Professional Documents
Culture Documents
ISTINA
- ovjek mora nauiti razlikovati istinu od zablude
- ono to je vano, a to istinito ovjek raspoznaje logikim razmiljanjem i
zakljuivanjem, odnosno svojom moi da prima ideje i meusobno ih komparira
- prava vjera, to je istina, a istina je ono to se ne mijenja s vremenom; ono to je
bilo i to e biti
VJERA
- vjera se u strogom smislu meu ljudima ne moe niti zahtijevati niti ostvarivati.
Vjerovati u nekoga-uvjet koji mora biti ispunjen da bi vjera bila mogua kao smisleni
ljudski in
- vjera se ne moe oekivati ako se Boga ne zamilja kao osobno bie, sposobno za
govor, a ovjeka kao bie koje je po naravi otvoreno Bogu
- ovjek ne stvara vjeru, ona mu je ponuena
ODNOS FILOZOFIJE I RELIGIJE
- filozofija poinje sa sumnjom i samo s njom moe opstati
- to ne znai da filozofija odbacuje svaku vjeru
- filozofija ne odbacuje svaku vjeru, ve samo onu koja ne doputa provjeru, koja ne
doputa sumnju, koja razumu osporava pravo da propituje vlastite pretpostavke, a
umu osporava da se uputa u nove neuvene teorije
- filozofi moraju polaziti od odreenih pretpostavki i samo tako mogu sustavno
promiljati svijet; odabiru odreene pretpostavke jer u njih vjeruju i spremni su svoj
filozofski i ivotni put graditi upravo na njima
-ako filozofija poinje s vjerom, ona prestaje tamo gdje vjera prelazi u dogme, bez
kojih religija ne moe
- religija ne moe opstati sa sumnjom u ono to se predajom oblikovalo kao odreena
vjeroispovijed
- filozofija ne moe opstati bez sumnje u ono to se bilo kojom predajom namee kao
jedina istina
- filozofija i religija su u konkurentskom odnosu
- obje nastoje ponuditi ovjeku odgovore na iskonska pitanja ili pitanja o iskonu,
kojima se svaki narataj i svaki pojedinac uvijek ponovo vraa, neovisno o tomu to
su odgovori dani ve bezbroj puta
- obje se bave pojmovnim miljenjem, argumentiraju i nude racionalno opravdanje
svojih stavova
- filozofija poimanje traganja za istinom, a ne kao gotovo znanje
- religija pristaje na konano, to bi joj zabranilo sumnju i postavljanje pitanja
KLJUNE RIJEI: istina, znanje, vjera, sumnja, sloboda
PRIJATELJSTVO EMOTIVIZAM
- U filozofiji se ne govori o prijateljstvu sve do 1970.god. (nakon objavljene studije
Friendship autorice Elizabeth Telfer)
- znaenje se mijenjalo kroz povijet
- Platon prvi zamijetio da prijateljstvo treba promatrati kao neto specifino ljudsko,
svaki ovjek je samo polovian ovjek, smatra da ljudi loeg karaktera ne mogu biti
prijatelji jer ne ljube sami sebe
- Za Aristotela , prijateljstvo najvii od svih etikih ideala - sposobnost dobrih ljudi
koji svojim ivotnim stavom usavravaju svoju krepost (ivjeti u srei)
- Podjela prema Aristotelu: prijateljstvo u kojem se ljubi korist koju se ima od drugoga
(iz koristi); u kojem se ljubi radi naslade koju prua jedan drugome (iz zadovoljstva);
u kojem se radi njegova dobra eli dobro (iz kreposti, najdublje i najtrajnije, nismo
sposobni sami postii krepost)
- prijeteljstvo moe biti: neki oblik ljubavi prema samom sebi ili naravna ljubav ( oblik
samoljublja kada se ne nalazi ni pod ijim utjecajem)
- gl. obiljeje prijateljstva - zajednitvo (suivot u zajednici) jer se prijateljstvo
tek oituje/ ostvaruje meu ljudima
- ergon - najbolje djelo; telo s- cilj
- svaki ovjek ima specifian cilj, a to je dobar ivot, rezultat toga je srea (da bi se
neki cilj ostvario, ljudi trae druge ljude, prijatelje, pogotovo one sline sebi tj.
njihovim interesima
- prijateljstvo je krepost prijatelji nam pomau pronai sredite tj. ravnoteu
ivota (pomau nam, vode brigu o nama, kroz uspomene ive s nama...)
- nismo sposobni sami postii krepost (treba nam prijatelj)
- prijateljstva utemeljena na ugodi nisu iskrena (takva prijateljstva se odravaju sve
dok imaju korist jdni od drugih)
- tri vrste prijateljstva:
1. izvanjska udruenja ue veze mogu stvoriti oni koji imaju zajedniku
izobrazbu
2. naravne udrube oni koji imaju korijene u zajednitvu obitelji
3. ljubav suprunika od Boga ine zajednitvo jer stvaraju dijete, a na taj
nain ostvaruju dio sebe
EMOTIVIZAM
- doktrina o tome da svi nai moralni sudovi nisu nita drugo, nego iskazi stavova ili
osjeanja (rasprava o moralu mogua samo pod pretpostavkom zajednikog sustava
vrijednosti; ako drugi polazi od drugaije vrijednosti preostaje pokuaj
emocionalnog utjecaja)
- dovodi do podjele ljudskog ivota: podruje znanstvenih stavova i racionalne
argumentacije
- govori o etikim iskazima ili izjavama osjeajnih stavova
5
- meu roditeljima i djecom nije bilo nikakva razgovora o bilo kakvom osobnom ili
intimnom problemu
- danas sve vie roditelja ezne za istinskim prijateljstvom s djecom mogue je
to je dijete starije i zrelije
- prijateljstvo izmeu roditelja i djece ne smije biti usmjereno nahukavanju protiv
drugog roditelja treba se temeljiti na poticanju prijateljstva s drugima, bitno se
odrei AUTORITARIZMA i razviti osjeaj jednakosti, odgovornosti te ne iskljuivati
AUTORITET koji pripada roditeljima
PRIJATELJSTVO IZMEU UITELJA I UENIKA
- pravi uenik jest onaj koji ima ljubav prema istini i strast za istraivanjem
-kako bi uitelj mogao ostvariti prijateljstvo s uenikom treba se odrei paternalizma i
autoritarizma, te mora biti intelektualno zreo
- bitna je razmijena vrednota jer bez nje nema pravog prijateljstva ugled uitelja je
takoer vaan (intelektualni)
- uitelj = prijatelj -> najvea vrednota koja nam moe biti pruena, najveca ivotna
ansa
- kako bi prijateljstvo bilo pravo uitelj ne smije imati ugled koji podjarmjljuje(Hitler i
Staljin) niti napuhani ugled (Sartre)
- uitelj ne smije imati prevelik utjecaj ( nevidljiv,ali opet osjetan) poruke koje e ga
nadivjeti
PRIJATELJSKE ZAJEDNICE
- oni koji tvrde da moemo imati samo jednog pravog prijatelja previe prijateljstvo
shvaaju kao ljubav
- prijateljstvo je po svojoj naravi vie duhovno nego osjetilno omoguuje razvitak
intelektualnih i afektivnih sposobnosti
- ukoliko je prijateljstvo narcistiko rezultira nezadovoljstvom i razoaranjem
-veina prijateljskih zajednica stvara se oko uitelja (kako bi se moglo razviti bitno je
razviti osjeaj pripadnosti i duhovnog srodstva)
PRIJATELJSTVO INI IVOT LJEPIM
- jedan jedini prijatelj je mnogo vredniji nego sva bogatstva i asti
- osoba se potpuno moe razvit samo dareljivou i nesebinou prijatelj je onaj
koji omogava da mi sudjelujemo u njegovoj dareiljivosti ali i on u naoj
- spoznaja da volimo iste stvari kao i na prijatelj predstavlja tek prvu fazu u razvoju
prihvaanje poruke koju nam alje prijatelj rezultira plodonosnim prijateljstvom
- ivotom u zajednitvu nadvladavaju se razlik
-zahvaljujui prijateljstvu postajemo svjesni bogatstva i siromatva
POJMOVI: RODITELJ DIJETE (DJECA) PRIJATELJSTVO AUTORITET (AUTORITARIZAM)
STRAH
- strah - temeljna odrednica svakog ljudskog postojanja svih vremena
- svaki se ovjek sukobavljava sa svojom kontigentnou, konanou, smru,
neponovljivou
strah od sebe sama, prijatelja, partnera, rata, gladi, nezaposlenosti; usamljenosti i
budunosti
- strah - iracionalni sentiment (osjeaj, osjetljivost) kojemu u filozofiji jedva da ima
mjesta ipak odreuje cjelokupno zbivanje ivota (svemu daje notu
egzistencijalnog digniteta (dostojanstva))
- Toma Akvinski - ovjeka je oduvijek neto strailo - neko prijetee zlo koje nadilazi
mogunost onoga koji se boji, ta njemu se naime ne moe oduprijeti
suprotstavio nadu (spes) i strah (timor) kao dobro zlu
objekt nade - budue dobro, objekt straha - budue zlo
- Kierkegaard - razlikovao strah poganskog ovjeka pred sudbinom od s jedne strane
kransko-dogmatskog straha pred Bogom te, s druge strane, od
antitradicionalistikog odreenja straha kao imanentnog (unutar jednog podruja, ne
prelazi odreene granice) Nitavila u sebi neutemeljive egzistencije
* Nitavilo (das Nichts) - potpuna praznost onog svetog mjesta na kojemu se trai
temelj svijeta
- obzor budunosti - viestruko zamraen jer je sam ivot viestruko ugroen
ovjek se strai za svoj ivot, boji se svoje propasti - mogunosti da vie ne
bude tu jeza nad vlastitom nitavnou
- strah se oduvijek povezivao s religijom - Feuerbach tvrdi da je religija dijete straha
te da je bogove na svijetu najprije stvorio strah
- klasini grki filozofi Platon i Aristotel ne poznaju strah kao neto svesvjetsko i
sveljudsko jer je za njih svijet bio kozmos - sreen i obuhvaen dobrim
- Kierkegaard razlikuje strah (Angst) od bojazni (Furcht)
mjesto nastanka straha je svijet (pred nama je bijesan pas, mogao bi nas ugristi)
bojazan pred sobom ima konkretni objekt koji ve iskustveno poznaje - u mati ga
moemo predusresti kao buduu mogunost (ono to bi nam se moglo dogoditi - ako
je pas bijesan mogao bi nas zaraziti, nae zdravlje bi se moglo ozbiljno naruiti)
- u grkom svijetu - strah nije postojao - ljudi su imali povjerenje prema svijetu
(svijet je ureeni kozmos noen Dobrotom)
- s pojavom gnoze se javlja i temeljni osjeaj straha
- u kranstvu ipak ivjelo povjerenje u svijet - ali uz distancu od njega
- idejama prosvjetiteljstva, ovjekov se um sve vie emancipirao svijet se vie nije
smatrao kozmosom
- Hegel za strah tvrdi da je nije osjeaj ovisnosti, ve ukidanje svake zavisnosti strah je bitni element slobode - ovjek je ovisan o posebnom, ali je tek slobodan
8
ovjek neovisan
- Kierkegaard tvrdi da je nedunost neznanje u kojem je duh identian sa slobodom,
u smislu odluke za koju ovjek snosi odgovornost strah je zbilja (stvarnost)
slobode - mogunost koja ovjeka strai
- Heidegger za strah, tj. tjeskobu tvrdi da eli otvoriti oi ovjeka
ar sentimenta straha od Nita obavijen i nadom - strah i nada se izmjenjuju
i dopunjuju
POJMOVI: strah, bojazan, dostojanstvo, nada, sloboda, smrt
i logici.
2. KREATIVNO MILJENJE njime stvaramo nove ideje, nove naine injenja, nove
poglede na svijet. Ovo miljenje proizvodi nove mogunosti, razvija kreativnost,
nalazi nova
rjeenja, ali i nove zadatke.
3. SKRBNO MILJENJE potie brigu za druge, odnosno razvija ljubav i potovanje
prema drugim ljudima. Skrbno miljenje je usko povezano s vrijednostima. Ono bi
trebalo potaknuti uenike i studente na promiljanje o vrijednostima, nikako na
prihvaanje ili neprihvaanje unaprijed zadanih vrijednosti.
-uimo promiljeno prihvatiti raznolikosti (primjer ekonomista sa sata)
Program Mala filozofija
- Od kolske godine 2007./2008. u Privatnoj osnovnoj koli Nova u Zadru i O
Stjepana Radia u Bibinjama odrava se jedan od programa filozofije za djecu nazvan
Mala filozofija. Igra zauzima vano mjesto u nastavi Male filozofije. Igre u nastavi
Male filozofije: zagonetke, asocijacije, prie, pitanja, igrokaz
Postoje 2 TEORIJE IGRE:
1. KLASINA pokuava objasniti postojanje i svrhu igre
2. MODERNA objanjava ulogu igre u razvoju djeteta (kognitivno, emocionalno i
socijalizacija)
POSTOJI LI INSTINKT ZA IGRU:
- Ako uzmemo u obzir da igra nije svojstvena samo ovjeku te da se i sasvim mala
djeca igraju opravdano je smatrati da postoji svojevrsni instinkt za igru.
SPORT KAO IGRA sport vie nema slobode i uivanja ve je to profesionalna
aktivnost
- IGRA KOD ODRASLIH: - odrasli igru zamjenjuju pojmovima zabava, uivanje,
relaksiranje, vjebanje.
* Odrasli se igraju na podruju MISLI, a djeca na podruju DJELOVANJA
IGRE: OBLICI i SVRHE: - pristup igrama iz najrazliitijih podruja:
a) pristup igri kao zabavi, zadovoljstvu
b) natjecanje u sportskim igrama
c) igra s ciljem stjecanja velike dobiti (klaenje, lutrija..)
TEMELJNE ODLIKE IGRE:
- slobodno odabrane, ograniene vremenom i prostorom, odvija se prema unaprijed
dogovorenim pravilima, strogo odravanje pravila, igra u sebi sadrava svoj cilj i
usmjerena je na njega, dosezanje cilja prati napetost, radost, iekivanje i
zadovoljstvo, igrau daje osjeaj da se bavi neim drugaijim svijest da je izvan
obinog ivota
POJMOVI: igra, sloboda, pravila, rad, miljenje
11