag svim ljudima, u svim krajevima svijeta. U
svakom Zemljinom kutku izmiljen je bar neki poseban sport, odgovarajua
igra, koja koristi ljudske potencijale, ali ih isto tako stvara i razvija. U tom
smislu, sport je vrlo vana ljudska djelatnost a to postaje tim vie to se ire
veze ljudi diljem svijeta, te razne igre postaju sastavni dio svakog ovjeka.
to ovjek ima vie slobodnog vremena, koje je vrlo korisno upotrijebiti za
sport, to je ljudsko kretanje sve ogranienije i njegovo fiziko i psihiko na-
prezanje tijekom dana i rada sve vee, sport postaje sve vanijom zamjenom
za standardni milenijumski ljudski kinetiki angaman.
S filosofijsko-etikog stajalita vane su dvije znaajke sporta (pored raznih
njegovih fizikih, psihikih, socijalnih, ekonomskih, politikih i inih eleme-
nata). Radi se o bioetikim i kulturnim karakteristikama sporta. Istiemo ih
jer upravo zbog njih sport postaje jedna od najvanijih ljudskih djelatnosti.
Bioetika se odnosi na proirene forme zdravstvene strane sporta. U svakom
sluaju, tranje i tjelovjeba, plivanje i kolektivno loptanje, kao i druge brojne
vrste sporta, djeluju korisno za cjelinu tjelesnog i duevnog razvoja linosti.
To je neosporan prilog sporta individualnom, kao i kolektivnom ljudskom
razvoju. Nova filosofska ideja u obliku bioetike ukazuje na cjelovitu vrijed-
nost sporta za ljudsku vrstu, u svakom rodu i uzrastu, u razliitim nainima
sportskog djelovanja, koji svi pojedinano i zajedno uzdiu ivotne kvalitete
svih onih koji ih upranjavaju, prilaui i sljedeim generacijama pozitivne
znaajke svojih roditelja, a svakoj jedinki omoguuju izgradnju samosvijesti,
iznalaenje boljih koraka na ivotnome putu i poboljanje svojih performansi
za snalaenje u ivotu i za bolje odnose meu ljudima. Zato su, na primjer,
stalni trening i cjeloivotna sportska aktivnost jedne od najvanijih bioetikih
ideja i novovjekovnih antropolokih i socijalnih praksi. Sport pomae ondje
gdje nikakva ljekarstva ne pomau, jer osigurava fiziku stabilnost i ravnote-
u organizma, bolje disanje i koordinaciju pokreta. Sport potie natjecateljski
duh, u kome ne treba pretjerivati da se ne bi povrjeivali drugi ili da se sam ne
bih dao moralno uniziti, ali je nuan za svaku vrstu ljudske inicijative i djelo-
vanja (Eric Margenau, Sports without presure, 1990.; Alfie Kohn, No Contest.
Why we lose in our race to win, 1986.). Sport promie i suradnju, i kao sistem
vjebanja i natjecanja, ali i kao osjeaj partnerstva sa svima koji sudjeluju u
sportu i s kojima se susreemo u sportu. Jasna je bioetika korisnost sporta.
Druga velika znaajka sporta tie se kulture, kao svojevrsnog ljudskog djela
ak i u podruju ovog, kako izgleda, uglavnom fizikog fenomena. Sport je u
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
115 God. 29 (2009) Sv. 3 (437441) 440 K. Temkov, Dvije osnovne znaajke sporta

bti prije svega manifestacija duha, ljudskih razumijevanja, vizija, elja, aka-
ta. Ni u jednom sluaju sport nije sirovi izraz snage, ve uvijek sublimacija,
oblikovani pokret, s jasnim ciljem i uspostavljenim pravilima, s moralnim
obzorjem, koji se oituju u svakoj sportskoj igri i meu. Sport jest kultura
razvijenog ovjeka u antropolokome smislu, koji razumije sebe te svoje sna-
ge usmjerava da se u njihovom razmahu raduje svome dostignuu. Kultura
sporta je jedna od najznaajnijih ljudskih tvorbi. Sportske igre imaju i svoje
posebne ciljeve, ali su one dio opeg ljudskog razvoja i izraavaju visoki ci-
vilizacijski domet ljudskoga roda.
Vrh toga su Olimpijske igre, najpopularniji i najvei sportski spektakl dana-
njice, kojim se povezuju dobre pojave ljudskog stvaralatva iz prolosti sa
suvremenim ljudskim nastojanjima (Manfred Bldorn, Der Olympische Mei-
neid. Idee und Wirklichkeit der Olympischen Spiele, 1980.). Igre su dio aktiv-
nosti osebujnoga suvremenoga Olimpijskoga pokreta. Stvaralac olimpizma,
Pierre de Coubertin, imao je u vidu mnogobrojne pedagoke i etike ciljeve
i zadae (Pierre de Coubertin, Olympism. Selected writings, IOK, 2000.). Na
primjer, ukazivao je da timovi moraju postati obrasci i uitelji etike, a i njegov
simbol Pokreta Pet olimpijskih krugova je logo modernoga tipa: pokazuje
kako je svijet povezan, sadri osnovne boje koje se sve mogu sresti na svim
zastavama svijeta, moe ga koristiti svatko tko pripada olimpizmu i zastupa
njegove ideje, a nijedan se krug ne moe crtati zasebno, jer sam po sebi ne
znai nita posebno. (Cijelim svijetom sada se iri olimpijska ideja, s ciljem
unaprjeivanja odgoja mladih; v. Karolina Trpevska, Sport i Olimpizam u
etikom odgoju, magistarski rad, Skopje 2008.)
U sport je usaen i u njemu se razvija fair play kao jedna od najistaknutijih
sportskih vrednota i moralnih normi. Ovaj znaajni dio etikog kodeksa, ne
samo sporta, nego i cjelokupnih ljudskih odnosa, samo je jedan od vrstih
i vanih elemenata ljudskog duha koji su se razvili kroz sport i njegovim
utjecajem dalje proirili u druge sfere ljudskog postojanja. Takvi postojani
principi su i ideja stalnih natjecanja kao dijela vane (sve)ljudske komuni-
kacije; simpatije i suradnja svih sportaa i njihovo prijateljstvo; pomo koju
razvijeniji daju manje razvijenijima i mlaima u sportskom razvoju; ideali
dobrog fizikog izgleda, sportskog lika, sportskih uspjeha i zvijezda, kao di-
jela ivotnih transpozicija skoro svake linosti itd. Kultura izgraena sportom
postala je opi civilizacijski standard dananjice. Rije je o navici stalnoga
tjelovjebanja, koje je izuzetno vano za suvremenog ovjeka u svim razdo-
bljima njegova ivota. Isto tako, izraz kulture stvoren sportom je izbjegava-
nje negativnih stimulativnih sredstava koji unitavaju i ljepotu igre i zdravlje
sportaa (doping se javlja u sportu, ali on je stran sportskoj bti i zbilji).
Veliki humanist Albert Camus, koji se istaknuo borbom za pravednost i ljud-
sku jednakost, ukazao je posebnu ast sportu, govorei da je u sportu nauio
sve to zna o etici (Drew Hyland, Philosophy of Sport, 1990.).
U stvari, sport je primarna nunost u dananjem suvremenom ljudskom i-
votu. Ako nam se ne sviaju nastupi profesionalaca i pasivnost gledatelja u
odnosu na sport i televiziju, te razne financijske malverzacije, nasilje i doping
u sportu, to negira pojam igre i stvaralaku upotrebu slobodnoga vremena
ipak treba ukazati da nemoralne pojave nisu jedina sportska zbilja: izuzetno
je vano to su tjelesni odgoj i sport postali dio odgojnog curicculuma i to
gotovo sva djeca u dobrim kolama i naprednim drutvima sudjeluju u sport-
skim dogaanjima. Svi bi se trebali baviti sportom, tako da istiemo svjetsku
organizaciju Sport za sve; Olimpizam je jedna od inspiracija i ugradbenih ele-
menata Univerzalne/Globalne etike kao opeg novog svjetskog morala; sport
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
115 God. 29 (2009) Sv. 3 (437441) 441 K. Temkov, Dvije osnovne znaajke sporta

je uspjena obrana pred opasnostima narkomanije, alkoholizma i drugih ovi-

snosti; sport je najbolja aktivnost za mlade ene kako bi se razvile, bile zdrave
i bez osobitih tekoa donosile potomstvo; velika opasnost osteoporoze ne
prijeti onima koji se redovito bave sportom; sport je dio vizije novog pokreta
anti-aging za efikasnu pomo starijim osobama (razvija se i u naoj regiji
zahvaljujui dr. Liliani Goliani); za sve uzraste, posebno za starije, bavljenje
sportom predstavlja idealan preventivni lijek. Ovo su sve primjeri amaterskog
bavljenja sportom, koji mnogostruko u broju sudionika, zdravstvenom znae-
nju i etikom utjecaju nadmauju sve to se dogaa u profesionalnom sportu.
Za dananji svijet, kulturu i etiku vrlo je znaajno i to se mladi znanstvenici,
kao Ivana Zagorac iz Zagreba i dr. Milan Hosta iz Ljubljane, sportai i stru-
njaci za filosofiju istodobno, posveuju upravo istraivanju i razvijanju etike
kroz vizuru sporta (Milan Hosta, Etika porta. Manifest za 21. stoletje, 2007.)
Bioetika, ekoloka etika i etiko obrazovanje, kao moda tri najznaajnije
etike pojave dananjice, ipak jesu duom izraz svjetske mladosti i pripadaju
po vrijednostima i univerzalnim zahtjevima svijetu mladih. Tako mladi do-
nose novi duh u ivot, njihova kultura nadajmo se poinje dominirati, a
njima je najblii i sport, koji oni podravaju i ispunjavaju.
Za etiku je isto tako znaajno da nam iz sporta dolazi duh meliorizma, to edo
pragmatizma, nade da je mogue sve usavriti, pa i ovjeka, te da e promje-
nom linosti biti inspirirana i inicirana isto tako i promjena ovog ludog svije-
ta, koji se istie mnogim negativnostima. Etiki duh razlikovanja dobrog od
zla, sloboda igre i pokazivanja svojih mogunosti, te ar sporta mogu donijeti
spas ljudima.
Zbog toga moemo reci da je sport vana djelatnost, zabava, radost, kultura
ovjeka i da ga treba prigrliti, baviti se njime, braniti ga u pravim smjernica-
ma i razvijati ga uostalom, kao i etiku, koja zajedno sa sportom tri moda
najvaniju utrku ove civilizacije. U tome su smislu bioetika i kulturna kom-
ponenta velike znaajke sporta, koje utjeu ne samo na razvoj filosofije spor-
ta kao znanstvene discipline, nego uope na novo ljudsko miljenje, moral i
zdravlje.

Kiril Temkov

Two Basic Characteristics of Sport

Abstract
Free time and sport are substantial and interconnected phenomena of today. They pose many
questions for thought and ethics offering answers relevant for making a choice of the direction
of human aspirations and acts. Sport has become very considerable phenomenon, so philosophy
and moreover ethics attend to it, discovering in the sport not only negative things, but also a
very significant elements of recent life. Sport has a specific importance in ethical thought in
two fields bioethics, as a protection and development of living, and culture to which sport
contributes with its essence, its practice and its spiritual and moral values.
Key words
sport, ethics, postmodernism, ethics of sport, bioethics, sports culture, meliorism