15 12 2011 Automobilski Rashladni Uredaj

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Nikola Havai
Zagreb, 2011.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Student:
Doc. dr. sc. Vladimir Soldo, dipl. ing. stoj.
Zagreb, 2011
Nikola Havai
Nikola Havai
Diplomski rad
Izjavljujem da sam diplomski rad izradio samostalno, koristei znanje steeno na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu.
Ovom prilikom zahvalio bih se svima na pruenoj podrci tokom studiranja.
Veliko hvala mentoru Doc.dr.sc. Vladimiru Soldi na ugodnoj suradnji, podrci, strunosti te
usmjeravanju prilikom izrade diplomskog rada. Ujedno se zahvaljujem svim profesorima,
kolegama i svima koji su pridonijeli mome steenome znanju.
Mojoj obitelji te najboljoj prijateljici Branki Radojevi od srca veliko hvala na svoj podrci
koju su mi pruili tokom studiranja.
Nikola Havai
Automobilski rashladni ureaj
Nikola Havai
Diplomski rad
II
Nikola Havai
Diplomski rad
SADRAJ
SADRAJ................................................................................................................................. III
POPIS SLIKA ........................................................................................................................... V
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... VI
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE ..............................................................................VII
POPIS OZNAKA .................................................................................................................. VIII
SAETAK ................................................................................................................................. X
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. Povijesni razvoj automobilskih rashladnih ureaja ...................................................... 1
1.2. Toplinski dobici vozila ................................................................................................. 2
2. RASHLADNI UREAJ AUTOMOBILA .......................................................................... 3
2.1. Aktivacija automobilskog rashladnog ureaja ............................................................. 3
2.2. Radna tvar automobilskih rashladnih ureaja .............................................................. 5
2.3. Vrste automobilskih rashladnih ureaja ....................................................................... 6
2.3.1. Rashladni ureaj s termoekspanzijskim ventilom ................................................. 6
2.3.2. Rashladni ureaj s prigunicom ............................................................................ 7
3. KOMPONENTE RASHLADNIH UREAJA .................................................................... 9
3.1. Kompresor .................................................................................................................... 9
3.1.1. Rad kompresora..................................................................................................... 9
3.1.2. Brtvljenje kompresora ......................................................................................... 10
3.1.3. Podmazivanje kompresora .................................................................................. 11
3.1.4. Lamelni kompresori ............................................................................................ 11
3.1.5. Stapni kompresori (kompresori s oscilirajuim stapovima) ................................ 11
3.1.6. Spiralni kompresori (scroll) ................................................................................ 15
3.2. Kondenzator ............................................................................................................... 16
3.2.1. Kondenzator sa cijevima u obliku serpentine .................................................. 17
3.2.2. Kondenzator s paralelnim cijevnim registrom .................................................... 17
3.3. Sakuplja radne tvari sa filtar suaem ...................................................................... 17
3.4. Akumulator (spremnik radne tvari) ............................................................................ 19
3.5. Termoekspanzijski ventil/prigunica .......................................................................... 20
3.5.1. Termoekspanzijski ventil .................................................................................... 20
3.5.1.1. Termoekspanzijski ventil sa vanjskim izjednaavanjem tlaka..................... 22
3.5.1.2. Termoekspanzijski blok ventil ..................................................................... 22
3.5.1.3. Prigunica ..................................................................................................... 23
3.6. Ispariva ..................................................................................................................... 24
3.7. Regulacijske komponente rashladnog ureaja ........................................................... 25
4. TERMODINAMIKI PRORAUN KOMPONENTI RASHLADNOG UREAJA ...... 27
4.1. Definiranje rashladnog procesa .................................................................................. 27
4.2. Proraun kondenzatora ............................................................................................... 29
4.3. Proraun isparivaa .................................................................................................... 42
III
Nikola Havai
Diplomski rad
4.4. Proraun dimenzija cjevovoda ................................................................................... 56

5. SPECIFIKACIJA MATERIJALA ..................................................................................... 58
6. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 61
7. LITERATURA .................................................................................................................. 62
8. PRILOZI ............................................................................................................................ 64
IV
Nikola Havai
Diplomski rad
POPIS SLIKA
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
Slika 8.
Slika 9.
Slika 10.
Slika 11.
Slika 12.
Slika 13.
Slika 14.
Slika 15.
Slika 16.
Slika 17.
Slika 18.
Slika 19.
Slika 20.
Slika 21.
Slika 22.
Slika 23.
Slika 24.
Slika 25.
Slika 26.
Slika 27.
Toplinski dobici automobila ..................................................................................... 2

Prikaz smjetaja komponenti automobilskog rashladnog ureaja ............................ 3
Shema strujnog kruga elektromagnetske sklopke kompresora................................. 4
Rashladni ureaj s termoekspanzijskim ventilom .................................................... 6
Rashladni ureaj s prigunicom ................................................................................ 8
Mehaniki pogon kompresora ................................................................................ 10
Kompresor sa tlanom rotacionom ploom (dvostrano montirani stapovi) ........... 12
Kompresor sa tlanom rotacionom ploom (jednostrano montirani stapovi) ........ 13
Kompresor sa promjenjivom dobavom .................................................................. 14
Spiralni kompresor (scroll) ..................................................................................... 15
Izvedbe kondenzatora ............................................................................................. 16
Presjeci kondenzatora ............................................................................................. 17
Sakuplja radne tvari sa filtar suaem................................................................... 18
Akumulator ............................................................................................................. 19
Termoekspanzijski blok ventil (presjek i fotografija) ............................................ 21
Termoekspanzijski ventil s vanjskim izjednaavanjem tlaka (presjek i fotografija)
................................................................................................................................ 21
Prigunica .............................................................................................................. 23
Izvedbe isparivaa .................................................................................................. 24
Prikaz rashladnog procesa u T-s dijagramu ............................................................ 27
Skica rashladnog ureaja ........................................................................................ 28
Prikaz detalja konstrukcije kondenzatora ............................................................... 29
Dimenzije proraunatog kondenzatora sa cijevima u obliku serpentine ................ 40
Prikaz detalja konstrukcije isparivaa .................................................................... 42
Prikaz presjeka kolektora isparivaa ...................................................................... 44
Dimenzije proraunatog ploastog isparivaa sa lamelama ................................... 54
Prikaz presjeka crijeva za R-134a .......................................................................... 56
Prikaz spajanja komponenata rashladnog ureaja sa crijevima (preko spojnica)... 56
Nikola Havai
Diplomski rad
POPIS TABLICA
Tablica 1. Svojstva R-134a i moguih zamjenskih tvari ........................................................... 5
Tablica 2. Termodinamika svojstva rashladnog medija (R-134a) u karakteristinim tokama
procesa .................................................................................................................... 27
Tablica 3. Dimenzije kondenzatora ......................................................................................... 40
Tablica 4. Dimenzije isparivaa .............................................................................................. 54
VI
Nikola Havai
Diplomski rad
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

Crte broj
001
002
003
Naziv crtea
SHEMA SPAJANJA I AUTOMATSKE REGULACIJE
DISPOZICIJA OPREME UREAJA IZOMETRIJSKI PRIKAZ
RADIONIKI CRTE ISPARIVAA
VII
Nikola Havai
Diplomski rad
POPIS OZNAKA
Latinini simboli
Oznaka
Jedinica
m2
Co
D
d
f
G
h
j
k
L
m
Nu
p
O
Pr
Q
q
r
Re
V
x
w
mm
mm
kg/(m2s)
J/kg
W/m2K
m
kg/s
Pa
mm2
W
W/m2
J/kg
m3
kg/kg
m/s
Opis
povrina
broj isparavanja
hidrauliki promjer
promjer
Fanningov koeficijent trenja
gustoa masenog toka
specifina entalpija; toplina isparavanja
Colburnov faktor
koeficijent prolaza topline
duljina
maseni protok
Nuseltov broj
pad tlaka
oplakivana povrina
Prandtlova znaajka
toplina
specifini toplinski tok
toplina isparavanja vode
Reynoldsov broj
volumen
sadraj vlage
brzina strujanja medija
VIII
Nikola Havai
Diplomski rad
Grki simboli
Oznaka
Jedinica
W/m2K
mm
C
Pa s
m2/s
kg/m3
W/mK
Opis
koeficijent prijelaza topline
debljina stijenke; debljina lamela

kut otklona generatora vrtloga
srednja logaritamska razlika temperatura
efikasnost orebrene povrine
dinamika viskoznost
kinematika viskoznost
gustoa
koeficijent toplinske vodljivosti
temperatura
toplinski tok
IX
Nikola Havai
Diplomski rad
SAETAK
Ovim radom obuhvaen je projekt rashladnog ureaja za hlaenje prostora osobnog
automobila. U prvom dijelu rada opisane su komponente automobilskog rashladnog ureaja te
njihove specifinosti s obzirom na konvencionalne rashladne ureaje. U nastavku je
proraunat ureaj nazivnog uinka 4 kW, pri vanjskoj temperaturi zraka 35C. Ureaj se
sastoji od: isparivaa, kondenzatora, kompresora, termoekspanzijskog blok ventila te filtra
suaa, a kao radna tvar se koristi freon R-134a. Ispariva je izveden kao kompaktni ploasti
izmjenjiva topline s lamelama za poveanje povrine izmjene topline na strani strujanja
zraka. Kondenzator se sastoji od cijevi s minikanalima, koje su u obliku serpentine, a na
strani strujanja zraka su takoer dodane lamele za poveanje povrine izmjene topline.
Termoekspanzijski ventil je blok izvedbe, karakteristine za automobilske rashladne ureaje.
Za komprimiranje radne tvari odabran je aksijalni stapni kompresor s potisnom ploom te
promjenjivom dobavom. Za filtriranje i suenje radne tvari u ureaj se ugrauje standardni
filtar sua. Na osnovu prorauna isparivaa priloena je radionika dokumentacija.
Nikola Havai
Diplomski rad
1. UVOD
1.1.
Povijesni razvoj automobilskih rashladnih ureaja
Kod prvih automobila putniki prostor je bio otvoren prema okoliu te su se putnici morali
prilagoavati vremenskim uvjetima putovanja prilagoavanjem stupnja odjevenosti. Poetkom
proizvodnje automobila sa zatvorenim kabinama javila se potreba grijanja, hlaenja te
ventilacije zatvorenog putnikog prostora. Na poetku su se u automobile ugraivali razni
otvori u cilju poboljanja cirkulacije zraka koja je ovisila o brzini vozila i esto je rezultiralo
ulaskom praine i prljavtine.
Prvi sustav hlaenja predloio je William Whiteley (1884. godine). Sistem se sastojao od
kocke leda unutar spremnika ispod kabine vozila te ventilatora spojenog na osovinu motora
koji je hladio unutranjost automobila. Poslije je Nash kompanija uvela evaporativni sistem
hlaenja koji je stvarao efekt sniavanja temperature zraka koji je strujao preko mree
natopljene vodom.
Prvi automobil sa sistemom hlaenja baziranim na zatvorenim sustavu bio je Packard 1939.
Rashladni ureaj sastojao se od: kompresora, kondenzatora, filtera suaa, prigunog ventila i
isparivaa, a jedini sustav kontrole bila je sklopka ventilatora, jer nije postojala spojka na
kompresoru. Stoga je rashladni ureaj uvijek bio upaljen dok je automobil radio, a da bi se
rashladni ureaj ugasio, morao se ugasiti automobil, izai iz njega, otvoriti poklopac motora te
skinuti remen kompresora.
Tek poslIje 2. Svjetskog rata Cadillac je promovirao novu karakteristiku: sklopku za
ukljuivanje rashladnog ureaja. Navedeni upravljaki dio
bio je smjeten na zadnjem
sjeditu automobila, tako da bi se ugasio ureaj voza se morao privui stranjem sjedalu.
Ipak, i to je bilo bolje nego ugasiti auto i iskopati remen iz kompresora.
Rashladni ureaji bili su mnogo godina rijetka opcija u automobilima. Sve do 1966. kada je
Motor Service Manual objavio da se prodalo 3 560 000 primjeraka rashladnih ureaja za
automobile. 1987. broj ureaja dostigao je brojku od 19 571 000. Danas se procjenjuje da 80%
automobila i kamiona posjeduju rashladne ureaje.
Suvremeni rashladni ureaji su uinkovitiji, s modernim sistemima poput ATC (Automatic
Temperature Control) koji su pouzdaniji od starih termostata. Ujedno, raunala unutar
automobila osiguravaju da se voza te putnici osjeaju ugodno.
Nikola Havai
Diplomski rad
Dijelovi rashladnih ureaja razvijaju se svakodnevno. Trenutno postoji niz izvedbi

kompresora te novih elektronikih komponenti koja poboljavaju uinkovitost rashladnih
ureaja; ali ne poboljavaju se samo komponente, ve se rashladne tvari zamjenjuju drugim
plinovima koji ne sadre klor te nisu tetni za ozonski omota i ne utjeu na globalno
zagrijavanje.
1.2.
Toplinski dobici vozila
Kada je vozilo u pokretu ili stoji parkirano na suncu, unutranjost vozila se zagrijava iz
sljedeih izvora:
Okolinji zrak
Sunevo zraenje
Rad motora
Zagrijani kolnik
Prijenos vozila
Ispuni sistem
Svi ovi i razni drugi izvori topline poveavaju temperaturu zraka unutar putnikog prostora
automobila. Pri temperaturi vanjskog zraka od 37C, ako je vozilo parkirano na suncu sa
zatvorenim prozorima, unutranja temperatura moe dosei 65-70C.
Prosjean rashladni ureaj moe rashladiti unutranjost automobila s 43C na 29C za oko 10
minuta.
Slika 1.
Toplinski dobici automobila
Nikola Havai
Diplomski rad
2. RASHLADNI UREAJ AUTOMOBILA
2.1.
Aktivacija automobilskog rashladnog ureaja
Rashladni ureaj automobila [slika 2] ukljuuje korisnik automobila, a sama aktivacija izvodi
se preko elektronike upravljake jedinice. Upravljaka jedinica prima i obrauje podatke
brojnih senzora (temperature, tlakovi, brzine, pozicije) te na temelju tih informacija ukljuuje i
iskljuuje rashladni ureaj. Ukoliko se ureaj ne moe pokrenuti, odreen kod za pojedini tip
kvara se pohranjuje u raunalu i pali se signalna lampica na upravljakoj ploi vozila koja
obavjetava korisnika vozila o postojanju kvara. Napredni sustavi imaju i mogunost
koritenja telematike te slanja informacije o kvaru pozivnom centru gdje operater savjetuje
korisnika o potrebnim mjerama.
Slika 2.
Prikaz smjetaja komponenti automobilskog rashladnog ureaja
Aktivacija rashladnog ureaja postie se ukoliko su zadovoljeni pojedini ili svi od sljedeih
uvjeta:
Vanjska temperatura zraka vea je od 9C
Motor automobila radi due od 5 sekunda
Nikola Havai
Diplomski rad
Temperatura isparivaa je vea od 4C (nema formiranja leda na vanjskoj povrini)
Temperatura rashladnog medija motora automobila je izmeu 40C i 105C
Automobil nije pod velikim ubrzanjem ili optereenjem
Dugme za aktivaciju rashladnog ureaja je ukljueno i unutranji ventilator radi
Preko senzora je potvreno da je ureaj pod tlakom tj. nema proputanja rashladnog
medija u okoli
U elektroniki upravljakoj jedinici ne postoji kod o grekama
Nakon aktivacije uspostavlja se strujni krug od elektrinog akumulatora automobila, preko

osiguraa i releja, do elektromagnetske sklopke kompresora. Aktivacijom elektromagnetske
sklopke [Slika 3] uspostavlja se kontakt tarnih povrina same sklopke i remenice koja je
pogonjena motorom automobila te dolazi do pogona kompresora. Takoer se poveava broj
okretaja motora automobila kako bi se sprijeio prestanak rada motora u praznom hodu.
Slika 3.
Shema strujnog kruga elektromagnetske sklopke kompresora
Nikola Havai
Diplomski rad
2.2.
Radna tvar automobilskih rashladnih ureaja
Diklordifluormetan (R-12) je bio najee upotrebljavani plin CFC tipa u automobilskim

rashladnim ureajima do 1994. godine, kada je Montrealskim protokolom zabranjena prodaja
ureaja s R-12 kao radnom tvari. Do zabrane je dolo zbog sadraja klora unutar kemijske
strukture molekule R-12 (CCl2F2), koji je tetan po ozonski omota. Ureaji proizvedeni do te
godine mogu i dalje raditi s R-12 ukoliko nema proputanja sustava, a kao zamjena za
punjenje novih i zamjenu starih je uveden tetrafluoroetan (R-134a). R-134a je trenutno
najee koriteno rashladno sredstvo u automobilskim rashladnim ureajima. Spada u plinove
HFC skupine, u svom sastavu ne sadri klor (CH2FCF3) te nije tetan za ozonski omota iako
ima znatan utjecaj na globalno zagrijavanje (stakleniki plin), sa staklenikim potencijalom
1300 puta veim od ugljikova dioksida. Prema novim smjernicama Europske Unije (bazirane
na Kyoto protokolu), u automobilskim rashladnim ureajima predviena je upotreba
rashladnih tvari sa staklenikim potencijalom manjim od 150. Rok za prijelaz je zapoeo
2011. godine, a kompletna zamjena ureaja mora biti dovrena do 2017. godine. Kao zamjena
za R-134a [Tablica 1] su razmatrani R-744 (CO2), HFC-152a (C2H4F2) i HFO-1234yf
(CH2=CFCF3).
HFO-1234yf ima najnie trokove i zahtjeva najmanje preinake na rashladnim ureajima te je
stoga u prednosti kod veine proizvoaa automobila.
Tablica 1. Svojstva R-134a i moguih zamjenskih tvari

ASHRAE
Ime prema IUPAC
oznaka
GWP20
GWP100
ASHRAE
Donja granica
Akutna
Cijena
(nomenklatura
klasa
zapaljivosti
otrovnost
rashladne tvari
organske kemije)
sigurnosti
(vol %)
(ppm)
(US$ po kg)
R-134a
1,1,1,2-Tetrafluoretan
3830
1300
A1
nije zapaljiv
50000
3-4
R-152a
1,1-Difluoretan
437
124
A2
3,9
50000
11
R-1234yf
2,3,3,3-
12
A2
6,5
100000
20-30
A1
nije zapaljiv
40000
<1
Tetrafluoropropilen
R-744
Ugljini dioksid
Nikola Havai
Diplomski rad
2.3.
2.3.1.
Vrste automobilskih rashladnih ureaja

Rashladni ureaj s termoekspanzijskim ventilom
Rashladni ureaj radi u zatvorenom krugu [slika 4]. U kompresor ulazi niskotlana blago
pregrijana para radne tvari koja ispari u isparivau. Kompresor komprimira paru podiui joj
pritom i temperaturu. Pregrijana para radne tvari nakon izlaska iz kompresora odlazi u
kondenzator.
Slika 4.
Rashladni ureaj s termoekspanzijskim ventilom
Nikola Havai
Diplomski rad
U kondenzatoru se odvija izmjena topline izmeu zraka koji struji preko vanjske povrine
kondenzatora i pregrijane pare radne tvari koja struji cijevima kondenzatora. Pri tome dolazi
do kondenzacije pare radne tvari i njezinog pothlaivanja. Tako iz kondenzatora izlazi samo
visokotlana pothlaena kapljevina radne tvari koja dalje struji preko filter suaa. Filter sua
slui za filtriranje, suenje te kao spremnik radne tvari. Nakon izlaska iz filtera suaa radna
tvar prolazi kroz termoekspanzijski ventil pri emu se priguuje. Kod priguivanja radne tvari
u termoekspanzojskom ventilu dolazi do smanjenja tlaka i temperature, pri emu i manji dio
radne tvari ispari. Niskotlana mjeavina kapljevine i pare radne tvari zatim ulazi u ispariva.
U isparivau zrak (svjei ili recirkulirani) koji struji s vanjske strane predaje toplinu radnoj
tvari koja struji unutar cijevi, pri emu ona isparava. Tako ohlaeni zrak zatim slui za
ohlaivanje putnikog prostora automobila. Nakon to radna tvar u cijelosti ispari, prolaskom
kroz ostatak isparivaa prima jo topline i dolazi do njenog pregrijavanja. Tako niskotlana
pregrijana para izlazi iz isparivaa i usisava se u kompresor te se ciklus ponavlja.
2.3.2.
Rashladni ureaj s prigunicom
Rashladni ureaj radi u zatvorenom krugu [slika 5]. U kompresor ulazi niskotlana blago
pregrijana para radne tvari koja ispari u isparivau. Kompresor komprimira paru podiui joj
pritom i temperaturu. Pregrijana para radne tvari nakon izlaska iz kompresora odlazi u
kondenzator. U kondenzatoru se odvija izmjena topline izmeu zraka koji struji preko vanjske
povrine kondenzatora i pregrijane pare radne tvari koja struji cijevima kondenzatora. Pri tome
dolazi do kondenzacije pare radne tvari i njezinog pothlaivanja. Tako iz kondenzatora izlazi
samo visokotlana pothlaena kapljevina radne tvari koja dalje struji do prigunice.
Prigunicom se sniava tlak kapljevini radne tvari koja zatim u isparivau veim dijelom
isparava hladei pritom zrak koji struji s vanjske strane isparivaa. Iz isparivaa mjeavina
kapljevine i pare radne tvari struji do akumulatora koji slui za suenje i kao spremnik radne
tvari, a ujedno slui za odvajanje pare od kapljevine u cilju zatite kompresora. Zbog velike
povrine akumulatora u njemu isparava preostali dio kapljevine.
Nikola Havai
Diplomski rad
Tako iz akumulatora u kompresor pristie zasiena para radne tvari s malim udjelom
mjeavine kapljevine i ulja koje slui za podmazivanje kompresora. Nakon usisa u kompresor
dolazi do tlaenja pare radne tvari te se ciklus ponavlja.
Slika 5.
Rashladni ureaj s prigunicom
Nikola Havai
Diplomski rad
3. KOMPONENTE RASHLADNIH UREAJA

U svakom rashladnom ureaju automobila moe se izdvojit pet osnovnih komponenti.
Kompresor
Kondenzator
Ekspanzijski ventil ili prigunica
Ispariva
Akumulator ili filter sua
Uz tih pet osnovnih u ureaj se ugrauju i razne komponente za regulaciju i efikasan rad
rashladnog ureaja, te radna tvar kao prijenosnik energije.
3.1.
3.1.1.
Kompresor
Rad kompresora
Osnovna funkcija kompresora u rashladnom ureaju je podizanje tlaka pregrijanoj pari radne
tvari te njeno cirkuliranje unutar zatvorenog kruga rashladnog ureaja. Postoje razne izvedbe
kompresora s obzirom na: konstrukciju, veliinu, teinu, brzinu vrtnje te dobavu. Takoer,
kompresori mogu biti pogonjeni mehaniki (motorom automobila preko remenice) ili na
elektrini pogon.
Elektrini pogon kompresora primjenjuje se kod hibridnih vozila ili vozila na elektrini pogon.
Napaja se iz visokonaponskih baterija automobila. Pojedini proizvoai hibridnih vozila zbog
same konfiguracije i kapaciteta baterija te elektrinog pogona koriste dva kompresora. Jedan
veeg kapaciteta pogonjen motorom s unutranjim izgaranjem i drugi manjeg kapaciteta s
elektrinim pogonom. Nedostatak takvog sustava je to kod velikog optereenja rashladnog
ureaja manji kompresor ne moe pokriti potrebnu dobavu te je nuan rad motora s
unutranjim izgaranjem za pogon rashladnog ureaja.
Mehaniki pogon kompresora [Slika 6] ostvaruje se preko elektromagnetske spojke koja je
konstruirana tako da se elektrinom pobudom namotaja inicira magnetski tok koji stvara silu
potrebnu za privlaenje prednje potisne ploe i remenice, a time i prijenosa momenta torzije
Nikola Havai
Diplomski rad
trenjem izmeu tarnih ploha. Snaga se prenosi od radilice motora na kompresor preko
pogonskog remena. Kod prekida rada kompresora prekida se magnetski tok te opruga razdvaja
potisnu plou i remenicu. Kada spojka nije aktivirana, rotor remenice se slobodno okree dok
osovina kompresora ne rotira i rashladni fluid ne cirkulira sistemom.
Slika 6.
Mehaniki pogon kompresora
Na kompresor se troi oko 80% energije potrebne za pogon rashladnog ureaja, stoga odabir
kompresora ini vanu stavku stupnja efikasnosti sistema to ima direktan utjecaj na potronju
goriva te stupanj zagaenja okolia.
3.1.2.
Brtvljenje kompresora
Najei izvor proputanja radne tvari u atmosferu kod automobilskih rashladnih ureaja je
upravo kompresor. Zbog toga je kvalitetno brtvljenje kompresora od izuzetne vanosti.
Brtvljenje vratila kompresora moe biti izvedeno na nekoliko naina: stacionarnim grafitnim
prstenom (koji je u dodiru s rotirajuom povrinom vratila od kovanog elika) ili rotirajuim
grafitnim prstenom (koji je u dodiru sa stacionarnim grafitnim prstenom). Rotirajui prsten je
povezan sa vratilom preko brtve od sintetike gume. Grafitne brtve su este zbog dobrog
svojstva podmazivanja. U novijim modelima kompresora esto se koriste teflonske brtve.
10
Nikola Havai
Diplomski rad
3.1.3.
Podmazivanje kompresora
Radna tvar je dio sustava za podmazivanje rashladnog ureaja, tj. ulje pomijeano sa radnom
tvari cirkulira kroz ureaj i podmazuje pokretne dijelove kompresora. Stariji ureaji koji rade s
R12 koriste mineralna ulja, dok je za suvremene ureaje s R134a kao radnom tvari razvijeno
PAG (poli alkalni glikol) ulje.
3.1.4.
Lamelni kompresori
Lamelni kompresori su se koristili u rashladnim ureajima pojedinih starijih vozila.

Kompresor ima valjkasti rotor (smjeten ekscentrino u kuitu) okruglog presjeka s utorima
po obodu u koje su uloene slobodne lamele. Okretanjem rotora centrifugalna sila djeluje na
slobodne lamele koje se izvlae iz rotora i svojim slobodnim izvodnicama nalijeu na
unutranju povrinu cilindra po kojem kliu. Plin se komprimira promjenom veliine prostora
izmeu dvije lamele. Usisni i tlani ventili nisu potrebni, ali se na tlani prikljuak ugrauje
nepovratni ventil, koji sprjeava povratno strujanja pare kroz kompresor kada on nije u radu.
Danas vie nisu u uporabi kod automobilskih rashladnih ureaja zbog servisnih potekoa.
3.1.5.
Stapni kompresori (kompresori s oscilirajuim stapovima)
Postoje dvije vrste stapnih kompresora, radijalni i aksijalni kompresori. Kod radijalnih stapnih
kompresora os gibanja klipova je okomita na pogonsku os kompresora. Pogonjeni su
koljenastim vratilom i u pravilu vie se ne upotrebljavaju u automobilskoj industriji. Kod
aksijalnih stapnih kompresora, os gibanja klipova je paralelna sa pogonskom osi kompresora.
Za pogon klipova kompresora koristi se ili tlana rotaciona ploa ili kombinacija dviju
potisnih ploa.
11
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
Tlanna rotacionaa ploa [slikka 7] je povvezana sa ossovinom kom

mpresora tee rotira pri pogonu
p
komppresora. S oobzirom na os rotacije osovine,
o
moontirana je pod
p kutom m
manjim od 90
9 te se
gledaano iz bilo kkoje stacionnarne toke giba translaatorno, pogoonei tako klipove
k
kom
mpresora.
Kod kompresoraa sa tlanom
m rotacionom
m ploom stapovi
s
su montirani
m
dvvostrano. Krroz kanale
unutaar kuita sppojene su usisna i tlan
na strana koompresora. Zbog
Z
smanjjenja trenja,, stap
komppresora spojjen je sa plooom prekoo kuglastog leaja.
Slika 7.
Kompressor sa tlanom rotacionom

m ploom (ddvostrano moontirani stapoovi)
Autom
mobilski rashlaadni ureaj
12
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
Kom
mpresori [slik
ka 8] sa jed
dnostrano montiranim
m
s
stapovima
(n
neparan brooj cilindara)), za njihov
pogo
on, imaju uggraene dvijje ploe: po
otisnu i pogoonsku.
Pogo
onska ploa je povezan
na sa vratilom
m te rotira prilikom
p
rad
da kompresora. Jedna strana
s
pogo
onske ploe je izvedenaa pod odreenim kutom
m i na nju naalijee potissna ploa, koja
k se
prilik
kom rada giiba translato
orno s obzirrom na os ko
ompresora te
t pogoni sttapove kom
mpresora.
Ojnicca stapa je ppreko kuglaaste zglobnee veze povezzana sa potiisnom plooom. S obzirrom na
komp
presore s jednom tlanom rotacion
nom ploom
m, prednost ove vrste koompresora je
j
ravno
omjernija raaspodjela tee prijenos sila sa potisn
ne ploe na stapove,
s
a tiime i mirnijji rad te
manjja proizvodn
nja buke.
Slika 8.
Kompresoor sa tlanom
m rotacionom
m ploom (jednostrano m
montirani stap
povi)
Autom
13
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
Sljed
dei tip koompresora je s prom
mjenjivom dobavom radne tvarri [slika 9].
9 Njegovaa
konstrukcija takkoer ukljuuje dvije ploe: pogon
nsku i potisn
nu. Pogonskka ploa je privrenaa
za vrratilo te rotiira pri pogo
onu kompreesora, no ku
ut otklona od
o osi rotaccije kod nje nije fiksan
n,
ve je
j upravljann od strane regulacijsk
kog ventila. Kako se miijenja kut poogonske plo
oe, mijenjaa
se translatorni ppomak potiisne ploe. Time se mijenja
m
i hod stapova, koji premaa tome tlaee
R
i ventil djelluje preko tllaka na usissnoj strani, tj.
t tlaka koji
manjje ili vie raadne tvari. Regulacijski
vladaa u kuitu kompresora
k
a i prilagoaava dobavu trenutnom rashladnom
m optereenjju.
Miniimalni radnni volumen kompresorra je ogrannien na 10
0 cm3, zboog cirkulacij
ije dovoljnee
koliine ulja za podmazivan
nje kompresora.
Slik
ka 9.
Autom
Kom
mpresor sa promjenjivom
p
m dobavom
14
Nikola Havai
Diplomski rad
3.1.6.
Spiralni kompresori (scroll)
Kompresor [slika 10] je izveden ss dvije identine spirale umetnute jedna u drugu. Jedna je
stacionarna, a druga je ekscentrino postavljena na vratilu u odnosu na stacionarnu te pri
rotaciji vratila oscilira oko centra rotacije. Prilikom rada spirale se ne dodiruju, a tanki film
ulja koji se formira na povrini slui za brtvljenje zazora. Kod kompresora sa spiralama ne
postoji usisni ventil, ve samo tlani koji spreava povrat visokotlane pare radne tvari.
Utjecaj ekspanzije iz tetnog prostora je mali i skoro se moe zanemariti. Sva se tri procesa:
usis, kompresija i istiskivanje odvijaju istovremeno u jednom okretaju vratila sa spiralom, to
znai da kompresor ima ujednaenu dobavu . Postoje i kompresori sa promjenjivom dobavom.
To se postie ugradnjom regulacijskog ventila, koji u sluaju smanjenog optereenja
rashladnog ureaja proputa dio radne tvari sa tlane na usisnu stranu. Time se smanjuje broj
pokretanja elektromagnetske spojke, tj. smanjuju se buka i toplina koje se javljaju pri
pokretanju. Takoer, zbog manje pokretnih dijelova proizvode manje vibracije, manju buku i
manje se troe, to doprinosi sve veem udjelu na tritu automobilskih rashladnih sistema.
Slika 10. Spiralni kompresor (scroll)
15
Nikola Havai
Diplomski rad
3.2.
Kondenzator
Funkcija kondenzatora je izmjena topline izmeu vrue radne tvari i hladnijeg uzduha.
Rashladni fluid prilikom ulaska u kondenzator je para pod visokim tlakom i visokom
temperaturom. Kako rashladni fluid prolazi kroz cijevi kondenzatora toplina se predaje
hladnijem zraku koji struji kroz kondenzator s vanjske strane te rashladni fluid kondenzira i
prelazi u tekue stanje. Iz kondenzatora izlazi rashladna tvar u tekuem stanju i pod visokim
tlakom. Kondenzator je smjeten u prednjem dijelu vozila gdje se moe ostvariti velik protok
zraka kroz kondenzator kad je vozilo u pokretu. Ugraen ventilator slui za ostvarivanje
protoka zraka kad vozilo stoji ili se kree malim brzinama. Kondenzator se ugrauje ispred
hladnjaka motora automobila (prosjean razmak izmeu njih iznosi 25mm). Nakon prolaska
zraka kroz kondenzator postoji mogunost njegove recirkulacije natrag prema kondenzatoru,
zbog ega se postavljaju brtve iznad, ispod i sa strane kondenzatora i hladnjaka motora. U
automobilskim rashladnim ureajima se upotrebljavaju dva tipa kondenzatora [slika 11]:
kondenzator sa cijevima u obliku serpentine te kondenzator s paralelnim cijevnim registrom.
Slika 11. Izvedbe kondenzatora
16
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
Slika 12.
1
Presjecii kondenzato
ora
3.2.11.
Konden
nzator sa cijjevima u obbliku serpeentine
Ovaj tip kondennzatora sasto

oji se od nam
motane duggake cijevi, sa tankim rebrima izm
meu u cilju
u
poveeanja izmjeene topline. Najee se upotreblljava plosn
nata cijev saa kanalima kvadratnog
g
presjeka.
3.2.22.
Konden
nzator s parralelnim cijeevnim regisstrom
Umjeesto prolask
ka radne tvaari kroz jedn
nu cijev, kaao kod cijev
vi u obliku serpentine
, kod ovog
g
tipa kondenzatoora fluid strruji paraleln
no unutar nnekoliko cijevi te se taako poveaava povrinaa
pa kondenzaatora je to
o se ne moe ispuhati i u sluaju
u
izmjeene topline. Nedostataak ovog tip
zaep
pljenje potrrebna je zam
mjena.
3.3.
Sakupljaa radne tvvari sa filterr suaem
Saku
uplja radnee tvari sa fiilter suaem
m [Slika 13
3] se upotrebljava u rrashladnim ureajima
u
s
termo
oekspanzijsskim ventilo
om te je sm
mjeten na visokotlan
noj strani iizmeu kon
ndenzatora i
samo
og termoeksspanzijskog
g ventila. Fu
unkcije filtraa suaa su:
Autom
17
Nikola Havai
Diplomski rad
Filtriranje radne tvari koje osigurava da u optoku nema prljavtine koja bi mogla
uzrokovati ubrzano troenje ili otkaz pojedinih komponenti ureaja.
Odvlauje radnu tvar osiguravajui da nema stvaranja leda u komponentama i da ne

dolazi do korozije unutar sistema zbog prisutnosti vlage.
Slui kao spremnik radne tvari te time osigurava potrebne koliine kod razliitog
optereenja ureaja.
Osigurava da samo kapljevina radne tvari tee prema termoekspanzijskom ventilu.
Radna tvar koja ulazi u filtar sua kod idealnog procesa je ista kapljevina. Prilikom jaeg
optereenja rashladnog ureaja, esto se u kondenzatoru sva radna tvar ne uspije ukapljiti te u
filtar sua ulazi i manja koliina pare radne tvari. Na ulasku dolazi do odvajanja kapljevine
koja pada na dno i pare koja se zadrava pri vrhu. Izlaz je izveden u obliku cijevi koja ulazi u
filtar sua i iji je ulazni otvor na samom dnu filtra. Tako izveden izlaz osigurava da samo
kapljevina radne tvari tee prema termoekspanzijskom ventilu. Prije izlaska radna tvar prolazi
kroz odvlaiva i filtar, koji se takoer nalaze na dnu filtra suaa.
Slika 13. Sakuplja radne tvari sa filter suaem
18
Nikola Havai
Diplomski rad
3.4.
Akumulator (spremnik radne tvari)
Akumulator [slika 14] se koristi kod rashladnih ureaja sa kapilarnom cijevi. Smjeten je
izmeu isparivaa i kompresora, a ima sljedee funkcije:
Osigurava da na usis kompresora stie ista para radne tvari
Osigurava da u optoku nema prljavtine koja bi mogla uzrokovati ubrzano troenje

ili otkaz pojedinih komponenti ureaja.
Odvlauje radnu tvar osiguravajui da u komponentama nema stvaranja leda i da ne

dolazi do korozije unutar sistema zbog prisutnosti vlage.
Slui kao spremnik radne tvari te time osigurava potrebne koliine kod razliitog
optereenja ureaja.
Slui kao spremnik ulja za kompresor te njegovo doziranje.
esto dolazi s otvorom za montau presostata niskog tlaka.
Nakon izlaska iz isparivaa, mjeavina pare i kapljevine radne tvari ulazi u akumulator kroz
prikljuak na vrhu. Kod ulaska stvara se vrtlona struja pare radne tvari koja prolazi kroz
odvlaiva te se skuplja ispod poklopca na vrhu gdje se usisava u izlaznu cijev. Izlazna cijev
je izvedena u obliku U-cijevi. Na dnu U-cijevi nalazi se provrt za otputanje ulja kroz koji se
u izlaznu paru radne tvari dozira mala koliina mjeavine kapljevine radne tvari i ulja za
podmazivanje (3%). Koliine kapljevine su dovoljno male da ne postoji opasnost kvara
kompresora.
Slika 14. Akumulator
19
Nikola Havai
Diplomski rad
Filtar sua ili akumulator radne tvari zahtijevanju promjenu pod sljedeim uvjetima:
Rashladni ureaj je u doticaju s izvorom vlage vie od 3 sata.
Redovna servisna zamjena svake dvije godine.
Kod kvara kompresora ili bilo kakve mogunosti pojave zagaenja sistema.
Kod pojave leda unutar rashladnog sistema.
Filter sua ili akumulator esto sadravaju kontrastni medij (boju), koja se otapa u ulju za
podmazivanje kompresora. Tako se mjesto isputanja radne tvari moe detektirati posebnom
UV svjetiljkom.
3.5.
Termoekspanzijski ventil/prigunica
Slue za doziranje i priguivanje radne tvari koja ulazi u ispariva.
3.5.1.
Termoekspanzijski ventil
S obzirom na konstrukciju razlikujemo:
Termoekspanzijski ventil s vanjskim izjednaavanjem tlaka
Termoekspanzijski blok ventil
20
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
Slikaa 15. Termooekspanzijskki blok ventil (presjek i footografija)
Slikaa 16. Termooekspanzijskki ventil s van

njskim izjednnaavanjem tlaka (pressjek i fotograafija)
Autom
21
Nikola Havai
Diplomski rad
3.5.1.1.
Termoekspanzijski ventil sa vanjskim izjednaavanjem tlaka
Termoekspanzijski ventil [slika 15] je automatska naprava koja priguivanjem u ispariva

proputa upravo toliko radne tvari da se ona u njemu potpuno ispari, a zatim jo i pregrije.
Tako se povrina isparivaa potpuno iskoritava za isparivanje u svim uvjetima rada
rashladnog ureaja, a kompresor je zatien od hidraulikog udara, jer se kapljevita radna tvar
ne moe pojaviti na izlazu iz isparivaa. Kapljevina radne tvari ulazi u kuite kroz prikljuak
i dolazi u sjedite ventila gdje se priguuje. Protona povrina ovisi o poloaju igle ventila
povezane s membranom. S donje strane na iglu ventila djeluje sila opruge koja ovisi o
poloaju vijka za regulaciju. Kako bi stvarno pregrijanje odgovaralo namjetenom, prostor
ispod membrane ventila je posebnom cijevicom povezan s izlazom iz isparivaa, tako da
ispod membrane vlada stvaran tlak radne tvari na izlasku isparivaa. Dio kuita ventila iznad
membrane spojen je kapilarnom cijevi s osjetnikom temperature, koji se postavlja na izlazu
pare iz isparivaa. Osjetnik temperature izraen je u obliku malog metalnog cilindra, koji je
ispunjen nekom od lakoisparljivih kapljevina (to moe biti i radna tvar koja se koristi u
rashladnom ureaju), stoga se ovisno o temperaturi na kojoj se nalazi osjetnik, uspostavlja
odgovarajui tlak u prostoru iznad membrane. Kako bi stvarno pregrijanje odgovaralo
namjetenom, prostor ispod membrane ventila
3.5.1.2.
Termoekspanzijski blok ventil
Kuite termoekspanzijskog blok ventila [slika 16] ima dva prolaza. Jedan je visokotlana
kapljevina koja se u ventilu priguuje i odlazi u ispariva, a drugi para radne tvari koja izlazi iz
isparivaa. Tako nisu potrebne kapilarne cijevi za osjet temperature i cijevi za izjednaavanje
tlaka. Kapljevina radne tvari ulazi u kuite ventila. Prolaskom kroz sjedite ventila (kuglasti
ventil) kapljevini se obara tlak. Kapljevina i mala koliina pare radne tvari izlaze iz ventila te
ulaze u ispariva. U isparivau dolazi do isparavanja i pregrijavanja radne tvari. Tako
pregrijana para ulazi u ventil, a njena temperatura i tlak utjeu na regulaciju ventila. Ako je
temperatura radne tvari visoka, zbog jakog optereenja rashladnog ureaja dolazi do prijenosa
topline preko osjetnika temperature na rashladni fluid iznad membrane ventila. Kako uslijed
zagrijavanja rashladnog fluida dolazi do njegove ekspanzije, preko vretena ventila pomie se
kugla ventila i poveava se presjek strujanja, a s time i koliina radne tvari koja prolazi kroz
ventil. S poveanjem protoka radne tvari u ispariva, postie se vei rashladni uinak i
22
Nikola Havai
Diplomski rad
temperatura na izlazu isparivaa pada. Taj pad temperature
registrira
se na ulazu u
termoekspanzijski blok ventil i sniava se temperatura rashladnog medija iznad membrane

ventila. Sniavanjem temperature dolazi do smanjenja volumena, a time se smanjuje pritisak
preko vretena na kuglu ventila te se zbog sile opruge kugla primie sjeditu ventila. Tako se
smanjuje presjek strujanja kroz ventil a time i protok radne tvari. Tlak radne tvari prenosi se
na membranu ventila kroz provrte u kuitu. Tako se u sluaju previsokog tlaka radne tvari na
izlazu iz isparivaa membrana pomie prema gore, smanjuje se pritisak vretena ventila na
kuglu i opruga vraa kuglu prema sjeditu te zatvara ventil. U sluaja niskog tlaka, preko istog
mehanizma dolazi do otvaranja ventila.
3.5.1.3.
Prigunica
Prigunica [slika 17] je smjetena na visokotlanoj strani izmeu kondenzatora i isparivaa.

Volumen radne tvari koja prolazi kroz prigunicu odreen je veliinom prigunice (unutarnjim
promjerom) i tlakom radne tvari. Kako je unutarnji promjer nepromjenjiv,
jedini nain
regulacije je putem promjene tlaka. To se dogaa putem ukljuivanja i iskljuivanja

kompresora preko senzora na niskotlanoj strani.
Slika 17. Prigunica
Pri ulasku u prigunicu, radna tvar prvo prolazi kroz filtar koji zadrava sve vee estice koje
bi mogle otetiti komponente ureaja. Zatim prolazi kroz prigunicu koja je izvedena u obliku
23
Nikola Havai
Diplomski rad
cijevi malog kalibriranog promjera u plastinom kuitu ventila. Ovisno o tlaku, mala koliina
radne tvari prolazi kroz prigunicu pri emu se sniava tlak kapljevini koja e isparavati u
isparivau. Promjer prigunice prilagoen je da proputa optimalnu koliinu radne tvari kod
maksimalnog optereenja rashladnog ureaja. Kod smanjenog optereenja postoji opasnost da
ispariva postane potopljen te je nuan smjetaj akumulatora radne tvari na izlazu iz
isparivaa, koji e primiti i ispariti viak kapljevine radne tvari.
3.6.
Ispariva
U konstrukcijskom pogledu ispariva [slika 18] je veoma slian kondenzatoru. Postoji izvedba
sa: cijevima u obliku serpentine, okruglim orebrenim cijevima te konstrukcija sa paralelnim
protokom. Funkcija isparivaa je izmjena topline, gdje strujei s vanjske strane cijevi, toplija
struja zraka predaje toplinu radnoj tvari u cijevima koja pri tome isparava. Rashlaeni zrak se
upuhuje u putniki prostor vozila te ga rashlauje. Kako ispariva znatno smanjuje
temperaturu zraku, vlaga iz zraka kondenzira na njegovoj povrini te se slijeva u odvod
kondenzata i isputa u okoli. Vlana povrina isparivaa takoer djelomino isti zrak od
sitnih estica. Odvlaivanje zraka naroito dolazi do izraaja kod odmagljivanja stakla
automobila, to doprinosi sigurnosti upravljanja vozilom.
Slika 18. Izvedbe isparivaa
24
Nikola Havai
Diplomski rad
3.7.
Regulacijske komponente rashladnog ureaja
Svaki rashladni ureaj ima niz komponenti koje slue za praenje radnih parametara i
postizanje optimalnih karakteristika samog rashladnog ureaja, ali i sigurno zaustavljanje rada
ureaja u sluaju kvarova. Regulacijske komponente slue za regulaciju rada kompresora,
ventilatora kondenzatora, ventilatora isparivaa i voznih svojstva automobila.
Za regulaciju rada kompresora koriste se:
Presostat niskog tlaka
- iskljuuje pogon kompresora (elektromagnetsku spojku)

ukoliko tlak na usisnoj strani padne ispod priblino
1,5 bar.
Presostat visokog tlaka - smjeten je na tlanoj strani te iskljuuje pogon

kompresora u sluaju previsokog tlaka (priblino 3035 bar), koji se obino javlja zbog zaepljenja ureaja.
Trostruki prekida
- sadri tri osjetnika tlaka, za niski tlak, srednji tlak

(aktivira ventilator kondenzatora kod tlaka od 18 bar)
i visoki tlak.
Zatitni termostat
- postavljen je u kuitu kompresora te ga titi od

oteenja uzrokovanih unutranjim trenjem.
Mehaniki presostat
- koristi se kod kompresora s promjenjivom dobavom za

mijenjanje nagiba potisne ploe, a time i dobave
kompresora.
Termostatski prekida
- ureaj za spreavanje zaleivanja koji ovisno o

temperaturi isparivaa iskljuuje (0C) i ponovo
ukljuuje (4-5C) kompresor.
Elektrini ciklini presostat kod ureaja s prigunicom slui kao presostat niskog
tlaka i kao zatita od smrzavanja isparivaa tj. iskljuuje
kompresor kod tlaka od 2 bar to odgovara
temperaturi rashladnog medija od 0,5C.
Brzina vrtnje ventilatora na isparivau regulira se preko otpornika ili preko elektronikog
regulatora. Za regulaciju rashladnog ureaja preko voznih svojstava automobila koriste se:
Kontrolna komponenta motora (ECM - Engine Control Module)
25
Nikola Havai
Diplomski rad
Kontrolna komponenta asije (BCM - Body Control Module)
Kontrolna komponenta za napajanje (PCM - Power Train Module)
Mikroprocesori (ECM, BCM i PCM) se upotrebljavaju za ukljuivanje ili iskljuivanje

elektrinog kruga rashladnog ureaja kontrolirajui rad kompresora i ventilatora kondenzatora.
Numeriki rezultati razliitih senzora povezani su sa: brzinom motora, brzinom vonje,
temperaturom hladnjaka motora, aktiviranjem prekidaa, presostatom, termostatskim
prekidaem, pozicijom leptira kod rasplinjaa i gaenjem motora, a ujedno su pod konstantnim
nadzorom od ECM-a, BCM-a ili PCM-a. Ove numerike signale mikroprocesori obrauju i
alju prema sistemima:
- iskljuiti ureaj pri niskom/visokom tlaku;
- iskljuiti kompresor pri prestanku rada motora;
- ukljuiti ili iskljuiti ventilator kondenzatora;
- poveati rad motora u praznom hodu pri aktiviranju ureaja;
- iskljuiti kompresor pri visokim okretajima motora;
- odgoditi ukljuivanje kompresora pri prekinutom radu motora;
- aktivirati ventilator za hlaenje na podeenu temperaturu tekuine hladnjaka motora;
- iskljuiti kompresor kada je temperatura u hladnjaku motora previsoka;
- iskljuiti kompresor kad je leptir rasplinjaa potpuno otvoren;
Za odreivanje protoka zraka kroz ispariva koristi se niz temperaturnih senzora postavljenih
unutar kabine vozila, kao to su senzor temperature zraka okolia te senzor intenziteta
sunevog zraenja.
26
Nikola Havai
Diplomski rad
4. TERMODINAMIKI PRORAUN KOMPONENTI RASHLADNOG
UREAJA
4.1.
Definiranje rashladnog procesa
Slika 19. Prikaz rashladnog procesa u T-s dijagramu
Radna tvar koja se koristi u rashladnom ureaju je R-134a.
R 134a
[C]
p [bar]
h [kJ/kg]
v [m3/kg]
s[kJ/kgK]
3,4963
400,07
0,05801
1719,9
10
3,4963
404,79
0,05959
1736,15
58,38
13,176
432,94
0,01605
1736,15
50
13,176
422,44
0,01502
1704,1
50
13,176
271,42
0,0009064
1236,7
45
13,176
263,71
0.000873
1213,12
3,4963
263,71
0.000568
1229,2
Tablica 2. Termodinamika svojstva rashladnog medija (R-134a) u karakteristinim tokama procesa
27
Nikola Havai
Diplomski rad
Slika 20. Skica rashladnog ureaja
Qi := 4000W
- uinak isparivaa (zadano)
Qi
kg
mRT :=
= 0.028
h2 h7
s
- maseni protok radne tvari
- snaga kompresora
- uinak kondenzacije
PK := mRT h3 h2 = 798.129 W
QK := mRT h4 h5 = 4282 W
- toplina hlaenja pregrijane pare
QKkp := mRT h5 h6 = 218.599 W
- toplina podhlaivanja kapljevine
Qzrak := QK + QKpk + QKkp = 4798 W
- ukupna toplina predana okolinjem zraku
QKpk := mRT h3 h4 = 297.703 W
28
Nikola
a Havai
D
Diplomski
rad
4.2.
Proraun kondenzaatora
Kond
denzator je izveden kaao lamelni izzmjenjiva topline sa cijevi
c
u obliiku serpen
ntine. Cijev
v
se saastoji od seedam kanaala dimenzijja prema slici
s
21. Materijal
M
izraade cijevi i lamela jee
alum
minij. Zaobljjenja lamelaa na spojev
vima sa cijeevima su zan
nemarena te je pretposstavljeno daa
su laamele potpu
uno ravne. Takoer
T
lam
mele su izvvedene s generatorima vrtloga pod
dignutim zaa
20 od
o ravnine llamele.
Slik
ka 21. Prikaaz detalja konstrukcije koondenzatora
Kon
nstrukcijski parametri kondenzator
k
ra prema sliici 21:
Lam
mele:
Tp := 20mm
F po
5 mm
om := 13.5
NLB
L := 1
F l :=
: 14 mm
:= 0.15 mm
m
L l := 9.5 mm
:= 20
F p = 3.708 mm
m
L p := 1 mm
Autom
29
Nikola Havai
Diplomski rad
Cijev sa kanalima:
T d := 38 mm
D m := 6.5 mm
b := 5.7 mm
- visina kanala
a := 4.5 mm
- irina kanala
Acij := 1.92 10
4 2
- povrina presjeka cijevi
O = 0.145 m
- oplakivani opseg strujanja u cijevi
Acij
Dh := 4
= 5.299 mm
O
- hidrauliki promjer cijevi
Svojstva zraka (za srednju temperaturu od 37.5C) [14]:

zu :=
zi :=
z :=
- temperatura zraka na ulazu u kondenzator
35C
- temperatura zraka na izlazu iz kondenzatora
40C
0.02635
6
:= 19 10
W
mK
- koeficijent toplinske vodljivosti

- dinamika viskoznost
Pa s
J
cpz := 1014
kgK
z :=
1.100
- specifini toplinski kapacitet
kg
- gustoa zraka
m
z
:=
:= 50C
= 1.727 10
2
5m
- kinematika viskoznost
- temperatura kondenzacije radne tvari
QK
kg
= 0.845
Gz :=
s
cpz zi zu
- maseni protok zraka
30
Nikola Havai
Diplomski rad
Proraun zone kondenzacije radne tvari:

Proraun kondenzatora je proveden prema metodi temeljenoj na srednjoj logaritamskoj razlici
temperatura.
mk :=
( k zu) ( k zi)
k zu
ln
k zi
= 12.332 C
- srednja logaritamska razlika temperatura
Za proraun izmjene topline na strani zraka koriteni su empirijski izrazi za Colburnov j faktor
i Fanningov faktor trenja f koje su izveli Park i Jacobi (2009a) [13]. Izrazi vrijede za suhu
povrinu lamela uz sljedee konstrukcijske parametre :
ReLp
:= 27~4132
~4132
Fp := 0 , 51~5
~5 , 08mm
~0 , 16
mm
f := 0 , 0254~0
Lp := 0, 5 ~3mm
~3mm
~57 , 4mm
Td := 15 , 6~57
~25mm
Tp := 3 , 76~25mm
Ll := 0, 94
~18, 5 mm
~18
~20mm
Fl := 2 , 84~20mm
N.LB - do 4
~35
~35
:= 8, 43
Na temelju Colburnovog j faktora izraunat je koeficijent prijelaza topline, a Fanningovog f

faktor trenja pad tlaka zraka kroz kondenzator.
Za odreivanje maksimalne brzine strujanja zraka, a time i Reynoldsovog broja (o kojem ovisi
koeficijent prijelaza topline na strani zraka) potrebno je poznavati ukupnu duljinu
izmjenjivaa. Na poetku prorauna pretpostavljen je koeficijent prolaza topline (sveden na
vanjsku povrinu izmjenjivaa) od 70 W/(m2K). Iterativnim postupkom odreen je konani
toplinski tok tj. povrina kondenzatora. U nastavku je prikazana posljednja iteracija prorauna.
31
Nikola Havai
Diplomski rad
Pretpostavljeni koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu:

ke := 84.27
W
2
mK
3 1
W
2
qe := ke mk = 1.039 10
- toplinski tok
QK
2
= 4.12 m
Ave :=
qe
2 1
Afin = 0.264 m
m
- potrebna povrina za zadani uin kondenzatora

- povrina lamela (po metru cijevi)
2 1
Acijv = 0.084 m
m
- vanjska povrina cijevi (po metru cijevi)
21
Av := Afin+ Acijv = 0.348 m
m
- ukupna vanjska povrina izmjene topline (po

metru cijevi)
Ave
Lcij :=
= 11.84 m
Av
- potrebna duljina cijevi
Aminz = 0.153 m
- najmanja povrina strujanja zraka
Gz
m
wmax :=
= 5.013
Aminz z
s
- brzina strujanja zraka kroz najmanju povrinu
ReLp :=
( wmaxLp)
z
- Reynoldsov broj
= 290.243
Colburnov j faktor prema Park i Jacobi (2009a) [13] :
jcor := C1 jRe jlowjlouver
C2
C4
C5
C6
C7
C8
f
Fl Td Ll Fl
Lp
NLB 1

Lp
Lp Fp Fl Tp
Fp
C3
jcor = 0.014
32
C9
Nikola Havai
Diplomski rad
gdje su:
Fp
C10+C11 cosh
1
Lp
= 0.051
jRe := ( ReLp)
Lp
jlow := 1 sin
Fp
Td
cosh
C
Re
C
12 Lp 13
NLBFp
jlouver := 1 C14 tan( )

N
=1
Td
Fp
cos
2
1.8

= 0.982
F
L
tan
LB p
p
sa faktorima:
C1 := 0.8723
C5 := 0.2585
C9 := 0.3005
C13 := 0.1417
C2 := 0.2190
C6 := 0.5400
C10 := 0.4578
C14 := 0.0065
C3 := 0.0881
C7 := 0.9023
C11 := 0.008737
C4 := 0.1491
C8 := 2.624
C12 := 0.04897
Prz := 0.71
kon
:=
- Prandtlov broj za zrak
zcpzjcor wmax
Prz
2
3
= 98.142
1
2
m K
- koeficijent prijelaza topline zraka
33
Nikola Havai
Diplomski rad
Koeficijent prijelaza topline na strani radne tvari izraunat je prema empirijskim izrazima koje
je predloio Moser (1998) [8] za kondenzaciju R-134a u cijevima s kanalima.
Svojstva radne tvari na temperaturi kondenzacije [12]:
- para R-134a
- kapljevina R-134a
6
l :=
142.7 10
l :=
1102.3
Pa s
kg
3
:= 13.47 10
:= 66.578
kg
= 1.295 10
l :=
0.07105
W
mK
- gustoa
7m
Pa s
2
7m
= 2.023 10
:= 0.01754
W
mK
kJ
cpl := 1.5579
kgK
kJ
cpv := 1.2877
kgK
Prl := 3.14
Prv := 0.957
- Prandtlov broj
Relo :=
Revo :=
( Gf Dh)
l
( Gf Dh)
v
= 5484
= 58098
- Reynoldsov broj samo za

kapljevinu
- Reynoldsov broj samo za paru
G ( 1 x) D
f
h
dx = 2742
Rel :=
l
- prosjean Reynoldsov broj za

kapljevinu tijekom kondenzacije
1
x
kg
( 1 x)
dx = 198.882
tp :=
+
3
l
v
m
- prosjena gustoa dvofaznog strujanja

tijekom kondenzacije
34
Nikola Havai
Diplomski rad
Gf Dh
Wetp :=
= 118.827
tp
Gf
Frtp :=
- Weberov broj
- Froudeov broj
= 10.608
gDh tp
0.25
flo := 0.079 Relo
- faktor trenja kapljevine
= 0.009
0.25
fvo := 0.079 Revo
= 0.005
- faktor trenja pare
Konstante (prosjene vrijednosti) potrebne za izraun dvofaznog multiplikatora:

1
2
2 l vo
A1 := ( 1 x) + x
dx = 3.392
f
v
lo
0.91 0.19 0.70

0.78
v
v
0.24 l
A2 := x
( 1 x)

1
dx = 3.165
v
l
l
lo := A1 +
( 3.24 A2)
0.045
0.035
Frtp
Wetp
8
7
Reeq := lo Relo
1
2
- dvofazni multiplikator
- ekvivalentan Reynoldsov broj
Nusseltov broj iznosi:

0.448
0.563
0.448
0.113 Pr l
1+0.11025 Pr l
0.815
0.09940.126 Prl
Rel
Reeq
Prl
= 124.84
Nu :=
2
3
( 1.58 ln( Reeq) 3.28) 2.58 ln( Reeq) + 13.7 Prl 19.1
35
Nikola Havai
Diplomski rad
al:= 240
cij :=
Nu
W
- koeficijent toplinske provodljivosti aluminija
mK
= 1674
Dh
- koeficijent prijelaza topline radne tvari
m K
Za odreivanje koeficijenta prolaza topline potrebno je odrediti faktor efikasnosti povrine

orebrene povrine. Prema Heat and Mass Transfer Mechanical Engineering Handbook,
tablica 4.5.5:
0
Afin
( 1 f ) = 0.993
Av
:= 1
- efikasnost orebrene povrine
gdje su:
:=
Fl
tanh m1
Fl
= 0.991
m1
2
kon f
m1 := 2
1 +
al f
Fl
Izraz za koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu glasi:
k :=
Rulj
1 f Av
1
Rulj +
+
+
cij al Acijeviu 0 kon

2
(
m K )
:= 0.000175
= 84.263
1
2
m K
- toplinski otpor uslijed zaprljanja povrine

kompresorskim uljem
Kako je dobivena vrijednost koeficijenta prolaza topline priblino jednaka pretpostavljenoj

(84.27 W/(m2K)) prestaje iterativni postupak i proraunava se povrina kondenzatora.
36
Nikola Havai
Diplomski rad
QK
2
Ak :=
= 4.121 m
k mk
-potrebna vanjska povrina izmjene topline
Ak
= 11.841 m
Lcijn :=
Av
- duljina orebrene cijevi sa kanalima
Proraun zone pothlaivanja radne tvari:
mkpo :=
( 5 zu) ( 6 zi)
5 zu
ln
6 zi
= 9.102 C
Proraun koeficijenta prijelaza topline na strani kapljevine radne tvari je proveden prema
empirijskom izrazu kojeg je izveo Gnielinski (1976) [8]:
fpo
( Relo 1000) Prl

8
= 65.948
NuGn :=
1 2 2
fpo 3
Pr 1
1 + 12.7
8 l
) 2 = 0.037
fpo := 1.82 log Relo 1.64
po
l
1
:= NuGn
= 884.169
W
2
Dh
m K
- Nusseltov broj
- Fanningov faktor trenja
- koeficijent prijelaza topline u

kanalima cijevi
Koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu iznosi:

kpo :=
1 f Av
1
Rulj +
+
+
po al Acijeviu 0 kon
= 76.056
1
2
m K
37
Nikola Havai
Diplomski rad
QKkp
2
Apo :=
= 0.316 m
kpo mkpo
- potrebna vanjska povrina izmjene topline
Apo
Lcijnpo :=
= 0.907 m
Av
Proraun zone hlaenja pregrijane radne tvari na temperaturu kondenzacije:
mkpr :=
( 3 zu) ( 4 zi)
3 zu
ln
4 zi
= 15.754 C
Svojstva pare radne tvari na srednjoj temperaturi (54.2C) [12]:

vpr :=
13.8 10
Pa s
Prvpr := 0.887
Revpr :=
- Prandtlov broj
( Gf Dh)
vpr
= 56708
- Reynoldsov broj
) 2 = 0.02
fpr := 1.82 log Revpr 1.64
fpr
( Revpr 1000) Prvpr

8
= 125.637
NuGnpr :=
2
1 2
fpr
3
1 + 12.7 Prvpr 1
8
- Nusseltov broj
pr
vpr
1
:= NuGnpr
= 400.656
W
2
Dh
m K
- koeficijent prijelaza topline u kanalima cijevi
38
Nikola Havai
Diplomski rad

kpr :=
1 f Av
1
Rulj +
+
+
pr al Acijeviu 0 kon
= 60.886
1
2
m K
QKpk
2
= 0.31 m
Apr :=
kpr mkpr
Apr
Lcijnpr :=
= 0.892 m
Av
Konane dimenzije kondenzatora:
Auk := Apr + Ak + Apo = 4.747 m
- ukupna vanjska povrina izmjene topline
Auk
Lcijuk :=
= 13.64 m
Av
- ukupna duljina orebrene cijevi sa kanalima
39
Nikola Havai
Diplomski rad
Kondenzator je dimenzija:
irina [mm]
631,5
visina [mm]
455
dubina [mm]
38
Tablica 3. Dimenzije kondenzatora
Slika 22. Dimenzije proraunatog kondenzatora sa cijevima u obliku serpentine
40
Nikola Havai
Diplomski rad
Proraun pada tlaka zraka kroz kondenzator:
Faktori potrebni za izraun Fanningovog f faktor trenja:

D1 := 3.689
D5 := 0.7330
D9 := 0.8454
D2 := 0.2563
D6 := 0.6481
D10 := 0.001298
D3 := 0.9041
D7 := 0.6474
D11 := 1.259
D4 := 0.2004
D8 := 0.7986
Fp
fRe := ReLp
Lp
D9
D11
Fp
+ D10 ( ReLp)
D3
Fp
fcor := D1 fReNLB sin( + D4) 1

Lp
D2
Gz
kg
Gzrak1 :=
= 5.515
2
Aminz
m s
2
A G
uk zrak1 fcor
p z :=
= 38.3 Pa
2 A
Fl
D5
D6
D7
Ll f Fl

Tp
Fl Lp Fp
D8
= 0.089
- gustoa masenog toka

zraka kroz najmanju povrinu strujanja
- pad tlak zraka kroz kondenzator
minz z
41
Nikola Havai
Diplomski rad
4.3.
Proraun isparivaa
Ispariva je izveden kao kompaktni ploasti izmjenjiva topline sa lamelama. Iz ulaznog

kolektora radna tvar se distribuira u est paralelno napajanih ploa. Kako bi se izbjegla
stratifikacija pare i kapljevine radne tvari te postigao ujednaen tok u svih est ploa, kolektor
je izveden tako da maseni protok radne tvari iznosi 100 kg/(m2s). Ulazni otvori u ploe
umetnuti su u cijev kolektora za duljinu radijusa cijevi kolektora. Tako je postignuta jednolika
distribucija pare i kapljevine radne tvari u svih 6 ploa (prema Two-Phase Distribution of R134a in a Header of a Parallel Flow Heat Exchanger, Kim, Park, Ham; 2006) [10]. Materijal
izrade ploa i lamela je aluminij. Zaobljenja lamela na spojevima sa cijevima su zanemarena
te je pretpostavljeno da su lamele potpuno ravne. Takoer, lamele su izvedene sa generatorima
vrtloga podignutim za 20 od ravnine lamele.
Slika 23. Prikaz detalja konstrukcije isparivaa
Qi := 4000W
- uinak isparivaa (zadano)
Qi
kg
mRT :=
= 0.028
h2 h7
s
- maseni protok radne tvari
QIs := mRT h1 h7 = 3866 W
QIpr := mRT h2 h1 = 134 W

- toplina isparivanja radne tvari

- toplina pregrijavanja radne tvari
42
Nikola Havai
Diplomski rad
Konstrukcijski parametri kondenzatora prema slici 23:

Lamele:
T p := 12.18 mm
F pom := 8 mm
NLB := 2
F l := 8.05 mm
:= 0.15 mm
L l := 6.15 mm
:= 20
F p := 1mm
L p := 0.95 mm
Dimenzije ploe:
T d := 43 mm
- irina ploe
Dm := 4.18 mm
- debljina ploe
Npl := 6
- broj ploa u jednom prolazu

2
Apl := 49.64 mm
- povrina ulaznog presjeka ploe
mRT
kg
Gf :=
= 95.194
2
AplNpl
m s
- gustoa masenog toka u jednu plou
Vplo = 22494 mm
- ukupni volumen strujanja u ploi
L plo = 276 mm
- duljina ploe
O = 21487 mm
O pr :=
- oplakivana povrina ploe
O
= 77.85 mm
Lplo
Vplo
2
Am :=
= 81.499 mm
Lplo
Dh :=
( 4 Am)
O pr
= 4.187 mm
- prosjean opseg oplakivane povrine ploe

- prosjean presjek strujanja u ploi
- hidrauliki promjer za ploaste izmjenjivae (prema

Luo and Yu, 1988)[4]
43
Nikola Havai
Diplomski rad
Dimenzije kolektora
kg
Gfkol := 100
2
m s
- potrebna gustoa masenog toka kroz kolektor
mRT
2
Akol :=
= 283.53 mm
Gfkol
rkol := 12.4 mm
- presjek kolektora
- polumjer kolektora
Slika 24. Prikaz presjeka kolektora isparivaa
Svojstva zraka (za srednju temperaturu od 27.5C) [14]:

zu :=
- temperatura zraka na ulazu u ispariva
35C
- temperatura zraka na izlazu iz isparivaa
zi :=
20C
z :=
0.0256
W
mK
:= 18.58 10

Pa s
J
cpz := 1013
kgK
z :=
:=
i :=
1.136
kg
- gustoa
m
z
z
= 1.636 10
2
5m
5C
- temperatura isparavanja radne tvari
44
Nikola Havai
Diplomski rad
Proraun zone isparavanja radne tvari:
Proraun isparivaa je proveden prema metodi temeljenoj na srednjoj logaritamskoj razlici

temperatura.
mk :=
( zu i) ( zi i)
zu i
ln
zi i
= 21.64 C
Za proraun izmjene topline na strani zraka koriteni su empirijski izrazi za Colburnov j faktor
i Fanningov faktor trenja f koje su izveli Park i Jacobi (2009b). Izrazi vrijede za vlanu
povrinu lamela uz sljedee konstrukcijske parametre :
ReLp
:= 50~
~1400

Fp := 1,0~5,08mm
f :=
Lp := 0,95~2,66mm

Td := 15,6~57,4mm

Tp :=9,7~15,7mm

Ll := 6,15~11,15mm

Fl := 7,93~12,43mm
N.LB - do 4
~35
:= 8, 43~35
0,08~0,15mm

Na temelju Colburnovog j faktora izraunat je koeficijent prijelaza topline, a Fanningovog f

faktora trenja, pad tlaka zraka kroz ispariva.
Za odreivanje maksimalne brzine strujanja zraka, a time i Reynoldsovog broja (o kojem ovisi
koeficijent prijelaza topline na strani zraka), potrebno je poznavati ukupnu duljinu
izmjenjivaa. Na poetku prorauna pretpostavljen je koeficijent prolaza topline (sveden na
vanjsku povrinu izmjenjivaa) od 50 W/(m2K). Iterativnim postupkom odreen je konani
toplinski tok tj. povrina isparivaa. U nastavku je prikazana posljednja iteracija prorauna.
45
Nikola Havai
Diplomski rad
Pretpostavljeni koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu:

ke := 37.9
W
2
mK
1
qe := ke mk = 820.172
W
2
m
- toplinski tok sveden na vanjsku povrinu ploe
Q Is
2
= 4.714 m
Ave :=
qe
- potrebna povrina (vanjska) za zadani uin isparivaa
2 1
Afin = 0.648 m
m
- povrina lamela (po metru duljine ploe)
2 1
Aplov= 0.08m
m
- vanjska povrina ploe (po metru duljine)
2 1
Av := Afin + Aplov
= 0.728m
m
Ave
= 6.474 m
Lcij :=
Av
2
Aminz = 0.044 m
- ukupna vanjska povrina izmjene topline (po metru

duljine ploe)
- potrebna duljina cijevi
- najmanja povrina strujanja zraka
Za odreivanje potrebnog protoka zraka kroz ispariva odreuje se sadraj vlage i entalpija za
ulazno i izlazno stanje zraka. Pretpostavljena je relativna vlanost okolinjeg zraka 60% pri
normalnom barometarskom stanju.
46
Nikola Havai
Diplomski rad
kg
xvl1 := 0.021246
kg
- sadraj vlage zraka na ulazu u ispariva
kg
xstij := 0.00945
kg
- sadraj vlage zraka pri temperaturi stijenke od 11.68C

(dobivena u prethodnoj iteraciji)
J
r0 := 2500000
kg
- toplina isparavanja vode
J
cw := 1930
kgK
- specifini toplinski kapacitet vodene pare
xvl2 :=
( xvl1 xstij) ( zu zi)

= 0.00813
- sadraj vlage izlaznog zraka
zu stij
1
hzu := cpz zu + r0 + cw zu xvl1 = 90005 J
kg
- entalpija ulaznog zraka
1
hzi := cpz zi + r0 + cw zi xvl2 = 40902 J
kg
- entalpija izlaznog zraka
QIs
kg
= 0.079
Gz :=
s
hzu hzi
- maseni protok zraka
Gz
m
wmax :=
= 1.578
s
Aminz z
- brzina strujanja zraka kroz najmanju povrinu
ReLp
wmaxLp)
(
:=
z
= 91.646
- Reynoldsov broj
Colburnov j faktor prema Park i Jacobi (2009b):
a3
a5
a6
Lp
a4 Ll Td Fl
jcor := a1 ReLp ( sin( ) )
Fp
Fl Fp Tp
a2
a7
= 0.017
47
Nikola Havai
Diplomski rad
sa faktorima:
a 1 := 0.4260
a5 := 0.5123
sf = 1 mm
a 2 := 0.3149
a6 := 0.2698
hf = 7.85 mm
a3 := 0.6705
a7 := 0.2845
a 4 := 0.3489
Prz := 0.71
kon
:=
:=
sf
= 0.127
hf
- Prandtlov broj za zrak
zcpzjcor wmax
Prz
2
3
= 39.151
1
2
- koeficijent prijelaza topline zraka
m K
Koeficijent prijelaza topline na strani radne tvari izraunat je prema empirijskim izrazima koje
su predloili Kandlikar i Balasubramanian (2004) za isparavanje R-134a u ploastim
isparivaima topline.
Svojstva radne tvari na temperaturi kondenzacije [12]:
- kapljevina R-134a
l :=
249.9 10
l :=
1278.1
Pa s
kg
3
2
7m
= 1.955 10
l :=
- para R-134a
0.09146
W
mK
:= 11.24 10
:= 17.131
= 6.561 10
:= 0.01243
Pa s
kg
- gustoa
2
7m
W
mK
s
kJ
cpl := 1.355
kgK
kJ
cpv := 0.9206
kgK
Prl := 3.7
Prv := 0.832
- Prandtlov broj
48
Nikola Havai
Diplomski rad
ReLO :=
( Gf Dh)
l
= 1595
- Reynoldsov broj za kapljevinu
Za proraun koeficijenta prijelaza topline kod isparavanja potreban je koeficijent prijelaza

topline kod strujanja kapljevine. Za izraun koeficijenta prijelaza topline jednofaznog strujanja
u ploastom izmjenjivau, koristi se empirijski izraz koji su predloili Yan i Lin (1999b).
wall :=
238.6 10
Pa s
- dinamika viskoznost kapljevine radne tvari za

temperaturu stjenke (11.65C)
J
hLV := 193402
kg
- toplina isparavanja R-134a
- Nuseltov broj (za kapljevinu)

1
0.78
NuLO := 0.2121ReLO
LO
:=
( NuLO l)
Dh
l
Prl +
wall
3
= 2278
0.14
= 104.31
- koeficijent prijelaza topline (za kapljevinu)
m K
Na ulazu u ispariva udio pare radne tvari iznosi x=0.3

Za 100 < ReLO > 1600:
0.5
0.8
1
( 1 x) v
Co :=

dx = 0.084
1 0.3 x l
0.3
Bo :=
qc
Gf hLV
= 4.49 10
FFl := 1.63
- prosjena vrijednost
"konvekcijskog broja"
- "broj isparavanja"
- parametar povrine fluida (tablica
5.5; Heat transfer and fluid flow in
minichannels and microchannels;
2005)
49
Nikola Havai
Diplomski rad
0.2
0.8
0.7
0.8
TPNBD :=
( 1 x) LO + 1058 Bo ( 1 x) FFl LO dx
0.6683 Co
1 0.3
0.3
1
TPNBD
= 8486
- prosjena vrijednost koeficijenta prijelaza topline radne tvari

(dominira mjehuriasto isparavanje)
m K
1
TPCBD :=
1 0.3
1.136 Co
0.9
( 1 x)
0.8
0.7
LO + 667.2 Bo
( 1 x)
0.8
FFl LO dx
0.3
TPCBD
= 14774
1
2
- prosjena vrijednost koeficijenta prijelaza topline radne tvari

(dominira filmsko isparavanje)
m K
Za vrijednost koeficijenta prijelaza topline uzima se vea vrijednost (mjehuriasto ili

laminarno):
1
:= TPCBD = 14774
W
2
m K
Za odreivanje koeficijenta prolaza topline potrebno je odrediti faktor efikasnosti povrine
TP
orebrene povrine. Prema Heat and Mass Transfer Mechanical Engineering Handbook,
tablica 4.5.5:
Afin
( 1 f ) = 0.999
Av
:= 1
- efikasnost orebrene povrine
gdje su:
kon f
m1 := 2
1 +
al f
Fl
:=
Fl
tanh m1
Fl
1
2
= 0.999
m1
2
50
Nikola Havai
Diplomski rad
Izraz za koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu glasi:
k :=
Rulj
1
1
1 + 1.5mm Av +
Rulj +
al
TP
Aplo1 0 kon
= 37.903
m K
2
(
m K )
:= 0.000175
Kako je dobivena vrijednost koeficijenta prolaza topline priblino jednaka pretpostavljenoj

(37.9 W/(m2K)), prestaje iterativni postupak i proraunava se povrina isparivaa.
QIs
2
= 4.714 m
Ak :=
k mk
Ak
Lplo
:=
= 6.474m
Av
Proraun zone pregrijavanja radne tvari:
mkpr :=
( zi 2) ( zu 1)
zi 2
ln
zu 1
= 18.205 C
Svojstva pare radne tvari na srednjoj temperaturi (7.5C):

vpr :=
11.78 10
Pa s
Prvpr := 0.756
- Prandtlov broj
Za proraun je potrebno poznavati temperaturu stijenke koju dobivamo pretpostavkom

koeficijenta prolaza topline te iterativnim postupkom do priblinog poklapanja rezultata.
51
Nikola Havai
Diplomski rad
kepr := 16.2
W
- pretpostavljeni koef. prolaza topline sveden na
vanjsku povrinu
mK
1
qepr := ke mk = 820.172
W
2
m
Q Ipr
2
= 0.163 m
Avepr :=
qe
qcpr = 1.852 10
stijpr :=
wallpr
- toplinski tok sveden na vanjsku povrinu ploe

- potrebna povrina (vanjska) za zadani uin isparivaa
3 1
W
2
- toplinski tok sveden na unutarnju povrinu ploe
1 f Av
7.5C + qcpr Rulj +
= 8.998 C
+
TP al Aplo1
:= 11.90 10
Pa s
- temperatura stijenke
- dinamika viskoznost za temperaturu stijenke
Proraun koeficijenta prijelaza topline na strani pare radne tvari proveden je prema
empirijskom izrazu kojeg je izveo Petukhov (1970):
Revpr :=
( Gf Dh)
vpr
= 33838
- Reynoldsov broj
) 2 = 0.00633
fpr := 1.52 ln Revpr 3.28
fpr
( Revpr) Prvpr
2
Nu :=
1
2
fpr
3
1.07 + 12.7 Prvpr 1
2
pr
:= Nu
vpr
Dh
= 260.01
1
2
vpr
wallpr
0.14
= 85.193
- Nusseltov broj
- koeficijent prijelaza topline u kanalima cijevi
m K
52
Nikola Havai
Diplomski rad

kpr :=
1 f Av
1
Rulj +
+
+
pr al Aplo1 0 kon
= 16.204
1
2
m K
QIpr
2
Apr :=
= 0.454 m
kpr mkpr
Apr
Lcijnpr :=
= 0.623 m
Av
- duljina ploe
Ukupna povrina izmjene topline (zona isparavanja + zona pregrijavanja):

2
Auk := Apr + Ak = 5.167 m
- ukupna vanjska povrina izmjene topline
Auk
Lcijuk :=
= 7.097 m
Av
- ukupna duljina ploe
Nploauk :=
Lcij
0.276m
= 23.458
- potreban broj ploa
Odabran broj ploa : 24 (6 paralelno napajanih ploa u 4 prolaza).
53
Nikola Havai
Diplomski rad
Ispariva (bez kolektora) je dimenzija:

irina [mm]
147
visina [mm]
276
dubina [mm]
86
Tablica 4. Dimenzije isparivaa
Slika 25.
Dimenzije proraunatog ploastog isparivaa sa lamelama
54
Nikola Havai
Diplomski rad
Proraun pada tlaka zraka kroz ispariva:
Faktori potrebni za izraun Fanningovog f faktor trenja:
b1 := 0.074
b4 := 2.242
b2 := 152.7
b5 := 0.9680
b3 := 1.116
b6 := 1.716
b4
Lp
b5 Fl
fcor := b1 + b2 ReLp ( sin( ) )
Fp
Tp
b3
Gz
kg
Gzrak1
:=
= 1.792
2
Aminz
m s
2
A G
uk zrak1 fcor
p z :=
= 22.1 Pa
2 A
b6
= 0.133
- gustoa masenog toka zraka kroz najmanju

povrinu strujanja
- pad tlak zraka kroz ispariva
minz z
55
Nikola Havai
Diplomski rad
4.4.
Proraun dimenzija cjevovoda
Kod automobilskih rashladnih ureaja za razvod radne tvari se upotrebljavaju gumena

fleksibilna crijeva [slika 26]. Kako bi se sprijeilo curenje radne tvari (R-134a) u okoli,
gumena crijeva imaju najlonski sloj sa unutranje strane.
Slika 26.
Slika 27.
Prikaz presjeka crijeva za R-134a
Prikaz spajanja komponenata rashladnog ureaja sa crijevima (preko spojnica)
56
Nikola Havai
Diplomski rad
U nastavku su odreeni promjeri crijeva za pojedine dionice rashladnog ureaja:

- dionica od kondenzatora do termoekspanzijskog ventila (kapljevinski vod):
w := 0.5
d :=
m
s
4 mRTv5
w
- brzina radne tvari

= 8.09 mm
- potreban promjer crijeva
- odabrano je standardno crijevo dimenzija: unutarnji promjer
7.94 mm
vanjski promjer
19 mm
promjer prikljuka
9.53 mm
- dionica od isparivaa do kompresora (usisni vod):

w := 12
d :=
m
s
4 mRT v2
w

= 13.389 mm
15.88 mm
vanjski promjer
28 mm
promjer prikljuka
19 mm
- dionica od kompresora do kondenzatora (tlani vod):

w := 12
d :=
m
s
4 mRT v3
w

= 6.949 mm
7.94 mm
vanjski promjer
19 mm
promjer prikljuka
9.53 mm
57
Nikola Havai
Diplomski rad
5. SPECIFIKACIJA MATERIJALA
Br.
Opis
Jedinica
mjere
Koliina
Kompresor;
Model - 6CVC140; s promjenjivom dobavom
Proizvoa kao DELPHI;
Uin kod 2000 okretaja u minuti 5500 W
Maksimalno dozvoljen broj okretaja u minuti:
9500 (konstantno optereenje)
10500 (kratkotrajno optereenje)
Teina: 5.2 kg
Dimenzije: 114x192mm
kom
Termoekspanzijski blok ventil;

Model - VHE-10QEX-6; s vanjskim izjednaavanjem tlaka;
Proizvoa kao FUJIKOKI;
Temperaturni raspon rada isparivaa: 10C do -5C
Snaga: 5300 W
Maksimalan radni tlak: 14.7 bar
Otpornost na temperaturu do: 120C
Dimenzije: 35x29x25.6(18.8)mm
kom
Kondenzator sa cijevima s mikrokanalima;

Temperatura kondenzacije: k=50C
Temperatura pothlaivanja: p=45C
Uin: 4800 W
Duljina cijevi: 13.64 m
Dimenzije mikrokanala: 4.5x5.7 mm
Broj mikrokanala po cijevi: 7
Ukupna vanjska povrina za izmjenu topline: 4.75 m2
Razmak izmeu cijevi: 20 mm
Materijal cijevi i lamela: Al 6063
Dimenzije kondenzatora: 631.5x455x38 mm
kom
Ploasti ispariva;
Temperatura isparavanja: k=5C
Temperatura pregrijanja: p=10C
Uin: 4000 W
kom
58
Nikola Havai
Diplomski rad
Duljina ploa: 13.64m

irina ploa: 4.5x5.7mm
Broj ploa po jednom prolazu radne tvari: 6
Ukupan broj prolaza: 4
Ukupna vanjska povrina za izmjenu topline: 5.17 m2
Razmak izmeu ploa: 12.18 mm
Materijal ploa i lamela: Al 6063
Dimenzije isparivaa: 147x276x86 mm
5
Filtar sua;
Model - SP33476
Proizvoa kao Zero degree;
Dimenzije: 76x255 mm
Dimenzije prikljuaka: ulaz - 9.53 mm
izlaz - 9.53 mm
Sa pokaznim staklom i servisnim prikljukom 10 mm
kom
Crijevo sa spojnicana;
unutarnji promjer
7.94 mm
vanjski promjer
19 mm
promjer prikljuka
9.53 mm
Crijevo sa spojnicama;
unutarnji promjer
15.88 mm
vanjski promjer
28 mm
promjer prikljuka
19 mm
Ventilator kondenzatora;
Model - LNF- 2385
Proizvoa kao Yangfan;
Napon 24 V
Jaina el. struje 8.5 A
Promjer 385 mm
Broj okretaja u minuti- 2700200
Protok zraka - 2,600 m/h
kom
Presostat visokog tlaka;

tlak iskljuivanja kompresora 30 bar
kom
10
Presostat niskog tlaka;

tlak iskljuivanja kompresora 2 bar
kom
59
Nikola Havai
Diplomski rad
11
Upravljaki sklop;
kom
Model - PRO1601392, sa senzorom intenziteta sunevog
zraenja, osjetnicima temperature te aktuatorima;
Proizvoa kao Programa;
Dimenzije: 165x280x89 mm
Teina: 0,39 kg
60
Nikola Havai
Diplomski rad
6. ZAKLJUAK
Danas bi bilo nezamislivo voziti se u automobilu bez rashladnog ureaja. Nekadanji

povjetarac ili pak otvoreni prozor automobila danas je uvelike zamijenio klima ureaj, nekada
iznimno skup, a sada ve smatran standardnom opremom svih vozila. Ono to predstavlja
izazov automobilske industrije je kako poveati efikasnost rashladnih ureaja, smanjiti
potronju goriva te samim time i zagaenje okolia. Stoga se nastoje pronai moduli pomou
kojih bi se poveala efikasnost rashladnih ureaja, bilo zamjenom rashladnih tvari ili
modifikacijama same konstrukcije rashladnog ureaja, koji svojom strukturom, materijalom
izrade te teinom uvelike utjee na efikasnost istog.
Ako uzmemo u obzir broj automobila koji su svakodnevno u upotrebi i to svedemo na
godinju razinu, brojke na svjetskoj razini, kako potronje goriva tako i zagaenja okolia, bile
bi zaprepaujue kao i izraun potronje goriva (upotrijebljen za rashladne ureaje), izraen
u novanim jedinicama. Stoga su razlozi za daljnja istraivanja i ulaganja vie nego opravdani
te kao takvi predstavljaju veliko podruje za daljnje inovacije. Mijenjanjem konstrukcije
rashladnog ureaja te materijala izrade istog moe se postii mnogo. U budunosti su mogui i
vei izazovi poput koritenja adsorpcijskih rashladnih ureaja koji bi iskoritavali otpadnu
energiju ispunih plinova motora vozila. Uz inovacije samih rashladnih ureaja modifikacije
su mogue i na samom automobilu, gdje se mogu postii znatne utede te poveati
uinkovitost rashladnog ureaja, ali to je ve tema za drugi rad.
61
Nikola Havai
Diplomski rad
7. LITERATURA
[1]
urko, T., Osnove tehnike hlaenja, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2001.
[2]
Daly, S., Automotive Air-conditioning and Climate Control Systems, Elsevier, 2006.
[3]
Decker, K. H.: Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 1975.
[4]
Donowski, V. D., Kandlikar, S. G., Correlating evaporation heat transfer coefficient of

refrigerant R-134a in a plate heat exchanger, Mechanical Engineering Department
Rochester Institute of Technology, Rochester, NY

[5]
Kandlikar, S. G., Fundamental issues related to flow boiling in minichannels and

microchannels, Mechanical Engineering Department Rochester Institute of Technology,
Rochester, NY, 2001.

[6]
Jassim, E. W., Newell T. A., and Chato J. C., Investigation of Adiabatic Refrigerant
Pressure Drop and Flow Visualization in Flat Plate Evaporators, Air Conditioning and
Refrigeration Center University of Illinois, 2001.

[7]
Jacobi, A. M., Park Y., Zhong Y., Michna G., Xia, Y., High performance heat
exchangers for air-conditioning and refrigeration applications (non-circular tubes),
UNIVERSITY OF ILLINOIS URBANA-CHAMPAIGN, Air Conditioning and

Refrigeration Center (ACRC), Department of Mechanical and Industrial Engineering
[8]
Kandlikar, S. G., Garimella S., Li D., Colin S., King M.R.: HEAT TRANSFER AND
FLUID FLOW IN MINICHANNELS AND MICROCHANNELS, Elsevier, 2006.
[9]
Kandlikar, S. G., Shoji, M., Dhir, V. K., HANDBOOK OF PHASE CHANGE: BOILING
AND CONDENSATION, Taylor & Francis, 1999.
[10] Kim, N., Park, T., Ham, J., Two-Phase Distribution of R-134a in a Header of a Parallel
Flow Heat Exchanger, University of Incheon, Department of Mechanical Engineering,

Incheon, Korea, 2006.
[11] Kreith, F., Boehm, R. F., Mechanical Engineering Handbook, Boca Raton, 1999.
[12] ..., PROPERTIES OF R-134a (1,1,1,2-TETRAFLUOROETHANE), Industrial
Refrigeration Consortium, University of Wisconsin, Madison, WI USA
[13] ..., Engineering Data Book III, Wolverine tube, INC., 2009.
62
Nikola Havai
Diplomski rad
[14] ..., Termodinamike tablice, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu,

Ivana Luia 5, Zagreb.
[15] Stubblefield, M., Haynes, J. H., The Haynes Automotive Heating & Air Conditioning
Systems Manual, Haynes Publishing Group, 2000.
[16] Soldo, V., Zanki Alujevi, V., Grozdek, M., urko, T., SVOJSTVA ZAMJENSKIH
RADNIH TVARI, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu, Ivana
Luia 5, Zagreb.
[17] Townley, D., Tingate, D., Burchfield, G., Automotive Air Conditioning Training
Manual, Air Internnational.
63
Nikola Havai
Diplomski rad
8. PRILOZI
Crte broj
001
002
003
Naziv crtea
SHEMA SPAJANJA I AUTOMATSKE REGULACIJE
DISPOZICIJA OPREME UREAJA IZOMETRIJSKI PRIKAZ
RADIONIKI CRTE ISPARIVAA
64

15 12 2011 Automobilski Rashladni Uredaj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

15 12 2011 Automobilski Rashladni Uredaj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Doc. dr. sc. Vladimir Soldo, dipl. ing. stoj.

Automobilski rashladni ureaj

Automobilski rashladni ureaj

4.4. Proraun dimenzija cjevovoda ................................................................................... 56

Automobilski rashladni ureaj

Toplinski dobici automobila ..................................................................................... 2

Automobilski rashladni ureaj

Automobilski rashladni ureaj

POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

Automobilski rashladni ureaj

Automobilski rashladni ureaj

debljina stijenke; debljina lamela

Automobilski rashladni ureaj

Automobilski rashladni ureaj

Povijesni razvoj automobilskih rashladnih ureaja

bio je smjeten na zadnjem

Dijelovi rashladnih ureaja razvijaju se svakodnevno. Trenutno postoji niz izvedbi

Toplinski dobici vozila

Automobilski rashladni ureaj

Toplinski dobici automobila

2. RASHLADNI UREAJ AUTOMOBILA

Aktivacija automobilskog rashladnog ureaja

Prikaz smjetaja komponenti automobilskog rashladnog ureaja

Vanjska temperatura zraka vea je od 9C

Motor automobila radi due od 5 sekunda

Automobilski rashladni ureaj

Temperatura isparivaa je vea od 4C (nema formiranja leda na vanjskoj povrini)

Temperatura rashladnog medija motora automobila je izmeu 40C i 105C

Automobil nije pod velikim ubrzanjem ili optereenjem

Dugme za aktivaciju rashladnog ureaja je ukljueno i unutranji ventilator radi

U elektroniki upravljakoj jedinici ne postoji kod o grekama

Nakon aktivacije uspostavlja se strujni krug od elektrinog akumulatora automobila, preko

Shema strujnog kruga elektromagnetske sklopke kompresora

Automobilski rashladni ureaj

Radna tvar automobilskih rashladnih ureaja

Diklordifluormetan (R-12) je bio najee upotrebljavani plin CFC tipa u automobilskim

Tablica 1. Svojstva R-134a i moguih zamjenskih tvari

Ime prema IUPAC

Automobilski rashladni ureaj

Vrste automobilskih rashladnih ureaja

Automobilski rashladni ureaj

Rashladni ureaj s termoekspanzijskim ventilom

Rashladni ureaj s prigunicom

Automobilski rashladni ureaj

Automobilski rashladni ureaj

Rashladni ureaj s prigunicom

3. KOMPONENTE RASHLADNIH UREAJA

Ekspanzijski ventil ili prigunica

Akumulator ili filter sua

Automobilski rashladni ureaj

Mehaniki pogon kompresora

Automobilski rashladni ureaj

Lamelni kompresori su se koristili u rashladnim ureajima pojedinih starijih vozila.

Stapni kompresori (kompresori s oscilirajuim stapovima)

Automobilski rashladni ureaj

Tlanna rotacionaa ploa [slikka 7] je povvezana sa ossovinom kom

Kompressor sa tlanom rotacionom

Spiralni kompresori (scroll)

Slika 10. Spiralni kompresor (scroll)

Automobilski rashladni ureaj

Slika 11. Izvedbe kondenzatora